javno zdravstvo

Click here to load reader

Post on 24-Oct-2015

380 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Osnove organizacije javnog zdravstva

TRANSCRIPT

  • 1

    Profd~sc. Darko Ropac

  • Prof.dr.sc. Varko Ropsa' Javno zdravstvo Predgovor

    Nakladnik Visoka telinitka Skola, Bjclovar

    Urcdnik Prof. dr. sc. Darko Rop:lc

    Za nakladnika: Mr. sc. Tatjana Badrot

    v.d. dckaniw

    Reccnzenti Prof.dr.sc. Ivan Z01i;

    ZDWIVSNENOGA VELEUCILISTA

    INVCN'TAHNI BR.

    A 122.1 Koroktura

    Mr.sc. Ina Stakvii

    INTER-ING d.o.o., Zagreb, Sla\ Lil Cora 34a Srpanj 201 1

    Naklada 150 prirnjeraka

    CIP zapis dostupan u raEunalnome katalogu Nacionalne i sveuEiliSne knjitnice u Zagrebu pod brojcm 767030.

    ISBN broj 978-953-7676-08-7.

    Slika na naslo\.nici (snirnio D. Ropac, 201 1.) Skola narodnog zdraulja ,,Andrija $r;~n~par", Zagreb

    OPCI D l 0 I . Pojam javnog zdravstva 2. Primjena javno-zdravstvenih mjera kroz povijest 3. Moderno ili novo javno zdra\~stvo 4. Zdravlje za sve 5. Metode radn u javnotn zdravstvu 6. Javno-zdravstve'ni programi i intervencije 7. Primjena jnvno-zdravstvenih naEela 8. Mjere zdravstvene zaStite 8.1. Strateski ciljevi mjera zdravstvene mStite 8.2. Osnovni ciljevi mjera zdravstvene zastite 8.3. Spektar nijera zdravstvene zaStite . 9. Primarna zdravstvena zaStita 9.1. Dorn zdravlja 9.2. Privatna praksa 10. Primarna zdravstvena zartita: opta medicina i zdravstvena

    zaStita dojenEadi i predskolske djece 11. Javno-zdravstvene nijere na razini primarne zdravstvene zaStite 11.1. Mjere promicanja zdravlja i prevencije bolesti 11.2. Dijagnosrika, IieEenje, rehabilitacija 13.3. Ostale mjere 12. Planiranje u zdravstvu 13. Financiranje sustava zdravstvene zagtite 14. Ekonomski aspekt funkcioniranja javnog zdravstva 15. Ocjena zdravstvenog stanja 16. Odabir javno-zdravstvenih prioriteta 17. Javno zdra~stvo i pedijatrija 18. Javno zdra\istvo i Skolska medicina 19. Izvanredna stanja i javno zdravstvo

  • 20. Uloga jarnog rdravstva u procjeni bioloike (,r!ietnje 21. Javno zdravstvo 11 Hrvalskoj poi-rtkom

    Dnniovinskog rata 1991.192. 22. Etika u javnom zdravshl~ 23. Komunikacija 24. lnstitucionalizacija javnog zdravstva u Hn,:~lskoj 25. Registri

    POSEBNI DIO 26. OkoliS i zdravlje 27. Atmosfera 28. Voda 29. Hrn~ia 30. ~ t e t n e navike 31.1. PliSenje 30.2. Preko~njerna prehrana 30.3. Alkohol 3 1. Osnove opte epiderniologije 31 . I . EpidelnioloSkr naCela 31.2. Ciljevi epidernioloSke analire 31.3. Definiranje zaraze, bolesti I populacije 31.4. Diologija i stotistika 3 1.5. Odnos izmedu domaCina i uzrocnika 3 I .6. Putovi prijenosa ?I .7. Epidemijski proces 32. EpidernioloSke metode 32.1. Deskriptivna epidemiologija 33. Prevencija zaraznih bolesti 33.1. Primarna prcvencija 33.2. Sekundarna prevencija 33.3. Tercijarna prevencija 34. Zarazne bolesti i cijepljenje u RH

    35. Globalna cpidemiologija zaraznih bolesti 35. I. Akutllc r~.spiralornc bolcsti 35.2. Crijevnc zarazne bolesti 36. hovc i osobito opasne zarazne bolesti 37. KroniCne nezarazne bolesti - epidemioloSki pristup 38. Kardiovaskularne bolcsti 3R. I. lsliemijska bolest srca 39. Cerebrovaskulame bolesti ,C\IB) 40. Zlocud~ie novotvorine 40.1. NajuCestalija sijela taka u RH 40.2. Cimbenici rizika 40.3. Mjt-re prevencije 41. Duier,ne bolesti i poremeCaji 42. SeCerna bolcsl 43. Nasilje 44. StanovniStvo Hmatske i vitalni dogadaji Prilog I . Nacionalni program ranog otkrivanja taka dojke Prilog 2. Nacionalni program ranog otkrivanja taka debelog crijeva Litcratura Kazalo pojmova

  • PREDGOVOR

    K3d S ~ I I I I se pril~\.atio pisanja udibenika iz javnog zdravstva susreo sam se s Cinjc~~icom da kod nas nema za sada niti jednog udibenika sliEne tematike. To 1111 je istovre~neno bila i olakotna i otegotna okolnost. S jedne strane nisam iliiao predloiak po kojem bih pisao a s druge sam imao potpunu slobodu odabiri~ rema i sadriaja knjige, sukladno nastavnom programu studija sestrinstva.

    Golovo je nevjerojatna Cinjenica da se u Hrvatskoj vrlo Cesto rabi poja~n javnog zdravstva a da se o sadriaju javnog zdravstva i ne zna baS previSe. i'ak Sro vise, pojam javnog zdravstva rabi se uz neke formalue nazive. Tako knd nas postoje inslilucije koje u svom nazivu imaju pojam javnog zdravst~a (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i brojni iupanijski zavodi za javllo zdravstvo). Poto~ii se ova; pojam pojavljuje u nazivu medicinske specijalizacije javnog zdravstva. Nn medicinskim fakultetima postoji katedra za javno zdravstvo, a na studiju sestrinsba i predmet pod nazivoln javno zdravslvo. OCito, poja~ii se resto rabi i ima zakonski priznat status. Ali suStinski sadriaj javnog zdravstva nije joS do kraja definiran. Tome 11 prilog govori i-il~jenica da se sadiiaj specijalizacije javnog zdravstl'a mijenja i stalno dopulijn\,a novim sadriajima, preuzimajuti dio djelatnosti iz ranlJe etabliranih specijalizacija preventivnih grana medicine, za koje se smatra da spadaju 11 djelatnost ja\.nog zdravstva u Sirem znatenju ovog pojma (zdravstvena ekulogija, socijalna medicina, epidemiologija).

    Kao viSegodiSnji nastavnik u podrutju preventivne medicine, na studiju medicine, potom na studiju sestrinstva, kao i poslijediplomskom s t u d i ~ u ~ upoznnt sam s i-injenicom da kompletnog udibenika iz predmeta javno zdravstvo kod nas za sada nema. Osobit problem je to za studente na studiju sestriusrva koji na tl-eCoj godini studija imaju predmet upravo toga naziva. Stoga snln si uzeo slobodu uvrstiti u ova; udibenik one teme koje sam smatsao znai-ajnima za podrutje djelovanja javnog zdravstva, svjestan Ei~ijenice da sigurno nisa~n obuhvatio sve ono Sto bi netko drugi, koji se svakodnevno bevi javno-zdravstvmom aktivnoSCu u praksi, uvrstio u sadliaj

  • ove knjigc. To sauno potvrduje tvrduiju da je podrufje djelovanja javnog zdravstva vrlo Siroko i da se uu~utar tr djelalul~~sti mogu naCi struElijaci razlititili medicinskih protila, ali i oni koji n e r n t j ~ ~ medicinsku edukaciju a Eije podruEje djelovanja je javno zdravstvo (multidisciplinamost i iuiterdisciplinamost javnog zdravstva).

    U pisanju ove knjige koristio saln se dostullnom literaturom i brojnim izvorinia podataka. Kako javno zdravstvo u sebi s i ~ d r ~ i teoretski dio, koji se odoosi na organizociju djelovanja zdravstvene sluibe, to sam nuino luorao u OpCe~n dijelu udibenika unijeti sadiiaje koji zadiru u podrutje organizacije rada 11 zdravstvu (metode rada, javno-zdravstveuli programi i intervencije, primnjrna javnozdravstveuih natela, mjere zdr;l\,stvene zaStite, priunarna zdravslvena zaStita, javno-zdravstvcne mjcre r e r:lzini prirnarne zdravstvene zaititc, planirnnje u zdravstvu, financiranje suslava zdravslvene zaStite, ckoulomsk~ aspekt funkcioniranja javnog zdravstva, ocjena zdravstvenog sla~ija, odabir javno-zdravstvenih prioriteta). U pis;lju ovog dujela udibenika od osobite koristi bila mi je knjiga L. KovaEiCa ,,Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaititi".

    Procijenio saln da je u okvir udibenika ir javnog zdravstva nuino uvrstiti teme koje se odnose na rad javno-zdravsl\,enih sluibi i stmEnjaka u izvauredni~n sitnncijama. Stoga sam obradio temc poput: izvanredna stanja i javuo zdravstvo, uloga javnog zdravstva u procjcni bioloSke prijetnje, javno zdravstvo tijekom Do~novinskog rata.

    Izuzetno znaEajno podrurje rada je etika i komunikacija. Vrlo je malo radova, osobito, kod nas, koji se bave etiEkim pitnnjima koja su povrzana s javnim zdravstvom. Puno je elanaka iz podruFja bioetike, medicinske etike i s l i f n ~ l ~ tema koje se odnose na pitanja etiEkog pristupa u rjeSavanju odredenih problema u kliniEkoj medicini (eksperimenti na Ijudima, transplantacija organa, pobaEaj, umjetno zaEede, eutanazija i sl.). A etika u javnoni zdravstvu posve je zanemarena, Ecmu su pridonijeli strui-njaci u ovom podmtju koji su zanemarili etiEku dimenziju problema povezanih s odlukanio i intervencijama u javnom zdravstvu. Stoga sam 112 manje preinake preuzeo odliEan Elanok autorice A. BoroveEki. koji je objavljen u Hrvatskom Easopisu za javno

    zdravstvo. I)rugo podrutje je ono ko~nunikacija u javnom zdiavstvu. 1 o ro~n podrufju sc preunalo pilc i govori. Djelatnici u javnom zdravstvu morali hi odliEno vlad;uli komunikacijom jer je njihov javni nastup bitan ra Eitavu populaciju. a ne salno za pojedince koji koriste odredeni oblik zdravstvene zaitite. Te~iic!i ovog oblika komunikacije je totna Einjenica izreEena 11 pravo vrijeuiie nn nni.in da ne izazove ~lzne~iiirenost javnosti. S druge strane to je sposobnost kouiiuniciranja s onima koji donose odluke - polititarima, a iza Eijih odluhe stoji novac koji bi trebalo uloiiti u korisne progralne (poput nacional~iog proyrama za rano otkrivnuije odredenog sijela raka). Teiak zadatak za unali broj struznjaka!

    Na kr:~.ju OpCcg dijela udibenika opisane su institucije 11 podruEju javnog zdravslva i njilio\'o podmEje djelovanja. Poto~n i registri kao ma6ajan izvor podatal:~ bez kojih bi anaiiza znaEaja nekog problcma i donoSenje ispravnih zakliuEaka i prijedloga za rjeSavanje bili posve manjkavi. Izuzetno koristan izvor podataka bin mi je ,,Hrvatski zdravstveno-statisiiEk~ ljstopis" u izdanju HZJZ (preuzeto poglavlje o PZZ: opCa medicina i zdravslvena zajtita dojentadi i predskolske djece).

    U Poseb~io~n dijelu udibenika obradio sam podrutje opCe epidemiologije i epidemioloikih metoda koje se koriste u javnom zdravstvu. Opisane su osnove prevencije zaraznih bolesti kao i pitanja glohalne epiderniologlJc i prijetnje novih zaraznih bolesti (one kciji iele znati viie upuCujem na udibenike autora D. Ropac i D. PuntariC). Potom slijedi obrada znaEajnih lema iz podrutja kroniEnih nezaraznih holesti poput kardiovaskularnili bolesti. zlodudnih novolvorina, dugevnih bolesti i poremeiaja. Scieme bolesri i nasilja. U ovom dijelu knjige od izuzet~ie koristi bin mi je upravo objavljeni sveuEiliSni udibenik A. Vorko-JoviC i suradnika pod naslo\,ouii ,,Epidemiologija kronitnih nezaraznih bolesti". Za obradu nekih tema koriSteni su nastavni ln

View more