jedra boke - museum maritimummuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015/jedra boke...

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MAJ 2015

U Pomorskom muzeju tokom maja organizovali smo dvijeinteresantne izložbe. Pridružujući se obilježavanju Među-narodnog dana muzeja i manifestacije Noć muzeja 18.maja, u Palati Grgurina priredili smo izložbu pod nazivomMagija igle i niti, a, 24. maja, takođe u istom prostoruupriličili smo izložbu sa nazivom Muranov nakit iz um-jetničke radionice Angeline Janković. O ovim izložba-ma možete pročitati na stranama 4, 5, 6 i 7.

Ovogodišnji dobitnik specijalne Živanagrade za izvrsnu narativnost u pre-zentaciji sadržaja kojeg baštini, a

koju dodjeljuju Forum slovenskih kultura(FSC) i Evropska muzejska akademija (EMA),je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, sa-opšteno je 14. maja uSankt Peterburgu prili-kom svečanog uručenjaglavne i pet drugih ovo-godišnjih nagrada Živa.

Naš muzej je dobionagradu, kako se navodiu obrazloženju nagrade,zato što je neodvojivi dioživota grada i funkcioni-še kao aktivni dio obim-ne turističke ponude ugradu Kotoru koji je dioUNESCO-ve Svjetske baš-tine. Muzej je od po-sebne važnosti za lokal-nu zajednicu jer njegujetradiciju lokalne kulturei običaja. Pripovijedanje je sveobuhvatno i očarava-juće. Ono je dokaz za odlično upravljanje resursi-ma, kao i za kvalitet prezentacije i usluga koji suponuđeni javnosti. Veliki broj posjetilaca igra važnu

ulogu u doživljavanju ove institucije injenom mjestu u širem, međunarodnomkontekstu.

Nagrada Živa je nazvana po istoimenojslovenskoj boginji života, mladosti, ljepo-

te, blagosti, vitalnosti iplodnosti, njen ovogo-dišnji dobitnik, kao naj-bolji muzej u sloven-skom svijetu u 2015.godini, je Memorijalnicentar Lav Tolstoj izJasne Poljane u Rusiji.Ostalih pet nagrada zaliderstvo, za efikasno ko-rišćenje resursa, otvore-nost, kreativnost i inter-pretaciju, za koje je bilokandidovano 14 muzeja,dobili su: Muzeji i gale-rije Ljubljane iz Slove-nije, Muzej istorije Ju-goslavije iz Srbije, za-grebački Tiflološki mu-

zej i zadarski Muzej antičkog stakla iz Hrvatske iMuzej makedonske borbe iz Skoplja, saopštio jeFSC čije je sjedište u Ljubljani (Slovenija).

NAŠA INSTITUCIJA DOBILA JOŠ JEDNO MEĐUNARODNO PRIZNANJE

U majudvije

izložbeu Palati

Grgurina

Pomorskom muzeju specijalno priznanjeza narativnost Foruma slovenskih kultura

(Opširnije na strani 2 )

Sa dodjele nagrade Živa i pratećih priznanja u prostoruDržavnog instituta za kulturu u Sankt Peterburgu, 14. maja

2 Jedra Boke - maj/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruMaj 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Nagrada Živa i specijalna Živapriznanja Foruma slovenskih ze-malja ove godine se dodijeljujudrugi put. Uručila ih je 14. majau Državnom institutu za kulturuu Sankt Petersburgu, AndrejaRihter, direktorica FSK, u prisu-stvu predstavnika muzeja iz 12slovenskih i evropskih država,te kandidata za nagradu Živa iz13 država. Dodijeli nagrada pri-sustvali su i predstavnici Gale-rije Matice Srpske iz Novog Sa-da prošlogodišnjeg dobitnika,prve nagrade Živa.

Nagrada Živa ustanovljena je2012. godine na inicijativu stru-čnjaka FSK, u cilju promocijekulturne baštine, najbolje pra-kse njegovanja kulturnog naslje-đa i podsticanja na razmjenuznanja, iskustva i novih primje-ra inicijative među slovenskimzemljama. Priznanje se sastojiod diplome i skulpture u terako-ti, koju je izradila slovenačkaumjetnica Ljubica Ratkajec Ko-čica. Forum slovenskih kulturaje osnovan je 2004. radi očuva-nja i razvoja kulturnih vrijedno-sti i tradicije u zemljama u koji-ma se govore slovenski jezici.

Konkurs za dodjelu ovogodiš-nje, druge nagrade Živa za naj-bolji slovenski muzej FSK je ras-pisao u jesen 2014. godine. Nakonkurs se prijavilo 14 učesnika

iz devet država a njihova posti-gnuća je ocjenjivala 12-točlanakomisija iz 11 zemalja. Od uče-šća na konkursu iz opravdanihrazloga odustali su muzeji izUkrajine.

NAGRADENAGRADE

Pomorskom muzeju specijalno priznanjeza narativnost Foruma slovenskih zemalja

(Nastavak sa strane 1)

Na svečanoj ceremonijidodjele Živa nagrada iz

objektivnih razloga nisu pri-sustvovali predstavnici

Pomorskog muzeja CrneGore Kotor. Iz FSC-a nam jejavljeno da će našem muze-ju diplomu uručiti amasadorSlovenije u Crnoj Gori čim to

bude moguće.

Nismo bili

U obrazloženju za dodjelunagrade Memorijalnom cen-tru Lav Tolstoj u Jasnoj po-ljani navodi se da taj centardaje značajan doprinos odr-živom ekološkom razvoju,

očuvanju tradicije i nasljeđaizuzetne osobe i olakšava

očuvanje kulturne i prirodnebaštine na regionalnom, na-cionalnom i međunarodnomnivou, te da je to društveno

angažovan i odgovoranmuzej.

Dobitnik Žive

U drugoj polovini majau Palati Grgurina obav-ljeni su radovi na obno-vi grilja na prozorim ibalkonskim vratim nadrugom spratu. Griljesu popravljene i ofarba-ne pa su tako sjedištunašeg muzeja dale ljep-ši izgled. Radove nagriljama je izveo našstalni saradnik u tojvrsti posla Andrija Ra-madanović.Nekako u isto vrijeme uizložbenom prostoru nadrugom spratu promije-nili smo dotrajale klimauređaje kako bi smo uvrelim ljetnjim mjeseci-ma obezbjedili prihva-tljivu temperaturu utom prostoru i omogu-ćili posjetiocima ugod-nije razgledanje.

Radovi uPalati Grgurina

Naš Pomorski muzej 3. maja je posjetio amba-sador Japana Masafumi Kuroki. U naš mu-

zej japanski ambasador je došao u pratnji dvasvoja saradnika. Gospodin Kuroki je u Kotoru biou okviru zvaničnog boravka u našem gradu gdjega je primio Predsjednik Opštine Kotor Aleksan-dar Stjepčević. Gospodinu Kurokiju je vodičkroz Muzej, a takođe i kroz Kotor, bila naša stal-na saradnica Dolores Fabian. Nakon što je raz-gledao eksponate i upoznao se sa bogatom istori-

jom pomorstva u Boki Kotorskoj japanski amba-sador se upisao u knjigu utisaka.Pomorski muzej je 11. maja posjetio i ambasa-

dor NR Kine u Crnoj Gori gospodin Cui Dživei.On je u Muzej stigao sa delegacijom koju su čini-li istaknuti profesori i eksperti iz oblasti tradicio-nalne kineske medicine a na čijem je čelu biogospodin Zhong Sen, profesor i direktor bolnicetradicionalne kineske medicine. Kineska delega-cija je Muzej posjetila u okviru boravka u Kotoru.

3Jedra Boke - maj/2015.

Ambasadori Japana i Kine u MuzejuJOŠ JEDAN STRANI ZVANIČNIK VISOKOG RANGA U PALATI GRGURINA

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Ambasador Japanaupisuje se u knjigu utisaka

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Ambasador NR Kine Cui Dživei Prof Zhong Seng

U ateljeu Centra za konzervaciju i arheologiju Cr-ne Gore - područno odjeljenje Kotor - krajem majaje održan specijalistički kurs pod nazivom Konzer-vacija i restauracija predmeta od srebra i zlata. Pre-davači su bili predsjednik Udruženja Venecijanacau svijetu Bruno Moreto (Moretto), kustos kon-zervator Mauro Će za re to (Caseretto) i restaura-torka konzervatorka Sara Gar be li ni (Garbellini),nje go va uče ni ca. Po la zni ci kur sa su bili struč nja ciiz slu žbi za šti te Upra ve za za šti tu kul tur nih do ba rau Ko to ru i nje nog Cen tra za kon zer va ci ju i ar he o- lo gi ju Cr ne Go re, pod ruč no odje lje nje Ko tor i Po -mor skog mu ze ja Cr ne Go re.

Kurs: Konzervacija i restauracijapredmata od srebra i zlata

Učesnici kursa na sastanuu Pomorskom muzeju

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Povodom manifestacije Noć muzeja i Među-narodnog dana muzeja, Pomorski muzej uKotoru je, u saradnji sa Polimskim muzejom

iz Berana i Narodnim muzejom sa Cetinja, orga-nizovao izložbu Magija igle i niti. Izložba je ot-vorena 18. maja a čast da je otvori pripala je Ma-riji Ćatović, poslanici u republičkom parlamen-tu. Posjetiocima su se obratili i Violeta Folić, di-rektorica Polimskog muzeja, te direktorica našegmu-zeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Pro-gram je vodila Dolores Fabian, a u muzičkomdijelu nastupila je kotorska grupa Škuribanda.

Obraćajući se prisutnim Marija Ćatović je, iz-među ostalog, rekla:

Među 70 eksponata posebno mjesto imaju pred-meti izvezeni zlatnom niti takozvanim zlatovezomkoji se kao vještina spominje već u dokumentimaiz 16. vijeka, kao i nekoliko uzoraka dobrotskečipke čiji prvi spoment ove ženske radinosti srije-ćemo u arhivskim dokumentima iz 1573. godine.Koliko je magična moć ženskih ruku u izradi

dobrotske čipke bila cijenjena i prepoznatljiva -najbolje nam svjedoči međunarodna izložba odr-žana u Beču 1910. godine gdje je među brojnimizloženim predmetima vidno mjesto zauzela ca-cara, kapa izrađena dobrotskim vezom, koja jetada u naučnim krugovima ocijenjena najvećimpriznanjem kao čist rad visoke čipkarske izradebaroknog stila.

Ćatović je podsjetila da su na izložbi predstav-ljeni reprezentativni primjerci ženskih koreta cr-nogorske nošnje, ženska dolama gusinjske noš-nje, jelek šestanske nošnje, crnogorske košuljeizvezene zlatovezom, košulje izvezene dobrot-skim vezom i drugi vrijedni radovi.

Uočava se želja autora izložbe da od zaboravaotrgne jedno vrijeme i vrati nas u prošlost jer poprirodnom toku stvari novo potiskuje staro u za-borav. Namjera ove izložbene postavke je da barna trenutak vrati sjećanje na jedno doba kada sumarljive ženske ruke magičnom moći stvaraleuistinu prava umjetnička djela – zaključila jeĆatović i otvorila izložbu.


Magija igle i niti

IZLOŽBEIZLOŽBE

NOĆ MUZEJA OBILJEŽENA OTVARANJEM IZLOŽBE

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Direktorica Polimskog muzeja iz Berana i jednaod koautorki izložbe Violeta Folić, izrazila je za-hvalnost i zadovoljstvo saradnjom sa Pomorskimmuzejom i Narodnim muzejom Crne Gore, tepodsjetila da izložba Magija igle i niti predstavljasamo dio bogate riznice koja se odnosi na različi-te odjevne predmete iz Crne Gore.

To bogatstvo nemoguće je predstaviti u cjelini, aizložbom Magija igle i niti prezentujemo samo diokulturne riznice koja se odnosi na odjevne pred-mete iz različitih krajeva Crne Gore. Željela bihda putem ove izložbe prikažemo njihovu raznoli-kost, bogatstvo i ljepotu dočaranu vezom, pletomi uopše načinom ukrašavanja. Izložba podstiče iz-učavanje naše starine i očuvanje njenog duha iosobenosti među drugim narodima, a svi izloženipredmeti udahnjuju život i bude u nama osjeća-nje bliskosti sa precima – rekla je Folić.

Zahvalivši na posjeti direktorka Pomorskog mu-zeja Crne Gore u Kotoru mr Mileva Pejaković Vu-jošević je podsjetila da Pomorski muzej Crne Go-re već godinama obilježava manifestaciju Noć mu-zeja 16. maja, koju je na evropskom nivou inici-ralo Ministarstvo kulture Francuske 2005. kao i18. maja Međunarodni dan muzeja, ustaljen odstrane ICOM – a šezdesetih godina prošlog vijeka.

Samim tim naš Muzej je večeras dio velike ev-ropske porodice, jer danas su čuvari minulih vre-mena koji se čitaju kroz muzejske eksponate, sveljudske civilizacije, istovremeno slave trijumfljudskog pamćenja nad zaboravom, rekla je mrPejaković Vujošević.


Kako je naša muzejska institucija tog danakada je održavana izložba dobila visoko me-

đunarodno priznanje Živa u Sankt Peter-burgu mr Mileva Pejaković Vujošević je is-

koristila priliku da tu vijest saopšti prisutnima.

Čini mi zadovoljstvo da sa vama podijelimdanas pristiglu vijest da je naš i vaš Pomor-ski muzej dobio specijalnu nagradu za svojrad od strane internacionalne fondicije Fo-ruma slovenskih naroda nagradu Živa koja

se dodjeljuje u Sankt Peterburgu za2015.godinu. Ovo je samo jedno u nizuznačajnih priznanja ne samo za Muzejnego i za Kotor i za cijelu Crnu Goru –

rekla je mr Pejaković Vujošević.

O NAGRADI

Marija Maja Ćatović Violeta Folić Mr Mileva Pejaković Vujošević Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Nakit od murano staklaiz radionice Angeline Janković


Svoju prvu izložbuAngelina Janković je

posvetila preminulimaocu i sestri Marijani

Žebeljan, koja je bilaistaknuta kotorska umjet-nica, dobitnica brojnih

međunarodnih nagrada zaslikarstvo.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Nakit od murano staklaiz radionice Angeline Janković

Zahvaljujući uspješnoj saradnji sa Zajednicom Italijana CrneGore u Kotoru u kotorskom Pomorskom muzeju priredili smoizložbu prodajnog karaktera pod nazivom Nakit od murano

stakla iz radionice Angeline Janković. Izložbu je 24. maja otvorilaviša kustoskinja našeg muzeja, etnolog Jelena Karadžić, a o pred-stavljenim radovima govorila je autorica Angelina Janković. Izložbaje bila dostupna 14 dana.

Svečanom otvorenju ove zanimljive izložbe prisustvovao je i pred-sjednik Asocijacije Venecijanaca u svijetu Bruno Đuzepe Moreto(Giuzeppe Moretto), kod koga je ova umjetnica, zahvaljujućiZajednici Italijana Crne Gore, završila tečaj i za relativno kratkovrijeme uspjela svoj dar i svoje ideje pretočiti u zanimljive, šareneperle. Program je vodila Dolores Fabian, a u muzičkom dijelu pro-grama nastupila je Jovna Mršulja, flauta, učenica Muzičke školeVida Matjan iz Kotora.

Postavka ručno rađenih predmeta od murano stakla iz umjetničkeradionice Angeline Janković privukla je veliku pažnju brojne publi-ke, koja je u palati Grgurina - Pomorskom muzeju, imala priliku dauživa u galeriji maštovitih ukrasa u spektru duginih boja. Perle, na-kit i figure Angelina izrađuje već treću godinu zahvaljujući Zajed-nici Italijana Crne Gore iz Kotora, koja joj je omogućila da, uz

U SARADNJI SA ZAJEDNICOM ITALIJANA CRNE GORE U KOTORUORGNIZOVALI SMO IZLOŽBU

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews


podršku Asocijacije Venecijanaca u svijetu, ode u školu za izradupredmeta od stakla Abate Zaneti na ostrvu Murano.

Izražavajući zadovoljstvo što je zanat obrade murano stakla preni-jet i u Boku Kotorsku, Bruno Đuzepe Moreto, predsjednik UdruženjaVenecijanaca u svijetu, naglasio je da podržava Angelinu zbog togašto je ona uspjela da za veoma kratko vrijeme savlada ovu umjet-nost, jer za rad sa murano staklom potrebno je imati dušu. Moreto jeistakao da je grupa žena iz Kotora pohađala i kurs pravljenja muranočipke, te najavio obnovu tog kursa, ali u izradi zlatnim nitima, kao isedmodnevni kurs restauracije zlatarskih proizvoda i Upravi za zašti-tu kulturnih dobara.

Murano staklo je poznato već hiljadu godina ali i dalje osvaja svo-jom prefinjenošću i čistotom, s obzirom da se za njegovu izradukoristi kvarcni šljunak, umjesto običnog, kazala je Jelena Karadžić,etnolog Pomorskog muzeja i objasnila da se šljunak razvrstava pokvalitetu, a onda se od najboljih primjeraka, bez primjesa i metala,proizvodi kristalno staklo, tako što se kvarcni šljunak zagrijava dotačke usijanja i naglo hladi u vodi i mijenja se uz dodatak specijal-nog biljnog praha. Dobijena smjesa se zagrijava i topi na visokojtemperaturi uz stalno miješanje. Nakon toga se kristalno staklo hladiu vodi. Ovaj proces pretopljavanja se obavlja nekoliko puta, a nakraju se smjesi dodaje prah mangana i rastopljena smjesa se oblikujeu šipke koje se koriste za izradu murano nakita i ukrasnih predmeta.Za bojenje murano stakla koriste se prirodne boje.

Nakit od murano stakla iz radionice gospođe Angeline Jankovićpredstavlja najljepši spoj tradicije i savremenog. Ogrlice, narukvice,privjesci, naušnice, igle za kosu, prstenje, svaki predmet, kada gauzmete u ruku, jeste poseban. Predivne boje, bezbroj plavih nijansi,zelene, crvena, zapravo raznolik kolorit, a sve bi se moglo zajednonanizati u jednu skladnu paletu, istakla je dodajući da ovi divni pri-mjerci pristaju ženama svih dobi, ukusa i raspoloženja, kazala jeKaradžić otvarajući izložbu.

Boravak u Veneciji je jedan od perioda mog života kojeg se najra-dije sjećam, ispunjen učenjem o tajnama obrade stakla uz nesebičnupomoć naših učitelja i istinsku dobrodošlicu koju smo osjećali nasvakom koraku. Imala sam priliku da doživim Veneciju, ne kaojedan od miliona turista koji je godišnje posjećuju, već kao dobro-došao gost iz kraja koji je zaista stoljećima bio neraskidivi dioSerenisime u najznačajnijem periodu njenog postojanja. Nadam seda ću ovom mojom izložbom pokrenuti uspavanu kreativnost mno-gih mojih sugrađana da ožive stare zanate, jer su zanatlije, koji sučesto bili vrsni umjetnici, određivali lice i razvoj našeg grada kakvogdanas imamo, kazala je Janković,

U Pomorskom muzeju čuvaju se izvanredni primjerci radovakotorskih zanatlija, njihov rad otisnut je na starom oružju i na-kitu, škrinjama, dijelovima nošnje, ukrašene zlatovezom, fili-

granskim dugmadima i dobrotskom čipkom. Arhivski podaci izprve polovine 14.vijeka svjedoče da u Kotoru radi 31 zlatar, 25obućara, 22 zidara i kamenoresca, kovača, stolara, krznara...Crna Gora radi na popisu nematerijalne kulturne baštine, a u

samom Kotoru postoji ideja o oživljavanju Zanatske ulice.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews


TRADICIJATRADICIJA

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Iove je godine prvog dana najljepšeg proljet-nog mjeseca obilježen u Perastu tradicional-nom manifestacijom Kićenje mađa. Mlado dr-

vo hrasta ove godine je na trgu ispred crkve sv.Nikole podigao posljednji ženik iz Perasta, Mar-ko Kašćelan.

Kao i decenijama unazad, drvo su kitili mladiflašicama mlijeka, šarenim trakicama koje simbo-liziraju napredak i nadu u bolje. Veselo jutro usuncem okupanom Perastu upotpunila su muzi-kom kotorski sastav Škuribanda i klapa Lungomare iz Umaga.

Brojnim učesnicima ovog bokeljskog običaja je ukonobi Đardin upriličen užitak u jutarnjoj bijelojkafi i koromanima. Nakon toga na trgu ispredcrkve sv. Nikole spontano su nastupili članoviklape Lungo mare, koji su u Perast stigli u sastavubrojnije grupe Zajednice Italijana Fulvio Tomizzaiz slovenačkog grada Umaga.

Nismo vjerovali da ćemo u Crnoj Gori zapjevatiu osam sati ujutro, izjavili su u šali oduševljeničlanovi ove klape.

Običaj kićenja mađa opisan je inače u doku-mentu iz 27. aprila 1930. godine kojim se opat –nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskomsrezkom načelstvu u Kotoru, u kome se kaže:

Slavnom, Kr. Srezkom Načelstvu u KotoruPrastari je običaj u Perastu, da omladina svake

godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena. Toga dana nakiti se pred crk-vom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, izatoga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju za-jednički zajutrak, na koji može, da pristupi svakigrađanin. Proslava svršava pjevanjem uobičajnihnarodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnostisu da nose svih mješćani, koji imaju stoke.

Ovo pismo opat piše jer je došao do znanja, daje te godine zabranjena svaka radnička proslava1. maja, te moli sresko načelstvo da ovaj skupizuzme od zabrane jer spomenuta omladinskaproslava nema nikakove veze ni odnosa sa nika-kovom radničkom proslavom dana 1. maja koja uobće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnicikao takovi ne učestvuju.

2015Kićenje mađaPOSTAVLJANJE DRVETA – KLAPE – ŠETNJA – KOROMANI

Nastup sastava Škuribanda Nastup klape Lungo mare

Postavljanje Mađa Djeca kite Mađ

Bijela kafa i koromani u Đardinu

Šetnja duž Perasta

Svirka Škuribande u Đardinu


2015Gađanje kokotaKOLO – SVETA MISA I MIMOHOD – GAĐANJE SIMBOLA NEPRIJATELJA

Tradicionalna proslava Gospe Peraške, za ko-ju je vezano vjerovanje da je Peraštanimapomogla da pobjede nadmoćniju tursku ar-

madu, i ove godine je održana 15. maja, na dankada je prije 357 godina manje od stotinu građa-na Perasta pobijedilo više od hiljadu turaka kojisu pokušali osvojiti grad.

Proslava antologijske bitke, u istoriju svrstanakao jedinstven slučaj u Evropi, započela je kolomBokeljske mornarice na pjaci ispred crkve Sv. Ni-kole uz pratnju kotorske Gradske muzike. Nasta-vilo se svečanom Svetom Misom, a potom mimo-hodom ispod ikone Bogorodice sa Gospe od Škr-pjela. Misu je predvodio don Robert Tonsati uzkoncelebraciju peraškog sveštenika don SrećkaMajića, don Iva Ćorića i don Dariusz Nowak.

Broj Turaka koji su napadali ovaj slavni Perastbio je daleko nadmoćniji od onog sitnog broja Pe-raštana koji su ostali u gradu. I možemo reći danikakvog zemaljskog načina nije bilo da se ta šači-ca ljudi u Perastu obrani od te goleme vojske, odtako strahovitog neprijatelja pred kojim je Europa

toliko puta drhtala kada bi se našao pred njezinimvratima… Pobjeda ove šačice Peraštana je zna-čajna ne samo za grad Perast nego za cijelu Bo-ku. Jer da su tada ti osvajači preovladali ovdje, midanas sigurno ne bismo gledali ni ove crkve, nitibismo se dičili kršćanskom vjerom i svetim Ime-nom Kristovim, rekao je don Robert Tonsati.

Kako su svjedoci ovog istorijskog događaja zapi-sali, Peraštani su poslije bitke prenijeli sliku Bo-goridice iz njenog hrama na otoku, napravili pro-cesiju kroz grad i odložili je u crkvu Sv. Krsta.Svoju obranu povjerili su upravo Bogorodici.

Po završetku mimohoda vjernici, mještani i turi-sti okupili su se na peraškoj rivi gdje je održandrevni običaj gađanja kokota koji simbolizuje ne-prijatelja. Kokota je pogodio Peraštanin Andro Ra-dulović, inače direktor Opštinske javne ustanoveMuzeji Kotor. Po tradiciji Radulović je dobio šu-gaman – peškir, na kojemu je obilježena godinabitke i datum gađanja. Pobjednik je potom uzpratnju Gradske muzike prošetao kroz Perast iimao obavezu častiti bario (60 litara) vina.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

i Rad

io D

ux

Radulović sa kokotom

Kokot pred početak takmičenjaKolo Bokeljske mornarice

Andro Radulović nišani kokota Dodjela šugamana

Sveta Misa

Nakon konzervacije istorij-ska slika Marko Marti-nović uči ruske kneže-

ve i boljare pomorstvu vraće-na je u stalnu postavku Muzejagrada Perasta. Tim povodom je5. maja u ovoj muzejskoj institu-ciji održano predavanje o važ-nosti pomenute slike kao jedin-stvenog kulturnog dobra u Mu-zeju grada Perasta.

U ovoj kulturnoj večeri učestvo-vali su Ivana Medenica, direk-torka Centra za konzervaciju iarheologiju Crne Gore, ŽeljkoKalezić, načelnik Područnog

odjeljenja Centra za konzervaci-ju i arheologiju Kotor, Andro Ra-dulović, direktor OJU MuzejiKotor, Marija Mihaliček, muzej-ska savjetnica, i Jasminka Grgu-rević, konzervatorka-restaurator-ka. O istorijskom značaju slikegovorila je Marija Mihaliček, a osprovedenim konzervatorskimmjerama Jasminka Grgurević.

Direktor OJU Muzeji AndroRadulović pozdravio je prisutnei istakao sjajnu saradnju Muzejai Centra za konzervaciju i arheo-logiju. Marija Mihaliček govorilaje o povijesnoj vrijednosti slike i

značaju koje ima za grad Perast.Jasminka Grgurević se u svomdijelu predavanja osvrnula naoštećenja koja su vremenomnastala na slici, od njene poslje-dnje restauracije u Zadru prije52 godine, a uslijed njenogboravka na zidu Muzeja i utica-ju promjene temperature i rela-tivne vlažnosti zida i prostorije,kao i načinu restauracije.

Kapetan, pomorski trgovac, pi-sac i hroničar Marko Martinović(Perast, 1663-1716) je prvi u ni-zu istaknutih pomorskih ličnostiiz Boke kotorske koje su dopri-njele pomorskom usponu Rusijeu vrijeme Petra Velikog. Ovaslika je autentično svjedočanstvoo njegovom pedagoškom djelo-vanju tokom podučavanja grupepitomaca Petra Velikog teorij-skim i praktičnim pomorskimvještinama u Veneciji i Perastu1697-1698. godine.


U stalnoj postavci ponovo slikaMarko Martinović uči ruske boljare pomorstvu

NAKON ZAVRŠENE KONZERVACIJE PREDAVANJE O POZNATOM DJELU

Ornamentika u bokeškoj modi XIX. i XX. vijeka

U okviru manifestacije Noć muzeja u Muzeju grada Perasta 19.maja otvorena je izložba pod nazivom Ornamentika u bokeškojmodi XIX. i XX. vijeka. Publici je tom izložbom predstavljenapostavka odjevnih predmeta, šešira, suncobrana, rukavica, odjećeza bebe, tkanih od pamuka i lana, a ukrašavanih čipkom s orna-mentalnim motivima i svilenim koncima. Predmete je prikupio isačuvao Zoran Radimir iz Dobrote, a autorice izložbe su etno-grafkinje Muzeja, Ana Popović i Danijela Đukić.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Djeca slikajuPred manifestaciju Noć mu-

zeja, 17. maja, u Muzeju gra-da Perasta otvorena je izložbadječjih radova štićenika Resur-snog centra za rehablitaciju iškolovanje lica sa poremećaji-ma sluha i govora. Tom prili-kom je organizovana i radioni-ca dječjeg crtanja u saradnji saosnovnim školama sa područjaKotora, Risna i Perasta, kao i sadjecom iz Resursnog centra.Radionicu je vodila akademskaslikarka iz Risna Mirna Pet-rušić. Prisutnima se obratilakustoskinja Muzeja DanijelaĐukić govoreći da je jedan odciljeva Muzeja obrazovanje iinformisanje djece školskoguzrasta.

NOĆ MUZEJA U PERASTU


Oceana, 8.05.2015.

Celebrity Constellation 21. maja na sidru kod xxxxxxxxx

Pomorstvo u KOTORU danas

Mein Shiff 3, 7.05.2015.

Emerald Princess, 14.05.2015.

U maju, drugom mjesecu kruzing sezone, tokom maja dakle, u Kotor je sve skupa dolazilo 29 većihili manjih turističkih brodova koji su ostvarili 54 dolazaka. Kao u aprilu, i u maju su neki od pridošlihkruzera prvi put uplovili u Bokokotorski zaliv. Riječ je o sljedećim brodovima: Princess Eleganza (4.

5), Costa Mediterranea (11. 5), Vision of the Seas (12. 5), Emerald Princess (14. 5), AIDAvita(15. 5) i Celebrity Constellation (21. 5). Princess Eleganza je manji kruzer od 460 BRT, Costa

Mediterranea ima 85.619 BRT, Vision of the Seas – 78.340 BRT, Emerald Princess – 113.561BRT,AIDAvita – 42.289 BRT, a Celebrity Constellation – 91.000 BRT.

Kotor su u maju posjećivali slijedeći brodovi:

Costa Mediterranea, 25.05.2015.

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

AIDAvita (15)Artemis (3/4. i 14/15)Athena (1/2, 11/12. i 22/23)Azamara Quest (6)Celebrity Constellation (21)Celebrity Silhouette (19)Costa Mediterranea(11, 18. i 25)Emerald Princess (14)Harmony G (7. i 24)Le Lyrial (1, 18. i 30)

La Belle de l'Adriatique(6, 13, 20. i 27)Le Soleal (29)Silver Cloud (6/7. i 11)Mein Schiff 3 (7. i 21)MSC Musica (1, 16, 23. i 30)Minerva (18)Nieuw Amsterdam (2. i 19)Oceana (8. i 22)Princess Eleganza (4/5/6/7/8. i 25/26/27/27/28/29)

Riviera (7. i 14)Silver Wind (8)Seven Seas Mariner (3)Splendour of the Seas(15, 20. i 31)Tere Moana (28)Thomson Majesty (14)Vision of the Seas (12)Wind Surf (7. i 15)Zenith (27)

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: S. Luković Fotografija: S. Luković

Fotografija: P. Peruđini

GODIŠNJICE

Rječnik

BRODSKO REBRO je osnovni elemnt poprečnestrukture svakog brodskog korita. Kod drvenihkonstrukcija je bio sastavljen od četiri dijela:

REBRENICA – najdonjeg dijela brodskog rebrakoji naliježe na kobilicu broda, a na koji nali-

ježe rebreni nastavak;

REBRA – centralni dio brodskog rebra koji senalazi između staminala i skalmota i obično se

podudara sa linijom gaza;

REBARCA – najgornjeg dijela brodskog rebrakoji obično nadvisuje pokrivenu palubu i podu-pire njenu ogradicu, impravesatu (drveni parapet

ili ogradica po rubovima pokrivene palube,unutar koje su kod starih brodova postavljani

veliki sanduci).

Ima dosta brodskih rebara koja su raspoređenavertikalno duž kobilice, obrazujući široku krivinu.

GLAVNO BRODSKO REBRO – smiješteno je takoda odgovara maksimalnoj širini brodskog korita.

UZVOJNI REBRENI NASTAVAK – prvi dio brod-skog jedra koji je obično zakrivljeniji od ostalih.

Kod svakog brodskog rebra nalazi se izmeđumadiere i skalma.

Qpnpstuwp450 GODINA OD VELIKE BITKE ZA MALTU: Ovogmaja navršava se 450 godina od početka velikebitke istoka i zapada: napada Sulejmana Veličan-stvenog na Malteške vitezove reda Sv. Jovana Krsti-telja. Bitka za Maltu, u kojoj su malobrojni branite-lji izdržali tri i po mjeseca dugu opsadu i najkrvavijeborbe, započela je 18. maja, a završila se 11. sep-tembra. Mjesecima prije početka opsade veliki majstorLa Valet preduzeo je opsežne odbrambene pripreme,ali ostrvljani su ipak bili iznenađeni kad su, 18. maja,na horizontu ugledali neprijateljsku flotilu galija.Turska armada bijaše jasno vidljiva, sva jedra bijahu

joj razvijena, tako da je bijeli pamuk prekrivao polahorizonta na istoku, zabilježio je Đakomo Bosio(Giacomo Bosio) Ispred Malte se tada pojavila flota od 200 brodova,

sa 40.000 vojnika i 6.000 elitnih janjičara, sa još9.000 konjanika i snažnim topovima (jedan do dvatopa mogla su ispaljivati đulad od 272. kilograma naudaljenost do 3 km).Nasuprot njima stajalo je sve u svemu 6.000 do

9.000 osoba: 500-600 Malteških vitezova, nekolikohiljada najamnika i nekoliko hiljada Maltežana.Pad Malte ozbiljno bi uzdrmao odbranu sredozem-nih zemalja - Osmanlije bi tad vrlo lako napaleŠpaniju preko Tunisa, a Sicilija bi tada bila neposre-dno ugrožena. Poslije tri i po mjeseca najkrvavijih borbi Osmanlije

su se u septembru počeli povlačiti s ostrva nakon štose vrijeme počelo pogoršavati i uvidjevši da su izgu-bili trećinu ljudi. Njihov odlazak ubrzao je i dolazak8.000 španskih vojnika, koji su došli u pomoć brani-teljima Valete.

Bark Leopoldine Bauer zahvaćen uraganom;Giovanni Luzzo, 1869; Zavjetna slika kap.Frana Lukovića; gvaš na papiru; župna crkvaRođenja Blažene Djevice Marije, Prčanj

Stari jedrenjaci u BokiStari jedrenjaci u Boki

jedra boke - museum maritimummuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015/jedra boke...

Documents