ja rastem! interdisciplinarni stem kurikulum za 3. i 4...

Ja raSTEM!

Interdisciplinarni STEM kurikulum za

3. i 4. razred osnovne škole

2

Sadržaj

1 Nastavna tema: OSJETILA OKUSA .....................................................................................4

1.1 Tijek radionice ................................................................................................................4

2 Nastavna tema: Duga ............................................................................................................6

2.1 Tijek radionice ................................................................................................................7

3 Nastavna tema: KAPILARNOST ........................................................................................10

3.1 Tijek radionice ..............................................................................................................10

4 Nastavna tema: Kruženje vode u prirodi..............................................................................13

4.1 Tijek radionice ..............................................................................................................15

5 Nastavna tema (naziv radionice): PADOBRAN ..................................................................17

5.1 Tijek radionice ..............................................................................................................18

6 Nastavna tema: ZVUK .........................................................................................................24

6.1 Tijek radionice ..............................................................................................................24

7 Nastavna tema: Osjet topline i hladnoće -Je li čaša vode vruća ili hladna?........................29

8 Nastavna tema: Istraživanje Svemira ...................................................................................34

8.1 Tijek radionice ..............................................................................................................34

9 Nastavna tema: „Milo“, znanstveno vozilo.........................................................................36

9.1 Tijek radionice ..............................................................................................................37

10 Nastavna tema: Očistimo oceane ....................................................................................39

10.1 Tijek radionice ..............................................................................................................39

11 Nastavna tema: Otporni na potres ...................................................................................41

11.1 Tijek radionice ..............................................................................................................42

12 Nastavna tema: Opasno vrijeme i spašavanje ..................................................................44

12.1 Tijek radionice ..............................................................................................................45

13 Nastavna tema: Zašto je more slano? ...............................................................................47

13.1 Tijek radionice ..............................................................................................................48

14 Nastavna tema: Svojstva vode ..........................................................................................50

14.1 Tijek radionice ..............................................................................................................51

14.1.1 Radni listić – Pokus 1 – Ima li voda oblik? ...........................................................52

14.1.2 Radni listić – Pokus 2 – Okus, boja i miris vode ..................................................52

14.1.3 Radni listić – Pokus 3 – Voda kao otapalo ............................................................53

14.1.4 Radni listić – Pokus 4 – Eksplozija boja ...............................................................53

15 Nastavna tema: Život u kapljici vode ...............................................................................54

15.1 Tijek radionice ..............................................................................................................55

3

15.1.1 Radni listić 1 ..........................................................................................................57

15.1.2 Radni listić 2 ..........................................................................................................58

16 Nastavna tema: Razlikujmo oblake ..................................................................................59

16.1 Tijek radionice ..............................................................................................................61

16.1.1 Materijali za učenike .............................................................................................63

17 Nastavna tema: VIZUALNE ILUZIJE.............................................................................69

17.1 Tijek radionice ..............................................................................................................70

18 Nastavna tema:Stroopov efekt..........................................................................................75

18.1 Tijek radionice ..............................................................................................................76

19 Nastavna tema: DODIR ...................................................................................................81

19.1 Tijek radionice ..............................................................................................................83

20 Nastavna tema: Određivanje pH vodenih otopina ............................................................84

20.1 Tijek radionice ..............................................................................................................85

21 Osnovne upute za učitelje o korištenju Pro-Bota .............................................................89

22 Pro-Bot tipkovnica ...........................................................................................................90

23 Kako kreirati program za Pro-Bota ..................................................................................92

24 Nastavna tema: Moj prvi model .......................................................................................93

24.1 Tijek radionice ..............................................................................................................93

25 Nastavna tema: Programirajmo crtež (LOGO robot) .....................................................105

25.1 Tijek radionice ............................................................................................................107

26 Nastavna tema: Alarm opasnosti (Lego set)...................................................................111

26.1 Tijek radionice ............................................................................................................111

27 Nastavna tema: Vježbajmo matematiku uz Pro-Bota....................................................113

27.1 Tijek radionice ............................................................................................................115

28 Nastavna tema: Vježbajmo matematiku uz Pro-Bota (2. dio) – Udaljenost, opseg ,

površina .....................................................................................................................................127

28.1 Tijek radionice ............................................................................................................128

29 Nastavna tema: Simetrija oko nas ..................................................................................145

29.1 Tijek radionice ............................................................................................................145

30 Upute za kreiranje osnosimetrične/centralnosimetrične slike u Geogebri .....................153

31 Nastavna tema: Logički zadatci i mozgalice ..................................................................160

31.1 Tijek radionice ............................................................................................................161

32 Nastavna tema: Integrami ...............................................................................................169

32.1 Tijek radionice ............................................................................................................170

4

1 Nastavna tema: OSJETILA OKUSA

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Otkriti što sve utjeće na okus hrane

Odgojno-obrazovni ishodi (Po Bloomovoj taksonomiji)

UČENICI ĆE:

ustanoviti da miris i boja utječu na okus hrane, uvidjeti ulogui sline u osjetu okusa

Upute za voditelja radionice (detaljan, ali jednostavan opis provedbe radionice, tako da ju

kasnije znaju ponoviti i ostali nastavnici, bez obzira na struku):

- Paziti da je voće i povrće svježe, sokovi prirodni, negazirani

Nastavne metode i oblici rada (npr. demonstracija, crtanje, rad u paru, grupni rad i sl.):

Samostalni rad učenika, grupni rad, crtanje

Pribor:

1. Pokus: različito voće i povrće razrezano na komadiće

2. Pokus: šećer, sol, krekeri i druga suha hrana, čisti papirnati ručnici, voda (za

ispiranje između testova)

3. 4 različita aromatizirana soka, 1 voda (gazirana ili negazirana, ali bez okusa), čaše,

boja za hranu (narančasta)

4. hamer papir, tempere

1.1 Tijek radionice

a) Uvod (motivacijska aktivnost):

Miris i okus su usko povezani. Okusni pupoljci jezika prepoznaju okus, nervi u nosu prepoznaju

miris. Oba osjeta prenose mozgu te podatke koji kombinira te iste podatke da prepozna i ocijeni

arome. Dok se neki okusi, kao što je slano, gorko, slatko i kiselo, mogu otkriti bez osjeta mirisa,

kompliciranije arome, npr. malina zahtijevaju da ih prepozna i osjet mirisa i osjet okusa. Kako

sposobnost njuha zahvaća okus, ljudima koji imaju hunjavicu hrana često nema pravi okus.

5

b) Glavni dio (aktivnosti):

1. pokus, „Nos zna“:

Različito voće i povrće oguli se i nareže na komadiće. Učenici prekrivenih očiju i začepljenog

nosa moraju pogađati na temelju okusa o kojem se povrću ili voću radi.

2. pokus, „Bez sline nema okusa“:

Osušite jezik čistim papirnatim ručnikom. Jednom kada je jezik suh, pokušajte kušati nekoliko

uzoraka soli, šećera ili druge suhe hrane. Isperite usta i osušite jezik nakon svakog testiranja.

3. pokus, „Ukusna previđenja“:

Može li ono što vidite utjecati na ono što okusite?

Nabavite četiri različita soka (voćni poput limuna, grožđa, trešnje, itd.). Ovi sokovi trebaju biti

različite boje. Također nabavite jednu bocu vode (gazirane ili negazirane, ali bez okusa). Dodajte

nekoliko kapi boje za hranu (npr, narančaste) u vodu -što će učiniti da izgleda poput soka od

naranče ali, naravno, neće imati okusa. Ulijte pet pića u različite čaše. Zamolite učenike da vam

kažu okus svakog pića. Koliko je djece reklo da je vaša voda „sok od naranče“"?

c) Zaključak / spoznaja:

1. Na osjet mirisa mogu utjecati promjene u nosu, u živcima koji vode iz nosa u mozak ili u

mozgu. Na primjer, ako su nosni prolazi zatrpani zbog prehlade, osjet mirisa se može smanjiti

jednostavno zbog toga što se mirise spriječilo da dođu do receptora za miris. Kako sposobnost

njuha zahvaća okus, ljudima koji imaju hunjavicu hrana često nema pravi okus. Stanice koje

osjećaju miris mogu biti za neko vrijeme oštećene virusom gripe; neki ljudi nekoliko dana ili čak

tjedana nakon napada viroze ili gripe izgube miris ili okus.

2. Da bi hrana imala okus, kemikalije iz hrane moraju se najprije otopiti u slini. Kad se otope,

kemikalije se mogu detektirati pomoću receptora na ukusnim pupoljcima. Stoga, bez sline, ne

biste trebali osjetiti nikakav okus.

3. Tvrtke za prehrambenu industriju dodaju boju u hranu kako bi utjecale na njihov okus. Ljudi

vole vidjeti hranu u bojama koje očekuju. Nekim okusom manje bogatim namirnicama namjerno

se dodaju određene boje kako bi se popravio cjelokupni dojam. Kada se žuta boja u većim

količinama dodaje u, primjerice, puding od vanilije, potrošači tvrde da ima okus banane ili čak

limuna. A kada se okus manga ili limuna doda u potpuno bijeli puding, većina potrošača tvrdi da

je riječ o “običnom” pudingu s okusom vanilije i uopće ne primjećuju dodane okuse. Boje

6

stvaraju psihološka očekivanja za određeni okus koji je često nemoguće postići dodavanjem

određenih aroma. Boje mogu čak nadjačati ostale elemente važne u cjelokupnom prehrambenom

procesu.

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike:

Crtanje plakata - Pokušati nacrtati razno voće i povrće u drugačijim bojama nego u

stvarnosti, npr. Plava mrkva, ljubičasti limun i sl.

Literatura:

1) https://sites.google.com/site/ljudskotijeloiosjetila/osjetilo-njuha

2) http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-mozga-i-

zivcanog-sustava/poremecaji-mirisa-i-okusa

3) https://prezi.com/_ufpzub2-05f/ima-li-boja-hrane-i-pica-ucinak-na-osjet-okusa/

2 Nastavna tema: Duga

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Upoznati pojam gustoće


UČENICI ĆE:

uočiti da otopine različitih gustoća ne miješaju



- Paziti da su čaše čiste i neokrhnute, kod dodatnog zadatka paziti da se se nalazite

između izvora svjetlosti i čaše s vodom, jer inače nećete vidjeti dugu


Demonstracija, grupni rad, crtanje

Pribor i materijali: čaša, voda, epruveta, prehrambene boje, bijeli papir, ručna svjetiljka, šećer

a) Uvod:

- čaša

- Voda, prehrambene boje (crvena, žuta i plava)

https://sites.google.com/site/ljudskotijeloiosjetila/osjetilo-njuha

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-mozga-i-zivcanog-sustava/poremecaji-mirisa-i-okusa

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-mozga-i-zivcanog-sustava/poremecaji-mirisa-i-okusa

https://prezi.com/_ufpzub2-05f/ima-li-boja-hrane-i-pica-ucinak-na-osjet-okusa/

7

b) Glavni dio:

- 4 čaše, velika epruveta (ili uska - visoka čaša), mala čaša za mjerenje volumena

vode s označenim volumenom vode, žlica, 4 štapića ili žličica za miješanje

- voda, šećer, prehrambene boje (crvena, žuta, zelena i plava)

c) Dodatno:

- čaša, bijeli papir, izvor bijele svjetlosti (ručna svjetiljka)

- voda

d) Kraj:

- hamer papir, tempere

2.1 Tijek radionice


Pitamo djecu koje su tri osnovne boje. U čaše ulijemo vodu i dodamo prehrambenu boju:

1. Plava

2. Crvena

3. Žuta

Koje ćemo boje dobiti miješajući po dvije boje? U prazne čaše učenicima kažemo neka

uliju:

1. Malo plave i malo žute – dobijemo zelenu

2. Malo crvene i malo žute – dobijemo narančastu

3. Malo plave i malo crvene – dobijemo ljubičastu


Pokus – duga u epruveti

Prehrambene boje je dobro otopiti prethodno u malo vode te dati djeci da dodaju otopine

kapalicama Vodu naliti u plastičnu bocu i dati djeci da sami odmjeravaju odgovarajuće

volumene u označenim čašama (čaše mogu biti označene ili se na njih vodootpornim

flomasterom označi odgovarajući volumen)

U pripremljene čaše djeca redom dodaju šećer, prehrambenu boju i vodu.

8

Čaša Šećer Prehrambena boja Volumen vode

1 1 žlica crvena 45 mL

2 2 žlice zelena 45 mL

3 3 žlice žuta 45 mL

4 4 žlice plava 45 mL

Prilikom dodavanja dijete broji žlice šećera, kapljice boje, mjeri volumen vode. Žlicom

ili staklenim štapićem miješa i radi otopinu (gdje je nestao šećer, što se dogodilo s

bojom?). Ako se ne otopi sav šećer može se dodati još 1-2 žlice vode (ali u svaku čašicu

isti volumen vode) i dobro promiješati.

Kad su otopine su spremne u veliku usku čašu dolijevati redom plavu, zelenu,

žutu i crvenu otopinu šećera. Otopine je potrebno dolijevati pažljivo da se ne

miješaju.

c) Zaključak/ spoznaja:

Pitanjima navesti djecu na zaključak da se zbog razlike u gustoći otopine ne miješaju.

Kraj: Učenici rade plakat - crtaju pokus

9


Pitamo djecu na što ih asociraju te boje. Kada za odgovor dobijemo „duga“, pitamo ih gdje su

vidjeli dugu, kada su vidjeli dugu, zašto je ne vidimo uvijek. Pitamo ih kako bismo mogli

„napraviti“, vidjeti dugu. Imamo čašu s vodom, ručnu svjetiljku i bijeli papir.

Zaključak / spoznaja: Duga nastaje kad zrake svjetlosti prolaze kroz kapljice vode raspršene

u zraku. Pojavljuje se u vrijeme kiše ili poslije kiše, odnosno kad svjetlost pada na kapljice vode.

Početak i kraj duge su na mjestu gdje pada kiša. Da bismo vidjeli ovu lijepu prirodnu pojavu,

trebamo stajati tako da nam sunce bude iza leđa. Duga se sastoji od sedam boja, i to: ljubičasta,

modro-plava, plava, zelena, žuta, narandžasta i crvena. Moguće je da se ponekad sve ove boje

ne mogu razaznati, pogotovo modro-plava.

Literatura:

1) https://www.os-icankara.hr/pokusi-su-nova-fora

2) https://radiodelta.hr/2901_pmm_duga-18-2/

3) http://eskola.hfd.hr/hokus_pokus/svjetlost/6s_duga.htm

https://www.os-icankara.hr/pokusi-su-nova-fora

https://radiodelta.hr/2901_pmm_duga-18-2/

http://eskola.hfd.hr/hokus_pokus/svjetlost/6s_duga.htm

10

3 Nastavna tema: KAPILARNOST

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Objasniti fenomen kapilarnog učinka


UČENICI ĆE: moći opisati kapilarnost



- Paziti da su čaše čiste, suhe i potpuno neokrhnute

- Paziti da je povrće svježe i čisto

- Ubrus ne pretanak (najbolje dvoslojni)

Nastavne metode i oblici rada :

Samostalni rad učenika, grupni rad, crtanje

Pribor:

- 1. pokus: Za svakog učenika po: 2 čaše napunjene s vodom, jedna prazna čaša,

papirnati ručnici, boja za kolače (2 boje)

- 2. pokus: Za svakog učenika 1 čaša napunjena vodom, boja za kolače, list nekog

lisnatog povrća (salate, kelja, kupusa…)

- 3. pokus: za svakog učenika čašu, poklopac, filter papir, flomaster (različite boje),

voda, medicinski alkohol, sol

- Hamer papir, tempere

3.1 Tijek radionice

a) Uvod (motivacijska aktivnost): Postavimo pribor za pokus pred svakog učenika.

Pitamo ih može li i kako voda iz jedne čaše „sama“ prijeći u drugu čašu.

b) Glavni dio (aktivnosti): Učenicima dajemo upute za izradu pokusa:

1. pokus: Svaki učenik napuni dvije čaše s vodom do polovice visine čaše i u

svaku stavi par kapi različitih boja za kolače. U svaku čašu stavi trakicu od

papirnatog ručnika slobodne krajeve ručnika uroni u praznu čašu.

Dvije pune čaše staviti malo na povišeno, npr.na udžbenike.

Nakon nekog vremena papirnati ručnik postati će mokar, a zatim će se i prazna

čaša početi puniti. Punit će se dok razina vode u svim čašama ne postane jednaka..

11

2. pokus: Dok čekamo rezultate prvog pokusa, počnimo s drugim.

Svaki učenik napuni čašu vodom do polovice visine čaše i stavi par kapi boje za

kolače. U čašu stavi list povrća, uronjen u vodu pri dnu. Nakon nekog vremena

list poprimi boju tekućine.

Umjesto lista može bilo što, npr.:

12

3. pokus: Kromatografija na filter papiru: Svaki učenik u čašu pomiješa vodu

i etilni alkohol u omjeru 1:1 te stavi malo soli. Na filter papir stavi točku s

flomasterom. Filter papir stavi okomito u čašu, da je rub dolje u vodi. Čašu

poklopi poklopcem (ili stavi nešto na čašu).

Uočavamo da se boja na filter papiru počela razdvajati na pigmente (npr. zelena

= žuta + plava, ljubičasta = crvena + plava, crna boja = ljubičasta, žuta i plava) te

da različite boje putuju različitom brzinom, ovisno o kemijskim svojstvima boje.

Kromatografija je fizikalna metoda koja se koristi za razdvajanje sastojaka homogene

smjese. Odijeljeni sastojci vide se kao obojene vrpce po kojima je ta tehnika dobila ime

(grč.chroma = boja).


Ta pojava zove se kapilarni učinak, odnosno kapilarnost. Voda se pomoću vlakana

kreće papirnatim ručnicima. Ista stvar se u prirodi događa s biljkama – voda ide

od korijena preko stabljike do listova.


Izrada plakata – crtanje pokusa

Literatura:

1) http://www.maligenijalci.com/eksperiment-voda-koja-bjezi/

2) http://os-precko-

zg.skole.hr/izvannastavne_aktivnosti/mladi_kemicari?news_id=455

http://www.maligenijalci.com/eksperiment-voda-koja-bjezi/

http://os-precko-zg.skole.hr/izvannastavne_aktivnosti/mladi_kemicari?news_id=455

http://os-precko-zg.skole.hr/izvannastavne_aktivnosti/mladi_kemicari?news_id=455

13

4 Nastavna tema: Kruženje vode u prirodi

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Ustanoviti kako količina vode u prirodi ostaje stalna.


UČENICI ĆE:

- analizirati film o kruženju vode u prirodi

- opisati kruženje vode u prirodi

- definirati pojmove isparavanje i kondenzacija

- izvesti pokuse kojima će provjeriti na koji način se odvija proces isparavanja i

kondenzacije

- provjeriti hoće li se prljava voda pročistit kroz tlo

- zaključiti da je količina vode u prirodi stalna



Nakon uvodnog pozdrava učenicima ćemo prikazati karatak film o kruženju vode u prirodi

(https://www.youtube.com/watch?v=s0bS-SBAgJI ). Potom će učenici analizirati viđeno.

Pomažemo im uz pitanja: Zašto voda isparava?Kako bi definirali isparavanje? Što se događa s

vodom kada ispari? Kako nastaju oblaci? Sjećaju li se što je kondenzacija? Kako bi ju definirali?

Nakon analize učenicima se najavljuje tema radionice i objašnjavaju načini rada.

Učenicima će biti podijeljene detaljne upute za izrade tri pokusa.

Prvi pokus: Kako nastaje oblak

Upute za učenike:

1. U kuhalu zagrijte vodu do vrenja.

2. Pažljivo ulijte vodu u staklenku s poklopcem i dobro zatvorite

poklopac.

3. Nakon nekoliko minuta pažljivo otvorite poklopac, ušpricajte u

staklenku sprej za kosu i opet brzo zatvorite staklenku.

4. Promatrajte što se odvija u staklenki.

5. Kada se staklenka zamaglila, slobodno skinite poklopac.

Nakon izvedenog pokusa razgovaramo s učenicima: Što ste dobili kada ste otvorili

staklenku?(oblak)

Koji proces iz prirode ste potvrdili ovim pokusom?(isparavanje) Što je sve u prirodi potrebno da

bi došlo do isparavanja?( zagrijavanje vode) Učenici zapisuju zaključke.

https://www.youtube.com/watch?v=s0bS-SBAgJI

14

Drugi pokus: Kako nastaje kiša?

Upute za učenike:

1. Zagrij u kuhalu vodu do vrenja

2. Pažljivo u veću staklenu zdjelu ulij vodu.

3. Dodajte u vodu soli i boje za hranu i dobro

promiješajte.

4. Potom pažljivo u vodu stavi manju zdjelu.

Pazi da je zdjela u potpunosti suha i čista te

da se voda ne ulijeva u nju.

5. Veliku zdjelu dobro prekrij prozirnom

folijom.

6. Na foliju postavi kockice leda.

7. Promatraj što se događa u zdjeli.

8. Nakon desetak minuta skloni led s folije i

pažljivo ukloni foliju.

9. Zapiši što zamjećuješ na foliji i u maloj

zdjeli. Kušaj vodu iz male zdjele.

Nakon izvedenog pokusa razgovaramo s djecom: Što ste primjetili da se odvija u zdjeli dok je

bila prekrivena folijom? (Isparavanje) Što se vidjeli na foliji kada ste ju uklanjali? (Kapljice vode)

Je li bilo vode u maloj zdjeli? Po čemu se voda iz velike zdjele razlikuje od vode iz male zdjele?

(Po boji i okusu. Voda u maloj zdjeli je bistra i nije slana).Što se dogodilo s prljavom

vodom?(Pročistila se) Koji procesi su se odvijali u ovom procesu? (Isparavanje i kondenzacija).

VAŽNO: Sačuvaj prljavu vodu. Trebat će nam za slijedeći pokus.

Prije trećeg pokusa porazgovaramo s djecom: Kakva je voda koja se skluplja u lokvama kada

pada kiša? (prljava) Jeste li kad vidjeli izvor vode? Kakva je voda na izvoru? (bistra) Dakle,

može li se voda pročistiti i kroz tlo? (može).

Dajemo im upute za treći pokus. Pomažemo im kod rezanja boca. Jednoj boci odrežemo vrh, a

drugoj dno. U boci kojoj smo odrezali dno ćemo raditi pročišćivač vode, a boca kojoj smo

odrezali vrh će nam poslužiti kako posuda u koju će pročišćena voda kapati. Važno je da boce

budu iste kako bismo bocu pročišćivač bez problema mogli nataknuti naopako u drugu bocu u

koju će se cijediti voda.

15

Treći pokus: Kako možemo pročistiti vodu?

Upute za učenike:

1. Boci kojoj je odrezano dno, uz pomoć malog čavlića i čekića, izbuši

rupice na čepu.

2. Vrati probušeni čep na njegovo mjesto.

3. Postavi u bocu filter za kavu.

4. Na filter postavi vatene kuglice.

5. Potom uspi aktivnog ugljena (debljine oko 3 prsta).

6. Na ugljen dodaj jednak sloj sitnog pijeska.

7. Na vrh uspi sloj šljunka (debljine oko 4 prsta).

8. Natakni bocu u kojoj si napravio filter na bocu kojoj je odrezan vrh

tako da čep bude okrenut prema dolje.

9. Prljavu vodu iz prethodnog pokusa zaprljaj s još jednom žlicom

zemlje.

10. Ulij prljavu vodu u bocu s filterom.

11. Pričekaj da se voda pročisti.

12. Što zamjećuješ?

13. Kušaj pročišćenu vodu.

Nakon izvedenog pokusa razgovaramo s djecom: Kakva je voda koju ste dobili pročišćavanjem?

(čista, bistra i pitka) Kako se u prirodi voda pročišćava? (cijeđenjem kroz stijene i slojeve tla).

Pitamo učenike što su sve mogli naučiti iz izvedenih pokusa.

Zatim im obratimo pažnju na količinu vode s kojom su radili. Je li vam količina vode s kojom

ste započeli pokuse ista količini vode nakon izvedenih pokusa?( Količina vode je ista)

Objašnjavamo im da je količina vode i u prirodi stalna i da se ne gubi bez obzira na procese

isparavanja i kondenzacije, ili prilikom procijeđivanja kroz tlo.


Demonstracija, samostalan rad učenika, pisanje, razgovor

Pribor: Računalo, projektor,led, veća i manja zdjela, sol, boja za hranu, plastična folija, kuhalo

za vodu, voda, staklenka sa poklopcem, sprej za kosu, papir, olovka, šljunak, pijesak, aktivni

ugljen, filter za kavu, vatene kuglice, dvije dvolitrene plastične boce, skalpel, čavlić i čekić, malo

zemlje

4.1 Tijek radionice

a) Uvod (motivacijska aktivnost): Na početku ćemo prikazati učenicima kratki

film o kruženju vode u prirodi. Razgovor o viđenom. Najava teme i načina rada.

16


1. pokus: Kako nastaje oblak?

Učenici izvode pokus. U staklenku ulijevaju toplu vodu. Zatvorimo staklenku i na

poklopac stavimo kockice leda. Zatim brzo otvorimo staklenku u koju nasprejamo

malo spreja za kosu i opet zatvorimo staklenku. Kada vidimo da se staklenka

zamaglila, skinemo poklopac da „oblak“ može izići van.

2. pokus: Kako nastaje kiša?

Učenici izvode pokus. U veću zdjelu ulijevaju vruću vodu koju će zasoliti i obojati

bojom za hranu(ili bilo kojom drugom bojom). U veću zdjelu potom stavljamo

manju zdjelu pazeći da voda ne ulazi u nju. Zatim veću zdjelu pokrivamo

plastičnom folijom na koji stavljamo kockice leda. Nakon desetak minuta

otvaramo zdjelu i promatramo dobiveno. Učenici kušaju tekućinu iz manje zdjele.

3.pokus: Pročišćavanje vode

Učenici izvode pokus prema zadanim uputama. U boci s odrezanim dnom slažu

filter od filtera za kavu, vate, aktivnog ugljena, pijeska i šljunka. Bocu postavljaju

u drugu bocu u koju će se cijediti pročišćena voda. Potom vodu iz prethodnog

pokusa dodatno prljaju s malo zemlje i ulijevaju je u bocu s pročišćivačem. Kušaju

pročišćenu vodu.

Nakon svakog pokusa razgovaramo s djecom o zaključcima koje su izveli na osnovi svakog

pokusa.

c) Zaključak / spoznaja: Količina vode u prirodi je stalna. Oblaci i kiša nastaju zbog

isparavanja i kondenzacije. Voda se isparavanjem pročišćava, a može se pročistiti i

procijeđivanjem kroz slojeve zemlje.


Mali dio vodene pare potječe iz leda i snijega, koji se sublimacijom, tj. direktnim prelaskom

iz krutog u plinovito stanje, također pretvaraju u vodenu paru. Tako i snijeg u svojim dubljim

slojevima isparava zbog topline tla.

Ljudi se već tisućama godina direktno ili indirektno upliću u kruženje vode u prirodi. Prve

civilizacije i prvi veliki gradovi nastali su upravo na područjima koja su obilovala pitkom

vodom (Mezopotamija, Egipat, Indija, Kina). Ljudi su se na tim područjima udruživali kako

bi kopali kanale kojima su vodu dovodili do svojih polja. Istovremeno su zajedničkim

snagama morali podizati i velike nasipe koji su ih štitili od poplava.

U novije vrijeme grade se umjetne akumulacije (umjetna jezera) koja služe za iskorištavanje

vodenog potencijala i proizvodnju električne energije. Isparavanjem te vode dolazi do velikih

gubitaka pitke vode. Urbanizacija (rast gradova) dovodi ponekad i do poplava jer velika

17

količina kiše može u kratkom roku pasti i sliti se u postojeće tokove rijeka. Problem je u

gradovima jer je njihova površina sastavljena većinom od asfalta i betona koji nije

vodopropustan.

S porastom populacije i navedenih procesa voda postaje ključno pitanje održivosti i daljnjeg

razvoja. Pažljivo planirano korištenje voda može umanjiti probleme.

Literatura:

1) https://www.youtube.com/watch?v=s0bS-SBAgJI

2) https://www.youtube.com/watch?v=lQ0vgUOgMck

3) https://www.youtube.com/watch?v=WxbvMI0VBr0

4) https://www.youtube.com/watch?v=2rwFK5_Viqo

5) https://hr.wikipedia.org/wiki/Sublimacija

6) https://hr.wikipedia.org/wiki/Tehnologija_drevnih_civilizacija

5 Nastavna tema (naziv radionice): PADOBRAN

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Ustanoviti čemu služi padobran


UČENICI ĆE: Napraviti padobran, usporediti vrijeme padanja kuglice sa i bez padobrana



- Nastavnik (po mogućnosti) kroz prozor pušta kuglicu sa i bez padobrana, a učenici mjere

vrijeme (važno je svaki put puštati tijelo s iste visine, a nije bitno koliko ona iznosi, no

što više, to bolje)

- Kuglica (tijelo) neka bude od jednog papira A4 formata

- Špagice ili vuna za konope padobrana otprilike 50 cm, sve četiri špagice za jedan

padobran moraju biti iste duljine


Demonstracija, grupni rad učenika, samostalni rad učenika

Pribor: Računalo, vrećice za zamrzavanje, najlon vrećica, špaga ili vuna, papir, škare, zaporni

sat

https://www.youtube.com/watch?v=s0bS-SBAgJI

https://www.youtube.com/watch?v=lQ0vgUOgMck

https://www.youtube.com/watch?v=WxbvMI0VBr0

https://www.youtube.com/watch?v=2rwFK5_Viqo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sublimacija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tehnologija_drevnih_civilizacija

18

5.1 Tijek radionice

a) Uvod (motivacijska aktivnost): Na početku učenicima postavimo pitanje što

je padobran? Čemu on služi? Zatim pokažemo slike padobrana različitih oblika i

veličina (slike smo ranije isprintali pa im ih sada podijelimo):

20

Malo raspravimo s učenicima, pitamo ih razlikuju li se međusobno padobrani koje

vide, po čemu se razlikuju i što misle zašto.


1. pokus: Svaki učenik napravi kuglicu od lista papira. Zatim na drugom listu

papira napravi tablicu (nastavnik ju nacrta na ploči):

Vrijeme pada kuglice (t/s)

Pokus 1

Pokus 2

Pokus 3

Pokus 4

S neke visine (najbolje s prozora van u dvorište) nastavnik pušta kuglicu, a

učenici mjere vrijeme pada te bilježe rezultate (Pokus se izvodi za svakog učenika

posebno).

2. pokus: Izrada padobrana od vrećice za zamrzavanje, kao što je prikazano na

slikama:

21

Na sredini kupole čačkalicom probušiti rupu, zbog balansiranja pri padu

(maknete čačkalicu).

Mjerenje vremena potrebnog da isto tijelo obješeno na padobran padne s iste

visine kao u prvom pokusu. Nastavnik pušta tijelo, svaki učenik mjeri i bilježi

svoje rezultate pada svoje kuglice i padobrana.

3. pokus: Izrada padobrana duplo veće površine (kao na slikama):

22

Na sredini kupole čačkalicom probušiti rupu, zbog balansiranja pri padu

(maknete čačkalicu).




4. pokus: Izrada padobrana od najlonske vrećice (kao što je prikazano na slici):

23

Na sredini kupole čačkalicom probušiti rupu, zbog balansiranja pri padu (maknete

čačkalicu).




Pitamo učenike što su zaključili iz prvog, a što iz drugog pokusa.

c) Zaključak / spoznaja: Padobran usporava tijelo u slobodnom padu. Površina i

oblik padobrana utjeću na vrijeme pada.


Crtež padobrana – svaki učenik crta padobran.

24

6 Nastavna tema: ZVUK

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Upoznati fenomen zvuka


UČENICI ĆE: upoznati fenomen zvuka, uspoređivati širenje zvuka kroz medije, proučavati osjet

sluha



- Čaše moraju biti čiste, suhe i potpuno neokrznute

- Prsti moraju biti čisti

Nastavne metode i oblici rada (npr. demonstracija, crtanje,rad u paru, grupni rad i sl.):

Demonstracija, samostalni rad učenika, rad u paru

Pribor:

- Prvi dio: 5 staklenih čaša s tankim rubovima, Drveni štap (olovka), voda, računalo

- Drugi dio: zvonce

6.1 Tijek radionice


Uzmemo praznu čašu i pozovemo jednog učenika da čistim, mokrim prstom prođe po rubu čaše.

Pitamo što se dogodilo.

Zatim pozovemo još nekoliko učenika da to ponove. Pitamo ih je li zvuk koji su proizveli uvijek

isti.

Zatim čašu napunimo vodom i ponovimo pokus sa učenicima. Je li proizvedeni zvuk isti?

Pitamo učenike što misle kako je nastao taj zvuk. Ponovo jedan učenik prstom prolazi po rubu

čaše, a drugi učenik lagano stavi prste na čašu. Pitamo osjeti li išta (Trebao bi osjetiti vibraciju

čaše). Ponovimo pokus s još par učenika, učeniku koji proizvodi zvuk kažemo da mijenjaju

pritisak prsta na staklo.

Kratko im objasnimo što se dogodilo:

Stvari oko nas imaju svoju prirodnu zvučnu frekvenciju koja uzrokuje vibriranje koje nazivamo

rezonantna frekvencija.

Kada prst stavimo na čašu prouzročiti će vibracije koje će putovati kroz materijal i molekule

zraka. Nastali su zvučni valovi i zvuk koji čujemo kroz naše uši putem valova dolazi do našeg

mozga.

Možete napraviti zvuk glasan ili mekan u ovisnosti koliko je jak pritisak vašeg prsta na staklo.

25

Kaka stavimo prst na rub čaše, on se prvo lijepi na čašu, a potom počinje kliziti. Lijepljenje i

klizanje prsta vrlo je kratko i prouzrokuje vibracije unutar same čaše, koja kao rezultat

prouzrokuje zvuk. Čim su prvi zvukovi proizvedeni kristali stakla vibriraju zajedno i stvaraju

jasan zvuk.


Prvi dio: Pitanje – mijenja li količina vode u čaši zvuk?

Pokus –Učenici napune sve čaše do različite razine vodom. Drvenim štapom (olovkom npr.)

lagano udaraju rubove čaša i slušaju kako se zvuk širi kroz čaše. Pitamo ih što primjećuju.

Objasnimo im da promjenom količine vode u čaši možemo promijeniti jačinu zvuka.

Učenicima pokažemo video:

https://www.youtube.com/watch?v=Rlk59xdM_YY

Zadatak: Pokušajte sada i vi odsvirati neku melodiju.

Drugi dio: „U sredini“-kako čujemo s jednim a kako s oba uha

Uho je čudesan organ koji može prepoznati zvukove od jedva čujnih do vrlo glasnih i odrediti

smjer izvora zvuka sa nevjerojatnim stupnjem točnosti. Zahvaljujući tome što imamo 2 uha

imamo mogućnost odrediti od kuda točno dolazi zvuk. Ukoliko zatvorimo oči i pokušamo

odrediti smjer iz kojeg dolazi zvuk biti ćemo puno uspješniji kada slušamo sa oba nego kad

slušamo samo s jednim uhom, dok je drugo začepljeno.

Pokus: Učenik sjedi na stolici zavezanih očiju u sredini prostorije. Proizvedemo zvuk zvoncem

ili nekim drugim predmetom, a učenik najprije pokušava odrediti smjer iz kojeg zvuk dolazi

najprije slušajući s oba uha, a kasnije prekrivši najprije jedno a zatim drugo uho.

https://www.youtube.com/watch?v=Rlk59xdM_YY

26


Zvuk je prouzrokovan vibracijama. Potrebno je nešto što vodi sam zvuk od njegovog

izvora do osobe koja ga čuje, a to nešto se naziva medij. Medij može biti zrak, voda,

predmeti, drvo i tlo. Budući da postoje različiti mediji koji prenose zvuk, zvučni valovi

kroz njih putuju različitim brzinama. Brzina zvuka u zraku: 343 m/s (temperatura 0 °C).

Brzina zvuka kroz vodu: 1500 m/s (7 °C). Brzina zvuka kroz čelik: 5 000 m/s.

mehaničke vibracije zraka –val

Svaka će čaša proizvoditi drugačiji zvuk kad je udarimo s olovkom, staklena čaša s

najviše vode imati će najniži ton, a čaša s najmanje vode najviši ton. Male vibracije

odašilju se prilikom udarca olovkom u čašu, stvarajući zvučne valove koji putuju kroz

vodu. Više vode znači sporije vibracije i dublji ton.

Uho je čudesan organ koji može prepoznati zvukove od jedva čujnih do vrlo glasnih i

odrediti smjer izvora zvuka sa nevjerojatnim stupnjem točnosti. Zahvaljujući tome što imamo 2

uha imamo mogućnost odrediti od kuda točno dolazi zvuk. Ukoliko zatvorimo oči i pokušamo

odrediti smjer iz kojeg dolazi zvuk biti ćemo puno uspješniji kada slušamo sa oba nego kad

slušamo samo s jednim uhom, dok je drugo začepljeno.


a) Mjerenje glasnoće: Rastegnite prijanjajuću foliju što je moguće napetije preko otvora

velike posude. Otrgnite nekoliko komadića salvete ili papirnate maramice i raširite ih

po foliji. Posudu stavite uz zvučnik. Uključite računalo i odaberite neku glazbu. Neka

ton isprva bude tih, a tada ga poglasnite. Što se događa sa komadićima salvete?

b) Normalna jačina zvuka 40 – 60 db. Prevelika glasnoća zvuka može oštetiti sluh.

27

Različiti organizmi čuju različite frekvencije zvuka. Ljudsko uho čuje od 16 do 20 000 Hz, a

najbolji sluh je od 1 000 do 4 000 Hz.

Svojstva zvučnog vala:

1. amplituda (db)=glasnoća zvuka

2. frekvencija (broj valova u sekundi-Hz)=visina zvuka

3. kompleksnost (mješavina frekvencija)-boja

28

Literatura:

1) http://www.maligenijalci.com/stvorite-glazbu-pomocu-casa-i-vode/

2) http://www.eduvizija.hr/portal/lekcija/8-razred-fizika-zvuk#tekst_lekcije

3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Zvuk

http://www.maligenijalci.com/stvorite-glazbu-pomocu-casa-i-vode/

http://www.eduvizija.hr/portal/lekcija/8-razred-fizika-zvuk#tekst_lekcije

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zvuk

29

7 Nastavna tema: Osjet topline i hladnoće -Je li čaša vode vruća

ili hladna?

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Učenice će kroz zanimljiv pokus prepoznati važnost osjeta

dodira i načina na koji funkcionira, te identificirati različite pojmove: toplina i temperatura


UČENICI ĆE:

● Identificirati pojmove topline i temperature

● Nabrojati osjete koji se nalaze na koži

● Opisati proces prenošenja živčanih signala prema mozgu

● Poredati organe koji sudjeluju u osjetu dodira, topline, hladnoće i bola



Na samom početku pripremiti tri jednake staklene čaše i u njih uliti vodu sobne

temperature. Nakon toga započeti s uvodom.

U glavnom dijelu, nakon što djeca ne uspiju osjetom vida i mirisa otkriti ima li razlike

između čaša, otkriti im kako su sve čaše jednake topline jer je u svima voda sobne

temperature. Izliti vodu i nakon toga u iste čaše uliti zagrijanu vodu, vodu sobne

temperature i ohlađenu vodu.

Zavisno od veličine grupe učenika pripremiti veću količinu vode i više čaša.


Demonstracija, rad u paru

Pribor:

Staklene čaše, zagrijana voda, voda sobne temperature, ohlađena voda.

Tijek radionice


Iznesti djeci osnovne pojmove koji se tiču ljudskih osjetila. Započeti sa osjetom

vida te reći kako je to najvažniji osjet putem kojeg dobivamo najviše informacija.

Nakon toga osjet mirisa i okusa koji su važni kod odabira hrane.

Pokazati djeci tri iste staklene čaše u kojima se nalazi voda sobne temperature.

Pitati djecu mogu li osjetom vida i njuha odrediti jesu li sve čaše jednako tople.

Uvesti pojam topline i temperature.


Objasniti pojam topline kao energije koja nastaje uslijed gibanja molekula (sitnih

čestica) unutar nekog tijela. Objasniti pojam temperature koji nam služi za

30

mjerenje topline zbog toga što je osjet topline subjektivan i nije isti kod svih

osoba. A niti na svim dijelovima tijela.

Uvesti pojam osjetilnih stanica (receptora) koje se nalaze u koži i koje primaju

signale iz okoline. Objasniti kako postoje 4 skupine stanica i svaka je skupina

zadužena za jedan osjet: bol, dodir, toplinu i hladnoću.

Krenuti na pokus i podsjetiti ih kako nisu mogli osjetom vida i njuha odrediti

razlikuju li se čaše. Otkriti im kako smo ulili vodu sobne temperature u svaku

čašu. Izliti vodu i dati im čaše u ruke tako da osjete da su sve čaše jednake

temperature. Nakon toga u svaku čašu uliti zagrijanu vodu, vodu sobne

temperature i ohlađenu vodu. Skrenuti im pažnju kako su sada i čaše promijenile

temperaturu.

Objasniti kako toplina prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo i navesti primjer:

toplina iz zagrijane vode prelazi na čašu koja postaje toplija, a toplina iz čaše

prelazi na hladnu vodu pa tako i čaša postaje hladnija jer gubi toplinu.

Tada prijeđite na glavni dio pokusa u kojem će dijeti jednom rukom držati topliju,

a drugom rukom hladniju čašu otprilike jednu minutu. Nakon toga neka obije ruke

stavi na čašu sa vodom sobne temperature.

Tada pitajte djecu kakav im je dodir na lijevoj, a kakav na desnoj ruci.

31

Objasnite da je mozak dobio zbunjujuće poruke zbog toga što osjetilne stanice ne

mogu izmjeriti točnu temperaturu već mogu samo usporediti sadašnju toplinu sa

onom prethodnom. S obzirom da je jedna ruka jednu minutu držala čašu sa

zagrijanom vodom, na nju je sa čaše prešla toplina te je ta ruka sada zagrijana.

Druga je ruka držala čašu s ohlađenom vodom i toplina s ruke je prešla na čašu i

na taj se način ohladila.

Nakon što objema rukama uhvatimo treću čašu – onu sa vodom sobne temperature

– mozak će od zagrijane ruke dobiti signal kako je čaša hladna, a od ohlađene ruke

će dobiti signal kako je čaša vruća.

Usporediti pokus sa ljetnim ulaženjem u more i privikavanjem organizma na

naglu promjenu temperature. Nakon što naše noge dođu u kontakt s morem koje

je hladnije od našeg tijela, osjetilne stanice šalju signale kako se tijelo nalazi u

hladnijem okruženju. Nakon nekog vremena koje provedemo u moru počinjemo

se privikavati na novu temperaturu (naravno, ovisno o temperaturi mora).

Ako je more jako hladno, može se dogoditi i refleksna reakcija, tj. brz i automatski

odgovor na podražaj. Takav odgovor nije pod utjecajem naše volje.

Objasniti učenicima na primjeru otvorenog plamena na šibici: ako otvoreni

plamen, tj. goruću šibicu prinesemo našem prstu, tijelo će automatski reagirati

refleksnom akcijom – udaljiti će trzajem prst od šibice i na taj način zaštititi

organizam.

Toplinski stupnjevi (smrzavajuće, ledeno, hladno, indiferentno, toplo, vruće,

vrelo) razlikuju se putem 3 vrste receptora: za hladnoću, za toplinu i za bol.

Objasniti učenicima pojam refleksnog luka - REFLEKSNI LUK - živčani put

kojim signal dolazi od mjesta podražaja preko osjetilnih (senzornih, aferentnih)

živčanih vlakana do sive tvari leđne moždine. U leđnoj moždini aferentno vlakno

32

gradi sinapsu sa eferentnim vlaknom ili interneuronom. Zatim živčani signal

preko pokretačkih (motornih, eferentnih) živčanih vlakana putuje natrag do

efektorskih organa (mišića koji stezanjem obavlja pokret)

Ulaskom trna u kožu dolazi do promjene u osjetnom tjelešcu, tj. nastaje impuls.

Impuls velikom brzinom putuje osjetilnim vlaknom u leđnu moždinu gdje se iz

stražnjeg roga sive tvari prebacuje u prednji rog sive tvari, a odatle se pokretačkim

živčanim vlaknom vraća do mišića. Mišić stezanjem obavlja pokret. Put kojim ide

impuls zovemo refleksni luk. Refleks je automatski pokret koji vrlo kratko traje

tako da svijest o tome što se dogodilo dolazi nešto kasnije do središta u mozgu.

Kod refleksnog luka impulsi se ne prenose do centara u mozgu - potrebno je

manje vremena od podražaja do reakcije (svijest o tome dolazi nešto kasnije do

središta u mozgu)


Osjetilne stanice koje se nalaze na koži služe kako bi pružile mozgu informaciju

o okolini. Služe i za zaštitu organizma jer u slučaju prevelike topline alarmiraju

mozak uz pomoć osjeta boli. Isti se osjet aktivira i u slučaju odsustva topline, tj.

niske temperature.

Bol je ključna za opstanak ljudi i životinja, dio tjelesnog obrambenog sustava, ima

upozoravajuću i zaštitnu uloga u organizmu, sprječava ili umanjuje oštećenje

tkiva te potiče učenje o opasnim ili prijetećim situacijama. Ima ulogu pri oporavku

i zacjeljivanju.

33


Za zainteresirane učenike malo više vremena posvetiti toplinskoj energiji i mehanizmu

njena nastajanja, tj. energiji kao pojavi koja se ne troši već prelazi iz jednog stanja u

drugo.

Reći nešto više o slojevima kože u kojima se nalaze nakupine stanica, prikazati grafički i

detaljnije objasniti.

Literatura:

1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina

2) https://hr.wikipedia.org/wiki/Osjeti

3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Opip

https://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Osjeti

https://hr.wikipedia.org/wiki/Opip

34

8 Nastavna tema: Istraživanje Svemira

Cilj / postignuća: Dizajnirati LEGO prototip vozila koje bi moglo istraživati udaljene planete.

Odgojno-obrazovni ishodi

UČENICI ĆE:

- istražiti na Internetu svemirske misije u kojima su sudjelovala svemirska

vozila i zamisliti njihove mogućnosti u budućnosti

- izraditi i programirati svemirsko vozilo koje treba odraditi neki specifičan

zadatak kao npr. ući i izaći iz kratera, sakupljati kamenje, izbušiti rupu u tlu

- prezentirati i dokumentirati svoj prototip vozila i prikazati njegove

mogućnosti te što bi se njime moglo otkriti.

Upute za voditelja radionice: Za radionicu je potrebno računalo na kojem učenik istražuje o

istraživanju Svemira, prijašnjim i sadašnjim misijama, spoznajama o nebeskim tijelima i

vozilima koja su pritom korištena. U drugom dijelu potreban je Lego WeDo 2.0 set pomoću kojeg

učenici izrađuju svoj prototip vozila. Učitelj nadgleda i pomaže u radu. Na internetskoj stranici

nalaze se upute za izradu vozila (Building instructions) koje se mogu tiskati kako bi pomogle

učenicima u izradi vozila. Tijekom rada mogu se služiti računalom i Internetom kako bi pronašli

ideje i inspiraciju za svoje vozilo. Na kraju učenici prezentiraju rezultate svoga rada.

Nastavne metode i oblici rada: metoda istraživanja, metoda pokušaja i pogrešaka, samostalni

rad, prezentacija rezultata

Pribor: Lego WeDo 2.0 set, računalo, nastavni listić s tekstom „Čovjek na Mjesecu“

8.1 Tijek radionice

a) Uvod:

Učenici će najprije saznati što je tema i cilj današnje radionice- izrada prototipa

svemirskog vozila. Svemirsko vozilo je vozilo koje se samostalno kreće

površinom nebeskih tijela. Vozilo istražuje teritorij i njegove karakteristike,

analizira vremenske uvjete, sakuplja i testira materijale kao što su tlo ili voda.

Učenici će najprije samostalno istražiti na Internetu kako izgledaju postojeća

svemirska vozila i kakve imaju funkcije. Razmisliti o tome kakvo vozilo će

samostalno dizajnirati i koje će funkcije imati.

35


Učenici će pročitati tekst „Čovjek na Mjesecu“.

„Dok su se 20. srpnja 1969. američki astronauti Neil Armstrong i Edwin

„Buzz“ Aldrin približavali Mjesecu, zamalo se dogodila katastrofa. Kada njihov

nezgrapan lunarni modul nalik na kukca,nazvan Eagle (Orao), izašao iz orbite

oko Mjeseca bila im je prijeko potrebna ravna površina za slijetanje. No na visini

210 metara iznad površine Mjeseca, astronauti su letjeli prenisko da bi prepoznali

kratere koje su proučavali na fotografijama što ih je snimio Apollo 10.

Armstrong je prebacio na ručno upravljanje i usporio spuštanje modula.

Spustio ga je na 90, zatim na 60 metara. Orao je sletio dalje, dalje od

predviđenog, ravnog mjesta za slijetanje nad prašnjavom, izbrazdanom ravnicom

poznatom kao More tišine. Šest i pol kilometara dalje Armstrong je opisao što vidi

ispod letjelice- opasan prizor kamenih gromada „veličine volkswagena“. Sletjeti

tamo bilo bi ravno samoubojstvu.

Armstrong je sigurno preletio gromade dok je nadzorni centar misije u

Houstonu čekao u agoniji. U spremniku za slijetanje bilo je goriva za samo 60

sekundi leta: u tome je vremenu Armstrong morao pronaći mjesto za slijetanje-

ili bi Aldrin bio prisiljen prebaciti na spremnik za uzlijetanje i otkazati misiju. No

Eagle se i dalje spuštao...12 metara....9 metara... Da je Orao na toj visini ostao

bez goriva, zabio bi se u površinu prije nego što bi ga motor za uzlijetanje mogao

podignuti natrag u orbitu.

Dok je motor trošio zadnje zalihe goriva, Armstrong je sletio na Mjesec.

Aldrin je i dalje sjedio, spreman letjelicu prebaciti na motor za uzlijetanje i

otkazati misiju ako prašnasta površina Mjeseca ne bude mogla izdržati težinu

modula ili ako se bude oštetio. No sve je proteklo u redu i kontrola misije začula

je kroz statičke smetnje Armstrongov glas: „Houstone, ovdje Baza tišine. Eagle

je sletio!“

S učenicima porazgovarati o pročitanom tekstu. Pitanja koju mogu potaknuti

njihovo razmišljanje mogu biti: Što mislite kako su se osjećali astronauti? Kakvo

je značenje tog događaja za čovječanstvo? S kojim problemima su se astronauti

susreli pri slijetanju na mjesečevu površinu?

Učenici dizajniraju, izrađuju i testiraju svoje vozilo koje će moći odraditi jednu

od zadanih misija na udaljenim planetima: ući i izaći iz kratera, sakupiti kamenje,

izbušiti rupu u tlu. Učenici mogu slobodno pretraživati Internet kako bi dobili

inspiraciju za svoj model. Eksperimentiraju i traže rješenja za svoj model.

36

Instrukcije za izradu vozila nalaze se na: https://education.lego.com/en-

us/lessons/wedo-2-science/space-exploration


Učenici prezentiraju svoje modele i objašnjavaju kako su ih dizajnirali i testirali

kako bi obavili pojedine zadaće potrebne za istraživanje udaljenih svemirskih

tijela.


Učenici će pokušati izraditi kopiju jednog od postojećih svemirskih vozila i istražiti

njegovu misiju (primjerice „Curiosity“ na Marsu).

Literatura:

1) Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo, Zagreb: Mozaik knjiga, 2006.

9 Nastavna tema: „Milo“, znanstveno vozilo

Cilj / postignuća: Učenici će otkrivati načine na koje znanstvenici i inženjeri koriste vozila kako

bi istražili mjesta koja su nedostupna čovjeku.


UČENICI ĆE:

- istražiti različite načine na koje znanstvenici i inženjeri istražuju udaljena i

nedostupna područja

- dizajnirati i programirati „Milo“, znanstveno vozilo

- dokumentirati kako „Milo“ može pomoći u otkrivanju novih oblika života.

Upute za voditelja radionice: Ova radionica je zamišljena kao početna radionica Lego WeDo

seta u kojoj se učenici upoznaju s principom rada slaganja kockica i njihova programiranja.

Preporučljivo je da učenici prođu kroz sve 4 faze ove radionice kako bi se upoznali s

mogućnostima seta, a trajanje svake faze je određeno na sljedeći način:

a) „Milo“, znanstveno vozilo: 40 minuta

b) senzor pokreta: 15 minuta

c) senzor nagiba: 15 minuta

d) kolaboracija: 15 minuta.

Učenici stečena znanja i iskustvo sa ove radionice primjenjuju u budućim projektima.

https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/space-exploration

https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/space-exploration

37

Nastavne metode i oblici rada: individualni rad, samostalno istraživanje, metoda pokušaja i

pogrešaka, fotografiranje, prezentacija i dokumentiranje rezultata

Pribor: Lego WeDo set, računalo

9.1 Tijek radionice

a) Uvod:

Učenicima najaviti današnju radionicu i objasniti način rada. Zainteresirati

učenike razgovorom o znanstvenom radu. Znanstvenici i inženjeri uvijek su pred

različitim izazovima, između ostalog, kako doći do udaljenih i nedostupnih mjesta

i istražiti ih. Kako bi uspjeli u svom putovanju koriste se različitim vozilima poput

svemirskih letjelica, vozila, satelita i robota. Takva vozila prikupljaju različite

podatke i pomažu u novim otkrićima, a bez njih to ne bi bilo moguće.

Znanstvenici mnogo puta uspiju u svom naumu, ali i puno puta pogriješe. Važno

je zapamtiti da je svaki neuspjeh prilika za novo učenje. Zamislite da ste

znanstvenici i da imate zadatak istražiti Mars, krater vulkana ili morske dubine.

Za to će vam trebati vozilo, a prvi korak je izrada njegovog prototipa.

Učenici mogu na Internetu istražiti vozila koja se koriste prilikom takvih

istraživanja kako bi dobili inspiraciju za vlastito vozilo koje će izraditi i

programirati.

b) Glavni dio:

Učenici će slijediti upute kako bi izradili „Milo“, znanstveno vozilo. Ovaj model

je prvi susret s Lego WeDo setom u kojem se učenici upoznaju sa slaganjem

kockica i njihovim programiranjem. Nakon što izrade vozilo zadaju mu naredbe:

vozilo će se kretati brzinom 8, ići u jednom smjeru (lijevo ili desno) 2 sekunde i

zatim stati. Vozilo se može kretati u oba smjera, stati i kretati se različitom

brzinom i sve aktivnosti obavljati u zadanom vremenu (u sekundama). Učenicima

treba dati vremena da mijenjaju zadane parametre i na taj način uče i otkrivaju

nove značajke, poput dodavanja zvuka i sl.

Prije prelaska na novu fazu dati učenicima vremena i prostora da se izraze. Povesti

diskusiju o tome koje instrumente koriste znanstvenici i kako vozila mogu

pomoću čovjeku. Učenici se mogu fotografirati sa svojim modelom vozila kako

bi dokumentirali svoj rad.

U drugoj fazi učenici će na „Milo“ ugraditi ruku sa senzorom pokreta koja treba

detektirati objekt, npr. biljku kao oblik života na udaljenom planetu. Učenici

trebaju uočiti važnost različitih znanstvenih instrumenata kako bi se prikupili

38

potrebni podaci. Kada je vozilo na udaljenom mjestu ono treba senzore kako bi se

znalo ponašati bez stalne kontrole čovjeka, znati kuda ići i kada stati. Tome služi

senzor pokreta. Vozilo treba programirati na način da se kreće ravno i stane te

zvučnim signalom javi kada primijeti oblik života ili neki drugi objekt, u ovom

primjeru biljku.

Učenici prije prelaska u slijedeći fazu mogu snimiti svoju misiju.

U trećoj fazi se ostvaruje komunikacija vozila sa bazom i vozilo šalje poruku.

Obično se u tu svrhu koriste sateliti i radio signali. Komunikacija sa bazom je

ključna jer bez nje cijela misija gubi svrhu. U našem slučaju učenici će na svoje

vozilo „Milo“ ugraditi senzor nagiba kojim će se ostvariti komunikacija između

vozila i baze. Program treba imati dvije mogućnosti: ako je nagib prema dolje, na

vozilu će se upaliti crvena lampica, a ako je prema gore pojavit će se tekstualna

poruka „1 2 3“.

Učenici fotografiraju konačnu verziju svog vozila.

U četvrtoj fazi zadatak je ostvariti kolaboraciju ili suradnju između dva vozila

kako bi se obavila određena zadaća. Vozilo je detektiralo biljku koju sada treba

prenijeti od točke A do točke B. No, to je pretežak posao za jedno vozilo koje se

treba udružiti sa drugim i zajedno prenijeti biljku. Dvoje ili više učenika najprije

povezuju svoja vozila, a zatim ih i programiraju.


Učenici na kraju radionice dokumentiraju i prezentiraju svoje radove. Donose vlastite

zaključke i dojmove.

Literatura:

1) Lego WeDo 2.0

39

10 Nastavna tema: Očistimo oceane

Cilj / postignuća: Učenici će dizajnirati Lego prototip vozila koje ima zadatak ukloniti plastični

otpad iz oceana.


UČENICI ĆE:

- istražiti zašto je važno brinuti se o čistoći oceana i očuvati ih čistim posebno

od plastičnog otpada

- izraditi i programirati uređaj koji će pomoći fizički ukloniti plastični otpad iz

oceana

- prezentirati i dokumentirati vlastiti uređaj i objasniti kakvo rješenje nudi.

Upute za voditelja radionice:

Ova radionica ima cilj kod učenika probuditi ekološku svijesti o važnosti čistoće mora i

oceana za čovječanstvo i cjelokupni ekosustav na Zemlji. U uvodnom dijelu naglasak je

na upoznavanju teme i vlastitom istraživanju na Internetu koje nudi brojne video

materijale o zagađenju mora i njegovim posljedicama, kao i tehnologiji kojom se nastoji

zagađenje očistiti (vodene barijere, plovila čistaći i sl.). U glavnom dijelu učenici sami

dizajniraju i izrađuju svoje plovilo ili uređaj, a naglasak je na inovativnosti . Na kraju

radionice učenici prezentiraju svoje radove.


pogrešaka, fotografiranje, prezentacija i dokumentiranje rezultata


10.1 Tijek radionice

a) Uvod:

Učenicima najaviti današnju temu radionice i objasniti način rada. Učenici trebaju

uvidjeti važnost mora i oceana za život ljudi i potrebu njegovog očuvanja za

buduće generacije. More je izvor života, glavni opskrbljivač kisikom u kojem živi

bogat životinjski i biljni svijet. Fitoplankton u moru oslobađa duplo više kisika od

biljaka na kopnu. Unatoč njegovoj golemoj važnosti, more nam služi kao

spremnik svega što nam ne treba. More se onečišćuje izlijevanjem nafte, otpadnim

vodama kućanstava i industrije, posredno unosom kemikalija koje se koriste u

poljoprivrednoj proizvodnji, testiranjem nuklearnog i biološkog oružja, bukom od

brodskih motora,... Oko 80% zagađenja dolazi od aktivnosti na kopnu, a milijuni

tona plastičnog otpada su bačeni u ocean posljednjih desetljeća. Očistiti oceane

40

od plastičnih vrećica, boca i drugih plastičnih krhotina od iznimne je važnosti za

životinjski svijet koji je direktno ugrožen. Morski biolozi u svom su istraživanju

otkrili da je kod 9% ribe pronađen komadić plastike u njihovim želucima. U

Tihom oceanu pluta tzv. „Velika pacifička hrpa smeća“ koja se kreće između

Kalifornije i Havaja, dvostruko je veća od Teksasa i većinom se sastoji od

pojedinačnih komada vrlo male veličine.

Učenici mogu pogledati video „Great Pacific Garbage Patch“ (2:58). Nakon toga

učenici istražuju sami kakva plovila i tehnologija se koristi u čišćenju oceana kako

bi dobili inspiraciju za vlastito plovilo.

b) Glavni dio:

Učenici dizajniraju i izrađuju vozilo ili uređaj koje treba očistiti oceane od

plastičnog otpada. Vozilo bi trebalo fizički prikupiti otpad i transportirati ga,

moguće i reciklirati. Nude se tri prijedloga u uputama za slaganje, učenik odabire

jedan i izrađuje ga te pritom ima slobodu eksperimentiranja tako da postojeći

model može modificirati prema vlastitim idejama i rješenjima.


Učenici prezentiraju i dokumentiraju svoje uređaje/plovila i objašnjavaju kako oni

funkcioniraju.

Literatura:

1) Lego WeDo 2.0

41

11 Nastavna tema: Otporni na potres

Cilj / postignuća: Učenici će istraživati kakve sve karakteristike građevina mora imati kako bi

bila otporna na potres koristeći simulator potresa.


UČENICI ĆE:

- istražiti kako nastaje i kako izgleda potres

- izraditi i programirati uređaj simulator potresa pomoću kojeg će testirati

otpornost građevina na potrese

- dokumentirati dokaze i prezentirati svoja otkrića o tome koji dizajn građevina

se pokazao najotpornijim na potres.


U ovoj radionici učenici će izraditi i programirati simulator potresa i na njemu testirati

različite tipove građevina koje će također sami složiti. Upute za izradu nalaze se na linku

https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/robust-structures.Naglasak

voditelja radionice je na uvodnom dijelu gdje ovisno o predznanju učenika treba pojasniti

što je potres, kakve mogu biti posljedice i kako se mjeri snaga potresa. Tu se može

pogledati predloženi video ili neki drugi po izboru voditelja radionice. U glavnom dijelu

učenika treba navesti na razmišljanja o tome kakve karakteristike trebaju imati građevine

kako bi bile što otpornije na snažne potrese. Učenici svoje hipoteze zapisuju na papir i

kreću u izradu simulatora potresa. Kada završe simulator i upoznaju se s njegovim

principom rada testiraju građevine različitih karakteristika. Svoje spoznaje bilježe u

obliku tabele (tabela sadrži rubrike koje se odnose na građevinu A, B, C i bilježi se

njihovo ponašanje prema varijablama magnitude potresa ovisno o tome ruši li se ili ne).

Na kraju radionice učenici donose zaključke i prezentiraju rezultate. Primjer tablice:

Magnituda Građevina A Građevina B Građevina C


pogrešaka, snimanje videa, prezentacija i dokumentiranje rezultata


https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/robust-structures

42


a) Uvod:

Učenike upitati što je potres i što znaju o njemu. Nakon toga definirati potres i

dati osnovne informacije. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla

uzrokovana tektonskim poremećajima u litosferi i Zemljinom plaštu. Mjesto

nastanka potresa duboko u Zemljinoj kori naziva se žarište ili hipocentar potresa,

a može biti neposredno ispod površine zemlje pa sve do 750 km dubine. Ovisno

o vrsti potresa šire se potresne vibracije na sve strane i potresi se razlikuju po

svojoj jačini i posljedicama koje ostavljaju. Potres je najjači u epicentru (mjesto

na površini Zemlje iznad hipocentra) i u njegovoj najbližoj okolici.

Učenici mogu pogledati video https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-

science/robust-structures kako bi vidjeli djelovanje potresa i potaknuli se na

razmišljanje. Voditelj radionice može koristiti i neki drugi video materijal po

izboru.

Ovo su 4 ključne točke za razmišljanje:

1) Zemlja od svog nastanka mijenja svoj oblik. Kao veliki komadi keksa

poslagani na vrhu meda, tektonske ploče se međusobno razmještaju, klize,

dodiruju se i sudaraju.

2) Kada se to događa, trenje proizvodi vibracije na površini zemlje gdje živimo.

3) Tijekom potresa, ovisno o snazi vibracija i brojnim drugim faktorima, zgrade

i druge građevine mogu biti oštećene ili čak porušene.

4) Danas, zahvaljujući znanosti, možemo graditi mnogo otpornije građevine koje

unatoč jakim potresima mogu biti neoštećene zbog napretka u načinu gradnje

i dizajnu.



43

Na kraju objasniti da se jačina potresa mjeri ljestvicom po Richteru brojevima 1-

10 ovisno o snazi potresa.

b) Glavni dio:

Učenici će postaviti hipoteze o tome koji elementi utječu na građevine i njihovu

otpornost na potrese. Učenici će u ovoj fazi vjerojatno davati i krive odgovore, a

potrebno ih je zapisati kako bi na kraju radionice uvidjeli što su dobro

pretpostavili, a što krivo. Pitanja za razmišljanje mogu biti vezana uz visinu

građevine, njene temelje, materijal od kojeg je izgrađena, dizajn,... Pretpostavka

je da će visoke građevine biti manje otporne na potres, ali i da čvrstoća ponekad

daje lošije rezultate od fleksibilne strukture. Danas arhitekti i inženjeri koriste

simulacije potresa kako bi testirali svoje građevine.

Učenici imaju zadatak izraditi simulator potresa i više tipova građevina koje će

testirati. Pritom se služe uputama za izradu simulatora koji koristi klip kao

sredstvo trešnje. Program simulatora određuje snagu potresa i svaku akciju

ponavlja zadani broj puta. Učenici imaju slobodu poigrati se programom i

isprobavati slabije i jače potrese.

Kada su usvojili princip rada simulatora prelaze na istraživanje vezano uz različite

vrste građevina i njihovo testiranje na simulatoru.

Faktori koje trebaju ispitati odnose se na visinu građevine i širinu temelja. Najprije

isprobavaju nisku i visoku građevinu sa uskom bazom (A i B). Sa visokom

građevinom trebaju pronaći najnižu magnitudu na simulatoru na kojoj se ona ruši.

Trebaju doći do zaključka da su niže građevine otpornije na potrese. Zatim, sa

istim programom trebaju testirati građevinu iste visine, ali šire baze (C). Tako

dolaze do zaključka da su građevine iste visine, ali širih temelja puno otpornije na

potrese.


Učenici će se vratiti na postavljene hipoteze na početku glavnog dijela i usporediti

svoje odgovore. Zaključiti u čemu su imali pravo, a u čemu su pogriješili u svojim

44

pretpostavkama. Kako bi dokumentirali svoje spoznaje mogu snimiti video svojih

simulacija kako bi dokazali svoje teze. Svoje rezultate mogu prikazati u obliku

tablice. Na kraju prezentiraju rezultate odgovarajući na temeljno pitanje: Koji

faktori utječu na stabilnost građevine?


Učenici predviđaju što će se dogoditi sa građevinom A, B ili C ako postavimo određenu

magnitudu, primjerice 8. Bilježe svoja predviđanja, a zatim testiraju građevine.

Primjenjujući znanje o tome da građevine sa širom bazom podnose veće vibracije,

napraviti izazovi i izgraditi najveću moguću građevinu koja će izdržati potres magnitude

8.

Literatura:

1) Lego WeDo 2.0

12 Nastavna tema: Opasno vrijeme i spašavanje

Cilj / postignuća: Učenici će se upoznati s različitim oblicima opasnosti koje su izazvane

vremenskim nepogodama i ovisno o području u kojem žive izraditi uređaj koji smanjuje utjecaj

na ljude, životinje i okoliš odnosno pruža pomoć.


UČENICI ĆE:

- istražiti različite oblike vremenskih nepogoda koje su opasne za ljude i njihov

okoliš

- istražiti posebno vremensku nepogodu koja pogađa regiju u kojoj učenici žive

(požari, poplave, jak vjetar i sl.)

- dizajnirati uređaj i kreirati program koji ima zadaću pomoći ljudima i

životinjama: premjestiti ih na sigurno područje ili ispustiti određeni oblik

pomoći na njihovo područje

- prezentirati i dokumentirati svoje rješenje i objasniti kako funkcionira.

Upute za voditelja radionice: U ovoj radionici učenici će se upoznati s različitim oblicima

vremenskih nepogoda i njihovom utjecaju na čovjeka i prirodu. Ovisno o regiji iz koje dolaze

detaljnije će istražiti nepogodu koja zahvaća njihov kraj. Zadatak je izraditi helikopter prema

zadanim uputama koji će biti baza za drugi dio radionice u kojem sami trebaju samostalno

dizajnirati jedno od tri zadana uređaja: za transport životinje ili dostavu pomoći ili prijevoz vode

45

za gašenje požara. Trebaju ponuditi najmanje dva rješenja koja će na kraju usporediti prema

zadanim kriterijima.

Nastavne metode i oblici rada: individualni rad, metoda pokušaja i pogrešaka, samostalno

istraživanje, prezentacija i dokumentiranje rezultata

Pribor: Lego WeDo 2.0 set, računalo


a) Uvod:

Učenici će se upoznati s današnjom temom i zadatkom koji se od njih očekuje.

Na početku rada može ih se upitati kakve sve oblike vremenskih nepogoda

poznaju i kakve su osobno doživjeli. Učenici mogu pogledati uvodni video na

stranici https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/drop-and-

rescue ili neki drugi po izboru voditelja radionice. Učenici bi se trebali prisjetiti

kakve sve vremenske nepogode postoje i kakve mogu biti njihove posljedice za

čovjeka, životinje i okoliš. Opasne vremenske nepogode mogu vrlo brzo i razorno

utjecati na čovjeka i prirodu i ugroziti mnoge ljudske živote.

1) Munje su odgovorne za brojne požare.

2) Kada izbije požar vrlo brzo uništava sve pred sobom.

3) Jak vjetar i poplave su također jako opasni.

4) Država u ekstremnim situacijama šalje i organizira pomoć.

5) Helikopteri se često koriste u pomaganju jer su vrlo efikasni kao sredstvo

transporta ljudi i životinja iz pogođenih područja, ali i kada treba dostaviti

hranu, vodu i ostalo ljudima u potrebi.

https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/drop-and-rescue

https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/drop-and-rescue

46

Pitanja za diskusiju su: Koja vrsta vremenske nepogode je pogodila tvoj kraj? Na

koji način je utjecala na život ljudi? Kakav oblik pomoći je potreban u takvim

situacijama? Kakvu pomoć može pružiti helikopter?


Učenici prema uputama izrađuju i programiraju helikopter za spašavanje. Model

u ovom projektu koristi vitlo za prijenos pokreta sa osovine motora na čelično

uže. Helikopter treba programirati tako da podiže i spušta čelično uže. Prije nego

počnu dizajnirati svoja rješenja mijenjaju parametre na programu kako bi u

potpunosti shvatili kako helikopter funkcionira. Nakon toga imaju zadatak izraditi

vlastiti uređaj za spašavanje koji treba zadovoljavati uvjete da bude siguran i

jednostavan za korištenje te prilagodljiv različitim situacijama.

Učenici prema vlastitom izboru trebaju modificirati svoj helikopter na način da

donesu dva rješenja koja će moći usporediti prema već zadanim kriterijima

(sigurnost, jednostavnost, prilagodljivost):

1) izraditi uređaj za premještanje unesrećenih životinja (platforma, kutija ili

nosilo) ili

2) izraditi uređaj koji spušta materijal (košara, mreža ili nosilo) ili

3) izraditi uređaj koji ispušta vodu i gasi vatru (moguće je modificirati i samo

tijelo helikoptera kako bi se motor iskoristio za ispuštanje vode umjesto

povlačenja čeličnog užeta).

Napomena: pri izradi ovog dijela zadatka ne postoje primjeri niti upute za izradu

tako da učenički rezultati mogu varirati i razlikovati se.

47


Učenici prezentiraju i dokumentiraju svoje rezultate. Pritom se mogu koristiti po

izboru snimanjem ili fotografiranjem svojih uređaja. Objašnjavaju i demonstriraju

kako funkcioniraju te izabiru najbolje rješenje s obzirom na zadane kriterije.

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: U određenim slučajevima helikopteri

ne mogu biti od pomoći. Razmisliti i dizajnirati vozilo za pomoć pogođenim područjima u

slučaju:

spašavanje za vrijeme tornada, spašavanje nakon lavine, dostava pomoći u vrijeme

dugotrajnih suša.

Literatura:

1) Lego WeDo 2.0

13 Nastavna tema: Zašto je more slano?

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Učenici će naučiti zašto su pojedina mora različite slanoće

te kako se to odražava na gustoću tih mora.


UČENICI ĆE:

navesti o čemu ovisi slanoća mora

zapamtiti kako se određuje salinitet mora

primijeniti refraktometar

zaključiti kako su povezani salinitet i gustoća mora



Podijeliti učenicima podatke o slanoći pojedinih mora (Crveno more 40‰, Baltičko 6‰,

Jadransko 38‰, Svjetsko more u prosjeku 35 ‰) te im uz pomoć zidne karte svijeta objasniti

o čemu sve ovisi slanoća mora (gledamo najprije smještaj navedenih mora). Učenici

zamjećuju da su slanija mora bliža ekvatoru. Objašnjavamo im da su mora oko ekvatora

slanija jer su veće temperature pa je veće isparavanje). Zatim, objasnimo učenicima što znači

salinitet (ako salinitet Jadranskog mora iznosi 38‰ to znači da ćemo iz litre mora

isparavanjem dobiti 38 grama soli). Učenici potom praktičnim radom u 4 laboratorijske čaše

koje sadrže svaka po 1 litru vode važu i dodaju sol ne bi li postigli željeni salinitet. Jesu li

uspjeli u tome provjeravaju refraktometrom za slanu vodu. Zatim će uz pomoć jajeta koje će

48

uranjati u laboratorijske čaše doći do zaključka koje more ima najveću gustoću. Kasnije im

možemo pokazati slike sa Mrtvog mora koje ima slanoću čak 33%.


Demonstracija, samostalan rad učenika

Pribor: Računalo, zidna karta svijeta, 4 laboratorijske čaše, voda, sol, vaga, refraktometar, jaje


a) Uvod (motivacijska aktivnost): Na početku učenicima postavimo pitanje koja su svojstva

mora? Možemo li piti more? Zašto ne? Otkud ta slanoća? Najavimo temu radionice.

b) Glavni dio (aktivnosti): Uz pomoć karte svijeta održati učenicima kratko predavanje o

čemu sve ovisi slanoća. Zatim im objasnimo što znači salinitet. Uputiti učenike kako će

izvoditi pokus.

1. pokus: Postizanje slanoće pojedinih mora uz pomoć 4 laboratorijske čaše sa po jednom

litrom vode. Učenici će vagati i dodavati određenu količinu soli ne bi li postigli željenu

slanoću. Zatim, uz pomoć refraktometra provjeravaju jesu li uspjeli u tome.

2. pokus: Provjeravanje koje more ima najveću gustoću uz pomoć jajeta koje će učenici

potapati u svaku laboratorijsku čašu i bilježiti u kojoj je najmanje potonulo. Pokazujemo

učenicima slike s Mrtvog mora i naglašavamo njegov salinitet. Učenici računaju koliko soli

bi trebalo otopiti u jednoj litri vode da bi se dobio njegov salinitet.

Pitamo učenike što su zaključili iz prvog, a što iz drugog pokusa.

c) Zaključak / spoznaja: Slanija mora imaju veću gustoću.

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: Crtanje pokusa

Dodatno o organizmima i njihovoj prilagodbi na slana staništa:

Morske ribe (koštunjače) gube vodu kroz škrge. Gubitak vode nadoknađuju na način da stalno

piju morsku vodu, ali time istovremeno unose velike količine soli u tijelo. Višak soli izbacuju

kroz škrge, te pomoću sustava za ekskreciju. Na taj su se način prilagodile slanom okolišu.

Većina morskih životinja prilagođena je životu unutar određenog raspona saliniteta koji može

biti veći ili manji.

Neki su se organizmi prilagodili i ekstremnim uvjetima pa tako račić Slaništar može preživjeti i

u solanama gdje je salinitet preko 300 ‰. To postiže velikom brzinom izbacivanja soli iz

organizma.

49

Mangrove su biljni organizmi, stabla čije je korijenje uronjeno u morsku vodu. Neke vrste

mangrova imaju specijalne žlijezde uz čiju pomoć izlučuju sol koja se taloži na njihovim

listovima.

Hranjive soli neophodne su za život organizama u morima, ali su važne i za primarnu proizvodnju

u moru (proizvodnja biomase koja je zapravo hrana).

Literatura:

1) http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.%C4%8Clanci.26/Za%C5%A

1to-je-more-slano.html

2) https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&ved=0ahUKE

wjA0q3k3NfXAhUGQpoKHQ9nCSAQFghIMAU&url=https%3A%2F%2Fwww.irb.hr

%2Fcontent%2Fdownload%2F13454%2F270192%2Ffile%2FOdredjivanje_saliniteta_

morske_vode.pdf&usg=AOvVaw2c1dlE2QsAOe1GeWccdZui

3) http://geografijazasve.me/2017/05/16/salinitet-sredozemnom-jadranskog-crnog-

crvenog-i-sjevernog-mora/

4) http://geografijazasve.me/2017/04/29/salinitet-morske-vode/

5) http://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/07.%20

EKOLOSKI%20FAKTORI%20U%20MORU%20-

%20ABIOTICKI%20FAKTORI.pdf

6) https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0uma_mangrova

http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.%C4%8Clanci.26/Za%C5%A1to-je-more-slano.html



https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&ved=0ahUKEwjA0q3k3NfXAhUGQpoKHQ9nCSAQFghIMAU&url=https%3A%2F%2Fwww.irb.hr%2Fcontent%2Fdownload%2F13454%2F270192%2Ffile%2FOdredjivanje_saliniteta_morske_vode.pdf&usg=AOvVaw2c1dlE2QsAOe1GeWccdZui




http://geografijazasve.me/2017/05/16/salinitet-sredozemnom-jadranskog-crnog-crvenog-i-sjevernog-mora/

http://geografijazasve.me/2017/05/16/salinitet-sredozemnom-jadranskog-crnog-crvenog-i-sjevernog-mora/

http://geografijazasve.me/2017/04/29/salinitet-morske-vode/

http://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/07.%20EKOLOSKI%20FAKTORI%20U%20MORU%20-%20ABIOTICKI%20FAKTORI.pdf



https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0uma_mangrova

50

14 Nastavna tema: Svojstva vode

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Izvodeći pokuse upoznati fizikalna svojstva vode.

Odgojno-obrazovni ishodi (Po Bloomovoj taksonomiji):

Učenici će upoznati fizikalna svojstva vode.

Učenici će uočiti o čemu ovisi oblik vode.

Učenici će ispitati miris, boju i okus vode.

Učenici će uočiti svojstva vode kao otapala te ispitati površinsku napetost vode.



U uvodnom dijelu sata učenicima postavljamo pitanja vezana za vodu: Koliko ima vode na

planeti Zemlji? Zašto ne pijemo morsku vodu? Zašto nam je voda važna? Koliko vode je

potrebno odraslom čovjeku tijekom dana? Koliko dugo možemo bez vode? Kakvog je oblika

voda? Ima li voda miris, okus i boju?

U središnjem dijelu sata učenicima objasniti pokuse koje će provesti kako bi ispitali svojstva

vode. Učenicima podijeliti radne listiće sa zadatcima i upoznati ih s priborom i kemikalijama

koje ćemo upotrebljavati tijekom rada. Prvi pokus je ispitivanje oblika vode u kojem učenici

prelijevanjem vode iz laboratorijske čaše u laboratorijsku tikvicu zaključuju kako se oblik

mijenja s ovisno o posudi u kojoj se voda nalazi. Drugi pokus je ispitivanje okusa, boje i mirisa

vode. Učenici ispituju navedena svojstva i rezultate zapisuju na radne listiće. Treći pokus je

ispitivanje topljivosti različitih tvari u vodi. Učenici će u svaku od četiri čaše dodaju različite

tvari (šećer, sol, kreda, kovanice) kako bi se ispitalo koja od njih se otapa u vodi. Rezultate

učenici bilježe na radne listiće. Četvrti pokus je ispitivanje površinske napetosti vode. U posudu

ravnog dna (petrijeva posudica) ulije se malo mlijeka na čiju površinu se stavi nekoliko kapi

različitih prehrambenih boja. Čačkalicom koji je prethodno umočen u deterdžent dotaknemo

površinu mlijeka nakon čega dolazi do širenja „eksplozije“ boja u svim smjerovima na površini.

U završnom dijelu sata učenici donose zaključke na temelju podataka koje su upisivali u svoje

radne listiće.


Rad u skupini ili paru, demonstracija

51

Pribor:

Pokus 1: Laboratorijska čaša, Erlenmeyerova tikvica, voda

Pokus 2: plastična čaša s vodom (broj čaša ovisi o broju učenika jer svaki učenik treba ispitati

okus, miris i boju vode)

Pokus 3: Četiri laboratorijske čaše, stakleni štapići, žličice, tarionik s tučkom, šećer, sol, kreda,

kovanice

Pokus 4: plitka posuda s ravnim dnom ili pertijeva posudica, čačkalica, mlijeko, prehrambene

boje



Pitanjima motivirati učenike kako bi se uključili u nastavni sat: Koliko ima vode na planeti

Zemlji? Zašto ne pijemo morsku vodu? Zašto nam je voda važna? Koliko vode je potrebno

odraslom čovjeku tijekom dana? Koliko dugo možemo bez vode? Kakvog je oblika voda? Ima li

voda miris, okus i boju?


Objašnjavanje pokusa koje učenici trebaju provesti.

Upoznavanje učenika s priborom i kemikalijama koje će koristiti u pokusima.

Izvesti pokuse kroz koje će učenici zaključiti o svojstvima vode.

Bilježenje rezultata za vrijeme izvođenja pokusa.


Pisanje i izlaganje zaključaka nakon provedenih pokusa.


Literatura:

1) udžbenik i radna bilježnica za učenje kemije U svijetu kemije 7

52

14.1.1 Radni listić – Pokus 1 – Ima li voda oblik?

Pribor i kemikalije: laboratorijska čaša, Erlenmeyerova tikvica, epruveta (može se upotrijebiti i

drugo posuđe – bitno je samo da je različitog oblika), voda.

Postupak:

Iz boce ili slavine uliti dio vode u E. tikvicu, čašu i epruvetu.

Nacrtajte vaš pokus.

Promotriti oblik vode u tri različite posude i odgovoriti na sljedeća pitanja.

1. Što možete zaključiti o obliku vode promatrajući posude s vodom?

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

2. Dolazi li voda u prirodi uvijek u tekućem obliku?

____________________________________________________________________________

3. U kojim se još oblicima pojavljuje voda na Zemlji?

____________________________________________________________________________

14.1.2 Radni listić – Pokus 2 – Okus, boja i miris vode

Pribor: plastične čaše (broj ovisi o broju učenika)

Postupak:

Mineralnu negaziranu vodu ili vodu iz slavine (ako je za piće) uliti u plastične čaše.

Promotriti boju, miris i okus vode te odgovoriti na pitanje.

1. Što možete zaključiti o boji, mirisu i okusu vode?

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

53

14.1.3 Radni listić – Pokus 3 – Voda kao otapalo

Pribor i kemikalije: četiri laboratorijske čaše, stakleni štapići, žličice, tarionik s tučkom, šećer,

sol, kreda, kovanice

Postupak:

U četiri čaše uliti tri četvrtine vode. U prvu čašu staviti dvije žličice šećera i promiješati, u drugu

čašu staviti dvije žličice soli i promiješati, u treću čašu staviti žličicu usitnjene krede i promiješati

(u tarioniku usitniti pola krede za pisanje na ploči) i u četvrtu čašu staviti dvije-tri kovanice i

promiješati.

Nacrtati pokus:

1. Otapaju li se sve tvari u vodi?

____________________________________________________________________________

2. Koje su se tvari otopile, a koje se tvari nisu otopile u vodi?

____________________________________________________________________________

3. Sol i šećer možemo nazvati ________________ tvari, a vodu _____________________.

4. Otopljena tvar i otapalo čine __________________________.

14.1.4 Radni listić – Pokus 4 – Eksplozija boja

Pribor i kemikalije: plitka posuda s ravnim dnom ili veća pertijeva posudica, čačkalica ili štapić,

deterdžent, mlijeko, prehrambene boje

Postupak: Objasniti učenicima kako se voda na granici sa zrakom „ponaša“ nešto drugačije nego

ispod površine. Pokazati sliku kukca koji hoda na vodi ili lista koji stoji na površini vode. To

svojstvo vode naziva se površinska napetost. Kako bi dokazali postojanje površinske napetosti

izvodimo sljedeći pokus. U plitku posudu s ravnim dnom ulijemo malo mlijeka. Na površinu

mlijeka stavimo nekoliko kapi različitih prehrambenih boja. Čačkalicom koju smo prethodno

umočili u deterdžent dotaknemo površinu mlijeka. Promatramo što se događa i bilježimo

zapažanja.

54

Nacrtati pokus:

1. Što se je dogodilo nakon što je čačkalica dotaknula površinu mlijeka?

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

2. Možete li objasniti zašto je došlo do takve pojave?

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

15 Nastavna tema: Život u kapljici vode

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Uočiti ulogu mikroskopa i upoznati jednostanične

organizme.


Učenici će uočiti ulogu mikroskopa.

Učenici će pripremiti mikroskopski preparat.

Učenici će promatrati i nabrojati neke jednostanične organizme.



U prvom dijelu sata pitati učenike ima li živih organizama u vodi (pokazati posudu s vodom).

Očekivani odgovor učenika je kako nema živih organizama u prikazanom uzorku vode. Prikazati

na PPT prezentaciji kako nisu svi organizmi dovoljno veliki kako bismo ih mogli vidjeti te nam

je za neke potrebno pomagalo. Upitati učenike pomoću čega možemo vidjeti vrlo sitne

organizme. Odgovor je mikroskop. Učenike upoznati s mikroskopom i njegovim glavnim

dijelovima. Na PPT prezentaciji prikazati sliku mikroskopa s označenim dijelovima. Objasniti

55

učenicima kako preparat promatramo kroz okular, preparat stavljamo na stolić mikroskopa, a

objektiv postavljamo na najmanje povećanje. Kako bi približili i izoštrili sliku koristimo veliki i

mali vijak. Kada završimo promatranje s najmanjem povećanju, pomičemo objektiv na veće

povećanje te ponavljamo postupak promatranja preparata. Učenici nakon kratkog uvoda i

opisivanja građe mikroskopa rješavaju radni listić 1. Kada svi završe pokazati učenicima kako

će napraviti mikroskopski preparat i što im je sve potrebno od pribora. Omogućiti učenicima da

probaju sami s običnom vodom napraviti svoj mikroskopski preparat.

U središnjem dijelu sata upoznati učenike s organizmima koje možemo očekivati u uzorku vode

(ameba, papučica, euglena). Primjeri različitih organizama mogu se prikazati na PPT

prezentaciji. S učenicima pripremiti preparate koje će promatrati pomoću mikroskopa i prilikom

promatranja bilježiti svoja opažanja na radne listiće (radni listić 2). Učenici trebaju sami pokušati

uz pomoć slika na PPT prezentaciji odgonetnuti koje su organizme uočili tijekom promatranja.

U završnom dijelu sata učenici čitaju odgovore koje su napisali u radne listiće. Ukoliko ostane

vremena prikazati učenicima razlike u građi pojedine praživotinje te im ukazati na njihove razlike

u kretanju i podjelu prema građi u skupine bičaša, trepetljikaša i korjenonožaca.


Demonstracija, rad u paru, individualni rad.

Pribor: Mikroskop, pokrovno i predmetno stakalce, kapaljka, uzorak barske vode, projektor



Razgovor s učenicima o organizmima koji žive u vodi, ali su toliko sitni i ne možemo ih vidjeti

bez pomagala, odnosno, mikroskopa.

Prikazati PPT prezentaciju s organizmima koje očekujemo pronaći u uzorku vode.

Upoznati učenike s mikroskopom i njegovim dijelovima (okular, tubus, objektiv, stolić,

kondenzor, izvor svjetlosti, mali i veliki vijak).

56

Demonstrirati učenicima na koji način mogu napraviti mikroskopski preparat (predmetno

stakalce, pokrovno stakalce, kapaljka).

Učenici samostalno uvježbavaju izradu mikroskopskog preparata.


Podjela radnih listića za bilježenje opažanja tijekom promatranja.

Svaki učenik priprema preparat koji će promatrati mikroskopom.

Učenici uz pomoć nastavnika promatraju pripremljeni preparat i bilježe svoja zapažanja.


Imenovati i nacrtati organizme koji se nalaze u uzorku vode.


Prema razlikama u građi pojedine praživotinje ukazati im na njihove razlike u kretanju te podjelu

prema građi u skupine bičaša, trepetljikaša i korjenonožaca.

Literatura:

1) Udžbenik iz prirode za 5. razred osnovne škole, Živi svijet 5

57

15.1.1 Radni listić 1

Prateći predavanje imenujte dijelove mikroskopa i odgovorite na pitanja.

1. Što je mikroskop?

2. Kako se zove dio mikroskopa kroz koji promatramo uzorak koji mikroskopiramo?

3. Koja je uloga malog i velikog vijka pri mikroskopiranju?

4. Koje povećanje koristimo kada započinjemo promatranje nekog uzorka.

58

15.1.2 Radni listić 2

Staklenku napuniti stajaćom vodom (s jezera ili veće bare) i ostaviti ju na toplom i sjenovitom

mjestu oko 5 dana kako bi se razvili organizmi.

Pribor i materijal: predmetno stakalce, pokrovno stakalce, kapaljka, uzorak stajaće vode,

mikroskop

Postupak rada:

1) Na predmetno stakalce kapaljkom staviti kapljicu stajaće vode

2) Pažljivo pokriti kapljicu vode s pokrovnim stakalcem

3) Po potrebi višak vode pokupiti papirićem ili vatom

4) Staviti mikroskopski preparat na stolić mikroskopa te mikroskopirati prvo pod najmanjim

povećanjem, a zatim prijeći na veća povećanja

5) Nacrtati organizme koji su uočeni tijekom mikroskopiranja

Što vidite s najmanjim, a što s najvećim povećanjem?

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

Crtež:

59

16 Nastavna tema: Razlikujmo oblake

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Upoznati i razlikovati vrste oblaka.


Učenici će upoznati vrste oblaka.

Učenici će razlikovati vrste oblaka.

Učenici će uočiti koji oblaci donose oborine.



U prvom dijelu sata poticajnim pitanjima provjeriti koliko učenici znaju o oblacima. Pitati

učenike znaju li što su oblaci i kako nastaju. Možemo li svaki dan vidjeti oblake i „donose“ li svi

oblaci oborine. Zatim održati kratko predavanje kako nastaju oblaci i prikazati slike različitih

oblaka.

Slika 1. Kruženje vode u prirodi

Pomoću slike na ppt prezentaciji (slika 1) objasniti učenicima kako nastaju oblaci (isparavanje

vode iz kopnenih voda, oceana, šuma kondenzacija (prelazak vodene pare u sitne kapljice –

oblaci)).

60

Pojasniti kako su oblaci nakupina sitnih kapljica vode te kako ponekad oblaci mogu biti ispunjeni

i sitnim kristalima vode.

Prikazati slike različitih oblaka koje će imati isprintane na radnim listićima, a biti će im potrebne

za izradu plakata. Ukratko predstaviti svaki od deset rodova oblaka kroz ppt prezentaciju (slika

2).

Slika 2. Vrste oblaka

U središnjem dijelu sata podijeliti učenike u dvije skupine. Jedna skupina dobiva slike i tekstove

oblaka koji donose oborine, a druga skupina dobiva slike oblaka koji ne donose oborine. Zadatak

učenika je napraviti plakat (ili prezentaciju ukoliko imaju računala i projektor) vodeći računa da

oblake slože prema njihovoj visini na kojoj se nalaze u prirodi te osmisle način na koji će ih

predstaviti svoje radove.

U završnom dijelu sata učenici izlažu svoje radove nakon čega svi učenici trebaju riješiti radne

listiće kako bi utvrdili znanje.


Frontalni rad, rad u skupini, individualni rad (ako izlaže jedan učenik).

Pribor: Slike oblaka, radni listići, računalo, projektor, hamer papiri za plakate, ljepilo, škare.

61



Razgovor o oblacima.

Prikazivanje PPT prezentacije o nastanku i vrstama oblaka.


Podjela učenika u dvije skupine.

Zadavanje zadataka skupinama i podjela materijala za rad.

Učenici pripremaju plakat i izlaganje.


Izlaganje radova i rješavanje radnih listića.


Nakon završetka rada ispričati učenicima priču o oblacima i olujama na drugim planetima

Sunčevog sustava kako bi dobila uvid da i na drugim planetima postoje oblaci, ali nešto

drugačiji.

Na drugim planetima Sunčevog sustava također ima oblaka i oluja. Oblaci se često ne sastoje od

vode, već od drugih kemikalija i spojeva. Svaki planet ima vlastitu jedinstvenu atmosferu i

vremenske prilike. Merkur, planet najbliži Suncu, ima beživotnu površinu pokrivenu kraterima,

a temperatura na njemu preko dana dostiže 427 °C. Njegova atmosfera je toliko rijetka da je

gotovo neprimjetna. Na Merkuru nema ni oblaka ni kiše. Venera, Zemljin prvi susjed, ima guste

oblake, a munje presijecaju njeno tmurno nebo. Pošto kroz oblake nisu mogli vidjeti njezinu

površinu, astronomi su nekada mislili kako bi Venera mogla biti vlažna, močvarna i pokrivena

bujnim raslinjem. Danas se zna kako je taj planet stjenovit i užaren – u podne je na njoj

temperatura 482 °C. Na Veneri zaista postoji kiša, ali je ona vrlo kisela. Žuti oblaci koji obavijaju

planetu ne sastoje se od vode, već od smrtonosne sumporne kiseline. Ali kad pada kiša, kapljice

kiseline proključaju u zraku i ispare prije nego što stignu do površine planeta. Mars, četvrti planet

od Sunca, nekada je bio najsličniji Zemlji. On sada ima rijetku atmosferu, a njegova površina,

koja se može vidjeti na slikama poslanim na Zemlju sa svemirske letjelice “Viking”, veoma sliči

na jugozapadne pustinje SAD-a. Zimi na Marsu vjetar nosi paperjaste oblake ugljikovog dioksida

iznad crvenih ravnica, a stijene pokriva mraz. U dolinama ponekad lebde jutarnje magle, ali nikad

62

ne prelaze u kišu. Međutim, u Marsove predjele urezani su kanali slični riječnim koritima koji su

sada suhi. Astronomi pretpostavljaju da je njima nekada protjecala voda te da je prije više

milijardi godina Mars imao gušću atmosferu. Kiše je vjerojatno bilo u izobilju. Ostatak vode

sačuvan je u polarnim ledenim kapama i zarobljen u stijenama i u tlu Marsa. Peti planet Sunčevog

sustava, ogromni Jupiter, potpuno je drugačiji od Marsa. Jupiter je planet sačinjen od plinova,

uglavnom vodika i helija. Duboko u njegovoj unutrašnjosti postoji i mala čvrsta jezgra, pokrivena

vodikovim oceanom. Jupiter je okružen obojenim prstenjem od oblaka. Neki oblaci se možda

sastoje od vode; većinu vjerojatno čine nabubrjele gomile smrznutog amonijaka. Na Jupiteru ima

oluja, tijekom kojih može padati kiša (ili snijeg) od kristala amonijaka, ali se oni istope i ispare

prije nego što padnu u more vodika. Saturn je također velika plinovita planeta i smatra se da su

vremenske prilike na njemu vrlo slične vremenu na Jupiteru. Svojevremeno je svemirska letjelica

“Voyager” u području Saturnovog ekvatora otkrila oluju primjera 640 km. Plinoviti planet Uran

također obavija izmaglica od oblaka. Ti oblaci su od metana (prirodnog plina), a neki od njih su

golema verzija olujnih oblaka na Zemlji. Oblikom slični kovačkim nakovnjima, uzdižu se u svoj

svojoj ogromnoj visini na nebu Urana. Kapljice tekućeg metana koje padnu iz oblaka ispare na

putu naniže. Daleki plinoviti planet Neptun je tajanstven. Poznato je kako ima oblake od

smrznutog metana, ali se ne zna mnogo o vremenskim prilikama na njemu. Još veća zagonetka

je ledeni Pluton, do 2006. godine deveti planet Sunčevog sustava, koji je udaljen 5,9 milijardi

kilometara od Sunca. Planeti nisu jedina mjesta u Sunčevom sustavu gdje se mogu naći padaline.

Na Titanu, najvećem Saturnovom satelitu i jedinom satelitu Sunčevog sustava koji ima

atmosferu, metanske snježne pahulje ponekad padaju iz crvenkastih oblaka i lagano se spuštaju

u veliki ocean od metana ili dušika.

Literatura:

1) http://www.crometeo.hr/oblaci/

2) http://www.geografija.hr/teme/klima-i-vode/o-klasifikaciji-oblaka/

3) https://science-edu.larc.nasa.gov/cloud_chart/PDFs/NOAA-NASA-CloudChart.pdf

http://www.crometeo.hr/oblaci/

http://www.geografija.hr/teme/klima-i-vode/o-klasifikaciji-oblaka/

https://science-edu.larc.nasa.gov/cloud_chart/PDFs/NOAA-NASA-CloudChart.pdf

63

16.1.1 Materijali za učenike

Postoji 10 (rodova) vrsta oblaka

1. Cirusi (Ci)

Cirusi su oblaci čupavog, vlaknastog izgleda s bijelim svilenkastim sjajem. Oblačne niti su ravne,

ponekad nepravilne i zakrivljene, a ponekad i isprepletene. Nakon zalaska sunca cirusi mijenjaju

boju u predivni spektar narančaste, žute, ružičaste i crvenkaste boje da bi u konačnici poprimili

sivu boju. Cirusi nikad ne daju oborine.

Kondenzirani zrak koji ostavljaju zrakoplovi na velikim visinama zapravo su vrsta cirusa. Trag

se stvara kada se vodena para koju ispušta zrakoplov smrzava i pretvara u ledene kristaliće.

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/cirusi.jpg

64

2. Cirokumulusi (Cc)

Cirokumulusi ili "ovčice" su mali ledeni oblaci sastavljeni od malenih bijelih pjegica, raspoređeni

u manje ili više pravilnim skupinama. Ne daju oborine. Kroz cirokumuluse se vidi plavo nebo.

Podsjećaju na čipku odnosno na mrežu ili pčelinje saće.

3. Cirostratusi (Cs)

Cirostratusi su tanki, ledeni i prozračni oblaci koji nebo prekrivaju u potpunosti ili djelomično.

Budući da su tanki na njima se pojavljuje halo - krug - dvor oko sunca ili mjeseca. To je skup

optičkih fenomena u obliku prstena ili svjetlećih točaka poznatije kao lažno sunce.

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/cirokumulusi.JPG

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/cirostratusi.jpg

65

4. Altokumulusi (Ac)

Altokumulusi su bijeli i sivi oblačići u kojim se miješaju voda i led. Srednji dijelovi oblaka su

gušći i deblji pa izgledaju tamniji. Raspored oblaka je uglavnom pravilan. Iz altokumulusa ne

padaju oborine.

5. Altostratusi (As)

Altostratusi su mješoviti oblaci vode i leda koji djelomično ili potpuno prekrivaju nebo. Vrlo su

debeli i obično potpuno prekriju sunce i ne uzrokuju halo pojavu. Pouzdano najavljuju naoblaku

koja dolazi sa zapada, polako se snižava i donosi oborine.

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/altokumulusi.jpg

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/altostratusi.jpg

66

6. Nimbostratusi (Ns)

Nimbostratusi su snježnobijeli oblaci od vode i leda koji potpuno prekrivaju sunce kao

jednobojni, sivi ili čak tamnosivi sloj. Ispod nimbostratusa se u pravilu stvaraju maleni oblaci

čuperci. Nimbostratus je tipični oborinski oblak iz kojeg pada mirna i jednolična kiša ili trajni

snijeg.

7. Stratokumulusi (Sc)

Stratokumulusi su oblaci bijele ili sive boje. U pravilu ne daju oborine, a ako ih daju onda je riječ

o slaboj kiši ili laganom snijegu. Stratokumulusi najavljuju dolazak lošeg vremena.

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/nimbostratusi.jpg

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/stratokumulusi.jpg

67

8. Stratusi (St)

Stratusi su vodeni oblaci koji prekrivaju cijelo nebo kao jednolični sivi sloj s gotovo jednakom

donjom granicom. Stratus na samom tlu nazivamo maglom.

9. Kumulusi (Cu)

Kumulusi po mnogima spadaju u najljepše oblake. Sastavljeni su od vodenih kapljica, grudasti

su i ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u grudastim i oštrim oblicima pa se čine

nabreknutim. Narastu vrlo visoko. Podsjećaju na divovsku cvjetaču. Često ih obasjava sunce pa

su blještavi i izrazito bijeli dok im je osnova vodoravna i tamna zbog sjene u kojoj se nalazi.

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/stratusi.jpg

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/kumulusi.jpg

68

10. Kumulonimbusi (Cb)

Kumulonimbusi su teški i gusti vodeni oblaci koji se protežu daleko u visinu i u pravilu donose

oluju i grmljavinu. Javljaju se u toplim sparnim danima, kada nema vjetra a isparavanja se

gomilaju i idu u vis. Kumulonimbus daje različite oborine kao jake pljuskove, ledenu kišu i grad,

a iz njega se može razviti i pijavica, odnosno tornado.

Oblake možemo svrstati u tri visinska kata:

Visoki : Ci, Cc, Cs - sasvim ledeni oblaci, s temperaturama nižima od -35°C i nisu oštro

ograničeni.

Srednji: Ac, As - mješoviti oblaci od leda i vode s temperaturama između -10°C i - 35°C.

Niski : Ns, Sc, St, Cu, Cb - vodeni oblaci s temperaturama od -10°C do više od 0°C i oštro

su ograničeni.

Također oblake možemo svrstati i u:

stratiformne oblake koji imaju horizontalne dimenzije mnogo veće od vertikalnih

kumuliformne oblake koji imaju veće vertikalne dimenzije od horizontalnih

orografske oblake koji nastaju pod utjecajem reljefa (tzv. valni oblaci)

https://www.ludomore.com/images/ludomore/oblaci/kumulonimbusi.jpg

69

Pojmovi:

sedefasti oblaci - pokazuju dugine boje i nalaze se na visinama od 22 – 30 km

noktilucentni oblaci - svjetleći noćni oblaci, visina 80 – 90 km

oblaci – vrpce ili kondenzacijski tragovi - uski tanki oblaci koji nastaju kao posljedica

zaleđivanja vodene pare iz ispušnih plinova zrakoplova

virge (pruge) – nastaju ljeti, kada kiša ne uspije doći do tla, nego odmah ispari zbog

nezasićenosti atmosfere vodenom parom

halo - nastaje kada cirusi koji često poput koprene prekriju nebo i na njima se pojavi prilično

rijetka, a izrazita nebeska pojava, prsten oko Sunca ili Mjeseca. Nastaje zbog loma i refleksije

svjetlosti na kristalima leda u visokim slojevitim oblacima. Prsten je najčešće blijed ili slabo

obojen. U stara vremena ljudi su ga smatrali lošim nebeskim znakom, koji najavljuje kugu,

požare i rat.

17 Nastavna tema: VIZUALNE ILUZIJE

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Učenici će usvojiti kako su vizualne iluzije rezultat

tromosti oka.


UČENICI ĆE: uočiti razlog nastajanja optičkih iluzija



Detaljan opis radionice napisan u razradi nastavnog sata.

Za sat je potrebno isprintati radne listiće i pripremiti prezentaciju.

pokus „Varaju li nas oči?“-vizualne iluzije

Perceptivne varke (ili iluzije) su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti zbunjujuće.

Najčešće su optičke iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke uključuju samo pojave koje

percipiraju oči, a perceptivne uključuju sve pojave koje percipiramo (na bilo koji način). Neke

su perceptivne varke uzrokovane nesavršenošću naših osjetila (tromost oka, primjerice), a neke

radom našeg mozga.

70


individualni rad

Pribor: računalo, PPT prezentacija, projektor



razgovor s učenicima o optičkim iluzijama

pitati učenike jesu li čuli za optičke iluzije ili su možda imali priliku vidjeti

neke slike koje im nisu bile sasvim jasne na prvi pogled

nakon što učenici odgovore na pitanja prikazati na ppt prezentaciji

nekoliko optičkih iluzija koje učenici promatraju i objašnjavaju što vide

(učenici se sami javljaju i objašnjavaju što uočavaju)

učenicima najaviti zadatak koji će trebati napraviti

tijekom rada na zadatku svaki učenik radi samostalno, a tek na kraju

zajednički komentiraju odgovore


Učenicima podijeliti radne listiće sa zadacima

U zadacima se od učenika traži da promotre određene likove ili fotografije

te napišu što vide

Također se od učenika očekuje da provjere svoj odgovor nakon što ga

napišu te pokušaju objasniti zašto se možda njihov prvi odgovor

razlikovao od onoga nakon provjere


Učenici čitaju i komentiraju svoje odgovore (na ppt prezentaciji prikazuju

se zadaci kako bi si učenici imali uvid koji se zadatak objašnjava)

71

Na kraju sata potrebno je objasniti učenicima kako su optičke iluzije

rezultat tromosti oka (kako bi im pojasnili što je tromost oka pustiti i video

pod točkom 8.). Granica tromosti našeg oka je 10 Hz, odnosno 10 sličica

u sekundi koje će mozak percipirati kao animaciju.


Pogledati video o tromosti oka

(https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/7621)

Svakako posjetite Muzej iluzija u Zagrebu ili Zadru.

Literatura:

1) https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/7621

Primjer radnog listića:

1. Jesu li linije na slici iste dužine? Provjeri svoj odgovor tako što ćeš ravnalom izmjeriti duljinu

linija.

2. Jesu li sive linije na slici ravne ili zakrivljene? Dokaži svoj odgovor.

https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/7621

72

3. Jesu li dvije slike koje prikazuju toranj u Pisi jednake ili različite? Dokaži svoj odgovor.

4. Jesu li narančasti krugovi jednake veličine? Dokaži svoj odgovor.

73

5. Jesu li crne linije paralelne? Dokaži svoj odgovor.

6. Imaju li kvadrati u krugovima ravne stranice? Dokaži odgovor.

7. Koja je dijagonala duža, a ili b? Objasni svoj odgovor.

74

8. Koji su krugovi na slici nepravilni. Objasni svoj odgovor.

75

18 Nastavna tema:Stroopov efekt

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Učenici će uočiti vremensku razliku između

prepoznavanja boja i čitanja riječi.


UČENICI ĆE: uočiti vremensku razliku koja je potreba mozgu za prepoznavanje boja i čitanje

riječi



Neobična psihološka pojava poznata kao "Stroopov efekt", nazvanu je po psihologu Johnu

Ridleyju Stroopu, koji je objavio ovaj efekt 1935 godine. Stroopov test koristi popis imena boja

(npr. zelena) ispisanih tintom različitih boja. Stroop je otkrio sljedeće: kada se od ljudi zatraži da

što brže kažu koje je boje tinta, potrebno im je puno više da identificiraju boju ako se boja tinte

ne slaže s imenom boje (tj. ako je riječ zelena ispisana crvenom bojom), nego ako se ime i boja

tinte slažu. Psiholozi vjeruju da je ta pojava povezana s razlikom između vremena koje je mozgu

potrebno da obradi sliku (samu boju) i vremena koje je potrebno da obradi riječ (ime boje).

Ovaj učinak doveo je do uvođenja psihološkog Stroopovog testa koji se široko koristi u

kliničkoj praksi i istraživanjima za mjerenje kapaciteta selektivne pažnje, kognitivne

fleksibilnosti i brzine procesiranja, te da bi se procijenile egzekutivne funkcije. Smanjenje

sposobnosti u Stroopovom testu primijećene su u oštećenjima mozga, demencijama i

drugim neurodegenerativnim bolestima, ADHD-u, shizofreniji, ovisnostima i depresiji.

Nastavne metode i oblici rada (npr. demonstracija, crtanje,rad u paru, grupni rad i sl.): rad u

paru, frontalni rad

Pribor: računalo, projektor, PPT prezentacija, štoperica

76


a) Uvod (motivacijska aktivnost): na početku sata s učenicima povesti razgovor o

mozgu i njegovim ulogama (provjeriti znanje učenika koliko znaju o mozgu) te

istovremeno na PPT prezentaciji pokazati sliku mozga. Objasniti kako različita

obojenja na slici mozga predstavljaju režnjeve mozga i objasniti ukratko kako je

u svakom od režnjeva centar za određenu tjelesnu funkciju (zatiljni režanj – vid,

sljepoočni režanj – sluh, tjemeni režanj – osjetilna uloga, frontalni režanj –

izvršavanje naučenih naredbi, planiranje). Podijeliti učenicima radne listiće na

kojima se nalazi neobojena slika mozga na kojoj učenici različitim bojama trebaju

obojati pojedine režnjeve mozga. (Nakon ovog kratkog uvoda učenici bi trebali

zaključiti kako je mozak odgovoran za uspješno funkcioniranje našeg organizma

kao i za obavljanje različitih radnji). Nakon objašnjenja osnovne građe mozga

učenicima pokazati kako je mozak građen od mnoštva stanica koje se zovu

živčane stanice ili neuroni (prikazati sliku živčane stanice na ppt prezentaciji ili

model ukoliko ga škola posjeduje). Zadatak učenika će biti nacrtati ili napraviti

(od plastelina) jednu živčanu stanicu te označiti njezine dijelove. Prikazati kratak

video o smjeru putovanja informacija kroz živčanu stanicu

https://www.youtube.com/watch?v=4YmZbNn-D3Q). Nakon upoznavanja građe

i uloge mozga učenicima najaviti zadatak u kojem ćemo „zbuniti“ naš mozak.

b) Glavni dio (aktivnosti): Prvi zadatak koji učenici trebaju napraviti je pročitati niz

prikazanih riječi koje označavaju boje na radnom listiću na način da jedan učenik

čita riječi dok drugi mjeri vrijeme koje je potrebno za čitanje (vrijeme se zabilježi

na radni listić) (slika1). Oba učenika trebaju pročitati riječi i zabilježiti vrijeme

koje im je bilo potrebno za navedenu radnju. Kada su svi završili sa zadatkom

prikazati sliku zadatka na ppt prezentaciji i pitati učenike jesu li imali poteškoća

pri obavljanju istog. Očekuje se odgovor kako nije bilo većih poteškoća.

Slika 1. Prvi zadatak

PLAVA ZELENA ŽUTA

RUŽIČASTA CRVENA CRNA

SIVA NARANČASTA BIJELA

SMEĐA LJUBIČASTA BEŽ

77

U drugom zadatku na radnom listiću učenici trebaju također pročitati riječi i

zabilježiti vrijeme koje ime je bilo potrebno za navedenu radnju. Glavna razlika

između prvog i drugog zadatka je u tome što su u drugom zadatku riječi koje

označavaju boje napisane u različitim bojama (slika 2). Drugi zadatak rade na dva

načina: 1) čitanje onoga što piše, 2) usmeno izricanje boje kojom je riječ napisana.

Vrijeme se bilježi za obje radnje. Nakon što učenici naprave zadatak pitati ih je li

bilo poteškoća i jesu li se osjećali „zbunjeno“. Očekuju se potvrdni odgovori te ih

pitati da pokušaju objasniti zašto je tome tako.

Slika 2. Drugi zadatak

c) Zaključak / spoznaja: Na temelju zabilježenog vremena učenici zaključuju čitaju

li brže ono što piše ili boju kojom je napisano. Objasniti učenicima kako su

njihove vremenske razlike u zadacima normalne jer je mozgu potrebno duže

vrijeme za prepoznavanje boje nego za čitanje riječi te se ovaj efekt naziva

Stroopov efekt. Ispričati učenicima kratku priču o Stroopovu efektu (zapisana u

uputama radionice).


Ako ostane vremena učenicima se može ponuditi i zadatak u kojem trebaju pročitati

rečenice koje su napisane na način da su slova unutar riječi izmiješana, a prvo i zadnje

slovo ispravno napisano (slika 3). Iako slika ne objašnjava Stroopov efekt pokazatelj je

kako mozak obrađuje riječi, a ne slovo po slovo unutar riječi.

PLAVA ZELENA ŽUTA

RUŽIČASTA CRVENA CRNA

SIVA NARANČASTA BIJELA

SMEĐA LJUBIČASTA BEŽ

78

Slika 3.

Literatura:

1) http://www.wisegeek.org/what-is-the-stroop-effect.htm

2) https://geek.hr/znanost/clanak/kako-funkcionira-mozak/

3) http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/funkcija-i-

disfunkcija-mozdanih-reznjeva

4) https://www.youtube.com/watch?v=4YmZbNn-D3Q

http://www.wisegeek.org/what-is-the-stroop-effect.htm

https://geek.hr/znanost/clanak/kako-funkcionira-mozak/

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/funkcija-i-disfunkcija-mozdanih-reznjeva

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/funkcija-i-disfunkcija-mozdanih-reznjeva

https://www.youtube.com/watch?v=4YmZbNn-D3Q

79

Radni listić

1. Na slici koja prikazuje mozak oboji režnjeve mozga različitim bojama i napiši nazive

režnjeva.

2. Nacrtaj (ili napravi od plastelina) živčanu stanicu i označi njezine glavne dijelove.

3. Sljedeći zadatak riješi na način da pročitaš riječi dok drugi učenik bilježi vrijeme koje je

potrebno za navedenu radnju. Svakako zabilježi svoje vrijeme!

Vrijeme potrebno za čitanje: ________________

80

4. Sljedeći zadatak riješiti ćeš na dva različita načina:

1) Pročitaj riječi koje su napisane i zabilježi potrebno vrijeme

2) Usmeno izreci boje kojom su napisane riječi i zabilježi potrebno vrijeme.

Vrijeme za zadatak 1): ___________________________________

Vrijeme za zadatak 2): ___________________________________

5. Pročitaj sljedeći tekst i odgovori na pitanja:

Jesi li razumio napisani tekst?

Je li bilo većih problema prilikom čitanja teksta?

Možeš li objasniti zašto si uspio pročitati tekst?

81

19 Nastavna tema: DODIR

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Uočiti važnost osjetila dodira.


● učenici će služeći se osjetilom dodira pročitati određeni tekst

● učenici će uočiti važnost osjetila dodira



Postupak radionice opisan pod točkom „Tijek radionice“.

Koliko je osjetilo vida važno najbolje govori činjenica da čovjek prima oko 90% svih

informacija iz okoline. Zbog nedostatka vida slijepe osobe usmjerene su uglavnom na

sluh i opip. Brailleovo pismo je sistem pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili

slabovidnim osobama, kojeg je 1824. godine osmislio Louis Braille. Svako slovo

abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja su u Brailleovom

pismu osmišljeni sistemom od šest točaka klasificiranih brojevima od 1 do 6, te

organiziranih u dva stupca po tri točke koje mogu biti ispupčene ili udubljene (prvi stupac

- 1, 2, 3; drugi stupac - 4, 5, 6). Svakom slovu abecede, broju, ili bilo kojem pravopisnom

znaku odgovara određena kombinacija, položaj i broj tih reljefnih točaka, te se "čita"

dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima s lijeva na desno po papiru na kojem je nešto

napisano tim pismom.

82


Samostalni rad učenika

Pribor:

karton ili deblji papir, igla ili neki drugi oštri predmet (našiljena olovka)

83



U uvodnom dijelu s učenicima razgovarati o osjetilu vida (Postaviti

pitanja: Koja je uloga oka? Što na omogućuje vid? Kako čitamo tekst i

promatramo okolinu? Bismo li mogli čitati ako ne vidimo? Kako čitaju

slijepe osobe?). Istovremeno dok razgovaramo prikazati sliku oka na ppt

prezentaciji. Piati učenike jesu li imali prilike vidjeli nešto napisano

Brailleovim pismom (prikažemo na ppt prezentaciji tekst na Brailleovom

pismu). Možete li pročitati prikazani natpis?

Ispričati učenicima priču o Brailleovom pismu (točka 4) te im prikazati

sliku abecede na Brailleovom pismu i objasniti na koji način se piše koje

slovo.

Nakon što s učenicima završimo uvodni razgovor kažemo im kako će

imati zadatak u kojem će pokušati nešto napisati i pročitati na Brailleovom

pismu.


Učenici na deblji karton ili papir oštrim predmetom (našiljena olovka) uz

pomoć slike Braillove abecede ispisuju svoje ime bušeći rupice.

Drugi zadatak je napisati Braillovim pismom dvije do tri riječi, izmijeniti

napisani tekst s učenikom iz klupe.

Treći zadatak je pročitati riječi koje su napisane Brailleovim pismom.

84


Razgovor s učenicima o važnosti Brailleovog pisma za slijepe osobe.

Prokomentirati napravljene zadatke te pokušati kroz grupni rad napraviti

plakat na Brailleovom pismu.


Grupni rad – učenici zajedno izrade plakat s nazivom škole pomoću Brailleovog pisma.

Literatura:

1) https://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/brailleovo-pismo-humanosti-zastite-

tiskane-komercijalne-ambalaze-114/

20 Nastavna tema: Određivanje pH vodenih otopina

Cilj / postignuća: Učenici će usvojiti znanje o tome što je pH vrijednost i kako se ona mjeri u

različitim uzorcima otopina.

Odgojno-obrazovni ishodi:

UČENICI ĆE:

-upoznati pojam pH vrijednost i način na koji se mjeri u različitim otopinama

upotrebom univerzalnog indikatorskog papira

-odrediti je li otopina kisela, lužnata ili neutralna prema zadanoj tablici

-mjeriti pH vode i različitih vodenih otopina pomoću univerzalnog indikatorskog

papira

-zaključiti o kiselosti otopine prema intenzitetu promjene boje indikatorskog

papira što ovisi o koncentraciji vodikovih iona

-naučiti pripremati otopine različite kiselosti, odnosno koncentracije

-upoznati se sa procesom otapanja soli koja rezultira nastankom lužnate otopine.

Upute za voditelja radionice: Za radionicu je potrebno pripremiti univerzalno indikatorski papir

te različite otopine prema kojima će učenici mjeriti koncentraciju pH vrijednosti i određivati je

li otopina kisela, lužnata ili neutralna.

https://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/brailleovo-pismo-humanosti-zastite-tiskane-komercijalne-ambalaze-114/

https://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/brailleovo-pismo-humanosti-zastite-tiskane-komercijalne-ambalaze-114/

85

Nastavne metode i oblici rada: metoda demonstracije, samostalni rad, pokus

Pribor: univerzalni indikatorski papir, pinceta, plastične čaše, sol, ocat, soda, natrijev hidroksid,

sok od limuna i naranče, crveni kupus



Učenicima najaviti da će danas upoznati pojam pH vrijednost i što je cilj današnje

radionice. Pripremiti sav potreban pribor za rad- univerzalni indikatorski papir,

pincetu, staklene posudice ili plastične čaše i različite otopine. Učenici će prije

izvođenja vježbe biti upitani da objasne zašto je limun kiseo, a sol slana. Time će

biti potaknuti da razmišljaju što uzrokuje različita svojstva otopina. Nositelji

spomenutih svojstava u ovom slučaju su čestice koje su manje od mogućnosti

razlučivanja našeg oka (npr. vodikovi ioni koji su nositelji kiselosti, a otopljene

soli nositelj saliniteta). Učenicima će biti objašnjeno da, iako te čestice ne mogu

vidjeti, mogu ih osjetiti i izmjeriti, tj. zaključiti da oni postoje na temelju mjernog

uređaja ili promijene boje indikatora. Učenici će biti upitani da li znaju još neki

način mjerenja (metar za duljinu, mjerna posuda za volumen, termometar za

temperaturu, brzinomjer u autu za brzinu i sl.).


Objasniti učenicima što je pH. pH je mjera kiselosti neke otopine, a određuje se

prema koncentraciji vodikovih iona. Ta je koncentracija mala, pa je zato uveden

pojam pH kao vrijednost koja pokazuje kiselost ili lužnatost neke tvari. Kako

određujemo pH vrijednost, da li je nešto kiselo, bazno ili neutralno? Možemo je

odrediti pomoću sprave zvane pH-metar -elektroda se uranja u vodu i brzo se

dobiju jako točni i precizni rezultati. Međutim, ako nam ne treba veoma precizno

mjerenje pH vrijednosti, onda se služimo različitim indikatorima. Indikatori

mijenjaju boju sa promjenom pH-vrijednosti, a mogu biti u obliku tekućine koju

kapamo u otopinu čiju pH vrijednost ispitujemo ili u obliku papirića koju su

premazani nekim indikatorom, kao što su lakmus papir, metil-oranž i sl. Kiselost

ili pH pitke vode treba biti u granicama od 6,5 do 8. pH= 7 označava neutralni

pH. U kiselim sredinama koncentracija vodikovih iona je veća (pH < 7), a u

bazičnim je manja (pH > 7). Visina pH u prirodnim vodama ovisi o fizikalno-

kemijskim i biološkim čimbenicima. Od kemijskih čimbenika najvažniji su

ugljikov dioksid CO2 i soli ugljične kiseline. Sve kopnene vode možemo, prema

pH, podijeliti na dva osnovna tipa: vode s neutralno-alkaličnom reakcijom i vode

86

s kiselom reakcijom. Vrijednost pH nije postojana veličina, nego se tijekom

godine znatno mijenja- sezonska variranja. Također, i dnevna kolebanja pH mogu

biti dosta velika, naročito u uvjetima masovno razvijenog vodenog bilja. Za neke

sisteme je održanje točno određene pH vrijednosti veoma bitno. Tako je normalna

pH vrijednost krvi od 7.35 do 7.45. Sve ispod ili iznad ovih vrijednosti je opasno

po život. Voda sa pH manjom od 7 je kisela, dok je voda sa pH većom od 7 bazna.

Čista voda je neutralna i ima pH 7. pH vode je pod utjecajem mnogo faktora:

zemljište i stijene, količina biljnog raslinja i organskog materijala u vodi,

odlaganje kemikalija u vodu od strane pojedinaca i industrije. Kisela kiša je

padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima i drugim

kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kiše nalazi otprilike oko

5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. Glavnu odgovornost za

opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose termoelektrane, dim iz kućanstva i

ispušni plinovi u prometu.

Učenicima prikazati tablicu kojom će se služiti pri mjerenju.

OTOPINA pH

Kisela

Jako kisela

Slabo kisela

˂ 7

0-3

3-7

Neutralna 7

Lužnata (bazična)

Slabo lužnata

Jako lužnata

˃ 7

7-11

11-14

Tablica sa primjerima otopina i očekivanim rezultatima:

87

U posude pripremiti različite otopine kako bi se vidjeli različiti rezultati mjerenja.

Primjerice: voda, voda + ocat, voda + soda,voda + NaOH, voda + sok od limuna,

voda + sok od naranče. Nakon toga, učenici će pristupiti mjerenju pomoću

univerzalnog indikatorskog papira. Rezultate mjerenja će zapisivati u praznu

tablicu ovisno o rezultatu kojeg će dobiti. Primjer tablice:

Otopina

(upisuje se vrsta

otopine)

pH otopine

(upisuje se

rezultat

dobivenem

mjerenjem)

Zaključak

(upisuje se da li je

otopina kisela,

lužnata ili

neutralna)


Učenici će spoznati da naša osjetila nisu točna i precizna kao mjerni instrumenti,

te da se u istraživanjima ne možemo slijepo držati samo onoga što vidimo i

osjetimo, nego pokušati dokučiti i onošto prije nismo znali, te osmisliti način kako

to objasniti i izmjeriti, tj. dokazati i drugima. Istraživači se tako stalno trude

88

razvijati bolje načine otkrivanja i mjerenja fizikalnih veličina i svojstava kao što

je pH. Ako se pokaže potreba za daljnjim produbljivanjem znanja o našim

osjetilima može se objasniti da je naš jezik 10 puta osjetljiviji za mjerenje

koncentracije šećera nego soli (jer je mozgu dnevno potrebno više od 100 g šećera

za rad, pa ga trebamo vrlo brzo detektirati u hrani), a sol 10 puta bolje detektira

nego kiselost (to osjetilo se nije razvilo jer je energetski učinkovitije bilo pojesti

zrelo slatko voće nego nezerlo kiselo, ili pokvareno voće, također kiselo). Ako se

postavi pitanje kako osjetimo okus – slano osjetimo tako što stanice jezika za osjet

slanog imaju vrlo mali kanalić kroz koji mogu proći samo ioni natrija i klorida, a

drugi ioni i molekule ne. Kiseli okus na jeziku osjetimo zato što imamo i drugi tip

stanica koje svojim kanalićima propuštaju samo vodikove ione – nositelje

kiselosti.


Izvesti pokus Šarena juha od kupusa. Za ovaj dodatni pokus potrebno je pripremiti crveni

kupus, plastičnu čašu, sodu bikarbonu, ocat, topli vodu i nož. Postupak:

1. Prerezati glavicu crvenog kupusa po sredini i naribati je u veliku

zdjelu ili narezati na trakice.

2. Natočiti tople vode da prekrije kupus i pričekati da voda postane

ljubičasta.

3. Ocijediti kupus i sakupiti tekućinu u plastičnu čašu.

4. Dodavati kap po kap octa prateći kako se mijenja boja.

5. Dodavati žlicu po žlicu sode bikarbone i pratiti promjenu boje.

89

21 Osnovne upute za učitelje o korištenju Pro-Bota

Pro-Bot je podni robot zanimljivog dizajna trkaćeg auta koji se može koristiti za naprednije

tehnike kontrole i programiranog upravljanja. Pokreće ga računalo koje se nalazi unutar njega.

Računalo je uređaj koje izvodi zadatke prema uputama koje su mu zadane, može prikupljati

podatke, spremati ih i izvoditi različite izračune i operacije s njima. Upute se računalu najčešće

zadaju u obliku programa, računalo izvršava samo one zadatke za koje je programirano.

Pro-Bot koristi računalni program Logo. Na robotu se nalaze tipke za programiranje: tipke sa

strelicama, tipke s brojevima i nekoliko posebnih tipki. Upute koje zadate Pro-Botu korištenjem

navedenih tipki bit će vidljive na LCD ekranu. Pro-Bot će slijediti niz naredbi onim redoslijedom

kojim ste ih unijeli, jednu po jednu.

Pro-Bot ima dva on/off prekidača smještena u donjem lijevom kutu podnožja robota. Desni

prekidač potrebno je namjestiti na ''On'' poziciju prije nego započnete s programiranjem. Nakon

što uključite robota, svjetla na robotu će jednom zatreperiti, a na vrhu LCD ekrana pojavit će se

riječ ''Main''. Drugim od navedena dva prekidača uključujete zvuk (opcionalno) te će s opcijom

uključenog zvuka, robot proizvesti klik svakim pritiskom tipke, a na kraju izvršene serije naredbi

čut će se zvuk trube.

Nakon što ste uključili Pro-Bota možete započeti s programiranjem. Tipke sa strelicama koriste

se za pokretanje robota u određenom smjeru (naprijed, nazad; skretanje ulijevo/udesno). Ukoliko

koristite samo tipke sa strelicama, robot će se pomicati za 15 centimetara, a skretat će ulijevo i

udesno pod pravim kutom (kutom od devedeset stupnjeva). Naredbe koje ste zadali robotu

prikazuju se na LCD ekranu: Fd za naprijed, Bd za natrag, Lt za lijevo, Rt za desno. Nakon što

završite s unosom svih naredbi, pritisnite tipku GO i promatrajte kako robot izvršava zadane

naredbe. Prilikom izvršavanja svake pojedine naredbe, ista će biti osvjetljena na ekranu pa

možete pratiti kako Pro-Bot slijedi zadani program. Pro-Bot je u stanju upamtiti 128 naredbi, a

na ekranu ih odjednom može biti vidljivo maksimalno 15. Ukoliko vaš program ima više od 15

naredbi, dio naredbi neće biti vidljiv na ekranu, ali će ostati u memoriji Pro-Bota.

Koristeći numeričke tipke možete programirati robota da se pomiče za udaljenost koju želite

(umjesto zadanih 15 centimetara) te da skreće pod nekim drugim kutom (umjesto zadanih 90

stupnjeva). Nakon što pritisnite odgovarajuću tipku sa strelicom (naprijed, nazad), unesite

pomoću n umeričkih tipki broj i robot će se pomaknuti naprijed/nazad za toliko centimetara.

Ukoliko želite skrenuli ulijevo/udesno pod kutom različitim od 90 stupnjeva, pritisnite jednu od

strelica za skretanje te pomoću numeričkih tipki željeni kut.

90

Tipka Rpt služi za ponavljanje slijeda naredbi. Primjerice, ako stisnete tipku Rpt i nakon nje broj

4 te unesete dvije naredbe, robot će te dvije naredbe ponoviti zaredom 4 puta.

Npr, umjesto F 25 R 90 F 25 R 90 F 25 R 90 F 25 R 90 korištenjem tipke Rpt, kod će izgledati

ovako Rpt[ 4 F 25 R 90 ].

Pro-Bot posjeduje mehanizam za ubacivanje olovke što mu omogućava ostavljanje pisanog traga

po putu kojim se kreće, zbog čega je, naravno, puno lakše analizirati program koji ste unijeli te

kreirati evntualne izmjene ili poboljšanja.

Najprije pripremite odgovarajuće područje za crtanje. Potreban vam je veći format papira i tvrda

podloga te marker u željenoj boji. Postavite mehanizam za olovku u položaj prema gore

okretanjem u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu tako da ručke stoje u istom smjeru kao

i Pro-Bot. Uklonite čep markera i pažljivo ga umetnite na predviđeno mjesto. Spuštajte

mehanizam okretanjem u smjeru kazaljke na satu sve dok olovka ne ''sjedne na mjesto'' tako da

joj vrh dodiruje papir. Ukoliko želite promijeniti boju ili izvaditi marker, ponovite isti postupak.

22 Pro-Bot tipkovnica

Funkcije pojedinih tipki:

Tipke sa strelicama iznad brojeva

Naprijed (Fd) – robot se kreće prema naprijed (moguće specificirati udaljenost u cm, ako

udaljenost nije specificirana, pomiče se za 25 cm)

Primjer :

• Fd 10 (Pro-Bot ide 10 cm prema naprijed)

• Fd (Udaljenost nije specificirana pa se Pro-Bot pomiče za 25 cm prema naprijed)

Natrag (Bk) – robot se kreće prema natrag (moguće specificirati udaljenost u cm, ako udaljenost

nije specificirana, pomiče se za 25 cm)

Primjer:

91

• Bk 10 (Pro-Bot ide 10 cm unatrag)

• Bk (Udaljenost nije specificirana pa se Pro-Bot pomiče za 25 cm prema naprijed)

Skretanje desno (Rt) – skreće desno (ali se ne pomiče prema naprijed prilikom skretanja)

Moguće je zadati kut u stupnjevima; skreće pod kutom od 90 stupnjeva ako nije drugačije zadano

Primjer:

• Rt 60 (Pro-Bot se okreće za 60 stupnjeva udesno)

• Rt (Pro-Bot se okreće za 90 stupnjeva udesno)

Skretanje lijevo (Lt) – skreće lijevo (ali se ne pomiče prema naprijed prilikom skretanja)

Moguće je zadati kut u stupnjevima; skreće pod kutom od 90 stupnjeva ako nije drugačije zadano

Primjer:

• Lt 60 (Pro-Bot se okreće za 60 stupnjeva ulijevo)

• Lt (Pro-Bot se okreće za 90 stupnjeva ulijevo)

Go – pokreće program

Napomena: Želite li prekinuti program dok se izvodi, pritisnite tipku Go ponovo.

Ps – zaustavlja (pauzira) program nakratko; nakon pauze, program se nastavlja izvoditi

Clear – briše posljednju zadanu naredbu u svakoj liniji

Rpt[ – Ponavlja naredbu određeni broj puta. Potrebno ju je združiti sa zatvorenom zagradom ]

nakon niza naredbi. U protivnom će se ponavljanje izvršiti 255 puta.

Primjer:

• Rpt[ 4 Fd 5 ] (Pro-Bot će ponoviti 4 puta naredbu Fd 5, tj. 4 puta će se pomaknuti udesno

za 5 cm, što znači da će se ukupno pomaknuti 20 cm udesno prije nego se zaustavi)

] – zatvorena zagrada zbog naredbe Rpt

Proc – skraćeno za “procedure”. Procedura/algoritam je kratki program koji se koristi za

izvođenje posebnih funkcija. Pro-Bot ih može pohraniti do 32 u svoju memoriju.

Numeričke tipke (tipke s brojevima 0-9) – koriste za specifikaciju posebnih mjera (udaljenosti,

kutova)

92

Menu – daje pristup nekim posebnim i dodatnim funkcijama Pro-bota, posebnim naredbama za

uređivanje programa, konfiguraciju i sl.

Tipke sa strelicama Gore/Dolje u blizini Menu tioke –koriste se za pomicanje gore/dolje

izborniku s naredbama vidljivim na LCD ekranu

Programiranje je pisanje uputa računalu što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od programskih

jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala. Stvaranje

programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike kao i

inžinjeringa. Osoba koja stvara program zove se programer. Pro-Bot koristi računalni program

Logo.

23 Kako kreirati program za Pro-Bota

1. Razumjeti zadani problem. Zapisati smjernice, zahtjeve.

2. Razmisliti o problemu!!! Raspraviti s članovima tima. Pokušajte zamisliti što bi vaš Pro-

Bot trebao učiniti…Biste li to mogli nacrtati na papiru?

3. Rješavajte problem u manjim koracima; kreirajte program korak po korak (ukoliko je

složeniji).

4. Zapišite program na papir… Možete se pretvarati da ste vi Pro-Bot i izvesti različite

korake iz programa koje ste napisali. Popravite pogreške ukoliko ih ima.

5. Programirajte robota, na ekranu možete vidjeti upute koje ste utipkali.

6. Testirajte! Promatrajte naredbe na ekranu paralelno s njihovim izvođenjem. Izvodi li sve

kako treba?

7. Pronađite pogreške ako ih ima i pokušajte ponovo!

93

24 Nastavna tema: Moj prvi model

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Konstrukcijom modela razvijati kreativnost i motoričke

vještine.


Učenici će uočiti osnove gibanja.

Učenici će izgraditi odabrani model.

Učenici će razvijati kreativnost i vještine izgrađujući i prilagođavajući

svoj model.

Učenici će objasniti i prikazati značajke svog izuma.



Radionica se može izvesti individualno ili u malim skupinama (2-3 učenika). Svaka skupina treba

STEAM Student Set i upute za izradu modela (dolaze sa setom). U uvodnom dijelu sata motivirati

učenike prikazujući video o materijalima koje su dobili i modelima koje će sami konstruirati

(detaljnije objašnjeno u uvodu). U glavom dijelu sata upoznati učenike s dijelovima STEAM seta

koji će koristiti za izradu modela i objasniti što je njihov zadatak – konstrukcija modela čiju

funkciju moraju ispitati, prikazati i objasniti. Podijeliti učenicima upute za rad i setove te odrediti

vremenski period u kojem bi trebali obaviti zadatak. U završnom dijelu sata učenici prezentiraju

svoje radove i objašnjavaju na koji su način iste sastavili te koji je mehanizam njihova rada.


Rad u skupini, demonstracija

Pribor: STEAM Student Set



Povesti motivacijski razgovor s učenicima o tehnologiji i izumima. Npr: Tehnologija je sastavni

dio našeg života, ali većina nas vrlo malo zna na koji način ona radi ili kako su određeni uređaji

napravljeni (pokazati slike na ppt prezentaciji različitih uređaja koje susrećemo u svakodnevnom

životu). Radom sa setom LittleBits pokušat ćemo to promijeniti (slijedi slajd koji prikazuje

STEAM set). Nakon kratkog uvoda prikazati učenicima video o STEAM setu u kojem će imati

priliku uočiti modele koje mogu konstruirati

94

(https://www.youtube.com/watch?v=T7kRvaVAjiY) ili

(https://www.youtube.com/watch?time_continue=3&v=IE9dU_REgmc). Na taj način učenike bi

trebalo potaknuti na razmišljanje što je sve potrebno kako bi se konstruirao model. Postaviti

pitanja: Ima li netko ideju što bi napravio? Trebaju li nam pravila, odnosno upute za rad? Nakon

što učenici odgovore na postavljena pitanja pustiti video o upoznavanju dijelova LittleBits-a kako

bi upoznali neke osnovne funkcije i metodu slaganja dijelova

(https://www.youtube.com/watch?v=PE8JymadI_4). Učenicima objasniti kako će njihov

zadatak biti osmisliti model koji će konstruirati, upotrijebiti model za određenu funkciju, a što

može biti i kroz igru unutar skupine, nadopuniti konstruirani model kako bi se poboljšale njegove

značajke i na kraju objasniti ostalim učenicima što su konstruirali (slika 1).

Slika 1. Shema zadatka za konstrukciju modela (osmisli, testiraj, poboljšaj, podjeli)

Napomena: kako je STEAM Student Set pogodan za izradu različitih vrsta modela moguće je

učenicima prepustiti odabir tipa modela koji žele konstruirati, s tim da cilj zadatka i dalje ostaje

objasniti i prikazati značajke njihova „izuma“.


Učenici na radno mjesto dobivaju STEAM Student Set, otvaraju ga i pregledavaju njegove

dijelove te proučavaju upute o funkcioniranju i konstrukciji različitih tipova modela (https://lb-

community.s3.amazonaws.com/uploads/user/15649/fbb5f8c0-0e77-4182-b1e4-

74799e0569c5.pdf). Učenici potom odabiru model koji žele konstruirati (ili im predavač odabire

tip modela koji će raditi). U suradnji s predavačem razjašnjavaju se upute za rad i eventualne

nedoumice nakon čega učenici samostalno konstruiraju model čiju će funkciju trebati prikazati i

objasniti. Odrediti vrijeme koje je potrebno za provedbu zadatka. Potencijalno moguće prije

samog početka rada s učenicima usuglasiti kriterije prema kojima će se vrednovati izrađeni

https://www.youtube.com/watch?v=T7kRvaVAjiY

https://www.youtube.com/watch?time_continue=3&v=IE9dU_REgmc

https://www.youtube.com/watch?v=PE8JymadI_4

https://lb-community.s3.amazonaws.com/uploads/user/15649/fbb5f8c0-0e77-4182-b1e4-74799e0569c5.pdf



95

modeli (npr: kriterij za uspješnu izradu modela može biti pravilnost izvođenja zadanih naredbi,

primjerice crtanje zadanog oblika ili sl.). Tijekom rada učenici ispunjavaju radni listić (prilog 1),

a predavač ih obilazi i nadzire napredak izvršavanja zadatka te po potrebi savjetuje.


Učenici svake skupine predstavljaju svoje modele i objašnjavaju način njihova funkcioniranja.


Uključiti druge materijale u prvotni model.

Ako se radi o modelu koji crta mogu se pričvrstiti različiti materijali za crtanje u isto

vrijeme.

Provjeriti rad uređaja na različitim površinama.

Literatura:

1) https://d3ii2lldyojfer.cloudfront.net/pdf/STEAM+Student+Set/STEAM-Student-Set-

Teacher%27s-Guide-1-1.pdf

2) https://littlebits.cc/lessons/invent-an-art-machine-bec66031-c9f3-40b8-9227-

28d0cadf09b7

3) https://www.youtube.com/watch?v=IyvpimzOMvM

4) https://www.youtube.com/watch?v=k_i7vqQmVJo

5) https://lb-community.s3.amazonaws.com/uploads/user/15649/fbb5f8c0-0e77-4182-

b1e4-74799e0569c5.pdf

https://littlebits.cc/lessons/invent-an-art-machine-bec66031-c9f3-40b8-9227-28d0cadf09b7

https://littlebits.cc/lessons/invent-an-art-machine-bec66031-c9f3-40b8-9227-28d0cadf09b7

https://www.youtube.com/watch?v=IyvpimzOMvM

https://www.youtube.com/watch?v=k_i7vqQmVJo



96

Radni listić:

Dnevnik rada

Ime i prezime:

Koji model ste odabrali za konstruiranje?

U jednoj do dvije rečenice opišite na čemu ste odlučili raditi.

Istražite nove ideje i konstruirajte svoj model koji ćete sami osmisliti ili odabrati iz uputa u

Student STEAM Setu.

Izradite nekoliko prototipova! Prototip je samo testni model koji će vam pomoći u

proširivanju vaših ideja. Budite ambiciozni i hrabri. Probajte čak i stvari za koje

niste sigurni hoće li uspjeti.

Koje ideje imate za rješavanje odabranog modela?

97

Zapišite ili nacrtajte sve ideje koje ste osmislili. Nije važno koliko su „dobre“ ideje. Cilj je

istražiti sve mogućnosti.

Koja ideja vam se čini najbolja?

Pregledajte sve vaše ideje i odaberite onu za koju smatrate kako će biti najuspješnija.

Konstruirati ću ...

taj model moći će...

Odabrao/la sam ovaj model zato što ...

98

Koje su najvažnije kvalitete koje ima vaš model?

To trebaju biti stvari koje vam pomažu obaviti bolje neki posao.

99

Kako vam dijelovi STEAM Seta mogu pomoći u ostvarivanju modela?

Pogledajte vaše materijale s kojima radite. Kako mogu biti upotrjebljeni? U kvadrate ispod teksta

upišite ili skicirajte kako možete upotrijebiti odabrane materijale.

100

Kako izgleda vaš pri prototip?

Nacrtajte vaš prototip.

101

Opišite kako je prošlo testiranje vašeg modela. Što se je dogodilo kad ste upotrijebili vaš prototip?

Koji dijelovi na modelu rade dobro?

Koji dijelovi ne rade kako bi trebali? Ima li dijelova na kojima trebate još raditi?

102

Što je novo na vašem modelu? Jeste li nešto novo dodali ili osmislili na drugačiji način? Jeste li

popravili ili poboljšali stvari koje nisu dobro funkcionirale?

Što mislite kako će vaše promjene utjecati na rad modela?

103

Testirajte svoj model i zapišite treba li još nešto promijeniti.

Ispričajte priču o svome modelu. Inspirirajte druge učenike.

Ime modela

104

Nacrtajte svoj model.

Kako vaš model radi?

105

Jeste li nešto naučili o tome kako funkcioniraju različitih dijelova STEAM Seta?

Što vam je bilo najuzbudljivije tijekom konstrukcije modela?

25 Nastavna tema: Programirajmo crtež (LOGO robot)

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Usvojiti pisanje algoritama kako bi se oblikovali različiti

geometrijski likovi.


Učenici će usvojiti način programiranja različitih likova pomoću LOGO jezika.

Upute za voditelja radionice (detaljan, ali jednostavan opis provedbe radionice, tako da istu

kasnije znaju ponoviti i ostali nastavnici, neovisno o njihovoj struci i predmetu koji predaju):

Radionica se može izvesti individualno ili u malim skupinama (2-3 učenika). Svakoj skupini

potreban je jedan Pro-Bot LOGO robot. U uvodnom dijelu sata učenicima na ppt prezentaciji

prikazati Pro-Bot LOGO robot i njegove osnovne dijelove (npr. mjesto gdje se upisuju naredbe,

mjesto gdje se stavlja olovka kada želimo nacrtati određeni lik pomoću robota, različite tipke

koje označavaju određene funkcije). Učenici na radnim listićima ispunjavaju oznake koje se

106

nalaze na Pro-Botu koje će im biti potrebne za zadavanje različitih funkcija. Strelica gore

označava smjer kretanja prema naprijed, strelica dolje označava smjer kretanja prema natrag,

strelica lijevo označava kretanje pod određenim kutom lijevo, a strelica desno označava kretanje

pod određenim kutom desno. Tipka Rpt označava ponavljanje određene funkcije, a tipka Pause

označava pauzu. Tipka GO pokreće i zaustavlja Pro-Bot. Tipka Clear briše funkciju koju smo

zadnju zadali, a ako je držimo dulje od 3 sekunde briše sve funkcije koje smo ranije zadali. Tipka

Proc označava niz postupaka za crtanje koje LOGO robot ima zadano te se mogu koristiti za

crtanje različitih oblika (npr. postupak 1 crta laticu cvijeta. Ukoliko zadamo naredbu Rpt 6 [Proc

1] robot će nacrtati cvijet od šest latica). U središnjem djelu sata učenici će upoznati jednostavnije

naredbe i njihovo unošenje u Pro-Bot. Predavač demonstrira zadavanje jednostavnijih naredbi uz

objašnjavanje svakog koraka.

Primjer 1. Crtanje ravne crte i okretanje robota

Ukoliko odaberemo strelicu gore i broj 30 te stisnemo GO robot će nacrtati ravnu crtu dugu 30

cm. Ukoliko odaberemo strelicu desno i broj 60 te stisnemo GO robot će se zakrenuti desno pod

kupom od 60°.

30 (ravna crta duga 30 cm)

60 (robot zakreće i tvori kut od 60°)

Primjer 2. Crtanje kvadrata

30 90

GO

Primjer 3. Crtanje kvadrata pomoću naredbe ponavljanja

Kako bi mogli nacrtati kvadrat bez upisivanja niza naredbi možemo pisati naredbu ponavljanja

(Rpt)

Rpt[ 4 ] (broj 4 označava broj ponavljanja naredbi – četiri stranice kvadrata)

time se skraćuje vrijeme unosa naredbi.

30 90

30 90

30 90

107

Učenici na radim listićima imaju naredbe koje moraju povezati s likovima na koje se odnose, a

to će provjeriti unošenjem naredbi u LOGO robot.

Primjer 4.

Učenici u ProBot-u imaju zadane određene naredbe (tzv. postupke – oznaka Proc) koje crtaju

unaprijed zadane likove. Pomoću tih naredbi mogu se nacrtati različiti likovi. Postupak 1 (Proc

1) crta jednu cvjetnu laticu. Ukoliko ponovimo crtanje jedne latice 6 puta dobit ćemo cvijet sa

šest latica.

Rpt 6 [Proc 1]

Kada učenici svladaju zadavanje naredbi može se prijeći na nešto zahtjevnije zadatke. Učenici

trebaju samostalno zadati naredbu za crtanje složenijeg lika. U završnom dijelu nastavnog sata

učenici izlažu riješene zadatke.


Rad u skupini, demonstracija

Pribor: Pro-Bot LOGO robot, računalo, projektor, radni listići



U uvodom dijelu, ovisno o broju učenika i broju Pro-Bot robota, rad je moguće organizirati u

manjim skupinama ili u obliku individualnog rada. Svakom učeniku predajemo radni listić koji

će popunjavati dok slušaju uvodno predavanje. Cilj uvodnog predavanja je upoznavanje učenika

s osnovnim dijelovima Pro-Bot LOGO robota (slika na ppt prezentaciji). Prateći predavanje

učenici na radnim listićima, u zadacima 1 i 2, upisuju pojmove koji nedostaju i značenje

108

određenih oznaka na robotu (detaljno značenje oznaka opisano je u uputama za radionicu kao i

u dobivenim uputstvima s robotom).


Prikazati učenicima na koji način mogu zadati naredbe za crtanje određenih likova. Započeti s

jednostavnijim primjerima (npr. ravna crta određene duljine i okretanje robota pod određenim

kutom, crtanje kvadrata kroz niz naredbi i korištenje naredbe ponavljanja – detaljno opisano

ranije u uputama). Učenici mogu za vježbu ponoviti ono što su promatrali tijekom prezentiranja,

a zatim se kreće na rješavanje ostalih zadataka. U trećem zadatku učenici trebaju unijeti naredbe

u robot te nakon što robot nacrta određeni lik trebaju pridružiti naredbu jednom od ponuđenih

likova. Drugi dio istog zadatka odnosi se na zapisivanje naredbi bez funkcije ponavljanja. U

četvrtom zadatku učenici trebaju zapisati naredbu koja bi odgovarala ponuđenom liku i provjeriti

ju unoseći naredbu u ProBot. U petom zadatku učenici trebaju upotrijebiti tri postojeće procedure

u robotu kako bi nacrtali likove po svom izboru. U šestom zadatku učenici odabiru lik za koji će

osmisliti naredbu.


U završnom dijelu nastavnog sata učenici predstavljaju rješenja svojih zadataka.


Osmisliti samostalnu naredbu za složenije likove.

Literatura:

1) https://www.terrapinlogo.com/robots/probot.html

2) https://www.youtube.com/watch?v=OUJjD8sOs0E

3) https://www.youtube.com/watch?v=bGSf9vA7Dlo

4) https://www.youtube.com/watch?v=CpmgXAGXECo

5) https://www.thinglink.com/scene/717086436062396417

6) https://orchardgroveps.wikispaces.com/file/view/Probots+Learner+Cards.pdf

https://www.terrapinlogo.com/robots/probot.html

https://www.youtube.com/watch?v=OUJjD8sOs0E

https://www.youtube.com/watch?v=bGSf9vA7Dlo

https://www.youtube.com/watch?v=CpmgXAGXECo

https://www.thinglink.com/scene/717086436062396417

https://orchardgroveps.wikispaces.com/file/view/Probots+Learner+Cards.pdf

109

Radni listić

1. Napiši značenje za oznake koje se nalaze na Pro-Bot-u:

2. Što znače sljedeće kratice na Pro-Bot robotu

a) GO

b) Pause

c) Rpt[

d) Clear

e) Proc

f) Menu

3. Slijedeće naredbe spoji s likovima kojima pripadaju te zapiši kako bi naredbe izgledale

bez funkcije ponavljanja (Rpt) – provjeri svoje napisane naredbe unoseći ih u robot!

110

4. Vodeći se primjerima iz prethodnog zadatka zadaj naredbu za crtanje sljedećeg lika:

Naredba:

_________________________________

5. Upoznaj koje postupke imaš zadane u Pro-Bot-u. Odaberi tri različita postupka i nacrtaj

tri lika prema vlastitom odabiru.

Npr. Procedura 1 crta laticu cvijeta; naredba: Rpt 6 [Proc 1]

6. Samostalno osmisli naredbu za lik po vlastitom izboru koji želiš nacrtati pomoću Pro-Bot

robota.

111

26 Nastavna tema: Alarm opasnosti (Lego set)

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Istražiti različite vremenske nepogode koje predstavljaju

opasnost za ljude. Izrada uređaja koji ljude može upozoriti na dolazak vremenskih nepogoda.


Istražiti različite vremenske nepogode koje predstavljaju opasnost za ljude.

Izraditi uređaj koji ljude može upozoriti na dolazak vremenskih nepogoda.

Predstaviti i objasniti kako konstruirani uređaj pomaže ljudima.



U prvom dijelu sata razgovarati s učenicima o različitim vremenskim nepogodama (olujni vjetar,

kiša i poplave te istovremeno prikazati različite slike vremenskih nepogoda na ppt prezentaciji).

Pitati učenike postoje li određene vremenske nepogode koje mogu uništiti cijela naselja i gradove

te na taj način napraviti veliku štetu. Nakon što učenici iznesu svoje odgovore njihov zadatak biti

će pronaći i napisati nešto o određenim vremenskim nepogodama – tsunami, uragan, tornado,

pijavice. Svaki učenik dobiva teblet (može se raditi i u paru ili u manjoj skupini) na kojem

pretražuje informacije i zapisuje najvažnije činjenice. Za ovaj zadatak imaju 15 minuta. Ukoliko

škola ne raspolaže tabletima ili laptopima prvi dio radionice može se provesti u informatičkoj

učionici ili prethodno pripremiti materijale za rad (enciklopedije, članci s interneta). Nakon što

svi učenici završe slijedi čitanje i komentiranje odgovora. U glavnom dijelu sata učenici trebaju

osmisliti model uređaja koji bi mogao upozoriti ljude na različite vremenske nepogode.

Učenicima dajemo Lego WeDo2 set te ga oni trebaju pregledati kako bi se upoznali dijelovima

koje će koristiti. Zatim najavljujemo kako za izradu modela imaju od 45 do 60 minuta. Učenici

dobivaju uz Lego set upute koje im mogu pomoći u sastavljanju (https://education.lego.com/en-

us/lessons/wedo-2-science/hazard-alarm). Nakon što naprave svoj model u završnom dijelu sata

trebaju prezentirati i objasniti na koji način model funkcionira.


Individualni rad, rad u skupini, demonstracija

Pribor: Lego set, tableti ili laptopi (ili unaprijed pripremljeni materijali), projektor


https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/hazard-alarm


112


Razgovarati s učenicima o različitim vremenskim nepogodama (olujni vjetar, kiša, poplava te

istovremeno prikazati različite slike vremenskih nepogoda na ppt prezentaciji). Pitati učenike

postoje li određene vremenske nepogode koje mogu uništiti cijela naselja i gradove te na taj način

napraviti veliku štetu. Zadatak učenika u uvodnom dijelu biti će pronaći i napisati nešto o

određenim vremenskim nepogodama – tsunami, uragan, tornado, pijavice. Svaki učenik dobiva

teblet na kojem pretražuje informacije i zapisuje najvažnije činjenice (može se raditi i u paru i u

manjim skupinama). Za ovaj zadatak imaju 15 minuta. Ukoliko škola ne raspolaže tabletima ili

laptopima prvi dio radionice može se provesti u informatičkoj učionici ili prethodno pripremiti

materijale za rad (enciklopedije, članci s interneta). Nakon što svi učenici završe čitaju svoje

odgovore.


U glavnom dijelu sata učenici trebaju osmisliti model uređaja koji bi mogao upozoriti ljude na

različite vremenske nepogode. Učenicima dajemo Lego WeDo2 te ga oni mogu pregledati kako

bi se upoznali s dijelovima kojim raspolažu. Zatim najavljujemo kako za izradu modela imaju od

45 do 60 minuta (slika 1). Učenici dobivaju uz Lego set upute koje im mogu pomoći u

sastavljanju (https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/hazard-alarm).


Nakon što naprave svoj model u završnom dijelu sata trebaju prezentirati i objasniti na koji način

model funkcionira.

Slika 1. Primjeri modela „Alarm opasnosti“


113

Literatura:

1) https://education.lego.com/en-us/lessons/wedo-2-science/hazard-alarm - lekcija

2) https://elearning.legoeducation.com/wedo-2-0 - upoznavanje lego seta i video upute

3) https://education.lego.com/en-us/downloads/wedo-2 - link za skidanje aplikacije za

WeDo2.0

4) https://le-www-live-

s.legocdn.com/wedo/pdfs/scienceteachersguide/scienceteachersguide-en-au-v1.pdf -

priručnik za nastavnike

5) https://le-www-live-

s.legocdn.com/wedo/pdfs/computationalthinkingteacherguide/computationalthinkingtea

cherguide-en-au-v1.pdf

6) https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/spin-

aeab286f4dce2851bbe9878c960c01fc.pdf

7) https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-

instructions/revolve-bfa0c3d2a24d9c26fcdbefeb08df8bcb.pdf

8) https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-

instructions/motion-e227eeb466ac25981fc47b61fbdc30b1.pdf

27 Nastavna tema: Vježbajmo matematiku uz Pro-Bota

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): razvijati logičko razmišljanje i osjećaj za matematičke

vrijednosti kroz igru i primjenu tehnologije


UČENICI ĆE:

programirati jednostavne programe za Pro-Bota

razvijati pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak

preračunavati mjerne jedinice za duljinu i vrijeme

računati duljinu puta i brzinu

odabrati i primijeniti odgovarajuće principe i metode za rješavanje problema

samostalno protumačiti tekstualni matematički zadatak

interpretirati naučeni sadržaj, stvarati nove ideje i rješenja



https://elearning.legoeducation.com/wedo-2-0

https://education.lego.com/en-us/downloads/wedo-2

https://le-www-live-s.legocdn.com/wedo/pdfs/scienceteachersguide/scienceteachersguide-en-au-v1.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/wedo/pdfs/scienceteachersguide/scienceteachersguide-en-au-v1.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/wedo/pdfs/computationalthinkingteacherguide/computationalthinkingteacherguide-en-au-v1.pdf



https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/spin-aeab286f4dce2851bbe9878c960c01fc.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/spin-aeab286f4dce2851bbe9878c960c01fc.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/revolve-bfa0c3d2a24d9c26fcdbefeb08df8bcb.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/revolve-bfa0c3d2a24d9c26fcdbefeb08df8bcb.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/motion-e227eeb466ac25981fc47b61fbdc30b1.pdf

https://le-www-live-s.legocdn.com/sc/media/lessons/wedo-2/building-instructions/motion-e227eeb466ac25981fc47b61fbdc30b1.pdf

114

Na početku radionice učitelj postavlja učenicima pitanje znaju li što je računalo, kako

funkcionira i kakva sve računala postoje? Ovisno o odgovorima učenika, upoznati ih s nekim

osnovnim informacijama. Primjerice: Računalo je uređaj koje izvodi zadatke prema uputama

koje su mu zadane, može prikupljati podatke, spremati ih i izvoditi različite izračune i

operacije s njima. Upute se računalu najčešće zadaju u obliku programa, računalo izvršava

samo one zadatke za koje je programirano. Računala nisu samo laptopi ili velika stolna

računala, računala u nekom obliku nalazimo svuda oko nas , u tabletima, automobilima,

vlakovima, televizorima, svemirskim letjelicama, avionima, mikrovalnim pećnicama… i

naravno, u robotima. Danas ćemo vježbati matematiku uz jednog malog pomoćnika, Pro-

Bota, a usput ćemo se upoznati s programiranjem. Programiranje je pisanje

uputa računalu što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od programskih jezika. Programiranje

je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala. Stvaranje programa sadrži u sebi

pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike kao i inžinjeringa. Osoba koja

stvara program zove se programer. Pro-Bot koristi računalni program Logo.

Nakon toga prezentirajte učenicima Pro-Bota, pojasnite im osnovne naredbe, objasnite

značenje tipki (za početak samo numeričke tipke i tipke sa strelicama, tipku za

pokretanje/zaustavljanje, pauzu). Bilo bi dobro svaku naredbu pojedinačno (po nekoliko

puta) popratiti kretanjem robota. Dozvolite učenicima da samostalno isprobaju unos

jednostavnih naredbi kako bi zorno uočili princip rada. Posebno napomenite da se strelicama

lijevo/desno autić ne pomiče, nego samo skreće lijevo ili desno. Pokažite učenicima da robot

može ostavljati na papiru trag putanje kojom se kreće.

Ukoliko želite, možete na projekciji prikazati i prokomentirati ''recept'' za kreiranje programa

ili im samo podijelite upute na listićima. Potaknite učenike na kreativno i logičko

razmišljanje te uzajamnu suradnju u zadacima koji slijede. Učenici mogu raditi u parovima

ili manjim grupama, ovisno o broju učenika.

Najvažnije informacije o Pro-Botu te popis i tumačenje osnovnih naredbi nalazi se u prilogu.


demonstracija, crtanje, grupni rad, rad u paru, metoda rada s tekstom i drugim medijima; metoda

analize i sinteze; korištenje tehnologije

Pribor: Pro – Bot, nastavni listići, papiri, računalo i projektor (po potrebi)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Programer

115



Nakon uvodnog kraćeg razgovora o računalima prezentirati učenicima Pro-Bota,

objasniti im ukratko koje su njegove mogućnosti, pojasniti i isprobati osnovne

naredbe te podijeliti učenicima podsjetnik s osnovnim naredbama i pojašnjenjima

istih (Listić 1). Najaviti da ćemo danas vježbati matematiku uz Pro-Bota, ali ćemo

'lagano' učiti i programirati.


Nakon upoznavanja s Pro-Botom, prodiskutirajte s učenicima što znači 'programirati'.

Podijelite im nastavni listić s uputama (koracima) za pisanje programa (Listić 2) i kratko

prokomentirajte svaki korak. Podijelite im i prazne papire koje mogu koristiti kao pomoć

pri kreiranju programa. Učenici mogu raditi u paru ili u manjim grupama, ovisno o broju

učenika. Slijedi izvođenje zadataka (dio zadataka se provodi pomoću Pro-Bota, vježba s

brojevima, ponavljanje mjernih jedinica).

Kako kreirati program za Pro-Bota

1. Razumjeti zadani problem. Zapisati smjernice, zahtjeve.

2. Razmisliti o problemu!!! Raspraviti s članovima tima. Pokušajte zamisliti što bi vaš Pro-

Bot trebao učiniti…Biste li to mogli nacrtati na papiru?

3. Rješavajte problem u manjim koracima; kreirajte program korak po korak (ukoliko je

složeniji).

4. Zapišite program na papir… Možete se pretvarati da ste vi Pro-Bot i izvesti različite

korake iz programa koje ste napisali. Popravite pogreške ukoliko ih ima.

5. Programirajte robota, na ekranu možete vidjeti upute koje ste utipkali.

116

6. Testirajte! Promatrajte naredbe na ekranu paralelno s njihovim izvođenjem. Izvodi li sve

kako treba?

7. Pronađite pogreške ako ih ima i pokušajte ponovo!

Zadatak 1. – Znamenke u matematici

Odaberite lakšu (A) ili težu (B) varijantu 1. zadatka.

Zadatak 1. – A

Koje su znamenke u matematici? (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9)

Znamenke 1, 2, 3…,9 su ujedno i jednoznamenkasti (prirodni) brojevi.

Vaš zadatak je zapisati programe pomoću kojeg će naš Pro-Bot nacrtati znamenke od 0

do 9.

Znamenke trebaju izgledati poput ovih na slici ispod, dakle onako kako se inače prikazuju

na digitalnim uređajima. Kod za svaku znamenku najprije napišite čitko na papirima.

Služite se podsjetnikom s prethodnih listića (Pro-Bot tipkovnica i Kako kreirati program

za Pro-Bota).

Počnite s jednostavnijim brojevima (1, 7, 0, zatim 2, 5, 6, 9…).

117

Za vrijeme rada, učitelj obilazi učenike, razjašnjava eventualne nejasnoće. Nakon što

učenici dovrše, slijedi usporedba i prezentacija rješenja. Svaki par/grupa prezentira

jednu/dvije/tri brojke (ovisno o broju učenika). Bilo bi dobro komentirati s učenicima

različita rješenja (ukoliko postoje).

Napomena: Ukoliko želite, možete specificirati učenicima početnu i/ili završnu točku te

na taj način minimalizirate mogućnost postojanja više različitih rješenja (točnih).

Malo zahtjevnija varijanta ovog zadatka bila bi zadati učenicima matematičke pitalice

kojima će odgovor biti brojevi 0-9.

Zadatak 1. – B

Koje su znamenke u matematici? (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9)

118

Programiraj Pro-Bota da nacrta znamenke koje predstavljaju odgovore na zadana pitanja.

Koji je rezultat dijeljenja nekog broja sa samim sobom? (1)

Koji je neparni broj veći od 5, a manji od 9? (7)

Koliko je 5 − 5: 5 − 2 ∙ 2? (0)

Koji je najmanji parni prirodni broj? (2)

Koji broj nedostaje u nizu brojeva 1, 3, __, 7? (5)

Koji je najveći jednoznamenkasti djelitelj broja 12? (6)

Koji je broj trokratnik broja 3? (9)

Razlika dvaju brojeva je 2, a zbroj tih brojeva jednak je količniku brojeva 16 i 2? Koji je

manji od tražena dva broja? (3)

Svaka se živa stanica u 1 sekundi podijeli na dva jednaka dijela. Koliko stanica nastane nakon

3 sekunde? (8)

Ivica je drvenu šibicu potrgao na dva dijela. Koliko je krajeva dobio? (4)

Rješenja za programiranje:

Imati na umu da je ovo samo jedno od više mogućih rješenja. Ovisno o izabranoj početnoj točki

i smjeru kretanja robota, postoji više rješenja za svaku pojedinu brojku. U prilogu je primjer

rješenja prema odabranoj početnoj točki (start) kao na slici.

120

Broj 1:

Fd 12

Broj 2:

Fd 6

Rt

Fd 6

Rt

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Broj 5:

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Rt

Fd 6

Rt

Fd 6

Broj 8:

Fd 6

Lt

Fd 6

Rt

Bk 6

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 12

Broj 3:

Fd 6

Lt

Fd 6

Rt

Bk 6

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Broj 6:

Fd 6

Lt

Fd 12

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Broj 9:

Fd 6

Lt

Fd 12

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

Fd 6

Broj 4:

Fd 12

Bk 6

Lt

Fd 6

Rt

Fd 6

Broj 7:

Fd 12

Lt

Fd 6

Broj 0:

Fd 6

Lt

Fd 12

Lt

Fd 6

Lt

Fd 12

121

Zadatak 2. – Slijedi Sporića

Puž Sporić gotovo svakodnevno odlazi do obližnjih

vrtova u potrazi za svježom salatom, nakon čega se

vraća do obližnjeg jezerca u čijoj blizini boravi.

Koji je vrt najbliži Sporićevom jezercu? Zapiši

programe koji će Pro-Bota odvesti do svakog

pojedinog vrta.

(Veličine kvadratića su 1 cm X 1 cm).

Podijeliti učenicima po grupama (tri grupe) listiće

s prikazanim rutama do vrtova A, B i C. Svaka

grupa učenika može zapisati program za sva tri

puta, a prezentirati jedan s Pro-Botom.

122

A

B

C

JEZERCE

123

Rješenja:

Duljina puta do vrta A je 29 cm, do vrta B 32 cm, do vrta C 31 cm.

Vrt A Vrt B Vrt C

Fd 5 Fd 3 Fd 5

Rt Rt Lt

Fd 4 Fd 3 Fd 4

Lt Lt Rt

Fd 5 Fd 3 Fd 3

Rt Lt Rt

Fd 4 Fd 2 Fd 3

Lt Rt Lt

Fd 4 Fd Fd 9

Rt Rt Lt

Fd 3 Fd 5 Fd 9

Lt Lt

Fd 3 Fd 3

Rt Lt

Fd 1 Fd 5

Rt

Fd 4

Nakon zajedničke diskusije i prezentacije rješenja, podijeliti učenicima listić sa zadacima. Po potrebi ponoviti

dio teorijskih sadržaja prije rješavanja zadataka.

Zadatak 3. – Mjerne jedinice

Koristeći se podacima o duljini puta do vrtova A, B i C iz prethodnog zadatka, odgovori na sljedeća

pitanja:

1. Koliko centimetara tjedno bi Sporić prešao ukoliko bi odlučio hraniti se svakog dana u istom vrtu?

Sporić se svaku večer vraća na spavanje do jezerca.

124

Preračunaj u metre, decimetre i centimetre.

vrt A _____ cm = _____ m _____ dm _____ cm

vrt B _____ cm = _____ m _____ dm _____ cm

vrt C _____ cm = _____ m______dm _____ cm

2. Kojeg će dana ukupna udaljenost koju je prešao (računajući od početka tjedna) prijeći iznos od 3

metra? I na kojem dijelu puta (od jezerca do vrta ili u povratku od vrta do jezerca). Izračunaj za svaki

vrt posebno ! Hoće li se to dogoditi istog dana za svaki od vrtova A, B, C? Zašto?

vrt A –

vrt B –

vrt C –

Odgovor i obrazloženje:

________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

___

3. Poznato je da Sporiću treba 1 sat da stigne od jezerca do vrta C . Budući da je ta staza strmija i teže

prohodna, Sporić se mora kretati sporije. Koliko iznosi njegova prosječna brzina kretanja na tom putu,

odnosno koliko centimetara prelazi u jednom satu?

____ centimetar po satu

4. Iako je put B najdulji, Sporić rado ide tim putem jer je teren uglavnom ravan i bez prepreka pa lakše

može ispuštati sluz koja mu pomaže u bržem kretanju. Na toj ruti postiže svoju maksimalnu brzinu od

48 centimetara po satu. Koliko sati utroši na put od jezerca do vrta B i natrag ukoliko se ne zaustavlja

nigdje po putu?

Potroši ___ h (sat) i ___ minuta. Koliko je to minuta? ___ minuta

Koliko bi trajao njegov put ako bi zbog umora odlučio uzeti dvije pauze od 15 minuta na putu prema

natrag (do jezerca)?

___ minuta ili ___ h i ___ min

125

5. Poznato je da Sporiću treba tri i pol sata da stigne od jezerca do vrta C. Budući da je ta staza strmija i

teže prohodna, Sporić se mora kretati malo sporije. Možeš li izračunati koja mu je prosječna brzina

kretanja na tom putu, odnosno koliko centimetara prelazi u jednom satu?

_______ centimetara po satu.

Rješenja

Koristeći se podacima o duljini puta do vrtova A, B i C iz prethodnog zadatka, odgovori na sljedeća pitanja:




vrt A 406 cm = 4 m 0 dm 6 cm 29 ∙ 7 ∙ 2 = 406

vrt B 448 cm = 4 m 4 dm 8 cm 32 ∙ 7 ∙ 2 = 448

vrt C 434 cm = 4 m 3 dm 4 cm 31 ∙ 7 ∙ 2 = 434



vrt posebno ! Hoće li se to dogoditi istog dana za svaki od vrtova A, B, C? Zašto? Najprije pokušaj

procijeniti napamet.

Moguće je doći do rješenja na više različitih načina, učenici mogu međusobno razmijeniti rješenja i

prodiskutirati o različitim načinima razmišljanja.

vrt A – 6. dana na putu od jezerca prema vrtu A

vrt B – 5. dana na putu od vrta B prema jezercu

vrt C – 5. dana na putu od vrta B prema jezercu

Odgovor i obrazloženje: Budući da su udaljenosti različite za svaki vrt, a 3 m = 300 cm, mogli bismo

i napamet izračunati ukoliko bismo razmišljali na načina da je 29 x 10 = 290, što je ukupan put od 290

cm za 5 dana (svaki dan ide istom rutom dva puta jezerce – vrt i vrt – jezerce), pa zaključujemo da će

sljedećeg, tj. šestog dana na putu od jezerca prema vrtu A prijeći iznos od 3 metra (290 + 29 > 300).

Slično možemo zaključiti i za preostala dva vrta.

126


prohodna, Sporić se mora kretati sporije. . Koliko iznosi njegova prosječna brzina kretanja na tom

putu, odnosno koliko centimetara prelazi u jednom satu?

31 centimetar po satu.




nigdje po putu?

Potroši 1 h (sat) i 20 minuta. Koliko je to minuta? 80 minuta



110 minuta ili 1 h i 50 min

Nakon provjere rješenja i zajedničke diskusije, učenici mogu iskazati svoje ideje, dojmove i zaključke.

Ukoliko ostane vremena može se odraditi još jedan lakši zadatak s programiranjem Pro-Bota. Npr.,

učenici trebaju napisati program prema kojem će robot ispisati njihove inicijale i slično (koristiti

ponovo ''digitalni zapis''). Također, može se odigrati igra ''Prati me!''. Odabrani učenik upisuje kod po

vlastitom izboru u Pro-Bota tako da ostali učenici ne vide i pokreće ga na pripremljenom praznom

papiru (većeg formata). U ovisnosti o količini preostalog vremena, zadati posebna ograničenja (npr. u

pomacima robota koristiti samo udaljenosti od 5 cm i 3 cm i sl.). Preostali učenici s određene

udaljenosti prate kretanje robota i trag koji ostavlja, po potrebi zapisuju bilješke. Učenik koji prvi

napiše traženi program, može zadati sljedeći zadatak.

c) Zaključak / spoznaja: Kroz igru, programiranje i korištenje tehnologije učenici razvijaju kreativno

mišljenje te pozitivan odnos prema matematici što olakšava usvajanje veće količine informacija u kraćem

vremenu, a uz manji zamor. Razmišljanjem, uspoređivanjem i analiziranjem dobivenih rješenja unutar

skupine učenici vježbaju timski rad te razvijaju kritičko mišljenje važno za svakodnevni život.

Rješavanjem nestandardnih i netipičnih zadataka nastoji se učenike osposobiti za rješavanje matematičkih

problema i primjenu matematike u različitim kontekstima.

127

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: Crtanje slova ili natjecateljska igra

Literatura:

1) http://movemyrobot.blogspot.hr/2014/07/pro-bot-programming-assignment-2.html

2) bot.us%2Fdownloads%2Ffile%2FPro-Bot-Robotics.pdf&usg=AOvVaw3o5O8c_J8QsUekugAlXrb4

3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalno_programiranje

28 Nastavna tema: Vježbajmo matematiku uz Pro-Bota (2. dio) –

Udaljenost, opseg , površina

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): Osposobiti učenike za rješavanje matematičkih problema i primjenu

matematike u različitim kontekstima


UČENICI ĆE:

samostalno protumačiti tekstualni matematički zadatak

saslušati i razmjenjivati matematičke ideje i objašnjenja te suradnički rješavati zadatke

primjenjivati matematička znanja kroz korištenje tehnologije

imenovati, prepoznati i opisati pravokutnik i kvadrat

računati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata

preračunavati mjerne jedinice za duljinu i površinu

razvijati pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim

matematičkim postignućima

programirati jednostavne programe za Pro-Bota



Upute za voditelja radionice (detaljan, ali jednostavan opis provedbe radionice, tako da ju kasnije znaju

ponoviti i ostali nastavnici, bez obzira na struku):

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwiUhv_uqebXAhWiF5oKHSQNDR4QFggvMAE&url=https%3A%2F%2Fwww.bee-bot.us%2Fdownloads%2Ffile%2FPro-Bot-Robotics.pdf&usg=AOvVaw3o5O8c_J8QsUekugAlXrb4

128

Zamišljeno je da se ova radionica odradi nakon prve radionice Vježbajmo matematiku uz Pro-Bota (1.

dio), u

kojoj se učenici upoznaju s robotom i osnovnim naredbama za programiranje u Logo – u. Dakle,

sljedeća je faza nadograđivanje i proširivanje znanja, naravno uz povezivanje s geometrijskim

sadržajima. Ukoliko je potrebno, umnožite i podijelite ponovo učenicima popis s osnovnim naredbama

i pojašnjenja istih (u prilogu prve radionice).

U prilogu se nalazi i Power Point prezentacija koja prati dio radionice te sadrži pojašnjenja pojedinih

pojmova (pravokutnik, kvadrat, opseg, površina, kvadratne jedinice). Možete ju prilagoditi ili koristiti

njezine pojedine dijelove.

Nastavne metode i oblici rada (npr. demonstracija, crtanje,rad u paru, grupni rad i sl.): demonstracija, crtanje,

grupni rad, rad u paru; metoda rada s tekstom i drugim medijima, korištenje tehnologije, heuristička metoda,

metoda analogije

Pribor: nastavni listići, papiri, računalo, ravnala; Pro –boot


a) Uvod (motivacijska aktivnost): Motivacijski zadatak

Strma planina

Pro-Bot se pokušava uspeti uz planinu. Ali, planina je toliko strma da se na svaka 3 kilometra koja Pro-

Bot prijeđe uzbrdo, odskliže unatrag 1 kilometar. Pro-Bot je uporan i pokušava i dalje bez odmora,

ponavljajući zaredom istu radnju pet puta. Koliko daleko je odmaknuo od početne točke na kraju petog

pokušaja?

Napiši program koji će pratiti robotovo kretanje. Zamisli da će 1 kilometar u stvarnosti biti predstavljen

jednim centimetrom u programu, odnosno na papiru.

Prisjetite se sad osnovnih naredbi koje koristimo za programiranje Pro-Bota.

(Podijeliti učenicima listiće s podsjetnikom, ukoliko ih nemaju sa sobom i prazne papire).

129

Očekivano rješenje:

Fd 3

Bk 1

Fd 3

Bk 1

Fd 3

Bk 1

Fd 3

Bk 1

Fd 3

Bk 1

(Odmaknuo je u odnosu na početnu točku 10 cm, odnosno u stvarnosti bi to bilo 10 km. )

Pogledajmo, kako to izgleda na papiru. Jedan od učenika unosi naredbe u robota. Promotrite izvođenje

programa zajedno s učenicima.

Postoji li možda jednostavniji način, s manje naredbi? Jeste li u kodu primijetili ponavljane određenih

naredbi?

(Da, ponavljaju se naredbe Fd 3 i Bk1.) Koliko puta? ( Pet puta.)


Naredba Rpt[

Za takvu, i slične situacije, koje nazivamo ''petlja'' možemo koristiti naredbu Rpt[.

Dakle, što radi ta naredba? Ona ponavlja jednu ili više naredbi određeni broj puta. Potrebno ju je združiti sa

zatvorenom zagradom ] nakon niza naredbi. U protivnom će se ponavljanje izvršiti 255 puta.

Npr . Rpt 3 [ Fd 5 ] Pro-Bot će ponoviti 3 puta naredbu Fd 5, tj. 3 puta će se pomaknuti udesno za 5 cm, što

znači da će se ukupno pomaknuti 15 cm udesno prije nego se zaustavi.

Pokušajte sad koristeći naredbu Rpt[ pratiti robotovo kretanje.

130

Rješenje:

Rpt 5 [

Fd 3

Bk 1

]

Jedan od učenika unosi kod. Promatrajte izvođenje programa.

Je li u oba slučaja Pro-Bot izvodio iste korake? (Da.)

Koliko je linija imala prva verzija koda, bez upotrebe naredbe Rpt[? (10)

A druga verzija? (4)

Za koliko smo smanjili broj linija? (Za 6.)

Dakle, petlje je uvijek dobro koristiti, ne samo zbog lakšeg čitanja i razumijevanja koda, već i zbog

'smanjivanja' samog programa.

Izmjerite sad ravnalom trag koji je robot ostavio na papiru (u oba slučaja) i usporedite s rješenjem koje ste

dobili računanjem. (10 cm, odnosno 10 km u stvarnosti)

Možete li reći koliko je puta prikaz robotovog kretanja na papiru umanjen u odnosu na stvarni put, tj. koliko

je puta stvarna udaljenost veća od one na papiru?

(Kako je jedan km u stvarnosti prikazan jednim centimetrom u programu/na papiru i budući da vrijedi

1 km = 1000 m i 1m = 100 cm, slijedi 1 km = 1000 ∙ 100 cm = 1 000 000 cm, odnosno prikaz je umanjen

milijun puta)

Napomena: Svi učenici bi svakako trebali biti u stanju prepoznati i pravokutnik i kvadrat i opisati ih, ali

moguće je da će biti potrebno pojasniti pojam površine i/ili opsega, budući da je to gradivo koje se redovno

obrađuje tek u četvrtom razredu,iako su se možda već susreli s tim u okviru dodatne nastave. Poželjno je da

učenici dolaze do ideja i zaključaka samostalno te na taj način produbljuju i povezuju nastavne sadržaje.

Prilagodite vrijeme potrebno za objašnjenja potrebama grupe. U prilogu se nalazi PPT prezentacija za

pojašnjavanje osnovnih pojmova.

131

Zadatak 1.

Ivica i Luka članovi su školske grupe ''Uradi sam''. Dobili su zadatak obojiti rubove školskog igrališta u bijelo.

a) Kakvog je oblika igralište, odnosno oblika kojeg geometrijskog lika? (Pravokutnik; ponoviti osnovna

svojstva pravokutnika)

b) Ako znamo da je igralište dugo 50 metara, a široko 25 metara, kolika će biti ukupna duljina bijele crte ?

(150 m)

c) Kako smo izračunali duljinu bijele crte po rubu igrališta? Kako nazivamo tu matematičku veličinu?

(Zbrajanjem duljina stranica igrališta, tj. pravokutnika. Opseg – duljina ruba nekog lika)

d) Kako bi glasila formula za opseg pravokutnika s duljinama stranica a i b?

e) Koliko litara boje je potrebno kupiti ako znamo da je jedna litra boje dovoljna za prekrivanje 25 metara

ruba? (6 l)

132

f) Koliko bi litara boje trebali još dokupiti ukoliko bi htjeli nacrtati dodatnu crtu po sredini igrališta? (1 l)

g) Ivica je nešto brži u bojanju od Luke. Luka za 1 minutu oboji 3 metra, a Ivica u istom vremenu oboji 4

metra. Zbog toga su se dogovorili da će svaki od njih obojiti jedan kraći i jedan dulji rub igrališta, a Ivica će

sam nacrtati crtu po sredini igrališta. Koji je dječak prije završio s poslom?

(Luka je utrošio 25 minuta, a Ivica, također 25 minuta, tj. završili su u isto vrijeme)

Zadatak 2.

U Veseloj školi odlučili su načiniti terasu za odmor učenika koju će popločiti pravokutnim pločicama

duljine 60 cm i širine 40 cm.

Koliko je pločica potrebno, ako je duljina terase 12 m, a širina 8 m? Pločice slažemo kako je prikazano na

slici.

133

Rješenje:

Moguće je riješiti zadatak na više načina, prebrojavanjem koliko takvih pločica 'stane' po duljini, koliko

po širini ili primjenom površine.

Očekivano rješenje:

12 m = 1200 cm, 1200 cm : 60 cm =20

8m = 800 cm, 800 cm : 20 cm = 40

20 • 40 = 800

Ili, koristeći površinu. Ovdje je potrebno učenike upoznati s pojmom površine i kvadratnim mjernim

jedinicima.

Dosad smo mjerili duljine likova. Duljina se mjeri u metrima, centimetrima, decimetrima, milimetrima,

kilometrima… Ako neki lik želimo obojiti, prekriti, omotati i sl. mjerimo njegovu površinu. Površina se

mjeri u kvadratnim (četvornim) jedinicama: kvadratnim metrima (m2), kvadratnim decimetrima (dm2),

kvadratnim centimetrima (cm2), kvadratnim milimetrima (mm2) itd.

134

Ovo je kvadrat sa stranicom duljine 1 cm.

Njegova površina iznosi jedan kvadratni centimetar i pišemo P = 1 cm2.

Koliko takvih kvadrata stane u pravokutnik sa stranicama duljine 5 cm i 3 cm?

U jedan redak zadanog pravokutnika stane pet takvih kvadrata, a ima tri retka. Stoga je površina

pravokutnika

P = 5 cm • 3 cm

P = 15 cm2

Na isti način računamo površine i ostalih pravokutnika.

135

P = 7 cm • 4 cm

P = 28 cm2

Kako ćemo izračunati površinu pravokutnika sa stranicama duljina a i b ?

Po formuli P = a • b.

Znamo da se duljine stranica pravokutnika mogu mjeriti i u manjim mjernim jedinicama od centimetra, pa

na isti način možemo računati površinu mjereći s kvadratom stranice 1 mm. Njegova je površina 1 mm2 i

njime mjerimo

površine manjih likova.

Dakle, ovisno o veličini pravokutnika ili nekog drugog lika kojem računamo površinu, kvadrat kojim

mjerimo može biti površine 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2, 1m2 itd.

Kako ćemo preračunati kvadratne mjerne jedinice?

136

Znamo da za mjerne jedinice za duljinu vrijedi da je 1 cm = 10 mm. Iz slike vidimo da kvadratni centimetar

možemo podijeliti u 10 redaka širokih 1 mm, a svaki redak se sastoji od 10 kvadratića duljine stranice 1

mm.

Budući da je 10 • 10 = 100, zaključujemo da u jedan kvadratni centimetar stane 100 kvadratnih milimetara:

1 cm2 = 100 mm2.

Na sličan način zaključujemo :

1 dm2 = 100 mm • 100 mm = 10 000 mm2.

1 cm2 = 100 mm2

1 dm2 = 100 cm2 = 10 000 mm2

1 m2 = 100 dm2 = 10 000 cm2 = 1 000 000 mm2

Pripazi, računati možemo samo s mjernim jedinicama istog imena!

Riješite sad Zadatak 2. primjenom formule za površinu.

Rješenje:

Površina terase: Površina jedne pločice:

P = 1200 cm • 800 cm P = 60 cm • 20 cm

P = 960 000 cm2 = 9600 dm2 = 96 m2 P = 1200 cm2 = 12 dm2

Potrebno je 9600 : 12 = 800 pločica.

137

Pripaziti na pretvaranje mjernih jedinica.

Zadatak 3.

a) Učiteljica Dragica odlučila je ograditi vrt. Koliko metara žice za ogradu treba kupiti? ( 64 m)

b) Stupove za ogradu treba postaviti u razmacima od pola metra. Koliko stupova za ogradu će im biti

potrebno? (128)

c) Jagode se sade u posebnu foliju, koja treba pokriti cijelu površinu jagodnjaka. Koliko metara kvadratnih

folije trebaju kupiti? (240 m2)

d) Koliko će platiti za foliju, ako jedan metar kvadratni folije stoji 50 lipa? (120 kn)

c) Školski domar Boris, inače vrsni vrtlarski stručnjak, im je savjetovao da posade 6 sadnica po metru

kvadratnom. Koliko sadnica trebaju nabaviti učenici ? (40 sadnica)

d) Koliko će im za to trebati kuna, ako jedna sadnica stoji 4 kune? (160 kn)

d) I sam domar Boris ima jagodnjak koji je za 2 metra širi i za 3 metra kraći od školskog jagodnjaka.

Koliko je dug i širok jagodnjak domara Borisa? (dug 17 m, širok 14 m)

e) Čiji je jagodnjak veći i za koliko? (školski jagodnjak je veći za 2 m2)

138

Zadatak 4.

Programirajte Pro – Bota da nacrta kvadrat duljine stranice 6 cm.

Kvadrat je pravokutnik kojem u su susjedne (sve) stranice jednake duljine.

Pokušajte sad napisati kod za crtanje kvadrata duljine stranice 6 cm.

Rješenje:

Rpt 4 [

Fd 6

Rt

]

Izračunajmo sad opseg i površinu tog kvadrata. Formule za opseg i površinu pokušajte izvesti samostalno.

a=6cm

O=? P=?

O=4∙a

O=4∙6cm

O=24 cm

139

P=a∙a

O=6cm∙6cm

O=36 cm2

c) Zaključak / spoznaja: Kroz igru, programiranje i korištenje tehnologije učenici razvijaju kreativno

mišljenje te pozitivan odnos prema matematici što olakšava usvajanje veće količine informacija u kraćem

vremenu, a uz manji zamor. Razmišljanjem, uspoređivanjem i analiziranjem dobivenih rješenja unutar

skupine učenici vježbaju timski rad te razvijaju kritičko mišljenje važno za svakodnevni život .

Rješavanjem nestandardnih i netipičnih zadataka nastoji se učenike osposobiti za rješavanje matematičkih

problema i primjenu matematike u različitim kontekstima.


Dodatni zadaci za uvježbavanje naredbe Rpt[

Koristeći Pro-Bota prati uzorak ''stepenica'' koje izgledaju kao na slici ispod. Svaki korak je visine 6 cm i

duljine 6 cm. Uočavaš li uzorak koji se ponavlja u ovoj figuri? Zapiši kod koristeći ''Repeat petlju''.

Pretpostavit ćemo da Pro-Bot stoji pri dnu stepenica i da je okrenut prema naprijed.

140

Rješenje:

Rpt 3 [

Fd 6

Rt

Fd 6

Lt

]

Koristeći Pro-Bota, prati zadani uzorak. Mjere su kao na slici, tj. kraće linije duge su 6 cm, a dulje 12 cm.

Pripazi, ovaj je zadatak zahtjevniji od prethodnih. Napiši kod koristeći ''Repeat petlju''.

Rješenje:

Rpt 2 [

Fd 6

Rt

Fd 6

Rt

Fd 6

Lt

Fd 6

Lt

]

141

Literatura:

1) http://movemyrobot.blogspot.hr

2) L. Kralj, Z. Ćurković, D. Glasnović Gracin, S. Banić, M. Stepić: Petica+ 5, udžbenik i zbirka zadataka za

5. razred osnovne škole

3) http://www.razredna-nastava.net

1. zadatak – Znamenke u matematici

Koje su znamenke u matematici?

Odgovor: __________________________

Vaš zadatak je zapisati programe pomoću kojeg će naš Pro-Bot nacrtati znamenke od 0 do 9.

Znamenke trebaju izgledati poput ovih na slici ispod, dakle onako kako se inače prikazuju na digitalnim

uređajima. Kod za svaku znamenku najprije napišite čitko na papirima. Služite se podsjetnikom s prethodnih

listića (Pro-Bot tipkovnica i Kako kreirati program za Pro-Bota).

Počnite s jednostavnijim brojevima (1, 7, 0, zatim 2, 5, 6, 9…).

143

Zadatak 3. – Mjerne jedinice

Koristeći se podacima o duljini puta do vrtova A, B i C iz prethodnog zadatka, odgovori na sljedeća

pitanja:




vrt A _____ cm = _____ m _____ dm _____ cm

vrt B _____ cm = _____ m _____ dm _____ cm

vrt C _____ cm = _____ m______dm _____ cm



vrt posebno ! Hoće li se to dogoditi istog dana za svaki od vrtova A, B, C? Zašto?

vrt A

_______________________________________________________________________________

vrt B

_______________________________________________________________________________

vrt C

_______________________________________________________________________________

Odgovor i obrazloženje:

________________________________________________________________

_________________________________________________________________


prohodna, Sporić se mora kretati sporije. Koliko iznosi njegova prosječna brzina kretanja na tom putu,

odnosno koliko centimetara prelazi u jednom satu?

____ centimetar po satu

144




nigdje po putu?

Potroši ___ h (sat) i ___ minuta. Koliko je to minuta? ___ minuta



___ minuta ili ___ h i ___ min

10. Poznato je da Sporiću treba tri i pol sata da stigne od jezerca do vrta C. Budući da je ta staza strmija i

teže prohodna, Sporić se mora kretati malo sporije. Možeš li izračunati koja mu je prosječna brzina

kretanja na tom putu, odnosno koliko centimetara prelazi u jednom satu?

_______ centimetara po satu.

145

29 Nastavna tema: Simetrija oko nas

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): prepoznati i stvarati simetrične slike


UČENICI ĆE:

uočiti simetrije u svojoj neposrednoj okolini

prepoznati simetričan lik

stvarati simetrične slike

razvijati sposobnost uočavanja i određivanja geometrijskih odnosa.

istraživati i učiti matematiku pomoću primjerenih računalnih programa i apleta



Simetriju uočavamo svuda oko nas, u prirodi, predmetima oko nas, građevinama i slično…

Pogledajte s učenicima motivacijsku prezentaciju (u prilogu) Simetrija i potaknite ih da

navedu još neke primjere simetrije.

Slijedi niz aktivnosti kroz koje će učenici usvojiti pojam simetrije, uočiti razliku između

centralne i osne simetrije te prepoznati i stvoriti simetričan lik. Prezentacija i radni listići se

nalaze u prilogu radionice.


demonstracija, metoda analogije, metoda apstrahiranja i konkretizacije, metoda crtanja

Pribor: računala, projektor, papiri, drvene bojice; lego set


a) Uvod (motivacijska aktivnost): Motivacijska projekcija s prizorima simetrije (Simetrija)


Učenici pomoću priloženih gotovih apleta u Geogebri (u prilogu) , povlačenjem točaka

crtaju najprije osnosimetrične slike, a zatim promatraju centralnosimetrične slike.

Ukoliko ste u mogućnosti, pokažite učenicima kako mogu samostalno preslikavati

osnom/centralnom simetrijom odabranu sliku u Geogebri (upute u prilogu).

146

Weavesilk– Povlačenjem miša po zaslonu nastaju vrlo atraktivne simetrične slike.

Dostupno je više boja i različita preslikavanja. Učenici mogu pohraniti svoje radove, a

alat se može preuzeti i kao mobilna aplikacija.

Nakon toga podijelite učenicima drvene bojice i radne listiće (Listić 1, 2 i 3).

Za kraj, učenici mogu odigrati u parovima igru ''zrcaljenje''. Spoje dlanove ili se drže za

ruke , zamišljaju da se među njima nalazi zrcalo (os simetrije) te se udaljavaju ili

približavaju zrcalu izvodeći pokrete pojedinim dijelovima tijela. Jedan od učenika u

paru, pomiče ruku, nogu, glavu i slično, a drugi član para mora paziti da ga prati kako

bi oblikovali simetrične pokrete i figure.

Ukoliko ostane dovoljno vremena, učenicima se može zadati da uz pomoć Lego seta

oblikuju simetričnu figuru po izboru. Učenici međusobno komentiraju izrađene modele.

c) Zaključak / spoznaja: Simetrija je svuda oko nas.

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: dodatne bojanke, samostalno

kreiranje osnosimetričnih/centralnosimetričnih slika u Geogebri

Literatura:

1) https://www.geogebra.org/geometry

2) https://scenariji-poucavanja.e-skole.hr

http://weavesilk.com/

147

Dodatni zadatak:

Oboji likove tako da budu simetrični.

148

Oboji drugu polovicu mreže zrcalno! Pazi na boje!

149

Precrtaj u zadanim mrežama zrcalno likove (kao u ogledalu).

150

1. Jesu li sljedeće slike osnosimetrične? Ako jesu, nacrtaj os (osi) simetrije?

151

2. Koje su slike osnosimetrične?

3. Zapiši velikim tiskanim slovima svoje ime pa odredi jesu li slova simetrična i koliko osi

simetrije sadrže.

Rješenja:

2. zadatak: 1. i 4. slika

3. zadatak

153

30 Upute za kreiranje osnosimetrične/centralnosimetrične slike u

Geogebri

Prethodno spremiti željenu sliku u određenu datoteku/međuspremnik.

154

Nacrtati pravac (za osnu simetriju) ili točku (za centralnu simetriju), zatim u izborniku odabrati

zrcaljenje preko pravca/točke, kliknuti na objekt, a zatim na pravac/točku.

156

Postoji legenda o velikom blagu koji su Španjolci prisvojili od Inka, Indijanaca koji su

živjeli u Južnoj Americi. 1820. g. britanski je kapetan William imao jedan osnovni cilj

- ukrasti blago iz riznice čileanskog grada te ga odnijeti u Meksiko. Ipak, kapetan nikad

nije došao do Meksika, a postoje zapisi kako je blago sakrio na Kokosovom otoku,

nenaseljenom otoku ispred Pacifičke obale Kostarike. Lovci na blago stoljećima tragaju

za njim…a jedan od njih bio je i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt. U kolekciji

blaga navodno se nalaze zbirke zlatnika, zlatnih kipova, dragulja, kruna te srebrnih i

zlatnih pločica danas vrijednih oko 269 milijuna dolara.

Pokušajte naći blago uz pomoć uputa koje vas očekuju nakon svake razine natjecanja…

157

Jeste li spremni za pustolovinu?! Upravo ste se s ekipom iskrcali na Kokos otoku.

Riješite mozgalice, budite što brži i točniji i skupite tragove

koji će vas dovesti do skrivenog blaga…

Na karti pažljivo ucrtavajte smjer kretanja pazeći na strane

svijeta…

I budite oprezni, navodno gusari odavno ne postoje…ili

možda ipak postoje?!

Jeste li spremni za pustolovinu?! Upravo ste se s ekipom

iskrcali na Kokos otoku.

Riješite mozgalice, budite što brži i točniji i skupite tragove

koji će vas dovesti do skrivenog blaga…

Na karti pažljivo ucrtavajte smjer kretanja pazeći na strane

svijeta…

I budite oprezni, navodno gusari odavno ne postoje…ili

možda ipak postoje?!

1. Idi 2 kvadratića prema istoku.

158

2. Kreni 9 kvadratića prema sjeveru.

3. Sad idi 6 kvadratića prema istoku.

4. Idi 5 kvadratića suprotno od juga.

5. Idi 11 kvadratića u smjeru istoka.

6. Idi prema sjeveru do dvije palme.

7. Idi istočno do vodopada.

8. Kreni prema jugu, nakon približno sedam kvadratića, stići ćeš do palme.

159

9. Idi 10 kvadratića prema istoku, pažljivo prijeđi most i nastavi u istom smjeru do

neobičnih stijena.

10. Kreni 12 kvadratića južno do palme. Tu kopaj! Bravo!

160

31 Nastavna tema: Logički zadatci i mozgalice

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): razvijati apstraktno mišljenje i logičko zaključivanje te

pozitivan odnos prema matematici kroz igru i različite aktivnosti


UČENICI ĆE:

saslušati i razmjenjivati matematičke ideje i objašnjenja te suradnički rješavati zadatke

razvijati kreativnost, odgovornost za svoj uspjeh te timski duh





Cilj radionice je da učenici kroz rješavanje različitih tipova zadataka (mozgalice, logički

zadaci, računski, kreativni zadaci i sl.), uz korištenje različitih sredstava i pomagala,

pronađu lokaciju skrivenog blaga na karti. Aktivnosti za učenike se izmjenjuju. Nakon

svake uspješno završene etape, učenici dobivaju novi trag, odnosno uputu u potrazi za

blagom.

Prije provođenja kviza u Kahoot – u, potrebno je učenicima dati upute (probni kviz,

odabir imena, pin).

Bilo bi dobro predvidjeti koliko vremena planirate potrošiti na određenu aktivnost kako

bi učenici stigli proći kroz sve aktivnosti i završiti potragu.

Kartu isprintajte na papir A3 formata u onoliko primjeraka koliko će biti ekipa.

Nastavne metode i oblici rada (npr. demonstracija, crtanje,rad u paru, grupni rad i sl.): metoda

analize i sinteze, metoda apstrahiranja i konkretizacije, metoda razlikovanja slučajeva,

problemska metoda, grupni rad

Pribor: računala (tableti ili mobiteli) s internetskom vezom, projektor, papiri; Pro-Bot

161



Pročitati učenicima uvodnu priču o skrivenom blagu (ili prikazati na slajdu).

Postoji legenda o velikom blagu koji su Španjolci prisvojili od Inka, Indijanaca koji su

živjeli u Južnoj Americi. 1820. g. britanski je kapetan Willi imao jedan osnovni cilj -

ukrasti blago iz riznice čileanskog grada te ga odnijeti u Meksiko. Ipak, kapetan nikad

nije došao do Meksika, a postoje zapisi kako je blago sakrio na Kokosovom otoku,

nenaseljenom otoku ispred Pacifičke obale Kostarike. Lovci na blago stoljećima tragaju

za njim… a jedan od njih bio je i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt. U

kolekciji blaga navodno se nalaze zbirke zlatnika, zlatnih kipova, dragulja, kruna te

srebrnih i zlatnih pločica danas vrijednih oko 269 milijuna dolara…

Pokušajte naći blago uz pomoć uputa koje vas očekuju nakon svake razine natjecanja…

Učenici najprije moraju osvojiti kopiju karte i dio uputa postizanjem dovoljnog broja

bodova u kvizu Kahoot. Najbolja ekipa može osvojiti trag više i slično. Ukupno je deset

tragova tako da ih je potrebno rasporediti kroz aktivnosti koje ćete provesti s učenicima.

b) Glavni dio (aktivnosti): Rješavanje različitih tipova zadataka (zadaci na radnim listićima ili

računalu/mobilnom uređaju)

1. aktivnost – Kahoot kviz (Mozgalice i logika)

Podijeliti učenike u dvije (ili više) ekipa. Svaka ekipa odabire ime kojim će se prijaviti za

Kahoot kviz, te isto ime koristi i u daljnjem rješavanju zadatka. Npr., ekipa je odabrala ime

''Dabrovi'', članovi ekipe prijavljuju se kao ''Dabrovi1'', ''Dabrovi2'' i tako redom, a učenici

obavezno uz ime unose i pin igre koji im daje učitelj. Pitanja se pojavljuju na projekciji ili

pametnoj ploči. Link na kviz je Kviz - Logički zadatci i mozgalice. Kroz primjer pomoćnog

kviza Probni kviz provjeriti jesu li učenici sve dobro shvatili. Moguće je provesti kviz na

https://play.kahoot.it/#/k/8c20ca0b-6dbc-4dc7-8f46-1fb88cd49910

https://play.kahoot.it/#/?quizId=4dfa5ea9-a264-43d5-9d22-3ba7188b4fe1

162

računalima, tabletima ili mobitelima s internetskom vezom. Upozoriti učenike da je vrijeme

za odgovor ograničeno te da brzina odgovaranja utječe na broj ostvarenih bodova. Svaki

učenik iz ekipe rješava samostalno kviz, a bodovi svih članova pribrajaju se ekipi. Nakon

završetka kviza, sve ekipe dobivaju kartu (u prilogu), najbolja ekipa osvaja jedan trag

(uputu) više.

2. aktivnost

Napomena: Odaberite jednu ili obje od niže ponuđenih aktivnosti.

Pokušaj dobiti broj (A)

Kartice (bez rješenja) isprintati na tvrđi papir (za svaku ekipu jedan set kartica). Svaka ekipa

izvlači dvije ili tri kartice (ovisno o broju članova ekipe) i pokušava dobiti zadani broj

pomoću osnovnih računskih operacija i zagrada. Učenici rade u paru ili surađuju unutar

ekipe. Nakon nekoliko minuta par bi trebao ponuditi rješenje nakon čega uzima novu

karticu. Ukoliko za nekoliko minuta ne mogu doći do rješenja, mogu odustati i izvući novu

karticu. Rješenje upisuju u prazan red tablice, svako točno rješenje donosi deset bodova.

Cilj je u zadanom vremenu riješiti što više zadataka.

Pokušaj dobiti broj 43 kao rezultat

brojeva 2, 5, 7 i 8.















163





















Rješenja:





(8 + 2) ∙ 5 − 7 (7 − 1) ∙ 6 − 2





(6 − 1) ∙ 7 − 2 (7 + 1) ∙ (6 − 2)





(7 − 2) ∙ 6 + 1 (6 − 1) ∙ 2 + 7

164





8 ∙ 8 − 4 ∙ 6 6 + 8 − 2 ∙ 5





(2 + 4) ∙ (9 − 3) (9 − 6) ∙ 7 + 2 ili (6 + 9) ∙ 2 − 7





(4 ∙ 9 + 4): 10 (6 ∙ 2 − 1) ∙ 2





(7 − 1) ∙ 6 − 9 (5 − 2) ∙ 9 − 8





(6 + 3) ∙ 9 − 1 (4 + 2) ∙ 6 − 1





((8 ∙ 7) − 1) ∙ 2 (8 − 3) ∙ 5 + 4

Napomena: Prihvatiti sva točna rješenja bez obzira na oblik zapisa (npr. broj koji množi

zagradu stoji ispred/iza zagrade).

Pokušaj dobiti broj 100

Koristeći znamenke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 te računske operacije zbrajanja i oduzimanja

pokušaj dobiti broj 100. Napomenite učenicima da brojevi ne moraju nužno biti

jednoznamenkasti, dakle, moguće je od dvije ili više znamenki načiniti

dvoznamenkasti/troznamenkasti broj (npr. 23, 234 i slično), ali svaku znamenku

potrebno je upotrijebiti TOČNO jednom. Možete, npr. svako rješenje ekipe (ili dva

rješenja) nagraditi jednim tragom, ovisno o brzini i sposobnostima učenika.

165

Moguća rješenja:

1 + 2 + 34 − 5 + 67 − 8 + 9 = 100

12 + 3 − 4 + 5 + 67 + 8 + 9 = 100

123 − 4 − 5 − 6 − 7 + 8 − 9 = 100

123 + 4 − 5 + 67 − 89 = 100

123 + 45 − 67 + 8 − 9 = 100

123 − 45 − 67 + 89 = 100

12 − 3 − 4 + 5 − 6 + 7 + 89 = 100

12 + 3 + 4 + 5 − 6 − 7 + 89 = 100

1 + 23 − 4 + 5 + 6 + 78 − 9 = 100

1 + 23 − 4 + 56 + 7 + 8 + 9 = 100

1 + 2 + 3 − 4 + 5 + 6 + 78 + 9 = 100

98 − 76 + 54 + 3 + 21 = 100

98 − 76 + 54 + 3 + 21 = 100

9 − 8 + 76 + 54 − 32 + 1 = 100

98 + 7 + 6 − 5 − 4 − 3 + 2 − 1 = 100

98 − 7 − 6 − 5 − 4 + 3 + 21 = 100

9 − 8 + 76 − 5 + 4 + 3 + 21 = 100

98 − 7 + 6 + 5 + 4 − 3 − 2 − 1 = 100

98 + 7 − 6 + 5 − 4 + 3 − 2 − 1 = 100

98 + 7 − 6 + 5 − 4 − 3 + 2 + 1 = 100

98 − 7 + 6 + 5 − 4 + 3 − 2 + 1 = 100

98 − 7 + 6 − 5 + 4 + 3 + 2 − 1 = 100

98 + 7 − 6 − 5 + 4 + 3 − 2 − 1 = 100

166

98 − 7 − 6 + 5 + 4 + 3 + 2 + 1 = 100

9 + 8 + 76 + 5 + 4 − 3 + 2 − 1 = 100

9 + 8 + 76 + 5 − 4 + 3 + 2 + 1 = 100

9 − 8 + 7 + 65 − 4 + 32 − 1 = 100

3. aktivnost – Tangram

Tangram je stara kineska igra kojoj je cilj sastaviti razne likove i figure koristeći sedam

dijelova izrezanih iz kvadrata. Pri tome se dijelovi ne smiju preklapati, ali se smiju

preokrenuti na drugu stranu.

167

Prijedlog je da tangram odigrate online na računalima ili na mobilnim uređajima

(smartphone) na kojima su prijavljeni na svoj Google račun. Ako je potrebno, možete riješiti

jedan ili dva lika po izboru zajedno s učenicima.

Možete im zadati slaganje znamenaka (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9) ili druge figure (likove,

ljude, slova, građevine…). Pripazite da ne odaberete prezahtjevne tangrame.

Igrice za mobilne uređaje:

U igri koju možete naći i instalirati na dolje navedenom linku ili upisivanjem ''Tangram

HD'' u tražilicu u Trg Play, možete birati kakve figure želite slagati pa tako možete izabrati

i kategoriju s brojkama. Napomenuti učenicima da mogu odustati od zadane figure ukoliko

im se učini preteškom te izabrati neku drugu.

Tangram HD - https://play.google.com/store/apps/details?id=com.littlebeargames.tangram

Trgovina Play (upišite Tangram Kralj i instalirajte aplikaciju – jednostavnija igra). Ukoliko

ćete koristiti ovu aplikaciju učenicima će vrlo brzo postati jasno na koji način trebaju slagati

figuru budući da je početna razina zadataka vrlo jednostavna.

https://play.google.com/store/apps/details?id=com.littlebeargames.tangram

168

Igrice za računala:

igra-razbibriga.blogspot.com/2012/10/tangram32.html

Cilj je složiti što više zadanih figura u predviđenom vremenu.

Ukoliko nemate mogućnosti za online igru i ne posjedujete već gotove modele tangrame,

možete ih izraditi tako da isprintate i zalijepite jednu od ponuđenih shema iz priloga na

karton ili tvrđi papir te zatim izrežete dijelove. Također, možete isprintati shemu i na kolaž

papire u boji tako da svi učenici imaju dijelove tangrama u različitim bojama ili na tanji

stiropor nacrtati shemu te izrezati dijelove skalpelom ili tanjim nožem.

Poželjno je da svi učenici, odnosno sve ekipe završe potragu do kraja.

c) Zaključak / spoznaja: Logičke igre, pitalice, mozgalice i zagonetke postavljene su kao

izazovi za razvoj dječjih misaonih procesa. Kroz njih se budi mašta i znatiželja, traže se brzi

odgovori, razvijaju slušanje i snalažljivost, a ponajprije divergentno mišljenje kod djece.

“Igra, kao djeci imanentna aktivnost, praćena je zadovoljstvom i osjećajem ugode,

ispunjena je ritmom i harmonijom, što olakšava usvajanje veće količine informacija u

kraćem vremenu a uz manji zamor.”

(Miljević-Riđički i sur., 2003).

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: Programirati Pro-Bota da ''odvozi''

potragu za skrivenim blagom.

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjK6LrrkJfYAhVJYJoKHf-fA204ChAWCEowBQ&url=http%3A%2F%2Figra-razbibriga.blogspot.com%2F2012%2F10%2Ftangram-32.html&usg=AOvVaw0X_Vks7CpZxLFpLiTp86rN

169

Literatura:

1) Perške – Klepić: Moja matematika za školu i kviz

2) Polonijo: Matematičke zavrzlame

3) Polonijo: Matematičke razbibrige

4) Polonijo: Matematički problemi za radoznalce

5) Vrgoč – Jagodić – Mrkonjić: Matematika 4 – zbirka zadataka za dodatnu nastavu

6) https://kahoot.com/what-is-kahoot/

7) https://www.tangram-channel.com

8) www.express.hr

32 Nastavna tema: Integrami

Cilj / postignuća (u jednoj rečenici): rješavati probleme primjenom metode eliminacije i

tabličnim prikazom


UČENICI ĆE:

povezati odnose među objektima

primijeniti metodu eliminacije (isključivanja)

primijeniti metodu pomoćne pretpostavke

koristiti tablični prikaz u rješavanju zadataka

prepoznati zadatak na koji je primjenjiva metoda

analizirati ulazne podatke i osmisliti strategiju rješavanja

izgrađivati novo matematičko znanje rješavanjem problema



Integrami su matematički zadatci (mozgalice) u kojima se metodom eliminacije dolazi do

točnog rješenja. Rezultati se najčešće prikazuju tablično. Postoji više stupnjeva zahtjevnosti

ovakvih zadataka. Stupanj složenosti do kojeg ćete doći prilikom rješavanja zadataka, ovisi

o vremenu i brzini kojom će učenici rješavati iste. Također, ponekad je potrebno koristiti

https://www.tangram-channel.com/

170

pomoćnu pretpostavku ili promatrati više informacija paralelno (uglavnom u složenijim

zadacima).

Na početku prezentirati učenicima uvodni zadatak i potaknuti ih na razmišljanje

potpitanjima.

Osigurati učenicima kraće vrijeme za samostalno razmišljanje i ideje. Nakon zajedničke

rasprave krenuti na pojašnjavanje principa. Objasniti kroz prezentaciju i rješenje uvodnog

primjera na koji način ćemo tablično prikazivati podatke iz zadataka i kako metodom

eliminacije doći do rješenja problema. Ukoliko je potrebno, riješiti zajedno s učenicima i

sljedeći zadatak.

Nakon toga učenici samostalno ili u paru rješavaju zadatke na pripremljenim listićima.

Nastavnik obilazi učenike i po potrebi daje dodatne upute. Rješenja većine zadataka nalaze

se i u prezentaciji u prilogu. Potaknite učenike na međusobnu komunikaciju kako bi

razmjenjivali iskustva i ideje te razvijali suradnički odnos.


demonstracija, tablični prikaz, grupni rad, metoda eliminacije (isključivanja), metoda pomoćne

pretpostavke

Pribor: računalo, projektor, nastavni listići



Na početku prezentirati učenicima uvodni zadatak i potaknuti ih na razmišljanje

potpitanjima.

Uvodni zadatak:

Iva, Eva i Ana imaju svaka svog hrčka. Imena njihovih kućnih ljubimaca su Kiki, Riki i

Miki.

Koja djevojčica ima kojeg hrčka ako se zna da Eva nema Kikija, Iva nema Rikija, Ana nema

Mikija i da Ana stanuje dvije ulice dalje od Kikija?

171

Rješenje je u nekoliko koraka prikazano na prezentaciji. Metodom eliminacije isključimo

određene parove (Eva – Kiki, Iva – Riki, Ana – Miki, Ana – Kiki), što u tablici označimo

minusom. Nakon toga, zaključujemo da Ana ima Rikija, što znači da Eva nema Rikija,

odnosno Evi preostaje Miki. Naravno, Ivi preostaje Kiki. Dakle, Iva ima Kikija, Eva ima

Mikija, a Ana Rikija.

b) Glavni dio (aktivnosti): primjena metode eliminacije u različitim problemima,

rješavanje zadataka

Zadatak 1. Škola prirode

Petar, Pavao i Luka idu u školu prirode, ali je svaki od njih odabrao drugu aktivnost. Jedan

od njih će istraživati rijeku, drugi životinje, a treći proučavati šumu. Koju je aktivnost

izabrao koji od njih, ako znamo da Luka ne voli životinje, Pavao se boji vode, a Petar

obožava šumu.

Rješenje:

RIJEKA ŽIVOTINJ

E ŠUMA

PETAR - - +

PAVAO - + -

LUKA + - -

172

Zadatak 2.

Mirna, Tina, Tea i Ema imaju svaka svoj auto. Jedna ima bijeli, jedna žuti, jedna plavi, a jedna

crni auto. Otkrij koje je boje čiji automobil.

1. Teine najdraže boje su crna i bijela. Njezin auto je u jednoj od tih boja.

2. Tinine najdraže boje su plava i žuta. Njezin auto je u jednoj od tih boja.

3. Ni Mirna niti Ema nemaju žuti auto.

4. Ema ne voli boje koje voli Tea, ali voli boju svog auta.

5. Mirnin auto je tamnije boje nego Tinin auto.

Rješenje:

MIRNA - - - +

TINA - + - -

TEA + - - +

EMA - - + -

173

Zadatak 3. Pinokio

Četvoro braće igralo je nogomet u vrtu. U jednom je trenutku lopta odletjela prema kući i razbila

prozor. Mama je izašla iz kuće i zatražila od svojih sinova da priznaju tko je krivac.

1. Josip: 'Petar je to učinio.'

2. Petar: 'Luka to nije učinio.'

3. Luka: 'Josip govori istinu.'

4. Sven: 'Luka ne laže.'

Majka je dobro poznavala svoje sinova pa je rekla: "Znam da svi lažete" te pokazala prstom

pravog krivca.

Tko je krivac ako su svi lagali?

Rješenje:

Budući da svi lažu, obrnute (istinite) tvrdnje bi izgledale ovako:

1. Josip: 'Petar to nije učinio.'

2. Petar: 'Luka je to učinio.'

3. Luka: 'Josip ne govori istinu.'

4. Sven: 'Luka laže.'

iz čega zaključujemo da je krivac Luka.

Zadatak 4. Tko je pojeo hrenovku?

Ana, Tea, Iva, Luka i Marin doručkovali su različita jela: pahuljice, voće, jogurt, krafnu i

hrenovku.

174

1. Luka nije jeo niti jogurt niti krafnu.

2. Iva uvijek doručkuje krafnu ili voće.

3. Samo Iva i Tea jedu meso za doručak.

4. Tea i Ana nisu jele krafnu.

5. Martin uvijek doručkuje voće ili pahuljice.

6. Luka ne voli voće

Tko je od njih jeo što za doručak?

Rješenje:

ANA

TEA IVA LUKA MARIN

- - - + -

- - - - +

+ - - - -

- - + - -

- + - - -

Zadatak 5. Valentinovo

Fran, Boris, Vjeran, David i Noa su predali svoje čestitke za Valentinovo djevojčicama u svom

razredu. Nora, Ana, Ivana, Sara i Jasmina dobile su čestitke ali su željele znati od koga je koja

od njih dobila svoju čestitku.

1. Boris nije dao čestitku Nori.

175

2. Jasmina je čula da Vjeran kaže kako on nije dao čestitku Sari.

3. Sara zna da je čestitku dobila ili od Vjerana ili od Frana.

4. David je svoju čestitku dao Jasmini.

5. Noa se nije mogao odlučiti između Ivane i Nore. Obje su zgodne i on voli razgovarati sa

objema. S obzirom da se nije mogao odlučiti odlučio je čestitku pokloniti nekoj drugoj

djevojčici.

Rješenje:

NORA

ANA IVANA SARA JASMINA

FRAN - - - + -

BORIS - - + - -

VJERAN + - - - -

DAVID - - - - +

NOA - + - - -

176

Zadatak 6. - Haljine

Četiri prijateljice krenule su u kupovinu haljina za maturalnu zabavu. Kupile su 8 haljina, po

dvije od svake boje: crvena, plava, žuta i bijela. Svaka je kupila po dvije haljine, ali niti jedna

nije kupila obje u istoj boji.

1. Nataša nema bijelu haljinu.

2. Mirna nema crvenu haljinu, ali ima plavu.

3. Jedna od njih ima bijelu i žutu haljinu a jedna ima plavu i žutu, ali niti jedna nema crvenu i

žutu.

4. Tanja ima bijelu haljinu.

5. Divna ima žutu, ali nema plavu.

Odredi koje su boje haljina koje su djevojke kupile.

Napomena: U ovom zadatku u svakom retku/stupcu treba dobiti dva plusa i dva minusa, budući

da je svaka od njih kupila po dvije haljine.

Rješenje:

BIJELA ŽUTA CRVENA PLAVA

NATAŠA - - + +

MIRNA - + - +

TANJA + - + -

DIVNA + + - -

177

Zadatak 7. U zdravom tijelu zdrav duh

Susjedi Ivan, Joža, Miro, Stipe i Toni vrsni su sportaši. Sportovi kojima se bave su boks,

hrvanje, košarka, nogomet i plivanje. Kojim se sportom bavi svaki od susjeda ako su poznate

činjenice:

1. Miro i Stipe ne bave se ni boksom ni košarkom.

2. Lopta nije rekvizit u sportu kojim se bavi Joža.

3. Ivan i Stipe ranije su igrali nogomet.

4. Toni prati hrvanje i košarku samo na televiziji.

5. Joža ne voli grube sportove.

Rješenje:

BOKS HRVANJE

KOŠARKA NOGOMET PLIVANJE

IVAN - - + - -

JOŽA - - - - +

MIRO - - - + -

STIPE - + - - -

TONI + - - - -

178

Zadatak 8. Faktorići

Petoro djece iz obitelji Faktorić imaju između 14 i 18 godina. Tko je od njih najstariji ako je

poznato sljedeće:

1. Maja je tri godine mlađa od Tina.

2. Marko je stariji od Dina.

3. Maja je mlađa od Lane.

4. Dino nije najmlađi.

5. Tin nije najstariji.

6. Lana je dvije godine starija od Marka.

Rješenje:

14

GODINA

15

GODINA

16

GODINA

17

GODINA

18

GODINA

MAJA + - - - -

TIN - - - + -

MARKO - - + - -

LANA - - - - +

DINO - + - - -

Napomena: Budući da je Maja tri godine mlađa od Tina, zaključiti da Maja ne može imati 16,

17 ili 18 godina, odnosno Tin ne može imati 14, 15 ili 16 godina. Kako Tin nije najstariji,

zaključujemo da Tin ima 17 godina. S obzirom da je Maja mlađa od Lane, znači da je Maja

zapravo najmlađa, odnosno ima 14 godina. Kako je Lana dvije godine starija od Marka,

zaključujemo da Lana ima 18 godina, tj. najstarija je, a Marko ima 16 godina.

Dakle, Maja ima 14 godina, Dino 15, Marko 16, Tin 17, a Lana 18 godina.

179

Slijedi složeniji tip zadatka kod kojeg stavljamo u odgovarajući odnos više tipova ulaznih

varijabli (tri), te će zato i sama tablica izgledati malo drugačije. Ukoliko učenici ''zapnu''

prilikom samostalnog rješavanja, pomozite, ali tako da im ne date kompletno rješenje zadatka,

već samo smjernice.

Zadatak 9. Jezici i instrumenti

Darko, Lea, Marko i Veronika idu u istu školu ali uče različite jezike (njemački, engleski,

francuski i talijanski) i sviraju različite instrumente (klavir, gitara, violina i harmonika). Koji

instrument svira i koji jezik govori svaki od učenika?

1. Darko svira klavir i ne zna francuski jezik.

2. Marko ne svira harmoniku i ne zna njemački.

3. Veronika ne svira violinu i ne zna engleski.

4. Njemački ne uči djevojčica, ali jedna djevojčica svira gitaru.

5. Tko svira gitaru ne zna talijanski.

6. Tko zna francuski svira violinu.

Rješenje:

Izgled tablice nakon unošenja ulaznih podataka (crno označeni +/-). U prilogu je i pomoćna

tablica za rješenja.

Sljedeći korak (+/-) – Zaključujemo da Darko svira Klavir i uči njemački, Marko svira violinu

i uči francuski.

Popunjavamo tablicu učenik – jezik

180

Budući da znamo da djevojčica svira gitaru i znamo da tko svira gitaru ne zna talijanski, a

Veronika zna talijanski, zaključujemo da Lea svira gitaru. Popunjavamo tablicu učenik –

instrument do kraja, a zatim i tablicu instrument – jezik.

pomoćna tablica INSTRUMENT JEZIK

I

ME

DARKO KLAVIR NJEMAČKI

LEA GITARA ENGLESKI

MARKO VIOLINA FRANCUSKI

VERONIKA HARMONIKA TALIJANSKI

KLAVIR GITARA VIOLINA HARMONIKA NJEMAČKI ENGLESKI FRANCUSKI TALIJANSKI

DARKO

LEA

MARKO

VERONIKA

NJEMAČKI

ENGLESKI

FRANCUSKI

TALIJANSKI

KLAVIR GITARA VIOLINA HARMONIKA NJEMAČKI ENGLESKI FRANCUSKI TALIJANSKI

DARKO + - - - + - - -

LEA - + - - - + - -

MARKO - - + - - - + -

VERONIKA - - - + - - - +

NJEMAČKI - + - -

ENGLESKI + - - -

FRANCUSKI - - + -

TALIJANSKI - - - +

181

Zadataka riješiti ovisno o vremenu i reakciji učenika. Za kraj ostaviti dvadesetak minuta do

pola sata za igranje online igre. Prijedlog je Sudoku, iako, ako želite, možete naći i manje

poznate, ali jednako zanimljive igre. Objasniti princip rješavanja.

Cilj igre Sudoku je ispuniti sva polja brojevima od 1 do 9, s time da se svaki broj smije

pojaviti točno 9 puta.

Problematika je u tome što se jedan broj smije pojaviti samo jednom u svakom retku, svakom

stupcu i svakom odjeljku od 3×3 polja. Na početku igre, otkriveni su određeni brojevi, a

rješavač mora otkriti gdje se nalaze svi ostali brojevi i kako su raspoređeni.

Sudoku može imati više rješenja, ako je na početku otkriveno malo brojeva. Zato treba paziti

da se greška ne načini na početku rješavanja. Jedini način rješavanja sudokua je metoda

eliminacije, a tu se koristimo svojstvom da se jedan broj smije pojaviti samo jednom u svakom

stupcu, retku i bloku. Rješavanje postaje lakše što se veći broj brojeva otkrije.

U igri se primjenjuju različite strategije, često više njih istovremeno. Ovdje su navedene

osnovne strategije, a inače se koriste i mnoge izvedene.

Metoda eliminacije polja

Ovom metodom se pokušava pronaći jedino polje u nekom retku, stupcu ili 3x3 kvadratu gdje

može biti neki broj. Ovo se radi u svim smjerovima te pomoću 3x3 kvadrata.

Metoda eliminacije brojeva

Ovom se metodom pokušava otkriti koji se broj nalazi u nekom polju. Promatra se redak, stupac

i 3x3 kvadrat u kojem se nalazi polje za koje pokušavamo otkriti broj.

http://sudoku.com.hr/info/ (još nekoliko dodatnih informacija o igri)

http://sudoku.com.hr

http://sudoku.com.hr/info/

http://sudoku.com.hr/

182

Ukoliko se učenici nisu prije susreli s igrom, kliknuti na 'Za početnike', za one koji su to već

rješavali, postoje zadaci na stranici podijeljeni prema težinama te učenici sami mogu odabrati

željenu razinu.

c) Zaključak / spoznaja: Vježbanje metode eliminacije razvija logičko i kreativno

razmišljanje kod djece, metoda je višestruko primjenjiva te se u kasnijoj dobi može

proširivati i nadograđivati.

Individualizirani dodatni zadaci / sadržaji za učenike: Zadatak 9. , Sudoku – teži primjeri

Literatura:

1) www.puzzlechoice.com

2) www.artrea.com.hr

3) web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/Kreativno_ponavljanje_i_uvjezba

vanje.pdf

4) logički zadaci - Osnovna škola "Ravne njive", Split

5) http://sudoku.com.hr/info/

http://www.artrea.com.hr/

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjkjZ_Hy-3XAhUQJOwKHd92CiYQFggmMAA&url=http%3A%2F%2Fwww.os-ravnenjive-st.skole.hr%2Fupload%2Fos-ravnenjive-st%2Fnewsattach%2F258%2FLOGICKI_ZADACI_1.ppt&usg=AOvVaw25lF87fDyFL5Xf8_aa0tlS

http://sudoku.com.hr/info/

ja rastem! interdisciplinarni stem kurikulum za 3. i 4...

Documents