izvedbeni plan - filozofski fakultet - 2014 - ds - 1p- ljs - kro.pdf · izvedbeni plan i. osnovni...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremene književne teorije Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 11.15-14:00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati

Telefon 051/265-675 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju - Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail -

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Nakon obrata prema jeziku (lingvistički obrat) koji je pokrenuo pravu teorijsku revoluciju u znanosti o književnosti, koncem šezdesetih godina 20. stoljeća taj je lingvistički model podvrgnut temeljitoj reviziji iz raznih pravaca. To je značilo preispitivanje ključnih opreka koje su tvorile okvir dotadašnjeg mišljenja o književnosti: jezik/stvarnost, poetski/svakodnevni jezik, poetska/referencijalna funkcija, tekst/kontekst, govor/pismo, komunikacija/referencija, označitelj/označeno, jezik/govor, visoka/trivijalna književnost, roman/manje književne vrste, itd. Uslijed takvog 'prevrednovanja svih vrijednosti' javio se neodgodiv zahthjev da se u proučavanje književnosti uključi do tada isključena problematika: kontekst, stvarnost, referencija, ideologija, pragmatika, kanon, institucija, klasna/rasna/rodna raslojenost autora/čitatelja/teoretičara. Drugim riječima, smatralo se da se dotadanji anti-mimetički i anti-reprezentacijski okvir proučavanja književnosti nužno mora nadopuniti upravo mimetičkom i reperezentacijskom problematikom. Odnosno, proučavanje književnosti ne može biti samo usredotočeno na probleme značenja i strukture jezične tvorevine, već mora uključiti društveni, kultur(al)ni, institucijski okvir unutar kojeg se tvori i cirkulira značenje teksta.

Stoga, od šezdesetih godina na ovamo znanost o književnosti prolazi kroz obrat prema kulturi (kulturalni obrat) koji otada tvori novo polazište u proučavanju književnosti. Kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama: 1. razumijevanje odnosa pojmova književnosti i kulture, 2. poznavanje povijesnih i društvenih okolnosti koji su pokrenuli takvu teorijsku transformaciju, 3. pojašnjavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (moć, diskurz, diseminacija,

dometak, parergon, paralogija, kolanje društvene energije, resemantizacija, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. tumačenje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, razumijevanje odnosa (razlika, sličnosti) između pravaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40

Kontinuirana provjera znanja 2 - ZAVRŠNI ISPIT 1,5 60 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. ( određene natuknice) 2. Culler, J., O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991., str. od 195. do 243. 3. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb, 1994., str. od 115. do 163. 4. Lešić, Z., Nova čitanja. Poststrukturalistička čitanka., Sarajevo, 2003. 5. Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb, 2006., str. od 113. do 213. 6. Šporer, D., Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005., str. od 7. do 165.

IZBORNA LITERATURA

1. A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

2. Eagleton, T., Teorija i nakon nje, Zagreb, 2005. 3. Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 4. Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 5. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, 1992. 6. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi u suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : Studenti su obavezni tijekom semestra položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto

točno riješenih zadataka. Na kolokviju može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit sastoji se od 4 zadataka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže tokom travnja. Završni ispit:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 60

bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 16. i 30. 6. u 10 (P)

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 10 (P)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

Psihoanalitička kritika i književnost

Psihoanalitička kritika i kultura

Arhetipska kritika – književni modusi I

Arhetipska kritika – književni modusi II

Poststrukturalizam I

Poststrukturalizam II

Kontinuirana provjera znanja

Marksistička kritika

Hermeneutička teorija pripovijedanja i metafore (P. Ricoeur)

Alegorija čitanja (P. de Man)

Feministička kritika I

Feministička kritika II

Postkolonijalna kritika

Novi historizam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremene književne teorije Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 2. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 11.15-14:00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati




e-mail -


Nakon obrata prema jeziku (lingvistički obrat) koji je pokrenuo pravu teorijsku revoluciju u znanosti o književnosti, koncem šezdesetih godina 20. stoljeća taj je lingvistički model podvrgnut temeljitoj reviziji iz raznih pravaca. To je značilo preispitivanje ključnih opreka koje su tvorile okvir dotadašnjeg mišljenja o književnosti: jezik/stvarnost, poetski/svakodnevni jezik, poetska/referencijalna funkcija, tekst/kontekst, govor/pismo, komunikacija/referencija, označitelj/označeno, jezik/govor, visoka/trivijalna književnost, roman/manje književne vrste, itd. Uslijed takvog 'prevrednovanja svih vrijednosti' javio se neodgodiv zahthjev da se u proučavanje književnosti uključi do tada isključena problematika: kontekst, stvarnost, referencija, ideologija, pragmatika, kanon, institucija, klasna/rasna/rodna raslojenost autora/čitatelja/teoretičara. Drugim riječima, smatralo se da se dotadanji anti-mimetički i anti-reprezentacijski okvir proučavanja književnosti nužno mora nadopuniti upravo mimetičkom i reperezentacijskom problematikom. Odnosno, proučavanje književnosti ne može biti samo usredotočeno na probleme značenja i strukture jezične tvorevine, već mora uključiti društveni, kultur(al)ni, institucijski okvir unutar kojeg se tvori i cirkulira značenje teksta.

Stoga, od šezdesetih godina na ovamo znanost o književnosti prolazi kroz obrat prema kulturi (kulturalni obrat) koji otada tvori novo polazište u proučavanju književnosti. Kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce.


Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama: 1. razumijevanje odnosa pojmova književnosti i kulture, 2. poznavanje povijesnih i društvenih okolnosti koji su pokrenuli takvu teorijsku transformaciju, 3. pojašnjavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (moć, diskurz, diseminacija,

dometak, parergon, paralogija, kolanje društvene energije, resemantizacija, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. tumačenje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, razumijevanje odnosa (razlika, sličnosti) između pravaca.





Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 40

Kontinuirana provjera znanja 2 - ZAVRŠNI ISPIT 2 60 UKUPNO 5 100












1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. ( određene natuknice) 2. Culler, J., O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991., str. od 195. do 243. 3. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb, 1994., str. od 115. do 163. 4. Lešić, Z., Nova čitanja. Poststrukturalistička čitanka., Sarajevo, 2003. 5. Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb, 2006., str. od 113. do 213. 6. Šporer, D., Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005., str. od 7. do 165.

IZBORNA LITERATURA

1. A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

2. Eagleton, T., Teorija i nakon nje, Zagreb, 2005. 3. Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 4. Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 5. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, 1992. 6. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi u suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb, 2004.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.


Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : Studenti su obavezni tijekom semestra položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto

točno riješenih zadataka. Na kolokviju može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit sastoji se od 4 zadataka esejskoga tipa od kojih je jedan iz propisane literature.

Napomena: Kolokvij se polaže tokom travnja. Završni ispit:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa od kojih je jedan iz propisane literature. Na završnom

ispitu može se maksimalno dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16. i 30. 6. u 10 (P)

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 10 (P)


Psihoanalitička kritika i književnost

Psihoanalitička kritika i kultura

Arhetipska kritika – književni modusi I

Arhetipska kritika – književni modusi II

Poststrukturalizam I

Poststrukturalizam II

Kontinuirana provjera znanja

Marksistička kritika

Hermeneutička teorija pripovijedanja i metafore (P. Ricoeur)

Alegorija čitanja (P. de Man)

Feministička kritika I

Feministička kritika II

Postkolonijalna kritika

Novi historizam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 10.15-13.00, dv. 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30


Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof. Kabinet 709

Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-674

e-mail [email protected]


Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.


Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna epoha,

ideološki kontekst...) demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100












1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o interpretaciji)

IZBORNA LITERATURA

1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001. 2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str. 189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi, god. 36 (1992),

br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.), Colonial

Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili Dunja

Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih predložaka)

Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 6. i 4. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

4. 9. i 11. 9. 2014.


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur).

4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije.

7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija).

8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija.

9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer).

10 Kolokvij

11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.

12 Zaključno predavanje

13 Izlaganje seminarskih radova






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 2. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 10.15-13.00, dv. 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30


Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof. Kabinet 709

Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-674



Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.


Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna epoha,

ideološki kontekst...) demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1.5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1.5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100












1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o interpretaciji)

IZBORNA LITERATURA

1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001. 2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str. 189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi, god. 36

(1992), br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.), Colonial

Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili Dunja

Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih predložaka)

Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 6. i 4. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

4. 9. i 11. 9. 2014.


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur).

4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije.

7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija).

8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija.

9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer).

10 Kolokvij

11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.

12 Zaključno predavanje







MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik reklama Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 9.15-10.00 (S); 10.15-12,00 (P), dv. 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac

Kabinet F-603 Vrijeme za konzultacije četvrtkom 11.30-13.00 i e-poštom


Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije utorkom 12.00-13.30 i e-poštom Telefon 051/265-683



Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.


Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno prikupljati, sistematizirati i interpretirati reklamnu građu; • znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta; • analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…); • samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku stručnu literaturu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Multimedija i internet

Komentar: Planira se organiziranje dviju tematskih radionica/gostujućih predavanja.


Pohađanje nastave 1 - Aktivnosti u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Istraživanje 1 (0,4 + 0,6) 60 a) Istraživački zadatak I. 0,4 20 b) Istraživački zadatak II. 0,6 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta). Kontinuirana provjera znanja – međuispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u pismenom i usmenom obliku. Istraživački zadaci Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Oba se rada prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 15, odnosno 35; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Istraživački zadatci I i II trebaju biti napisani u PwPt prezentaciji i moraju sadržavati sljedeće dijelove:

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživačke zadatke studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Istraživački zadatak I. Istraživački zadatak II. Izvrstan (5) – 18 – 20 bodova Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 15 – 17 bodova Vrlo dobar (4) – 30 – 35 bodova Dobar (3) – 12 – 14 bodova Dobar (3) – 24 – 29 bodova Dovoljan (2) – 9 – 11 bodova Dovoljan (2) – 19 – 23 bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena:










1. Belak, B., Ma tko samo smišlja te reklame ?!?, Zagreb 2008. 2. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 3. Jezik i mediji – jedan jezik : više svjetova – Zbornik HDPL, Zagreb – Split 2006. 4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2001.

IZBORNA LITERATURA

1. Bagić, K., Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012. 2. Bonačić, M., Tekst – diskurs – prijevod (O poetici prevođenja), Split 1999. 3. Cook, G., The Discourse of Advertsing, London 1992. 4. Coulthard, M., An Introduction to Discourse Analysis, London 1997. 5. Čmejrková, S., Reklama v češtine – Čeština v reklame, Prag 2000. 6. Filipan-Žignić, B., O jeziku novih medija: Kvare li novi mediji standardni jezik?, Split, 2012.

7. Goddard, A., The Language od Advertising – Written Texts, London – New York 1998. 8. Janich, N., Werbesprache, Tübingen 1999. 9. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 10. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2002. 11. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2003. 12. Skowronkova, K., Reklama, Kraków 1993. 13. Vanden Bergh, B. G. i Katz, H., Advertising – Principles, Choice, Challenge, Change, Illinois 1999. 14. Williamson, J., Decoding Advertisements – Ideology and Meaning in Advertising, London 1998.


• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča.


• u vrijeme konzultacija • e-poštom Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni Pismeni: 16. lipnja i 7. srpnja; Usmeni: 17. lipnja i 9. srpnja

Jesenski izvanredni

Pismeni i usmeni: 3. i 10. rujna


1. --- 2. Uvod (program, literatura; obveze) 3. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi; sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i

kognitivnolingvistički pogled na reklamu 4. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent 5. Dekodiranje reklamnih poruka objektivno i subjektivno u reklami 6. Lingvostilistički pristup reklamama 7. Festival znanosti 8. Pisani i govoreni reklamni diskurs 9. --- 10. --- 11. Globalno i lokalno u jeziku reklama 12. Intertekstualnost; interdiskurzivnost; citatnost; aludiranje 13. Atribucija u reklamama 14. (Kvazi)intelektualnost reklame 15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik reklama Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 8.15-10.00 (S); 10.15-12,00 (P), dv. 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac



Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije utorkom 12.00-13.30 i e-poštom Telefon 051/265-683



Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.


Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno prikupljati, sistematizirati i interpretirati reklamnu građu; • znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta; • analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…); • samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku stručnu literaturu.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Multimedija i internet

Komentar: Planira se organiziranje dviju tematskih radionica/gostujućih predavanja.


Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 10

Istraživanje 1 (0,4 + 0,6) 60

a) Istraživački zadatak I. 0,4 25

b) Istraživački zadatak II. 0,6 35

ZAVRŠNI ISPIT 1 (0,7 pismeni + 0,3 usmeni) 30 (20+10) UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta). Kontinuirana provjera znanja – međuispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u pismenom i usmenom obliku. Istraživački zadaci Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Oba se rada prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 25, odnosno 35): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 20, odnosno 30; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Istraživački zadatci I i II trebaju biti napisani u PwPt prezentaciji i moraju sadržavati sljedeće dijelove:

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživačke zadatke studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Istraživački zadatak I. Istraživački zadatak II. Izvrstan (5) – 21 – 25 bodova Izvrstan (5) – 31 – 35 bodova Vrlo dobar (4) – 16 – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 26 – 30 bodova Dobar (3) – 11 – 15 bodova Dobar (3) – 21 – 25 bodova Dovoljan (2) – 6 – 10 bodova Dovoljan (2) – 16 – 20 bodova











1. Belak, B., Ma tko samo smišlja te reklame ?!?, Zagreb 2008. 2. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 3. Jezik i mediji – jedan jezik : više svjetova – Zbornik HDPL, Zagreb – Split 2006. 4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2001.

IZBORNA LITERATURA

1. Bagić, K., Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012. 2. Bonačić, M., Tekst – diskurs – prijevod (O poetici prevođenja), Split 1999. 3. Cook, G., The Discourse of Advertsing, London 1992. 4. Coulthard, M., An Introduction to Discourse Analysis, London 1997. 5. Čmejrková, S., Reklama v češtine – Čeština v reklame, Prag 2000.

6. Filipan-Žignić, B., O jeziku novih medija: Kvare li novi mediji standardni jezik?, Split, 2012. 7. Goddard, A., The Language od Advertising – Written Texts, London – New York 1998. 8. Janich, N., Werbesprache, Tübingen 1999. 9. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 10. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2002. 11. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2003. 12. Skowronkova, K., Reklama, Kraków 1993. 13. Vanden Bergh, B. G. i Katz, H., Advertising – Principles, Choice, Challenge, Change, Illinois 1999. 14. Williamson, J., Decoding Advertisements – Ideology and Meaning in Advertising, London 1998.


• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.




• u vrijeme konzultacija • e-poštom Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Završni se ispit sastoji od pismenoga i usmenoga dijela, pri čemu pismeni dio nosi najviše 20, a usmeni dio najviše 10 bodova. Bodove za pismeni dio završnoga ispita studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 18 – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 15 – 17 bodova Dobar (3) – 12– 14 bodova Dovoljan (2) – 9– 11 bodova



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni Pismeni: 16. lipnja i 7. srpnja; Usmeni: 17. lipnja i 9. srpnja

Jesenski izvanredni

Pismeni i usmeni: 3. i 10. rujna


1. --- 2. Uvod (program, literatura; obveze) 3. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi; sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i

kognitivnolingvistički pogled na reklamu 4. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent 5. Dekodiranje reklamnih poruka objektivno i subjektivno u reklami 6. Lingvostilistički pristup reklamama 7. Festival znanosti 8. Pisani i govoreni reklamni diskurs 9. --- 10. ---

11. Globalno i lokalno u jeziku reklama 12. Intertekstualnost; interdiskurzivnost; citatnost; aludiranje 13. Atribucija u reklamama 14. (Kvazi)intelektualnost reklame 15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Redaktura i lektura Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 15.15-17.00, dv. 403 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina

Kabinet 705 Vrijeme za konzultacije srijedom 14.45-16.15


Suradnik na kolegiju Nikolina Palašić, prof. Kabinet 718

Vrijeme za konzultacije srijedom 14.45-16.15 Telefon 051/265-688



Redaktura i jezična redaktura – određenja pojma. Tekstni tipovi i jezični registri (podsustavi). Standardnojezično i nestandardnojezično. Govoreni i pisani jezik. Kriteriji pravilnosti u jeziku. Tipovi jezičnih normi: gramatičke norme, leksička norma, pravopisna i pravogovorna norma. Interpunkcija.

Strane riječi i imena. Tipovi odstupanja od jezičnih normi. Lektura – određenje pojma. Jezične razine (norme) i lektorski zahvati. Lektura na računalu (uključujući i

računalnu provjeru pravopisa). Kada i koje/čije tekstove lektorirati. Javna i privatna uporaba jezika. Zamke lektorskog posla: prihvatljive i

neprihvatljive intervencije u autorski tekst. Rad na različitim tipovima tekstova: analiza provedenih redaktorskih i lektorskih postupaka.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: razlikovati redaktorske od lektorskih zahvata u tekstu provesti redaktorske i lektorske zahvate u tekstu u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i govorenih iskaza koji

pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama

zaključiti o prihvatljivim i neprihvatljivim lektorskim i redaktorskim intervencijama u tekst NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)



Komentari: Studenti se na predavanjima upoznaju s osnovama redaktorskog i lektorskog posla, usvajaju teorijska polazišta za praktičan rad na tekstovima. Na seminarima se analiziraju različiti tipovi tekstova,uočavaju problemi i traže prihvatljiva rješenja (nužnost poznavanja standardnojezičnih normi).


Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 Seminarski rad 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100 Praktični rad izvodi se na nastavi i sastoji se od dviju provjera. Prva provjera nosi maksimalno 20 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 12 bodova.

Druga provjera (seminarski rad) nosi maksimalno 30 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 19 bodova. Datumi provođenja provjera utvrdit će se naknadno. Seminarski rad studenti obavljaju kod kuće. Seminarski rad donosi maksimalno 20 bodova, a za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti najmanje 12 bodova. Znači, studenti tijekom nastave mogu ostvariti najviše 70 bodova. Za izlazak na završni ispit moraju ostvariti najmanje 50 bodova. Napomena: Pri bodovanju obavljenih zadataka negativni će se bodovi dodjeljivati za one lektorske zahvate koji nisu u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika. Završni ispit je pismeni i usmeni. Na pismenom dijelu studenti redigiraju i lektoriraju pisani tekst. Na usmenom komentiraju provedene zahvate. Pismeni dio nosi do 25 bodova, usmeni do 5.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Napomena: Na popisu se literature posebno ne navode gramatike i pravopisi hrvatskoga standardnog jezika, iako se poznavanje normativne gramatike i hrvatske pravopisne norme svakako pretpostavlja.

1. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio Marko Samardžija, Zagreb 1999. 2. Pranjković, Ivo, Temeljna načela jezične pravilnosti, u: Kolo, 4/1996, str. 5–12. ili u: I. Pranjković, Ogledi o

jezičnoj pravilnosti, Zagreb 2010. 3. Silić, Josip, Lingvističke i sociolingvističke zakonitosti, u: J. Silić Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb

2006. 4. Silić, Josip, Polifunkcionalnost hrvatskog standardnog jezika, u: J. Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika,

Zagreb 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. 2. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje) 3. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. 4. Batnožić, S. – Ranilović, B. – Silić, J., Hrvatski računalni pravopis (Gramatičko-pravopisni računalni vodič),

Zagreb 1996. 5. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. 6. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006.


Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).


• predavanja i seminari • konsultacije


• osobno na predavanjima i seminarima • konsultacije • elektronička pošta (prema dogovoru)


Završni je ispit pismeni i usmeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. lipnja i 2. srpnja 2014. u 13

Jesenski izvanredni

5. i 12. rujna 2014. u 13


Ključni pojmovi: redaktura i lektura.

Jezične norme ukratko. Kriteriji pravilnosti u jeziku. Rad na tekstu.

Funkcionalna raslojenost jezika; jezični registri (podsustavi). Primjeri tekstova.

Govoreni i pisani tekst. Značajke lekture govorenog i pisanog teksta. Primjeri.

Rad na tekstovima: redaktura i lektura.












MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Starije hrvatsko jezikoslovlje Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 16.15-19.00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac



Suradnik na kolegiju Borana Morić Mohorovičić, prof. Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 14.30-16.00 i e-poštom Telefon 051/265-676



Osnova programa obuhvaća proučavanje hrvatskih jezikoslovnih priručnika do kraja 19. st. te značajki standardizacijskih procesa. Jezikoslovni se rad promatra kronološki i tematski. Analiziraju se jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici, gramatike, slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike, članci i sl. U toj se analizi problematizira razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.


Razvijanje kompetencije za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije tekstova starije pismenosti te kompetencije za pristup izabranim jezikoslovnim djelima različitih standardoloških faza. Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih jezikoslovnih tekstova i proučene literature studenti će moći: - samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova (posebice rječnika i gramatika); - biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju rječničkoga članka u starijim rječnicima; - protumačiti važnost programskih tekstova; - interpretirati standardizacijske procese, utvrditi korijene i okolnosti normiranja pojedinih jezičnih činjenica.





Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Istraživanje 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. Nema završnoga ispita.UKUPNO 3 100












Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Vončina, J., Vrančićev rječnik, Filologija, 9, 1979, 7-36.

IZBORNA LITERATURA

Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Farkaš, L., Od slovosloxnosti slavonske, Osijek, 2010. Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 1999. Moguš, M., Križanićeva hrvatska gramatika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 19, 1984, 1-96. Nyomárkay, I., Kroatističke studije, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Jezična baština, Split 1988. Pretisci hrvatskih jezikoslovnih djela od 16. do 19. stoljeća Zbornici radova (izbor); Časopisi (izbor)


• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected], [email protected] • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanu obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. • Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.




• u vrijeme konzultacija • e-poštom • nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


1.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadataka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Student je tijekom pisanja istraživačkoga zadatka dužan redovito dolaziti na konzultacije s profesorom (najmanje troje konzultacije). Radovi u obliku PwPt-prezentacije trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada i poštivanje normi HSJ – 20

Istraživački zadatak u PwPt-prezentaciji mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava, odnosno stručan

komentar rezultata analize). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Istraživački se radovi predaju u elektronskom obliku na e-adresu [email protected] i [email protected] te nakon konzultacija s profesorom na CD-u do kraja semestra. U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 60) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 54 – 60 bodova Vrlo dobar (4) – 46 – 53 bodova Dobar (3) – 38 – 45 bodova Dovoljan (2) – 30 – 37 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je izložena, predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka te kontinuirane provjere znanja (testovi na nastavi i redovite konzultacije s profesorom). Pridruživanje se ocjena ostvarenim bodovima vrši nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – 90 do 100% ocjenskih bodova B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E



ISPITNI ROKOVI

Zimski


24. 4. u 10 (P); 24. 4. u 12 (P)

Ljetni 16. 6. i 7. 7. (P); 17. 6. i 9. 7. u 9 (U)

Jesenski izvanredni

3. 9. i 10. 9. u 9 (P); 3. 9. i 10. 9. u 12 (U)


3. 3. Uvod u kolegij (program, literatura, obveze)

10. 3. Leksikografija (uvod); Rječnici (uvod i 16. st.) podjela istraživačkih zadataka; rad na tekstu

17. 3 Rječnici (17. st.) rad na tekstu

24. 3. Rječnici (18. st.) rad na tekstu

31. 3. Rječnici (19. st.) rad na tekstu

7. 4. Rasprave i polemike u 19. st. rad na tekstu

14. 4. Slovopis i pravopis rad na tekstu

21. 4. ispitni rok

28. 4. Gramatike (17. st.)

rad na tekstu

5. 5. Gramatike (18. i 19. st.) rad na tekstu

12. 5. Konzultativna nastava

19. 5 Studentska izlaganja

26. 5. Studentska izlaganja

2. 6. Zaključno predavanje; zaključivanje ocjena evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljska kinematografijaStudij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II.Akademska godina 2013./2014.Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 12.15-15.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska

Kabinet 611Vrijeme za konzultacije srijedom 14.30-16.00




e-mail -


Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s poviješću poljske kinematografije (najvažniji redatelji i glumci, najvažnija filmska djela) i, kroz prikazane filmove, približavanje poljske povijesti i kulture. Sekundarni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnom filmološkom terminologijom te osposobljenje studenata za korištenje navedenog znanja pri analizi gledanih filmova.

Sadržaj kolegija: - osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti, uvod u filmološku terminologiju; - uvod u povijest poljskog filma (periodizacija, poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća, važni redatelji i

glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade); - poljski film izvan poljske, poljski dobitnici Oscara, istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu; - Poljska filmska škola - Film «moralnog nemira» - Povijesni film - Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije - Književnost i filmske adaptacije - Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame - Nezavisni i amaterski film


Nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza student će biti sposoban: - prepoznati i opisati bitne karakteristike djela važnih za poljsku kinematografiju - prepoznati i objasniti odabrane termine iz filmologije - primijeniti stečena teorijska znanja u analizi filmskog djela





Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja 1* 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2** 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita 0 UKUPNO 4 100

*pismeni rad

**kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da












1. Turković Hrvoje, Nacrt filmske genologije, Zagreb 2010. 2. Tymowski Marek, Kratka povjest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 3. Filmski leksikon, (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 2003.

IZBORNA LITERATURA

1. Lubelski Tadeusz, Historia kina polskiego: Twórcy, filmy konteksty, Chorzów 2008.


Pohađanje nastave smatra se obaveznim.


Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta


Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


Nema završnoga ispita.


Rok za predaju pismenih zadataka: predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


28.02.2014 Osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti. Uvod u povjest poljskog filma (I) – poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća.

7.03.2014 Uvod u povijest poljskog filma (II) – važni redatelji i glumci, važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade, poljski dobitnici Oscara. Uvođenje u filmološku terminologiju. Projekcija filma. Analiza filma

14.03.2014 Uloga glazbe u filmu. Najznačajniji poljski skladatelji filmske glazbe Projekcija filma. Analiza filma

21.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma

28.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

4.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje.

Projekcija filma. Analiza filma.

11.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

18.04.2014 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija filma. Analiza filma.

9.05.2014 Povjesni film. Projekcija filma. Analiza filma.

16.05.2014 Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije. Projekcija filma. Analiza filma.

23.05.2014 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV, zamolbi i sl.

23.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

30.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

6.06.2014 Istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu. Projekcija filma. Analiza filma.

13.06.2014 Nezavisni i amaterski film. Projekcija filma. Analiza filma.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Monografski pristup temama starije hrvatske književnosti Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 9.15-11.00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr. sc. Saša Potočnjak

Kabinet 715 Vrijeme za konzultacije utorkom 10.30-12.00




e-mail -


Književni opus Frana Krste Frankopana reprezentativan je književni opus sjeverozapadne hrvatske književnosti 17. stoljeća (ozaljski jezično-književni krug). Obuhvaća prigodnu Elegiju (Divoto pianto), zbirku pjesama Gartlic za čas kratiti, ciklus pjesama Dijačke junačke, izdvojenu skupinu Pobožnih pjesama i zasebnu skupinu talijanskih pjesama,zbirku stihovanih zagonetki Zganke za vrime skratiti, zbirku poslovica Šentencije vsakojaške,prozni ulomak Trumbita sudnjega dneva, dramski fragment Jarne Bogati te Frankopanovo oproštajno pismo supruzi. Raznolikost književnih vrsta i podvrsta, literarnih konvencija kao i pluralnost lirskih diskurza karakteristika su Frankopanova književnoga opusa.U oblikovanju književnoga djela Frana Krste Frankopana sudjelovale su književne tradicije koje se razlikuju podrijetlom, dubinom starosti i trajanjem. U njegovu se opusu nalazi nasljeđe mitološke i klasične antičke književnosti, srednjolatinske popularne i provansalske ljubavne lirike, pojedine književne vrste talijanske renesanse,srednjovisokonjemačke književnosti katoličkoga Juga, a u dijelu opusa zamjetni su i elementi književnoga folklora. Cilj je kolegija protumačiti specifične književne strategije kojima je oblikovan Frankopanov pjesnički univerzum. U svrhu analitičkoga raslojavanja naglasak je na izoliranim aspektima književne strukture (stih, motivi, metaforika itd.), a s ciljem opisa svih poetičkih razina književnoga teksta. Metodom filološke obrade teksta, strukturnom i genološkom analizom te komparativnim pristupom nastojat će se predočiti jedan književni opus, različit od dominantne seičenteskne književne produkcije dubrovačke književnosti.


‐ objasniti temeljne odrednice književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ kritički čitati tekstove//pisca koji se aktualizira ‐ objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij

‐ riješiti jednostavnije književnopovijesne problema na temelju literature





Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 50 Kontinuirana provjera znanja 2 2 50 ZAVRŠNI ISPIT nema UKUPNO 4 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Bogdan, T. Instancija lirskoga subjekta i hrvatska petrarkistička lirika. ''Umjetnost riječi'', XLV, 3-4, Zagreb, 2001, str. 161-176.

2. Kravar, Z. Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1993. (odabrana poglavlja) 3. Kravar, Z., Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene, Treći program hrvatskog radija,

61/62, 2002. 4. Kravar, Z. Fran Krsto Frankopan u Leksikon hrvatskih pisaca, ur. K. Nemec, D. Fališevac, D. Novaković. Školska

knjiga, Zagreb, 2000. 5. Kravar, Z. Hrvatska lirika 17. i 18. stoljeća. Filozofski fakultet u Zagrebu.

http://www.ffzg.hr/kompk/TEKSTOVI%20NASTAVNIKA/kravar/05%20(Barokna%20lirika).doc 6. Rapacka, J. Uloga regionalizma u hrvatskoj kulturi, u Zaljubljeni u vilu, Književi krug, Split, 1998, str. 191-199. 7. Putanec, V. Postanak Frankopanove Trumbite. Rad JAZU knj. 275, Zagreb, 1949, str. 177-186. 8. Vončina, J. Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977, str. 191-255. 9. Vončina, J. Predgovor u Fran Krsto Frankopan, Djela. Stari pisci hrvatski, knj. 42, HAZU, Zagreb, 1995, str. 1-61. 10. Zgorzelski, C. Književnopovijesne perspektive genologije u proučavanju lirike. ''Umjetnost riječi, XVIII/2-4, Zagreb,

1974, str. 289-307.

OBAVEZNA SEKUNDARNA LITERATURA

1. Cavalcanti, G. Pastirica, u Talijanska lirika od postanka do Tassa, prev. i prir. F. Čale, Matica hrvatska, Split, 1968, str. 28-29.

2. Frankopan, F. K. Vrtić, izdao I. Kostrenčić. Tiskom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1871. 3. Frankopan, F. K. Djela, prir. J. Vončina. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. ILI

Frankopan, F. K. Djela, prir. J. Vončina. Stari pisci hrvatski, knjiga 42, HAZU, Zagreb, 1995. ILI Frankopan, F. K. Djela. Drugo, obnovljeno izdanje, prir. J. Vončina. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

4. Ripa, C. Ikonologija, prev. B. Jozić. Laus, Split, 2000.

IZBORNA LITERATURA

1. Bošković-Stulli, M. The High and the Low in Oral and Written Literature. Narodna umjetnost, 39/1, 2002. 2. Bumke, J. Courtly Culture. Literature and Society in the High Middle Ages, The Overlook Press, Woodstock&New

York, 2000. 3. Burke, P. Junaci, nitkovi i lude. Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. Curtius, Ernst Robert. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998. 5. Kravar, Z. Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1980. 6. Kravar, Z. Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića. Hrvatska književna baština, 2, ur. D.

Fališevac, J. Lisac, D. Novaković, Zagreb, 2003. 7. Kravar, Z. S dna Ranjinine torbe. Vijenac, 6/127, 1998, str. 12. 8. Kravar, Z. Najstarija hrvatska ljubavna lirika, ''Dubrovnik'', 4, 1995, str. 171-180. 9. Lajšić, S. Pjesme ''na narodnu'' u Zborniku Nikše Ranjine i u lirici Frana Krste Frankopana. Rad HAZU, knjiga

XXVIII, Zagreb, 2009, str. 171-190. 10. Frangipane, D. – Potočnjak, S. Prilog istraživanju arhivske građe o Franu Krsti Frankopanu – L'archivio Frangipane,

Joannis, ''Fluminensia'', Rijeka, 2010, str. 45-65. 11. Pavao Pavličić, Barok kao razdoblje starije hrvatske književnosti, Umjetnost riječi, 20, 2, 1976. 12. Tomasović, M. Dubrovački George Dandin, u O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978,

str. 107-121. 13. Vončina, J. Jezično interpretiranje starih književnih tekstova (na primjeru Frankopanove pjesme Srce žaluje da vilu

ne vidi), ''Radovi zavoda za slavensku filologiju'', 14, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1976 [a], str. 53-68.

14. Weststeijn, W. G. Lirski subjekt, u Pojmovnik ruske avangarde, 6, ur. A. Flaker i D. Ugrešić, Grafički zavod Hrvatske – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, str. 95-117.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni aktivno sudjelovati na seminarima, napisati tri uratka te napisati seminarski rad (pojedinačni ili skupni) kojeg izlažu na seminarskim satima. Komentari: u okviru kontinuirane provjere znanja studenti pišu uratke s interpretacijama pojedinih tekstova. Uradak se odnosi na interpretaciju lirske pjesme. Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).


- preko mrežnih stranica fakulteta; MudRi - preko zajedničke e-pošte studenata - na konzultacijama i nastavi - popis seminarskih tema: na prvom satu seminara


u terminima konzultacija preko e-pošte


Kontinuirana provjera znanja:Studenti su obavezni tijekom semestra izraditi tri pisana uratka u kojima će pokazati pristup interpretaciji i književnoteorijsku analizu lirske pjesme. Uratci se predaju kontinuirano tijekom ožujka, travnja i svibnja. Prvi uradak nosi 10, drugi 20 i treći 20 ocjenskih bodova. Studenti su obavezni tijekom semestra napisati seminarski rad na jednu od tema priloženih na nastavnom satu. Temu seminara student mora izabrati nakon prvoga nastavnoga sata i javiti se nastavniku na e-mail adresu. Pri izradi seminarskoga rada student je obavezan dolaziti na konzultacije tijekom semestra o čemu se vodi evidencija. Koncept seminara i radni popis literature student predlaže samostalno u drugom tjednu travnja na redovnim konzultacijama. Seminarski rad se piše prema dostupnim Uputama o pisanju seminarskoga rada. Izrađen seminarski rad student predaje posljednji nastavni termin u svibnju. Seminarski rad nosi maksimalno 50 ocjenskih bodova raspodijeljenih na sljedeći način:

Redovne konzultacije: 5 bodova Formalni elementi seminara (Upute i literatura): 5 bodova Metodološko-sadržajni elementi: 10 bodova Analitički pristup: 30 bodova


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! - studenti su dužni dolaziti na konzultacije (oko seminarskih tema) - pisani seminar su obavezni i moraju predati u dogovorenom terminu. Nastavnik mora prihvatiti seminar na posljednjim konzultacijama prije predaje rada - svaka aktivnost mora zadovoljiti najmanje 50% točnosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi - sve obveze studenti su dužni obaviti prema terminima navedenima u izvedbenom programu

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 24.6. i 8.7. u 9,00 sati

Jesenski izvanredni

3. i 10.9. u 10,00 sati


26.2. Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene; barok kao razdoblje ili barok kao stil?; 'istodobnost raznodobnoga'; barokne poetike; hrvatski književni regionalizam 17. stoljeća; studentska anketa

5.3. Određivanje korpusa: književni i neknjiževni opus Frana Krste Frankopana; interpretacija lirske pjesme; lirski diskursi

12.3. Književnokritička ocjena djela Frana Krste Frankopana (historiografski uvid u proučavanje života i djela, genealogija obitelji Frankopan)

19.3. Pjesnička djela Frana Krste Frankopana; vrstovni sastav; predhumanističke pjesničke tradicije u opusu Frana Krste Frankopana

26.3. Gartlic za čas kratiti: ljubavna poezija Uradak 1

2.4. Gartlic za čas kratiti: idilsko-arkadska, matrimonijalna i vojničko-ratnička poezija

9.4. Gartlic za čas kratiti: šaljiva i šaljivo-rugalačka poezija

16.4. Gartlic za čas kratiti: refleksivna i religiozno-refleksivna poezija; topika i emblematika

23.4. BLAGDAN/NERADNI DAN

30.4. Dijačke junačke i popularna kultura; visoko-nisko Uradak 2

7.5. Zganke za vrime skratiti i Šentencije vsakojaške; značenjska ambivalencija; tradicija stihovane zagonetke

14.5. Versifikacija (stihovi i strofe u pjesničkom djelu Frana Krste Frankopana)

21.5. Književni krug Alpe-Jadran i Fran Krsto Frankopan: Leopold Wilhelm Crescente i akademsko pjesništvo, talijanske akademije u Beču u 17. stoljeću

28.5. Književni krug Alpe-Jadran i Fran Krsto Frankopan: dijalektalno pjesništvo sjeveroistočne Italije (Friuli)

Seminarski rad

4.6. Elegija; Trumbita sudnjega dneva; Jarne bogati

11.6. Prezentacija seminarskih radova Uradak 3




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Monografski pristup temama starije hrvatske književnosti Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 9.15-11.00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr. sc. Saša Potočnjak





e-mail -


Književni opus Frana Krste Frankopana reprezentativan je književni opus sjeverozapadne hrvatske književnosti 17. stoljeća (ozaljski jezično-književni krug). Obuhvaća prigodnu Elegiju (Divoto pianto), zbirku pjesama Gartlic za čas kratiti, ciklus pjesama Dijačke junačke, izdvojenu skupinu Pobožnih pjesama i zasebnu skupinu talijanskih pjesama,zbirku stihovanih zagonetki Zganke za vrime skratiti, zbirku poslovica Šentencije vsakojaške,prozni ulomak Trumbita sudnjega dneva, dramski fragment Jarne Bogati te Frankopanovo oproštajno pismo supruzi. Raznolikost književnih vrsta i podvrsta, literarnih konvencija kao i pluralnost lirskih diskurza karakteristika su Frankopanova književnoga opusa.U oblikovanju književnoga djela Frana Krste Frankopana sudjelovale su književne tradicije koje se razlikuju podrijetlom, dubinom starosti i trajanjem. U njegovu se opusu nalazi nasljeđe mitološke i klasične antičke književnosti, srednjolatinske popularne i provansalske ljubavne lirike, pojedine književne vrste talijanske renesanse,srednjovisokonjemačke književnosti katoličkoga Juga, a u dijelu opusa zamjetni su i elementi književnoga folklora. Cilj je kolegija protumačiti specifične književne strategije kojima je oblikovan Frankopanov pjesnički univerzum. U svrhu analitičkoga raslojavanja naglasak je na izoliranim aspektima književne strukture (stih, motivi, metaforika itd.), a s ciljem opisa svih poetičkih razina književnoga teksta. Metodom filološke obrade teksta, strukturnom i genološkom analizom te komparativnim pristupom nastojat će se predočiti jedan književni opus, različit od dominantne seičenteskne književne produkcije dubrovačke književnosti.


‐ objasniti temeljne odrednice književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ kritički čitati tekstove//pisca koji se aktualizira ‐ objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij

‐ riješiti jednostavnije književnopovijesne problema na temelju literature





Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2 40 ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 1 30 UKUPNO 5 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnom ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Bogdan, T. Instancija lirskoga subjekta i hrvatska petrarkistička lirika. ''Umjetnost riječi'', XLV, 3-4, Zagreb, 2001, str. 161-176.

2. Kravar, Z. Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1993. (odabrana poglavlja) 3. Kravar, Z., Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene, Treći program hrvatskog radija,

61/62, 2002. 4. Kravar, Z. Fran Krsto Frankopan u Leksikon hrvatskih pisaca, ur. K. Nemec, D. Fališevac, D. Novaković. Školska

knjiga, Zagreb, 2000. 5. Kravar, Z. Hrvatska lirika 17. i 18. stoljeća. Filozofski fakultet u Zagrebu.

http://www.ffzg.hr/kompk/TEKSTOVI%20NASTAVNIKA/kravar/05%20(Barokna%20lirika).doc 6. Rapacka, J. Uloga regionalizma u hrvatskoj kulturi, u Zaljubljeni u vilu, Književi krug, Split, 1998, str. 191-199. 7. Putanec, V. Postanak Frankopanove Trumbite. Rad JAZU knj. 275, Zagreb, 1949, str. 177-186. 8. Vončina, J. Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977, str. 191-255. 9. Vončina, J. Predgovor u Fran Krsto Frankopan, Djela. Stari pisci hrvatski, knj. 42, HAZU, Zagreb, 1995, str. 1-61. 10. Zgorzelski, C. Književnopovijesne perspektive genologije u proučavanju lirike. ''Umjetnost riječi, XVIII/2-4, Zagreb,

1974, str. 289-307.

OBAVEZNA SEKUNDARNA LITERATURA

1. Cavalcanti, G. Pastirica, u Talijanska lirika od postanka do Tassa, prev. i prir. F. Čale, Matica hrvatska, Split, 1968, str. 28-29.

2. Frankopan, F. K. Vrtić, izdao I. Kostrenčić. Tiskom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1871. 3. Frankopan, F. K. Djela, prir. J. Vončina. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. ILI

Frankopan, F. K. Djela, prir. J. Vončina. Stari pisci hrvatski, knjiga 42, HAZU, Zagreb, 1995. ILI Frankopan, F. K. Djela. Drugo, obnovljeno izdanje, prir. J. Vončina. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

4. Ripa, C. Ikonologija, prev. B. Jozić. Laus, Split, 2000.

IZBORNA LITERATURA

1. Bošković-Stulli, M. The High and the Low in Oral and Written Literature. Narodna umjetnost, 39/1, 2002. 2. Bumke, J. Courtly Culture. Literature and Society in the High Middle Ages, The Overlook Press, Woodstock&New

York, 2000. 3. Burke, P. Junaci, nitkovi i lude. Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. Curtius, Ernst Robert. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998. 5. Kravar, Z. Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1980. 6. Kravar, Z. Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića. Hrvatska književna baština, 2, ur. D.

Fališevac, J. Lisac, D. Novaković, Zagreb, 2003. 7. Kravar, Z. S dna Ranjinine torbe. Vijenac, 6/127, 1998, str. 12. 8. Kravar, Z. Najstarija hrvatska ljubavna lirika, ''Dubrovnik'', 4, 1995, str. 171-180. 9. Lajšić, S. Pjesme ''na narodnu'' u Zborniku Nikše Ranjine i u lirici Frana Krste Frankopana. Rad HAZU, knjiga

XXVIII, Zagreb, 2009, str. 171-190. 10. Frangipane, D. – Potočnjak, S. Prilog istraživanju arhivske građe o Franu Krsti Frankopanu – L'archivio Frangipane,

Joannis, ''Fluminensia'', Rijeka, 2010, str. 45-65. 11. Pavao Pavličić, Barok kao razdoblje starije hrvatske književnosti, Umjetnost riječi, 20, 2, 1976. 12. Tomasović, M. Dubrovački George Dandin, u O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978,

str. 107-121. 13. Vončina, J. Jezično interpretiranje starih književnih tekstova (na primjeru Frankopanove pjesme Srce žaluje da vilu

ne vidi), ''Radovi zavoda za slavensku filologiju'', 14, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1976 [a], str. 53-68.

14. Weststeijn, W. G. Lirski subjekt, u Pojmovnik ruske avangarde, 6, ur. A. Flaker i D. Ugrešić, Grafički zavod Hrvatske – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, str. 95-117.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni aktivno sudjelovati na seminarima, napisati tri uratka te napisati seminarski rad (pojedinačni) kojeg prezentiraju na seminarskim satima. Komentari: u okviru kontinuirane provjere znanja studenti pišu uratke s interpretacijama pojedinih tekstova. Uradak se odnosi na interpretaciju lirske pjesme. Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).


- preko mrežnih stranica fakulteta; MudRi - preko zajedničke e-pošte studenata - na konzultacijama i nastavi - popis seminarskih tema: na prvom satu seminara


u terminima konzultacija preko e-pošte


Kontinuirana provjera znanja:Studenti su obavezni tijekom semestra izraditi tri pisana uratka u kojima će pokazati pristup interpretaciji i književnoteorijsku analizu lirske pjesme. Uratci se predaju kontinuirano tijekom ožujka, travnja i svibnja. Uratci nose po 10 ocjenskih bodova – ukupno 30. Studenti su obavezni tijekom semestra napisati seminarski rad na jednu od tema priloženih na nastavnom satu. Temu seminara student mora izabrati nakon prvoga nastavnoga sata i javiti se nastavniku na e-mail adresu. Pri izradi seminarskoga rada student je obavezan dolaziti na konzultacije tijekom semestra o čemu se vodi evidencija. Koncept seminara i radni popis literature student predlaže samostalno u drugom tjednu travnja na redovnim konzultacijama. Seminarski rad se piše prema dostupnim Uputama o pisanju seminarskoga rada. Izrađen seminarski rad student predaje posljednji nastavni termin u svibnju. Seminarski rad nosi maksimalno 40 ocjenskih bodova raspodijeljenih na sljedeći način:

Redovne konzultacije: 5 bodova Formalni elementi seminara (Upute i literatura): 5 bodova Metodološko-sadržajni elementi: 10 bodova Analitički pristup: 20 bodova

Pismeni ispit: Na pismenom je ispitu moguće ostvariti 30 ocjenskih bodova prema sljedećoj raspodjeli:

točni odgovori bodovi 0-15 0 16-18 10 19-21 15 22-24 20 25-27 25 28-30 30


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! - studenti su dužni dolaziti na konzultacije (oko seminarskih tema) - pisani seminar su obavezni i moraju predati u dogovorenom terminu. Nastavnik mora prihvatiti seminar na posljednjim konzultacijama prije predaje rada - svaka aktivnost mora zadovoljiti najmanje 50% točnosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi - sve obveze studenti su dužni obaviti prema terminima navedenima u izvedbenom programu

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 24.6. i 8.7. u 9,00 sati

Jesenski izvanredni

3. i 10.9. u 10,00 sati


26.2. Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene; barok kao razdoblje ili barok kao stil?; 'istodobnost raznodobnoga'; barokne poetike; hrvatski književni regionalizam 17. stoljeća; studentska anketa

5.3. Određivanje korpusa: književni i neknjiževni opus Frana Krste Frankopana; interpretacija lirske pjesme; lirski diskursi

12.3. Književnokritička ocjena djela Frana Krste Frankopana (historiografski uvid u proučavanje života i djela, genealogija obitelji Frankopan)

19.3. Pjesnička djela Frana Krste Frankopana; vrstovni sastav; predhumanističke pjesničke tradicije u opusu Frana Krste Frankopana

26.3. Gartlic za čas kratiti: ljubavna poezija Uradak 1

2.4. Gartlic za čas kratiti: idilsko-arkadska, matrimonijalna i vojničko-ratnička poezija

9.4. Gartlic za čas kratiti: šaljiva i šaljivo-rugalačka poezija

16.4. Gartlic za čas kratiti: refleksivna i religiozno-refleksivna poezija; topika i emblematika

23.4. BLAGDAN/NERADNI DAN

30.4. Dijačke junačke i popularna kultura; visoko-nisko Uradak 2

7.5. Zganke za vrime skratiti i Šentencije vsakojaške; značenjska ambivalencija; tradicija stihovane zagonetke

14.5. Versifikacija (stihovi i strofe u pjesničkom djelu Frana Krste Frankopana)

21.5. Književni krug Alpe-Jadran i Fran Krsto Frankopan: Leopold Wilhelm Crescente i akademsko pjesništvo, talijanske akademije u Beču u 17. stoljeću

28.5. Književni krug Alpe-Jadran i Fran Krsto Frankopan: dijalektalno pjesništvo sjeveroistočne Italije (Friuli)

Seminarski rad

4.6. Elegija; Trumbita sudnjega dneva; Jarne bogati

11.6. Prezentacija seminarskih radova Uradak 3; Pismeni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Monografski pristup temama suvremene hrvatske književnosti Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 12.15-14.00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević





e-mail -


Strip kao „deveta umjetnost” od staroegipatskih vremena, predkolumbovskog vremena u Americi (Cortesovo „otkriće”), europskog ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja (tapiserija iz Bayeuxa) podjednako funkcionira i kao slikarska i kao neka vrst literarnog ostvarenja. Strip se literarno ostvaruje ponajprije u načinu fabulativnosti i konstruktibilnim elementima nalik priči, romanu, navlastito povjesnici/kronološkoj priči, u našim krajevima kao umjetnička obrada biblijskih tema u crkvenim i sličnim vitrajima, u slijedu tematski povezanih slika, i sl. Osim te prastare povijesti u tijeku izvedbe kolegija znatna će pozornost biti na razvitku suvremena stripa od W. Hogartha i R. Töpffera do današnjih dana. U tome će se nastojati dati podjednako opis individualnosti svakoga autora, kao i njihov prinos umjetnosti stripa. Bit će to usporedno povezano s opisom/propitivanjem umjetničke forme stripa, pitanjima što se sve tom formom može postići, potom kako definirati strip, koji su njegovi osnovni elementi, kako um procesira jezik stripa, itd. Stanovita pozornost bit će u kolegiju posvećena strukturnoj korespondenciji između beletrističke proze, ali i one historiografske, i stripa. U tome su, kao primjeri, dosta važne adaptacije tekstova glasovitih pisaca, a kolegij će govoriti i hrvatskim vezama književnosti i stripa a glede Šenoe, Zagorke i još nekih hrvatskih pisaca u „adaptaciji” A. Maurovića, Ž. Bekera, K. Zimonića, R. Devlića i drugih. U tijeku trajanja kolegija studenti će biti upoznati i sa žanrovskom slikom stripa, s jedne strane po tematskoj osnovi, po namjeni (npr. propagandni/reklamni strip, politički, industrijski, onaj sa strogim pedagoškim namjerama, itd.), a s druge strane po likovnoj osnovi, gdje u prvi plan dolazi kreativnost inovacije unutar definiranih granica što strip jest. Problem kolegija bit će i način recepcije značajnih djela stripa, uspoređujući ih s odnosom „teške” i „lake” književnosti, odnosno s kontinuitetom ambivalentnih protega ukusa. U svemu će za kolegij biti važne „digresije” povezane s likovnom umjetnošću i načinima na koji je suvremeni mediji promiču putem stripa, od pulp tiskovina do bibliofilskih izdanja za strip-fanove.


Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske i svjetske književnosti i likovnosti, kao i književnosti i likovne teorije, stjecanje temeljnih informacija o žanru općenito i o žanru kriminalističkoga romana posebno.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

1.5 50

Kontinuirana provjera znanja 2 (seminar)

1.5 50

ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100












1. Veljko Krulčić, Hrvatski poslijeratni strip (antologija), Istarska naklada, Pula 1984. 2. Slavko Draginčić i Zdravko Zupan , Istorija jugoslovenskog stripa I - do 1941 godine, Forum, Novi Sad 1986. 3. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb 2005. 4. Scott McCloud, Kako crtati strip, Pripovijedne tajne stripa i mange, Mentor, Zagreb 2005. 5. Will Eisner, Comics and Sequential Art, Poorhouse Press, 1985. i 1990

IZBORNA LITERATURA

1. Ivica Ivanišević, Sto mu jelenskih rogova!, VBZ, Zagreb 2004. 2. - internetski i slični download izvori (redukcijski izbor u dogovoru s profesorom)


Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu pismeni ispit (kolokvij).


Usmeno, web fakulteta, mail, telefon




Pismeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 3. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

4. i 11. 9. 2014.


1. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija



4. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme

5. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme i dodiri s ostalim umjetnostima; primjeri prožimanja

6. Povijest stripa i opći dodiri s književnošću

7. Povijesna “svijest” o naraciji i stripu: funkcionalnosti pripovijedanja

8. Razvitak svijesti o umjetnosti slijeda: XIX, stoljeće. Primjeri. Autori.

9. Hoghart i Töpffler: počeci suvremenog stripa; literarnost stripa, svijest o funkcionalnoj likovnosti

10. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra


12. Hrvatski strip od 1935. do danas: autori, likovna rješenja, literarni izvori, žanrovska opredjeljenja, stajališta o stripu

13. Maurović i “ostali”: što je deveta umjetnost a što je u njoj književno

14. Strip i književnost: konvergencija i divergencija sa stajališta “teorije ukusa”

15. Detaljno upoznavanjem s obvezama glede kolegija Monografski pristup temama hrvatske knjiž. / Strip i književnost, što je sadržano u Izvedbenome planu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Monografski pristup temama suvremene hrvatske književnosti Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 12.15-14.00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević





e-mail -


Strip kao „deveta umjetnost” od staroegipatskih vremena, predkolumbovskog vremena u Americi (Cortesovo „otkriće”), europskog ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja (tapiserija iz Bayeuxa) podjednako funkcionira i kao slikarska i kao neka vrst literarnog ostvarenja. Strip se literarno ostvaruje ponajprije u načinu fabulativnosti i konstruktibilnim elementima nalik priči, romanu, navlastito povjesnici/kronološkoj priči, u našim krajevima kao umjetnička obrada biblijskih tema u crkvenim i sličnim vitrajima, u slijedu tematski povezanih slika, i sl. Osim te prastare povijesti u tijeku izvedbe kolegija znatna će pozornost biti na razvitku suvremena stripa od W. Hogartha i R. Töpffera do današnjih dana. U tome će se nastojati dati podjednako opis individualnosti svakoga autora, kao i njihov prinos umjetnosti stripa. Bit će to usporedno povezano s opisom/propitivanjem umjetničke forme stripa, pitanjima što se sve tom formom može postići, potom kako definirati strip, koji su njegovi osnovni elementi, kako um procesira jezik stripa, itd. Stanovita pozornost bit će u kolegiju posvećena strukturnoj korespondenciji između beletrističke proze, ali i one historiografske, i stripa. U tome su, kao primjeri, dosta važne adaptacije tekstova glasovitih pisaca, a kolegij će govoriti i hrvatskim vezama književnosti i stripa a glede Šenoe, Zagorke i još nekih hrvatskih pisaca u „adaptaciji” A. Maurovića, Ž. Bekera, K. Zimonića, R. Devlića i drugih. U tijeku trajanja kolegija studenti će biti upoznati i sa žanrovskom slikom stripa, s jedne strane po tematskoj osnovi, po namjeni (npr. propagandni/reklamni strip, politički, industrijski, onaj sa strogim pedagoškim namjerama, itd.), a s druge strane po likovnoj osnovi, gdje u prvi plan dolazi kreativnost inovacije unutar definiranih granica što strip jest. Problem kolegija bit će i način recepcije značajnih djela stripa, uspoređujući ih s odnosom „teške” i „lake” književnosti, odnosno s kontinuitetom ambivalentnih protega ukusa. U svemu će za kolegij biti važne „digresije” povezane s likovnom umjetnošću i načinima na koji je suvremeni mediji promiču putem stripa, od pulp tiskovina do bibliofilskih izdanja za strip-fanove.


Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske i svjetske književnosti i likovnosti, kao i književnosti i likovne teorije, stjecanje temeljnih informacija o žanru općenito i o žanru kriminalističkoga romana posebno.





Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

2.5 50

Kontinuirana provjera znanja 2 (seminar)

2.5 50

ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 5 100












1. Veljko Krulčić, Hrvatski poslijeratni strip (antologija), Istarska naklada, Pula 1984. 2. Slavko Draginčić i Zdravko Zupan , Istorija jugoslovenskog stripa I - do 1941 godine, Forum, Novi Sad 1986. 3. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb 2005. 4. Scott McCloud, Kako crtati strip, Pripovijedne tajne stripa i mange, Mentor, Zagreb 2005. 5. Will Eisner, Comics and Sequential Art, Poorhouse Press, 1985. i 1990

IZBORNA LITERATURA

1. Ivica Ivanišević, Sto mu jelenskih rogova!, VBZ, Zagreb 2004. 2. - internetski i slični download izvori (redukcijski izbor u dogovoru s profesorom)


Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu pismeni ispit (kolokvij).






Pismeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 3. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

4. i 11. 9. 2014.





4. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme

5. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme i dodiri s ostalim umjetnostima; primjeri prožimanja

6. Povijest stripa i opći dodiri s književnošću

7. Povijesna “svijest” o naraciji i stripu: funkcionalnosti pripovijedanja

8. Razvitak svijesti o umjetnosti slijeda: XIX, stoljeće. Primjeri. Autori.

9. Hoghart i Töpffler: počeci suvremenog stripa; literarnost stripa, svijest o funkcionalnoj likovnosti



12. Hrvatski strip od 1935. do danas: autori, likovna rješenja, literarni izvori, žanrovska opredjeljenja, stajališta o stripu

13. Maurović i “ostali”: što je deveta umjetnost a što je u njoj književno

14. Strip i književnost: konvergencija i divergencija sa stajališta “teorije ukusa”

15. Detaljno upoznavanjem s obvezama glede kolegija Monografski pristup temama hrvatske knjiž. / Strip i književnost, što je sadržano u Izvedbenome planu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 8.15-12.00, dv. 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko





e-mail -


Jezični odgoj i obrazovanje u školskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga odgoja i obrazovanja. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Teorije učenja jezika. Sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga odgoja i obrazovanja. Znanja o govornom razvoju. Tipovi nastavnih sati i specifičnost ustroja (struktura) nastavnih sati u nastavnom području hrvatski jezik i nastavnom području jezično izražavanje. Nastava hrvatskoga jezika: rječnik, slovnica, pravogovor i pravopis. Razvijanje jezičnih sposobnosti i vještina – jezične vježbe, zadatci i igre. Pitanja i zadatci u nastavi hrvatskoga jezika. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Povezanost jezičnih djelatnosti čitanja i pisanja u školi. Pristupi poučavanju pisanju. Oblici jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Učenik u procesu poučavanja čitanja i pisanja. Učenički rječnik – pojam i rezultati istraživanja. Razine uvježbavanja u poučavanju pisanju. Istraživanja učenikova pisanja. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrjednovanje pisanih radova učenika (školsko i vanjsko vrjednovanje te samovrjednovanje). Učeničko literarno i novinarsko stvaralaštvo. Učeničko recitatorsko i scensko stvaralaštvo Metodičke vježbe: radionice u nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja; ispravljanje učeničkih sastavaka; pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa; vođenje diktata; pripremanje nastavnog sata.


Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći: 1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnog odgoja i obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. navesti i primijeniti sastavnice govornoga razvoja te relevantna sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja, osobito ona koja se odnose na učenički rječnik, čitanje i pisanje 3. opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika 4. opisati i objasniti pojavu različitih oblika jezičnoga izražavanja u obveznim nastavnim programima za osnovnu i srednju školu (navesti odrednice kojima se navodi nužnost, važnost i vrijednost svakog oblika jezičnoga izražavanja) 5. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja ustroja nastavnih sati hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi 6. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jeziku i jezičnome izražavanju, osobito pristupe procesu poučavanja čitanju i pisanju, oprimjeriti i argumentirati nužnost i važnost razlika između osnovne i srednje škole 7. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sadržaja jezičnoga izražavanja te sposobnostima učenika određene dobi 8. izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrjednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja (putem organiziranih metodičkih vježbi) 9. sa sigurnošću vrjednovati učenički sastavak 10. temeljito se pripremiti za izvođenje nastavnoga sata hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 0.5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1.5 50 Kontinuirana provjera znanja 2 2 50 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 4 100












1. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga, 1998., odabrana poglavlja: • str. 461.-510. • poznavanje poglavlja: Utvrđivanje gramatičkoga znanja jezičnom analizom naslova (552.-566.); Utvrđivanje gramatičkoga znanja govornom vježbom (574.-584.); Strip u nastavi Hrvatskoga jezika (585.-602.) • izbor jednog od četiriju poglavlja: Jezik Augusta Šenoe u nastavi Hrvatskoga jezika (632.-639.); Riječ Tina Ujevića u nastavi Hrvatskoga jezika (640.-648.); Proučavanje pjesničkoga jezika Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića u nastavi Hrvatskoga jezika (649.-664.); Nonsensna i normativna gramatika Zvonimira Baloga u nastavi Hrvatskoga jezika (665.-676.) 2. Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil, 2002., odabrana poglavlja: • str. 77.-94.(vrste vježbi u pisanom izražavanju) • str. 97.-110. (pogrješke u pisanim radovima učenika) • str 113.-145. (leksičke vježbe) 3. Karol Visinko, Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010.

IZBORNA LITERATURA

1. Preporučuje se kao izvor metodičkih vježbi u procesu pripremanja metodičkih vježbi: • Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., str. 249.-453. • Dragutin Rosandić i Irena Rosandić, Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Zagreb, Školske novine, 1996. 2. Zdenka Gudelj-Velaga, Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, Školska knjiga, 1990. 3. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga jezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125. 4. Pismenost – europske perspektive: Zbornik radova s međunarodnoga seminara, Zagreb, 2002


Student je obvezan prisustvovati svim predavanjima i metodičkim vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno se isprepleću. U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe kolegija pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih vježbi te će pristupiti kolokviju. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih rokova za kolokvij te termina za izvođenje metodičkih vježbi u školama vježbaonicama.


Predavanja Seminari Mrežne stranice


Na predavanjima i seminarima, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


U konačnu ocjenu ulaze sljedeće sastavnice provjere znanja, sposobnosti i vještina: Nastava jezičnoga izražavanja: Ispravak učeničkoga sastavka (25 bodova) Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik): Izvedba dijela nastavnog sata → motivacija, lingvometodički predložak, zapažanje i promatranje jezične pojave, najava cilja nastavnoga sata, te primjeri za vježbu jezične pojave (jezične vježbe i igre, diktati, stvaralački i istraživački zadatci). (25 bodova) Kolokvij:

1. poznavanje metodičke teorije (obvezna literatura i ostali izvori)(30 bodova) 2. sadržaj po izboru (20 bodova)



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 6. i 9. 7. 2014. u 9 sati

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. 2014. u 9 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA

1. Povezivanje nastave hrvatskoga jezika i nastave jezičnoga izražavanja s nastavom književnosti i nastavom medijske kulture Tipovi i ustroj nastavnih sati hrvatskoga jezika i nastavnih sati jezičnoga izražavanja

2. Put spoznavanja jezika (nastavno područje: hrvatski jezik) Slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (nastavno područje: jezično izražavanje)

3. Različitost oblika jezičnoga izražavanja Poučavanje pisanja kao proces Uvježbavanje sastavljanja Radionice u nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja - Izbor: Različitost stilova; Vijest; Bilješka i natuknica; Vježbe u opisivanju.

4. Ispitivanje i vrjednovanje u nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja Školska zadaća Zadatci objektivnog tipa Diktati

5. Učenički rječnik Učenički sastavak Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka

6. Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka (nastavak)

Studenti dobivaju novi primjerak učeničkoga sastavka za ispravljanje. Ocjenjuje se.

7. Literarno i novinarsko izražavanje učenika Vježba: analiza učeničkoga rječnika u uspjelim učeničkim literarnim i novinarskim radovima

8. Poučavanje hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u srednjoj školi Povijest hrvatskoga jezika u srednjoj školi Učenički sastavak u srednjoj školi – školski esej (državna matura)

9. Metodičke vježbe u vježbaonici – Analize nastavnih sati koje izvode studenti




13. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti

Studenti izvode prethodno pripremljene sadržaje iz nastave jezika. Ocjenjuje se.

14. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti

Studenti izvode prethodno pripremljene sadržaje iz nastave jezika. Ocjenjuje se.

15. Kolokvij – provjeravanje znanja iz metodičke teorije. Student polaže usmeni kolokvij. Ocjenjuje se.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Školska praksa - metodički praktikum iz predmeta Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+45 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom u školama, vježbaonicama i na Fakultetu Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko



Suradnik na kolegiju dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković (vanjski suradnik) Kabinet -

Vrijeme za konzultacije dogovori sa studentima u skladu s potrebama za rad u vježbaonicama Telefon -



Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: * HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Asistent (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijekom zimskoga semestra student je pripremio i izveo metodičku vježbu iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti u srednjoj školi, te će sada, tijekom ljetnoga semestra pripremiti i izvesti metodičku vježbu u osnovnoj školi.


Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći: 1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x


Pohađanje nastave 0.5 - Kontinuirana provjera znanja 1 2 60 Kontinuirana provjera znanja 2 1.5 40 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 4 100












Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

IZBORNA LITERATURA

Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.


Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen. Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.


Predavanja Seminari Mrežne stranice


Na predavanjima i seminarima, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


U konačnu ocjenu ulazi studentsko javno predavanje u školi vježbaonici (30 bodova) te temeljito napisana priprema za održani nastavni sat (30 bodova). Uz to, student prati nastavni rad na hospitacijama (20 bodova) i piše metodičke osvrte (20 bodova).



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 6. i 9. 7. 2014. u 9 sati

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. 2014. u 9 sati


Hospitacije započinju u ožujku 2014. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata.

NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI. METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI ASISTENT, VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmodernizam i hrvatska književnost Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom 15.15-17.00, dv. 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel





e-mail -


Pojam postmodernizma, povijest pojma, dileme vezane uz sam naziv, značaj teorije (filozofija, sociologija...), glavni teorijski predstavnici, što je postmodernističko u književnosti?, odnos prema prošlosti kao muzeju odbačenih predmeta, kraj ideologije kao njezin početak, umjetnički postmodernizam kao izmišljotina ekonomije, sve je tekst/pismo, no pismo je samo slika – od jezičnog do slikovnog obrata, medijske strategije, hrvatska teorijska i književna iskustva. I konačno: njegove slijepe pjege. Moto – književnost je mrtva, samo mi to još ne znamo.


1. objasniti osnove teorijske postavke o posmodernizmu 2. analizirati sinkronijske i dijakronijske aspekte promjene odnosa književnost-društvo 3. analizirati i usporediti zajedničke fenomene u domaćoj i stranoj književnosti vezanih uz postmodernističku

književnost 4. interpretirati najznačajnija književna ostvarenja domaće i svjetske književne produkcije vezane uz problematiku

kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X



Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 55 Seminar 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1 30 UKUPNO 3 100












Flego, Gvozden; Postmodernizam – nova epoha ili zabluda? (zbornik), Zagreb Lodge, David; Načini modernoga pisanja, Zagreb Lyotard, F.J; Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb, 2005. Milanja, Cvjetko; Hrvatsko pjesništvo od 1950 do 2000 III. I IV., Altagama, Zagreb Filozofska istraživanja, Zagreb, br. 85-86. Paić, Žarko; Slika bez svijeta, Litteris, Zagreb, 2006. Kalanj, Rade; Globalizacija i postmodernost, Zagreb Gilles Lipovetsky; Paradoksalna sreća, Antibarbarus, Zagreb, 2008. (Beletristika se posebno određuje)

IZBORNA LITERATURA

Debord, Guy, Društvo spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Baudrillard, Jean; Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, 2001. Barthes, Roland; Užitak u tekstu, Meandar, Zagreb, 2004.


• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

• Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


• Web stranice fakulteta • e-mail poruke


• u vrijeme konzultacija • e - mail


1. Seminarski rad/istraživanje: • Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se

s nastavnikom u vezi literature. • Seminarski rad može sadržavati do 15 kartica pisanog teksta. • Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. • Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. • Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “spreženi” na CD-u. • Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. • Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. Maksimalan broj bodova je

40. KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, provjere razumijevanja teme seminara(nakon izloženog

seminara tijekom semestra), jednog pismenog ispita te usmenoga ispita kojega se polaže na redovnome ispitnome roku.



ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni

izvanredni

Ljetni

Jesenski izvanredni


Uvodno upoznavanje s kolegijem

Povijest pojma, kontradikcije

Povijest pojma, kontradikcije

Paradigmatski teoretičari/pojmovi

Paradigmatski teoretičari/pojmovi

Paradigmatski pojmovi/teoretičari

Postmodernizam i književnost






Studentski seminari

Studentski seminari

Kontinuirana provjera znanja (pismena)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metatekstualnost u hrvatskom romanu Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 16.15-18.00, dv. 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac

Kabinet 613 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom i četvrtkom 15.30-16.15




e-mail -


Definiranje pojma metatekstualnost. Definiranje oblika metatekstualnosti u književnom djelu (parodija, priča u priči, alegorija...) Dijegetska i lingvistička samosvijest teksta. Metatekstualnost u svjetskoj književnosti (Fowles, Eco, Calvino). Metatekstualnost u hrvatskom romanu. Analiza romana Isušena kaljuža Janka Polića Kamova, Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže i Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, Na rubu pameti Miroslava Krleže, Bolja polovica hrabrosti Ivana Slamniga, Zajednička kupka Ranka Marinkovića, Život i rad Šimuna Freudenreicha, hrvatskog Joycea (1900-1975) i njegovo kapitalno djelo “Buđenje Smail-age” Antuna Šoljana, Berenikina kosa Nedjeljka Fabria, Svila, škare i Marina ili o biografiji Irene Vrkljan, Večernji akt Pavla Pavličića, Forsiranje romana reke Dubravke Ugrešić.


Studenti će moći: - definirati i objasniti pojam metatekstualnosti u književnosti - definirati i objasniti razne oblike metatekstualnosti u književnom djelu (parodija, priča u priči, alegorija...) - opisati i objasniti funkciju metatekstualnih postupaka u književnom djelu u izgradnji njegova smisla - samostalno analizirati i interpretirati djela metatekstualne orijentacije





Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 60 ZAVRŠNI ISPIT 0 UKUPNO 4 100












Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana II, Znanje, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja) Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana III, Školska knjiga, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) Tadić-Šokac, S.: Metatekstualni postupci u romanu Bolja polovica hrabrosti Ivana Slamniga, Fluminensia, 21/2009, 2, str. 91-113. Hutcheon, L.: A Poetics od Postmodernism. History, Theory, Fyction., Routldge, New York i London, 1988. Obvezna primarna literatura

J. Polić Kamov, M. Krleža, V. Desnica, I. Slamnig, R. Marinković, A. Šoljan, N. Fabrio, I. Vrkljan, P. Pavličić, D. Ugrešić - izbor IZBORNA LITERATURA

Intertekstualnost & Intermedijalnost, ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić, P. Pavličić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1993. (odabrana poglavlja) Tadić-Šokac, S.: Metatekstualni postupci u Fabrijevoj Jadranskoj trilogiji, Rijeka Fabriju (Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog kolokvija Rijeka Fabriju održanoga u Rijeci 16. studenoga 2007.), Rijeka, 2009, str. 121-141. Milanja, C.: Hrvatski roman 1945. – 1990., Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1996.


Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika (najviše 3).


Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u elektronskom obliku do kraja semestra. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja:

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvij se sastoji od zadataka višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih zadataka (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno10 bodova). Studentima se nudi jedna mogućnost popravka kolokvija.

Konačna ocjena predstavlja zbroj ocjene kolokvija i seminarskoga rada.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16. i 30. 6. 2014. u 17 h

Jesenski izvanredni

1. i 8. 9. 2014. u 17 h


P1-2 Definiranje pojma metatekstualnost

Definiranje oblika metatekstualnosti u književnom djelu (parodija, priča u priči, alegorija...) P3-4 Dijegetska i lingvistička samosvijest teksta (L. Hutcheon) P5-6 Metatekstualnost u romanu u svjetskoj književnosti (na primjerima proza I. Calvina, J. Fowles, U. Eca …) P7-8 Metatekstualnost u hrvatskom romanu

P9-10 Bolja polovica hrabrosti Ivana Slamniga i metatekstualnost P11-12 Metatekstualnost u Zajedničkoj kupki Ranka Marinkovića P13-14 Mirna ulica, drvored / Voda, paučina N. Gašić i metatekstualnost

S1-2 Isušena kaljuža Janka Polića Kamova Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže

S3-4 Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice Na rubu pameti Miroslava Krleže

S5-6 Život i rad Šimuna Freudenreicha, hrvatskog Joycea (1900-1975) i njegovo kapitalno djelo “Buđenje Smail-age” Antuna Šoljana Večernji akt Pavla Pavličića

S7-8 Vježbanje života Nedjeljka Fabria Berenikina kosa Nedjeljka Fabria

S9-10 Svila, škare Irene Vrkljan Marina ili o biografiji Irene Vrkljan

S 11-12 Forsiranje romana reke Dubravke Ugrešić Psi u trgovištu Ivana Aralice

S 13-14 Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kamov u kontekstu Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 16.15-18.00, dv. 405 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac

Kabinet 613 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom i četvrtkom 15.30-16.15




e-mail -


Pojava Kamova kao samosvojna književnog genija, njegov antimodernizam. (Anti)poetika osporavanja, psovke, hule, krika, bluda, rušenja svih vrijednosti. Apsurd i anarhija kao počelo i načelo. Kamov u kontekstu hrvatske moderne. Kamovljevi žanrovi. Groteska, lakrdija, ironija. Kamovljev jezik i stil. Drama kao društveni i avangardni izazov. Studija, komedija, tragedija. Kazalište po Kamovu. Paradoksi recepcije Kamovljeva djela. Kamov i svjetski kontekst.


Studenti će tijekom rada na kolegiju razvijati sposobnosti analize književnog djela na višem stupnju, te sposobnost aplikacije teorijskog mišljenja o avangardnoj književnosti, pa i umjetnosti na temelju dubinskog uvida u jedan paradigmatski primjer kakav je Kamov.





Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 2 40 ZAVRŠNI ISPIT - 0 UKUPNO 4 100












Gašparović, Darko, Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Cekade, Zagreb 1988. Sabljak, Tomislav, Teatar Janka Polića Kamova, MH, Zagreb 1995. Machiedo, Mladen, Eksplozija poticaja (Inozemni Kamov), u: Croatica, XVII., br. 24-25, Zagreb 1986., str. 7-45 (vidi također: Machiedo, Mladen, Duž obale (hrvatske i mletačke teme), Ceres, Zagreb 1997., str. 101-147.)

IZBORNA LITERATURA

Milićević, Nikola, Janko Polić Kamov, u: Riječka revija, XVI., br. 4-5, Rijeka travanj-svibanj 1967., str. 266-283. Polić, Nikola, Iskopine, u: Sabrana djela Janka Polića Kamova, sv. I: Pjesme. Novele i lakrdije, ur. Dragutin Tadijanović, ICR Rijeka, Rijeka 2000., str. 7-38. Šnajder, Slobodan, Protokol za Kamova (aperçuji o Janku Poliću), u: Kamov, Cekade, Zagreb 1987., str. 73-92 Gjurgjan, Ljiljana, Kamov i rani Joyce, Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva, Zagreb 1984. Ivanišin, Nikola, Lirika J.P. Kamova u nacionalnom i internacionalnom okviru, u: Fenomen književnog ekspresioniozma, ur. Asja Petrović, Školska knjiga, Zagreb 1990., str. 183-219. Milanja, Cvjetko, Janko Polić Kamov, u: Polić Kamov, Janko, Pobunjeni pjesnik, Konzor, Zagreb 1997., str. 5-17. Urem, Mladen, An Introduction to reading Janko Polić Kamov and the coordinates of Croatian literary Avant-Garde, u Polić Kamov, Janko, Selected Short Stories and Poems (selection and introduction by Mladen Urem, translated from the Croatian by Ljiljana Šćurić, Damir Biličić, Majda Jurić and Suzana Zorić), Centar društvenih djelatnosti mladih Rijeka i Nakladni zavod Matice hrvatske Zagreb, Rijeka/Zagreb 1997. Modrić, Bernardin, Pjesnik Crnog Mjeseca, digitalno izdanje o Janku Poliću Kamovu povodom 90. obljetnice smrti, Državni arhiv Rijeka, Rijeka 2000.


Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika (najviše 3).


Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova.Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u elektronskom obliku do kraja semestra. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja:

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvij se sastoji od zadataka višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih zadataka (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno10 bodova). Studentima se nudi jedna mogućnost popravka kolokvija.

Konačna ocjena predstavlja zbroj ocjene kolokvija i seminarskoga rada.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16. i 30. 6. 2014. u 17 h

Jesenski izvanredni

1. i 8. 9. 2014. u 17 h


P 1-2 Kamov u kontekstu hrvatske moderne. Kamov i antimodernizam. Apsurd, anarhija, groteska, lakrdija, ironija, metatekstualnost

P 3-4 Antimodernizam u Kamovljevoj poeziji (zbirke Psovka i Ištipana hartija).

P 5-6 Antimodernizam u Kamovljevim lakrdijama i novelama (Brada, Katastrofa, Žalost, Sloboda, Bitanga)

P 7-8 Antimodernizam u Kamovljevom romanu Isušena kaljuža

P 9-10 Antimodernizam u Kamovljevim dramama (Tragedija mozgova, Mamino srce)

P 11-12 Riječki književni krug s početka 20. st. (J. Polić Kamov, J. Baričević, M. Radošević)

P 13-14 Kamov i svjetski kontekst

S 1-2 Zbirka poezije Psovka i Ištipana hartija J. Polića Kamova

S 3-4 Novele J. Polića Kamova (Historijat jednog članka, Ćuška, „Ecce homo!”, Žalost, Sloboda, Bitanga)

S 5-6 Lakrdije J. Polića Kamova (Brada, Selo, Žena, Katastrofa, Odijelo, Potres, Stjenica, “Ispovijest”)

S 7-8 Drama J. Polića Kamova (Tragedija mozgova, Mamino srce)

S 9-10 Poetika riječkog književnog kruga s početka 20. st. (J. Polić Kamov, J. Baričević, M. Radošević)

S 11-12 Kamov i Matoš, Kamov i Galović

S 13-14 Kamov i Lautreamont, Kamov i Przybszewski, Kamov i Joyce




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Njegovanje kulturne baštine: izrada školskih dijalekatnih rječnika Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti - NM Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 11.15-13.00, dv. 348 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Silvana Vranić





e-mail -


U predavanjima se studenti upoznaju s važnim teorijskim leksikografskim pitanjima: položajem školskih dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji, vrstama takvih rječnika, načelima i mogućim pristupima u analizi dijalekatnih leksikografskih djela i u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji, odnosno s načinom prikupljanja leksičke građe, izvorima korpusa, obradbom građe, organizacijom natukničkog članka i temeljnim pojmovima, primjerice: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.

Na seminarima se izrađuju upitnici za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica, određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrti obradbe građe, analizira se organizacija natukničkog članka odabranih dijalekatnih rječnika, uporaba ekvivalenta hrvatskoga standardnog jezika, rečenične potvrde natuknica, razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika.

Studenti se poučavaju u određivanju istraživačkih zadataka učenicima u sastavljanju školskih rječnika u okviru dijalektoloških izvannastavnih aktivnosti. Upućuje ih se na primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baštine te u okviru izvannastavnih aktivnosti (literarne, recitatorske, dramske družine itd.).


razvijen senzibilitet za njegovanje kulturne baštine i promicanje načela zavičajnosti, a time i multikulturalnosti (bogatstvo supkultura Hrvatske – razlikuju se dijalektološkim kriterijima, kroz zavičajni jezik čuvaju i običaje i ostale vidove kulturne baštine)

razvijen interes i svijest o potrebi prikupljanja i obradbi leksikografske građe zavičajnoga jezika u izvannastavnim aktivnostima

objasniti važnost prikupljanja rječničkoga fonda zavičajnoga jezika kao dijela kulturne baštine objasniti ulogu zavičajnoga jezika u komunikacijskoj kompetenciji učenika objasniti ulogu zavičajnoga jezika, pa tako i rječnika pojedinoga idioma, u očuvanju i prenošenju kulturne

tradicije objasniti vrijednost izrade rječnika u komunikacijskoj kompetenciji učenika – razlikovanje zavičajnoga idioma od

standardnoga jezika opisati i objasniti vrijednost prikupljenoga rječničkoga fonda u jezičnom izražavanju učenika u osnovnoj i

srednjoj školi (primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baština te u okviru izvannastavnih aktivnosti: literarne, recitatorske, dramske družine itd.).




X Multimedija i Internet X


Pohađanje nastave 1 - Međuispit 0,5 20 Istraživanje (s rezultatima prezentiranim u pisanom obliku)

1,5 80

ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta).











Lisac, J., Leksičke značajke čakavskih dijalekata, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, 1996, str. 43-64. Lukežić, I., Teorijske i metodološke postavke za izradbu rječnika grobničkog govora, Grobnički zbornik, 3, 1994, str. 64-

70. Lukežić, I., S. Zubčić, Grobnički govor 20. st., Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik, 2007. Menac-Mihalić, M., Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje –

Školska knjiga, Zagreb, 2005. Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskoga narječja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319-336. Šojat, A., Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337-361. Vulić, S., O rječnicima izvornih čakavskih govora, Rječnik i društvo – Zbornik radova sa znanstvenog skupa o

leksikografiji i leksikologiji održanog 11-13. X. 1989, str. 337-361. Vulić, S., Struktura rječničkoga članka u rječnicima izvornih čakavskih govora, Filologija, 22-23, 1994., str. 185-191.

IZBORNA LITERATURA

Maresić, J., Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik / Muzej grada Koprivnice, 21, 1995, str. 219-236. Maresić, J. – Menac-Mihalić, M., Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008. Menac-Mihalić, Mira – Menac, Antica, Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2011. Izbor samostalnih dijalekatnih rječnika (izbor će drugih samostalnih i aneksnih rječnika ovisiti o odabranoj temi istraživanja): Dulčić, J. i P., Rječnik bruškoga govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 2, 1985. Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon, Teil I, Köln – Beč, 1979. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb 1973. Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom, Zagreb 2002. Lipljin, T., Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin 2002. Moguš, M., Senjski rječnik, Zagreb – Senj 2002. Večenaj, I. – Lončarić, M., Rječnik Gole, Zagreb 1997.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati 15 dana prije završetka nastave. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


Web stranice Fakulteta e-pošta


u vrijeme konzultacija e-pošta


1. Međuispit Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni međuispit koji se sastoji od 20 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl., a provjerava se definiranje leksikoloških i leksikografskih pojmova. Minimalan se broj ocjenskih bodova (12) stječe sa 60% ukupno točno riješenih zadataka (12). Nakon toga svaki točan odgovor donosi jedan bod. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 4 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. Napomena: Međuispit se polaže sredinom travnja. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu svibnja 2013. 2. Istraživački rad Istraživanje studenta podrazumijeva izradbu upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica i određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrta obradbe građe. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika. Rezultati istraživačkoga rada moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. U radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za istraživačke radove (maksimalno 80) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 80 bodova Vrlo dobar (4) – 65 bodova Dobar (3) – 50 bodova Dovoljan (2) – 38 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je položenoga kolokvija i provedena istraživanja (izrađenoga modela za terenska istraživanja pojedinih leksičkih činjenica i semantičkih polja i izrađenoga modela za obradbu prikupljenoga materijala te rezultata istraživačkoga rada u pisanu obliku). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A - 90 - 100% ocjenskih bodova B - 80 - 89,9% ocjenskih bodova C - 70 - 79,9% ocjenskih bodova D - 60 - 69,9% ocjenskih bodova E - 50 - 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

izvrstan ( 5 ) – A vrlo dobar ( 4 ) – B dobar ( 3 ) – C dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23. 6. i 7. 7. u 9,00 sati

Jesenski izvanredni

1. 9. i 8. 9. u 9,00 sati


Načela dijalektološkoga istraživanja; Uloga jezika zavičajnosti u nastavi hrvatskoga jezika i u izvannastavnim aktivnostima

Dijalekatna frazeologija; Zastupljenost i načini obradbe frazeologije u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Raščlanjivanje leksika u određena semantička polja; Izradba upitnika za određivanje pojedinih semantičkih polja po uzoru na upitnike za postojeće atlase

Asimetrični odnosi; Utvrđivanje asimetričnih odnosa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Kontaktna sinonimija; Utvrđivanje sinonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Višeznačnost; Utvrđivanje višeznačnosti i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Antonimija; Utvrđivanje antonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Položaj dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji; Upoznavanje s postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Vrste dijalekatnih rječnika; Analiza i komentiranje pojedinih hrvatskih dijalekatnih rječnika

Načela i mogući pristupi u analizi dijalekatnih leksikografskih djela; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Načela i mogući pristupi u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

Način prikupljanja leksičke građe i izvori korpusa; Izradba vlastitoga nacrta za obradbu građe

Obradba građe, organizacija natukničkoga članka i temeljni pojmovi; Analiza organizacije rječničkoga članka odabranih dijalekatnih rječnika

Sinteza: načela izrade školskih dijalekatnih rječnika




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Deskriptivna obrada građe I

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti - knjižničarski smjer

Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Filozofski fakultet, travanj, 2013.- Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof. dr. sc. Aleksandra Horvat

Kabinet Vrijeme za konzultacije Uoči i nakon nastave, e-mail i Mudri

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Dejana Golenko Kabinet

Vrijeme za konzultacije Uoči i nakon nastave, e-mail i Mudri Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Studenti će se u okviru predmeta upoznati s razvojem, strukturom i standardima za izgradnju kataloga na listićima i temeljnim pojmovima abecednoga kataloga, te strojno čitljivih (online) kataloga. Studenti će se u okviru predavanja upoznati sa ciljevima organizacije informacija općenito i bibliografske organizacije posebno, sa svrhom, načelima i problemima organiziranja bibliografskih informacija, kao i s vrstama entiteta u bibliografskim sustavima: tradicionalnim i digitalnim dokumentima i djelima. Bit će predstavljeni bibliografski ciljevi i zadaće abecednog (autorsko naslovnog), te načela bibliografskog opisa: primjerenost korisniku, predstavljanje, točnost, dostatnost i nužnost, normiranje, normalizacija i integracija. Također, upoznat će se s pitanjima vezanim uz temeljne pojmove kataloga: pojam autorstva, vrste, izbor i oblikovanje odrednica u katalozima, standardima za kataložni opis (ISBD i UNIMARC), te će se raspraviti o budućnosti (online) kataloga. Na vježbama studenti će se upoznavati s vrstama i obilježjima kataloga na listićima i online kataloga (primjeri iz prakse).


Od studenata se očekuje da nakon odslušanih predavanja studenti trebaju moći: - definirati i razlikovati temeljne pojmove: svrha i načela organizacije informacija, informacija i njena postvarenja,

bibliografski nadzor, abecedni autorsko/naslovni katalog i odnos prema drugim vrstama popisa i kataloga u knjižnici, bibliografija i deskriptivna katalogizacija, bibliografski entiteti, pojam djela i autorstva (individualnog i korporativnog)

- opisati i navesti osnove povijesnog razvoja kataložne teorije i odabranih kataložnih pravilnika vezano uz temeljna pitanja teorije katalogizacije

- opisati složene pojmove i kategorije deskriptivne katalogizacije i bibliografske organizacije i kontrole u okruženju strojno čitljivih kataloga

- opisati strukturu strojno čitljivih zapisa i važnost standardizacije razina zapisa Na vježbama studenti trebaju moći: - opisati i razlikovati vrste i svojstva jedinica knjižnične građe - odabrati i primijeniti autorske, stvarne i formalne odrednice prema nacionalnom kataložnom pravilniku - primijeniti nacionalni kataložni pravilnik i odgovarajuće međunarodne standarde za kataložni opis - prema vrsti građe razlikovati i primijeniti vrstu standarda za kataložni opis - samostalno izraditi kataložne opise omeđenih i serijskih publikacija - samostalno izraditi autorske, stvarne i formalne odrednice prema utvrđenim smjernicama i pravilima opisati i razlikovati zahtjeve ISBD-a i UNIMARC-a


Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (VJEŽBE) x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Zadaci u okviru vježbi 1.5 45

Seminarski rad 0.5 15 Priprema za predavanje 1 10 Kontinuirana provjera znanja 0.5 10 Završni ispit 0.5 20 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi

se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Standardi, priručnici, smjernice 1. ISBD(M) : međunarodni standardni bibliografski opis omeđenih publikacija / preporučila Grupa za pregled ISBD-a ;

odobrio stalni odbor IFLA-ine sekcije za katalogizaciju. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. 2. ISBD(CR) : međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene građe : prerađeno

izdanje ISBD(S)-a: Međunarodnoga standardnoga bibliografskog opisa serijskih publikacija / preporučila Radna grupa za ISBD(S), odobrili stalni odbori IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju i Sekcije za serijske publikacije. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005.

3. ISBD(ER) : međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe : prerađeno izdanje ISBD(CF)-a: Međunarodnoga standardnoga bibliografskog opisa računalnih datoteka / preporučila Radna grupa za pregled ISBD(CF)-a. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.

4. Priručnik za UNIMARC : bibliografski format / prevela i priredila M. Willer. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica ; Hrvatsko knjižničarsko društvo, 1999.

5. Priručnik za UNIMARC : format za pregledne zapise / [s engleskog prevela Slobodanka Radovčić]. 1. hrv. izd. (prema 2. prerađenom i proširenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

6. UNIMARC : bibliografski format / [hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana Tomić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Zadar : Sveučilište, 2009.

7. Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983-1986. Dio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. 1986.

8. Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983-1986. Dio 2. Kataložni opis. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983.

Ispitna literatura: 1. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : Naklada Benja, 1995. 2. Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona, Zagreb, 17.-18. studenoga 2005. : zbornik radova.

Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. (izbor) 3. Načela prihvaćena na Međunarodnoj konferenciji o načelima katalogizacije, Pariz, listopad 1961. // Vjesnik

bibliotekara Hrvatske 7, 3-4(1961), 171-179. 4. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Benja, 2005. (izbor) 5. Verona, E. O katalogu: izbor iz radova. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. (izbor) 6. Willer, M. UNIMARC u teoriji i praksi. Rijeka : Benja, 1996. Str. 45-52. 7. Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 48-58.

http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/87 8. Calhoun, K. The changing nature of the catalog and its integration with other discovery tools : final report, March 17,

2006 : prepared for the Library of Congress http://www.loc.gov/catdir/calhoun-report-final.pdf

IZBORNA LITERATURA

1. 1. Barbarić, A.; S. Pigac. ISBD(CR) : prerađeno izdanje ISBD(S)-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 1-2(2004), 1-15.

2. Blažević, D. Priručnik za skraćeni kataložni zapis. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1988. 3. Sandberg-Fox, A. M. ISBD(ER) i novi razvojni smjerovi u obradi elektroničke grade. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske

46, 1-2(2003), 50-59. 4. Verona, E. Međunarodna načela katalogizacije. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 7(1961)3-4, 155-179. 5. Verona, E. Međunarodni ured za univerzalnu bibliografsku kontrolu (International Office for UBC). // Vjesnik

bibliotekara Hrvatske 20(1974)1-4, 50-52. 6. Verona, E. Rad oko međunarodnog ujednačavanja kataložnih načela. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6(1960)1-2, 47-

53. 7. Verona, E. Univerzalna bibliografska kontrola i međunarodno ujednačavanje kataložnih postupaka. // Informatologia

Yugoslavica 8, 1-4(1976), 1-22. 8. Willer, Mirna. Eva Verona i Seymour Lubetzky: rasprava o zadacima abecednog kataloga. // Izazovi pisane baštine:

zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića. – Osijek : Filozofski fakultet, 2005. Str. 103-122. 9. Willer, M. Univerzalna bibliografska kontrola i baze podataka preglednih kataložnih jedinica za osobna imena autora.

// Znanstveni skup Normizacija osobnih imena u knjižničarstvu i leksikografiji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996. Str. 115-130.

10. Barbarić, A. Sučelja WebPAC-a. // 5. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 70-79.

11. Horvat, A. O zadaćama i strukturi knjižničnoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja / uredili S. Tkalac i M. Tuđman. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140. http://dzs.ffzg.hr/text/o_zadacama_i_strukturi_knjiznicnog_kataloga.htm

12. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000) [tematski broj: Bibliografska kontrola u okruženju globalne informacijske infrastructure]

13. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003) [tematski broj: Elektronička građa] 14. Willer, M. Univerzalna bibliografska kontrola i baze podataka preglednih kataložnih jedinica za osobna imena autora.

// Znanstveni skup Normizacija osobnih imena u knjižničarstvu i leksikografiji, Zagreb, 15. i 16. svibnja 1996. Zbornik radova / urednica Dorica Blažević. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996. Str. 115-130.

15. Willer, Mirna; Alenka Šauperl; Marija Petek; Marijana Tomić. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1-2(2011), 93-119. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

Internetski izvori podataka za obveznu i izbornu literaturu 1. Anoymous classics: a list of uniform headings for European literatures. 2nd ed. revised. The Hague : IFLA, 2004.

Dostupno na: http://www.ifla.org/VII/s13/pubs/AnonymousClassics2004.pdf 2. Byrum, John D., Jr. IFLA's ISBD Programme: Purpose, Process, and Prospects, presented to the Second IFLA

Meeting of Experts on an International Cataloguing Code (August 2004). http://www.loc.gov/loc/ifla/imeicc/source/papers-byrum.pdf

3. Digitalizirani abecedni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Katalog od 1976.-1990. http://www.nsk.hr/DigitalLib1c.aspx?id=264

4. IFLA. Cataloguing Section. ISBD Review Group. http://www.ifla.org/VII/s13/isbdrg/index.htm; IFLA. Pravila i popisi: http://archive.ifla.org/VII/s13/pubs/

5. CROLIST: Skupni katalog http://opak.crolib.hr/bnew/search.html ; Vero http://www.unibis.hr/FRBROPAC.html 6. IFLA. IFLA UNIMARC Core Activity http://www.ifla.org/VI/8/up.htm 7. Library of Congress, Network Development and MARC Standards Office. MARC Standards http://www.loc.gov/marc/ 8. OCLC FictionFinder : A FRBR-based prototype for fiction in WorldCat

http://www.oclc.org/research/projects/frbr/fictionfinder.htm; OCLC FictionFinder prototype http://fictionfinder.oclc.org/ 9. OCLC. Open WorldCat http://www.worldcat.org/ 10. OCLC WorldCat Identities http://orlabs.oclc.org/Identities/ 11. VIAF: Virtual International Authority File http://viaf.org/


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje predavanja i vježbi je obvezno Zadaće i seminar se predaju u planom određenim rokovima


Mudri i e-mail


E-mail


Pismeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uvjet za pristup završnom (pismenom) ispitu su predane i prihvaćene (ocijenjene) sve zadaće i seminarski rad; radovi se predaju u sustav Mudri (e-učionica); e-mailom poslane zadaće neće se prihvatiti.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


DATUM NAZIV TEME

16. svibnja

P1-P7: Organizacija informacija općenito; Načela kataložnog opisa; Međunarodna i nacionalna standardizacija; Katalog i autorstvo

Prethodna priprema studenata: E. Svenonius, Poglavlja I. – V.

16. svibnja V1-2: Zadaci kataloga; kataložne jedinice i vrste odrednica Prethodna priprema studenata: Verona, E. Pravilnik, Dio 1

17. svibnja P8-9: Odrednice i redalice: vrste odrednica u nacionalnom katalogu

17. svibnja V3-4: Izbor odrednica iz glavnog naslova Prethodna priprema studenata: Verona, E. Pravilnik, Dio 1

30. svibnja V5-7: Izbor oblika odrednica Prethodna priprema studenata: Verona, E. Pravilnik, Dio 1

30. svibnja P10-11: Kataložni opis: međunarodni standard ISBD Prethodna priprema studenata: E. Svenonius, Poglavlja VI. – VII.

31. svibnja P12-13: Online katalog

31. svibnja P14-15: MARC standardi za bibliografski opis i pristupnice

13. lipnja V8-9: ISBD: standardni opis Prethodna priprema studenata: ISBD(M) i ISBD(CR)

13. lipnja P16-17: Budućnost kataloga Prethodna priprema studenata: Calhoun

14. lipnja V10-11: ISBD Prethodna priprema studenata: ISBD(M) i ISBD(CR)

14. lipnja V12-13: Online katalog (UNIMARC i ISBD) Prethodna priprema studenata: UNIMARC




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Predmetno označavanje i pretraživanje


Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Filozofski fakultet, ožujak, 2013.- Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić

Kabinet Vrijeme za konzultacije Uoči i nakon nastave, e-mail i Mudri

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dejana Golenko Kabinet

Vrijeme za konzultacije Uoči i nakon nastave, e-mail i Mudri Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmet obuhvaća suvremena načela predmetnoga označivanja. Prikazat će se sustavi za predmetno označivanje koji su se koristili i koji se danas rabe u označivanju i pretraživanju dokumenata/informacija. Navest će se osobitosti predmetnih jezika u odnosu na prirodne jezike, tipove semantike u predmetnim jezicima i na postupke i faze označivanja. Skrenut će se pozornost na obilježja osnovnih klasifikacijskih sustava u odnosu na abecedne predmetne sustave te promjene koje je donijela automatizacija i probleme predmetnog označivanja u mrežnom okruženju, a osobito će se proučavati SSZOP i UDK, posebice u mrežnome okruženju, kao i složeniji vidovi korištenja UDK tablica. Ciljevi predmeta Cilj je ovoga predmeta proširiti znanja studenata o sustavima za predmetnu analizu. Osobito se obrađuju teorijska pitanja i uspoređuju pristupi u praksi pri izradbi i uporabi abecednih predmetnih i klasifikacijskih predmetnih sustava (jezika). Studenti će dobiti uvid u suvremena načela predmetnog označivanja i sustava za predmetno katalogiziranje.


Predavanja i vježbe trebaju pridonijeti da studenti: razumiju i tumače prirodu i načela predmetne analize prošire znanja o svrsi i ciljevima predmetne analize i sinteze razlikuju kontrolirane rječnike od prirodnih jezika, vrste semantika u predmetnim jezicima ovladaju s vještinama predmetne analize i predmetnog označivanja zbog usporedbe upoznaju se s glavnim klasifikacijskim sustavima u odnosu na abecedne predmetne sustave prepoznaju i koriste klasifikacijske sheme i stručne tezauruse samostalno koriste posebne i pomoćne tablice Univerzalne Decimalne Klasifikacije (UDK) samostalno izrađuju složene predmetnice prepoznaju sastavnice, obilježja neknjižne građe i elektroničkih izvora te ih samostalno opisuju samostalno pronalaze odgovarajuće oznake u klasifikacijskim shemama

samostalno kombiniraju glavne brojeve i pomoćne oznake pomoću UDK sheme



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (VJEŽBE) x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.5 0 Aktivnost u nastavi (vježbe) 0.5 30 Seminarski rad 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 0.5 20

ZAVRŠNI ISPIT (pismeni ispit) 1 30 UKUPNO 3 100

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Student tijekom nastave može ostvariti ukupno 30 bodova (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici) i na završnom ispitu može ostvariti 70 bodova.












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. McIlwaine, Ia. C. Uvod u UDK. Lokve; Osijek; Zagreb : Naklada Benja; Pedagoški fakultet; 2. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Benja, 2005. Poglavlje X. Sintaksa

predmetnih jezika, str. 169-187. 3. Mikačić, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo,

1996. Str. 289-389. 4. Purgarić-Kužić, Branka. Faceted Application of Subject Terminology (FAST): Nova stremljenja u predmetnom

označivanju mrežne građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2009). Str. 63-74. 5. Leščić, J., Kazala, posebna predmetna izrada i primjeri. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), str. 59-

79. http://eprints.rclis.org/5595/1/Lescic.pdf Leščić, J. O tezaurusu: načela, izradba, struktura: pregled. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1/4(2001), str. 172-181.

IZBORNA LITERATURA

1. Lancaster, F. W. Indexing and abstracting in theory and practice. 3rd ed. London : Facet, 2003. 2. McIlwaine, Ia C. Prilogodba UDK-a mrežnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 1/4(2001), str. 52-67. 3. Slavić, Aida. UDK i druge opće velike klasifikacijske sheme dostupne na webu.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske

44, 1/4(2001), str. 96-128. 4. Aitchinson, J.; Gilchrist, A.; Bawden, D. Thesaurus construction and use : a practical manual. 4th ed. London :

Aslib, 2000. 5. Cordeiro (Lopes), M.I. Principles underlying subject heading languages: an international approach.

http://www.ifla.org/IV/ifla61/61-lopm.htm (6 str.) 6. STRUČNI skup Predmetna obradba - ishodišta i smjernice, 1997., Zagreb : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 1998. Na vježbama se obvezno koristiti:

1. Univerzalna decimalna klasifikacija. Hrvatsko džepno izdanje. Zagreb : Naklada Dominović, 2003. 2. Smjernice za izradbu predmetnih preglednih kataložnih jedinica i uputnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko

društvo, 1999. 3. Štrbac, D., Vujić, M., Pravilnik za predmetni katalog, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2004.

Internetski izvori na vježbama: 1. UDC Consortium, The Haag, http://www.udcc.org 2. EuroVoc, višejezični pojmovnik EU-a, http://eurovoc.europa.eu/drupal/?q=hr 3. UNESCO Thesaurus, http://databases.unesco.org/thesaurus/


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje u nastavi (predavanja i vježbe (izrada zadaća)). Poznavanje literature i predviđenih sadržaja kolegija te pozitivna ocjena na pismenom ispitu. Zadaće se predaju u planom određenim rokovima na Mudrom (e-učionica).


Preko sustava Mudri.


Unutar dogovorenih termina konzultacija (Skype) i preko sustava Mudri.


Pismeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uvjet za pristup završnom (pismenom) ispitu su predane i prihvaćene (ocijenjene) sve zadaće. Radovi se predaju u sustav Mudri (e-učionica); e-mailom poslane zadaće neće se prihvatiti.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


DATUM NAZIV TEME

Prva sesija 28. ožujka 16:30-20:30 29. ožujka 9:15-13:00

Predavanja – 8 sati a. Uvod u predmetno orijentirane pristupe – 4 sata b. Osnove klasifikacijskih sustava – 4 sata

29. ožujka 13:45-17:00

Vježbe – 4 sati

a. Upoznavanje s Univerzalnom decimalnom klasifikacijom (struktura tablica; glavne skupine) – 2 sata b. Rad na jednostavnim primjerima uz pomoć UDK tablica - 2 sata

Napomena: Univerzalna decimalna klasifikacija. Hrvatsko džepno izdanje. Zagreb : Naklada Dominović, 2003.

Druga sesija 12. travnja

Predavanja – 6 sati a. Uvod u predmetizaciju (razvoj predmetnih sustava) – 2 sata b. Predmetna obrada u Kongresnoj knjižnici – razvoj, teorijska ishodišta i pravila – 2 sata c. Predmetna obrada u Hrvatskoj – 2 sata (razvoj, problemi) Vježbe – 2 sata Rad na jednostavnim primjerima uz pomoć UDK tablica Zadaća 1

Treća sesija 25. travnja

Vježbe – 4 sata Rad na jednostavnim primjerima uz pomoć UDK tablica Napomena: Univerzalna decimalna klasifikacija. Hrvatsko džepno izdanje. Zagreb : Naklada Dominović, 2003. Zadaća 2

26. travnja

Vježbe – 6 sati Vježbe na osnovi Priručnika Napomena: Štrbac, D., Vujić, M., Pravilnik za predmetni katalog, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2004. Zadaća 3

Četvrta sesija 27. lipnja

Predavanja – 4 sati

a. SZSOP – teorijska ishodišta, struktura, pravila – 2 sata b. Uvod u tezaurus – 2 sata c. Ontologije i semantički web – 2 sata

28. lipnja

Predavanja/vježbe – 6 sati Tezaurusi Napomena: EuroVoc, višejezični pojmovnik EU-a, http://eurovoc.europa.eu/drupal/?q=hr UNESCO Thesaurus, http://databases.unesco.org/thesaurus/




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Informacijski izvori i službe


Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Turnusna nastava, Filozofski fakultet u Rijeci Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija prof.dr.sc. Marija Marinović

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Lea Lazzarich Kabinet

Vrijeme za konzultacije srijeda 14.00 sati Telefon



Informacijski izvori općenito: izvori koji su sami dovoljan izvor podataka; službene publikacije, nekonvencionalni izvori; primarni, sekundarni i tercijarni izvori.

Bibliografija: značenje pojma, nastanak i povijesni razvitak. Vrste bibliografija Izvori informacija u informacijskim ustanovama i upućivanje u njihovo korištenje. Izgradnja i organizacija referentne zbirke; vrednovanje bibliografija, enciklopedija i dr. izvora. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija; usluge tekućih upozorenja,

retrospektivna pretraživanja; online službe, korištenje OPAC-a i WebPAC-a, baze podataka na CD-ROM-u i Internetu.

Informacijska služba: temeljno poslovanje; struktura Osnovni kriteriji tipologije korisnika Istraživanja o korisnicima i korištenju.

Na vježbama se provode informacijska pretraživanja. Usporedno se analiziraju odabrani pristupi, metode i načini prikupljanja podataka. U drugome se dijelu raspravlja o organizaciji i djelatnostima informacijske službe – izravne i neizravne djelatnosti, informacijski upiti, komuniciranje s korisnikom. Predstavljaju se načela i kriterij vrednovanja mrežnih informacijskih usluga – oblici, suradnja i sl. Upućuje se na odnose s javnošću te problematiziraju pitanja i problemi označivanja u informacijskim ustanovama.


Očekivani ishodi su: Tehnike rješavanja informacijskih upita Struktura informacijskih izvora: vrste, podjele, sadržaj Znanja i vještine planiranja, predstavljanja i vođenja programa za ponudu informacijskih usluga mogućnost vrednovanja izvora informacija i informacijskih usluga razumijevanje rada informacijske službe poznavanje tipologije korisnika i važnosti komunikacije s korisnicima

Upoznati studente s informacijskim izvorima i njihovom strukturom te važnošću za krajnje korisnike, s informacijskom ulogom informacijskih ustanova. Studenti se upoznaju s oblicima i metodama rada informacijske službe, kako bi razumjeli ciljeve i organizaciju te službe danas, ali i njezin povijesni razvoj. Razumjeti ulogu i način komuniciranja informacijskih ustanova s korisnicima i okruženjem. Studenti se upoznaju s oblicima i metodama komuniciranja s korisnicima i javnošću.





Aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja (projektni zadatak)

1 15

Samostalna zadaća 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100












Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 2006 DOMJAN, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484 Špiranec, Sonja. Informacijska pismenost: teorijski okvir I polazišta, Zagreb : Zavod za informacijske studije

Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2008. Borgman, Christine. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja, pristup informaciji u

mrežnom svijetu, Lokve : Naklada Benja ; Zadar : Gradska knjižnica Zadar, 2002. Aparac - Jelušić, T. Evaluacija knjižničnih službi i usluga u narodnoj knjižnici. // Međunarodno savjetovanje

Narodne knjižnice izazov promjena (zbornik radova, Gradska biblioteka Rijeka HBD, Lovran 2.-27. rujna 1997). Rijeka ; Zagreb : Gradska biblioteka Rijeka ; Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1997., str. 69-75.

Aparac-Jelušić, Tatjana ; Dragija, Martina. Pristup i metodologija istraživanja kvalitete zbirki u knjižnicama visokih učilišta.// Glasnik društva bibliotekara Split 7(2000), str. 162-188

IZBORNA LITERATURA


Pohađanje nastave nije uvjet na izvanrednom studiju.


Putem maila (zajednička grupna mail lista)



Pisani završni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski

izvanredni


14.3. Načini informacijskih pretraživanja – uvodna polja

15.3. Informacijska pismenost i cjeloživotno učenje

21.3. Upravljanje izvorima informacija u knjižnicama

22.3. Informacijska služba, temeljna polja, koncepti

4.4. Kolokvij + Centar za online baze

5.4. Metode pretraživanja izvora

11.4. Online baze podataka i pretraživanje na temu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Informacijsko poslovanje i knjižnično upravljanje


Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 9. svibnja -7. lipnja 2014.; Filozofski fakultet, predavaonica 106 (seminari se održavaju u Sveučilišnoj knjižnici)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Aleksandra Horvat

Kabinet Vrijeme za konzultacije po dogovoru, uz prethodnu najavu e-mailom

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Senka Tomljanović, viša knjižničarka Kabinet

Vrijeme za konzultacije po dogovoru, uz prethodnu najavu e-mailom Telefon

e-mail senka.tomljanović@svkri.hr


Pojam, vrste, društena uloga, djelatnost i povijest knjižnica. Vrste knjižničnih izvora (građe) i osnovni postupci s tradicionalnom i elektroničkom građom u cilju osiguranja njezine dostupnosti za korisnike. Prostorni, kadrovski i materijalni uvjete za poslovanje knjižnica. Sadržaj i postupci u vođenju i upravljanju knjižnicama.


Studenti će moći definirati i opisati pojam knjižnice i njezinu povijest te obrazložiti njezinu društvenu ulogu. Razlikovat će vrste knjižničnih zbirki i knjižnične građe i moći provesti osnovne postupke s građom da bi ona bila dostupna za korištenje. Razlikovat će vrste i funkcije knjižničnih prostora, opreme i stručnog knjižničnog osoblja. Moći će opisati sadržaje i načela upravljanja knjižnicama.





Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 2 60 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 4 100












1. Stipanov, J. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010., str. 11-26, 249-260 2. Stipčević, A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. Poglavlje I –IV, X – XII. 3. Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : "Benja", 1994. http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/katm.htm 4. Gorman, M. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : HKD, 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. IFLA/FAIFE izjava Knjižnice i intelektualna sloboda. http://dzs.ffzg.hr/text/kiis.htm 2. Saetre, T. P. ; Willars, G. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb : HKD, 2004. UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37(1994), str. 251-254. 3. Akeroyd, J. Budućnost visokoškolskih knjižnica. // 4. i 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2007. Str. 8-11. 4. Darovi za zbirke : smjernice za knjižnice. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus. Međunarodna posudba i dostava dokumenata : načela i smjernice za postupanje. Model nacionalnog pravilnika za međuknjižničnu posudbu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010., str. 11-45. 5. Nebesny, T.; Švob, M. Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama. // Slobodan pristup informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2002.


Evidentira se fizičko prisustvo na svakom nastavnom bloku. Fizičko prisustvo na barem jednom seminarskom bloku uvjet je za testiranje znanja stečenog na seminaru (Kontinuirana provjera znanja 1). Fizičko prisustvo na barem jednom bloku predavanja uvjet je za testiranje znanja stečenog na predavanjima.


Putem sustava MUDRI - http://mudri.uniri.hr


e-mailom


Ispit se polaže kontiuiranom provjerom znanja stečenog na seminarima (usmena provjera na seminaru) i predavanjima (pismena provjera nakon posljednjeg predavanja)



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


09.05.2014. Informacijsko poslovanje i knjižnično upravljanje (predavanja)

10.05.2014. Izgradnja knjižničnog fonda i knjižničarski poslovi s građom (predavanja)

23.05.2014 Izgradnja knjižničnog fonda i knjižničarski poslovi s građom (seminar)

24.05.2014. Uvjeti za knjižnično poslovanje (predavanja)

06.06.2014. Uvjeti za knjižnično poslovanje (seminar)

07.06.2014. Upravljanje knjižnicama (predavanja)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Od tiskane do elektroničke knjige


Semestar II. Akademska godina 2013/14. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Lada Badurina

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Nenad Rizvanović Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon 091/493-0020



Upoznavanje s osnovnim sadržajem kolegija, načinom rada, literaturom, ocjenjivanjem i studentskim obavezama. Širenje tiskarstva i utjecaj Gutenbergova izuma na razvoj kulture pismenosti kroz povijest. Velika središta tiskarstva (Amsterdam, London, Venecija). Vrste i tipovi objavljivanih tekstova. Tehnička infrastruktura kao preduvjet nastanka elektroničkoga nakladništva. Promjena čitateljskih navika. Pravni okvir, prednosti i ograničenja nakladništva. Smjer mogućeg razvoja elektroničkoga nakladništva i budućnost tiskane knjige.


Studenti će nakon odslušanih predavanja i izvršenih obaveza: poznavati društveni, politički i gospodarski kontekst razvoja nakladništva; učinke razvoja nakladništva tiskarstva na promjenu ideja o pismenosti, znanju i informiranju u društvu; shvatiti potrebne preduvjete za pojavu i razvoj elektroničkoga nakladništva; razumjeti prednosti i nedostatke tiskanog i elektroničkoga nakladništva, kao i njihove međusobno komplementarne karakteristike





Pohađanje nastave 1 - Seminarski rad 2 100 ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 3 100












Briggs, Asa i Burke, Peter. 2011. Socijalna povijest medija: od Gutenberga do interneta. Zagreb: Naklada Pelago. Barbier Frederic. 2009. Istorija knjige. Beograd: Clio. Borgman, Christine L. 2002. Od Gutenbergova izuma do globalnoga informacijskog povezivanja. Naklada Benja: Lokve. Hunt, Lynn. 2001. Nova kulturna historija. Naklada Ljevak: Zagreb, Lowry, Martin: 2004. Svijet Aldusa Manutusa. Antibarbarus: Zagreb. McLuhan, Herbert Marshall, 1973.Gutembergova galaksija: nastajanje tipografskog čoveka. Beograd, Nolit

IZBORNA LITERATURA

Chartier, Roger: 1994. The Order of Books, Stanford University Press, Stanford , Darnton, Robert. 2009..The Case for Books: Past, Present, and Future. New York: PublicAffairs, De Certeau Michel. 2003. Invencije svakodnevnice. Zagreb: Naklada MD. Eisenstein, Elizabeth. 1979.The Printing Press As an Agent of Change. Cambridge: Cambridge University Press

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Nastava je organizirana u obliku interaktivnih predavanja na kojima se od studentica i studenata traži aktivno sudjelovanje, grupni rad, rad u parovima i individualni rad, te rješavanje postavljenih problemskih zadataka.






ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


Upoznavanje s osnovnim sadržajem kolegija,

Širenje tiskarstva i utjecaj Gutenbergova izuma

Povijesni razvoj kulture pismenosti

Prosvjetiteljska uloga knjige

Tiskarstvo u svojim kontekstima

Velika središta tiskarstva

Tekstovi, tiskanje, čitanja

Promjena čitateljskih navika

Literarna javnost (J. Habermas)

Društveni značaj čitanja

Historija čitalačkih praksi

Budućnost tiskane knjige.

Preduvjeti razvoja elektroničkoga nakladništva

Prednosti i nedostatci tiskanog i elektroničkoga nakladništva

Evaluacija kolegija

izvedbeni plan - filozofski fakultet - 2014 - ds - 1p- ljs - kro.pdf · izvedbeni plan i. osnovni...

Documents