Zajedno sa Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica809 iz Zagreba u ponedjeljak 4. marta u glavnom gra-du Hrvatske organizovali smo veče pod nazivom 60 go-

dina Pomorskog muzeja u Kotoru. Događaj je upriličen u sali Tribi-ne grada Zagreba, Kaptol 27, a počeo je u 18:30 sati. Prisus-tvovalo mu je oko 70 prijatelja i poštovalaca našeg muzeja, pri-vrženika Kotoru i Boki, kao i drugi zainteresovani.

Među posjetiocima su bili mr Vesna Jurić Bulatović, pomoć-nica ministrice kulture Republike Hrvatske, Franjo Luković, pred-sjednik Uprave Zagrebačke banke, sa suprugom, naša dragaprijateljica Maja Parentić, direktorica Centra za kulturu gradaKrka, sa dvojicom svojih saradnika – Sašom Lončarićem i Igo-rom Gržetićem, dr Radoslav Pavićević, predsjednik Nacionalnezajednice Crnogoraca Hrvatske, Dušan Mišković, predsjednikDruštva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb,Danilo Ivezić, sekretar Vijeća Crnogorske nacionalne manjine,dr Lovorka Čoralić, naučna savjetnica Hrvatskog instituta zaistoriju u Zagrebu, kao i druge ličnosti. Ambasador Crne Gore uHrvatskoj Igor Građević uputio je pismo izvinjenja zbog nemo-gućnosti da prisustvuje skupu.

Zadovoljstvo i čast da predstavi Pomorski muzej, objasni njegovukulturnu i obrazovnu misiju i predstavi strategiju njegovog djelova-

nja imala je mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica te kotor-ske i crnogorske instutucije koja baštini vrijedno istorijsko nasljeđepokoljenja sa šireg područja današnjeg Kotora. Riječ su još imaliSlavko Dabinović, bibliotekar i urednik Pomorskog muzeja, donAnton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, i don Ante Dra-gobratović, župnik crkve Sv. Mateja u Dobroti. Ulogu moderatoraobavio je ugledni kardiolog primarijus dr Josip Gjurović, pred-sjednik Bratovštine Bokeljske mornarice 809 - Zagreb. Pripremu irealizaciju skupa uspješno je uradila mr Maja Tabak Slošić,sekretar Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb.

O povodu za okupljanje - 60 godina plodnog rada Pomorskogmuzeja - i programu večeri najprije je govorio dr Gjurović koji jedio svog izlaganja posvetio Boki i Kotoru. U istom jubilarnom kon-tekstu, Muzej je potom predstavila mr Mileva Pejaković Vujošević.Kratkim filmom autora Uglješe Samardžića - virtualnom šetnjomkroz muzejski prostor Palate Grgurina - posjetiocima smo dočaralisjajan ugođaj kojeg su mnogi doživjeli u dosadašnjim posjetama.Virtuelni posjet Muzeju svojim propratnim komentarima dopunja-vala je direktorica Pejaković Vujošević. Nakon projekcije filma, udijelu programa pod nazivom Muzej - čuvar i istraživač pomorske iistorije i kulture Boke kotorske, o monografiju Prčanj, novom, prošire-nom izdanju te knjige...

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Mart 2013.

U GLAVNOM GRADU HRVATSKE 4. MARTA ODRŽANA PREZENTACIJA NAŠE INSTITUCIJE

Vece kotorskog Pomorskogmuzeja u Zagrebu

Sala Tribine grada Zagreba, 4. mart: prezentacija Pomorskogmuzeja Crne Gore u Kotoru dok govori primarijus dr Josip Gjurović

nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7

Fotografija: D. Brdar

ˇ

Direktorica Pomorskogmuzeja Crne Gore mr

Mileva Pejaković Vujoševićboravila je 14. marta u Be-ogradu gdje je razgovaralasa direktoricom beogradskogMuzeja nauke i tehnike mrSonjom Zimonić i AnjomRadaković kustosom i šefomprogramskih aktivnosti tog mu-zeja o organizaciji zajedničkeizložbe pod nazivom Slavnikapetani Boke Kotorske. Otvaranje izložbe zakazano je za 15. april u 19. sati u Galerijinauke i tehnike Srpske akademije nauka u Beogradu, Đure Jakšića 2.

Autorstvo izložbe potpisuju Pomorski muzej i naš kustos Radojka Abramović. Organi-zatori su oba muzeja: Pomorski muzej Crne Gore i Muzej nauke i tehnike u Beogradu.Izložba je uzvratni poduhvat koji dolazi nakon što je u novembru prošle godine beograd-ski muzej u kotorskom muzeju pripremio izložbu pod nazivom Kapetani reka i mora.

Na izložbi će biti predstavljeni brojni eksponati: portreti kapetana Boke, modeli bro-dova, pomorski instrumenti i stari dokumenti, koji će posjetiocima dočarati istoriju po-morstva Boke Kotorske, preko predstava bitaka i slavnih okršaja na moru, do priče oprivrednom i kulturnom usponu Boke koje je uslovila pomorska privreda. Posjetioci će,između ostalog, moći da saznaju kako se sticalo zvanje kapetana duge plovidbe –zapovjednika broda, ko su bili kapetani Boke zaslužni za istoriju svjetskog pomorstva,kao i koji je to kapetan Boke u 19. vijeku oplovio svet.

Naš muzej će ovom izložbom predstaviti pomorsko nasljeđe Boke Kotorske i svakakointeresantnu priču o slavnim bokeljskim kapetanima, koji su se afirmisali po čitavomsvijetu kao izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici. Pomorstvo je stvoriloveze Boke Kotorske sa svijetom i omogućilo privredni razvitak ovog kraja, kao i civili-zacijski i kulturni napredak. Izložba će biti otvorena do 27. aprila.

Boravak u Beogradu gospođa Pejaković Vujošević iskoristila je i za dogovor okorealizacije zajedničkog izdavačkog poduhvata Pomorskog muzeja i beogradskeizdavačke kuće Magelan press - kapitalnog djela našeg sugrađanina, nekadašnjegdirektora Pomorskog muzeja i doajena crnogorske arheologije mr Jovice Martino-vića. Direktorica našeg muzeja se tim povodom sastala sa mr Katarinom Mitrović,istraživačem saradnikom Centra za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju Filo-zofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja je i urednica u izdavačkoj kući Ma-

gelan press. Knjiga još nema definisan naslov a riječ je zapravo o doktorskoj diser-taciji poštovanog kolege Martinovića sa naslovom Socijalno – ekonomska strukturadruštva u Kotoru prve polovine XIV vijeka, od čije je odbrane on odustao zbog bi-zarnih administrativnih prepreka.

Pored niza tehničkih detalja koji se moraju precizirati uz ovakav posao, dogovo-reno je da u izdavanju knjige Pomorski muzej i izdavačka kuća Magelan press, čijije direktor i vlasnik Milan Todorović, učestvuju ravnopravno, te da tiraž izdanjabude 500 primjeraka. Osim raznovrsnih detalja vezanih za buduću knjigu gospo-

dina Martinovića, bilo je riječii o izlasku drugog izdanjaknjige mr Katarine Mitrović -Mletački episkopi Kotora - te omogućem pokretanju mletač-

kih studija u našim sredinama.

2 Jedra Boke - mart/2013.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Mart 2013. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: pom.muzej.dir@t-com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

Foto

graf

ije:

D.

Brdar

Priprema beogradske izlozbe i dogovor oizdavanju knjige mr Jovice Martinovica

Mr Mileva Pejaković Vujoše-vić (desno) u razgovoru sa mrKatarinom Mitrović (lijevo)

AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

Mr Sonja Zimonić, direktorica Muzeja nauke i tehnike,(lijevo), mr Anja Radaković kustos, šef programskihaktivnosti (sredina) i mr Pejaković Vujošević (desno)

ˇ’

Boravak u Zagrebu, gdje je ekipa kotorskog Pomorskogmuzeja bila između 3. i 5. marta radi promocije naše in-

stitucije, iskoristili smo za susret sa gospođom Lidijom LaforestČukvas, posljednjim potomkom poznate fotografske porodiceLaforest. U posjeti donatoru našeg muzeja i dragoj prijateljicibili su mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskogmuzeja Crne Gore, Božana Biskupović, sekretar Muzeja, iDrago Brdar, urednik muzejskog biltena Jedra Boke.

Sa našom prijateljicom susreli smo se u prijepodnevnim satima,4. marta, u advokatskoj kancelariji Srkoč, koju vodi prijateljicagospođe Laforest mr Lana Srkoč, advokatica i producent u kul-turi, uz čiju pomoć je posjeta organizovana. Susretu je prisustvo-vala i dr Koraljka Kuzman Šlogar, voditeljica arhiva Institutaza arheologiju i folkloristiku u Zagrebu, koja inače pripremavirtuelnu izložbu bokeljskih nošnji na fotografijama FrancaLaforesta. Za gospođu Kuzman Šlogar to je bila prilika damožda sazna neki detalj više koji bi bio od koristi u realizacijitog projekta ili pak da eventualno dođe do nekog novog prim-jerka Laforestove fotografije sa bokeljskom nošnjom koju biuključila u postavku.

Sa gospođom Laforest susreli smo se ponovo devet godinanakon našeg prvog druženja koje se dogodilo 2004. godinetokom njenog boravka u Kotoru. Tada je potomak čuvenihfotografa - unuka Franca i kći Feliksa (Srećka) Laforesta - ko-torskom Pomorskom muzeju darivala oko 200 staklenih foto-ploča na kojima su njen djed i otac zabilježili motive iz Boke inarodne nošnje ovog kraja, a uz to smo od gospođe Laforestdobili i sliku Mali Laforest prislonjen uz majčin skut, ulje na platnuveličine 212x150 cm, koja je rađena u Beču oko 1840. godineu bidermajer stilu.

Poklon sliku u međuvremenu smo restaurirali, uključili je u stal-nu postavku etnografske zbirke i danas je to po formatu naj-veća slika koju posjedujemo. Prvi put smo je publici predstavili14. maja 2011. godine na petogodišnjicu smrti don Branka

Sbutege (1952-2006.) na čijipredlog je Lidija Laforest slikudarivala našem muzeju. Res-tauracijom i uključenjem slikeu redovnu postavku ispunjenaje njena želja da porodično

umjetničko djelo donira nekojkulturnoj instituciji koja će znatii stručno da je obnovi i sačuvaod zaborava.

Bili smo i ostajemo počastvo-vani tim plemenitim gestom gos-pođe Laforest i u znak naše ve-like zahvalnosti prijateljici Mu-zeja tokom susreta u Zagrebupredali smo specijalnu zahval-nicu Pomorskog muzeja Crne Go-re u Kotoru za njen doprinos uzdizanju naše institucije. DirektoricaMuzeja je Lidiji Laforest, uz zahvalnicu, uručila i monografiju Pr-čanj, dopunjeno i modernizovano izdanje djela jednog od najum-nijih ljudi Boke - don Nika Lukovića. Ovaj susret je takođe iskoriš-ćen da se formalno-pravno reguliše donacija gospođe Laforest.

Podsjećamo da je Lidija Laforest (1926. g.) akademski slikar(primijenjenog smjera), te da se i sama bavi umjetničkom foto-grafijom. Akademiju primijenjenih umjetnosti u Zagrebu završilaje 1954. g. a majstorski ispit iz fotografije položila je 1961. g.Članica ULUPUHA (Udruženja likovnih umjetnika primjenjenihumjetnosti Hrvatske) postala je 1955. godine. Njenu biografijukrase brojna umjetnička dijela, radovi, izložbe, te 30 godinaradnog iskustva na poslovima grafičkog dizajna (posebnotokom 60-tih i 70-tih godina 20. vijeka). Djela Lidije Laforestnalaze se u muzejskim zbirkama Muzeja za umjetnost i obrt uZagrebu i Plavog dvorca na Cetinju. Rođena je inače u HercegNovom kao kći Feliksa Laforesta (Kotor, 1898. - Zagreb,1961.) i unuka Franca Tiarda de Laforesta (Beč, 1838. – Kotor,1911.), obojice poznatih fotografa.

Djed prijateljice i donatorke našeg muzeja, Franc Laforest ubra-ja se u pionire fotografije u Kotoru i Boki, čiji počeci sežu u prvupolovinu šezdesetih godina 19-og vjeka kada je u Kotoru počeoda radi prvi fotograf Anton Jelaska. Za njim slede dvojica Ve-bera, Karlo otac i Karlo sin, pa Franc Laforest i njegovi nasljedni-ci (supruga Gabrijela, sin Feliks i kći Eleonora udata Prelesnik),uz koje se pojavljuju Rudolf Smodlaka i nekolicina drugih.

Na kraju, i ovim putem se zahvaljujemo gospođi Laforest iželimo joj dobro zdravlje i ugodnost godina koje nosi. Posebnohvala gospođi Lani Srkoč na organizaciji susreta.

3Jedra Boke - mart/2013

Razgovori u advokatskoj kancelariji Srkoč: mr Mileva Pejaković uručuje gospođi Laforest zahvalnicui monografiju Prčanj; Fotografija dolje lijevo: mr Mileva Pejaković Vujošević, Lidija Laforest i mr LanaSrkoč; Fotografija dolje desno: mr Mileva Pejaković Vujošević, Lidija Laforest i dr Koraljka Kuzman Šlogar

Susret sa Lidijom Laforest

Foto

graf

ije:

D.

Brdar

U ZAGREBU SMO POSJETILI POŠTOVANU PRIJATELJICU NAŠEG MUZEJA,POSLJEDNJEG POTOMKA JEDNOG OD UTEMELJIVAČA FOTOGRAFIJE U BOKI

Lidija Laforest Čukvas

Za svoju prezentaciju Pomorskog mu-zeja pred okupljenima u sali zagre-bačke Tribine mr Mileva Pejaković Vu-jošević je kao osnov iskoristila izlaganjeMuzej - čuvar i istraživač pomorske po-vijesti i kulture Boke Kotorske koje je iz-njela prilikom obilježavanja 60 godinanjegovog postojanja, septembra prošlegodine. Prisutne je podsjetila na važnostmemorije, te značajnu ulogu ove institu-cije koja sažima i čuva istoriju Boke jošod 1952. godine.

Osim značajnih imena i datuma iz isto-rije Muzeja gospođa Pejaković Vujoševićnavela je najznačajnije muzejske sadr-žaje i teme koje plijene pažnju svakogposjetioca u stalnoj postavci. Među ar-

tefaktima pomorske istorije i kulture živ-ljenja koje je Boka baštinila upravo slav-nim pomorstvom, nabrojala je mnogevrijedne i zanimljive primjerke. U muzej-skoj koncepciji svi su jednako kvalitetnotretirani u impozantnoj prostornoj dispo-ziciji koju, uza sve zahtjeve modernogposjetioca, omogućava raskošna baroknaPalata Grgurina.

Gospođa Pejaković Vujošević posebnoje istakla oblast međunarodne saradnjeMuzeja koja se ogleda u zajedničkimprojektima sa srodnim muzejskim instituci-jamau u regionu, u obilježavanju među-narodnih datuma, te posjetama brojnihdelegacija iz svih sfera društvenog živ-ota. Muzej je takđe postao i mjesto sus-reta mnogih javnih ličnosti, političara,ambasadora, umjetnika, kulturnih posle-nika, kao i pozornica raznovrsnih, prijesvega kulturnih dešavanja.

Pažnju prisutnih posebno je privukao i dioizlaganja direktorice Pomorskog muzeja ukome je ona istakla značaj menadžmentau djelovanju muzeja, te je konkretno reklakako to izgleda u njenom muzeju.

... iz 1937-2010. g. i o njenom autoru don Niku Lukoviću go-vorili su Slavko Dabinović, koji je bio i tehnički urednik mono-grafije, i don Anton Belan, čije je izlaganje bilo usredsređenona don Nika Lukovića.

Umjesto izlaganja dr Tomislava Marasovića, koji je biosprečen da dođe u Zagreb, o drugom izdavačkom poduhvatunašeg muzeja - knjizi Graditeljstvo Kotora, ing. arh. SvetislavaVučenovića - don Ante Dragobratović pročitao je recenzije oovom veoma vrijednom djelu, čiji su autori prepoznali vrijed-nost cjelovitosti ove urbanističke studije za jedan istorijski gradna istočnoj obali Jadrana. Dr Josip Gjurović je na kraju govo-rio o Prčanju, svojim precima koji su živjeli u tom čuvenom mje-stu nadaleko poznatih pomoraca i o don Niku Lukoviću.

Na kraju ovog, jednog u nizu kulturnih i prijateljskih susreta koje

uspješno i učestalo održavaju Pomorski muzej u Kotoru i Hrvatskabratovština Bokeljska mornarica 809 - Zagreb, mnogi odazvanizagrebački Bokelji, prijatelji Boke iz Zagreba i saradnici tih dvijuinstitucija dobili su priliku da nabave primjerke dva privlačnanaslova koji su im te večeri predstavljeni. U nastavku, na skrom-nom koktelu, uz ćakule i ugodno druženje pali su i dogovori obudućim susretima i zajedničkim programima.

Ipak, tu se nije zaustavilo druženje te večeri, pa se zanekolicinu članova zagrebačkog ogranka bratovštine, prija-telje sa ostrva Krka i za kotorsku ekipu, u kojoj su još biliBožana Biskupović, sekretar Muzeja, Tomislav Bonić, člannašeg stručnog tima, i Drago Brdar, urednik biltena JedraBoke, ono nastavilo u ugodnom ambijentu obližnjeg resto-rana Požderuh.

4 Jedra Boke - mart/2013

Foto

graf

ija:

D.

Brda

r

Virtuelni obilazk kroz Pomorski muzej uzdodatna objašnjenja mr Pejaković Vujošević

Foto

: D

. Br

dar

Mr Mileva Pejaković Vujošević predstavljaMuzej u zagrebačkoj Tribini

Vece kotorskog Pomorskog muzeja u Zagrebu Vece kotorskog Pomorskog muzeja u Zagrebu ˇ̌nastavak sa strane 1

Mr Mileva PejakovicVujoševic o

Pomorskom muzeju

’’

PREZENTACIJA muZEJAPREZENTACIJA muZEJA

Monografija Prčanj don Nika Lukovića,kako je u svom izlaganju rekao SlavkoDabinović, posvećena je don BrankuSbutegi, čovjeku neizmjerne intelektu-alne snage, umjetniku riječi, suptilnomkritičaru i eruditi i začetniku realizacijeovog značajnog projekta. Njegova na-mjera je bila da se tekst don Nika Lu-kovića istorijsko-estetskog prikaza Pr-čanj, istoričara, dobrotvora i mecene,štampan 1937. godine, preuzme i uvrstiu jednu reprezentativnu monografiju,kako bi se dobio jedan kompletan pri-kaz bogate i burne prošlosti ovog pro-slavljenog pomorskog mjesta.

Bibliotekar Muzeja i tehnički urednikove publikacije rekao je i da je još uvi-jek živa uspomena na don Nika Lukovićaobavezala Pomorski muzej da bude iz-davač ove monografije kako bi mu sena neki način odužio.

Podsjetio je pritom da je don Niko Lu-ković jedan od osnivača Pomorskog mu-zeja u Kotoru sve od 1938. godine ka-da je postojeća zbirka Bokeljske morna-rice proširena i postavljena na drugomspratu Palate Grgurina, te da je isto ta-ko zaslužan da je pomenuta zbirka1952. godine prerasla u današnji Po-morski muzej i ukazao na ogroman do-prinos koji je Luković dao utemeljenjupublikacije Godišnjak u kojoj je kaopredsjednik kotorske sekcije Društvaistoričara Crne Gore, okupio najboljepoznavaoce pomorske i ostale prošlostiBoke Kotorske.

Veliki dio predmeta i knjiga u Muzeju sunjegov dar. Na taj način postigao je dadrugi slijede njegov primjer, u čemu je iuspio, kazao je Dabinović.

Prema riječima Dabinovića, studioznimprikazom kroz 4 poglavlja: Istorijski pri-kaz, Znamenitosti, Prčanj u novije doba iDodatak, autor čitaoca vodi rukom veli-kog istoričara i vrsnog pripovjedačakroz topografski opis mjesta, predočavaistorijske podatke, sve od prvog pome-na mjesta u kotorskim ispravama 13.vijeka, pa do novog doba.

Gospodin Dabinović je kazao da jedon Niko Luković svojim tekstom, koji jerezultat dugogodišnjeg naučnog istra-živanja, najbolje dokazao koliko je po-morstvo bila pokretačka snaga uzletaprivrednog i kulturnog razvoja ovog re-lativno malog mjesta.

Monografija uz tekst Prčanj don NikaLukovića iz 1937. godine, sadrži i tridodatka: Toponimi Prčanja, KartaPrčanja iz 1802. i Popis kuća iz 1958.

godine. Toponimi Prčanja su rad profCjelimira Stanića koji je preuzet izGodišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru.Autor detaljno analizira svaki od 85 lo-kaliteta na ovom prostoru, opisuje zgra-de na njemu i daje imena i prezimenaprčanjskih obitelji vlasnika navedenihzgrada. Kartu Prčanja sa popisom kućaiz 1802. godine je izradio Antonio Fi-lipini. Sastavni dio karte je katalog ukome je dat popis stanova sa imenimavlasnika prema numeraciji sa karte. Napopisu je oko 140 kuća, oko 96 u pri-obalnom dijelu i oko 47 kuća u seoskomzaleđu. Popis kuća iz 1958. godine jeneobjavljeni rukopis, profesora iarhitekte, Prčanjanina Vinka Gjurovića.Popis od 191 kuće predstavlja zatečenostanje iz pomenute godine sa imenimastanara, vlasnicima, brojem članovaobitelji onih koji u kući žive i interesan-tnim opisom svake pojedine kuće.

Kod same pripreme ove reprezentativnepublikacije vodili smo se mišlju i zaključilida će ova tri dodatka biti logičan slijeddon Nikovog teksta, biti njegov komple-mentarni dio, ne umanjujući vrijednostautorovog istorijsko-estetskog prikazaPrčanja, kazao je Dabinović navodećida monografija ima 268 strana, 206ilustracija od kojih 20 starih iz fototekePomorskog muzeja i 186 novih, poseb-no napravljenih za ovu publikaciju.

Don Anton Belan odon Niku Lukovicu

5Jedra Boke - mart/2013

Govoreći o don Niku Lukoviću don An-ton Belan je rekao da je don Niko Luko-vić bio znameniti sveštenik Kotorske bis-kupije, erudit, kulturni stvaralac, pisac imecena, a da se od dana svešteničkogređenja 7. jula 1910. godine uz ličnoime kod njega ugrađuje ono don kao štoga je ugradio i u svoj život sve do smrtikoja je zakucala na njegova vrata 15.februara 1970. godine.

Fotografija gore: Slavko Dabinović;Fotografija dolje: Don Anton Belan

(u sredini) i don Ante Drgobratić (lijevo)

’

Foto

graf

ije:

D.

Brdar

(nastavak na stranama 6 i 7)

Statutum est hominibus semel mori - od-ređno je ljudima da jednom umru, pod-sjetio je don Belan, dodavši da je donNikov Prčanj s nevjericom prihvatio ovubolnu istinu te da je sam bio svjedokkako je na ovu vijest plakala cijela crk-va i mlado i staro okupljeni u crkvi Sv.Nikole na nedjeljnu svetu misu koju jeslužio fratar iz Kotora prije 43 godine.

Ocjenio je da nam i okupljanje u Za-grebu u Tribini svjedoči istinitost Cicero-nove latinske maksime: Mors terribilis iis,quorum cum vita omnia extinguuntur noniis quorum laus amovi non potest - Smrtje strašna za one kojima se sa životomsve zvršava ali ne za one čija se pohvalane može izbrisati, dodavši da su rijetkigradovi na istočnoj jadranskoj obali a omjestima i naseljima da se ne govori,koji imaju takvu kulturnu iskaznicu kaošto je knjiga Prčanj don Nika Lukovića.

Potom je don Belan ukratko iznio bio-grafiju don Nika Lukovića koji se rodiona Prčanju 21. marta1887. godine uobitelji čiji su preci, po ocu i po majcibili Prčanjani, pomorci i brodovlasnici.Otac mu se zvao Špiro, a majka AnaGverini, čiji je stric bio dr Paško Gveri-ni (+ 1911.), znameniti nadbiskup-mi-tropolit skadarski. Bratstvo Lukovića naPrčanju dalo je više znamenitih sveš-tenika, a među njima i dr. Antona Lu-kovića, župnika na Prčanju od 1760.do 1784. godine, kasnije biskupa No-vigrada u Istri.

Poslije osnovnog školovanja na Prča-nju, brigom i troškom nadbiskupa Gve-rinija, don Niko je bio smješten u kotor-skom sjemeništu „Leoninum“ gdje je...

Slavko Dabinović

Don Anton Belan (u sredini) i donAnte Drgobratović (lijevo), na

panou bista don Nika Lukovića

Slavko Dabinovic omonografiji Prcanj

PREZENTACIJA muZEJAPREZENTACIJA muZEJA’

ˇ

6 Jedra Boke - mart/2013.

...do školske godine 1905./06. polaziogimnaziju. Kao odličan učenik na pose-ban se način isticao u klasičnim jezicima,povijesti i zemljopisu. Teološki studij jezavršio u Zadru, slušajući i polažući ispi-te na latinskom jeziku. Nakon završenogstudija i svešteničkog ređenja 7. jula1910. godine, prema tradiciji, koja seodržavala od XVII vijeka, sve do nje-gove smrti, na prijedlog Prčanjske op-štine u novembru iste godine postavljenje za župnika na Prčanju. Naime, tradi-cija je bila da župnik na Prčanju uvijekbude mještanin. U zvanju župnika s kra-ćim prekidima ostao je punih 60 godina.Znao je govoriti: Sva moja ambicija jeizmeđu dva rta, Glavatoga i Markovarta. Odmah po izbijanju Prvog svjetskograta bio je mobiliziran te kao vojni sve-štenik služio u Trebinju, a od 1916. go-dine u Kotoru pri Vojnoj bolnici, sve dosloma Austro-ugarske monarhije. Za rezi-dencijalnog kanonika Stolnog kaptola uKotoru imenovan je 22. decembra1933.godine, položivši professio Fidei; dvadana kasnije bio je i ustoličen. Prijatelj je,često puta i mecena brojnih umjetnika.Umjetnička djela sakralne tematike, nas-tala između dva svjetska rata i kasnije užupnoj crkvi na Prčanju, svjedočanstvo sutog prijateljevanja i don Nikovog smislaza lijepo, kao i hrabrosti da se pružišansa mladim umjetničkim stvaraocima.Znao je često puta reći: Kanoni ponekadmogu biti pogubni za umjetnost. Crkvi naPrčanju priskrbio je četrdesetak djelamoderne sakralne umjetnosti.

Primarijus dr JosipGjurovic o Prcnju i

don Niku

’

Na fotografiji lijevo je mr Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica hrvatske minitrice kulture u trenutku kada pozdravlja skup uTribini. Na fotografiji desno je grupni portret ključnih učesnsika i organizatora prezentacije Pomorskog muzeja i to (s lijeva ka

desno): don Ante Drgobratović, Slavko Dabinović, Željko Brguljan, Božana Biskupović, mr Maja Tabak Slošić, mr Mileva PejakovićVujošević, don Anton Belan, prim dr Josip Gjurović i Sanda Zenko, dipl. ing. arhitekture

PREZENTACIJA muZEJAPREZENTACIJA muZEJA

Godine 1913. objavio je prvi znan-stveni rad. Od tada pa do smrti napi-sao je desetak knjiga i oko 160 znan-stvenih radova, osobito iz povijesti, po-vijesti umjetnosti, pomorstva i hagiogra-fije. Bio je nosilac brojnih društvenih pri-znanja i odlikovanja.

Prim dr Josip Gjurović govorio je označaju bogate prošlosti Kotora i Prča-nja, usponu i padu pomorstva u Bokiistakavši da su se Bokelji u toj posljed-njoj fazi kada je njihova pomorskaaktivnost počela da slabi zavaravali da

će bijelim jedrima nadvladati nadola-zeću moderniju tehniku. Pošto su bilijako dobri onda je sudbina mnogihkapetana sa Prčanja i iz Perasta i izostalih krajeva, pogotovo sa Prčanja,bila da svoju budućnost nađu u aus-trijskom Lojdu, koji je napravio velikoparabrodarsko društvo u Trstu. Tako seveliki broj bokeljskih obitelji preselio izBoke u Trst i prenosio dalje slavu svogzanata.

Sve što se događalo na Prčanju, najedno sedam kilometara dužine, jako jedobro opisao naš don Niko Luković, kojinam je ogolio jedno vrijeme, ogolio dionaše prošlosti, rekao je dr Gjurovićdodajući da se don Nika i dan danassjeća sa vrlo intenzivnim osjećanjima.

Govoreći dalje o ovom znamenitomčovjeku dr Gjurović se prisjetio da je isam u djetinjstvu slušao, kada je donNiko razgovarao sa Rafaleima i ostalimPrčanjanima, razradu ideje o postavlja-nju kipova poznatih ličnosti na pjacetiispred župne crkve.

Imao je osjećaj da je kultura i posveće-nost narodu velika stvar i da su našemnarodu jako doprinijeli svećenici. Tako jepočeo od Andrije Kačića, Štrosmajera,Učelinija, Zmajevića.... do Njegoša, kaojedno svećeno lice koji je svom narodudao doprinos u prosveti i kulturi, što jejedno od prvih ekumenskih znakova nje-govih razmišljanja. Ta njegova misao i svešto je napravio pokazala je širinu nje-gove ideologije, ljudsku širinu razmišlja-nja, rekao je prim dr Josip Gjurović.

ˇ

Primarijus dr Josip Gjurović

7Jedra Boke - mart/2013.

PREZENTACIJA muZEJAPREZENTACIJA muZEJA

Osim što je bio koristan i plodan, boravak kotorske ekipe u Zagrebu bio je i vrlo ugodan zahvaljujući našim domaćinima, kao iveselom društvu sa ostrva Krka. Na fotografiji lijevo je snimljen naš tim sa prijateljima sa Krka ispred zdanja u kome se nalaziTribina grada Zagreba. Tu su: don Antun Belan, don Ante Dragobratović, Slavko Dabinović, Tomislav Bonić, mr Mileva Pejaković

Vujošević, Saša Lončarić i Maja Parentić. Ista postava napravila je i obavezni snimak ispred gradske katedrale sa kesama knjigakoje je trebalo prenijeti u Tribinu. Prije toga ekipa se fotografisala ispred rerstorana Baltazar, nakon objeda (fofografija lijevo u

sredini). Po završetku prezentacije i koktela u Trbini zaputili smo se u susjedni restoran Požderuh gdje smo večerali u lijepomraspoloženju i uz pjesmu naših klapara Slavka Dabinovića, Božene Biskupović i dvojice donova (fotografija dolje desno). Kada je

izgledalo da se večera i veselo druženje privode kraju, gospođa Parentić je sve prisutne iznenadila iznjevši odnekle na trpezučuvenu krčku tortu, čiji se recept čuva kao velika tajna.

UPomorskom muzeju 12. marta organizovali smo pro-mociju knjige Antički gradovi, snovi i sudbine. DijeloMiraša Martinovića u izdanju Nacionalne zajednice

Crnogoraca u Hrvatskoj predstavljeno je po prvi put ne samokotorskoj publici već i u ovom djelu Crne Gore. Drevni gradKotor je zastupljen u ovoj knjizi, koja predstavlja sintezu istraži-vanja dugog gotovo tri decenije. Riječ je o knjizi koja se tem-atikom i fakturom izdvaja u regionalnoj književnoj produkciji,pa je kao takva i izazvala pažnju čitalaca i poštovalacaknjiževnosti, odnosno kod brojnih ljubitelja dobre knjige.

Podsjećamo da poznati pisac Mirko Kovač ovuknjigu naziva prvorazrednim literarnim događa-jem, te da su s tim epitetom o njoj napisani i brojnitekstovi i od drugih pisaca koji važe kao autoritetiu literaturi i književnoj kritici, najavljujući vrijemekoje za ovu knjigu tek dolazi.

Na promociji u Kotoru o knjizi su govorili akade-dmik dr Radoslav Rotković, profesorica dr GracijelaČulić, publicista Vlado Duletić i autor. Predstavljajući dje-lo akademik dr Radoslav Rotković kazao je da se opus MirašaMartinovića ne može naći nigdje na Balkanu pa ni Evropi jernema klasične kompozicije, pomješane su poezija i proza što uestetici nije ni vrlina ni mana već osobina.

Kroz antičke teme autor je pronalazio u našoj prošlosti nešto štose podudara sa savremenim zbivanjima. Tragajući za suštinama išto je bliži suštini bliži je sličnostima, dakle Martinović je kaopčela letio od cvijeta do cvijeta kako bi skupljao med i te kapljemeda su prosute kroz poeziju i prozu. To je ono što nalazi čitaocenjegovih knjiga u Izraelu, Italiji, Albaniji i kod nas – kazao jeRotković.

I snovi su dio stvarnosti, i njih prate sudbine, šutnje, izgubljeniprostori u kojima se prepoznaju gradovi i tragovi, u zgusnutojtravi i korovu, u znakovima kamenih poruka vremena i ljudi,

kazala je prof. dr Gracijela Čulić, dodajući da zapisi na ka-menu čuvaju sjećanja, a gradovi Miraševog mitskog itinerera sustradalnički. Njihovi prostori i kamen zapamtili su muku života iokrutnost vremena.

Publicista Vlado Duletić govorio je o Martinovićevoj fascinacijiantičkim gradovima.

Miraš je fanatični zaljubljenik u antičke tajne, misterije i kulturnedubine, pa strasno razgrće minule vjekove, epohe i milenijume i unjihovoj dramaturgiji i povezanosti pronalazi treptaje naše drevne

prošlosti. Tragajući za antičkim biljezima na ovimturbulentnim prostorima on je literalno oživiomnoge naše davno zamrle gradove i duboko pro-nikao u njihove tajanstvene snove i metafizičke od-sjaje, kazao je Duletić.

Autor Miraš Martinović govorio je kako je knji-ga nastala kako je počelo istraživanje drugoglica Crne Gore onog nevidljivog ili malo vidljivog

lica običnom oku.

Prije tri decenije, kada sam došao na obalu Mediterana, Boku iHerceg Novi polazna tačka bio je Risan čije ime mi je zazvučalomagično. Prvi put sam posjetio Risan, stari naziv Rizinium, i arhe-ološki lokalitet Carine sa arheologom Ilijom Pušićem. Na tomelokalitetu sam kroz dodir zemlje i kamena, dodirujući ostatke toggrada, prvi put dodirnuo i buduće teme, nešto što će se kasnijerazvijati u meni i kroz knjige. Idući po terenu i prikupljajući ma-terijal nadam se da sam oživio te gradove kroz ovo djelo nanačin da sam prepoznao njihove sudbine. To sudbinsko me intrigi-ralo, kazao je Martinović kotorskoj publici objašnjavajući ge-nezu knjige.

Predstavljanje knjige propratila je zvucima flaute Angele Mi-jušković, profesorica kotorske Muzičke škole Vida Matjan. Pro-gram je vodila Dolores Fabian.

8 Jedra Boke - mart/2013

LIBRILIBRIU POMORSKOM MUZEJU PRVI PUT NA PROSTORU BOKE

12. MARTA PREDSTAVLJENA KNJIGA MIRAŠA MARTINOVIĆA

Foto

graf

ije:

Rad

io D

UX

Anticki gradovi, snovi i sudbine

Pomorski muzej u Kotoru, 12. mart; Prezentacijaknige Antički gradovi, snovi i sudbine Miraša Martinovića Miraš Martinović govori o svom djelu

Najveći brod koji je ulazio u Boku Kotorsku, MSC Divina, snimljen 22. marta nešto prije 16 sati na sidrištu između Dobrote i Mula

Pomorstvo u KOTORU danas

Ovo je bilo drugo uplovljavanje najvećeg

broda koji je posjetio Bokokotorski zaliv, a

prvi put se Divina ovdje sidrila 5. novembra

prošle godine. Raskošan kruzer kompanije

Mediteran Šiping (Mediterranean Shipping

Company - MSC) dužine 333 metra, širine

38 metara u Kotor je došao sa 3.559 putni-

ka i 1.325 članova posade. Kapacitet mu je

4.363 putnika i 1.325 članova posade.

Kruzer ima 18 brodskih paluba koje nose

imena grčkih bogova, restorane, barove,

kockarnicu, 4 bazena, kuglanu, dvoranu za

fitnes, spa centar, pozorište. Njegova cijena

je preko 550 miliona dolara.

Brod pokreće dizel – električni pogonski sis-

tem od pet agregata čija je ukupna snaga

97.000 konjskih snaga, od čega na dva fik-

sna propelera promjera šest metara, dolazi

„samo“ 59.400 konjskih snaga, dok na

potrebe snabdijevanja strujom brojnih

sadržaja na MSC Divini ide veći dio snage.

Postiže impozantnu brzinu od 24 čvora, a

dnevno troši 273.6 tona nafte.

U kotorsku luku je inače 29. marta po prvi

put došao brod Zenit (Zenith) kompanije

Pulmantur kruzing (Pullmantur Cruises). BRT

ovog broda je 47.413 t. dužina iznosi 208

m. a plovi pod zastavom Malte. Brod je

doplovio iz luke Katakolon. Na njemu se

nalazilo 1.681 putnik i 604

članova posade.

Foto

graf

ija:

S. D

abin

ović

Mega kruzer Divina u petak 22. marta boravio je u Kotoru. Svojimdolaskom oko sedam sati izjutra u kotorsku luku otvorio ovogodišnju

nautičku sezonu. Sa broda se iskrcala u kotorsku luku grupa crnogorskihturista, koja je na ovom kruzeru bila prethodnih sedam dana. Turiste je

pozdravila Gradska muzika Kotor.

Rano jutro 22. marta: Divina prolazikroz najuži dio Zaliva

Pogled na Divinu sa carinskog dijelarive na početku iskrcaja turista

Tenderi razvoze turiste

Divina kasno popodne napušta Kotor

Prolazak pored Perasta i Gospe odŠkrpjela u odlasku

Divina prolazi kroz Verigenapuštajući Kotorski dio Zaliva

Foto

: In

tern

et

Foto

: In

tern

et

Foto

: In

tern

et

9Jedra Boke - mart/2013.

Foto

: D

. R

apov

acFo

to:

Rad

io D

uxFo

to:

Rad

io D

ux

Tradicionalni kotorski zimskikarneval završen je 3. marta, u

prisustvu brojnih Kotorana i gostiju, poustaljenom programu: svečanim defileomkarneval-ske povorke glavnom grad-skom ulicom, suđenjem i spaljivanjakrnja, te veselom pučkom feštom.Karneval je i održan poslije poklada uvrijeme korizme

Glavnom gradskom saobraćajnicom, uzgradsku muziku, Feštine i Alisine mažo-retke, najprije su prodefilovale grupne ipojedinačne maske: Pajaci, Obeliks, Pi-rati, Meštri od slatkoga, Karampana, Išem-pjane kontese, Viktorijini anđeli, Kotorskolutkarsko pozorište… I ove godine po-

vorka je pošla od ruiniranog i napušte-nog hotela Fjord i napravila đir do Tali-janskog parka. Na čelu karnevalske po-vorke uz ovogodišnjeg kapa Kotorskogkarnevala, Jovicu Martinovića, bila je ikraljica Karnevala 2013. godine Dolo-res Fabijan.

Potom je održano suđenje optuženojda je glavni krivac za sve muke i nevo-lje koje su Kotorane snašle u proteklojgodini, a to je Frajla Kurenta Lumino-za zvana Drpipara. Niz optužbi protivokrivljene ovom prilikom iznio je mrEnriko Hafiz zvani Inkvizitor. On jeoptužio Frajlu Kurentu Luminozu da jenesumnjivo kriva za sva nedjela. Iz-

među ostalog:

Posebno je kriva što se drevni Kotorspaja kabelom sa Italijom i to prekoplodnoga Grenobla, tako da ćemo umje-sto na kupanje ići na zračenje. Mi pla-ćamo njeno naticanje a distribucija itransfer koštaju ko da kilovate na rame

10 Jedra Boke - mart/2012.

Foto

graf

ije:

Rad

io D

ux

TRADICIJATRADICIJA

2013Zimski karnevalDEFILE, SPALJIVANJE DRPIPARE, FEŠTA

Suđenje Drpipari, Frajli Kurenta Luminoza (fotografije dolje lijevo);Kraljica i kapo Karnevala, Dolores Fabian i Jovica Martinović; Nakonpresude kapo Karnevala spaljuje Drpiparu (fotografije dolje desno)

Sve

foto

graf

ije:

Rad

io D

ux

11Jedra Boke - mart/2013.

TRADICIJATRADICIJA

2013Fešta kamelijaDOLAZAK KAPETANA, SLAVLJE, IZLOZBA

Sscenskim igrokazom na stolivskoj rivi, simboličkimdolaskom pomorca, koji svojoj supruzi u znak ljubavi i

strpljivog čeka-nja, poklanja cvijet kamelije u Stolivu je 24.marta, po 22. put, održana je Fešta Kamelija.

Kameliju su daleke 1870. godine donjeli pomorci u Boku izdalekog Japana. U prisustvu brojnih domaćih i stranih gostijuizveden je kulturno zabavni program u kome su nastupili KUDRumija iz Bara, mažoretke Fešta i Modest, učenici osnovnih ško-la koji su predstavili svoje literalne i likovne radove na temukamelije, izložba aranžmana od cvijeta kamelije. Izabran jenajljepši đardin sa kamelijama, a organizovan je i izlet pje-šačkom stazom u Gornji Stoliv. Brojne goste ispred Mijesnezajednice Stoliv i NVO Kamelija pozdravili su Vinko Vujović iRomeo Mihović, dok je feštu zvanično otvorio predsjednik ko-torskog parlamenta Nikola Bukilica.

Gosti ovogodišnje Fešte kamelija bili su 30-tak članova Udru-ženja uzgajivača kamelije iz njemačkog grada Ahena, koji senalaze u sedmodnevnoj posjeti Kotoru i Stolivu. Uzgajivačikamelija iz Njemačke posjetili su stolivske đardine i upoznalinaturalni način uzgajanja ovog egzotičnog cvijeta. Domaći igosti razmjenili su poklone sadnica kamelija a gosti su uručilisvojim domaćinima novu vrstu žute kamelije, koje se kod njihraste u staklenim baštama. Gosti iz Ahena izabrali su cvijetniaranžman Muljanska kartolina kao najbolji, drugo mjesto pripa-lo je aranžmanu Dama sa kamelijama Marijane Knez a trećemjesto je pripalo aranžmanu Na putu od sto godina.

Fešta je nastavljena uz mušlje vino, glazbu i ples. Vrijednidomaćini podjelili su preko 400 kilograma mušalja na buzaru i100 litara vina. Organizatori fešte su NVO Kamelija MZ Stolivuz pokroviteljstvo Opštine Kotor i Turističku oranizaciju Kotora.

Ovogodišnja manifestacija Fešta kamelija počela je u subotu16. marta u kotorskom Šoping centru Kamelija, programompod nazivom Korakom stotinu godina - Stolivska kartolina. Perfo-mansom, uz vino briškulu i trešetu i muziku, kroz nekoliko pričapribliženi su običaj, tradicija, način življenja. U petak 22.marta otvorena je u Galeriji solidarnosti u Starom gradu izlož-ba aranžmana od cvijeta kamelije u sklopu Fešte kamelija. Fo

togr

afije

: R

adio

Dux

Igrokaz o dolasku kapetana

Romeo Mihović sagostima iz Njemačke

Ples mažoretki i zabava

nose, a zbog dvije kapi kiše i danasostajemo u mrak, a kad zagrmi nemamoni radio ni TV signal. Što nam je s libri-ma Opićine Regulatore svima zagorčalaživot tako da njen ulazak u svaku kućuveć preskupo košta. Što još nije počeoda se pravi otel. Što u lokalnu upravu nerabotaju ni trojica domorodaca. Što no-vootvorena kafana Dojmi liči na Čepur-ke. Što će nam počet naplaćivat' i porezna udahnuti vazduh. Što se zatvoreni ba-zen ne poporavlja. Što se ne pravi liftna San Đovani. Što je sve krešilo a po-

sebno letrika. Što kotorski đornalista satelevizije i kornetista gradske muzike nisudobili novembarsku nagradu. Što novosa-građeni podvožnjak služi kao kondukt.Što je poskupila ulaznica na bedeme. Štosu nam se put i parapet preko Mula, Pr-čanja i Stoliva oburdali…

Odbranu je pročitao baron Emanuel Ubo-ština (Landara), a poslije toga je, po obi-čaju, predsjednik suda dr Gencije Ušavanzvani Maljugan osudio okrivljenu Frajlu nasmrt spaljivanjem. Po starojoj karnevalskojtradiciji kazna je izvršena na Maceo.

Frajla je planula a ona koja se ugradilau poslu sa Italijanima verovatno se pre-poznala ako je provela vikend u Kotoru ilibar pročitala Karampanu, zrcalo naravibokeljških, objavljeno je na kotorskojteleviziji Primorac.

Nakon defilea karnevalske povorkeglavnom gradskom ulicom, suđenja ispaljivanja krnja, fešta se nastavila naPjaci od sata, glavnom gradskom trgu,uz svirku sastava Slatka tajna iz Metko-vića, ples i gradsku tombolu.

ˇ

80 GODINA ŠKOLSKOG BRODA JADRAN - Otvaranjem izložbe

fotografija, dokumenata i predmeta sa broda u zgradi Opštine

Tivat, 21. marta, Ministarstvo odbrane i Mornarice Vojske Crne

Gore , započeli su proslavu velikog jubileja – 80-te godišnjice

službe školskog broda MCCG, jedrenjaka Jadran. Ovaj svojevrsni

pokretni spomenik tehničke kulture i pomorske tradicije južnoslo-

venskih naroda, za sobom ima burnu i bogatu istoriju svojevrsne

škole pod jedrima na kojoj su odgajane čitave generacije mladih

oficira ratne a u novije vrijeme i trgovačke mornarice.

Autor postavke izložbe je Goran Grković, umjetnik iz Bara i

zaljubljenik u jedrenjak Jadran. Publici su kroz 50-tak upečatljivih

fotografija predstavljena tri glavna perioda u životu tog broda:

službu u Kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji, odnosno posljednjih

godina u Crnoj Gori.

Ovaj „starac u najboljim godinama" živi je kulturno-povjesni i teh-

ničko-brodogradjevni spomenik, brod koji je kao malo koji drugi,

preživio turbulentna dogadjanja u 20.vijeku na istočnoj obali Jad-

rana, a i dalje mladalačkom snagom vrši svoju misiju stručno-obra-

zovne i kulturne institucije... - kazao je, otvarajući izložbu, koman-

dant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.Podsjećamo da je 16. jula 1933. godine novoizgrađeni jedre-

njak iz Njemačke stigao upravo u Tivat kao svoju prvu luku u

domovini. Sada je inače u toku sakupljanje obimne dokumentar-

ne, arhivske i istorijske građe koja će biti uključena u novu mono-

grafiju Jadran. Izdavanje je planirano za kraj ove godine.

Jedrenjak Nidia na kome su plovili Bokelji, zahvaćen olujom

Riječnik

DUŽINA, ŠIRINA, VISINA BRODA Dužina preko svega (Loa) - dužina mjerena između dviju

krajnih tačaka broda na pramcu i na krmi (length over all);Dužina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji (Lkvl) (length onwater line) je vodoravni razmak između krajnjih tačaka na

(konstruktivnoj) vodenoj liniji;Dužina između perpendikulara (Lpp) – dužina između

tačaka gdje počinju pramčana i krmena statva – perpendiku-lara (length between perpendiculars);

Baždarska dužina (Lreg) je vodoravni razmak između unu-trašnje strane oplate na pramcu i krmi. Služi kod određivanja

zapremine broda;Dužina paralelnog srednjaka (Ls) – na njoj brod ima jednak

poprečni presjek;Dužina pramčanog zaoštrenja (Lp) je udaljenost od pram-čanog perpendikulara do početka paralelnog srednjaka, anema li brod paralelni srednjak, onda do glavnog rebra;Dužina krmenog zaoštrenja (Lk) je udaljenost od krajaparalelnog srednjaka ili glavnog rebra (ako brod nema

paralelni srednjak) do presjecišta vodene linije s konturomkrme broda.

Širina broda (beam) Širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih

nepokretnih točaka na bokovima broda Širina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji

Visina broda (depth)Najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice

i najviše nepokretne tačke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola,komandnog mosta);

Konstrukciona visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobil-ice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda.

JUBILEJI

Stari jedrenjaci

Pomorstvo