1.Walter Lippman smatra se najutjecajnijim amerikim novinarom tiskanih medija, prvo socijalist, kasnije liberal, obavjetajni asnik u stoeru predsjednika Willsona objavio je 1922. uvenu knjigu Javno mnijenje. Kako se zove njegov suvremenik koji e 1923. Ovjaviti knjigu pod nazivom Kristaliziranje javnog miljenja ?

Edvard Bernays2.Svakodnevno koristimo razne fraze, tvrdnje kao npr. radnici su neznalice, politiari laovi, tajkuni lopovi ili se susreemo sa miljenjima koje su drugi oblikovali, Irci su eksplozivni, Nijemci disciplinirani. Rije je o generalizacijama izvuenim iz uzoraka. O emu je zapravo rije?

Stereotipi3.Ukoliko smo pripadnici neke od socijalnih skupina koje su navedene u prethodnom pitanju hoemo li odbiti ili prihvatiti sami sebe klasificirati onako kako su nas drugi klasificirali?

Da ( ako je pozitivno), Ne ( ako je negativno)4.5.Gallup G. bavio se prouavanjem javnog miljenja i autor je uvenog Vodia za ispitivanje javnog mnijenja, a Moser A, metodologijom drutvenih istraivanja i autor je kultne knjige Metode anketiranja u istraivanju drutvenih pojava. Kojim se znanstvenim podrujem javnog mnijenja u uem smislu bavio Jurgen Habermas, pripadnik druge generacije, frankfurtske kole?

Javnom Sferom6.U politikom spektru razlikujemo stranke triju politikih nazora. Navedi o kojim politikim podjelama radi?

Lijevica ( trockisti, marksisti), Desnica (Nacionalisti), Centar7.Navedi osnovnu podjelu stranaka u politikom spektru centra?

Zeleni, Laburisti, Socijalisti, Konzervativci8.Jurgen Habermas u znanstvenim krugovima posebno je poznat zbog rada-knjigeTeorija komunikativne akcije. Kao zaetnik novog poimanja javne sfere, uz pojam javne unio je i novim pojmom. Navedi o kojem se pojmu radi?

Civilno drutvo9.U javnoj sferi graani se okupljaju kako bi razgovarali o sljedeim temama:

-o njihovom zajednikim interesima, kako bi ostvarili konsenzus javnog mnijenja, organizirali se protiv samovolje i opresivne drave i javnosti u obliku vlasti10.Javna sfera je zapravo pristup omoguen svim graanima. Aktivira se u svakom razgovoru u kome se pojedinci okupljaju i formiraju javno tijelo. Koje slobode omoguuju ostvarenje javne sfere?

Udruivanje, okupljanje, izraavanja miljenja11.Javna sfera nam omoguuje javnu domenu u kojoj graani politiki rezoniraju- razmiljaju okupljeni u publiku te ostvaruju diskurzivni prostor i stvaraju javni forum. to se dogaa u prostoru javnog foruma?

U prostoru javnog foruma se definiraju konflikti i teme od opeg interesa12.Sfera se pojavljuje kao privatna i kao javna sfera. Na to se odnosi privatna, a na to se odnosi javna sfera?

Privatna ( ekonomija, porodica), Javna (drava)13.Osobine javne sfere su da moe biti egalitarna, suverena i racionalna. Egalitarna stoji i pada sa principom ope dostupnosti, suverena osobina odnosi se na sistemsku i kritiku kontrolu vlasti normativno zasnovanoj na konstitucionalnim elementima drave. to podrazumijevamo pod racionalnom osobinom javne sfere?

Racionalna- kvaliteta javne debate, racionalni okvir rjeenja14. to je egalitarizam?

Shvaanje koje tei ostvarenju potpune jednakosti meu ljudima na temelju jednake raspodjele dobara i drutvenih uvjeta meu svim lanovima zajednice.15.tampa je najeminentnija institucija javnosti. Ona je vaan inilac da privatno izae iz sfere privatnog. to mediji u tom posredovanju zapravo ine?

16.Javna sfera nije neutralna. Ona je pozornica stalnih sukoba. O kakvim sukobima je rije?O hegemonijskim sukobima ili sukobi za prevlast17. to podrazumijevamo pod, trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja?

Stav18.to je uvjerenje?

Miljenje na temelju osobnog svjetonazora19.Javno mnijenje oznaava oblik kolektivnog rasuivanja politike javnosti o aktualnim drutvenim situacijama koje poprimaju vid problema bitnog za ivot i praksu socijalnih zajednica. Ako je javnost drutveni kolektiv kako on stvara javno mnijenje?Kroz komunikacijsku interakciju20.Drutvena svijest, je skup predodaba i ideja. Ukljuujui vrijednosti i norme ponaanja, to ih dijele pripadnici nekog drutva ili drutvene grupe. Drutvena svijest nastaje kao posljedica naeg rasuivanja. Kako nazivamo taj oblik rasuivanja?Kolektivno rasuivanje21.Drutvena svijest razliito se poima pod utjecajem nekih elemenata. Koji elementi utjeu da se drutvena svijest nejednako oituje kod pojedinih naroda.Kultura, vjera i tradicija22.23.Pseudo-dogaaj pojaava iluziju publike da se razumije to se zbiva u svijetu/meunarodnoj poitici i drugim pitanjima od ope vanosti. Nabroji koje pseudo dogaaje razlikujemo?Intervju, novinska konferencija, priopenje za javnost, neslubene izjave24.1.koja e zbivanja postati dogaaj, 2.koje emo aspekte odabrati za izvjeivanje, 3.uz koji emo tematski kontekst vezati sadraj. Koji medijski pojam ine ova odreenja?Medijski okvir25.Gitlin je aludirajui na apatiju rekao nikada toliko mnogo ljudi nije znalo tako mnogo o stvarima koje su tako malo vane. to podrazumijevano pod apatijom u javnom mnijenju?Nezainteresiranost publike26.Javna sfera poetkom 21.st biti e pod jakim utjecajem promjena u medijima. Koje e to promjene u medijima utjecati na javno mnijenje?Komercijalizacija, trivijalizacija, fragmentacija,dominacija spektakla, apatija27.to podrazumijevamo pod javno mnijenskom situacijom?Individualan in, kao otii u kupnju.28.Pristranost je esta tvrdnja o medijima. Pristranost moemo u medijima oblikovati na vie naina. Objasni to podrazumijevamo u pristranost pod koritenje osobnog imena?Inicijali29.Veina nas nema direktan pristup dogaajima u svijetu. Mediji nam pomau da stvorimo pouzdanu sliku svijeta koji je izvan domaaja naeg neposrednog iskustva. Na to mediji utjeu kroz tu pomo?Mediji selektiraju i oblikuju, formiraju, te za svaki medij nisu vane sve informacije30.Kako moemo smanjiti utjecaj agende setting i njenih efekata u medijskom prostoru?Kontrola medijskog sadraja i kontrola izvora31.U sklopu teorije dnevnog reda-agende setting polazimo od jedne pretpostavke. Nju potvrujemo 1.modelom svjesnosti, 2.modelom isticanja, 3.modelom prioriteta. O kojoj je pretpostavci rije?Pretpostavka da masovni mediji diktiraju teme koje graani smatraju izriito vanim32. Pojam je jednostavan element ljudske misli. to je spoznaja?