izvjestaj: unicredit bank- portali -...
TRANSCRIPT
Tel: 033 719 205; Fax: 033 719 206
www.parametar.ba; email: [email protected]
Izvjestaj: UniCredit Bank- portali
Datum: 13.-14.10.2016.
PORTAL http://www.source.ba DATUM 13.10.2016.
NASLOV "Očekujem dalju konsolidaciju bankarskog tržišta u BiH"
LINK
http://www.source.ba/clanak/Ekonomija/418396/Ocekujem-dalju-konsolidaciju-bankarskog-trzista-u-BiH
KLJUCNA
RIJEC
Centralna banka BiH, UniCredit Bank, Hypo Alpe Adria Bank, Raiffesien Bank, Agencija za osiguranje depozita BiH, BOR banka, IK banka Zenica, Privredna banka Sarajevo, Moja banka
Prvi put, poslije dugo vremena, zaduženost privrede prednjači u odnosu na kredite graĎana. Ovo nam
ukazuje da je stanovništvo prezaduženo i da bi banke svoj novac trebalo da preusmjere ka realnom
sektoru, kaže u intervjuu za eKapiju Kemal Kozarić, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prenosi
Patria.
Kozarić pojašnjava da sadašnji kreditni rast od 3% ne može biti dovoljna podrška privredi, te da bi
rast od 6% zadovoljio sve one firme koje traže novac. On kaže da nedavno uvoĎenje negativne stope
na depozite komercijalnih banaka kod Centralne banke BiH ima odreĎeni efekat, jer su banke u ovom
periodu ipak dio novca plasirale preduzećima.
eKapija: U EU čak 99,8% firmi pripada sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća koja ostvaruju 55%
BDP-a. Kakva je po Vašem mišljenju situacija u BiH kada je riječ o MMSP sektoru? Mogu li ona biti
pokretač ekonomskog rasta koji najavljuju MMF i Svjetska banka?
- BiH je prije rata imala pet najvećih izvoznika u bivšoj Jugoslaviji, kao što su Šipad, Famos, Unis,
UPI... Nažalost, tih sistema koji su zapošljavali desetine hiljada radnika više nema, i htjeli mi ili ne,
tranzicija i organizacija koje su se desile, orijentisali su privredu na mala i srednja preduzeća. Sigurno
da ona danas igraju veliku ulogu u realnom sektoru i, činjenica je da se i strani investitori uglavnom
okreću baš tim preduzećima. Samo je pitanje šta je malo i srednje preduzeće, jer što je u Evropi malo
i srednje preduzeće, u BiH je veliko. Jednostavno rečeno, ti privredni subjekti su se usitnili i oni sada
zapošljavaju najveći broj radnika.
S obzirom na to da je nezaposlenost u BiH 27%, govori da tu ima jako puno prostora i da MSP jeste
ciljna grupa kojom bi se mogao pokrenuti ekonomski razvoj, kao što su rekle Svjetska banka i MMF.
Sa druge strane, MMF je u Pismu namjere tačno precizirao da je država dužna da privatizuje sve firme
u kojima ima većinski paket, jer se pokazala kao loš upravljač. To će se desiti, a i desilo se sa FDS-
om, kao i ovih dana sa Bosnalijekom.
eKapija: Imaju li ova preduzeća dovoljnu podršku bankarskog sektora, s obzirom na to da se banke
sve teže odlučuju da daju novac za pokretanje firmi ili inovativne projekte?
- Komercijalne banke u BiH su plasirale kredite vrijedne 14 mlrd KM. Posljednje dvije godine taj odnos
je 55%:45% u korist privatnih preduzeća. Ovo je prvi put da je sektor graĎanstva u manjem iznosu
zastupljen u kreditima što jasno govori da su graĎani dosta zasićeni kreditima. Naime, zaduženost po
stanovniku je 1.800 KM, što nam ukazuje da tu više nema
prostora za nova zaduživanja. Realni sektor jeste taj koji može da primi sredstva, a ovaj sektor često i
traži novac od banaka.
Prije krize, tačnije 2008. godine, kreditni rast je bio oko 30%, a sada je oko 3%, što znači da nijedna
ekstremna situacija nije dobra. Mi smo to nazivali "kreditni bum" i on je morao uvesti u bankarsku
krizu, ali i ovaj potcijenjeni kreditni rast od 3% takoĎe ne može biti podrška realnom sektoru, a ni
graĎanima. Rast od oko 6% bi trebalo da bude dobar i zadovoljio bi većinu onih koji traže novac.
eKapija: Sa druge strane, od bankara često čujemo primjedbu da novca ima, ali da je sve manje
dobrih projekata i zdravih, likvidnih kompanija. Čini se da je riječ o začaranom krugu, gdje
kompanijama nedostaje novca, a bankama kompanije. Koji su alternativni izvori finansiranja, osim
kredita, koje biste u ovom trenutku, u BiH, mogli preporučiti privrednicima?
- Banke su sada promijenile svoj odnos u upravljanju sa rizicima. Zbog novog pristupa i Bazela II,
traži se da se preventivno djeluju kako se ne bi desilo da se bave posljedicama, nego da prepoznaju
ko može da vrati kredit. Sa te strane, banke su smanjile kreditnu aktivnost. Sad se dešava da banke
skoro 50% u svom bilansu u prihodima ostvaruju putem usluga, kao što su usluge platnog prometa,
mjenački poslovi, tekući računi... Čim preĎete prag banke morate nešto platiti, upravo zato da bi
nadomjestile kreditne prihode ili prihode od kamatnih stopa.
Ipak, prvi zadatak banaka je da prikupljaju sredstva, a poslije da ih plasiraju realnom sektoru i
graĎanima. Mislim da će se to promijeniti jer činjenica je da u BiH ima sredstava, ali da se ona ne
plasiraju u dovoljnoj mjeri.
Sa druge strane, firme bi mogle povećati kapital izlazeći na berzi, a investitori bi mogli putem tržišta
kapitala plasirati višak novca.
eKapija: Očekujete li kreditni rast u narednom periodu?
- Centralna banka BiH je prije nekoliko mjeseci uvela negativnu stopu na depozite kako bi
komercijalne banke navela da ne čuvaju novac, već da ga puste u realan sektor. Ta mjera je imala
neke efekte, ali jedan dio je otišao u razduživanje banaka svojim majkama, a drugi dio je otišao u
kredite realnom sektoru. Ovo je povećalo kreditni rast na oko 4%, pa bismo mogli reći da ima neki
efekat.
Sa druge strane, ono što banke često koriste, a nije dobro, to je da se država, tj. oba entiteta
pojavljuju često kao najpoželjniji zajmoprimaoci. Naime, entiteti svoje deficite zatvaraju putem
vrijednosnih papira i kupe slobodan novac koji bi trebalo da bude plasiran realnom sektoru i
graĎanima. To nikako nije dobro, ali banke znaju da im je to siguran plasman. Dobro je da i to ima
svoje granice, jer je sa MMF-om potpisan aranžman gdje su postavljeni odreĎeni limiti, preko kojih se
entiteti ne smiju zaduživati. Kao što sam rekao, mogao bi se očekivati kreditni rast, ali ne kao 2008.
eKapija: Da li je problem NPL-a najveći s kojim se bankari u
BiH trenutno susreću i kako bi se najefikasnije on mogao ublažiti?
- NPL jeste jedan od problema u bankarskom sektoru, jer je udio tih kredita oko 14%. Trenutno je u
procesu donošenje zakona o bankama na entitetskom nivou gdje bi se trebalo usvojiti pravni okvir za
čišćenje bilansa banaka. Mi to i očekujemo, jer je to usvojeno i u drugim zemljama u regionu, gdje su
naše grupacije kao što su Raiffeisen, UniCredit, Hypo takoĎe aktivne. To bi doprinjelo da banke očiste
bilanse i budu aktivnije u narednom periodu, što bi podstaklo kreditni rast.
TakoĎe, u fazi pregovora je i bankarska rezolucija. Dileme su gdje bi trebalo da bude, da li u Agenciji
za bankarstvo ili u Agenciji za osiguranje depozita i ko će sa njom upravljati. To je, u stvari, fond u
koji bi banke iz svoje aktive same izdvajale odreĎeni procenat, koji bi služio kao zaštita za
potencijalne greške banaka.
eKapija: Kako ocjenjujete situaciju u bankarskom sektoru BiH? Šta očekujete da će se promijeniti u
narednom periodu?
- Očekujem da će se dešavati dalja ukrupnjavanje banaka. Četiri banke u FBiH su se spojile u dvije -
Privredna i Bor banka, kao i IKB i Moja Banka. Nažalost, nijedna banka u BiH ne može da prati neki
veći projekat, kao što je Koridor 5C, uglavnom idu u konzorcij banaka. S tim u vezi, očekujem dalje
ukrupnjavanje banaka, jer 25 banaka je puno za BiH, nekih 10-ak banaka bi bilo sasvim dovoljno.
TakoĎe, očekujem i održavanje povjerenja klijenata. Naime, i klijenti imaju pravo izbora gdje će
procjenjivati koje su banke zdrave, transparentne i koje objavljuju svoje finansijske rezultate, kao i
kako se banke kotiraju na tržištu kapitala. Finansijska edukacija svakog klijenta, počevši od mene pa
svih nas, je potrebna. Moramo da se informišemo jer često kamata može biti zamka – one banke koje
nude najveću kamatu ili veću kamatu od konkurencije je prvi znak da je banka u problemu sa
likvidnošću. Dakle, moja preporuka je da se sagledaju svi elementi finansijskog zdravlja svake banke i
da se odrede po tome. Na kraju, ne morate biti u jednoj banci, ne kažu džaba stari ljudi "ne sva jaja u
istu košaru", pa je sa te strane disperzija rizika poželjna.
PORTAL http://www.startbih.info DATUM 13.10.2016.
NASLOV Legendarni trofej UEFA Champions League sutra i prekosutra u Bihaću
LINK http://www.startbih.info/Aktuelnost.aspx?id=83573
KLJUCNA
RIJEC UniCredit Bank
U okviru Turneje trofeja UEFA Champions League u Bosni i Hercegovini, koju predstavlja UniCredit,
legendarni trofej stiže u Bihać u petak, 14.10. i subotu, 15.10.
Trofej će sutra, 14.10.2016. od 10.00 do 19.00 sati biti izložen za fotografisanje u tržnom centru
Adna-Commerc, Nositelja hrvatskog trolista.
Naredni dan, u subotu, 15.10., Bišćani će od 12.00 do 20.00 sati na Gradskom trgu imati mogućnost
da osjete nogometnu euforiju prestižnog natjecanja UEFA Champions League. Svi zainteresirani imat
će priliku da posjete izložbu i slikaju se sa legendarnim trofejem. Kamion, koji je specijalno napravljen
za Turneju trofeja UEFA Champions League, pretvorit će se u izložbeni prostor veličine 200 kvadratnih
metara. Multimedijalna izložba u improviziranom izložbenom prostoru omogućit će
nogometnim/fudbalskim fanovima da uživo vide suvenire sa najvažnijih utakmica, te da testiraju svoje
nogometno/fudbalsko znanje, učestvujući u različitim igricama i na taj način osvoje brojne poklone.
Radi lakšeg pristupa izložbi preporučuje se besplatna prijava za brzi prolaz preko
https://www.ucltrophytour.com/ba#fastpass.
Pored multimedijalne izložbe istovremeno će na Gradskom trgu biti organizovan i nogometni dogaĎaj
za djecu od 12.00 do 15.00 sati, na kojem će učestvovati djeca iz ustanova za nezbrinutu djecu i
djecu sa poteškoćama u razvoju – korisnici Centra za socijalni rad. Od 15.00 do 18.00 sati nogometni
teren sa trenerima će biti otvoren za javnost, tako da se igri mogu pridružiti i ostali mališani, koje
ovim putem pozivamo. DogaĎaj za djecu organizovan je u saradnji sa Otvorenim zabavnim školama
fudbala, uz podršku partnera Nogometnog/fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, Adidasa i
MasterCarda.
Turneja trofeja u Bosni i Hercegovini posjetila je Sarajevo (06.10.), Tuzlu (08. i 09.10.), Derventu
(11.10.), a posljednja stanica u Bosni i Hercegovini je Bihać.
Ovogodišnja Turneja trofeja UEFA Champions League, koju predstavlja UniCredit, je prije Bosne i
Hercegovine posjetila Rumuniju i Srbiju, a nakon boravka u našoj zemlji nastavlja svoj put u Hrvatsku
i MaĎarsku.
Od 2009. do 2015. godine, više od 600.000 ljudi iz 16 zemalja doživjelo je Turneju trofeja UEFA
Champions League.
PORTAL http://www.vazdan.com DATUM 14.10.2016.
NASLOV Legendarni trofej UEFA Champions League u Bihaću
LINK http://www.vazdan.com/vijest/legendarni-trofej-uefa-champions-league-u-bihacu/451304
KLJUCNA
RIJEC UniCredit Bank
SportSport.ba U okviru Turneje trofeja UEFA Champions League u Bosni i Hercegovini, koju
predstavlja UniCredit, legendarni trofej stiže u Bihać u petak, 14.10. i subotu, 15.10.... 24 sat
PORTAL http://www.fokus.ba DATUM 13.10.2016.
NASLOV Legendarni trofej UEFA Champions League sutra i prekosutra u Bihaću
LINK
http://www.fokus.ba/sport/fudbal/legendarni-trofej-uefa-champions-league-sutra-i-prekosutra-u-bihacu/493864/
KLJUCNA
RIJEC UniCredit Bank
U okviru Turneje trofeja UEFA Champions League u Bosni i Hercegovini, koju predstavlja UniCredit,
legendarni trofej stiže u Bihać u petak, 14.10. i subotu, 15.10.
Trofej će sutra, 14.10.2016. od 10.00 do 19.00 sati biti izložen za fotografisanje u tržnom centru
Adna-Commerc, Nositelja hrvatskog trolista.
Naredni dan, u subotu, 15.10., Bišćani će od 13.00 do 20.00 sati na Gradskom trgu imati mogućnost
da osjete nogometnu euforiju prestižnog natjecanja UEFA Champions League. Svi zainteresirani imat
će priliku da posjete izložbu i slikaju se sa legendarnim trofejem.
Kamion, koji je specijalno napravljen za Turneju trofeja UEFA Champions League, pretvorit će se u
izložbeni prostor veličine 200 kvadratnih metara.
Multimedijalna izložba u improviziranom izložbenom prostoru omogućit će nogometnim/fudbalskim
fanovima da uživo vide suvenire sa najvažnijih utakmica, te da testiraju svoje nogometno/fudbalsko
znanje, učestvujući u različitim igricama i na taj način osvoje brojne poklone.
Radi lakšeg pristupa izložbi preporučuje se besplatna prijava za brzi prolaz preko
https://www.ucltrophytour.com/ba#fastpass.
PORTAL http://bosnia.shafaqna.com DATUM 13.10.2016.
NASLOV Legendarni trofej UEFA Champions League sutra i prekosutra u Bihaću
LINK http://bosnia.shafaqna.com/BA/BA/262310
KLJUCNA
RIJEC UniCredit Bank
14.10. od 10.00 sati u tržnom centru Adna-Commerc ;15.10. od 12.00 sati na Gradskom trgu
;Turneju trofeja UEFA Champions League u BiH predstavlja UniCredit
Read on the original site
PORTAL http://www.bigportal.ba DATUM 13.10.2016.
NASLOV Dokazi otkriveni zahvaljujući panju!
LINK http://www.bigportal.ba/dokazi-otkriveni-zahvaljujuci-panju/
KLJUCNA
RIJEC UniCredit Bank
Jedan od krunskih dokaza u istrazi oružane pljačke 617.000 maraka naĎen je gotovo slučajno
zahvaljujući meštanima i... panju!
Dokazi otkriveni zahvaljujući panju!
Jedan od krunskih dokaza u istrazi oružane pljačke 617.000 maraka naĎen je gotovo slučajno
zahvaljujući meštanima i… panju!
Meštani Donjih Podgradaca Dragoljub Berić i njegova nevenčana supruga Milka Vujić ispričali su juče u
banjalučkom Okružnom sudu da su automobil, za koji će se ispostaviti da je zeleni „audi A 6“ koji su
optuženi pripadnici Specijalne jedinice policije MUP RS u septembru prošle godine koristili u oružanoj
pljački, primetili slučajno “dok su se tamićem vozili u šumu po drva“.
“Bilo je to oko sedam časova ujutro. Mi smo išli u drva i poranili smo da nas policija ne bi zaustavila,
jer nismo imali dozvolu. Dok smo se vozili Milka je u jednom momentu pogledala niz padinu i rekla da
vidi auto.
Pogledao sam i ja, ali mi se učinilo da vidim nekakav kišobran. Zaustavio sam „tamić“, uzeo sekiru kao
osiguranje i otišli smo dole. Kada smo se primakli video sam da je Milka bila u pravu i da je neki
automobil prekriven maskirnom ceradom. Primetio sam da je automobil zaustavio jedan panj, jer bi
inače otišao još niže u gustu šikaru i siguran sam da ga ni danas niko ne bi pronašao”, ispričao je
Berić.
Kaže da je odmah pozvao policiju koja je došla u rekordnom vremenu. Upravo je ovaj pronalazak
automobila koji su razbojnici koristili tokom pljačke omogućio tužilaštvu da doĎe do krunskih
materijalnih dokaza protiv optuženih.
Tokom suĎenja svedočila je i Gospa Todorović Tešić, radnica “UniCredit” banke, koja je potvrdila da je
u opljačkanom vozilu “Sektor sekjuritija” bio novac ove banke, i to 890.000 evra, 200.000 švedskih
kruna, 20.000 australskih dolara, 80.000 danskih kruna, 15.000 kanadskih dolara i 400.000 hrvatskih
kuna.
Optuženi
Optužnica Republičkog javnog tužilaštva tereti
suspendovane pripadnike Specijalne jedinice policije MUP RS i to Vladana Malića (32) da je bio
organizator zločinačke grupe razbojnika, te Aleksandra Popovića (29) iz Kotor Varoša i Gorana Paraša
(27) iz Banjaluke da su bili članovi ove organizacije.
Jedini civil u ovoj organizaciji bio je Oleg Banda (30) iz Banjaluke.
PORTAL http://www.nap.ba DATUM 13.10.2016.
NASLOV Kemal Kozarić: Očekujem dalju konsolidaciju bankarskog tržišta u BiH
LINK http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=29748
KLJUCNA
RIJEC
Centralna banka BiH, UniCredit Bank, Hypo Alpe Adria Bank,
Raiffesien Bank, Agencija za osiguranje depozita BiH, BOR banka, IK banka Zenica, Privredna banka Sarajevo, Moja banka
Prvi put, poslije dugo vremena, zaduženost privrede prednjači u odnosu na kredite graĎana. Ovo nam
ukazuje da je stanovništvo prezaduženo i da bi banke svoj novac trebalo da preusmjere ka realnom
sektoru, kaže u intervjuu za eKapiju Kemal Kozarić, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prenosi
Patria.
Kozarić pojašnjava da sadašnji kreditni rast od 3% ne može biti dovoljna podrška privredi, te da bi
rast od 6% zadovoljio sve one firme koje traže novac. On kaže da nedavno uvoĎenje negativne stope
na depozite komercijalnih banaka kod Centralne banke BiH ima odreĎeni efekat, jer su banke u ovom
periodu ipak dio novca plasirale preduzećima.
eKapija: U EU čak 99,8% firmi pripada sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća koja ostvaruju 55%
BDP-a. Kakva je po Vašem mišljenju situacija u BiH kada je riječ o MMSP sektoru? Mogu li ona biti
pokretač ekonomskog rasta koji najavljuju MMF i Svjetska banka?
- BiH je prije rata imala pet najvećih izvoznika u bivšoj Jugoslaviji, kao što su Šipad, Famos, Unis,
UPI... Nažalost, tih sistema koji su zapošljavali desetine hiljada radnika više nema, i htjeli mi ili ne,
tranzicija i organizacija koje su se desile, orijentisali su privredu na mala i srednja preduzeća. Sigurno
da ona danas igraju veliku ulogu u realnom sektoru i, činjenica je da se i strani investitori uglavnom
okreću baš tim preduzećima. Samo je pitanje šta je malo i srednje preduzeće, jer što je u Evropi malo
i srednje preduzeće, u BiH je veliko. Jednostavno rečeno, ti privredni subjekti su se usitnili i oni sada
zapošljavaju najveći broj radnika.
S obzirom na to da je nezaposlenost u BiH 27%, govori da tu ima jako puno prostora i da MSP jeste
ciljna grupa kojom bi se mogao pokrenuti ekonomski razvoj, kao što su rekle Svjetska banka i MMF.
Sa druge strane, MMF je u Pismu namjere tačno precizirao da je država dužna da privatizuje sve firme
u kojima ima većinski paket, jer se pokazala kao loš upravljač. To će se desiti, a i desilo se sa FDS-
om, kao i ovih dana sa Bosnalijekom.
eKapija: Imaju li ova preduzeća dovoljnu podršku bankarskog sektora, s obzirom na to da se banke
sve teže odlučuju da daju novac za pokretanje firmi ili inovativne projekte?
- Komercijalne banke u BiH su plasirale kredite vrijedne 14 mlrd KM. Posljednje dvije godine taj odnos
je 55%:45% u korist privatnih preduzeća. Ovo je prvi put da je sektor graĎanstva u manjem iznosu
zastupljen u kreditima što jasno govori da su graĎani dosta zasićeni kreditima. Naime, zaduženost po
stanovniku je 1.800 KM, što nam ukazuje da tu više nema
prostora za nova zaduživanja. Realni sektor jeste taj koji može da primi sredstva, a ovaj sektor često i
traži novac od banaka.
Prije krize, tačnije 2008. godine, kreditni rast je bio oko 30%, a sada je oko 3%, što znači da nijedna
ekstremna situacija nije dobra. Mi smo to nazivali "kreditni bum" i on je morao uvesti u bankarsku
krizu, ali i ovaj potcijenjeni kreditni rast od 3% takoĎe ne može biti podrška realnom sektoru, a ni
graĎanima. Rast od oko 6% bi trebalo da bude dobar i zadovoljio bi većinu onih koji traže novac.
eKapija: Sa druge strane, od bankara često čujemo primjedbu da novca ima, ali da je sve manje
dobrih projekata i zdravih, likvidnih kompanija. Čini se da je riječ o začaranom krugu, gdje
kompanijama nedostaje novca, a bankama kompanije. Koji su alternativni izvori finansiranja, osim
kredita, koje biste u ovom trenutku, u BiH, mogli preporučiti privrednicima?
- Banke su sada promijenile svoj odnos u upravljanju sa rizicima. Zbog novog pristupa i Bazela II,
traži se da se preventivno djeluju kako se ne bi desilo da se bave posljedicama, nego da prepoznaju
ko može da vrati kredit. Sa te strane, banke su smanjile kreditnu aktivnost. Sad se dešava da banke
skoro 50% u svom bilansu u prihodima ostvaruju putem usluga, kao što su usluge platnog prometa,
mjenački poslovi, tekući računi... Čim preĎete prag banke morate nešto platiti, upravo zato da bi
nadomjestile kreditne prihode ili prihode od kamatnih stopa.
Ipak, prvi zadatak banaka je da prikupljaju sredstva, a poslije da ih plasiraju realnom sektoru i
graĎanima. Mislim da će se to promijeniti jer činjenica je da u BiH ima sredstava, ali da se ona ne
plasiraju u dovoljnoj mjeri.
Sa druge strane, firme bi mogle povećati kapital izlazeći na berzi, a investitori bi mogli putem tržišta
kapitala plasirati višak novca.
eKapija: Očekujete li kreditni rast u narednom periodu?
- Centralna banka BiH je prije nekoliko mjeseci uvela negativnu stopu na depozite kako bi
komercijalne banke navela da ne čuvaju novac, već da ga puste u realan sektor. Ta mjera je imala
neke efekte, ali jedan dio je otišao u razduživanje banaka svojim majkama, a drugi dio je otišao u
kredite realnom sektoru. Ovo je povećalo kreditni rast na oko 4%, pa bismo mogli reći da ima neki
efekat.
Sa druge strane, ono što banke često koriste, a nije dobro, to je da se država, tj. oba entiteta
pojavljuju često kao najpoželjniji zajmoprimaoci. Naime, entiteti svoje deficite zatvaraju putem
vrijednosnih papira i kupe slobodan novac koji bi trebalo da bude plasiran realnom sektoru i
graĎanima. To nikako nije dobro, ali banke znaju da im je to siguran plasman. Dobro je da i to ima
svoje granice, jer je sa MMF-om potpisan aranžman gdje su postavljeni odreĎeni limiti, preko kojih se
entiteti ne smiju zaduživati. Kao što sam rekao, mogao bi se očekivati kreditni rast, ali ne kao 2008.
eKapija: Da li je problem NPL-a najveći s kojim se bankari u
BiH trenutno susreću i kako bi se najefikasnije on mogao ublažiti?
- NPL jeste jedan od problema u bankarskom sektoru, jer je udio tih kredita oko 14%. Trenutno je u
procesu donošenje zakona o bankama na entitetskom nivou gdje bi se trebalo usvojiti pravni okvir za
čišćenje bilansa banaka. Mi to i očekujemo, jer je to usvojeno i u drugim zemljama u regionu, gdje su
naše grupacije kao što su Raiffeisen, UniCredit, Hypo takoĎe aktivne. To bi doprinjelo da banke očiste
bilanse i budu aktivnije u narednom periodu, što bi podstaklo kreditni rast.
TakoĎe, u fazi pregovora je i bankarska rezolucija. Dileme su gdje bi trebalo da bude, da li u Agenciji
za bankarstvo ili u Agenciji za osiguranje depozita i ko će sa njom upravljati. To je, u stvari, fond u
koji bi banke iz svoje aktive same izdvajale odreĎeni procenat, koji bi služio kao zaštita za
potencijalne greške banaka.
eKapija: Kako ocjenjujete situaciju u bankarskom sektoru BiH? Šta očekujete da će se promijeniti u
narednom periodu?
- Očekujem da će se dešavati dalja ukrupnjavanje banaka. Četiri banke u FBiH su se spojile u dvije -
Privredna i Bor banka, kao i IKB i Moja Banka. Nažalost, nijedna banka u BiH ne može da prati neki
veći projekat, kao što je Koridor 5C, uglavnom idu u konzorcij banaka. S tim u vezi, očekujem dalje
ukrupnjavanje banaka, jer 25 banaka je puno za BiH, nekih 10-ak banaka bi bilo sasvim dovoljno.
TakoĎe, očekujem i održavanje povjerenja klijenata. Naime, i klijenti imaju pravo izbora gdje će
procjenjivati koje su banke zdrave, transparentne i koje objavljuju svoje finansijske rezultate, kao i
kako se banke kotiraju na tržištu kapitala. Finansijska edukacija svakog klijenta, počevši od mene pa
svih nas, je potrebna. Moramo da se informišemo jer često kamata može biti zamka – one banke koje
nude najveću kamatu ili veću kamatu od konkurencije je prvi znak da je banka u problemu sa
likvidnošću. Dakle, moja preporuka je da se sagledaju svi elementi finansijskog zdravlja svake banke i
da se odrede po tome. Na kraju, ne morate biti u jednoj banci, ne kažu džaba stari ljudi "ne sva jaja u
istu košaru", pa je sa te strane disperzija rizika poželjna.