javn e finansije - predmet.sinergija.edu.ba
TRANSCRIPT
JAVNE FINANSIJE
Oblici državne intervencije
pravna regulativa (donošenje propisa imehanizma za njihovu prinudu);
intervencija na tržištu putem kupovine(viška) proizvoda i usluga i prodajom robe (uslučaju nedovoljne ponude određenerobe) na tržištu;
vršenje davanja,pladanje
transfernihekonomskakamate na
pladanjapomod
(socijalnaprivredi,
javni dug, pomodlokalnim samoupravama i transferi ukorist inostranstva);
vođenje stabilizacione makroekonomskepolitike, donošenje mera, uvođenje poreza isubvencija i
vršenje alokacije oskudnih privrednihresursa (redistribucija oskudnih resursa, kaošto su hrana, energija, novčana sredstva...)
Istorijat
• 30 godine XX veka (Kejns) – intervencija države neophodna -nesavršenost tržišta
• Državni suverenitet ima tri osnovna atributa:o Zakonodavnu
o Izvršnu
o Sudsku vlast
• Mere antimonopolske politike – nadležnost državea) Prvi zakon – Šermanov zakon u SAD - 1890.god.
b) U Engleskoj monopolista – preko 25% tržišta
Javni prihodi
Javni prihodi predstavljaju prihode koje ubira država zapodmirivanje opštedruštvenih potreba
1.Ubiraju se u novcu
2.Ubiraju se redovno godišnje
3.Trošenje prihoda ne dovodi u pitanje postojedu imovinu
4.Služe podmirivanju koji imaju opšti karakter
Ubiranje javnih prihoda obavlja država preko nadležne službe
Budžet
Budžet se najčešde definiše kao sistemski prikaz prihoda i rashoda jednedržave za određeno plansko razdoblje, odnosno za jednu budžetskugodinu.
Budžet je pravni akt koji donosi najviše zakonodavno telo u državi –parlament, skupština u kome se za godinu dana detaljno predviđaju svijavni prihodi i svi javni rashodi, a zatim se prikazuju i namenskiraspoređuju po tačno i unapred utvrđenoj budžetskoj strukturi.
Osnovne karakteristike budžeta su:
budžet je pravni akt od posebne važnosti koji se donoi poposebnoj proceduri, koga donosi najviše predstavničko,zakonodavno telo u formi zakona;
budžet je finansijski instrument i donosi se za vremenskiperiod od godinu dana;
budžet je sistematski prikaz ili plan prihoda i rashodadržave za jednu godinu;
budžet se donosi unapred, pre početka budžetske godine;
budžet obavezno usvaja najviše predstavničko telo države(parlament, skupština);
u budžetu svi javni prihodi i javni rashodi detaljno supredviđeni, kako po vrsti, tako i po nameni. U budžetu seobavezno predviđaju izvori i iznosi pojedinih prihoda;
budžet sadrži i finansijski zakon, koji se odnosi na izvršenjebudžeta;
visina i struktura prihoda i rashoda budžeta morajubiti potpuno usaglašene i dinamički raspoređeni, i to takoda osiguravaju kontinuitet finansiranja javnih potreba.
Funkcije budžeta
• osnovna funkcija za razvoj privredeEkonomska
funkcija
• budžet, njegov obim i njegova struktura, prevashodno zavisi oddruštveno-političkog uređenja zemlje
Političkafunkcija
• donosi se kao zakonPravnafunkcija
Budžetska načela
1. Načelo (princip) javnosti budžeta
2. Načelo o veličini budžeta - budžet treba da ima onoliko sredstava koliko je potrebno za
pokride javnih funkcija
3. Načelo pokrida budžetskih rashoda - podrazumeva pokride javnih rashoda ne samo redovnim
izvorima javnih ved i javnim zajmovima
4. Načelo budžetskog pluralizma, zapravo, znači uvođenje više paralelnih budžeta
5. Načelo potpunosti (univerzalnosti) budžeta znači da se svi prihodi i rashodi u budžetu nužno
moraju prikazivati u bruto iznosima
6. Načelo budžetske klasifikacije pretpostavlja da svi prihodi i svi rashodi predviđeni u budžetu
budu utvrđeni sa svim svojim specifičnostima
7. Načela jednogodišnjosti budžeta
8. Načelo realnosti budžeta zahteva realno i egzaktno iskazivanje predviđenih (planiranih) i
izvršenih (ostvarenih) prihoda i rashoda
9. Načelo budžetske ravnoteže u klasičnom smislu ("zlatno pravilo" budžeta)
Budžetska procedura
izrada budžeta
• budžetskainicijativa,
• planiranjeprihoda,
• planiranjerashoda i
• izradapredlogabudžeta
donošenjebudžeta
•privremenofinansiranje
•donošenje budžeta
izvršavanjebudžeta
•način izvršavanja
•izvršioci budžeta
kontrolabudžeta
•redovnabudžetska kontrola
•završni računbudžeta
Poreski monizam i poreski pluralizam
Poreski monizam – predviđa samo jedan, i to jedinstvenporez
Poreski pluralizam – sistem sastavljen od više poreskih oblika,instrumenata, grupa...
Direktni porezi (Porez na imovinu, Porez na dohodak , Porez na dobit)
Indirektni porezi (PDV, Akcize, Carine, Trošarine, Monopolski porezi)
Dvostruko i višestruko oporezivanje -elementi
Dvostruko oporezivanje je pojava kada
poreski obveznik mora pladati nekoliko
poreza na istoj poreskoj osnovi u isto
vreme
Elementi dvostrukog oporezivanja:
1)Isti poreski obveznik
2)Isti objekat oporezivanja
3)Ista vrsta poreza
4)Plada se u isto vreme
5)Isti nivo vlasti
Oblici dvostrukog oporezivanja
1) Interno dvostruko oporezivanje
2) Dvostruko oporezivanje u granicama federativne države
3) Međunarodno dvostruko oporezivanje
Poreska saturacija – prelazak gornje granice oporezivanja
Poreska relaksacija – redukcija stope opteredenja
Poreska evazija - vrste
Poreska evazija – radnje i propuštanje
radnji koje poreski obveznik preduzima
sa ciljem izbegavanja pladanja poreza
Zakonita – prestanak pušenja
Nezakonita – prodaja cigareta bez
akciznih markica
MEĐUNARODNE KLASIFIKACIJE I HARMONIZACIJE U FISKALNOM
SISTEMU
Međunarodna klasifikacija javnih prihoda
U svetu postoje četiri klasifikacije javnih prihoda:
1)Klasifikacija OECD
2)Klasifikacija UNSNA
3)Evropski sistem integrisanih računa (ESA)
4)Klasifikacija MMF
Međunarodna klasifikacija javnih rashoda
U savremenoj fiskalnoj teoriji i politici karakteristične sudve sistematizacije (klasifikacije) javnih rashoda, i to:
Klasifikacija IMF
Klasifikacija OECD
Harmonizacija poreza u Evropskoj uniji
odredbe konstitutivnog Ugovora oosnivanju EU (zabrana bilo kakve poreskediskriminacije);
harmonizacija poreza na promet, akciza idrugih formi indirektnog poreza;
Približavanje stopa PDV-a u EU
Opšta stopa PDV u EU ne sme da bude niža od 15%
Najniža povlašdena stopa PDV u EU je 5%, mogu postojatidve stope
Akcize u EU
Naftniderivati
Duvanskiproizvodi
Alkoholnapida
Porez na dodatu vrednost - PDV
PDV je opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plada naisporuku dobara i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnjei prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, osimzakonom propisanih izuzetaka
Predmet oporezivanja PDV su:
isporuka dobara i pružanje usluga (promet dobara iusluga) koje poreski obveznik izvršinaknadu, u okviru obavljanja delatnosti;
uvoz dobara u Republiku.
u Republici uz
Akcizni proizvodi
Naftni derivati (benzin, dizel...)
Duvanski proizvodi (cigarete, cigarilosi,duvan za žvakanje...)
Alkoholna pida (žestoka pida, vino,
pivo...)
Kafa
Osnovna pitanja koja su uslov za primenuakciza
Za akcizne proizvode karakteristično je da se
smeštaju u akcizna skladišta
Akciza se plada po pravilu:
1. Danom proizvodnje, odnosno
2. Danom uvoza
Izuzetno, na osnovu dozvole Ministarstva finansija,
pladanje akcize se može odložiti do dana kada
roba prelazi iz veleprodaje u maloprodaju
Osnovicu za obračun akcize, po pravilu, čini
jedinica proizvoda (litar bezina, litar alkohola,
paklica cigareta...), osim kafe
Suspenzivni (odloženi) aranžman u pladanju akciza
Javni prihodi i primanja
JAVNIPRIHODI
porezi
doprinosi zaobaveznosocijalno
osiguranje
naknade zakorišdenje dobara od
opšteg interesa
takse
samodoprinos
donacije itransferi
PRIMANJADRŽAVE
primanja odprodaje
nefinansijskeimovine
primanja odzaduživanja
primanja odprodaje
finansijskeimovine
primljeneotplate
glavnice datihzajmova
primanja odprodaje
hartija odvrednosti
primanja odprodaje akcija
i udela
Takse kao javni prihodi
Takse su prihodi koji predstavljaju novčani ekvivalent za usluge koje čine javni organi ili druga javno-pravna tela
fizičkim ili pravnim licima
administrativne;
sudske;
komunalne;
registracione;
boravišna;
za posebne proizvode i aktivnosti.
Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
Zakonom se uvode doprinosi za obaveznosocijalno osiguranje, i to za:
penzijsko i invalidsko osiguranje
zdravstveno osiguranje
osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Revizija budžeta
Reviziju budžeta obavlja Državnarevizorska institucija
Institucija izveštava Skupštinupodnošenjem:
godišnjeg izveštaja o svom radu;
posebnih izveštaja u toku godine;
izveštaja o reviziji završnog računa budžeta Republike, završnih računafinansijskih planova organizacijaobaveznog socijalnog osiguranja ikonsolidovanih finansijskih izveštajaRepublike.
Budžetski deficit i javni dug
Četiri su osnovna razloga stvaranja javnog duga, a to su:
Vanredni veliki javni rashodi;
Savremeni državni intervencionizam u privredi sredstvimaizvan redovnih poreza;
Nepoklapanje vremena formiranja javnih prihoda itrošenja sredstava (rashoda);
Stalni budžetski deficit koji nije mogude pokriti redovnim javnim prihodima.