izvedbeni godišnji plan i program odgojno · pdf filerad na unaprijeđenju tjelesne...

1

Dječji vrtić „En ten tini“ Ulica 144. Brigade Hrvatske vojske 8 Zagreb, Sesvete

IZVEDBENI GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO

OBRAZOVNOG RADA ZA PEDAGOŠKU 2016./2017. GODINU

RAVNATELJICA

/Mirjana Čuljak, dipl.pedagog/

Zagreb, rujan 2016.

2

SADRŽAJ

I. USTROJSTVO PROGRAMA RADA 6

II. MATERIJALNI UVJETI 39

III. NJEGA I SKRB ZA RAST I RAZVOJ DJECE 43

3.1. Planiranje pravilne prehrane za skladan rast i razvoj djeteta tokom cjelodnevnog boravka u vrtiću

43

3.2. Identifikacija djece s posebnim zdravstvenim potrebama 46

3.3. Rad na unaprijeđenju tjelesne zdravstvene kulture i boravka na zraku 48

3.4. Popodnevni odmor djece u vrtiću 50

3.5. Sanitarno – higijensko održavanje vrtića 51

IV. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD 53

4.1.TRAJNE ZADAĆE: 53

4.1.1. Olakšavanje i praćenje prilagodbe djece 53

4.1.2. Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš -

projektna metoda rada - integrirano učenje djece predškolske dobi

58

4.1.3. Program PATHS – RASTEM 66

4.2. ZADAĆE ZA UNAPREĐIVANJE ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADA: 70

4.2.1. „Istraživanje i poticanje rane pismenosti djece u institucijskom kontekstu“ – akcijsko istraživanje

70

4.2.2. „Identifikacija potencijalno darovite djece te prepoznavanje i zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba u redovitom programu“ – akcijsko istraživanje

88

4.2.3. „Igre pokretom – utjecaj fine motorike šake i ruke na razvoj jezika i govora“ – akcijsko istraživanje

95

4.2.4. “Utjecaj senzomotoričkog razvoja na razvoj samostalnosti“ – akcijsko istraživanje

102

4.3. PREVENTIVNI PROGRAMI 107

4.3.1. CAP Program 107

4.3.2. Sigurnosni i zdravstveni program 111

3

4.4. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI 115

4.4.1. Poseban 10 - satni program odgojno obrazovnog rada u dječjem vrtiću s engleskim jezikom

115

4.5. POSEBNI KRAĆI PROGRAMI IZVAN REDOVITOG PROGRAMA 118

4.5.1. Kraći program ranog učenja engleskog jezika 118

4.5.2. Kraći program „Dječjeg folklornog stvaralaštva i njegova scenska primjena“

121

4.5.3. Poseban kraći program rada s potencijalno darovitom djecom

123

4.5.4. Kraći program „Metodika obuke neplivača“ 127

4.6. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA 129

4.7. PODRŽAVAJUĆI PROGRAMI 138

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA VRTIĆA 140

VI. SURADNJA S RODITELJIMA 147

VII. SURADNJA S OSTALIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA BITNIMA ZA RAD VRTIĆA

154

VIII. FINANCIRANJE PROGRAMA 158

IX. RAD UPRAVNOG VIJEĆA 159

X. BITNE ZADAĆE RADA RAVNATELJICE I STRUČNIH SURADNIKA 160

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 192

4

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“,broj

10/97 i 107/97 i 94/13), članka 8.Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije

i evidencije o djeci u Dječjem vrtiću(NN 83/01) i članka 14. i 42. Statuta dječjeg vrtića „En ten

tini“, u Sesvetama, uz prethodnu raspravu i zaključke Odgojiteljskog vijeća održanog

26.09.2016., Upravno vijeće na 36. sjednici dana 29.09.2016. donosi:

5

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA DJEČJEG VRTIĆA

„EN TEN TINI“ ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

UVOD

Godišnji plan i program odgojno obrazovnog rada u pedagoškoj godini 2016./2017. izradili

smo na temelju pozitivne odgojno obrazovne prakse i kurikuluma vrtića, s ciljem poticanja

cjelovitog razvoja djeteta rane i predškolske dobi, uvažavajući individualne razvojne potrebe,

potencijale i preferencije u duhu humanističkih vrijednosti.

Program ćemo provoditi u skladu sa suvremenom koncepcijom predškolskog odgoja i

obrazovanja, polazeći od aktualnih potreba djeteta i njegove osobnosti, u kontinuiranoj

dinamičnoj interakciji s obitelji i okruženjem te ga usklađivati s Nacionalnim kurikulumom za

rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Isto tako, godišnji plan i program odgojno obrazovnog

rada izradili smo i provodit ćemo u skladu sa zakonskim propisima koji se odnose na

predškolski odgoj i obrazovanje. Uporište nalazim u Zakonu o predškolskom odgoju i

obrazovanju u njegovim izmjenama i dopunama, Državnom pedagoškom standardu

(izmjenama i dopunama),Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece,

Prijedlogu koncepcije razvoja predškolskog odgoja, Konvenciji o pravima djeteta,

Smjernicama za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH te s dokumentima za

samovrednovanje.

6

I. USTROJSTVO PROGRAMA RADA

Dječji vrtić „En ten tini“ u ovoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni rad s

djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić će kroz

planirane programe ostvarivati djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite,

pravilne prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim

i aktualnim potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno, će poštovati

prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića. U tom kontekstu, ustrojstvo

programa je fleksibilno, tako da osigurava kontinuitet u cjelovitom odgojno obrazovnom

procesu, a koji je otvoren za permanentno učenje i unapređivanje pedagoške prakse vrtića i

u kojemu se primjenjuju načela vrtićkog kurikuluma, npr. fleksibilnost, partnerstvo,

otvorenost i intrizična motiviranost.

Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa. Isto

tako, želimo postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne

prakse. Naša želja da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići

autentičnost u pristupu odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o svim

dimenzijama stvaranja organizacije koja uči.

Naša vizija razvoja kurikuluma temeljno će se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog

oblikovanja i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i razvoja

k zajednici koja uči.

U tom kontekstu, jedna od bitnih zadaća i dalje će biti jačanje kulture ustanove kroz

primjenu razvojnog plana temeljenog na Samovrednovanju i vrednovanju svih struktura

vrtića (NCVVO).

Nakon analize rezultata provedbe upitnika prošle pedagoške godine za pojedina područja

kvalitete, organizirane stručne rasprave na sastancima stručnog tima i sjednice Odgojiteljskog

vijeća, Tim za kvalitetu je na temelju analize procjene svakog pojedinog područja kvalitete

definirao jake i slabije strane ustanove i za ovu pedagošku godinu odabrao je prioritetno

područje, a to je suradnja sa užom i širom društvenom zajednicom i kultura ustanove.

7

Vremenska dimenzija

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini:

Stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za življenje, razvoj, odgoj i učenje djece rane i

predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu organizaciju rada predškolske ustanove koja

uvažava i poštuje aktualne potrebe, preferencije, potencijale i prava djeteta.

Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u

smislu stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.

U tom smislu, planiramo djelovati na stvaranje i razvoj potrebitih preduvjeta koji će

omogućavati organizaciju ritma rada, a koji korespondira s ritmom potreba djeteta i to kroz:

- organizaciju kvalitetnog prihvata djece u dežurstvu

- fleksibilnu dinamiku obroka

- duži zajednički rad odgojitelja

- osiguravanjem utvrđenog broja radnika potrebnih za kvalitetan proces rada

Ostvarivanje navedene dimenzije u odnosu na suvremene koncepcije u radu s djecom,

temeljit ćemo djelujući na:

- organizaciju procesa rada koji osigurava individualizirani pristup u radu s djecom

- fleksibilnost u promišljanju, organizaciji i provedbi odgojno obrazovnog rada

Zajedničkim promišljanjem i djelovanjem svih sudionika procesa, a sukladno artikuliranim

potrebama od strane roditelja nastojat ćemo:

- organizirati radno vrijeme bez klasičnog dežurstva

- profesionalno djelovati na roditelje s ciljem osvještavanja i podržavanja u roditeljskoj

ulozi

Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja za organizacijom različitih programa, a u

skladu s vrtićkim kurikulumom i Državnim pedagoškim standardima predškolskog odgoja i

8

obrazovanja u ovoj pedagoškoj godini planiramo organizirati i provoditi sljedeće programe

koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat djece.

Posebni programi:

1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg. skupine djece od 3,5 –

7god.života),ukupno 22 do 26 djece

1.2. Program predškole (ukoliko bude interesa)

1.3. Kraći programi – izvan redovitog programa

- Plivanje – poduka(za djecu od 5 – 7 godina života)-10 skupina po 10 djece, ukupno 100 djece

-Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena(za djecu od 4 do 7 godina

života),jedna skupina, ukupno 20 djece

-Rano učenje engleskog jezika(za djecu od 4 – 7 godina života),tri skupina, ukupno 60 djece

-Rad s potencijalno nadarenom djecom, jedna skupina,12 djece

- Drugi programi verificirani od MZOŠ –a (prema interesu roditelja i djece)

Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na

promišljanje, obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:

-„Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece u dječjem vrtiću „En ten

tini“

-Program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih Granešina (od03.-07.10.2016.,75 djece;16.-

21.01.2017.,50 djece i od 27.-31.03.2017. 25 djece)

-Program „Ravnopravnost spolova“

-Program „Paths – Rastem“ u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

-Program „Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš““ u suradnji s Udrugom

„Lijepa naša“

9

-Program „Samoprocjena ustanova za rani i predškolski odgoj“ u suradnji s Nacionalnim

centrom za vanjsko vrednovanje

-Program „Igrom do škole“ u suradnji s Udrugom „Djeca prva“

-Program „Prevencija zlostavljanja djece“ u suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak“-

CAP program

-„Rastimo zajedno“- UNICEF-ov program za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

1.1. REDOVITI 10 – SATNI PROGRAM

U redoviti program upisali smo 678 djece u 29 odgojnih skupina na dvije lokacije:

- Matični vrtić, 144.brigade Hrvatske vojske 8

- Područni vrtić, 144.brigade Hrvatske vojske 2

U okviru redovitog programa ove pedagoške godine planiramo intenzivno raditi na

obogaćivanju i inoviranju odgojno obrazovnog procesa i promišljanju drugih programa prema

potrebi djeteta i roditelja. Nadalje, s ciljem racionalnog poslovanja u vrijeme blagdana i

Ljetnog plana i programa rada(koji u šestom mjesecu 2017.donosi Upravno vijeće

Vrtića),odgojno obrazovni proces organizirat ćemo i provoditi u matičnom objektu.

Tablica 1. Prikaz broja odgojnih skupina po objektima

Temeljem prostornih uvjeta i aktualnih potreba roditelja za smještajem djece u dječji vrtić

planira se sljedeća organizacija odgojnih skupina u pedagoškoj godini 2016./2017.

LOKACIJA BROJ ODGOJNIH SKUPINA

Jaslice Vrtić Ukupno

144.br.Hrvatske vojske 8 6 14 20

144.br.Hrvatske vojske 2 4 5 9

SVEUKUPNO 10 19 29

10

Broj upisane djece po odgojnim skupinama odgovara veličini sobe dnevnog boravka te

normativu iz 1993. godine koji propisuje naš osnivač. I ove godine su zadovoljene sve potrebe

roditelja za upisom djece u vrtić i ne postoji lista prioriteta. Ovisno o mogućnostima, djecu u

program primati ćemo cijele godine uz uvažavanje “B“ i „C“ liste neprimljene djece u vrtiće

Grada Zagreba.

ZBIRNI PODACI O RADNICIMA

Prema pravilniku o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme

ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (NN 133/97.), a sukladno broju planiranih odgojnih skupina,

upisane djece i lokacija na kojima vrtić djeluje, poslove posrednog i neposrednog ostvarivanja

Programa obavljat će sljedeći broj djelatnika:

Tablica2. Pregled planiranog broja radnika prema radnim mjestima i stručnoj spremi u

2016./2017. god.

RADNO MJESTO NORMATIVI STRUČNA SPREMA

Ravnatelj 1 VSS

Stručni suradnik pedagog 1 VSS

Stručni suradnik psiholog 1 VSS

Stručni suradnik def. logoped 1 VSS

Stručni suradnik def. rehabilitator 1 VSS

Zdravstveni voditelj 1 VŠS

Kineziolog 1 VSS

Odgojitelji 58+6 VŠS

Tajnik 1 VŠS

Voditelj računovodstva 1 VSS

Adm. računovodstveni djelatnik 2 SSS

Glavna kuharica 1 SSS

Kuharica 2 SSS

Pomoćna kuharica 5 SSS

11

Švelja - pralja 1 SSS

Pralja 2 SSS

Spremačica 18 SSS (14);NSS(4)

Ekonom - vozač 1 SSS

Domar – ložač- vozač 2 SSS

Domar - vozač 1 SSS

UKUPNO 108

Ove pedagoške godine u promišljanju i provedbi odgojno obrazovnog procesa, osobito kao

podrška djeci i njihovim posebnim potrebama uključit će se i šest tzv. “trećih odgojitelja“. Od

01.09.2016. u proces su uključena tri, Ksenija Sviben, Andrijana Kovačić i Kristina Perković. U

proces ostala tri pomagača uključit će se naknadno.

RASPORED RADA RADNIKA PO OBJEKTIMA I ODGOJNIM SKUPINAMA

I. MATIČNI OBJEKT

RAVNATELJICA

Mirjana Čuljak, VSS

RAZVOJNA DJELATNOST:

Pedagog – Vesela Osmak, VSS

Psiholog – Martina Vrbat Milas,VSS

Logoped – Marij Birer Perlić, VSS, zamjena Ivana Dokupil

Rehabilitator – Ivana Topolovec, VSS

Viša medicinska sestra – Jelica Dabro – Ključević, VŠS

Kineziolog – Tatijana Fočić, VSS

ADMINISTRATIVNA SLUŽBA:

12

Tajnik – Borka Brnadić,VŠS

Voditelj računovodstva – Snježana Brkić,VSS

Administrativno računovodstveni djelatnici – Antonela Ančić – Lazar, SSS, zamjena Rea Žulj

- Anita Pažur, SSS

I.MATIČNI OBJEKT

ODGOJNE SKUPINE ODGOJITELJI

Ribice (5 – 6 god. života) Danijela Barać, VŠS; Danijela Zbodulja, VŠS

Lavići (1– 3 god. života) Ivona Šimunović, VŠS; Željka Radman, VŠS

Pčelice (1 - 2 god. života) Iva Račić, VŠS; Ana Topić, VŠS

Slonići ( 2 - 3 god. života) Danijela Totić, VŠS, Danijela Samodol, VŠS

Vučići (3 - 4 god. života) Josipa Živkušić, VŠS; Petra Sever, VŠS

Mravi (3 – 4 god. života)) Milena Slipac,VŠS; Danijela Kelčec,VŠS

Ježići (4 – 5 god. života) Nikolina Brkić,VŠS; Jelena Korbar,VŠS

Mišići (1 – 2 god. života) Ivana Babić, VŠS; Anita Ljubičić,VŠS

Pužići (4 - OŠ) Nikolina Saili, VŠS;Martina Frančić, VŠS

Vrapčići (2 - 3god. života) Andreja Barišić, VŠS; Ankica Jurić, VŠS

Medvjedići (3,5 – OŠ –eng. program) Andreja Ančić, VŠS; Andreja Ćapin, VŠS

Vjeverice (5 – 6 god. života) Nada Arambašić,VŠS; Andreja Novak,VŠS

Zečići (4 – 5 god. života) Željka Juranović, VŠS; Darija Sekulić, VŠS

Žabice (5 – 6 god. života) Martina Barić, VŠS; Koraljka B. Gabud, VŠS

Bubamare (3 - 4 god. života) Ana Kuljak, VŠS; Mirna Lončarević, VŠS

Leptirići (2-3 god. života) Ivana Novina, VŠS; Sanja Hajsek, VŠS

Zebrice (4– 5 god. života) Iva Kolak,VŠS; Petra Zubak, VŠS

Patkice (5 – 6 god. života) Petra Koledić, VŠS; Anita Ivković, VŠS

Dupini (4 – 5 god. života) Koraljka Kovačić, VŠS; Martina Kuprešak, VŠS

Tigrići (5 – 6 god. života) Nikolina Večerin, VŠS; Tanja Švagelj, VŠS

13

POMOĆNO – TEHNIČKA SLUŽBA:

Spremačice:

1.Ljuba Filipović, SSS

2.Mirjana Karačić, SSS

3.Štefica Tolj, SSS

4.Željka Marković, NSS

5.Andreja Jaković, SSS(rodiljni dopust),Ivana Jelač, SSS, zamjena

6.Dubravka Požgaj, SSS

7.Marica Benčec, NSS

8.Ivanka Cecelja, SSS

9.Ivana Šimunec ,SSS

10.Irena Laušin, SSS

11.Marija Miličević, SSS

12.Biserka Krndelja, SSS

14.Ivana Petrić, SSS

Kuharice:

1.Tomislav Vištica – glavni kuhar, SSS

2. Mirela Slišurić – kuharica ,SSS

3. Lidija Brelić – kuharica, SSS

4. Mirjana Soldatek – pom. kuharica, SSS

5.Dragana Barišić – pom. kuharica, SSS

6.Ana Šimunović – pom. kuharica, SSS

7.Dragica Perica – pom. kuharica, SSS

Domari:

1.Drago Jurić – domar – ložač – vozač, SSS

14

2.Mijo Grbavac – domar – vozač, SSS

Ekonom:

1.Hrvoje Dupin – ekonom – vozač, SSS

Praona:

1.Ljiljana Jakšić – švelja – pralja, SSS

2.Zrinka Kasalo – pralja, SSS

3.Dragica Tolić – pralja, SSS

II.PODRUČNI OBJEKT

ODGOJNE SKUPINE ODGOJITELJI

Tratinčica (1 – 2 god. života) Iva Pavić, VŠS; Ines Prodanović, VŠS

Potočnice (2 -3 god. života)) Dijana Drnjević, VŠS; Nataša Čačić, VŠS

Tintilinići (1– 2 god. života) Ivana Krizmanić, VŠS; Ana Laušin, VŠS

Ivančice (4 – 5 god. života) Irena Hlebec, VŠS; Nikolina Hrgetić, VŠS

Ružice (3– 4 god. života) Iva Jadro, VŠS; Kristina Perković, VŠS

Suncokreti (5– 6 god. života) Ružica Guja, VŠS; Ivana Kušenić, VŠS

Jaglaci (5 – 6 god. života) Anamarija Špiček Malec, VŠS; ;Gorana

Divković, VŠS

Maslačak (2 – 3god.života) Irena Čutura, VŠS; Adam Bilal, VŠS

Kaktusi (5 – 6 god. života) Janja Harmicar, VŠS; Ivana Hajtek Legin, VŠS

Spremačice:

1.Ljiljana Jagatić, SSS

2.Nevenka Lazarin, NSS

3.Danijela Konstanjski, SSS

4.Ana Jukić, SSS

15

Pomoćna kuharica:

1.Anita Dražetić, SSS

Domar:

1.Ilija Zdravković – domar – ložač – vozač, SSS

RADNO VRIJEME VRTIĆA

Radno vrijeme vrtića biti će od ponedjeljka do petka (sukladno potrebama korisnika usluga,

a u suradnji s vrtićima Gradske četvrti Sesvete, organizirat ćemo i rad subotama u našem

vrtiću u trajanju od deset sati i to prema sljedećem rasporedu: 24.09.2016., 29.10.2016.,

03.12.2016., 07.01.2017., 18.02., 25.03., 29.04., 03.06. i 08.07. i 12.08.2017. Sve dodatne

potrebe ćemo rješavati tijekom kontinuiranog praćenja potreba roditelja, npr. početak i

završetak radnog vremena i potreba za dodatnim produženim boravkom. Unutar tog radnog

vremena rad ćemo organizirati u matičnim i dežurnim odgojnim skupinama.

Prema pokazateljima dobivenim na osnovu anketiranja roditelja te njihovim različitim

potrebama za dužinom boravka djece u vrtiću, ustrojit ćemo sljedeće radno vrijeme po

objektima:

- Matični vrtić__________________od 05,30 do 17,30, sati(i duže)

- Područni vrtić_________________od 05,30 do 17,30 sati(i duže)

Ustrojstvo procesa rada u odgojnim skupnim jedinicama je fleksibilno, organizirano po

punktovima, tako da se uvažava specifičnost svakog objekta, obzirom na lokaciju i potrebe

roditelja i djece, a pritom trajanje dnevnog boravka djeteta u vrtiću ne bi trebalo biti duže od

10 sati. Dakle, tijekom godine radno vrijeme ustanove prilagođavat ćemo stvarnim

potrebama djece i roditelja, ukoliko će biti izražene potrebe za promjenom radnog vremena,

rad vrtića biti će prilagođen iskazanim potrebama. Zajednički rad odgojitelja je od jedan do

dva sata, doručak je od 7,30 – 8,30, ručak je fleksibilan od 11 – 12,15 minuta, vrijeme je

fokusirano na individualne potrebe pojedinih skupnih jedinica, užina je također fleksibilna.

Zaključno, cilj je prilagoditi radno vrijeme ustanove roditeljima, a dnevni ritam djeci. Djeci u

dežurstvu(u svim objektima)biti će svakodnevno ponuđen dodatni obrok(napitak, kruh,

16

voće…). Voće i pitka voda s primjerenim posuđem dostupni su djeci u tijeku provedbe cijelog

dnevnog programa. Posebnu pozornost usmjerit ćemo na praćenje dnevnih aktivnosti za

djecu u 2 i 3 godini života, njihovu statičnu i dinamičnu izmjenu te prepoznavanje i

zadovoljavanje općih i posebnih potreba djeteta.

NAPOMENA: Radno vrijeme svake odgojne skupine je deset sati, a uključujuće i dežurstvo,

zbog toga što je radno vrijeme vrtića 11 – 12 sati dnevno. Ono se utvrđuje temeljem aktualnih

potreba roditelja i djece u konkretnoj odgojnoj skupini, fleksibilno je, nije unaprijed određeno,

nego se mijenja tijekom godine.

Socijalna dimenzija

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini

Stvaranje socijalnog kapitala (kvalitativnih uvjeta ) za življenje, razvoj, odgoj i učenje

djece i odraslih kroz suradnički odnos

Rad na ovoj dimenziji odnosi se na pozitivno djelovanje i međusobno uvažavanje svih

zaposlenika u procesu. Kontinuirano ćemo pridonositi osvještavanju osobne odgovornosti

kod svakog pojedinca jer ju smatramo krucijalnom u postizanju željene kvalitete rada. U

okviru ove dimenzije želimo postići:

- visoku razinu senzibilizacije radnika za potrebe procesa u segmentima za koji su

delegirani(odgovornost, suodgovornost, procjena, samoprocjena, kritička refleksija-

zajednička odgovornost…)

- pravednost i objektivnost provedbe svih segmenata rada (suradnička kultura, timski

rad…)

- profesionalnost u rješavanju problema(kultura dijaloga, osobni doprinos i

angažiranost, spremnost na sudjelovanje u procesu promjena i rješavanja problema,

spremnost na pomoć u “teškim“ situacijama..)

- kvalitetnu evaluaciju (praćenje i vrednovanje „iznutra“, povratne informacije kao

pomoć odgojitelju da sam sebe „vidi izvana“ tj. iz perspektive vanjskog promatrača,

17

interpretacija i reinterpretacija procesa odgoja i učenja pomoću sredstva refleksije

odgojno obrazovne prakse tj. pomoću dokumentacije procesa…)

- učinkovitiju suradnju s korisnicima usluga (roditelji su ravnopravni sudionici odgojno

obrazovnog procesa te glavni saveznici u unapređivanju kvalitete ustanove za rani

odgoj)

Vrijednosna dimenzija

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini

Stvaranje optimalnih uvjeta za življenje, razvoj, odgoj i učenje djece i odraslih kroz

osvještavanje i mijenjanje osobnih mentalnih modela.

Ostvarenje cilja u svezi navedene dimenzija biti će nam najzahtjevnija dionica rada, ali i

najvažnija. Jer, od sustava sudova, stavova i vrijednosti svakog pojedinca ovisi kvaliteta

realizacije ostalih dimenzija razvoja. U okviru ove dimenzije želimo:

- pomicati granice osobnih mogućnosti (osvještavanje osobnih vrijednosti, uvjerenja,

stajališta…,te njihova utjecaja na rad i osobnu učinkovitost, međusobno povjerenje…)

- rast i razvoj osobnih vještina uspješnosti (pomaci u stjecanju novih saznanja, promjene u

uvjerenjima, djelovanjima, vještine propitivanja uvjerenja, iskustva i osobne svakodnevne

prakse, razvijanje istraživalačkih i refleksivnih umijeća)

STRUKTURA SATNICE ZA SVE RADNIKE VRTIĆA U 2016./2017. PEDAGOŠKOJ GODINI

Pedagoška godina 2016./2017. započela je 01.09.2016., a završit će s 31.08.2017. Postavljena

organizacija radnog vremena u suglasju je s potrebama djece i roditelja, korisnika 10-satnog

programa koji se provodi u Dječjem vrtiću „En ten tini“.

Godišnja satnica u pedagoškoj godini 2016./2017. iznosi 2144 sata (sati rada +sati godišnjeg

odmora + sati blagdana). Polazište za izračunavanje godišnje satnice je tjedna satnica koja

iznosi 40 sati, odnosno 168 mjesečno. Tijekom radnog dana svaki radnik ostvaruje pravo na

stanku u trajanju od 30 minuta.

18

Tjedna obveza od 40 sati, za odgojno obrazovne radnike, sastoji se od 27,5 sati neposrednog

rada s djecom te 12,5 sati rada na ostalim poslovima, što uključuje i stanku od 30 minuta

dnevno. Satnica je utvrđena prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i

obrazovanja, članak 29.

Dakle, radna obveza odgojnih radnika sastoji se od neposrednog rada u skupini, dnevne

pauze, ostalih poslova te drugih poslova po odluci Upravnog vijeća i nalogu ravnateljice.

U neposredan rad s djecom ulaze sati rada: u odgojnoj skupini, kraćim programima, odgojno

zdravstvenim programima, programima boravka djece u prirodi (Grad mladih, ljetovanje i

zimovanje), dežurstva te sati za posjete, izlete i svečanosti. U ostale sate rada ulaze sati za:

pripremanje za rad, planiranje, vođenje zapažanja, analiza, evaluacija, dokumentiranje,

permanentno stručno usavršavanje (individualno, kolektivno, praćenje stručne literature),

radni dogovori, rad u timovima, odgojiteljska vijeća, radionice, aktivi, suradnja s roditeljima i

lokalnom zajednicom, kulturna i javna djelatnost, prezentacija postignuća i promicanje

djelatnosti, izrada didaktičkih sredstava i rad u radnim skupinama npr. dramska, estetska…,

NAPOMENA: Svakom radniku biti će uručeno Rješenje temeljem Pravilnika o radu, o

godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena za pedagošku godinu 2016./2017.

Struktura sati pedagoškog rada odgojno obrazovnih radnika

Poslovi Tjedno zaduženje (sati) Dnevno zaduženje (sati)

Neposredni rad 27,5 5,5

Ostali poslovi 10 1,8

Stanka 2,5 0,5

UKUPNO 40 8

19

SATNICA STRUČNOG TIMA (ST)

Dnevno: Neposredno…..5,00, ostali poslovi…..2,30,…..pauza…..0,30 UKUPNO: 8 sati

Tjedno: „ …..25,00, „ …..12,30,….. „ …..2,30 UKUPNO: 40 sati

Mjesečno: „ …..105,00, „ …..52,30,….. „ …..10,30 UKUPNO: 168 sati

VIŠA MED. SESTRA I KINEZIOLOG

Dnevno: Neposredno…..6,30, ostali poslovi…..1,00,…..pauza…..0,30 UKUPNO: 8 sati

Tjedno: „ …..32,30, „ …..5,00,….. „ …..2,30 UKUPNO: 40 sati

Mjesečno: „ …..136,30, „ …..21,00….. „ …..10,30 UKUPNO:168 sati

NAPOMENA:

Godišnji, mjesečni i tjedni fond sati mijenja se svakom radniku ovisno o broju dana godišnjeg

odmora te se proporcionalno smanjuje zaduženje u neposrednom radu i ostalim poslovima.

IZRAČUN SATNICE ZA ODGOJITELJE ZA 2016./2017.GODINU

UKUPNO RADA SATI RADA BLAGDANI GODIŠNJI ODMOR

UKUPNO RADA S

GODIŠNJIM

ODMOROM

UKUPNO RADA S

GODIŠNJIM I

BLAGDANIMA

DANI SATI NEPOSREDAN

RAD

OSTALI

POSLOVI STANKA DANI SATI DANI SATI DANI

SATI DANI SATI

235 1880 1292,5 470 117,5 8 64 25 200 260 2080 268 2144

234 1872 1287 468 117 8 64 26 208 260 2080 268 2144

233 1864 1281,5 466 116,5 8 64 27 216 260 2080 268 2144

232 1856 1276 464 116 8 64 28 224 260 2080 268 2144

231 1848 1270,5 462 115,5 8 64 29 232 260 2080 268 2144

230 1840 1265 460 115 8 64 30 240 260 2080 268 2144

229 1832 1259,5 458 114,5 8 64 31 248 260 2080 268 2144

228 1824 1254 456 114 8 64 32 256 260 2080 268 2144

21

STRUKTURA SATI ODGOJNO OBRAZOVNIH RADNIKA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

MJESEC BR. DANA SUBOTE NEDJELJE PRAZNICI RADNI

DANI

NEPOSR.

RAD

OSTALI

POSLOVI

DNEVNI

ODMOR

UKUPNO

SATI RADA 09./16. 30 4 4 0 22 121 44 11 176

10./16. 31 5 5 0 21 115,5 42 10,5 168

11./16. 30 4 4 0 22 121 44 11 176

12./16. 31 5 4 1 22 121 44 11 176

01.17. 31 5 5 1 21 115,5 42 10,5 168

02./17. 28 4 4 0 20 110 40 10 160

03./17. 31 4 4 0 23 126,5 46 11,5 184

04./17 30 5 5 1 20 110 40 10 160

05./17. 31 4 4 1 23 126,5 46 11,5 184

06./17. 30 4 4 2 22 121 44 11 176

07./17. 31 5 5 0 21 115,5 42 10,5 168

08./17. 31 4 4 1 23 126,5 46 11,5 184

UKUPNO 365 53 52 8 260 1430 520 130 2080

Tjedno *neposredni rad s djecom u odgojnoj skupini iznosi 27sati i 30 minuta *ostali poslovi iznose 10 sati tjedno *stanka 2,30minuta Dnevno *neposredni rad iznosi 5 sati i 30 minuta *prateći poslovi dnevno iznose 2,00 sata *dnevni odmor iznosi 30 minuta

22

RADNI DANI U 2016./2017.

STRUKTURA SATI NEPOSREDNOG I OSTALOG RADA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

MJESEC IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII Ukupno

NEPOSREDNI RAD 121 115,5 121 121 115,5 110 126,5 110 126,5 121 115,5 126,5 1430

OSTALI POSLOVI 44 42 44 44 42 40 46 40 46 44 42 46 520

Planiranje, pripremanje, praćenje,

vrednovanje, analiza, refleksija

dokumentiranje-timski

19 17 19 16 17 16 18 15 16 18 16 12 199

Dnevno dokumentiranje i refleksija procesa odvijaju se unutar ustanove nakon obveze neposrednog rada fleksibilno.

Pripremanje i kreiranje materijalnog i

prostornog konteksta, refleksija -timski

konteksta

10 11 10 14 10 10 12 11 14 9 12 19 142

Suradnja s roditeljima i lokalnom

zajednicom(planiranje ,provedba) 7 6 5 6 5 6 6 6 8 6 8 7 76

Odgojiteljska vijeća

2 / 2 / 2 / 2 / / 3 / 2 13

Poslovi stručnog usavršavanja (grupno,

ISU, stručna literatura) 6 8 8 8 8 8 8 8 8 8 6 6 90

STANKA 11 10,5 11 11 10,5 10 11,5 10 11,5 11 10,5 11,5 130

UKUPAN BROJ SATI 176 168 176 176 168 160 184 160 184 176 168 184 2080

23

NAPOMENA: Radne obveze odgojitelja , a koje se odnose na ostale poslove, ove pedagoške godine razrađene su na slijedeći način:

1.Stručno usavršavane: stručne radionice(2x mjesečno po dva sata)=48sati;ISA –timovi(1xmjesečno po dva sata)=20;radni dogovori(6 X tijekom

godine po 2 sata)=12 sati; str. literatura=10 sati, u suradnji sa str. suradnicima

2.Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom: roditeljski sastanci(3 rod. sastanka tijekom godine x 4 sata)=12sati;dvije radionice s

roditeljima(po 4 sata)=8 sata; individualni razgovori s roditeljima(3x mjesečno po 1 sat)=34 sata; pisani oblik komunikacije(tijekom godine u

kontinuitetu 1x mjesečno po 1 sat )=11 sati; lokalna zajednica(1 sat mjesečno)=11sati tijekom godine

3.Planiranje,refleksija,dokumentiranje…:timsko planiranje(1x mjesečno po dva sata)=24sata;refleksija(1xmjesečno po 2 sata)=24 sata;

dokumentiranje, timsko(1xmjesečno po 2 sata)=24 u suradnji sa str. suradnicima pedagog, psiholog, rehabilitator, logoped ;priprema, evaluacija,

analiza…(10 sati mjesečno)=127 sati tijekom godine

4.Kontekst:(1xmjesečno po 2 sata analiza, procjena sa str. suradnikom pedagogom)=24 sata te 118 sati na pripremu.

24

Individualno zaduženje odgojitelja za pedagošku godinu 2016. – 2017.

Prezime i ime ukupno sati rada ukupno sati rada

godišnji sati ukupno rada s

godišnjim

ukupno rada

s godišnjim i

blagdanima neposredan rad s

djecom ostali poslovi stanka

ANČIĆ ANDREJA 1864 1281,5 464 116,5 216 2080 2144

ARAMBAŠIĆ

NADICA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

BABIĆ IVANA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

BARAĆ DANIJELA 1872 1287 468 117 208 2080 2144

BARIĆ MARTINA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

BARIŠIĆ ANDREJA 1936 1331 484 121 144 2080 2144

BILAL ADAM 1856 1276 464 116 224 2080 2144

BOSNIĆ GABUD

KORALJKA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

BRKIĆ NIKOLINA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

ČAČIĆ NATAŠA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

ČUTURA IRENA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

ĆAPIN ANDREA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

25

DIVKOVIĆ

GORANA 1944 1336,5 486 121,5 136 2080 2144

DRNJEVIĆ DIJANA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

FRANČIĆ MARINA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

GUJA RUŽICA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

HAJTEK LEGIN

IVANA 1872 1287 468 117 208 2080 2144

HAJSEK SANJA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

HARMICAR JANJA 1872 1287 468 117 208 2080 2144

HLEBEC IRENA 1928 1325,5 484 120,5 152 2080 2144

HRGETIĆ

NIKOLINA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

IVKOVIĆ ANITA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

JADRO IVA 1872 1287 468 117 208 2080 2144

JURANOVIĆ

ŽELJKA 1848 1270,5 452 115,5 232 2080 2144

JURIĆ ANKICA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

KELČEC DANIJELA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

KOLAK IVA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

26

KOLEDIĆ PETRA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

KORBAR JELENA 1800 1237,5 450 112,5 280 2080 2144

KOVAČIĆ K.

KORALJKA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

KRIZMANIĆ IVANA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

KULJAK ANA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

KUPREŠAK

MARTINA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

KUŠENIĆ IVANA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

LAUŠIN ANA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

LONČAREVIĆ

MIRNA 1840 1256 460 115 240 2080 2144

LJUBIČIĆ ANITA 1832 1259,5 458 114,5 248 2080 2144

NOVAK ANDREJA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

NOVINA IVANA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

PAVIĆ IVA 1880 1292,5 470 117,5 200 2080 2144

PERKOVIĆ

KRISTINA 1936 1331 484 121 144 2080 2144

PRODANOVIĆ

INES 1968 1353 492 123 112 2080 2144

27

RIHTARIĆ KSENIJA 1952 1342 488 122 128 2080 2144

RAČIĆ IVA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

RADMAN ŽELJKA 1968 1353 492 123 112 2080 2144

RENDULIĆ ESTHER 928 696 232 - 112 1040 1072

SAILI NIKOLINA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

SAMODOL

DANIJELA 1856 1276 464 116 224 2080 2144

SEKULIĆ DARIJA 1880 1292,5 470 117,5 200 2080 2144

SEVER PETRA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

SLIPAC MILENA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

ŠVAGELJ TANJA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

ŠIMUNOVIĆ

IVONA 1832 1259,5 458 114,5 248 2080 2144

ŠPIČEK MALEC

ANAMARIJA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

TOPIĆ ANA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

TOTIĆ DANIJELA 1832 1259,5 458 114,5 248 2080 2144

VEČERIN

NIKOLINA 1824 1254 456 114 256 2080 2144

28

ZBODULJA

DANIJELA 1840 1265 460 115 240 2080 2144

ZUBAK PETRA 1848 1270,5 462 115,5 232 2080 2144

ŽDRAVAC

ANDRIJANA 1952 1342 488 122 128 2080 2144

ŽIVKUŠIĆ JOSIPA 1864 1281,5 466 116,5 216 2080 2144

29

IZRAČUN GODIŠNJE SATNICE ZA OSTALE RADNIKE 2016./2017.

UKUPNO RADA

SATI RADA BLAGDANI GODIŠNJI ODMOR

UKUPNO RADA S

GODIŠNJIM

UKUPNO RADA S GODIŠNJIM BLAGDANIMA

DANI SATI NEPOSREDAN RAD OSTALI POSLOVI

STANKA DANI SATI DANI SATI DANI SATI DANI SATI

234 1872 ST:1170 1755

585 117 8 64 26 208 260 2080 268 2144

233 1864 1747,5 116,5 8 64 27 216 260 2080 268 2144

232 1856 1740 116 8 64 28 224 260 2080 268 2144

231 1848 ST:1155 1732,5

577,5 115,5 8 64 29 232 260 2080 268 2144

230 1840 ST:1150 1725

575 115 8 64 20 240 260 2080 268 2144

229 1832 1717,5,MS:1488,5,ST:1259,5 ST:572,5 MS:229

114,5 8 64 31 248 260 2080 268 2144

228 1824 1710 114 8 64 32 256 260 2080 268 2144

227 1816 1702,5 113,5 8 64 33 264 260 2080 268 2144

226 1808 1695 113 8 64 34 272 260 2080 268 2144

30

Individualno zaduženje ostalih radnika za pedagošku godinu 2016./2017.

Prezime i ime ukupno rada

sati rada

blagdani godišnji odmor ukupno rada s

godišnjim odmorom

ukupno rada s godišnjim

odmorom i blagdanima

neposredan rad

ostali poslovi

stanka

ANČIĆ LAZAR ANTONELA

1824 1710 114 64 256 2080 2144

BARIŠIĆ DRAGANA

1856 1740 116 64 224 2080 2144

BENČEC MARICA

1824 1710 114 64 256 2080 2144

BRELIĆ LIDIJA

1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

BRKIĆ SNJEŽANA

1808 1695 113 64 272 2080 2144

BRNADIĆ BORKA

1816 1702,5 113,5 64 264 2080 2144

SOLDATEK MIRJANA

1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

CECELJA IVANKA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

ČULJAK MIRJANA

1808 1695 113 64 272 2080 2144

DABRO K. JELICA

1832 1488,5 229 114,5 64 248 2080 2144

DRAŽETIĆ ANITA

1808 1695 113 64 272 2080 2144

DOKUPIL IVANA 1896 1185 592,5 118,5 64 184 2080 2144

DUPIN HRVOJE 1864 1747,5 116,5 64 216 2080 2144

FILIPOVIĆ LJUBA

1856 1740 116 64 224 2080 2144

31

FOČIĆ TATJANA

1832 1488,5 229 114,5 64 248 2080 2144

GRBAVAC MIJO 1840 1725 115 64 240 2080 2144

JAGATIĆ LJILJANA

1872 1755 117 64 208 2080 2144

JAKŠIĆ LJILJANA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

JELEČ IVANA 1888 1770 118 64 192 2080 2144

JUKIĆ ANA 1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

JURIŠIĆ DRAGO

1832 1717,5 114,5 64 248 2080 2144

KARAČIĆ MIRJANA

1872 1755 117 64 208 2080 2144

KASALO ZRINKA

1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

KOSTANJSKI DANIJELA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

KRNDELJ BISERKA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

LAUŠ IRENA 1832 1717,5 114,5 64 248 2080 2144

LAZARIN NEVENKA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

MARKOVIĆ ŽELJKA

1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

MILIČEVIĆ MARIJA

1824 1710 114 64 256 2080 2144

OSMAK VESELA 1840 1150 575 115 64 240 2080 2144

PAŽUR ANITA 1840 1725 115 64 240 2080 2144

32

PERICA DRAGICA

1848 1732,5 115,5 64 232 2080 2144

PETRIĆ IVANA 1832 1717,5 114,5 64 248 2080 2144

POŽGAJ DUBRAVKA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

SLIŠURIĆ MIRELA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

ŠIMUNEC IVANA

1856 1740 116 64 224 2080 2144

ŠIMUNOVIĆ ANA

1856 1740 116 64 224 2080 2144

TOLIĆ DRAGICA 1808 1695 113 64 272 2080 2144

TOLJ ŠTEFICA 1864 1747,5 116,5 64 216 2080 2144

TOPOLOVEC IVANA

1832 1145 572,5 114,5 64 248 2080 2144

VIŠTICA TOMISLAV

1816 1702,5 113,5 64 264 2080 2144

VRBAT MILAS MARTINA

1848 1155 577,5 115,5 64 232 2080 2144

VUKMANIĆ MARICA

1840 1725 115 64 240 2080 2144

ZDRAVKOVIĆ ILIJA

1832 1717,5 114,5 64 248 2080 2144

ŽULJ REA 1888 1770 118 64 192 2080 2144

33

RADNO VRIJEME PRATEĆIH SLUŽBI NA RAZINI VRTIĆA

Tjedna obveza 40 sati s dnevnom stankom 0,30 sati, tj. 2,30 sati tjedno, je zakonska obveza

koja se odnosi na sve radnike Dječjeg vrtića „En ten tini“

1. STRUČNO RAZVOJNA SLUŽBA

Dnevno efektivno 5 ili 6,30 sati, stanka 0,30 i ostali poslovi 2,30 ili 1 sat (planiranje,

pripremanje, vođenje dokumentacije, izrada instrumentarija kao indikatora kvalitete,

evaluacija, refleksija, stručno usavršavanje, rad u timu, odgojiteljskom vijeću…),te drugi

poslovi po odluci Upravnog vijeća i nalogu ravnateljice.

TJEDNI RASPORED RADA:

- Ravnateljica: od 08 do 16 sati, a povremeno od 11 i do 19 sati

- Pedagog: od 8,30 do 15,30 sati, (utorak u područnom objektu i po potrebi od 12-19sati)

- Psiholog: od 8,30 do 15,30 sati, (četvrtak u područnom objektu i po potrebi od 12-19 sati)

- Viša med. sestra: od 08 do 15 sati ili od 8,30 do 15,30 i to ponedjeljkom i srijedom

(ponedjeljkom i petak u područnom objektu)

- Logoped: od 08 do 15 sati, (petak u područnom objektu i po potrebi od 12-19 sati)

- Defektolog: od 08 do 15 sati, (srijeda u područnom objektu i po potrebi od 12-19 sati)

- Kineziolog: od 09 do 12 sati i od 15 do 20 sati

2. ADMINISTRATIVNA SLUŽBA

- Tajnik i administrativno – računovodstveni radnici: od 08 do 16 sati

- Voditelj računovodstva: od 08 do 16 sati

3.POMOĆNO – TEHNIČKA SLUŽBA

Radnici u kuhinji Matičnog objekta:

-od 5,30 do 13,30 sati(glavni kuhar)

-od 06 do 14 sati 4 radnika (pomoćna kuharica i dvije kuharice)

34

-od 07 do 15 sati 1 radnik (pomoćna kuharica)



Domar – ložač – vozač:

-od5,30 do 13,30 sati 1 radnik

-od 12 do 20 sati 1 radnik

Ekonom - vozač:

-od 5,30 do 13,30 sati

Švelja – pralja:




Spremačice:

-od 06 do 14 sati 2 radnika


-od 12,00 do 20,00 sati 2 radnika

Radnici u područnom objektu:

Kuhinja:


Spremačice:



Domar – ložač – vozač:


NAPOMENA: Radno vrijeme svih radnika tijekom pedagoške godine biti će fleksibilno i

prilagođavat će se potrebama roditelja i potrebitom ustrojstvu rada s ciljem poštovanja prava

35

djeteta i njegove obitelji. Isto tako, svi radnici osim poslova propisanih za pojedina radna

mjesta obavljat će i druge poslove temeljem odluke Upravnog vijeća i po nalogu ravnateljice,

a sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada vrtića.

BITNE ZADAĆE ZA UNAPREĐIVANJE USTROJSTVA RADA

1.Ustrojstvo rada postaviti sukladno potrebama i pravima djeteta i roditelja na razini odgojnih

skupina i objekata s obzirom na radno vrijeme i izbor različitih programa

2.Pratiti i procjenjivati radnu efikasnost i iskorištenost radnog vremena svih radnika te ga

sukladno potrebama procesa mijenjati s ciljem ostvarivanja više razine kvalitete odgojno

obrazovnog procesa, osobito u vrijeme prilagodbe.

3.Pratiti ustrojstvo rada posebnih programa i kraćih programa s ciljem zadovoljavanja

aktualnih dječjih potreba, preferencija i potencijala te prava na izbor programa.

4.Osiguravati kvalitetne organizacijsko – kadrovske uvjete rada s ciljem ostvarivanja različitih

zadaća i aktivnosti koje proizlaze iz Izvedbenog godišnjeg plana i programa rada s posebnim

naglaskom na bitne zadaće odgojno obrazovnog aspekta, a koji se odnosi na kvalitetu življenja

djece i odraslih.

5. Stvarati uvjete za razvijanje i podržavanje osjećaja pripadnosti obitelji, odg. skupini, vrtiću,

gradskoj četvrti i sl.

Redni broj ŠTO I KAKO KADA TKO

1.1. Osigurati optimalne uvjete rada DV „En ten tini“ u odnosu na veličinu vrtića i kadrova

tijekom pedagoške godine

Ravnateljica i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

1.2. Putem različitih instrumentarija prikupiti podatke o potrebama roditelja, a u svezi dužine boravka djeteta u vrtiću i

9. i 10. mjesec

Ravnateljica, stručni suradnici i odgojitelji

36

interesa za posebne programe

1.3. Sukladno prikupljenim pokazateljima unositi promjene u ustrojstvo rada u odgojno obrazovnom procesu

10. mjesec

Ravnateljica, stručni suradnici, odgojitelji

1.4. Pratiti odgojno obrazovni proces i na temelju analize i procjene inicirati promjene koje korespondiraju s potrebama i interesima djeteta i roditelja(dnevni ritam, aktivnosti…)

9. i 2. mjesec


2.1. Analizom ustroja radnog vremena, a sukladno potrebama procesa rada inicirati racionalno korištenje radnog vremena s ciljem zadovoljavanja potreba djeteta, posebno u vrijeme prilagodbe

9. i 10. mjesec, tijekom pedagoške

godine( prema potrebi)

Ravnateljica, stručni suradnici

2.2. Determinirati radno vrijeme i godišnje zaduženje sati za svakog radnika

9. mjesec

Ravnateljica, tajnica

2.3. Pratiti realizaciju sati rada, voditi evidenciju i vršiti preraspodjelu sati tijekom godine

tijekom pedagoške godine (1x mjesečno)


3.1. Organizirati program predškole sukladno potrebama djece i roditelja

9. i 10 mjesec


3.2. Osigurati materijalne uvjete za provedbu programa predškole

9. i 10. mjesec Ravnateljica

3.3. Poticati roditelje na upis djece u posebne programe te u kraće programe

9. i 10. mjesec


37

3.4. Provesti kvalitativnu procjenu kontekstualnih uvjeta neophodnih za kvalitetnu provedbu planiranih programa

9. i 6. mjesec

Ravnateljica, stručni suradnici, vanjski suradnici

3.5. Pribaviti potrebite verifikacije (suglasnosti i mišljenja) od ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

tijekom godine


3.6.

U suradnji s nositeljima programa i stručnim suradnicima determinirati vrijeme provedbe programa

9. i 10. mjesec


3.7. Praćenjem i procjenjivanjem ustrojstva rada na mikro i makro razini inicirati promjene s ciljem postizanja optimalne kvalitete življenja djece i odraslih

tijekom godine

kontinuirano


4.1. U suradnji s Gradskim uredom osigurati potrebit broj radnika za realizaciju svih zadaća i programa

9. mjesec i tijekom godine


4.2. Pratiti i vrednovati kvalitetu rada odgojnih radnika, stvarati uvjete za stručno usavršavanje…

tijekom godine

kontinuirano


5.1. Stvarati uvjete za sudjelovanje djece/vrtića u aktualnostima okruženja

tijekom godine Ravnateljica, stručni suradnici, odgojitelji

5.2. Inicirati aktivno sudjelovanje svih radnika vrtića u različitim akcijama i značajnim događanjima na razini skupine, vrtića i gradske četvrti

tijekom godine, a osobito u 4. i 5.

mjesecu

svi radnici

38

Mjerni instrumenti (varijable i /ili indikatori kvalitete)

- etnografska analiza – timsko praćenje i snimanje aktualnih potreba korisnika (roditelja)u

procesu, detektiranje kvalitativne razine, iniciranje promjena

- uporabom različitih adekvatnih instrumentarija, analizom prikupljenih pokazatelja

postignuća, provesti kritičku analizu (eksternom i internom procjenom i samoprocjenom) svih

čimbenika koji sudjeluju u kreiraju aktualne odgojno obrazovne prakse

- snimka postojećeg stanja, detekcija problema i pozitivnih postignuća s ciljem određivanja

smjernica za unapređivanje pojedinih segmenata, ali i cjelovitog odgojno obrazovnog procesa.

POSEBNI PROGRAMI

I ove pedagoške godine planiramo provoditi posebne programe. Od strane resornog

ministarstva dobili smo suglasnost za provedbu posebnih programa i to: Poseban 10 - satni

program odgojno obrazovnog rada u dječjem vrtiću s engleskim jezikom, Kraći program

glazbene kulture, Program predškole DV „En ten tini“, Kraći sportski program, Kraći program-

Poduka neplivača, Kraći program „Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena“,

Kraći program „Rano učenje stranog jezika“, Kraći program „Rad s potencijalno nadarenom

djecom“, „Cjelodnevni program Montessori koncepcije za djecu rane dobi“ Isto tako u suradnji

s vanjskim čimbenicima radimo na organizaciji i provedbi program „Igrom do škole“ i to u

suradnji s Udrugom „Djeca prva“. U tom kontekstu, ove pedagoške godine planiramo

organizirati i provoditi program „ Rastimo zajedno“, UNICEF-ov program za rani razvoj djece i

poticajno roditeljstvo.

39

II. MATERIJALNI UVJETI

Dječji vrtić „En ten tini“ radi na dvije lokacije. Oba objekta (matični i područni) namjenski su

građeni, a opremanje novoizgrađenih objekata je sukladno zakonskim i programskim

dokumentima te suvremenim stručnim spoznajama.

Cilj: Strukturiranje cjelokupne materijalne sredine u Vrtiću stručno timski planirati kako bi se

dizajniralo okruženje koje će poticati i podržavati cjeloviti razvoj svakog pojedinog djeteta i

korespondirati s njegovim preferencijama, načinom učenja, ranijim iskustvom i znanjem,

potencijalima i sl.

INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA VRTIĆA, NABAVA I DOPUNA OPREME I

DIDAKTIČKOG MATERIJALA ZA 2016./2017.PEDAGOŠKU GODINU

1. Građevinsko – obrtnički radovi po objektima

Matični objekt

- Soboslikarski radovi (ličenje zidova u dječjim boravcima – područni objekt, saniranje

vlage u kuhinji, praonici, prozorskim površinama u uredima npr. tajništva, psihologa..

hodnicima i sl.,),prostoru bazena

- ponovno iniciranje obnove fasade na matičnom objektu, sukladno važećem garancijskom

roku za izvođače radova i investitora

2.Strojarski radovi

- servisiranje kotlovnice

- servisiranje dizala

-servisiranje sustava sigurnosti i vatrodojave u objektima

3.Elektroinstalaterski radovi

- redovito ispitati ispravnost i funkcioniranje elektro – instalacija u kuhinjama i objektima

40

4. Uređenje igrališta

- redovito pratiti i inicirati potrebite intervencije u smislu obogaćivanja sadržaja i sigurnosti

boravka djece na igralištu

-inicirati saniranje oštećenih dijelova tartan podloge na igralištu matičnog objekta

5. Nabava i dopuna opreme i didaktike

- opremiti knjižnicu sa suvremenijom stručnom literaturom

- nadopuniti radionicu za domare s potrebitim alatom

- nabaviti potrebitu pedagošku dokumentaciju (za sve odg. skupine i stručne suradnike)

- nabaviti radnu obuću i odjeću za sve radnike

- nabaviti potrošni materijal za odgojne skupine

- nabaviti uredski materijal

- nabaviti slikovnice i dopuniti didaktički materijal za posebne programe, projekte te za

jasličke odgojne skupine

Izvor sredstava

Realizacija plana investicijskog održavanja ovisit će o odobrenim sredstvima iz Gradskog

proračuna te iz materijalnih sredstava vrtića(iz uplata roditelja koji financiraju posebne

programe).

BITNE ZADAĆE

1.Praćenje i procjenjivanje adekvatnosti materijalno – tehničkih i prostornih uvjeta realizacije

procesa u centralnom i područnom objektu

2.Pravovremen i funkcionalan plan nabavke materijalnih sredstava, pomagala i opreme

prema:

- prioritetu kriterija sigurnosti djece i zdravog okruženja

41

- potrebama provedbe programa i ostvarivanja bitnih zadaća

3. Jačati obvezu svih zaposlenika u očuvanju materijalnih dobara vrtića

4. Osiguravanje sredstava za stručno usavršavanje s ciljem unapređivanja odgojno obrazovnog

procesa

Redni broj

ŠTO I KAKO

KADA

TKO

1.1. Procjenjivati i analizirati postojeće kontekstualne uvjete u skupnim jedinicama i radnim prostorima djelatnika s ciljem uočavanja čimbenika koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost djece i djelatnika

tijekom godine

Ravnateljica, zdravstveni voditelj, domari, gl. kuharica, odgojitelji, tehničko osoblje

1.2. Na temelju prikupljenih indikatora, izraditi sustav mjera za otklanjanje uočenih nedostataka (materijali, organizacija, sigurnost)

tijekom godine

Ravnateljica, zdravstveni voditelj,pedagog, domari

1.3. Praćenje i nadzor na provedbom istih

tijekom godine

Ravnateljica, zdravstveni voditelj, pedagog, domari

2.1. Detektiranje potreba u opremi i materijalima radi unapređivanja kvalitete i uvjeta rada na pojedinim radnim pozicijama

tijekom godine

Ravnateljica, svi djelatnici

2.2. Izrada plana prioritetnih i ostalih nabava, osiguravanje nabave potrebne opreme i materijala u suradnji s vanjskim službama tijekom godine

Ravnateljica, voditelj računovodstva, ST, vanjska služba

2.3.

Snimiti kvantitetu i kvalitetu didaktičkog i drugog materijala po odgojnim jedinicama, izraditi plan nabave sukladno odgojno obrazovnim programima i ciljevima izvedbenog godišnjeg plana i

tijekom godine


42

programa i to prema kriteriju sigurnosti djece

2.4. Izvršiti planirane nabave u skladu s planom i financijskim mogućnostima s ciljem zadovoljavanja uvjeta za kvalitetnu provedbu zadaća i programa

tijekom godine

Ravnateljica, voditelj računovodstva, ST, ekonom, odgojitelji

3.1. Izvršiti analizu postojećeg sustava očuvanja dobara vrtića (zaduženja, mogućnosti uskladištenja, raspolaganje s ključevima…)

tijekom godine

Ravnateljica, voditelj računovodstva, ST

3.2. Uspostaviti efikasan sustav zaštite (zaduženje pojedinih osoba) uz osiguravanje materijalnih i prostornih preduvjeta za čuvanje istih

tijekom godine

Ravnateljica, svi radnici

3.3. Pratiti efikasnost uspostavljanja sustava i intervenirati u slučaju potrebe.

tijekom godine Ravnateljica, svi radnici

4.1. Prikupiti potrebe i interese odgojitelja za dodatnim oblicima edukacije

9. mjesec Ravnateljica, pedagog

4.2. Osigurati sredstva za stručno usavršavanje (seminari, radionice, simpoziji…)

10., 11. i 5. mjesec, tijekom

godine

Ravnateljica, osnivač

4.3. Osigurati sredstva za usavršavanje voditelja različitih programa

tijekom godine Ravnateljica

Indikatori postignuća: kvalitetan, podržavajući i poticajan kontekst (fizički i socijalni),

usmjerenost na dijete, njegove aktualne potrebe, preferencije, potencijale i iskustvo,

osiguravanje sigurnih i kvalitetnih uvjeta za život, razvoj, odgoj i učenje djeteta rane i

predškolske dobi u vrtiću.

43

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJETETA

3.1. UNAPREĐIVNJE PRAVILNE PREHRANE TE UNAPREĐIVANJE RADA NA PODRUČJU

ZDRAVSTVENOG ODGOJA I HIGIJENSKIH NAVIKA DJECE

CILJ

Daljnji rad na poticanju i održavanju zdravih prehrambenih navika djece i razvijanje kulture

blagovanja. Higijena je vrlo važan čimbenik u životu svih živih bića. Svakodnevnim

prenošenjem stečenih znanja i iskustava poboljšat će se kvaliteta života djece u zajednici.

- unapređenje i čuvanje zdravlja te sprečavanje nastanka bolesti

- podizanje opće i specifične zdravstvena kulture i osobne svijesti o očuvanju zdravlja

BITNE ZADAĆE:

Dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane i njezinom

utjecaju na razvoj obogatiti novim djeci prihvatljivim i poticajnim sadržajima

Razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane obzirom na dob i

zdravstvene specifičnosti

Pravovremenost i primjerenost u zadovoljavanju potrebe za hranom i vodom

uključujući i djecu s posebnim potrebama u prehrani

Razvijati materijalne i komunikacijske uvjete tijekom konzumiranja obroka (korištenje

adekvatnog pribora, samoposluživanje, komunikacija i ponašanje pri objedu)

Nastavak edukacije odgojitelja o važnosti pravilne prehrane za razvoj djeteta

Promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove

namirnice

NOSITELJI

Zdravstvena voditeljica, odgaojitelji, kineziolog, kuhar

STRATEGIJE DJELOVANJA

Planiranje jelovnika obogaćenih novim namirnicama i drugačijim načinom pripreme

Planiranje prehrane za djecu s posebnim potrebama i prezentacija roditeljima

Uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka (podjela uloga pri serviranju,

estetika stola i kultura blagovanja)

44

Samoposluživanje djece kod obroka i razvoj kompetencija o potrebnoj količini hrane

Edukativna predavanja, članci i letci s prehrambenom tematikom

Uključivanje roditelja u edukacije i odgojni proces uz obilježavanje kulturnih i

tradicionalnih blagdana (radionice i druženje)

Projekti vezani uz pravilnu prehranu – rad s djecom

NAČINI PRAĆENJA, EVALUIRANJA I DOKUMENTIRANJE

Zapažanja odgojitelja u odnosu na reakcije djece

Praćenje i analiza konzumiranja obroka

Antropometrijska mjerenja

Dječji radovi vezani uz projekte, izjave djece, foto i video dokumentacija

Anketa za odgojitelje i roditelje

Zdravstvena kontrola namirnica i prosuđivanje mikrobiološke čistoće prostora

pripreme hrane

ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE:

Edukacija odgojitelja o načinim prevencije bolesti i ozljeda, očuvanja zdravlja djece i

promoviranja zdravih stilova života

Pravodobno reagiranje ugrožavajuće čimbenike i potencijalno rizične situacije vezano

uz dnevni ritam djece jasličke dobi

Suradnja i stručna pomoć u odnosu na zdravstveni status i zdravstvene potrebe djece

te postupcima u odnosu na zadovoljavanje istih

Edukacija o mjerama očuvanja zdravlja djece, provođenju programa zdravstvenog

sadržaja koji promiču vrijednosti zdravlja (provođenju tjelesnih aktivnosti, poučavanje

djeteta o brizi za zdravlje,samozašti, kulturno - higijenskim navikama i sl. sadržaja

zdravstvene kulture)

Edukacija o postupcima u hitnim stanjima i akutnim obolijenjima djece

Edukacija o odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu boravka na zraku

(vrijeme i duljina boravka, adekvatna odjeća, te edukacija odgojitelja o prevenciji

ozljeda i očuvanja zdravlja)

45

Pomoć u pripremi organiziranih izleta u prirodu višednevnom boravku u prirodi i

drugim odgojno zdravstvenim programima izvana vrtića

Rad na zdravstvenom odgoju i zdravstvenom prosvjećivanju s odgojiteljima i ostalim

djelatnicima vrtića (individualno i grupno,ovisno o ukazanoj potrebi)

ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE:

Rad na zdravstvenom odgoju i zdravstvenom prosvjećivanju roditelja vezano uz

očuvanje djetetovog zdravlja te zaštite okoliša u kojem dijete živi i u kojem se igra

Edukcija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja

Organizacija i sudjelovanje na roditeljskim sastancima sa zdravstvenim temama

Individualni razgovori, savjetodavni rad

Prikupljanje medicinske dokumentacije kod djece s posebnim potrebama

Edukacija roditelja o oralnoj higijeni – prevencija karijesa kod djece (individualno ili

preko kutića za roditelje)

Osvještavanje značaja razmjene informacija roditelj-odgojitelj o zdravstvenom stanju

djeteta

Nastavak edukacije roditelja i pravilnoj, pravodobnoj i djetetu prilagođenoj prehrani i

njenom utjecaju na cjeloviti razvoj djeteta

INDIKATORI POSTIGNUĆA

Smanjenje pobola i povreda djece

Interes djece za sudjelovanje u aktivnostima i projektima o zaštiti zdravlja

Stručna kompetentnost odgojitelja na prevenciji pobola i pomoći djetetu kod

ozljeđivanja

Kvalitetnija suradnja s roditeljima djeteta

Povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta

VREMENSKA DIMENZIJA – tijekom cijele pedagoške godine

46

3.2. IDENTIFIKACIJA DJECE S POSEBNIM ZDRAVSTVENIM POTREBAMA

CILJ

Detektiranje djece s posebnim zdravstvenim potrebama te zadovoljavanje istih

BITNE ZADAĆE:

U odnosu na dijete

Prilikom upisa djeteta u vrtić vidjeti liječničku svjedodžu te svu medicinsku

dokumentaciju djeteta

Izraditi plan i program za djetetovu posebnu zdravstvenu potrebu

Osvijestiti dijete koje ima posebnu zdravstvenu potrebu ( u skladu sa svojim

mogućnostima i dobi djeteta) aktivno sudjeluje u zadovoljavanju iste

U osnosu na odgojitelje

Informirati i educirati odgojitelje koji imaju u skupini dijete sa posebnom zdravstvenom

potrebom

Koristiti izrađeni plan i program vezano za djecu sa posebnim zdravstvenim potrebama

Pružiti podršku odgojiteljima koji imaju u skupini dijete s posebnom zdravstvenom

potrebom u vidu dodatne edukacije te primjerima iz prakse

U odnosu na druge djelatnike vrtića

Informirati ( npr. kuhara, servirku) ukoliko je posebna zdravstvena potreba iz područja

prehrane

Educirati djelatnike kuhinje kako zadovoljiti djetetovu potrebu da se ne ugrozi zdravlje

djeteta ( alergijska reakcija)

Pridržavati se svih ostalih načela pripreme obroka ( po HACCAP standardima )

U odnosu na roditelje

Uspostaviti partneski odnos između roditelja i djelatnika vrtića ( odgojitelji, zdr.

voditeljica, kuhar)

Istaknuti važnost davanja informacija djelatnicima vrtića uz medicinsku dokumentaciju

pri svakoj promjeni u zdravstvenom statusu djeteta

47

Objasiti roditelju važnost informiranja djelatnika vrtića o promjenama u zdravstvenom

statusu djeteta ( prevencija neželjenih nus pojava)

NOSITELJI PROGRAMA

Zdravstvena voditeljica, odgajatelji, kuhar


Izrada plana i programa za djecu s posebnim zdravstvenim potrbama

Izrada popisa djece sa nutritivnim alergijama, febrilnim konvulzijma te ostalim

posebnim zdravstvenim potrbama te davanje informacija odgojiteljima svih odgojnih

skupina

Planiranje jelovnika za djecu s posebnim nutritivnim potrbama

Edukacija odgojitelja o pružanju prve pomoći kod djece sa pojavom epi napada,

febrilnih konvulzija, astmatskog napada

Organiziranje i provođenje stručnih radionica za odgojitelje i tehničko osoblje

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- Protokoli praćenja pojave alergijske reakcije na hranu i druge vanjske čimbenike

(npr. pelud)

- Evaluacijske liste za praćenje djetetovog somatskog rasta i razvoja ( antropometrijsko

mjerenje) s obzirom na posebnu zdravstvenu potrebu

- Liste za evidenciju pojave alergijskih reakcija ili pojave pojave bilo koje druge

manifestacije bolesti

INDIKATORI KVALITETE

- Pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika

procesa

- Zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakteriloških analiza

gotovih obroka

- Uspostava dobrih partnerskih odnosa između roditelja i djelatnika vrtića

- Zadovoljavanje svih djetetovih potreba bez obzira na posebne zsdravstvene potrebe

48

VREMENSKA DIMENZIJA – tijekom cijele pedagoške godine

3.3. RAD NA UNAPRJEĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE KULTURE I BORAVKA NA ZRAKU

Boravak djece na zraku i redovito provođenje tjelovježbe ima vrlo važan utjecaj na dječje

zdravlje i uvažavajući tu činjenicu potrebno je osigurati prvenstveno siguran i zdrav okoliš.

CILJEVI

- intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

psihomotornog razvoja i prevencije bolesti

- osvještavanje važnosti kontinuiranog (svakodnevnog) boravka na zraku s ciljem

očuvanja zdravlja djeteta

- educirano osoblje (odgojitelji) za stvaranje uvjeta za siguran boravak djece na zraku za

vrijeme igre

BITNE ZADAĆE

u odnosu na dijete

- osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj

- razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti

- stvaranje navika zdravih stilova života

- usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja ( poštivanje pravila, timski rad,

pozitivan natjecateljski duh)

u odnosu na odgojitelje

- intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece ( jutarnja

tjelovježba, strukturirane aktivnosti u dvorani, boravak na zraku)

u odnosu na roditelje

- osvješćivanje roditelja o značenju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na

zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj

- pomoć roditeljima u promišljanju aktivnosti za vrijeme obiteljskog boravka na zraku

49

NOSITELJI PROGRAMA:

Zdravstvena vositeljica, kineziolog, odgojitelji


- redovito provođenje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe u dvorani (prema rasporedu

korištenja dvorane)

- svakodnevno organiziran boravak na zraku

- organiziranje međugrupnih sportskih igara djece istog uzrasta

- sudjelovanje djece u šestoj godini života u sportsko rekreativnim programima (plivanje,

klizanje)

- poludnevni i cjelodnevni izleti djece

- sudjelovanje djece i odgojitelja u obilježavanju pojedinih datima (npr. međunarodni

dan sporta i sl.)

- projektni rad s djecom

- istraživanje obiteljskih navika (vrijeme djeteta provedeno pred televizorom,

kompjutorom te vrijeme provedeno u igri i tjelesnoj aktivnosti)

NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE

- protokoli praćenja motoričikh sposobnosti djece ( razvojne karakteristike)

- foto i video materijali, plakati dječjih projekata

- anketa za roditelje

INDIKATORI POSTIGNUĆA

- povećan intezitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku

- izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti

- povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh

- veća zainteresiranost roditelja za motoričke aktivnosti

VREMENSKA DIMENZIJA – tijekom pedagoške godine

50

3.4. POPODNEVNI ODMOR DJECE U VRTIĆU

San i dnevni odmor su vrlo važni segmenti u odrastanju djece. Stoga ih svakako treba uvrstiti

i u raspored aktivnosti tijekom boravka djece u vrtiću poštujući pri tom djetetove potrebe za

odmorom.

CILJEVI:

- osvještavanje važnosti svakodnevnog popodnevnog odmora djece

- educirani odgojitelji o važnosti sna u dječjoj dobi

NOSITELJI

Stručno razvojna služba, odgajatelji

ELEMENTI KVALITETE:

- edukacija odgojitelja o važnosti sna u dječjoj dobi i njenom utjecaju na psihofizički rast i

razvoj djeteta

- rad s odgojiteljima (grupno i individualno) na temu potrebe djece za odmorom te

ugrađivanje te potrebe u svakodnevne aktivnosti u vrtiću

INDIKATORI KVALITETE:

- provođenje svakodnevnog popodnevnog odmora uvažavajući pravo djeteta na izbor

- zadovoljno i sretno dijete koje je samostalno moglo odlučiti o svojoj potrebi za snom

SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM:

Suradnja s Domom zdravlja

Dječjim dispanzerom

Stomatološkom poliklinikom Perkovčeva 3

Epidemiološkim dispanzerom

Suradnja sa sanitarnom inspekcijom

Suradnja sa Klinikom za dječje bolesti, Klaićeva

51

Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo

S drugim zdravstvenim institucijama

ZADAĆE U ODNOSU NA ČLANOVE STRUČNOG TIMA I STRUČNO USAVRŠAVANJE:

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa dječjeg vrtića

Izrada radnog plana i programa zdravstvenog voditelja

Sudjelovanje u planiranju i programiranja zdravstvene zaštite djece u odgojno

obrazovnom procesu

Sudjelovanje u stvaranju organizacijskih uvjeta za odvijanje procesa odgoja,njege i

zdravstvene zaštite djece te provođenje sigurnosnih mjera

Izrada izvješća (segment zdravstvene zaštite) za godišnje izvješće vrtića

Izrada Izvješća o osobnom radu (samoprocjena rada zdravstvenog voditelja)

Sudjelovanje na sastancima stručno-razvojne službe i podnošenje izvješća o radu u

proteklom periodu

Sudjelovanje na seminarima,kongresima te stručnim radionicama

Uključivanje u sve oblike stručnog usavršavanje u vrtiću i izvan njega

Sistemski rad na vlastitom zdravstvenom te na usavršavanju iz područja pedagogije i

psihologije

Praćenje i realiziranje zaključaka internih aktiva, odgojiteljskih vijeća i drugih nadležnih

organa

3.5. SANITARNO – HIGIJENSKO ODRŽAVANJE VRTIĆA

CILJEVI

Održavanje čistoće prostora vrtića (unutarnjeg i vanjskog)

Prevencija prijenosa zaraznih bolesti

Prevencija prijenosa bolesti koje uzrokuju glodavci


Edukacija tehničkog osoblja o važnosti održavanja higijene u prostoru vrtića

Delegiranje zadaća tehničkom osoblju

52

Nadzor nad provedenim delegiranim zadaćama

Izrada plana čišćenja, održavanja I dezinfrkcije unutarnjeg I vanjskog prostora vrtića

Suradnja sa službom za dertizaciju

NOSITELJI

Tehničko osoblje (spremačice, domari, pralje), zdravstvena voditeljica


Čist i uredan prostor vrtića (vanjski i unutarnji)

Smanjenje pobola djece uzrokovanih bakterijama, virusima I ostalim

mikroorganizmima

VREMENSKA DIMENZIJA

Tijekom cijele pedagoške godine i prema potrebema procesa:

- 2 puta godišnje deratizacija

- 1 puta tjedno dezinfekcija igračaka

- Svakodnevno višekratno održavanje i čišćenje soba dnevnog boravka, sanitarnih

čvorova i ostalih prostorija vrtića

53

IV. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

4.1. TRAJNE ZADAĆE:

4.1.1. Olakšavanje i praćenje prilagodbe djece

UVOD

Polazak u jaslice, odnosno vrtić, za svako dijete predstavlja veliku promjenu u životu. To je

proces tijekom kojeg se dijete prilagođava na novi prostor, ljude, djecu i ritam života. Dijete

koje je dosad živjelo u sigurnoj zaštićujućoj atmosferi obiteljskog doma, po prvi se puta odvaja

od roditelja i odvojeno od njih mora provesti značajni dio dana.

Dijete je prisiljeno na višestruku adaptaciju na:

odgojitelja koji predstavlja zamjenu za roditelja (odnosno osobu s kojom će uspostaviti

socio-emocionalnu vezu)

višesatni boravak među većim brojem djece

novi prostor koji ga okružuje

djelomično različiti ritam ustajanja, spavanja, njege i hranjenja

Kako će proći period prilagodbe i s kojim manifestacijama, te koliko će trajati ovisi o dosta

različitih faktora

o djetetovoj osobnosti – burna i šutljiva reakcija. Dogodit će se da dijete koje burno

reagira brže prođe kroz prilagodbu nego šutljivo jer brzo i glasno skreće pažnju na sebe

i brže stvori vezu između odgajatelja i sebe

o prethodnim iskustvima koje dijete ima (npr. hospitalizacije, prijašnjim kontaktima sa

različitim ljudima ili djecom i sl.)

o zdravstvenom stanju djeteta

o stavu roditelja prema vrtići i povjerenju koje imaju u nas – pozitivan stav roditelja

pomaže da pozitivan osjećaj prenesu i na dijete i na i taj način olakšamo djetetu

prilagodbu na vrtić

Promatrajući djecu prethodnih godina možemo zaključiti da djeca svoj revolt zbog njemu nove

situacije i odvajanja od roditelja iskazuju na različite načine i različitim oblicima ponašanja.

Tako su u procesu prilagodbe česti:

54

poremećaji spavanja

potpuno ili djelomično odbijanje hrane u vrtiću

agresivnost, pretjerana aktivnost, razdražljivost, plačljivost i sl.

nije neobična niti regresija u ponašanju – vraćanje na oblike ponašanja koji su već bili

savladani – npr. prohodalo dijete odbija hodati, odviknuto od pelene treba ju ponovno,

dijete koje se verbalno izražava u skladu sa dobi ponovno govori na način koji je bio

tipičan za neku prethodnu fazu i sl.

Kako bi ublažili poteškoće u adaptaciji potreban je angažman roditelja, odgajatelja i stručnih

suradnika, pa nam je praćenje procesa prilagodbe i ove godine bitna zadaća .

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

Nova pedagoška godina, započinje 01. 09. 2015. realizacijom odgojno – obrazovnog procesa u

svih 29 odgojnih skupina. Kroz proces prilagodbe prolaze pet novoformiranih skupina u

centralnom i područnom objektu (Mišići, Pčelice, Lavići, Tintilinići, Tratinčice), odnosno 85

djece kao i ostalih 73 djece koja su upisana u postojeće skupine .

Tijekom prethodnih pedagoških godina praćenje i analiza procesa prilagodbe pokazali su kako

u prosjeku 15-16% djece prolazi kroz tešku prilagodbu. Također, praksa pokazuje kako su u

periodu prilagodbe uobičajene reakcije :na fiziološkom planu(odbijanje hrane, odbijanje

spavanja, probavne smetnje, često obolijevanje), emocionalne reakcije(plač, razdražljivost),

reakcije u ponašanju (agresivnost, povučenost, odbijanje kontakta s odgajateljem, pretjerana

vezanost za odgajatelja), snažno vezanje prijelazni objekt i regresije u ponašanju. Takve

reakcije su normalna pojava te su stručnjaci koji rade s djecom upoznati s takvom pozadinom

kroz teoriju i praksu te je njihova zadaća da svoja znanja prenesu roditeljima što bi trebalo

smanjiti roditeljski stres.

Iskustvo pokazuje kako je dulji zajednički boravak djece i roditelja u novim skupinama

olakšavajući faktor za djecu te su prema tome i ove godine planirani boravci roditelja u skupini

na što su roditelji motivirani od strane stručno-razvojne službe tijekom inicijalnih intervjua i

plenarnog roditeljskog sastanka koji je održan u mjesecu listopadu. Osim toga stavljamo

naglasak na temeljitu i adekvatnu pripremu prostornog i materijalnog konteksta što je

preduvjet kvalitetnog odgojno-obrazovnog rada u vrtiću i faktor koji olakšava prilagodbu u

55

prvim mjesecima. S ciljem razvijanja partnerske suradnje roditelja i vrtića, jasnije i

personaliziranije komunikacije s roditeljima te preveniranja uobičajenih problema planira se

organizacija pojedinačnih roditeljskih sastanaka u svakoj skupini u rujnu uz prisustvo stručnog

suradnika. Također, održat će se radionica s tematikom „Olakšavanje prilagodbe djeteta na

vrtić“ kako bi se i tim načinom osnažile stručne kompetencije odgajatelja u prepoznavanju

ponašanja karakterističnih za razdoblje prilagodbe kod djece te uspostavljanje što kvalitetnijeg

odnosa s djetetom, roditeljima i razvijanje komunikacijskih vještina u odnosu prema

roditeljima, djeci i široj okolini.

OPĆI CILJ

Ostvarivanje optimalnih uvjeta za pripremu i dolazak nove djece u jaslice i vrtić, stvaranjem

sigurnog okruženja za dijete te ublažavanjem separacijskih teškoća i negativnih posljedica na

psihofizički razvoj djeteta.

SPECIFIČNI CILJEVI

- jačanje stručne kompetencije odgajatelja u prepoznavanju ponašanja karakterističnih

za razdoblje prilagodbe kod djece te uspostavljanje što kvalitetnijeg odnosa s

djetetom, roditeljima i razvijanje komunikacijskih vještina u odnosu prema roditeljima,

djeci i široj okolini.

- osposobljavanje odgojitelja za poticanje, razumijevanje i osposobljavanje djeteta da

tijekom prilagođavanja novoj sredini dijete istovremeno vrši i vlastiti izbor te da reagira

samostalno u skladu s vlastitim interesima i potrebama, razvija sigurnost,

samopouzdanje

- osposobljavanje odgojitelja da kod djeteta razvijaju mogućnost ispoljavanja

sposobnosti, vještina i znanja koja predstavljaju doprinos grupi, mogućnost

uspostavljanja dobrih odnosa s drugima i težnju da se pomogne i uzmu u obzir tuđe

potrebe

- pripremanje roditelja za razdoblje prilagodbe i rad na kvaliteti partnerskog odnosa s

roditeljima kroz različite aktivnosti kao što su roditeljski sastanci prije polaska djeteta

u vrtić, individualne konzultacije, dostupnost svih članova stručnog tima roditeljima

56

- osposobljavanje odgojitelja za što bolje razumijevanje potreba roditelja i djece za

vrtićem, vidjeti koja su očekivanja i odgojitelja i roditelja u razdoblju prilagodbe, te rad

na stvaranju poticajnog materijalnog i prostornog okruženja kako bi prilagodba bila

brža i uspješnija

- priprema prostorno materijalnog konteksta u kojem će se dijete osjećati ugodno

PLAN DJELOVANJA

ZADAĆE

1. U ODNOSU DIJETE

prikupljanje informacija o djetetovim potrebama, navikama i dosadašnjim

iskustvima kako bi se osigurali uvjeti za kvalitetnu prilagodbu

praćenje i procjena djetetova razvojnog statusa u svrhu prevencije i rane

intervencije

praćenje i olakšavanje procesa prilagodbe kod svakog djeteta

osiguravanje uvjeta za bržu i bezbolniju prilagodbu u vidu prostorno- materijalnog

konteksta, te djelatnog i socijalnog konteksta

2. U ODNOSU NA ODGOJITELJE

razvoj profesionalnih kompetencija odgajatelja u uočavanju simptoma u procesu

prilagodbe

osnaživanje odgojitelja u procesu prilagodbe i pružanje stručnih informacija (npr.

tehnike relaksacije, razlikovanje teške, lake i normalne prilagodbe)

osposobljavanje odgojitelja za razumijevanje djetetovih potreba, te osposobljavanje

djeteta da tijekom boravka u vrtiću postupa u skladu sa svojim interesima i

potrebama

jačanje osobnih kompetencija u svrhu praćenja vlastitih reakcija prema djetetu u

procesu prilagodbe

osiguravanje optimalnih uvjeta za razvoj djetetovih potencijala

jačanje komunikacijskih kompetencija u svrhu uspostave kvalitetnog odnosa s

roditeljima/skrbnicima

podrška u pripremi roditeljskih sastanaka i materijala za roditelje

57

3. U ODNOSU NA RODITELJE

informiranje roditelja o pravima i obvezama

razumjeti i uvažiti roditeljska očekivanja od vrtića, odgajatelja, stručnog tima

osnaživanje i priprema roditelja u procesu prilagodbe njihovog djeteta i jačanje

roditeljskih kompetencija u aspektu razumijevanja djetetovih potreba

izgradnja kvalitetnog odnosa između vrtića i roditelja

informiranje roditelja o procesu prilagodbe te olakšavajućim i ometajućim

faktorima koje sami mogu poduzeti putem informativnih brošura, letaka,

svakodnevnih kontakata, individualnih konzultacija i roditeljskih sastanaka

pružanje podrške i ojačavanje roditeljske kompetencije kroz individualne

konzultacije s roditeljima

VREDNOVANJE

- protokol za praćenje prilagodbe djece u prvom mjesecu dolaska u vrtić

- etnografska analiza – timsko istraživanje i određivanje inicijalnog stanja i njegove

kvalitativne razine u vrtiću

- etnografske snimke (video snimke, fotografije, dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava

djece i odgojitelja...)

- rasprava svih sudionika istraživanja o problemima prilagodbe u odgojnim skupinama tj.

analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojnih skupina

- analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja za smanjivanje razdoblja prilagodbe, utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje

znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema, refleksivni

praktičar, uloga i educiranje roditelja o samom razdoblju prilagodbe i njihova participacija

u životu i radu vrtića)

- zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i preferencija

- povratne informacije roditelja, suradnja roditelja s vrtićem

- evaluacija rada : procjena uspješnosti razdoblja prilagodbe

58

STANDARDI, NOSITELJI I VRIJEME REALIZACIJE

RADNJE VRIJEME REALIZACIJE

NOSITELJI

Inicijalni intervjui u svrhu upoznavanja djeteta i olakšavanja procesa prilagodbe

svibanj 2016. Stručno- razvojna služba

Priprema stručnih materijala i letaka za odgajatelje i roditelje

rujan psiholog

Prvi informativni roditeljski sastanci s novoformiranim odgojnim skupinama: Mišići, Lavići, Pčelice, Tintilinići, Tratinčice

rujan odgojitelji navedenih skupina i članovi stručno-razvojne službe

Uređivanje kutića za roditelje s aktualnom tematikom prilagodbe

rujan Odgojitelji

praćenje prilagodbe rujan, listopad odgojitelji, članovi stručno- razvojne službe

Radionica za odgajatelje „Olakšavanje procesa prilagodbe“

rujan psiholog

analiza svih sudionika o problemima prilagodbe u odgojnim skupinama

rujan, listopad, studeni

odgojitelji, članovi stručno- razvojne službe

Individualne konzultacije s roditeljima po potrebi Psiholog i drugi članovi stručno- razvojne službe, odgojitelji,

4.1.2. Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš - projektna metoda rada

- integrirano učenje djece predškolske dobi

UVOD

Ove pedagoške godine nastavljamo raditi projektnom metodom rada u okviru Mađunarodnog

programa odgoja i obrazovanja za okoliš. Naime, cjeloživotno učenje za održivi razvoj počinje

sasvim sigurno još u najmlađoj, predškolskoj dobi! Nastaviti ćemo odgojem i obrazovanjem

djece i odraslih unutar cjelina „Otpad“, „Voda“, „Energija“, „Promet“ i „Zdrav život“, a ove

godine rad projektnu metodu rada obogatit ćemo dodatnim cjelinom „Kulturna baština i

tradicija“. Model „Znam- želim znati- naučio sam“ je većinom model izbora rada odgajatelja.

59

U projektnom pristupu učenju posebna se pažnja poklanja sljedećim odrednicama: dijete ima

mogućnost odabira, načina i smjera teme ili problema koji će istraživati; aktivna je uključenost

djeteta; djeca skupljaju informacije, interpretiraju ih i nastoje ih povezati sa svojim ranijim

iskustvom i ranijim znanjem, naglasak je na kooperaciji djece uz važnost samorefleksije i

promišljanja "što smo radili” "zašto tako" i "jesmo li mogli i bolje". Kroz rad na projektu dolazi

do povezanosti i ispreplitanja niza praktičnih i intelektualnih aktivnosti koje potiču gotovo sva

područja djetetova razvoja. Dakle, osnovni ciljevi rada na projektu u predškolskoj dobi su

stjecanje određenih znanja i predodžbi; razvijanje sposobnosti te usvajanje određenih vještina

i poticanje uspješnijeg socioemocionalog razvoja djeteta. Kad su intrinzično motivirana, djeca

maksimalno koriste svoje dispozicije te mogu vrlo kvalitetno učiti neovisno od vođenja

odgajatelja, oslanjajući se na međusobnu suradnju. Eksperimentirajući i istražujući problem

koji ih zanima, djeca su u stanju sama odrediti i odabrati upravo one metode koje su

najprimjerenije potrebama pronalaženja odgovora. Rad na projektu pomaže djetetu da

produbljuje razumijevanje vlastitog iskustva i okruženja u kojem živi te osigurava kontekst u

kojem mogu razvijati i koristiti svoja intelektualna, ali i socijalna umijeća za razliku od

formalnih koncepcija kurikuluma koji su najviše usmjereni na razvoj intelektualnih kapaciteta,

tj. akademskih znanja.

Osnovne značajke u projektnom učenju su interesi, a time i motivacija djeteta; samostalna

organiziranost i osobna odgovornost, etapno, ciljano planiranje, socijalno učenje i

interdisciplinarnost, refleksija i predstavljanje(evaluacija) rezultata projekta. Također dolazi

do promjene odnosa djeteta i odgajatelja stvara se partnerski odnos.

Neke od važnijih uloga odgojitelja u radu na projektima su: dobro upoznati individualne

potrebe, interese i potencijale djeteta, stvarati ozračje tople komunikacije, opskrbljivati

prostor s mnogo različitog materijala kako bi potaknuo komunikaciju, praćenje i stalno

procjenjivanje individualnog napretka djetetovih sposobnosti i novih uvida, primjenjivanje

različitih strategija poučavanja i planiranja aktivnosti tako da se one mogu odvijati na različitim

razinama složenosti, podržavanje učenja djeteta približavanjem potrebnih resursa i poticanje

suautorstva vršnjaka kroz svakodnevne interakcije (Wishon i sur., 1998). Dakle, odgojitelj se u

svom radu oslanja na pristupe i strategije poučavanja koji će omogućiti neovisnost učenja

djeteta, dajući djetetu autorstvo nad procesom svoga učenja i razvojem svojih spoznaja.

60

OSNOVNI CILJ

Osnovni cilj programa je razvoj osjetljivosti i razumijevanja djece ( i odraslih) za prirodne

procese i njihovu uzajamnu ovisnost, izgradnja pozitivnih stavova i pozitivnog odnosa prema

okolišu u praksi, akciji i življenju.

SPECIFIČNI CILJEVI

Specifični ciljevi su utvrđivanje iskustava profesionalnih i stručnih znanja, umijeća i vještina te

osobnog zadovoljstva odgojitelja i utvrđivanje potrebe za dodatnim znanjima, sposobnostima

i vještinama tijekom rada na projektu.

NOSITELJI PROGRAMA

Konstantno zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način na nivou ustanove provodit će

sve skupine i pojedinci. Ciljani rad na projektu na temu otpada provodit će se u starijim

jasličkim skupinama. Cjeline „Voda“, „Energija“, „Promet“ i „Zdrav život“, „Kulturna baština i

tradicija“ birat će vrtićke skupine prema interesima i preferencijama djece i odgajatelja.

PLAN DJELOVANJA

Analiza postojećeg stanja

Kritičke refleksije u prethodnoj pedagoškoj godini pokazuju kako i dalje postoje potrebe za

podrškom i profesionalnom pomoći odgajateljima u postupku dokumentiranja i prikupljanja

podataka o djeci, što ujedno znači kvalitetnu opservaciju koja omogućava da dječje interese

prepoznajemo, pratimo i na kraju obogaćujemo. Stoga će se i ove godine pojačano raditi na

dokumentiranju projekata te na obogaćivanju pedagoških kompetencija odgajatelja u aspektu

rada na projektu.

Model „Znam- želim znati- naučio sam“

•ovaj model korisno je upotrebljavati prilikom planiranja projekta jer daje strukturu

•polazište projekta je jaki interes jednog djeteta ili grupe djece i kao takav jamči interes i

motivaciju djece

•projekti se osmišljavaju i provode po tzv. „centrima“

61

•projekt počinje diskusijom o određenoj temi o kojoj djeca nešto znaju koju odgojitelj

„proširuje“ pitanjima („Što biste željeli znati o...?“, „Kako demo nadi odgovore na ta pitanja?)

Uloga odgajatelja u modelu: „Znam- želim znati- naučio sam“

•odgojitelj uvažava i zapisuje sve zamisli od strane djece pa na temelju njih izrađuje plan

projekta (eksperiment, posjet muzeju, igre...)

•ocjena projekta temelji se na analizi pitanja „Što sad znam, a prije nisam znao?“ koji se

proširuju pitanjima: „Što je u projektu bilo zanimljivo?“; „Što je bilo korisno?“

Rad na projektu primjeren je za:

•prepoznavanje i zadovoljavanje djetetovih potreba, interesa i razvojnih mogudnosti

•ostvarivanje učenja primjerenog djetetu

•kvalitetnu i otvorenu suradnju roditelja i odgojitelja, tj. obitelji i vrtida

•unapređenje odgojni-obrazovne prakse

Zadaci

u odnosu na odgajatelje:

- razvoj kompetencija proučavanja i interpretiranja smisla dječjih aktivnosti,

- osvijestiti dječje inicijalne ideje da bismo poduprli daljnje učenje

- razvoj sposobnosti razlikovanja svojih potreba od potreba djeteta,

- razumijevanje višestrukih uloga odgojitelja u radu s djecom,

- podići kvalitetu komunikacije dijete – odrasli i dijete –dijete

- kritička refleksija (Jesam li postavio dobro pitanje djetetu? Što sam učinio da bi olakšao

konverzaciju s djecom ili djece međusobno? Jesam li dobro razumio dijete – što je htjelo

postići? Je li svako dijete imalo priliku u nečem sudjelovati? Jesam li intervenirao

previše/premalo)

- sposobnost korištenja različitih tehnika opservacije

- osvještavnje uloge odgajatelja (subjektivna, ovisi o percepciji svakog pojedinca, strah,

implicitna pedagogija, samoprocjena kao put do kvalitete)

62

- obogaćivanje znanja potrebna za kvalitetno provođenje projektne metode rada

- profesionalni rast i razvoj u aspektu dokumentacije projekta – kvalitetna, jasno

postavljenog cilja, zadataka i mogućih aktivnosti, s kvalitetnim praćenjem faza projekta

i praćenjem sudjelovanja djece (etno i video zapisima, bilješkama, opisima situacija,

dječjim prijedlozima, izjavama i sl.)

- u odnosu na dijete:

- omogućavanje problemskog i stvaralačkog učenja,

- osiguranje uvjeta za samostalnost, otvorenost, moć, slobodu,

- jačanje osjećaja samopouzdanja i samoefikasnosti,

- omogućavanje djetetu da postavlja pitanja te na njih sam iznalazi odgovore i rješenja,

- poticanje osobnog izbora i autonomije djeteta te razvoj sposobnosti donošenja odluka

i i osjećaja odgovornosti za donesene odluke

- razvoj znanstvenog mišljenja te znanja, vještina i sposobnosti za cjeloživotno učenje

(„učiti kako učiti“)

- obogaćivanje konteksta (dinamičan, živ, promjenljiv, omogućava neovisno učenje

djeteta, potiče razvoj djetetovih potencijala, omogućuje socijalne interakcije),

- poticati fleksibilnu vremensku artikulaciju aktivnosti djece i odraslih u vrtiću

- poticati i razvijati pozitivne stavove i ponašanje prema okolišu ,

- razvijati svijest o tome da «otpad nije smeće» i da ga možemo i dalje koristiti

reciklirajući ga,

- omogućivati stjecanje znanja i iskustava o prirodnom okruženju, razvijati svijest o

važnosti racionalnog korištenja prirodnih resursa stjecanje znanja i iskustava o tome

kako možemo doprinositi zaštiti životinjskog svijeta.

- u odnosu na roditelje:

- izazvati veći interes roditelja za odgojno-obrazovni proces i njihovu ulogu u njemu

- informirati roditelje o događanjima u odgojnoj skupini

- mijenjanje stavova prema dječjem vrtiću kroz veću participaciju u projektima

- mijenjanje stavova roditelja o vlastitoj roditeljskoj ulozi

63

- jačanje svijesti o ekološkim problemima te odgoju za savjesno pristupanje prema

prirodi i okolišu

- jačanje roditeljskih kompetencija kroz pedagošku praksu

- veći stupanj komunikacije između obitelji i vrtića

- poticati i razvijati pozitivne stavove i ponašanje prema okolišu ,

VREMENIK

U jasličkim skupinama tijekom cijele pedagoške godine cjelina je „Otpad“. Cilj nam je djeci

jasličke dobi osvijestiti važnost, razloge i mogućnosti sakupljanja, selektiranja, zbrinjavanja i

smanjivanja količine otpada.

Vrtićke skupine – djeca od 3 do 7 godina:

Planom djelovanja bit će obuhvaćena slijedeća područja interesa kroz primjerene aktivnosti:

1. VODA

Red.broj PODRUČJE INTERESA NOSITELJI VRIJEME

1. Stjecanje znanja o bitnosti vode za život čovjeka, svih živih bića i života na Zemlji općenito

Odgojitelji i djeca Tijekom godine

2. Istraživanje svojstava vode Odgojitelji i djeca Tijekom godine

3. Otkrivanje ljepota i bogatstava voda naše zemlje


4. Otkrivanje mogućnosti štednje vode Svi Tijekom godine

5. Stjecanje znanja o mogućim zagađenjima vode i kako ih spriječiti


6. Životinjski i biljni svijet u vodi Odgojitelji i djeca Tijekom godine

64

2. ENERGIJA


1. Otkrivanje energije vjetra- izvor energije, načine iskorištavanja energije i negativne učinke iskorištavanja neobnovljivih izvora energije. Upoznati se s energetskom učinkovitošću, prednostima koje nam ona donosi u smislu zaštite okoliša te drugim načinima uštede energije.


2. Otkrivanje sunca kao izvora energije - način iskorištavanja energije, energetska učinkovitost i prednosti koje nam ona donosi u smislu zaštite okoliša


3. Otkrivanje energije u ljudskom tijelu Odgojitelji i djeca Tijekom godine

4. Otkrivanje energije vode - vodenica – upoznati izvor energije, načine iskorištavanja energije i negativne učinke iskorištavanja neobnovljivih izvora energije


5. Promet i energija – energija koju koriste prijevozna sredstva, načini uštede, prednost kretanja korištenjem vlastite energije


3.ZDRAV ŽIVOT


1. Zdravo dijete – sretno dijete Odgojitelji i djeca Tijekom godine

2. U zdravom tijelu zdrav duh Odgojitelji i djeca Tijekom godine

3. Svakog dana zdrava hrana Odgojitelji i djeca Tijekom godine

4. Hrana kao energija za ljudsko tijelo Odgojitelji i djeca Tijekom godine

65

5. Pčele i med Odgojitelji i djeca Tijekom godine

6. Zdrava hrana u bojama, okusima i mirisima


4.PROMET


1. Sigurnost u prometu Odgojitelji i djeca Tijekom godine

2. Prometna sredstva Odgojitelji i djeca Tijekom godine

3. Prometna pravila i ponašanje u prometu Odgojitelji i djeca Tijekom godine

4. Prometni znakovi – poštujte naše znakove Odgojitelji i djeca Tijekom godine

5. Ceste, mostovi, vijadukti, tuneli Odgojitelji i djeca Tijekom godine

4.KULTURNA BAŠTINA I TRADICIJA


1. Zagreb – tradicija i kulturne vrijednosti Odgojitelji i djeca Tijekom godine

2. Hrvatska – tradicija i kulturne vrijednosti – različiti krajevi države


3. Dvorci Hrvatske Odgojitelji i djeca Tijekom godine

4. Tradicionalni zanati Zagreba, Hrvatske Odgojitelji i djeca Tijekom godine

5. Po čemu smo poznati, čime se ponosimo Odgojitelji i djeca Tijekom god

66

VREDNOVANJE

protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima

etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i

preferencija

rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim

skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine

analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,

refleksivni praktičar, uloga i educiranje roditelja o samom provođenju projekta i

njihova participacija u životu i radu vrtića)

evaluacija rada : procjena uspješnosti provođenja projekta

4.1.3. Program PATHS – RASTEM

Uvod

PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na Razvijanje

Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih godina 20.

stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim kurikulumom

univerzalne prevencije koji će pomoći u preveniranju ponašajnih i emocionalnih problema

djece. Program je dizajniran tako da je pogodan za primjenu u školama, od predškole do 5.

razreda osnovne škole a programske aktivnosti provode učiteljice kao dio redovite nastave.

Iako je namijenjen provedbi u školskom okruženju, namjera autora bila je da se kroz program

osigura generalizacija aktivnosti i strategija u ostale životne kontekste u kojima se djeca kreću.

Iskustvo u provođenju ovog programa nam govori da je program moguće i korisno provoditi i

s djecom nešto mlađe dobi (od 3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe sadržaja programa.

67

OPĆI CILJ

Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već

naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a

specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim

emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje

problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje

djece među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na

razrednu klimu te tako olakšavaju procese učenja.

SPECIFIČNI CILJEVI

povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog

postupka; posebno kada je dijete uznemireno,

razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o

emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje

drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u

našoj okolini,

poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu primjenu:

prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja u

akademskom okruženju,

promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u

razredu i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni

stavovi prema školi, zajednici i životu općenito.

NOSITELJI PATHS PROGRAMA:

Pedagoške godine 2016./2017. nastavljamo rad programa Paths - Rastem te ćemo uključiti

odgajatelje s licencom za provođenje programa: Ivanu Kušenić, Petru Koledić, Martinu Barić,

Koraljku Klemen Kovačić i Nikolinu Saili kao nositeljice programa i djecu skupina: „Dupini“,

„Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“. Suradnica u provođenju programa biti će

pedagoginja Vesela Osmak.

68

PLAN DJELOVANJA

U odgojnim skupinama program će se provoditi dva puta tjedno po 30 minuta prema zadanim

lekcijama za provedbu programa unutar kojih su glavni likovi životinje – kornjača Grga, jež

Helena, pas Duje i patka Dora, s kojima se djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu.

Ta emotivna povezanost daje veliku podršku pri razumijevanju i izražavanju osjećaja, kao i pri

prihvaćanju tehnika samokontrole i rješavanja sukoba.

Integracija Paths programa kroz cjelodnevni život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu

i kreiranje materijalnog okruženja koje podržava program i omogućuje stalnu povezanost

djece i likova i stalno podsjeća na ono što su djeca čula, doživjela i naučila kroz lekcije. Time

potiče da se naučeno i primjeni u situacijama sukoba ili neslaganja među djecom i to na način

da se razgovara o osjećajima – svojim i tuđim, prepoznaju vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju

osjećaji drugih i stvara svijest da su i negativni osjećaji OK i da se oni mogu kontrolirati. Važnost

uključivanja odraslih tijekom provođenja programa je također vrlo velika jer time djeca

dobivaju dodatnu potvrdu i podršku osvještavajući pritom da je njihovo znanje a time i

ponašanje vrijedno, dobro i značajno.

Učeći o sebi kroz PATHS-RASTEM program djeca uče prepoznavati i izražavati svoje osjećaje,

tehnike samokontrole u situacijama kada su uznemireni, stvarati i odražavati prijateljstva,

pravila pristojnog ponašanja te kako rješavati probleme koje imaju sa svojim vršnjacima i

drugim osobama s kojima se svakodnevno susreću.

Zadaci Paths programa:

Prilagođavanje sadržaja programa u skladu s dobi, mogućnostima i potrebama djece

Osmišljavanje bogatog i raznolikog materijalnog okruženja koje podržava program

Osmišljavanje dodatnih aktivnosti koje promiču zadovoljstvo i interes djece za

bavljenje ovom tematikom

Naša je pretpostavka da će tijekom i zbog provođenja ovog projekta u skupinama:

nivo suradnje, kompromisa, i zajedničkih dogovora znatno porasti

69

neslaganja i agresivna ponašanja se smanjiti

ozračje u skupinama biti mirnije i općenito više suradljivo ,

se djeca međusobno više uvažavati, lakše se dogovarati, postizati kompromise

biti sklonija mirnim načinima rješavanja sukoba,

u svakodnevnim situacijama znati i upotrebljavati tehnike smirivanja koje su naučila

VREMENIK

RADNJE VRIJEME REALIZACIJE

NOSITELJI

Priprema programskih sadržaja listopad Odgajatelji skupina „Dupini“, „Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“i pedagog

Radni sastanak za odgajatelje odgojnih skupina analiza provođenja programa uz etnografske prikaze i analiza uključenosti roditelja u program

prosinac Pedagog i odgajatelji skupina „Dupini“, „Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“

Upinik o uključenosti roditelja u provođenje programa

prosinac Pedagog i odgajatelji

Upitnik za odgajatelje i roditelje o uspješnosti provođenja programa u odnosu na ciljeve programa

prosinac Pedagog

Radni sastanak za odgajatelje odgojnih skupima analiza provođenja programa uz procjenu odgojnog djelovanja na djecu

ožujak Pedagog i odgajatelji skupina „Dupini“, „Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići“

Radni sastanak za odgajatelje odgojnih skupima evaluacija provođenja programa

svibanj Pedagog i odgajatelji skupina „Dupini“, „Patkice“, Suncokreti“, „Žabice“ i „Pužići

VREDNOVANJE PROGRAMA

- protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima

- etnografska analiza – kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

- dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

70

- zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i

preferencija

- analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,

uloga i educiranje roditelja o samom provođenju programa i njihova participacija u

životu i radu vrtića)

- evaluacija i interpretacija rezultata rada

4.2. ZADAĆE ZA UNAPREĐIVANJE ODGOJNO – OBRAZOVNOG PROGRAMA

4.2.1. Akcijsko istraživanje „Istraživanje i poticanje rane pismenosti djece u

institucijskom kontekstu“

UVOD

Čitati sebe same i svijet oko sebe, to je ono što podrazumijevamo pod pojmom pismene osobe

smatra Raseroka (2009). Od najjednostavnije definicije po kojoj je pismenost poznavanje,

razumijevanje i korištenje slova i brojki prema dogovorenim pravilima u okvirima nekog jezika,

do danas je ta definicija višestruko proširena pa danas pojam pismenosti označava

razumijevanje i vještine komuniciranja u širokom spektru djelovanja čovjeka. Obzirom na to,

pismenost (u svom cjelovitom i potpunom značenju) uključuje govor, čitanje, pisanje,

poznavanje, razumijevanje i korištenje brojeva i matematičkih pojmova, informatičku,

tehničku, medijsku, likovnu, glazbenu, emocionalnu pismenost, itd.

U Reggio pedagogiji govori se o stotinu jezika djeteta, od kojih Rinaldi ističe verbalni, grafički,

glazbeni i gestovni. Tim jezicima dijete može komunicirati koristeći se različitim,

odgovarajućim izražajnim medijima (Slunjski,2008:105.) i od izuzetne je važnosti da odrasli

razvijaju vještinu uspostavljanja različitih modaliteta komunikacije s djetetom, osim

uobičajene – govorne. Tako čuvamo i razumijevamo djetetovih „stotinu jezika“, odnosno

izražajnih mogućnosti, umjesto da mu ih oduzmemo, a oduzimamo ih svaki puta kada

71

zahtijevamo od djeteta da svoje izražavanje prilagodi našem razumijevanju, umjesto da

slušamo i čujemo, gledamo i vidimo te se na taj način uskladimo. Korištenje različitih,

odgovarajućih izražajnih medija, djetetu omogućuje materijalizaciju ideje, tj. prijevod njegova

znanja i načina razumijevanja na neku vanjsku, dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu formu.

Ti prijevodi odraslima mogu služiti kao iznimno vrijedno sredstvo upoznavanja načina na koji

dijete razmišlja i razumije, a istovremeno su „vrata“ u procese koji se događaju u svijesti

djeteta, a koji su nevidljivi i teško dostupni. U toj interakciji između djeteta i odraslog, i odrasli

se obogaćuju jer im je tako omogućen pogled na skrivene tajne djetinjstva, koje je većina

odraslih zaboravila ili izgubila na putu vlastitog odrastanja (Slunjski, 2008:107.).

ANALIZA PROBLEMA

Novija istraživanja pokazuju da pismenost nije monolitna. Dolazimo do spoznaje da je

pismenost socijalno, kulturno i kognitivno postignuće. Kada odrasli čitaju i pišu oni to rade s

određenim razlogom i svrhom. Pa tako, McLane i McNamee (1990) pismenost smatraju

individualnim i duhovnim postignućem pojedinca, oblikom kulturnog znanja koje mu

omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima, koje uključuju čitanje i pisanje, i usko je

povezano s specifičnim društvenim i kulturnim kontekstom i aktivnostima. Za razumijevanje

pojma pismenosti važno je istražiti i proučiti okruženje u kojem se djeca razvijaju. Okruženje

uključuje ne samo fizičko okruženje već i ljudske odnose koji određuju kada, koliko često, na

koji način, s kim i u kojim situacijama djeca koriste i imaju mogućnost istraživati i razvijati

vlastitu pismenost. U nekim kulturama, razvoj pismenosti usko je vezan uz polazak u školu, tj.

formalno obrazovanje, no u modernim društvima pismenost i opismenjivanje započinje puno

ranije, u roditeljskom domu i društvenom okruženju kao što su ustanove ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja. Vrtić kao institucija u kojoj djeca žive, uče i stvaraju kroz igru, različite

sadržaje i aktivnosti, nema primarnu ulogu opismenjavanja djece, ali ima značajnu ulogu u

poticanju tih procesa kroz adekvatne i primjerene sadržaje i samoorganizirane i organizirane

aktivnosti. Ta se uloga očituje u prepoznavanju, podržavanju i kultiviranju prirodnog interesa

za različitim oblicima pisane komunikacije kojeg mnoga djeca svojim intrinzičnom motivacijom

iskazuju već od najranije dobi te često i sama iniciraju i organiziraju.

72

Dobro osmišljenim i organiziranim okruženjem omogućujemo djeci u mnoštvu zanimljivih

aktivnosti odabrati one koja su im u tom trenutku najatraktivnija i vrlo vjerojatno i

najpotrebnija za trenutačni razvoj. Okruženje može značajno pojačati motivaciju tj. želju za

pisanjem, čitanjem, računanjem i inim aktivnostima koje podupiru i potiču razvoj rane

pismenosti. Cilj je, do krajnjih granica izbjeći davanje gotovih rješenja i odgovora, a omogućiti

da dijete neposrednim iskustvom, samo i surađujući s drugima konstruira svoja znanja.

Predmeti i materijali kojima se djeca koriste potiču djecu na promišljanja i razmatranja

mogućnosti koja ona pružaju. Tako nestrukturirani materijali potiču fleksibilnije procese

razmišljanja od materijala koji su strogo strukturirani. No i oni su jednako važni i pružaju

nebrojene mogućnosti upravo za poticanje i razvoj rane pismenosti. Tako Nevman i Roskos,

1993,; Owocki, 1999,; Morrow, 2001, (prema Steglin i Burić,2007:5) i drugi kroz svoja

istraživanja otkrivaju značajan učinak ranih predčitačkih iskustava na usvajanje predčitačkih

vještina i razvoj rane pismenosti. Oni su zagovornici igre putem raznovrsnih materijala

namijenjenih aktivnostima čitanja i pisanja. Istraživanja prikazuju sljedeće aktivnosti

temeljene na igri koje potiču socijalnu svijest i razvoj predčitačkih vještina:

- korištenje pomagala za poticanje govora, a tu oni uvrštavaju lutke, plišane životinje, kazalište

lutaka, knjige, slikovnice, znakove, razne vrste papira, pribor za pisanje

- likovne aktivnosti, slikanje, slikanje prstima, crtanje, modeliranje i ostale likovne tehnike

- tiskani materijali- plakati, slova i sl.

- poezija, pjesmice, rima, pričanje priča i poticanje djece da verbaliziraju vlastite osjećaje

“ Prostor koji nas okružuje utječe na to kako se osjećamo, kako razmišljamo i kako se

ponašamo i zapravo dramatično utječe na kvalitetu našeg života. Dapače, sve što radimo,

prostorno okruženje nam može olakšati ili otežati.“ (Slunjski, 2008.)

Simbolička igra i njena funkcija

Simbolička igra veže se uz pojavu simboličke funkcije, odnosno uz razvoj sposobnosti

reprezentacije, tj. kada se u simboličkoj igri pojavljuju elementi apstraktnog mišljenja. Dijete

se koristi gestama, zvukovima i objektima da bi reprezentiralo događaje ili objekte.

73

Simbolička igra predstavlja jedan prirodni semiotički sustav u kojem postoji kombinacija

govora, simboličkih gesta, simboličkih objekata, simboličkih osoba tj. uloge koje djeca igraju.

Složenost simboličke igre usko je povezana s bogatstvom djetetovog iskustva, koje je opet

vezano uz poticajno okruženje. Što je okruženje poticajnije, iskustvo je bogatije, a simbolička

igra složenija.

Igra iziskuje mnogo dječjeg vremena i energije, ona je arena u kojoj djeca ostvaruju veze

između svog neposrednog osobnog svijeta i aktivnosti koje su važne u širem društvenom

svijetu, obitelji i zajednici. Čini se da igra ima barem dvije poveznice sa razvojem rane

pismenosti:

1. Kao simbolička aktivnost, „kao da „ igra omogućuje djeci da razviju i poboljšaju načine

korištenja simbola, predstavlja iskustvo kao i izgradnju bogatog imaginarnog svijet djeteta

kojim će se koristiti kada počne pisati i čitati.

2. Igra može služiti kao orijentacija ili pristup stjecanju iskustva različitih uloga i aktivnosti ljudi

koji čitaju i pišu, time postaje smislenija i dostupnija maloj djeci. (prema McLane i Mc Namee,

1990:15).

Pisani jezik

Sulzby (1990., prema Črginič, .2007.) definira nastajuće pisanje kao pisanje mlađe djece prije

razvoja formalne pismenosti. Prije nego što mlađe dijete počne pisati formalno (u skladu s

dogovorenim jezičnim pravilima), pokušava pisati na različite načine, a spontani oblici pisanja

obuhvaćaju šaranje, crtanje, ne fonetske lance slova, oponašanje formalnoga pisanja, rebuse,

kratice, lažna slova i posebne oblike. Pri pisanju se služi dosjetljivim sricanjem kod kojega

glasovima dodjeljuje slova, ali pri tomu neka ispušta ili upotrebljava pogrešna.

Zato je od izuzetne važnosti da od najranije dobi okruženje u kojem dijete boravi podupire

razvoj predčitačkih i predpisačkih sposobnosti. Znamo da je za čitanje i pisanje važno vidno

opažanje slova, stoga djetetu omogućujemo veliki izbor aktivnosti i situacija u kojima će ono

to moći i ostvariti.

74

U najranijoj dobi dijete se susreće s pisanim jezikom kroz slikovnicu, priču, knjigu pa ubrzo

stvara pretpostavke o njegovom značenju. Važno je podupirati te procese obogaćivanjem

prostora i okoline te ih nadalje podržavati. Na taj način dijete ubrzo počinje prepoznavati

početno slovo svoga imena, ako se ono nalazi na njegovom ormariću ili stolici. U skoro ga

prepoznaje i u nekom drugom kontekstu. Dijete uočava da odrasli „nešto“ zapisuju, pišu pa

počinje oponašati odrasle te i ono počinje „pisati“. Na početku je to „šaranje“ da bi se kasnije

postepeno razvilo u slova i dobilo smisao. To je proces koji traje, ali koji može nastupiti puno

ranije nego što se do sad znalo, ako ga na pravilan i nenasilan način podržavamo.

Pisanje je složen proces. Ovladavanje pisanim jezikom uključuje učenje kroz više dimenzija.

Ono uključuje znanje o tome kako se formiraju i oblikuju slova i riječi, kako i kada što

primijeniti, zakonitostima gramatike (pravopisne i jezične), različitim književnim formama,

(priče, pjesme i eseji). Odrasli znaju kako je to složen proces. Kod djece u početku pisanje ne

izgleda kao pravo pisanje. Ono se više sastoji od šara, izmišljenog pisma (samo njegovog).

Kasnije to pismo dobiva dogovorenu formu i pravila. Otkrivaju da im pisanje omogućava da

izraze svoje ideje i osjećaje, svoja promišljanja i znanja o nečemu.

Mnoga djeca odluče provesti vrijeme u samoorganiziranim i samoiniciranim aktivnostima

pokušavajući oblikovati slova i pisane riječi. Najčešći motivi su im izrada natpisa ili znakova za

igru (npr. simboličku igru liječnika, pošte, trgovine i sl.). Djeca unutar tih aktivnosti razvijaju

različite vještine i razumijevanja ovisno o svojoj kronološkoj i spoznajnoj dobi i ovise o njihovim

trenutačnim interesima i ciljevima.

Čini se vjerojatnim da postoji više načina putem kojih djeca uče pisati.

Clay,(1975) pedagog s Novog Zelanda (prema McLane i McNamee, 1990:40 i 53) jedna je od

pionira u proučavanju dječje rane pismenosti, uočila je da kada predškolska djeca počinju

pisati u to svoje pisanje uključuju značajke zrelog ili konvencionalnog pisanja. Drugim riječima,

kada se djeca u svom okruženju susreću s pisanjem, uočavaju vizualne značajke kao što su

linearnost, horizontalnost i ponavljanje – repetitivnost (činjenica da se isti oblici ponavljaju

opet i opet), a zatim te informacije koriste kako bi stvarali svoje vlastite principe i koncepte o

pisanju. Na primjer, „princip fleksibilnosti“ je shvaćanje da se slova sastoje od ograničenog

broja oblika koji se mogu staviti zajedno na različite načine. „Princip generiranja“ je shvaćanje

75

da se mali broj oblika može generirati različita slova, i kasnije, da ograničen broj slova može

generirati različite riječi, te da se s ograničenim brojem riječi može generirati veliki broj

rečenica. Kako djeca uče i shvaćaju da oznake i slova predstavljaju ili označuju nešto, ona

razvijaju razumijevanje o tome što Clay zove „koncept znakova“. Djeca mogu shvatiti da

oznake na papiru imaju neku vrstu značenja bez nužnog razumijevanja koje je to značenje ili

razumijevanje i koliko je precizna priroda odnosa između znakova i onog što oni znače,

odnosno predstavljaju. Kada djeca počnu učiti pisati upotrebljavaju vještine i pronalaze načine

kako da si te procese pojednostave. Oni stvaraju vrlo kratke tekstove koje nadopunjuju

razgovorom i crtežom. kako bi objasnili značenje onoga što pišu.

Čitanje

Bissex (prema McLane i McNamee, 1990:63) opisuje početke čitanja kao „prijelaz iz jezika

slušanja u jezik gledanja“. Većini odraslih je teško sjetiti se prelaska iz govorenja i slušanja u

čitanje. Kada promatramo i slušamo kako netko čita, teško je uvidjeti složene procese koji se

pri tome odvijaju zato što je čitanje proces koji je nevidljiv, on je unutarnja aktivnost za razliku

od pisanja. Slušajući djecu dok čitaju na glas i raspravljaju o onome što su pročitali odrasli

mogu uvidjeti načine kako to rade djeca. Kontos (isto,64) govori o tome da djeca prije nego

što počnu čitati moraju naučiti zašto ljudi čitaju i što rade kada čitaju. Kao i kad se uči p isati,

djeca prvo počinju shvaćati čitanje promatrajući aktivnosti članova obitelji i ostalih odraslih

koji ga okružuju. Aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima u koja ga odrasli uključuju dijete se

upoznaje s pismom i s nekim od njegovih primjena.( pisanje popisa stvari za kupovinu, čitanje

recepata pri izradi kolača, pisanje poruke i sl.).

Gray (isto,64)govori o četiri mentalne aktivnosti kako bi se shvatio sadržaj iz pisanih simbola:

1. percipiranje – sposobnost prepoznavanja i identificiranja riječi

2. razumijevanje – značenja pojedinih riječi i ideja unutar nekog konteksta

3. reakcija – shvaćanje i reagiranje na autorove poruke

4. interpretiranje – asimiliranje autorovih ideja u svoje iskustvo

76

Djeca mogu postati vrlo vješta u tri od četiri koraka. Oni su upoznati s idejom koji je smisao

pisanog teksta, da pisani tekst prenosi određenu poruku (informaciju) i ideje koje imaju smisla

za čitatelja; uče odgovoriti i reagirati na pisane poruke, i iskustva koja uključuju pisane poruke

postaju dio njihovog znanja, bilo da je to sjećanje na tekst neke priče ili pismo djeda ili bake i

sl. Ono što ostaje za naučiti su pojedinosti sustava pisanih simbola.

Djeca uče o čitanju i uče čitati potaknuta i okružena aktivnostima vezanim uz čitanje i pisanje.

Što je kvalitetnije okruženje, (natpisi u centrima aktivnosti, različite vrste i veličine slova,

slikovnice, knjige, audio i video zapisi adekvatnih sadržaja i ostali didaktički materijali) to su

snažniji poticaji za učenje. Putem različitih iskustava djeca uče o čitanju kroz komunikaciju i

interpretaciju svijeta koji ga okružuje.

Matematika

Matematika je poput jezika proizvod ljudskog intelekta. Ona je još jedan segment koji

doprinosi boljem razumijevanju prirodne i društvene sredine od najranije dobi. Osnovni

matematički pojmovi ulaze u područje kognitivnog razvoja koji obuhvaća procese razvijanja

svih umnih sposobnosti. Usvajanje osnovnih matematičkih pojmova utječe na razvoj svih

psihičkih funkcija (percepcija, obogaćivanje predodžaba, pamćenja, govorne sposobnosti...), a

najviše na procese mišljenja (analizu, sintezu, zaključivanje) kao i na oblike mišljenja (pojam,

sud, zaključak) (prema Peteh, 2008.). Matematički pojmovi i broj su sastavni dio svakodnevnog

života. Djeca su odmalena izložena brojevima i matematičkim radnjama, putem televizije, kroz

knjige, u trgovini, preko igračaka kao i putem svakodnevnih aktivnosti, postavljanja stola za

jelo, obuvanja cipela, razvrstavanje i sortiranje i sl. Matematika se bavi oblicima, prostorom,

količinom i njihovim međusobnim odnosima korištenjem broja i simbola. Znamo da dijete

najbolje uči kada ga zanima ono što uči. Zato je potrebno da ono što uči bude dovoljno

izazovno i da potiče želju otkrivanja. Djeca vole sama otkrivati i zadaća odraslih je da im stvore

i omoguće uvjete za to. Potrebna je vještina određivanja pravih izazova (materijala i aktivnosti)

koji će to podržavati, potrebno je osigurati dovoljno vremena kako bi djeca mogla dovoljno

puta ponavljati, iznova i iznova pokušavati i pritom istraživati jer znamo da djeca uče čineći

putem svih svojih osjetila. Djeca su pri tom aktivna i potrebno je dobro organizirati okruženje

s adekvatnim i kvalitetnim materijalima i sadržajima kako bi djeca mogla što više vidjeti, čuti,

dodirnuti. Fascinantno je, koje su sve sposobnosti koje djeca već u najranijoj dobi razviju i koje

77

su sve njihove mogućnosti. Iz tog razloga važnost trebamo dati i razvoju matematičkih vještina,

pogotovo znajući kakav je matematika „bauk“ kasnije kroz školovanje. Nova saznanja u

neuroznanosti govore tome u prilog. Tako Jensen (1998:44.) govori o važnosti rješavanja

zadataka za izgradnju boljih neuronskih putova i mozga.

„Mozak je spreman za rješavanje jednostavnih, konkretnih zadataka već u dobi od jedne ili

dvije godine... Za mozak su dobre slagalice, igre s riječima, izmišljeni zadaci ili zadaci iz stvarnog

života...Za mozak uopće nije bitno je li došao do odgovora. Živčani rast se zbiva zbog procesa,

a ne zbog rješenja.“. Najbolji i najdjelotvorniji način je stvaranje uvjeta za te procese.

Djetetu treba omogućiti da sa konkretnim, trodimenzionalnim materijalima istražuje i na taj

način uči sam ili surađujući s drugom djecom istih ili različitih kompetencija. Ako mu

omogućimo da dovoljno istražuje kroz različite materijale i aktivnosti koji su mu na

raspolaganju, brže će i lakše preći na dvodimenzionalno rješavanje matematičkih zadataka.

Djeci treba omogućiti i dozvoliti da se bave aktivnostima prema svojim sklonostima i

sposobnostima, da rješavaju složene, izazovne zadatke, da modeliraju, kroz rasprave,

dokazivanje ili umjetnički izražaj a sve s ciljem razvoja neuronskih putova - a njih je koliko je i

načina rješavanja zadataka..

Ključno je dijete izložiti različitim načinima rješavanja zadataka. (Gardner, 1993). Zato je važno

učiniti da matematika djeci bude zanimljiva, da kod njih pobudi interes te da kroz različite

materijale otkrivaju nove načine slaganja ili kombiniranja. To im pruža mogućnosti putem kojih

će pronalaziti kriterije klasifikacije, konzervacije, prepoznavanja problema ili matematičkih

operacija. Raznolike aktivnosti koje nudi poticajno okruženje to će im i omogućiti (vaga,

geometrijska tijela, simboli brojeva, englesko računalo i nebrojeni didaktički materijali...gotovi

ili ih je izradio odgojitelj). Mala djeca trebaju puno aktivnosti u kojoj se mogu u

trodimenzionalnoj formi izraziti, kako bi s njima mogli manipulirati, kombinirati i sl. (npr.:

donesi mi tri kocke, posude različitih zapremina ili istog volumena ali različitih oblika, razni

oblici podijeljeni na polovine, trećine, itd....). Tek nakon dužeg razdoblja vježbanja ovih

aktivnosti na zadacima s konkretnim predmetima možemo ih zamijeniti s njihovim slikama ili

crtežima, te nakon toga brojkama i simbolima za određene operacije.

Montessori ističe tri važna načela koja su neophodna za razumijevanje matematike:

78

1. konzervacija – podrazumijeva da dvije jednake stvari ostaju jednake, čak ako je njihov izgled

promijenjen, odnosno ako se njihov prostorni raspored promijenio, a da ništa nje dodano niti

oduzeto. Ovaj princip se odnosi na broj, dužinu, masu tekućine ili tvari, težinu, površinu i

volumen.

2. reverzibilnost – uključuje razumijevanje da neko djelovanje može poništiti ili vratiti u

suprotnom smjeru kako bi se vratila u izvorno stanje. (npr. pretakanje određene količine vode

u posude različitog oblika

3. korespodencija – je uparivanje svakog člana jednog skupa sa svakom članom drugog skupa

(djeca razvijaju razumijevanje ovog načela ponavljanjem u praksi, određeni broj sa određenom

stavkom).

Vježbe iz praktičnog života pomažu u razvoju koncentracije i osjećaja kompetentnosti. Ona mu

omogućava da formira logičan matematički okvir koji je preduvjet za razumijevanje

matematike. Dijete putem materijala uči o različitim svojstvima kao što su boja, oblik, tekstura,

zvuk, veličina, temperatura i težina.

Ne postoji neka jedinstvena strategija za razumijevanje ovih sposobnosti. One ovise o

trenutku, uvjetima i o djetetu. Nekom djetetu je potrebno puno više materijala, više

ponavljanja, više vremena, drugom manje. Ono što smatramo važnim je pratiti svako dijete

ponaosob, pratiti promijene koje se događaju i bilježiti ih kako bi mogli dalje djelovati. Od

iznimne je važnosti naša podrška koja ni u kom slučaju ne smije biti prazno laskanje, već

iskrena podrška i ohrabrivanje djeteta u onome što čini. Ako smo djetetu dali dovoljno

vremena, pritom ga nismo prekidali ili se uplitali, ispravljali, ono će ustrajati i otkriti pravo

rješenje. To će mu donijeti samopouzdanje, ali naučiti i činjenicu da se nešto ne može lako

svladati. Dijete se uči nositi s problemom, te prihvaća i uči se nositi s pogreškama koje se

javljaju. Djeca uče ponavljajući aktivnosti onoliko puta koliko im je potrebno, ako smo podržali

njihove pokušaje i uspjehe od početka i kroz aktivnosti koje su odabrali sami.

Likovnost i rana pismenost

Djeca doživljavaju svijet na drugačiji način nego što ga doživljavamo mi odrasli. Kako bi dijete

razumjeli važno je pronaći načine i modalitete.

79

„Likovni jezik pojavljuje se kao izvanredno pogodno sredstvo komunikacije, koje dijete nije

naučilo, dobilo izvana (od obiteljske ili društvene sredine), nego ga donosi sa sobom kao

sastavni dio svog bića, kao danost“ (Belamarić, D., 1986:110.).

Osnovna razlika između verbalnog i likovnog načina izražavanja u tome što se verbalni jezik

postupno uči od okoline, a likovni je jezik urođen, likovnim jezikom dijete može izraziti svoja

razmišljanja, razumijevanje i ideje i onda dok ih verbalno još uopće ne može izraziti ili ih ne

može izraziti dovoljno jasno. Ovdje se, dakle, radi o likovnom jeziku kao urođenom

potencijalu djeteta kojeg dijete koristi kako bi izrazilo dublje razumijevanje načina na koji

nešto postoji, kako nešto nastaje, čemu služi ili kako se mijenja, čime nadilazi vanjsku

pojavnost predmeta i fenomena koji ga okružuju. Treba naglasiti da nije važna dekorativnost

uratka ili sličnost s objektom koji dijete prikazuje, jer se ovdje ne radi o likovnom odgoju,

nego o proučavanju već postojećih likovnih sposobnosti koje djetetu omogućuju izražavanje,

a odgojitelju razumijevanje određene ideje, znanja ili načina razmišljanja djeteta (prema

Slunjski, E., 2008).

„Pojava i slijed simbola u likovnim radovima najmlađe djece otkriva specifične oblike dječjeg

spoznavanja života i svijeta koje počinje od općih, osnovnih i primarnih zakonitosti

postojanja te ide k upoznavanju pojedinačnih i složenih pojava realnosti. Pomoću njih

moguće je pratiti i razumjeti sadržaje kojima se bavi svijest pojedinog djeteta, pratiti njegov

razvoj vidljiv kroz kontinuirano mijenjanje njegova shvaćanja svijeta. Likovni simboli

omogućuju uvid u to kako dijete gleda svijet i kako ga vidi prvi put bez posrednika i

predrasuda, kad ga vidi u sveobuhvatnoj životnoj istinitosti.“(Belamarić, D., 1986:24.).

Naša je zadaća da djetetu omogućavamo da potpuno slobodno, nesputano i autentično

izražava svoje viđenje i razumijevanje svijeta i fenomena koji ga okružuju, vodeći se vlastitom

logikom. To je područje doživljavanja i interpretiranja u koje se nikako ne bismo smjeli

osjećati slobodnima ući i intervenirati ni na koji način: poučavanjem djeteta kako se nešto

crta, poučavanjem klišejima i shemama, jer na taj način opasno ugrožavamo percepciju

djeteta te ga ometamo da svijet oko sebe promatra širom otvorenih očiju, s čuđenjem

divljenjem i znatiželjom, što je svakako u prirodi djeteta.

80

Važno je da se uvijek vodimo činjenicom da je „um djeteta svjež i dinamičan (...) on vidi

događaje u životu, ne u banalnosti koja ih prožima, već ih vidi u svjetlu njihova značenja.“

(Ferucci, 2002:80.).

Zaključujemo da kroz likovnost (crtanje, slikanje, modeliranje...) dijete komunicira sa

svojom socijalnom okolinom pa za to područje potpuno opravdano kažemo da je ono još

jedan od oblika pismenosti.

Istraživanje djece i rana pismenost

Djeca, bez obzira kakvo je njihovo znanje i poznavanje standardnih znakova (grafema),

zainteresirano i aktivno bilježe svoja zapažanja i načine razmišljanja, čime im osiguravaju

svojevrsnu "trajnost", a to dovodi do određenih pomaka u tumačenju koncepta rane

pismenosti. Potrebno je obratiti pozornost i onim radovima djece u kojima oni koriste različite

oblike ekspresije, nastojeći otkriti dublje značenje tih uradaka tj. ideje djece koje oni

sadržavaju.

Također treba djeci omogućiti zapisivanje svojih ideja, zamisli i istraživanja u svim centrima, a

ne samo u centru čitanja i pisanja i to na način da u prostoru u što većem broju centara treba

postaviti veliki prazni bijeli papir i olovke. Putem različitih medija dijete može bolje objasniti

svoje početno razumijevanje, ne samo drugoj djeci i odgojitelju, nego i samom sebi. Tako nam

različiti mediji (crteži, 3d forme, tabele, križaljke) pružaju različite mogućnosti ovisno o tome

koji je medij djeci primjereniji za koju temu ili aktivnost. Dobro odabrani i ponuđeni mediji

omogućavaju kvalitetne procese učenja, zato jer dijete svoja znanja sistematizira objašnjava i

vizualizira, time ono osvještava vlastite procese učenja.

Emocionalna pismenost - emocionalna inteligencija

Goleman (1995., prema Jensenu, 1998:92) postavlja pitanje razvoja i potrebe što ranijeg

njegovanja emocionalne inteligencije . Istraživanja su pokazala da se ona razvija vrlo rano i da

je za razvoj emocionalne pismenosti potrebno djelovati što ranije, najkasnije s polaskom u

školu. Ako pod emocionalnom inteligencijom podrazumijevamo sposobnost prepoznavanja

osjećaja, njihovog jasnog identificiranja i razumijevanja, onda je emocionalna pismenost način

izražavanja, a određena je kulturom, tradicijom i društvenim normama. Djeca ubrzo uočavaju

81

da emocije nastaju pod utjecajem okoline i situacija u kojima se nalaze. U situaciji kad mu

drugo dijete uzme igračku najčešće osjeća ljutnju, ono ju zna prepoznati i točno definirati.

Kako će reagirati, da li je u stanju nositi se s njom, to uči i usvaja iz svoje okoline. Ujedno u

stanju je prepoznati i tuđe emocije, točno ih definirati pa čak odrediti njihov intenzitet i što je

dovelo do toga. Npr. zašto je drugo dijete tužno i da li je jako ili malo tužno. Empatija koju

osjeća za drugog mu omogućava i daje uvid u emocionalno stanje drugoga. Ona je jedna od

sposobnosti emocionalne pismenosti. „Elementarna emocionalna pismenost počinje

razvojem sposobnosti da se osjećaji imenuju i izraze riječima“ (Milivojević, 2003. prema

Šindić i Suzić, 2010).

Kako dijete raste i sazrijeva, odnosi sa njegovim vršnjacima postaju sve važniji. U razdoblju

predškolstva mnoga djeca imaju raznolike odnose sa svojim vršnjacima koji su vrlo važno

socijalno okruženje u kojem se dijete razvija i živi, i vješta su u rješavanju mnogih socijalnih

situacija i problema. Dijete uči ponašanje unutar vršnjačke skupine, poštuje pravila svoje

grupe, uči se nositi s porazom i pobjedom, kako bolje razumjeti druge (svoje vršnjake), njihova

emocionalna stanja, želje, potrebe, uče kako reagirati u pojedinoj situaciji, kako se zauzeti za

sebe i kako rješavati međusobne probleme na neagresivan način. Dijete uči pomagati, dijeliti

i surađivati. Velika je i uloga vršnjaka u prilagodbi i razvoju, no ona se tijekom razvoja djeteta

mijenja i uvelike ovisi o socijalnim vještinama djeteta i prepoznavanju verbalnih i neverbalnih

znakova tijekom interakcija. Dijete na temelju reakcija drugih na vlastita ponašanja i vlastita

emocionalna izražavanja uči koje su njegove reakcije prikladne u pojedinoj situaciji, a koje

reakcije nisu. Na taj način dijete uči kontrolirati vlastito ponašanje i ujedno se prilagođava

datim okolnostima. Dijete i uči na temelju promatranja ponašanja drugih (opservacijsko

učenje) i upravo na taj način stječe spoznaje, različite vještine i znanja koja nadilaze njegovo

vlastito iskustvo.

Emocionalna pismenost važna je u djetetovom životu i svim izazovima s kojima se susreće već

u prvim danima škole, koja po svom ustroju pred dijete stavlja velike zahtjeve i očekivanja.

Ona je ključna i u predškolskoj dobi jer su pred djetetom razni socijalni odnosi i situacije s

kojima se ono treba nositi i unutar kojih treba živjeti. Zato u predškolskim ustanovama treba

voditi računa o uvjetima koji će omogućiti djetetu neometan razvoj i jačanje emocionalne

inteligencije kroz odnose u kojima dominiraju razumijevanje, poštivanje i uvažavanje.

82

Emocionalno inteligentna i pismena osoba reagira u skladu sa svojim emocijama i

emocionalnim stanjima, sigurna je u svoje odluke, rijetko žali zbog svojih postupaka, vrlo

dobro se nosi sa stresom. Takva osoba ima visoku razinu samopouzdanja i svjesna je svojih

vrijednosti i zadovoljnija je u životu.

„Važno je i za djecu i za odrasle da lako mogu podnijeti vlastitu pogrešku. Pogreška ili kriva

prosudba je prilika da se nauči nešto novo. Ako nikad ne griješimo, zapravo ne pomičemo

granice naših vještina ili zamisli i ostajemo unutar granica onoga što poznajemo. Često se djeca

(i odrasli) osjećaju smiješnima ili glupima kada učine pogrešku. Duboko u sebi nosimo strah

pogreške iako je većina pogrešaka slučajna ili neizbježna. Postoji mnogo načina da pomognete

svom djetetu razviti prijateljski odnos sa njegovim pogreškama.“ (Lawrence, 2003:30).

PREDMET ISTRAŽIVANJA

Predmet našeg istraživanja je poticanje i razvoj rane pismenosti djece u institucijskom

kontekstu. Pismenost je kompleksan i višeslojan fenomen. Nije ju lako definirati. Prihvaćamo

činjenicu da postoji mnogo načina izražavanja, pa samim time i oblika pismenosti. Pismenost

je socijalno, kulturno i kognitivno postignuće svakog pojedinca, u ovom našem slučaju djeteta.

Ona omogućuje ulazak u dječji svijet spoznaja, emocija, doživljaja, razumijevanja svijeta koji

ga okružuje i njega samog.

Iz tog razloga, pokušati ćemo istražiti i potvrditi teoriju Reggio pedagogije o stotinu jezika

djeteta (verbalni, grafički, glazbeni, gestovni...) putem kojih dijete uspostavlja različite

modalitete komunikacije s okolinom.

Akcijsko istraživanje odnosi se na izravno, participacijsko, suradničko promatranje,

interpretiranje i mijenjanje odgojne prakse s namjerom stvaranja uvjeta, ozračja i okruženja

(socijalnog i fizičkog) koje će voditi boljem razumijevanju i unapređenju odgojne prakse.

(Miljak, 2001). Ono nam omogućuje bolje razumijevanje problema kojeg promatramo (oblici

rane pismenosti djece) i zajedničko planiranje odgojno-obrazovnih intervencija za koje smo

pretpostavljali da bi razvoj rane pismenosti djece mogle primjereno poticati.

Izravnost i participacija, kao bitne značajke akcijskog istraživanja ne podrazumijevaju

uključenost samo odgojitelja, nego uključenost i svih ostalih djelatnika odgojne ustanove

83

(stručnih timova, ravnatelja i ostalog osoblja). Pod pojmom suradničko misli se na ravnopravne

odnose sudionika u istraživanju, voditelja i istraživača. Refleksija, kao važan segment akcijskog

istraživanja, nakon kojeg se provode i poduzimaju daljnji koraci, ostvaruje se kroz raspravu s

kolegicama i ostalim sudionicima istraživanja. Kritička refleksija je sposobnost da se prizna sebi

i svojim kolegicama da u nekom segmentu ili predmetu potrebna izmjena, pri čemu se cijeni

sposobnost javnog izražavanja vlastitog mišljenja i problema. (prema Miljak, 2001).

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj nam je istražiti područja rane pismenosti djece predškolske dobit i pronaći odgovore na

pitanja koje si postavljamo: Što je rana pismenost, što podrazumijeva taj pojam u

predškolskom uzrastu? Koji su njeni pojavni oblici, na koje načine se manifestira? Što utječe

na razvoj rane pismenosti? Da li pismenost podrazumijeva samo poznavanje slova, čitanje,

pisanje i računanje? Kako i na koji način osigurati uvijete i kako poticati razvoj rane pismenosti?

Koja je uloga odgojitelja?

HIPOTEZA

Implementirajući bogato i razvojno poticajno materijalno okruženje istražiti ćemo područja

rane pismenosti djece predškolske dobi i odgovoriti na pitanja o pojavnim oblicima rane

pismenosti i o tome što utječe na razvoj rane pismenosti.

ZADACI

Prepoznavanje, razumijevanje, poticanje i daljnji razvoj rane pismenosti djece kroz :

1. Kreiranje prostornih i materijalnih uvjeta koji određuju način i mogućnost djetetovog

učenja i spoznaje putem organiziranih i samoorganiziranih aktivnost te ponude

materijala različite razine složenosti kako bi ih mogla koristiti i mlađa i starija djeca i

koji potiču samostalnost i neovisnost djece

2. Organizacija prostora kao jednog od važnijih preduvjeta socijalne interakcije djece

međusobno kao i odgojitelja s djecom

3. Ponuda različitih medija i sadržaja za poticanje rane pismenosti:

84

a. likovne tehnike: olovka, olovka u boji, tempera, vodena boja, glina, pastela,

ugljen, tuš....

b. dramske: scenska lutka, kazalište sjena, dramatizacije,...

c. igre s didaktičkim materijalima (slova, brojke, geometrijski likovi i oblici,...)

d. neoblikovani materijali (razna ambalaža, prirodni neoblikovani materijali, ...)

e. igre u raznim centrima (simboličke igre-doktor, pošta, dućan, stolarija...)

4. Osvijestiti ulogu odgojitelja u uspostavljanju komunikacije s djecom i djece međusobno

5. Dokumentiranje procesa i analiza dobivenih sadržaja (sa djecom i odgojiteljima), s

ciljem daljnjeg nadograđivanja, i njen utjecaj za bolje razumijevanje, poticanje i razvoj

rane pismenosti

6. Razvijanje potrebe i svijesti odgojitelja o važnosti samorefleksije, zajedničkog

dogovaranja, diskusije, razmjene iskustava u cilju unapređenja kvalitete odgojno

obrazovnog rada

SUDIONICI U ISTRAŽIVANJU

Korisnici ovog istraživanja djeca su pet skupina iz centralnog objekta (Patkice, Medvjedići,

Ribice, Žabice i Tigrići), te tri skupine iz područnog objekta (Kaktusi, Suncokreti, Jaglaci).

Odgajatelji koji sudjeluju u istraživanju su: D.Zbodulja, D.Barać, P.Koledić, A.Ivković, A.Ćapin,

A. Ančić, K.Bosnić Gabud, M.Barić, N.Večerin, T.Švagelj, A.Špiček Malec, G.Divković,

J.Harmicar, I.Hajtek Legin, R.Guja i I.Kušenić.

Provoditeljica istraživanja je pedagoginja vrtića Vesela Osmak. Specifičnost predstavlja

činjenica da su skupine većinom mješovite i da u njima borave i djeca predškolskog uzrasta i

nešto mlađa djeca, pa će ponuda materijala u sobama morati biti osim prilagodbe različitim

stilovima učenja djece, prilagođena i različitim uzrastima djece, različitom razvojnom statusu

djece i, naravno, različitim interesima djece.

Uloga pedagoga je „uloga kritičkog prijatelja“ – onoga koji radeći kritičke refleksije pruža

pomoć odgajateljima pri promatranju i dokumentiranju dječjih reakcija na nove poticaje,

odnosa između odgajatelja i djece, te djece međusobno, koji pomaže odgajatelju da postane

svjestan razlike između onoga što misli da radi i onoga što u praksi stvarno radi, te da na osnovi

toga mijenja svoj stav prema djetetu i svojoj ulozi u radu s djecom. Sastavni dio uloge je

također i usmjeravanje i poticanje dijaloga o zapaženom u radu, analiziranje reakcija djece, te

85

poticanje rasprava o novim idejama i prijedlozima primjenjivim u daljnjoj praksi, kao i

prikupljanje novih informacija, ideja i literature koja bi nam mogla pomoći tijekom rada i

istraživanja.

AKCIJSKI KORACI:

1. Kreiranje prostornog i materijalnog okruženja prema zadacima istraživanja

Prostor i materijali

Stvarati podržavajuće okružje koje djeci omogućuje razmjenu znanja i iskustava kroz razne i

raznolike aktivnosti koje osnažuju i podupiru komunikacijska umijeća djece ali i komunikacijske

vještine odraslih.

Ponuđeni materijali u svakom trenutku trebaju zadovoljavati i poticati dječje istraživanje i

učenje i to u rasponu od jednostavnih do onih koji su zahtjevniji, kako bi zadovoljili sve aspekte

znanja i razvoja svakog djeteta. Materijali trebaju biti razvrstavani i smišljeno smještani u

prostor, kako bi djeci bili uvijek pri ruci, bilo kao predmeti s poznatom, točno određenom

funkcijom u simboličkoj igri, bilo kao materijali za izražavanje djetetove kreativnosti i

originalnosti. Na takav način se promovira neovisnost i autonomija učenja djece jer im samo

okruženje omogućuje postavljanje hipoteza, istraživanje i izražavanje.

Materijale treba pomno birati i nadopunjavati kroz čitavu godinu

Prostori uz didaktičke igračke trebaju obilovati materijalima raznovrsne kakvoće i mogućnosti,

(boje, mirisa, zvukova, oblika), kako bi djeca istraživala, spoznavala, izražavala se i učila kroz

sve senzorne modalitete.

Materijali u prostoru (kao i sve ostalo) trebaju biti dostupni djeci u svakom trenutku kada to

požele ( smješteni u njihovom vidokrugu). Djeca trebaju biti samostalna kako u odabiru

materijala, tako u izboru vremena i načina korištenja materijala.

Pri odabiru materijala koji nudimo djeci trebamo uvijek misliti na to da zadovoljimo važne

kriterije:

86

Materijali trebaju zadovoljavati različite razvojne mogućnosti djece unutar iste

kronološke dobi i djece različite kronološke dobi.

Materijali trebaju imati obrazovni potencijal, što znači da moraju biti dovoljno raznoliki

kako bi bili jednako korisni djeci različitih kompetencija.

Socijalna i vremenska dimenzija

Osiguravanjem uvjeta za međusobnu interakciju djece pružamo priliku za stjecanje

raznovrsnih socijalnih i intelektualnih iskustava. Dobrobiti, za mlađu, kao i za stariju djecu su

velike.

Mlađa djeca:

uče od starije djece

mogu se uključiti u složenije aktivnosti

mogućnost biranja prijatelja po interesima a ne samo dobi

bolje socijalne vještine

veće samopoštovanje

pozitivan utjecaj na razvoj govora

Starija djeca:

osjećaj važnosti kad pomažu mlađoj djeci

kad pomažu mlađoj djeci uvježbavaju tek usvojenu vještinu i usavršavaju je

razvoj socijalnih vještina

razvoj strpljivosti i tolerancije

bolja samoregulacija ponašanja (pridržavanje pravila)

razvoj brige o drugima i pomaganje

2. Poticanje i razvoj rane pismenosti putem:

socijalnih odnosa i kroz razne materijale

priče i dramsko scenske aktivnosti

simboličke igre

likovnosti

istraživačkih aktivnosti

matematičkog razmišljanja i početnog čitanja i pisanja

87

Ovaj će se korak ponavljati kroz više faza, a nakon svake će slijediti zajednička refleksija i

analiza odgajatelja i pedagoga uočenog kroz protekli period i predlaganje daljnjih akcijskih

koraka za slijedeću fazu istraživanja - unošenje promjena u prostornom i materijalnom

okruženju prema detektiranim i riješenim problemskim situacijama i zadanim kriterijima.

Akcijsko istraživanje ima spiralnu formu, tako da se ova tri koraka mogu i moraju više puta

ponavljati kako bi se praksa postepeno dovodila do pobojšanja.

OKVIRNI PLAN DJELOVANJA:

vrijeme radnje nositelji

rujan Prvi sastanak tima i upoznavanje s konceptom i zadacima akcijskog istraživanja, načinima dokumentiranja.

pedagog

rujan Kreiranje prostornog i materijalnog okruženja prema zadanim kriterijima

odgajatelji, pedagog

listopad Sastanak sudionika istraživanja – zajedničke analiza i refleksija prostorno materijalnog okruženja


Listopad,studeni Praćenje i promatranje aktivnosti djece i proučavanje elemenata rane pismenosti u različitim aktivnostima, utjecaja i ponude materijala, potrebe za promjenama, detektiranje problemskih situacija od strane odgajatelja i pedagoga.


Listopad,studeni Individualne konzultacije, refleksije, rješavanje problemskih situacija – odgajatelj i pedagog


studeni Sastanak sudionika istraživanja – zajedničke analize, refleksije, prezentiranje rada od strane odgajatelja, analiza dokumentacije istraživanja

odgajatelji i pedagog

prosinac Zajednička refleksija odgajatelja i pedagoga i analiza uočenog kroz protekli period u smislu proučavanja elemenata rane pismenosti u različitim aktivnostima Predlaganje daljnjih akcijskih koraka za slijedeću fazu istraživanja - promjene u prostornom i materijalnom okruženju prema zadanim kriterijima


Prosinac, siječanj,

veljača

unošenje promjena u prostorno i materijalno okruženje prema zadanim kriterijima


siječanj Sastanak sudionika istraživanja – zajedničke analize, refleksije, prezentiranje rada od strane odgajatelja. Analiza elementa rane pismenosti – u


88

likovnosti, istraživanju, emocionalnoj i socijalnoj pismenosti, matematičkoj pismenosti kroz ponudu materijala i uvažavanje dimenzija konteksta. , analiza dokumentacije istraživanja

Prosinac, siječanj,

veljača

Individualne konzultacije, refleksije, rješavanje problemskih situacija – odgajatelj i pedagog


veljača Zajednička refleksija odgajatelja i pedagoga nakon faze istraživanja Analiza elementa rane pismenosti – u likovnosti, istraživanju, emocionalnoj i socijalnoj pismenosti, matematičkoj pismenosti kroz ponudu materijala i uvažavanje dimenzija konteksta. Problemske situacije – moguća rješenja?


ožujak Daljnje izmjene i dopune u postizanju kvalitetnijeg prostornog i materijalnog okruženja prema uočenim potrebama..

pedagog i odgajatelji

ožujak Sastanak sudionika istraživanja – zajedničke analize, refleksije, prezentiranje rada od strane odgajatelja, analiza dokumentacije istraživanja


travanj Sastanak sudionika istraživanja – zajedničke analize, refleksije, prezentiranje rada od strane odgajatelja. Analiza elementa rane pismenosti – u likovnosti, istraživanju, emocionalnoj i socijalnoj pismenosti, matematičkoj pismenosti kroz ponudu materijala i uvažavanje dimenzija konteksta.. , analiza dokumentacije istraživanja


kraj svibnja Evaluacija i zaključak akcijskog istraživanja Analiza ostvarenih i neostvarenih ciljeva, ometajućih faktora u radu i uspjeha koje smo postigli

pedagog, odgajatelji

lipanj Izviješće o provođenju akcijskog istraživanja pedagog

4.2.2.Identifikacija potencijalno darovite djece te prepoznavanje i zadovoljavanje

njihovih specifičnih potreba u redovitom programu (akcijsko istraživanje)

UVOD

U sustavu odgoja i obrazovanja sve se veća pažnja poklanja darovitoj djeci jer se uviđa

kako se radi o populaciji s posebnim obrazovnim potrebama. Iako još ima protivnika ovome

trendu sasvim je opravdano zaključiti kako darovita djeca u trenutnom sustavu odgojna i

89

obrazovanja nemaju dovoljan stupanj diferencijacije u programima niti dovoljan stupanj

individualizacije te da im se isto nastoji pružiti kroz obogaćivanje redovitog programa,

akceleraciju i posebne programe. U nužnost navedenih odgojno-obrazovnih strategija zbog

posebnih potreba darovite djece s kojima se u praksi susrećemo i za koje nam nedostaje znanja

i vještina da bismo adekvatno odgovorili: potreba za kontaktiranjem s vršnjacima po

kronološkoj dobi i potreba za kontaktiranjem s vršnjacima po intelektualnoj dobi, potreba za

sudjelovanjem u obogaćenim i proširenim programima, potreba za neovisnošću u učenju i

potreba za izazovima sve do moguće pogreške. Osim toga, u praksi također često susrećemo

djecu za koje je stručnim putem utvrđen natprosječan intelektualni potencijal uz istodobno

prisutne različite druge razvojne teškoće.

ANALIZA TRENUTNOG STANJA

Dječji vrtić „En ten tini“ prošle je pedagoške godine uveo Poseban kraći program za

potencijalno darovitu djecu te je tada krenula sustavna identifikacija darovite djece u našem

vrtiću. S obzirom na zakonsku obvezu identifikacije i pružanja primjerenog programa i pristupa

darovitoj djeci naš program predviđa ne samo kraći diferencirani program nego i obogaćivanje

okruženja i aktivnosti u svim odgojnim skupinama u cilju zadovoljavanja aktualnih i specifičnih

potreba potencijalno darovitog djeteta te uključivanje elemenata obogaćenog programa u

sve odgojne skupine djece u dobi od 4- 7 godina. Prethodne godina naglasak je bio na

provedbi kraćeg diferenciranog programa što će se nastaviti i ove godine, ali ćemo se sada,

kroz rad u timu, fokusirati na aspekte redovitog programa koje možemo poboljšati da bismo

prepoznali i zadovoljili potrebe potencijalno darovite djece.

Budući da se znanja i vještine koje su odgojitelju nužne za detektiranje darovite djece u

odgojnoj skupini, prepoznavanje njihovih potreba i stvaranje uvjeta za zadovoljavanje tih

potreba ne može jednostavno prenositi plenarnim predavanjima i povremeno organiziranim

radionicama pokušat ćemo razvijati navedene vještine kroz propitivanje vlastite pedagoške

prakse, analize i kritičke refleksije u radu u timu.

Također ćemo se posvetiti razbijanju mitova i predrasuda o odgoju i obrazovanju darovitih.

Iako se integraciji djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja pridaje

određena pozornost, za darovite, koji su već integrirani u redoviti sustav ne postavlja se pitanje

90

koji su preduvjeti za njihovu integraciju i optimalnu egzistenciju u redovnom sustavu. Stoga je

potrebno preispitati motivaciju svih djelatnika da se darovitima posveti posebna pozornost,

da se osmišljavaju tehnike, poticaji i didaktika te da se obogaćuje program te da im se nude

izazovi na gornjoj granici njihovih mogućnosti.


Predmet istraživanja su psihološki, organizacijski i kontekstualni uvjeti za poticanje razvoja

potencijalno darovite djece u odgojnoj skupini.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

1. Naučiti kako prepoznati potencijalno darovitu djecu bez obzira na područje njihove

darovitosti

2. Implementacija adekvatnih odgojno-obrazovnih strategija u za poticanje darovitosti i

intelektualnog razvoja

3. Obogaćivanje prostorno-materijalnog konteksta u sobi dnevnog boravka prema interesu

i posebnim potrebama potencijalno darovite djece

4. Poduzimanje koraka u prepoznavanju i poticanju razvoja potencijalno darovite djecu iz

depriviranih obiteljskih sredina.

5. Detektirati i odgovoriti na potrebe djece s disharmoničnim razvojnim profilom koji uz

darovitost, u drugom razvojnom području pokazuju teškoće u razvoju

6. Poticat ćemo razvoj profesionalne samokritičnosti i objektivnosti u procjenama i u

implementaciji odgojno-obrazovnih strategija imajući u vidu psihologijske fenomene kao

što su Pigmalionov efekt i Samoispunjavajuće proročanstvo.

HIPOTEZE

H1. Upoznavanje s teorijskim osnovama procjena sposobnosti kod djece i provedba istih u

praksi značajno će smanjiti pogreške u procjeni i identifikaciji potencijalno darovite djece.

H2. Upoznavanje s teorijskim osnovama u području edukacijske psihologije značajno će

smanjiti subjektivnost odgojitelja u procjenama te favoriziranje pojedinih članova grupe.

91

H3. Obogaćivanje prostorno-materijalnog konteksta sukladno naglašenim sposobnostima i

posebnim potrebama darovite djece značajno će doprinijeti njihovom cjelokupnom razvoju te

njihovoj boljoj integraciji u odgojnoj skupini.

H4. Obogaćivanje djelatnog konteksta igrama za razvoj divergentnog mišljenja i kreativnosti

doprinijet će razvoju mišljenja kod djece.

H5. Mijenjanje komunikacijskih obrazaca odgojitelja dovest će do značajnih promjena u

slobodi izražavanje ideja u odgojnoj skupini.


Sudionici ovog istraživanja djeca i odgojitelji iz sedam odgojnih skupina, od kojih je pet srednjih

vrtićkih skupina (Zečići, Dupini, Zebrice, Ježići i Ivančice), jedna starija vrtićka skupina

(Vjeverice) i jedna mješovita vrtićka skupina (Pužići). Od toga je jedna skupina iz područnog

objekta, a šest iz centralnog.

Specifičnost predstavlja činjenica da su neke skupine starije, a neke srednje vrtićke dobi.

Međutim, te skupine sudjeluju jer je i sam program rada s potencijalno darovitom djecom

koncipiran tako da se radi u dobno mješovitoj skupini od 4- 7 godina života što odgovara i

uzorku u ovom istraživanju. Zbog toga će se sadržaji i metode procjene morati prilagođavati

dobi djece, njihovim trenutnim interesima i potrebama... Međutim kritičke refleksije će moći

pružiti širi uvid u problem istraživanja pogotovo s obzirom na naglašenu razliku između

kronološke i mentalne dobi kod ciljne populacije.

Uloga stručnog suradnika psihologa je „uloga kritičkog prijatelja“ – onoga koji kroz kritičke

refleksije pruža pomoć odgojiteljima pri promatranju i dokumentiranju dječjih interesa i

reakcija, odnosa između odgajatelja i djece, te djece međusobno, koji pomaže odgajatelju da

postane svjestan razlike između onoga što misli da radi i onoga što u praksi stvarno radi, te da

na osnovi toga mijenja svoj stav prema djetetu i svojoj ulozi u radu s djecom. Psiholog, osim

toga, aktivno sudjeluje u procesu procjene određenih aspekata dječjeg funkcioniranja te

implementacije postupaka u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Uloga psihologa je

također i usmjeravanje i poticanje dijaloga o zapaženom u radu, analiziranje reakcija djece, te

poticanje rasprava o novim idejama i prijedlozima primjenjivim u daljnjoj praksi, kao i

prikupljanje novih informacija, ideja i literature koja bi nam mogla pomoći tijekom rada i

istraživanja.

92

AKCIJSKI KORACI:

1. procjena početnog stanja u svrhu planiranja i implementacije promjena u svakoj odgojnoj

skupini ovisno o potrebama djece u datoj skupini

Iako su zajednički ciljevi istraživanja unaprijed definirani to je učinjeno na nešto općenitijoj

razini kako bi svaki od sudionika akcijskog istraživanja, svaki odgojitelj, poznavajući posebne

potrebe djece u svojoj skupini mogao odrediti prioritetna područja unapređenja. Pri tome

svaki sudionik uz podršku stručnog suradnika psihologa provodi identifikaciju potencijalno

darovite djece tako da se radi procjena za svako dijete individualno u odgojnoj skupini kako bi

se uočile njegove slabe i jake strane. Odgojitelji se upoznaju s procesnom dijagnostikom.

Koriste se različite metode opažanja i ostala dokumentacija odgojno-obrazovnog procesa

(zapisi u pedagoškoj dokumentaciji, video snimke, izjave i crteži djece i slično) te se primjenjuju

Liste ponašanja karakterističnih za darovito dijete. Istovremeno psiholog radi na procjeni

intelektualnih sposobnosti i razvojnog statusa te ostvaruje suradnju s roditeljima u svrhu

prikupljanja anamnestičkih podataka i procjena od strane roditelja/skrbnika. Podaci se

integriraju kako bi se otvorilo pitanje smjera provedbe istraživanja. Tijekom ove faze odgojitelji

se upoznaju s psihološkim fenomenima kao što je Pigmalionov efekt, Samoispunjavajuće

proročanstvo kako bi se izbjeglo favoriziranje određene djece i utjecaj očekivanja na iskazane

rezultate.

2. planiranje promjena, sadržaja i razvojnih zadaća

Na temelju početne procjene timski se radi na planiranju odgojno-obrazovnih postupaka

kojima će se unaprijediti rad svake odgojne skupine ovisno o posebnim potrebama

intelektualno darovite djece, ali i ovisno o potrebama i interesima ostale djece u skupini. Kod

planiranja bitan je holistički pristup djetetu gdje se neće naglasaka stavljati isključivo na

njegove intelektualne sposobnosti nego i na interpersonalne kompetencije i razvoj slike o sebi,

kao i na tjelesni i zdravstveni razvoj. Pri tome se planiranje vrši kroz rad u timu kako bi se

osigurala razmjena iskustava, dijeljenje znanja i metode „oluje ideja“. Nužno je u ovom koraku

osigurati uvid u vanjska teorijska motrišta o problemu istraživanja kako bi se dobio bolji uvid

u problem.

3. uvođenje promjena u odgojno-obrazovni proces

Ovisno o ranijem koraku u svaku odgojnu skupinu unose se promjene ovisno o njenom

početnom stanju, njenom fokusu i potrebama djece. Pri tome valja imati koji sve aspekti

93

procesa imaju mogućnost uvođenja promjena. Nužno je uvođenje promjena u prostorno-

materijalni kontekst, npr. osiguravanje materijala i dovoljno izazovne didaktike koja će

omogućiti rad na gornjoj granici mogućnosti, osiguravanje kako didaktike za individualni tako

i za rad u maloj grupi koja će zahtijevati vještine suradnje i timskog rada... Osim toga važno je

pomno odabrati aktivnosti, kontekstualne uvijete i igre za poticanje razvoja pojma o sebi te

međusobnog poštivanja bez obzira na razlike u sposobnostima. Naposljetku, uloga odgojitelja

se bitno mijenja. Odgojitelj osvještava ulogu prikladne komunikacije u igri s djecom koja nije

poučavateljska već se postavljaju poticajna pitanja i potpitanja djeci u svrhu razvoja kognicije,

znanstvenog načina razmišljanja i viših misaonih procesa. Također, uvode se postupci i oblici

rada koji potiču kreativnost i divergentno mišljenje. Nužno je da pritom odgajatelj bude

spreman osvijestiti ulogu koju ima u odgojno obrazovnom radu kao i ponašanje prema djeci,

te aktivno raditi na mijenjanju svog stava o djeci i svoje uloge u radu s djecom ako je to

potrebno. U ovom koraku treba iznaći načine kako u što većoj mjeri uključiti roditelje, odnosno

skrbnike djece kroz osvještavanje određenih roditeljskih kompetencija, kroz uključivanje u

neposredan odgojno- obrazovni rad ili kroz indirektno uključivanje.

4. promatranje učinka uvedenih promjena na funkcioniranje pojedinog djeteta i na

funkcioniranje skupine

Promatranje nije postupak koji se vrši neovisno i odvojeno od drugih akcijskih koraka. On se

odvija paralelno s uvođenjem promjena kao prirodna reakcija praktičara te se odvija

kontinuirano tijekom akcijskog istraživanja. Međutim, u određenim vremenskim intervalima

potrebno je provesti procjenu trenutnog stanja kako bi se usmjerio proces akcijskog

istraživanja, i, naposljetku, kako bi se on evaluirao. Svi su sudionici istraživači zato se kroz

podatke treba dati mogućnost izražavanja različitih perspektiva. Odluku koje podatke ćemo

prikupiti nije moguće donijeti unaprijed, već o tome treba dogovarati za vrijeme trajanja

istraživanja. Osim prikupljanju podataka u kojem treba uključiti što više mogućnosti (npr.

suvremena tehnologija) potrebno je sustavno organiziranje podataka.

5. refleksije

Vrijednosti s kojima sudionici ulaze u istraživanje, će na kraju možda biti promijenjene i

nadopunjene. Važno je da promjene budu rezultat osobnog kritičkog promišljanja svojih

dosadašnjih vrijednosti. Analiza podataka vrši se na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini. Proces

prikupljanja podataka nije sam sebi svrhom. Završna aktivnosti kvalitativnog istraživanja je

94

analiza, interpretacija i prezentacija rezultata. To će omogućiti evaluacije na kraju provedbe

istraživanja.

AKTIVNOSTI I DINAMIKA PROVEDBE:

vrijeme AKTIVNOSTI

Rujan, listopad Procjene i samoprocjene odgojitelja, primjena Lista ponašanja

karakterističnih za darovito dijete

Rujan, listopad Psihološka procjena intelektualnih sposobnosti potencijalno

darovite djece

listopad Primjena Upitnika za roditelje i Check liste za roditelje

listopad Upoznavanje s teorijskim osnovama rada s darovitom djecom i

procjene djetetovih sposobnosti

listopad Provođenje sociometrijskih postupaka u skupini ukoliko je to

potrebno

studeni timski rad na planiranju razvojnih zadaća i aktivnosti

studeni Procjena prostono-materijalnog konteksta i uloge odgojitelja u

poticanju pojedinih aspekata razvoja

kontinuirano tijekom

pedagoške godine

proučavanje stručne literature o procjeni i radu s darovitima

Studeni, prosinac (i


godine)

uvođenje promjena u prostorno-materijalni kontekst

(obogaćivanje strateškim, logično-matematičkim, društvenim i

edukativnim igrama) i uvođenje promjena u djelatni kontekst

(igre za razvoj kreativnosti i divergentnog mišljenja


pedagoške godine

planiranje rada s roditeljima (obogaćivanje kutića za roditelje,

organiziranje sastanaka)


pedagoške godine

timski rad i refleksije o unesenim promjenama i reakcijama

djece

travanj, svibanj, lipanj Procjena završnog stanja (prostorno-materijalni kontekst, uloga

odgojitelja, procjena napredovanja djece)

svibanj Procjena i samoprocjene uloge odgojitelja

95

lipanj Evaluacija i zaključak akcijskog istraživanja- analiza ostvarenih i

neostvarenih ciljeva, ometajućih faktora u radu i uspjeha koje

smo postigli

VREDNOVANJE

U praćenju programa i vrednovanju koristit će se: etnografske snimke (video snimke,

fotografije, dječji radovi i zapisi dječjih izjava i zapažanja odgajatelja), Instrumenti za mjerenje

stavova odgajatelja na kraju i na početku akcijskog istraživanja, Protokol praćenja aktivnosti u

skupini, Protokol praćenja uloge odgajatelja, Evaluacijski upitnici za provedene radionice i rad

u timu, Protokoli praćenja razvoja djeteta, sociometrijski postupci, Procjene roditelja.

4.2.3.Igre pokretom: utjecaj fine motorike šake i ruku na jezično – govorni razvoj

UVOD

„Govor je temelj ljudske komunikacije i značajan je za cjelokupan djetetov razvoj. Već prva

izgovorena riječ predstavlja veliku radost“ (Velički i Katarinčić, 2011.).

Komunikacija s djecom odvija se uvijek i u svakom trenutku koji s djecom provodimo. Prvo roditelj,

a zatim i odgajatelj kao govorni uzor, trebao bi uvijek iznova propitivati svoje ponašanje i svoje

postupke. Svaki odgajatelj bi posebno trebao biti usmjeren na vlastiti jezik i govor, propitivati

govor koji nudi djeci te jezično - govorne i književno umjetničke sadržaje kojima djecu okružuje,

njihovu primjerenost te adekvatnost okruženja za slušanje i primanje takvih sadržaja.

Uzevši u obzir činjenicu kako se u obiteljima sve manje čita, pripovijeda i razgovara uz osvrt na

vremenski period koji dijete provodi u vrtiću, zadaća je vrtića kao odgojno – obrazovne

ustanove osigurati djetetu poticajno okruženje koje omogućuje stjecanje kompleksnih jezično

- govornih iskustava, temeljem kojih bi dijete sukonstruiralo i konstruiralo vlastitu stvarnost.

Govor je dio kulture i razvija se, dakle, ne samo govoreći, već i slušajući te, u suodnosu s drugim

sudionicima, u kvalitetnom socijalnom okruženju. Odgojitelj djetetu omogućuje poticajno

okruženje za sve aspekte njegova razvoja pa i za govor. Kako bi okruženje za govor bilo

poticajno, osim „prostora za govor“ koje podrazumijeva omogućavanje djetetu da govori u

malim skupinama, u paru, ali i pred cijelom skupinom, potrebno je također djecu okružiti i

96

kvalitetnim (jezičnim) sadržajima te im omogućiti da slušaju, odnosno čuju kvalitetan,

posredovani govor. Dijete u svom iskustvu ne posjeduje takve sadržaje, naravno, ako ih prije

nije čulo te se oni također mogu smatrati poticajnim okruženjem ako na „okruženje“ ne

gledamo samo kao na materijalni kontekst (prema Velički ,2009).

„Djetinjstvo je specifično životno razdoblje u kojem dijete svladava osnovne vještine pokreta i ima

obilje energije koja mu omogućuje da ih usavrši. U ovom razdoblju značajno je poticanje na

tjelesne aktivnosti jer pokret utječe na psihofizički rast i razvoj, zdravlje, opće sposobnosti

djeteta…“ (Pihač, 2011., str. 34.).

Utjecaj manualnih pokreta na razvoj mozga bio je poznat još u II. st. pr. Kr. u Kini, navode Herljević

i Posokhova (2002.). Ističu također da su stari Kinezi tvrdili kako igre prstima pomažu usklađivanju

duha i tijela. Tako je japanski liječnik Nakimosi Tokudziro stvorio ozdravljujuću metodu koja je

djelovala na dlan i prste. Nakimosi je smatrao da djelovanjem na prste podražavamo mnogobrojne

receptore i tako šaljemo ozdravljujuće impulse po cijelom živčanom sustavu. Jednostavnim

pokretima prstiju uklanjamo napetost, ne samo u rukama, već i u govornim organima, u usnama i

jeziku. Upravo igre prstima čine dijete opuštenijim, emocionalno i mentalno. Vježbe prstićima

potrebno je započeti još od ranijeg djetinjstva, na način da blago masiramo, milujemo i

razgibavamo prstiće. Navedeni autori spominju da dobru vježbu za prstiće ruku pružaju narodne

igre-pjesmice. Nekada, dok je djetinjstvo bilo ispunjeno s puno više igre, druženja i zajedništva,

bake i majke uzimale bi ruku maloga djeteta i s njegovim se prstima igrale govoreći pritom razne,

smislene i besmislene stihove. Dijete se ljuljalo na koljenima, cupkalo i poskakivalo, a prije svega

doživljavalo zajedništvo i slušalo govor. U razdoblju razvoja osjetila i početaka razvoja govora,

negdje iza prve godine starosti, upravo su takve igre bile nezaobilazan dio svakog djetinjstva.

„Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice razvoj govora, otkrili

su veliko stimulativno značenje funkcije ruke. Filozofi su dokazali da razina razvijenosti dječjeg

govora izravno govori o stupnju formiranosti finih pokreta ruku“ (Herljević i Posokhova, 2002.,

str. 107.). Navedeni autori naglašavaju da što su djetetovi prstići aktivniji, tim se više ostvaruje

govorni, intelektualni i emocionalni razvoj, a u suprotnom, kada razvoj fine motorike zaostaje,

tada zaostaje i razvoj govora. Također se spominje kako je razvoj govora normalan kada razvoj

pokreta prstiju odgovara dobi djeteta, to se isto tako treba prilagoditi i voditi brigu o tome.

97

Naše su ruke neprestano aktivne. Preko njih velikim dijelom komuniciramo sa svijetom oko

sebe. Naše ruke povezuju motoriku i senzoriku. To znači da kad opipavamo neki predmet

razvija se taktilni osjet, a kad njim ciljano manipuliramo, radimo pokrete, prije svega pokrete

prstiju. Upravo kod djece ta dvostruka funkcija, spominju Velički i Katarinčić (2011.) igra vrlo

važnu ulogu, prije nego što dijete progovori. Funkcija pokreta ruke razvija se od cjeline – cijele

ruke prema dijelovima – pojedinačni prsti i lakat te od sredine dlana prema van – vrhovi prstiju.

Autorice spominju kako nije temeljita važnost samo fine motorike prstiju, već je važna i njezina

povezanost s govorom. U svijetu su provedena brojna istraživanja kojima je dokazana

povezanost fine motorike prstiju i govora. Bauer (2006.) smatra kako je potrebna skladna

suradnja različitih dijelova mozga za naša senzomotorička postignuća, kao što su sposobnosti

osjećanja i pokretljivosti ruku i usta. Dijelovi središnjeg živčanog sustava, odnosno moždane

stanice koje su zadužene za govor, nalaze na istome mjestu kao i zrcalni neuroni odgovorni za

sustav upravljanja pokretom (Velički i Katarinčić, 2011.). U razdoblju između šestog i osmog

mjeseca starosti dijete počinje rukama izvoditi ritmične pokrete. Pokreti se mogu izvoditi

pljeskanjem ili tapšanjem. Prisutna motorika, koja je bila izvan djetetove kontrole, postaje

ritmična i kontrolirana. U razdoblju između osmog i desetog mjeseca starosti djeteta u razvoju

motorike, navodi autor, uočavamo jednostavne geste. Neke od gesta su mahanje ili

pokazivanje. Nakon toga dijete počinje oponašati geste koje su mu do tad bile nepoznate

radnje. Sukladno tome, počinje govoriti riječi koje još nije znalo. U daljnjem razvoju, kad dijete

bude došlo do dobi od dvije do dvije i pol godine, ono počinje graditi različite konstrukcije od

kocaka. Tada to predstavlja razinu ritmičkog razvoja. Štoviše, na govornoj razini dijete

istodobno govori gramatički pravilnijim rečenicama i stvara vlastiti govor.

ANALIZA PROBLEMA

U prethodno citiranom tekstu, vidljiva je poveznica između motoričkih i jezično – govornih

sposobnosti pa tako možemo zaključiti da igre prstima i pjesme uz pokrete pomažu djeci da

razviju razumijevanje ritma, kako ritma govora, tako i ritma glazbe. Takvi načini vježbanja i

igranja s djetetom također mogu pomoći u proširivanju rječnika djeteta te pomoći u jezičnom

razvoju. Sudjelovanje u takvim igrama djetetu daju priliku da se samostalno izražava i potiče

dijete na reagiranje putem korištenja tijela i govora. Učenje kroz recitacije, pjesmice i igre

pokretom je voljno i nenametljivo te ga kao takvog djeca vole. Pjesmice, brojalice i ostali oblici

98

jezičnih igara te igre prstima i rukama, same su po sebi igra, potiču djecu na igru.

Najpouzdanije su i najučinkovitije prilikom uvođenja djeteta u govor, za poticanje njegovog

kvalitetnog i jednostavnog usvajanja. Na taj način je govor upućen djetetu nadopunjen i

obogaćen onim dijelovima koji su u svakodnevnoj komunikaciji manje prisutni: ritmom,

tempom te naglašavanjem slogova i glasova potrebnih za pravilan izgovor. Osim jezično –

govornog aspekta, ovakav način učenja ima utjecaj i na ostale aspekte djetetovog razvoja kao

što su senzorički , emocionalni, motorički, kognitivni i neurološki aspekt.

Iz svega navedenog, vidljivo je kako ciljano i kontinuirano izlaganje djece brojalicama,

pjesmicama, ritmičkim i jezično – govornim igrama praćenim pokretom može značajno

doprinijeti razvoju jezično – govornih sposobnosti u djece, stoga ih je potrebno pravilno i

redovito provoditi u vrtićkom okruženju. Jednako tako, potrebno je osvijestiti odgojiteljima

njihovu važnost u svakodnevnom radu s djecom kako bi se na taj način osiguralo što poticajnije

okruženje kako za jezično – govorni tako i za cjelokupan razvoj djeteta.


Predmet ovog istraživanja je razvoj jezično – govorno – komunikacijskih sposobnosti i

usvajanje jezičnih znanja kod djece u dobi od 2 do 4 godine, odnosno postojanje poveznice

između fine motorike šake i ruke i govora. U žarištu interesa istraživanja su dakle promjene

koje nastaju u jezično – govornom i komunikacijskom razvoju kontinuiranim i učestalim

izlaganjem djece pjesmicama, brojalicama, jezično – govornim igrama te vježbama i

aktivnostima za razvoj fine motorike. Kao teoretski okvir za ovo istraživanje poslužit će razvojni

miljokazi komunikacijskog i jezično – govornog razvoja te stručna literatura vezana uz ovu

tematiku.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog istraživanja je stvaranje optimalnih uvjeta za poticanje jezično – govorno –

komunikacijskog razvoja djece unutar konteksta vrtićke skupine kroz uvođenje intervencija u

djelatni i prostorno - materijalni kontekst s naglaskom na provođenje aktivnosti koje uključuju

finu motoriku, recitacije, pjesmice i igre pokretom i sl. Dugoročni cilj istraživanja je izgradnja

sustava koji omogućuje jezično – govorno obogaćivanje kroz spontane načine učenja, a

uključuje bogaćenje rječnika, poticanje jezičnog razumijevanja i izražavanja, razvoj slušne

99

pažnje i koncentracije, slušne percepcije i pamćenja, poticanje i uvježbavanje slušne

osviještenosti, povezivanja pokreta i govora, bogaćenje strukture i opsega rečenice, usvajanje

rime kao bitnog preduvjeta za kasniji razvoj predvještina čitanja i pisanja, pravilan izgovor

glasova, usvajanje pravilnih gramatičkih obilježja jezika, poticanje razvoja jezika i govora kroz

prepričavanje kraćih priča i događaja, usvajanje uzročno posljedičnih odnosa u priči, logičko

povezivanje i zaključivanje o događajima u priči te jačanje komunikacijskih kompetencija.

HIPOTEZA

Provedbom ciljano osmišljenih poticajnih aktivnosti u skupini koje uključuju igre prstima, igre

pokretom, jezično – govorne igre, brojalice , recitacije i sl. uz pravilno oblikovanje djelatnog i

prostorno - materijalnog konteksta doprinijet ćemo razvoju jezično – govorno –

komunikacijskih sposobnosti djece.

SUDIONICI

Sudionici u istraživanju su:

a) Odgojitelji i djeca sedam odgojnih skupina centralnog i područnog objekta.

tri starije jasličke skupine – VRAPČIĆI, MASLAČAK, POTOČNICE

četiri mlađe vrtićke skupine – VUČIĆI, BUBAMARE, MRAVI, RUŽICE

b) Stručni suradnik logoped kao nositelj i koordinator akcijskog istraživanja

AKCIJSKI KORACI

1. Utvrđivanje postojećeg stanja – trenutne razine jezično – govornih sposobnosti i znanja

djece (opservacija spontane komunikacije i protokoli za procjenu govorno-jezičnog

razvoja) i uloge odgajatelja u jezično – govornom razvoju djece kao i procjena

trenutnog stanja djelatnog i prostorno – materijalnog konteksta

2. Unaprijeđivanje odgojno-obrazovne prakse (unošenje promjena u djelatni i prostorno-

materijalni kontekst, osmišljanje ciljanih aktivnosti za razvoj i poticanje jezično –

govornih sposobnosti i znanja kod djece, stručne analize rada i radni dogovori i sl.)

100

3. Praćenje procesa promjene, analiza postignuća ili manjkavosti u procesu istraživanja,

predlaganje novih aktivnosti

4. Evaluacija postignuća, donošenje zaključaka

STANDARDI

VRIJEME AKTIVNOST INSTRUMENT / SADRŽAJ ODGOJNE

SKUPINE NOSITELJ

Rujan 2016. Izrada skala procjene govorno-jezičnog razvoja djece Izrada skale za procjenu uloge odgajatelja u razvoju jezično – govorno – komunikacijskih sposobnosti djece Izrada skala procjene djelatnog i prostorno – materijalnog konteksta

Protokoli za procjenu jezično – govornog razvoja djece, uloge odgajatelja u jezično – govornom razvoju djece te djelatnog i prostorno-materijalnog konteksta

Odgajatelji starijih jasličkih i mlađih vrtićkih skupina

Logoped

Listopad 2016.

Procjena jezično – govornih sposobnosti i znanja djece Procjena uloge odgajatelja u razvoju jezično - govornih sposobnosti djece Procjena prostorno-materijalnog i djelatnog konteksta

Instrumenti za procjenu jezično – govornog razvoja, uloge odgajatelja u razvoju komunikacijske kompetencije djece te prostorno-materijalnog i djelatnog konteksta


Logoped

Listopad Studeni 2016.

Analiza i struktura podataka dobivenih putem instrumentarija

Utvrđivanje polazišne točke akcijskoga istraživanju na temelju procjenama prikupljenih podataka


Logoped Odgajatelji

Tijekom pedagoške godine

Radni dogovori tima i koordinatora

Timsko praćenje i analiza tijeka istraživanja putem protokola i upitnika, zajedničko osmišljanje postupaka i materijala za rad, evaluacija, donošenje zaključaka


Logoped Odgajatelji


Individualne konzultacije

Refleksija i samorefleksija, analize postupaka u radu,

Odgajatelji starijih jasličkih i

Logoped Odgajatelji

101

odgajatelja i koordinatora

praćenje napretka djece (posebice djece s odstupanjima u jezično – govornom razvoju), podrška ulozi odgajatelja jezično – govornom razvoju

mlađih vrtićkih skupina


Individualni i grupni logopedski rad s djecom na razvoju jezično – govornih sposobnosti i znanja Provedba osmišljenih aktivnosti za poticanje jezično – govornog razvoja unutar skupine

Etnografski zapisi – fotografije, radovi djece, izjave djece

Starije jasličke skupine Mlađe vrtićke skupine

Logoped Odgajatelji


Radionice za odgojitelje

Tematika radionica vezana uz akcijsko istraživanje, jezično – govorni razvoj djece i ulogu odgojitelja kao govornog modela

Odgajatelji svih skupina centralnog i područnog objekta

Logoped

Siječanj – travanj 2017.

Izmjene i dopune s ciljem postizanja kvalitetnijeg djelatnog i prostorno-materijalnog okruženja prema uočenim potrebama

Protokoli i upitnici za praćenje kvalitete aktivnosti djece i uloge odgajatelja u njima


Logoped Odgajatelji

Svibanj, Lipanj 2017.

Analiza postignuća : usporedba početnog i završnog stanja

Timska i individualna analiza, refleksija i samorefleksija


Logoped Odgajatelji


Etnografska analiza – kvalitativna razina pri dokumentiranju akcijskog istraživanja

Etnografski zapisi – video snimke, fotografije, dječji radovi, izjave djece i sl.

Refleksije i samorefleksije

Kvaliteta dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa

102

4.2.4. Akcijsko istraživanje: utjecaj razvoja senzomotorike na samostalnost djeteta

UVOD

Dijete je već od rane dobi potrebno osamostaljivati, te poticati kod djeteta stjecanje radnih

navika za vrijeme obroka, pospremanja igračaka i odjeće, održavanja osobne higijene. Sve je

to važna priprema za polazak u školu i izvršavanja školskih obaveza. Izuzetno je važno s tom

pripremom za školu započeti upravo u najranijoj dobi, u jaslicama. O tome razmišljati tek

neposredno prije polaska u školu je zaista prekasno, jer su neke navike do tada već duboko

formirane .U razvoju dječje samostalnosti odgojitelje i roditelje često onemogućava strah da

se djetetu nešto ne dogodi. Za malo je dijete važno ne samo da promatra i sluša, već i da samo

otkriva i istražuje – dodirne, rastavi, sastavi, pomiriši i isproba. Time zadovoljava svoju

znatiželju, te doživljajima potiče razmišljanje i zaključivanje što je temelj intelektualnog

razvitka, a ujedno su to i koraci prema samostalnosti. S vremenom će dijete početi izražavati

želju za samostalnošću na način da želi samostalno raditi stvari koje su odrasli radili do tada za

njega, pomagati u kućanskim poslovima i biti samostalno u hranjenju i oblačenju. Bitno je da

ga ih odgojitelji i roditelji u tome podrže kako bi mu pokazali da imaju povjerenja u njega.

Odgojitelji i roditelji imaju važnu ulogu u poticanju i razvoju samostalnosti djeteta, a time i u

izgradnju njegovog samopouzdanja. Kada dijete uspije samo nešto učiniti, osjećat će se

vrijedno i uspješno, a zbog povjerenja koje mu roditelj ili odgojitelj pokaže osjećat će se

voljeno i prihvaćeno, bez obzira na postignuti uspjeh.

Od najranije dobi potrebno je s djecom raditi na usvajanju životno-praktičnih aktivnosti,

potičući djecu da sve što mogu urade sami. Uz to potrebno je osvijestiti roditelje, da kada je

god to moguće kod kuće djetetu pristupe na isti način i podrže nastojanja odgojitelja.

Dijete uči iz svega što čini. Putovi do njegova znanja i iskustva vode preko osjetila – vida,

sluha, mirisa, okusa, dodira, pokreta, kretanja i ravnoteže. Osjetilnim učenjem dijete svoje

znanje neprekidno dograđuje. Kako bi procesi neposrednog iskustva sa svijetom bili mogući,

djeca trebaju okolinu koja ide ususret njihovoj potrebi za kretanjem i samostalnim

djelovanjem.

103

ANALIZA PROBLEMA

Iskustvo prošlih godina kao i podaci koje su roditelji dali prilikom inicijalnih intervjua pokazuju

da roditelji zbog straha da se djetetu nešto ne dogodi, straha od nereda, zbog žurbe i drugih

razloga uglavnom rade mnoge stvari umjesto djece. Djeca dolaskom u jaslice prilikom doručka

ili ručka ni ne pokušavaju uzeti žlicu. Nadalje, roditelji često izjavljuju smatraju da su djeca u

dobi od 1 do 3 godine još premala da bi bilo što mogla napraviti sama. Ima i roditelja koji

pokušavaju sve raditi umjesto djeteta te nam se mogu činiti brižnim roditeljima, ali zapravo

takvim ponašanjem šalju djetetu poruku da dijete nije sposobno ništa učiniti samo. Da bismo

djetetu pomogli u izgradnji samopouzdanja, trebamo ga učiti i samostalnosti jer tek kada

dijete samo uspije nešto učiniti osjećat će se vrijedno i uspješno, a zbog povjerenja odnosno

vjere koju mu roditelj i odgojitelj pokaže pusteći ga da bude samostalno, osjećat će se voljeno

i prihvaćeno, bez obzira na postignut uspjeh.


Predmet istraživanja je utjecaj prostornog i materijalnog konteksta obogaćenog

senzomotoričkim poticajima za sva osjetilna područja (vestibularno, proprioceptivno, taktilno,

olfaktorno, gustativno, auditivno i vizualno) na veću samostalnost djeteta.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja je unapređenje odgojno-obrazovnog rada jasličkih skupina kroz unošenje

promjena u prostorno- materijalnom kontekstu u odgojnim skupinama i utjecati na razvoj

samostalnosti. Nadalje, osvještavanje odgojitelja i roditelja vrtića na važnost poticanja

samostalnosti u najranijoj dobi djeteta.

HIPOTEZA

Provedba ciljano osmišljenih senzomotornih aktivnosti u odgojnim skupinama i pravilno

oblikovanje prostorno-materijalnog i djelatnog okruženja doprinijet će razvoju veće

samostalnosti kod djece.

104


Sudionici u istraživanju su:

a) Odgojitelji i djeca sedam odgojnih skupina iz centralnog i područnog objekta :

o četiri mlađe vrtićke skupine – Tintilinići, Tratinčice, Mišići, Pčelice

o dvije starije jasličke skupine- Slonići, Leptirići

o mješovita jaslička skupina-Lavići

b) Stručni suradnik – rehabilitator, kao nositelj i koordinator akcijskog istraživanja

c) Roditelji djece iz navedenih odgojnih skupina

Specifičnost uzorka predstavlja činjenica da je od ukupno 7 skupina njih 5 novooformljeno ove

pedagoške godine. Uloga koordinatora (stručnog suradnika) je informirati, educirati, pružiti

podršku, predložiti ideje za napredak i kritički se osvrnuti na rad odgojitelja te ga usmjeriti na

specifične posebne potrebe pojedine djece.


Etnografske snimke (video snimke, fotografije, zapažanja odgojitelja)

Protokol praćenja aktivnosti i interesa djece u skupini, tijekom boravka na zraku i u

dvorani

Protokol praćenja uloge odgojitelja u dječjim aktivnostima

Protokoli praćenja razvoja djeteta

AKCIJSKI KORACI

5. Utvrđivanje postojećeg stanja – trenutnog dosega samostalnosti kod djece i

prostorno materijalnog konteksta i procjena odgojitelhja(opservacija i procjena

samostalnosti i stavova odgojitelja o njihovoj ulozi u razvoju kompetencije djece)

6. Unaprjeđivanje odgojno-obrazovne prakse (unošenje promjena u djelatni i

prostorno-materijalni kontekst, osmišljanje ciljanih aktivnosti za razvoj i poticanje

samostalnosti djece djece, stručne analize rada i radni dogovori, radionice za djecu i

roditelje i sl.)

7. Suradnja s roditeljima

105

8. Praćenje procesa promjene, analiza postignuća ili manjkavosti u procesu istraživanja,

predlaganje novih aktivnosti

9. Evaluacija postignuća, donošenje zaključaka

STANDARDI

VRIJEME AKTIVNOST INSTRUMENT / SADRŽAJ ODGOJNE SKUPINE

NOSITELJ

Rujan 2016. Konstituranje skala procjene samostalnosti kod djece Konstruiranje skala procjene uloge odgojitelja u razvoju samostalnosti kod djece Konstruiranje skala procjene prostorno-materijalnog konteksta

Protokoli za procjenu samostalnosti kod djece, uloge odgojitelja u razvoju samostalnosti djece te prostorno-materijalnog konteksta

Odgojitelji jasličnih skupina

Rehabilitator

Listopad 2016.

Procjena samostalnosti kod djece Procjena uloge odgojitelja u razvoju samostalnosti kod djece Procjena prostorno-materijalnog konteksta

Instrumenti za procjenu samostalnosti kod djece te prostorno-materijalnog konteksta


Rehabilitator

Listopad Studeni 2016.

Analiza i struktura podataka dobivenih putem instrumentarija

Utvrđivanje polazišne točke akcijskoga istraživanju na temelju procjenama prikupljenih podataka


Rehabilitator Odgojitelji


Radni dogovori tima i koordinatora

Timsko praćenje i analiza tijeka istraživanja putem protokola i upitnika, zajedničko osmišljanje postupaka i materijala za rad, evaluacija, donošenje zaključaka


Odgojitelji Rehabilitator


Individualne konzultacije odgojitelja i koordinatora

Refleksija i samorefleksija, analize postupaka u radu, praćenje napretka djece, podrška ulozi odgojitelja



106

u razvoju kompetencija djece

Studeni i Prosinac 2016.

Kreiranje djelatnog i prostorno-materijalnog okruženja prema zadanim parametrima i potrebama djece u vidu razvoja samostalnosti

/




Provedba osmišljenih aktivnosti za poticanje razvoja samostalnosti unutar skupine

Etnografski zapisi – fotografije, radovi djece, izjave djece




Individualni savjetodavni rad s roditeljima Komunikacijski roditeljski sastaci Evaluacija postignuća djece i rada u skupini od strane roditelja

Osvještavanje roditeljske uloge u razvoju samostalnosti, važnosti kvalitetnog materijalnog okruženja kao i važnosti u uključivanju roditelja u život i rad odgojne skupine Protokol za procjenu Anketni upitnik


Rehabilitator Odgojitelji Odgojitelji Rehabilitator Roditelji

Siječanj – travanj 2017.

Izmjene i dopune s ciljem postizanja kvalitetnijeg djelatnog i prostorno-materijalnog okruženja prema uočenim potrebama

Protokoli i upitnici za praćenje kvalitete aktivnosti djece i uloge odgojitelja u njima



Svibanj, Lipanj 2017.

Analiza postignuća : usporedba početnog i završnog stanja

Timska i individualna analiza, refleksija i samorefleksija



Lipanj 2017. Analiza postignuća : usporedba početnog i završnog stanja

Prezentacija postignuća na Odgajateljskom vijeću




Etnografska analiza – kvalitativna razina pri dokumentiranju akcijskog istraživanja

Etnografski zapisi – video snimke, fotografije, dječji radovi, izjave djece i sl.

Protokol za praćenje stavova odgojitelja o pojedinim aspektima rada na akcijskom

istraživanju

107

Refleksije i samorefleksije

Kvaliteta dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa

4.3. PREVENTIVNO-SIGURNOSNI I ZAŠTITNI PROGRAMI

4.3.1. Cap program (child assault prevention - prevencija zlostavljanja djece)

UVOD

CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci u godini pred polazak u

školu. Istraživanja i literatura o zlostavljanju i zanemarivanju djece u Hrvatskoj i u svijetu

konzistentno pokazuju visoke postotke izloženosti djece zlostavljanju. Tako podaci istraživanja

Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba iz 2006. godine pod nazivom „Prevalencija

zlostavljanja i zanemarivanja djece u Hrvatskoj“ pokazuju da je 15,9% djece bilo je izloženo

tjelesnom zlostavljanju, 16,5% emocionalnom te 13,7% spolnom zlostavljanju. Analiza

postojećeg stanja u Dječjem vrtiću „En ten tini“ pokazuje da je u protekloj pedagoškoj godini

bilo slučajeva sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje u obiteljima djece polaznika zbog čega

je ostvarena suradnja s nadležnim institucijama. U navedenim situacijama ključna je bila uloga

odgojitelja i roditelja u identifikaciji zlostavljanja, kao i radionice za djecu usmjerene na

smanjivanje dječje ranjivosti i podučavanja o efikasnim strategijama. Stoga će se ove

pedagoške godine četvrtu godinu za redom Program provoditi u tri etape: radionice za

odgojitelje, radionice za roditelje i radionice za djecu.

OPĆI CILJ

Cilj CAP programa je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima

zlostavljanja kroz: pružanje kvalitetnih informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim

strategijama te osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže

kvalitetniju podršku.

SPECIFIČNI CILJEVI

1. CILJ: Poboljšati kvalitetu pripremnih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

odgojnim skupinama

108

2. CILJ: Poboljšati kvalitetu podržavajućih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

odgojnim skupinama

3. CILJ: Animirati roditelje na veći odaziv roditeljskom sastanku

4. CILJ: Ostvariti cjelokupni obuhvat djece u godini pred polazak u školu

NOSITELJI PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI

Nositelji programskih aktivnosti su posebno educirani odgojitelji i stručni suradnik psiholog

koji su završili edukaciju za provedbu CAP programa te imaju iskustvo u samostalnom

provođenju radionica. U našem vrtiću djeluju dva CAP tima, a tijekom ove pedagoške godine

zbog odsutnosti nekih članica tima CAP program provodit će:

Martina Vrbat Milas, psiholog,

Iva Kolak, odgojitelj,

Nikolina Brkić, odgojitelj,

Milena Slipac, odgojitelj,

Anita Ivković, odgojitelj.

PLAN DJELOVANJA

Specifične zadaće

U ODNOSU DIJETE:

jačanje osjećaja samoefikasnosti i samopouzdanja te smanjivanje osjećaja

bespomoćnosti i straha

informiranje djece o potencijalno opasnim situacijama

jačanje pozitivnih strategija kod djece za sprečavanje vlastite viktimizacije

učenje djece o njihovim pravima te načinima kako mogu zaštiti svoja prava

usmjeravanje djece na socijalnu mrežu i povećavanje vjerojatnosti traženja pomoći

u situacijama nasilja, zlostavljanja i slično

poboljšati komunikaciju između djece i odraslih sudionika odgojno - obrazovnog

procesa

109

U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE:

pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove o tome

osnažiti odgajatelje i ostale sudionike procesa te im pružiti informaciju o tome kako

mogu zaštiti dijete

educirati odgajatelje o identifikaciji djece koja su možda bila zlostavljana

educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

razvoj vještina komunikacije u slučajevima ako se dijete povjeri odrasloj osobi

U ODNOSU NA RODITELJE I LOKALNU ZAJEDNICU:

pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove o tome

osnažiti roditelje te im pružiti informaciju o tome kako mogu zaštiti svoje i tuđe

dijete

educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz znanja o pravima djece

Aktivnosti i dinamika provedbe

AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE

Priprema tima, koordinacija voditelja i Udruge roditelja

Korak po korak

Listopad 2016.

Radionica za matične odgajatelje o provedbi pripremnih i

podržavajućih aktivnosti: „Prevencija zlostavljanja-

življenje i učenje prava u svakodnevnom radu“

Studeni 2016.

Pripremne aktivnosti za provođenje CAP programa u

skupinama Patkice, Pužići, Ribice, Medvjedići, Vjeverice,

Žabice, Tigrići, Suncokreti, Kaktusi, Jaglaci

Studeni 2016.- siječanj

2017.

Roditeljski sastanak za roditelja djece odgojnih skupina

centralnog objekta Patkice, Pužići, Ribice, Medvjedići,

Vjeverice, Žabice, Tigrići

Studeni 2016.

110

Provođenje trodnevnih radionica u odgojnim skupinama

Patkice, Pužići, Ribice, Medvjedići, Vjeverice, Žabice, Tigrići

studeni i prosinac 2016.

Konzultativni rad s odgajateljima matičnog objekta u svrhu

kvalitetnog provođenja radionica

studeni, prosinac 2016.

Provođenje podržavajućih aktivnosti u odgojnim

skupinama Patkice, Pužići, Ribice, Medvjedići, Vjeverice,

Žabice, Tigrići

Prosinac 2016.- lipanj 2017.

Roditeljski sastanak za odgojne skupine Suncokreti,

Kaktusi, Jaglaci

Siječanj 2017.

Provođenje trodnevnih radionica u odgojnim skupinama

Suncokreti, Kaktusi, Jaglaci

Siječanj 2017.

Konzultativni rad s odgajateljima područnog objekta u

svrhu kvalitetnog provođenja radionica

Siječanj 2017.

Provođenje podržavajućih aktivnosti u odgojnim

skupinama Suncokreti, Kaktusi, Jaglaci

Siječanj – lipanj 2017.

Diseminacijske aktivnosti i suradnja s udrugom Korak po

korak

Kontinuirano tijekom godine

po potrebi te u svibnju i

lipnju

Praćenje procesa i evaluacija ishoda

Kvaliteta provedbe programa i ostvarenost ciljeva i zadaća pratit će se evaluirati kroz

kvantitativne i kvalitativne pokazatelje: evaluacijske upitnike za radionicu za odgojitelje,

odaziv roditelja predavanjima, evaluacijski upitnici za predavanja za roditelje, evaluacije

od strane odgajatelja nakon provedenih radionica za djecu te kroz etnografske prikaze

(fotografska i video- dokumentacija, izjave djece, dječji crteži).

POSEBNOSTI OVE PEDAGOŠKE GODINE

S obzirom na to da smo u prethodnim pedagoškim godinama bili usmjereni na samo uvođenje

programa i osnovne programske aktivnosti te smo radili na cilju što većeg obuhvata djece u

godini pred polazak u osnovnu školu ove pedagoške godine usmjerit ćemo se na življenje

vrijednosti koji CAP program promiče u našoj svakodnevici te ćemo obogaćivati svakodnevni

rad na prevenciji i zaštiti djece od zlostavljanja. Evaluacije odgojitelja i roditelja u aktivnostima

prethodnih godina ukazali su na potrebu rada na prevenciji od zlostavljanja tijekom cijele

111

pedagoške godine što ćemo pokušati postići s pravovremenim i kontinuiranim provođenjem

pripremih aktivnosti u svakodnevnom radu odgojnih skupina te na podržavajućim

aktivnostima nakon provedenih radionica. U tu svrhu odgojitelji će planirati aktivnosti

podučavanja o dječjim pravima, birati poticaje koje će otvarati diskusiju kod djece, npr.

slikovnice, pokušat će se djeci približiti ciljani pojmovi kroz igru i dramatizaciju, a posebna će

se pozornost posvetiti tome da se kroz komunikaciju s djecom i planiranje rada poštuju prava,

izbor i mišljenje djece.

4.3.2. Sigurnosni i zdravstveni program

CILJEVI

Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i

svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje

Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane

vrijednosti

Ciljevi ovog programa ostvariti će se kroz nekoliko razina:

ODGOJITELJI:

- Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti

postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću

- U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja prednost dati temama koje su usklađene

s ciljevima ovog Programa

- Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama ( uvažiti

njihovo iskustvo, stavove, prijedloge)

DJECA:

- Kroz odgojno – obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i

samozaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u

smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima,

odgoj za zdrave stilove života itd.)

112

RODITELJI:

- Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću, utvrđivanje

prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika

- Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompentencije u području odgoja i poticanja

dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja ( uključivanje roditelj u neke

odgojno-obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima – tematske

radionice o predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

FIZIČKA SIGURNOST DJETETA:

- Utvrđivanje i pridržavanje jasnih pravila u vezi dovođenja djeteta u vrtić i dolaska po

dijete ( utvrđeno Ugovorom)

- Kod boravka djece u vrtiću ( u sobi dnevnog boravka i ostalim prostorijama vrtića)

- Kod boravka djece izvan vrtića ( šetnje, posjete, izleti, boravak u Gradu mladih itd.) s

aspekta fizičke sigurnosti: broj odraslih osoba u pratnji, izbor prijevoznika, suglasnost

roditelja

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA:

- Postupanje kod povrede djece i pružanje prve pomoći

- Postupanje kod bolesnog djeteta

- Postupanje kod epidemija

- Mjere sigurnosti u prehrani

- Standardi higijene i čistoće unutarnjeg i vanjskog prostora

MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SOBI DNEVOG BORAVKA I DRUGIM

PROSTORIJAMA VRTIĆA

- Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece

- Odgojitelj treba biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca

113

- Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta prostoriju dnevnog boravka treba

odgovorno procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno osigurati

prisutnost druge odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan

- U periodima preklapanja odgojitelja, obveza je i jednog i drugog odgojitelj provoditi

odgojno-obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini

- Odgojitelji tijekom rada s djecom trebaju odgovorno koristiti telefone, ne smiju

napuštati sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad djecom

u tom periodu

- Djecu koja su upisana u kraće speijalizirane programe, voditelj istih treba djecu pratiti

do sobe u kojoj se program održava

Zdravstvena zaštita djeteta

Postupci u slučaju povreda ( pružanje prve pomoći)

Najčešći slučajevi pružanja prve pomoći su:

Gubitak svijesti

Febrilne konvulzije

Epi napad

Gušenje stranim tijelom

Veće tjelesne povrede

Strano tijelo u nosu, uhu, grlu

Alergijske reakcije

Toplinski udar

Prvu pomoć treba pružiti i kod:

Povišene temperature

Povraćanja

Proljeva

Boli ( raznih lokacija i intenziteta)

Malih nezgoda i povreda

Postupci u slučaju povrede djeteta:

114

Pomoći djetetu ( primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći)

Ostati miran i sabran, umiriti dijete

Pozvati najbližu odgojiteljicu da brine o ostaloj djeci u skupini

Pozvati zdravstvenu voditeljicu

Ako je stanje hitnosti visoko pozvati roditelja i hitnu medicinsku pomoć

Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe

Uz ove postupke potrebno je proučiti priručnik za pružanje prve pomoći u dječjem vrtiću „

Trebam tvoju pomoć“.

Postupanja pri epidemiološkoj indikaciji ( primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti)

ODGOJITELJ:

1. Kod pojave prvih simptoma dijete izolirati

2. Obavijestiti zdravstvenu voditeljicu i roditelja

3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece

4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere

ZDRAVSTVENA VODITELJICA:

1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih mjera

2. Obavijestiti epidemiologa

3. Stupiti u kontakt s pedijatrom

4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera

5. Pratiti pobol u toj skupini kao i u ostalim skupinama u vrtiću

6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak

POSTUPCI KOD POJAVE BOLESTI

1. Pri upisu djeteta roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu

2. Zdravstvena voditeljica ( i ostali stručni suradnici) informiraju odgojitelje o zdravlju

djece, upućuju ih u situacije na koje treba obratiti pažnju

115

3. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev,

akutne zarazne bolesti, razni osipi po koži, bol u trbuhu, gliste u stolici, uši u kosi

4. U slučaju sumnje na pojavu bolesti odmah se pozivaju roditelji kako bi se dijete zbrinulo

na kućnu njegu

5. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku

potvrdu

6. Ukoliko dijete treba primati terapiju to mu daje isključivo roditelj kod kuće osim u

iznimnim situacijama kada roditelji nisu dostupni a lijek treba hitno dati ( npr. kod visoke

temperature) tada ga može dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj ( uz suglasnost

roditelja)

7. U slučaju kroničnih bolesti ( npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija) uz

uputstvo nadležnog pedijatra o imenu lijeka i načinu primjene iznimno lijek može dati

zdravstvena voditeljica

4.4. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI

4. 4. 1. Poseban 10 - satni program odgojno obrazovnog rada u dječjem vrtiću s

engleskim jezikom

UVOD

U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se

tako javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na

materinskom jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete

za usvajanje stranog jezika.

Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na

jezično - govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobi

može biti dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog

obogaćivanja djeteta.

Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove

navršene treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste najpovoljnije

116

razdoblje za usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju svjesna postojanja

jezika kao fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer poznaju kulturu i

običaje drugog naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti lošiji).

Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog

jezika pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav

prema stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba

biti u funkciji razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje

drugih stranih jezika.

CILJEVI PROGRAMA

Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i

približavanje engleske kulture i običaja

Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne

osjetljivosti, stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti

oponašanje zvukova i tonova glasa.

Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije

putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu,

Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije

Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju engleskim

jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama

Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti

vizualnog i situacionog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku

Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,

sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije, aktivno

sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj skupini

u koju je upisano 26 djece.

117

NOSITELJI PROGRAMA

Skupina Nositelji (odgojitelji)

MEDVJEDIĆI Ćapin, Ančić

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnosti

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz

pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.09.2015. do 30.06.2016.

Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina,

ateljeima (istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati

118

NAČIN VREDNOVANJA

dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi,

izričaji i uratci djeteta i sl.)

instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli

za samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete

kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u

aktivnostima djece,

indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor,

bogatstvo rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta

komunikacije na engleskom jeziku),

skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa

vrednovanje i interpretacija rezultata.

4.5. POSEBNI KRAĆI PROGRAMI IZVAN REDOVITOG PROGRAMA

4.5.1. Kraći program ranog učenja engleskog jezika

UVOD

Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se

potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i dobi

djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže i bolje

usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.

Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog

naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i praksi

predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003).

119

OPĆI CILJ

Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik uticati na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na

jezično - govorne sposobnosti, percepciju, poštivanje međukulturalnih različitosti.

SPECIFIČNI CILJEVI

Osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i stvaranja na

stranom jeziku te podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, otvorenosti i slobode u

izražavanju.

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području ranog učenja engleskog jezika.

PLAN DJELOVANJA

Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

ZADAĆE

Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja

kompetentnosti

Razvijanje slušne osjetljivosti

Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu

predškolskog djeteta

Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih

Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta

Upoznavanje kulture drugog naroda

Omogućavanje doživljaja uspjeha

120

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnosti

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz

pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2015. do 30.06.2016.

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.


procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

procjena rada odgajatelja

121

4.5.2. Kraći program dječjeg folklornog stvaralaštva i njegova scenska primjena

„ Kak' su živjeli naši stari“

UVOD

Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,

mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo

glazbu, pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje

sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih

običaja razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.

Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja

pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima

Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i

individualnost te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je upoznati

i približiti glazbu djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete pokazuje

interes.

OPĆI CILJ

Doprinjeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i tradiciju

identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.

SPECIFIČNI CILJEVI

bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i

pozitivne stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja

netrpeljivosti ili neprimjerenih reagiranja stvarati ozračje tolerancije i međusobnog

uvažavanja kod djece

122

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području folklornog stvaralaštva.

PLAN DJELOVANJA

Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u

potrebama svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba djeteta.

Ovisno od psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera aktivnosti,

sadržaja rada, program će se ostvarivati :

u malim skupinama

u individualnim aktivnostima

u zajedničkim aktivnostima

Zadaće

otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem živimo

i obilježja drugih kultura

istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura

razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini

koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i

plesnih potencijala i poticati kreativno izražavanje

VREMENIK

Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2015. do 30.06.2016. i

odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za vježbanje.


procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena

uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

123

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

procjena rada odgajatelja

4.5.3. Poseban kraći program rada s potencijalno darovitom djecom

UVOD

Kada govorimo o djeci s posebnim obrazovnim potrebama najčešće se usmjeravamo na djecu

s teškoćama u psihomotornom razvoju. Međutim, darovita djeca također imaju posebne

obrazovne potrebe. Potrebe darovite djece se jednim dijelom poklapaju s potrebama sve

ostale djece, kao što je potreba za kontaktiranjem s vršnjacima po kronološkoj dobi i potreba

za kontaktiranjem s vršnjacima po intelektualnoj dobi. Drugim dijelom posebne potrebe

darovite djece su potreba za sudjelovanjem u obogaćenim i proširenim programima, potreba

za neovisnošću u učenju i potreba za izazovima sve do moguće pogreške. Osim toga, u praksi

također često susrećemo djecu za koje je stručnim putem utvrđen natprosječan intelektualni

potencijal (intelektualna nadarenost) uz istodobno prisutne različite druge razvojne teškoće

(npr. poteškoće u pažnji, socijalnim interakcijama i dr.). Kombinacija visokih potencijala s jedne

strane i razvojnih poteškoća s druge strane čini odrastanje, odgoj i obrazovanje ove djece

izrazito složenom i zahtjevnom zadaćom koja roditelja, odgojitelje i stručne suradnike pred

mnoge probleme i nedoumice.

Do prošle pedagoške godine rad s darovitom djecom bazirao se na obogaćivanju programa

unutar jedne odgojne skupine te radu na projektima koji su darovitoj djeci omogućavali razvoj

kreativnosti, sadržajno bogaćenje informacijama, rad na razini prilagođenoj njihovima

znanjima i potrebama. Međutim, prošle pedagoške godine sa skupinom potencijalno darovite

djece radili smo kroz kraći diferencirani program koji je verificiran od strane nadležnog

Ministarstva, u popodnevnim satima te u unaprijed osmišljenom i opremljenom prostoru, s

posebnim materijalima i didaktikom. Ove pedagoške godine planiramo nastaviti s Kraćim

programom rada s potencijalno darovitom djecom te njime obuhvatiti djecu koja su bila u

programu prošle pedagoške godine, a nisu otišli u školu te novu djecu s navršene 4 godine

života. Stoga se planira sustavna identifikacija potencijalno darovite djece na razini cijelog

vrtića te posebne strategije rada s darovitima koje će uključivati postojeće oblike rada, ali će

se uvesti i novi sadržaji i oblici rada.

124

OPĆI CILJ

Poticati cjelovit razvoj potencijalno darovite djece kroz individualiziran pristup u svrhu

zadovoljavanja njihovih posebnih odgojno–obrazovnih potreba i poticanja njihovih

potencijala.

SPECIFIČNI CILJEVI

Identifikacija potencijalno darovite djece kroz procjene odgojitelja

Identifikacija potencijalno darovite djece pomoću upitnika i check-lista za roditelje

Psihološka procjena intelektualnih sposobnosti

Planiranje i ciljano obogaćivanje programa unutar odgojne skupine

Informiranje i savjetovanje roditelja kroz individualne konzultacije i roditeljske

sastanke

Uključivanje nove djece u postojeću skupinu

Obogaćivanje postojećeg programa novim materijalima i didaktikom

Stvaranje uvjeta za pokretanje programa i u područnom objektu

NOSITELJI PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI

Nositelji programskih aktivnosti u centralnom objektu su odgojiteljica Jelena Korbar i

psihologinja Martina Vrbat Milas koje su posebno educiranje od strane psihologinje Jasne

Cvetković Lay u okviru Centra Bistrić. U područnom objektu nositelji bi bili odgojiteljica Ana

Palajić Hadžija i psihologinja Martina Vrbat Milas kad se stvore uvjeti za provedbu programa.

PLAN DJELOVANJA

Specifične zadaće:

1. u odnosu na dijete:

poticanje razvoja pozitivne slike o sebi,

poticanje socio- emocionalnih kompetencija,

stvoriti uvjete za razvoj osnovnih i viših razina misaonih procesa

omogućiti povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja svijeta i pojava u

njemu

125

2. u odnosu na odgojitelje

povećanje odgojiteljskih kompetencija u procjeni i prepoznavanju potencijalno

darovite djece

bogaćenje sadržaja i oblika neposrednog rada s darovitom djecom

senzibiliziranje odgojitelja za posebne potrebe darovite djece

senzibiliziranje odgojitelja za potrebe podrške roditeljima darovite djece

individualne konzultacije, stručna podrška u neposrednom radu

3. u odnosu na roditelje i širu društveno zajednicu

podrška u roditeljskoj ulozi kod zadovoljavanje posebnih potreba darovitog djeteta

putem individualnih konzultacija i savjetodavnog rada

osvještavanje važnosti roditeljske uloge i aktivnog uključivanje roditelja u realizaciju

odgojno – obrazovnog procesa

edukativni rad s roditeljima kroz radionice, roditeljske sastanke i edukaciju roditelja

pismenim putem – preko kutića za roditelje, časopisa, letaka, web stranice

AKTIVNOSTI I DINAMIKA PROVEDBE

AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE

prepoznavanje darovite djece kroz popunjavanje lista za

opažanje ponašanja svojstvenih bistrom djetetu od strane

odgojitelja svih skupina djece u dobi od 4- 7 godina- odgojitelji

srednjih i starijih vrtićkih skupina

rujan, listopad 2016.

Psihološka procjena intelektualnih sposobnosti djece od strane

psihologa

Rujan, listopad 2016.

Radionica za roditelje djece koja bi se uključila ove pedagoške

godine

listopad

primjena upitnika za roditelje i check lista za roditelje listopad

Zajednička radionica za roditelje sve djece polaznika programa Dva puta tijekom

pedagoške godine

povezivanje sa značajnim čimbenicima izvan ustanove (Centar

za poticanje darovitosti djece „Bistrić“, Dječji vrtić „Mali Princ“,

Dječji vrtić „Vjeverica“)

tijekom pedagoške

godine

126

timski rad na planiranju diferenciranog programa koji sadrži

obogaćene aktivnosti i projekte

rujan, listopad i tijekom

pedagoške godine

kontinuirano

obogaćivanje okruženja i aktivnosti u svim odgojnim skupinama

u cilju zadovoljavanja aktualnih i specifičnih potreba

potencijalno darovitog djeteta

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

uključivanje elemenata obogaćenog programa u sve odgojne

skupine djece u dobi od 4- 7 godina putem rada u timu

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

provedba diferenciranog programa u igraonici za identificiranu

darovitu djecu u centralnom objektu

od listopada 2016. do

lipnja 2017. godine

provjera ranije ostvarene dijagnostike tijekom edukativnih

postupaka

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

kontinuirano procjenjivanje potencijalno darovite djece

tijekom provedbe obogaćenog programa

od listopada 2016. do

svibnja 2017. godine

timsko vrednovanje pojedinih etapa provedbe programa tijekom pedagoške

godine kontinuirano

senzibiliziranje drugih odgojitelja putem prijenosa iskustava iz

provedbe programa kroz rad u timu

tijekom pedagoške

godine kontinuirano

provedba diferenciranog programa u igraonici za identificiranu

darovitu djecu u područnom objektu

Od veljače do lipnja

2017.

Provedba evaluacijskog upitnika za roditelje lipanj 2017. godine

PRAĆENJE PROCESA I EVALUACIJA ISHODA

U svrhu praćenja programa koristit će se sljedeći indikatori kvalitete: etnografski zapisi (pisani

zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.), instrumenti za procjenu

različitih segmenata odgojno- obrazovnog rada, protokoli za procjenu i samoprocjenu

voditelja programa, upitnici i ankete za roditelje.

POSEBNOSTI OVE PEDAGOŠKE GODINE

Budući da smo protekle pedagoške godine krenuli s provedbom ovog programa cilj nam je

popularizirati ovaj program unutar naše ustanove i unutar naše lokalne zajednice te naglasiti

127

važnost diferenciranog rada s potencijalno darovitom djecom. Iako su i ranije organizirana

predavanja i radionice za diseminaciju još uvijek se susrećemo s različitim mitovima i

predrasudama o tome kako je nepotrebno raditi s djecom koja su po iznadprosječna u

intelektualnim sposobnostima. Istovremeno, još uvijek ne postoji dovoljan stupanj

osviještenosti o posebnim potrebama darovitih u našem odgojno-obrazovnom sustavu.

Nadalje, matični odgojitelji se susreću s nedoumicama i nejasnoćama o tome kako za

potencijalno darovitu djecu obogatiti redoviti program, kako prepoznati njihove slabe i jake

strane te njima prilagoditi pristup. U tu svrhu radit ćemo na akcijskom istraživanju koju je

opisano u poglavlju 4.2.

Također ćemo ove pedagoške godine pokušati organizirati nove izlete, posjete muzejima,

knjižnicama i drugim dostupnim sadržajima.

Novost će biti i pokretanje ovog programa u prostorijama područnog objekta.

4.5.4. Kraći program „Metodika obuke neplivača“

Program obuke plivanja provodi se u našem vrtiću 6 godina. Predviđen je za djecu predškolske

dobi od 5-7 godina koji su polaznici našeg vrtića.

OPĆI CILJ

Cilj programa obuke neplivača je navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu.

SPECIFIČNI CILJEVI

Usvajanje bazične plivačke motorike, upoznavanje sa tehnikama plivanja i osposobljavanje za

samostalan boravak u vodi.

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića.

128

PLAN DJELOVANJA

Poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće

motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja

funkcionalnih sposobnosti organizma ( krvožilnog, koštanog i plućnog aparata ).

Kompleksnim pokretima velikih mišićnih skupina osnažiti organizam bez velikog napora i

mogućnosti povrede.

ZADAĆE

Očuvati i unaprijediti zdravlje, razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu

sliku o sebi, ojačati samopouzdanje te razviti ostale osobine ličnosti.

OBLIK RADA

Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od 2

ciklusa.

METODE RADA

Program je podijeljen u 11 programskih cjelina:

1.Vježbe navikavanja na vodu

2. Vježbe disanja

3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi

4. Vježbe plutanja

5. Vježbe klizanja

6. Vježbe kretanja u vodi

7. Plivanje svojom tehnikom

8. Vježbe za skokove u vodu

9 . Vježbe sigurnosti

10. Vježbe na suhom

11. Provjera usvojenog znanja

129

U programu se koristi frontalni oblik rada s manjim skupinama djece(6 - 8). Rad s malim

brojem djece omogućava individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme

obuke plivanja omogućava kvalitetniji rad ,a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno,

uspjeh u usvajanju bazične plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.

VREMENIK

Program se provodi u 2 ciklusa – 1. ciklus od listopada 2016 god. do veljače 2017 god. te drugi

ciklus od veljače do lipnja 2017 god.


Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom prezentacijom

prema modelu usvajanja znanja plivanja.

Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na slijedeći način:

- praćenjem toka procesa obuke u inicijalnom, tranzitivnom i finalnom dijelu

- vrednovanjem procesa u cjelini

Dokumentacija i praćenje provode se pismenim putem, fotografijom, videozapisom itd.

4.6. RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU POSEBNIM POTREBAMA

UVOD

Cjelokupan rad u dječjem vrtiću temelji se na Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja

predškolske djece u kojem se nalaze osnovna polazišta rada s djecom predškolske dobi. Prema

humanističko-razvojnoj koncepciji, svako dijete ima svoja posebna prava. U odgoju se trebaju

maksimalno razvijati njegove individualne mogućnosti i samopoštovanje. Isto vrijedi i za djecu

s posebnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju polaznicima dječjeg vrtića.

Uključivanjem djece s posebnim potrebama u redovne skupine, njihovi se pojmovi proširuju.

Socijalna integracija djece s posebnim potrebama i njihovih vršnjaka koji nemaju posebne

potrebe daje mogućnost svoj djeci da uče, igraju se i žive zajedno, te da se razviju u osobe koje

razumiju i poštuju jedni druge.

130

Brojni istraživači vjeruju da su socijalne interakcije s vršnjacima osnova za razvoj i socijalizaciju

djeteta. U najboljem slučaju, ti odnosi mogu doprinijeti najvišim postignućima djeteta te

njegovom socijalnom i mentalnom razvoju.

Svi stručnjaci u vrtiću (ovisno o kojem segmentu rada je riječ) – ravnatelj, odgajatelji,

zdravstveni voditelj, pedagog, rehabilitator, logoped i psiholog - brinu o rastu, razvoju i

zdravlju djece. To uključuje proces od identifikacije do izrade individualnih planova za djecu te

sam rad i tretman djece s posebnim potrebama. Višestruka je dobrobit koja proizlazi iz

integracije djece s posebnim potrebama – za dijete koje je u integraciji, za ostalu djecu u

skupini, za odgojiteljev profesionalni razvoj, kao i za njegove roditelje i roditelje ostale djece

iz skupine. Djeca s posebnim potrebama, kao i djeca s urednim psihofizičkim razvojem u ovoj

predškolskoj ustanovi ostvarivat će pravo na život i razvoj u svim vidovima života, uključivši

tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni vid. Također, zaposlenici su

osviješteni kako se njihovim uključivanjem u skupine vršnjaka poštuju njihova prava: na

obrazovanje, na igru, na slobodno vrijeme i na kulturne aktivnosti. Sva djeca uključena su u

odgojno-obrazovne skupine redovitog programa procjenom stručnih suradnika (psihologa i

zdravstvenog voditelja) i ravnatelja, a u dogovoru s roditeljima i odgojiteljima. Stručni

suradnici su uvidom u medicinsku dokumentaciju te rješenja nadležnih tijela, ustanova i

vještaka donijeli odluke o modelima i uvjetima procesa integracije.


U pedagošku godinu 2016./ 2017. upisano je dvoje nove djece s teškoćama u razvoju, te

petero djece s posebnim potrebama. Za svu spomenutu djecu planiran je opservacijski period

u kojem će odgojitelji i stručni suradnici pratiti tijek prilagodbe djeteta, u periodu između

01.10.2015. i 31.12.2015. (uz iznimke, jedna djevojčica od 01. 09. 2015. do 30. 11. 2015.), a

nakon toga će definirati model integracije, u skladu s djetetovim mogućnostima i potreba, s

ciljem optimalnog razvoja i napredovanja.

Sveukupno od 1.10.2016. naš će vrtić pohađati 15-ero djece s teškoćama u razvoju i 118 djece

s posebnim potrebama (od čega primarno zdravstvenih 44).

Broj djece koja posjeduju dokumentaciju o kašnjenju u usvajanju posturalnih reakcija u ranom

razvoju, distonije ili su neurorizični je 50 (od čega je broj novoupisane djece 10).

131

Za ovu pedagošku godinu predviđeno je uključivanje 6 odgojitelja – pomagača čija je zadaća

pružanje pomoći i potpore djeci s teškoćama i posebnim potrebama tijekom boravka u vrtiću,

kako onima koji se po prvi puta uključuju u vrtić tako i djeci s teškoćama i posebnim potrebama

koja su već uključena u naš program, a u svrhu što kvalitetnijeg uključivanje takve djece u

redovite programe.

OPĆI CILJ

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju /

posebnim potrebama i njihovih roditelja u sve aspekte odgojno – obrazovnog rada.

132

SPECIFIČNI CILJEVI, STRATEGIJE, NOSITELJI I PLANIRANO VRIJEME

Područje rada/

SPECIFIČNI CILJEVI

INDIKATORI

strategije

Planirano

vrijeme Nositelji

DIJETE

Promicanje inkluzije djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, osiguravanje njihovih prava na prihvaćanje, razumijevanje. Stvaranje pozitivnog ozračja i uvažavanje različitosti dobro osmišljenim radom u skupini, s odgojiteljima i roditeljima.

Izrada programa opservacije za djecu s teškoćama u razvoju

Praćenje tijeka opservacije

Praćenje tijeka prilagodbe djece na vrtić

Prikupljanje podataka u svrhu izrade anamneze

Odabiranje instrumentarija za identifikaciju po odgojnim skupinama

Izrada individualiziranog programa rada za djecu s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

RUJAN, LISTOPAD, STUDENI, PROSINAC

Logoped, rehabilitator,

pedagog, psiholog,

zdravstveni voditelj,

odgojitelji

Prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom

Poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s djecom s teškoćama u razvoju

Prikupljanje i obrada podataka o djetetu na opservaciji

Utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta i izrada nalaza i mišljenja (posebno djeca s faktorom rizika, djeca s teškoćama i posebnim potrebama)

Upućivanje djeteta na dodatnu dijagnostičku obradu u specijalizirane ustanove

Izrada individualnog programa rada za dijete s teškoćama u razvoju

TIJEKOM CIJELE

PEDAGOŠKE GODINE


pedagog, psiholog,

zdravstveni voditelj

133

Poticanje cjelovitog razvoj djetetove osobnosti, očuvanjem stečenih sposobnosti i sprečavanjem nastanka novih poteškoća pravodobnim rehabilitacijskim radom i praćenjem razvoja djece.

Rad na području pripreme i poboljšanja spremnosti djece za polazak u školu

Sudjelovanje u procjeni razvojnog statusa i potreba djeteta, izrada mišljenja o razvojnim osobitostima djece

Vođenje dosjea o djeci (individualizirani odgojno-obrazovni plan, procjena i bilježenje razvojnog potencijala)

Otkrivanje i praćenje djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

Neposredan rad s djecom s teškoćama u razvoju - Sistematsko praćenje razvoja djeteta s teškoćom i utvrđivanje statusa pojedinog područja razvoja

Sudjelovanje u pripremama djece za polazak u školu

Sudjelovanje u izradi mišljenja o psihofizičkom statusu djeteta

TIJEKOM CIJELE

PEDAGOŠKE GODINE


pedagog, psiholog,


KRITERIJI ZA VREDNOVANJE OSTVARENOG

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama, zapažanje odgajatelja o dječjim reakcijama, mišljenju

Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika

Povratne informacije roditelja

Ispitivanje spremnosti za školu

Praćenje djetetova psihofizičkog razvoja

Razvojne i druge liste praćenja

134

SPECIFIČNI CILJEVI/ Područje rada

INDIKATORI /strategije Planirano vrijeme

Nositelji

ODGOJITELJI

Priprema odgojitelja i odgojitelja pomagača za kvalitetan prihvat sve djece

Senzibilizacija odgojitelja prema djeci s posebnim potrebama

Upoznavanje odgojitelja s ulogom trećeg odgojitelja i njegovim sudjelovanjem u odgojno obrazovnom radu u skupini

Upoznavanje pomagača i trećeg odgojitelja s planom i programom rada pomagača

Suradnja kod izrade i realizacije individualiziranih programa za djecu s PP

Informiranje odgojitelja o karakteristikama novoupisanog djeteta

Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka u procesu prilagodbe djeteta na vrtić

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju posebnih potreba djeteta

RUJAN,

LISTOPAD


pedagog, psiholog,


Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i potrebama djeteta s teškoćama u razvoju

Upoznavanje s posebnim oblicima rada, metodama rada i specifičnim pomagalima (po potrebi)

Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta s teškoćom

RUJAN

LISTOPAD

STUDENI


pedagog, psiholog, zdr.

voditelj

Sudjelovanje u planiranju i programiranju njege, odgoja i obrazovanja djece s TUR-om i PP-om

Dogovori o suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama

Razmjena informacija o razvojnim osobitostima tijekom valorizacije odgojno-obrazovnog rada

Izrada sistema evidencije i vođenja dokumentacije o praćenju razvoja djece s TUR-om

Individualni stručni dogovori i konzultacije

Stručno usavršavanje djelatnika (radionice, radni dogovori, vijeća)

Praćenje stručne literature vezane uz sve aspekte djelovanja

Sudjelovanje u provođenju internih oblika stručnog usavršavanja

TIJEKOM

GODINE


pedagog, psiholog,



Inicijalno stanje u skupinama procjenama, anketama Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad Uvid u dokumentiranje odgojitelja

135

Područje rada/ SPECIFIČNI CILJEVI INDIKATORI/strategije

Planirano vrijeme

Nositelji

RODITELJI

Suradnja, zajedničko djelovanje u svrhu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta, aktivnim sudjelovanjem u procesu inkluzije

Podrška roditeljima tijekom prilagodbe djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama

Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta.

Aktivno sudjelovanje roditelja u skupini u vremenu prilagodbe i poslije (po dogovoru).

Stalni kontakt s roditeljima tijekom prilagodbe djeteta u ustanovi

Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za nove roditelje.

RUJAN

Ravnatelj, logoped,

rehabilitator, pedagog, psiholog,

zdr.voditelj, odgojitelji

Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta

SVIBANJ



voditelj

Savjetodavni rad s roditeljima

Informiranje roditelja o specifičnostima razvojnih potreba djeteta

Sudjelovanje roditelja u izradi individualiziranog programa za dijete

Sudjelovanje i upućivanje roditelja na stručnu literaturu

Upućivanje na dodatne specijalističke preglede, dijagnostike i tretmane u specijalizirane ustanove

Kontinuirana suradnja i obostrano informiranje o teškoćama i postignućima djeteta

Sudjelovanje na skupnim roditeljskim sastancima

TIJEKOM

GODINE



voditelj, odgojitelji


Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim razgovorima

136

Područje rada/ SPECIFIČNI CILJEVI

INDIKATORI strategije

Planirano vrijeme

Nositelji

SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM

Kvalitetniji prijenos informacija relevantnih za integracijski proces djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama u vrtićke skupine

Suradnja sa specijaliziranim ustanovama i Udrugama

Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb sa ciljem uključivanja djeteta u kategorizaciju prema vrsti teškoće

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike i tretmana djeteta

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja edukacijsko – rehabilitacijskih znanosti

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima i sekcijama

Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, te Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

Suradnja sa stručnim suradnicima drugih vrtića, stručnjacima drugih profila, školom i kulturnim i sportsko rekreativnim ustanovama

TIJEKOM

GODINE

Ravnatelj, logoped,



odgojitelji


Procjena i anketiranje tijekom suradnje

137

Područje rada/ SPECIFIČNI CILJEVI

INDIKATORI strategije

Planirano vrijeme

Nositelji

STRUČNI SURADNICI

Usklađeno djelovanje s ciljem zadovoljavanja potreba djece s posebnim potrebama

Zajednički rad na Programima, projektima i uvođenju osobnog pomagača za djecu s TUR-u

Zajednička priprema i potpora u izradi indivdualiziranih programa

Zajedničko pisanje mišljenja za djecu s posebnim potrebama

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa Vrtića i Kurikuluma Vrtića RUJAN

Ravnatelj, logoped,



odgojitelji

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća Vrtića LIPANJ

Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno provođenje njege, odgoja i zaštite djece s posebnim potrebama i TUR-u

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgojnih djelatnika (individualno i grupno)

Stručno usavršavanje članova stručnog tima

Praćenje i proučavanje stručne literature

Educiranje i usavršavanje za primjenu i izbor odgovarajućih metoda i tehnika za praćenje djece s TUR-u

TIJEKOM GODINE


Procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća

138

4.7. PODRŽAVAJUĆI PROGRAMI

UVOD

Predškolsko je doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju temeljne

vrijednosti cjelokupnog života pa je važno ponuditi djeci mogućnosti širenja obzora,

doživljavanja različitih iskustava koja posredno utiču na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno

na njegove stavove i znanja, na razumijevanje i iskustva o svijetu koji ga okružuje.

OPĆI CILJ

Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djece, cjelovit pristupa djetetu kao osobi.

SPECIFIČNI CILJEVI

ostvarivanja djetetovog prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom,

poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno učenje i

stjecanje pozitivnih iskustava.

Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i

zalaganje za sebe i druge,

NOSITELJI

Odgojitelji skupina koji sudjeluju u specifičnim sadržajima i aktivnostima koje su im ponuđene.

DINAMIKA PROVOĐENJA SPECIFIČNIH SADRŽAJA

PLANIRANI SADRŽAJI VRIJEME REALIZACIJE

GRAD MLADIH – BORAVAK DJECE U PRIRODI

ZA DJECU ŠKOLSKE OBVEZNIKE

listopad, siječanj I ožujak

KAZALIŠNE PREDSTAVE U ORGANIZACIJI

DRAMSKE SKUPINE VRTIĆA U PODRUČNOM I

CENTRALNOM OBJEKTU

prosinac, travanj

KAZALIŠNE PREDSTAVE ZA JASLIČKE SKUPINE

POSJET LICENCIRANE KAZALIŠNE SKUPINE

listopad, prosinac,

139

KAZALIŠNE PREDSTAVE – ORGANIZACIJA

POSJETA LICENCIRANE KAZALIŠNE SKUPINE I

Tijekom PG

IZLETI svibanj, lipanj

POSJETI MUZEJIMA ZA DJECU IZNAD 5

GODINA

tijekom godine za sve skupine koje pokažu

interes

NAZOČNOST I BLAGOSLOV SVEĆENIKA U

DANIMA KRUHA

listopad

POSJET ŠKOLI ZA DJECU ŠKOLSKE OBVEZNIKE svibanj

KLIZANJE ZA DJECU IZNAD 5 GODINA prosinac

POSJET KNJIŽNICI U JELKOVCU tijekom godine za sve skupine koje pokažu

interes

POSJET KAZALIŠTIMA ILI KINU ZA DJECU

IZNAD 5 GODINA

tijekom godine za sve skupine koje pokažu

interes

PROJEKTNI DAN / DAN OTVORENIH VRATA

(prema organizacijskim mogućnostima)

svibanj

SUDJELOVANJE NA DANIMA DJEČJIH VRTIĆA

U ORGANIZACIJI GRADSKOG UREDA

svibanj

PROVOĐENJE KORAKA EKO PROGRAMA tijekom cijele godine

VREDNOVANJE

analiza ponuđenog i realiziranog smislu zajedničke refleksije odgajatelja I pedagoga s

ciljem boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i

metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko

učenje.

liste pitanja za djecu

raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati, foto i video – zapisi,

dječje izjave i doživljaji i sl.

140

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA VRTIĆA

Odgajatelji i stručni suradnici neposredno s djecom provode različite programe. Da bi taj

proces tekao nesmetano i s visokom razinom stručnosti potrebna su stalna usavršavanja, kako

na nivou ustanove tako i individualna, stalne pedagoške, rehabilitacijske i psihološke radionice

u kojima bi se stjecala nova saznanja i razmijenila iskustva iz prakse.

Stručno usavršavanje je briga svakog djelatnika osobno i radnog kolektiva u cijelosti s ciljem

što stručnijeg i kvalitetnijeg rada, što šireg znanja jer vrtić je odgojno obrazovna institucija i

samo ga stručno osposobljeni kadrovi mogu razvijati. Stručno usavršavanje će teći kroz

individualno praćenje literature, kroz stručne radionice, radne dogovore, odgojiteljska vijeća,

kroz stručna usavršavanja organizirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i

Agencije za odgoj i obrazovanje, te drugih relevantnih organizacija i udruga.

Ciljevi, sadržaji i oblici stručnog usavršavanja usmjereni su na proširivanje, razmjenu i stjecanje

novih iskustava, znanja i vještina i razvijanje kompetencija stručnih djelatnika u funkciji što

kvalitetnijeg odgojno obrazovnog rada i zadovoljavanja potreba djece.

Zbog promišljanja svakodnevnog odgojno obrazovnog rada s djecom kvalitetno stručno

usavršavanje nužno, te da ono čini važan aspekt rada i profesionalnog identiteta. Stručnim

usavršavanjem jačamo kvalitetu rada, međusobne interakcije odgajatelja, kao i interakcije

odgajatelja i djece.

OPĆI CILJ

Proširivanje, razmjena i stjecanje novih, znanja, iskustava i vještina te razvijanje kompetencija

stručnih djelatnika u funkciji što kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog rada i zadovoljavanja

potreba djece.

SPECIFIČNI CILJEVI

- podržavanje razvoja osobnih potencijala i jačanje stručne kompetencije odgojitelja i stručnih

suradnika kroz edukacije, iskustveno učenje i timski rad na istraživanju i unapređivanju

odgojne prakse

- razvijanje i jačanje komunikacijske vještine potrebne za rad s djecom i roditeljima

- osvještavanje značaja grupne refleksije o odgojno-obrazovnom radu

141

- jačanje kompetencija odgojitelja u planiranju i vrednovanju svoga rada I.

1. Stručno usavršavanje unutar ustanove

Tablica: Prikaz planiranih radionica za pedagošku godinu 2016. / 2017.

MJESEC REALIZACIJE:

VODITELJ/VODITELJI: TEMA:

rujan M. Vrbat Milas, psiholog "Olakšavanje procesa prilagodbe za sudionice odgojno-obrazovnog procesa"

rujan V. Osmak, pedagog

„Dokumentiranje, planiranje

odgojno – obrazovnog procesa

i refleksija“

listopad Ivana Dokupil, logoped „Odgojitelj kao pravilan govorni model“

listopad I. Topolovec, rehabilitator „Hiperaktivni poremećaj i poremećaj pažnje“

Studeni J. Dabro Ključević, zdravstveni voditelj

„Utjecaj buke na zdravlje djeteta“

Studeni M. Vrbat Milas, psiholog

„Prevencija zlostavljanja – življenje i učenje prava u svakodnevnom radu“

prosinac V.Osmak, pedagog

„Dokumentiranje i planiranje odgojno – obrazovnog procesa i refleksija“

prosinac Ivana Dokupil, logoped

„Poremećaji glasa u djece (dječja promuklost) – kako je spriječiti da ne moramo liječiti?“

siječanj M. Vrbat Milas, psiholog

„Korištenje kognitivno bihevioralnih tehnika u radu s djecom“

siječanj J. Dabro Ključević, zdravstveni voditelj

„Zdravstveni rizici djece na izletima“

142

veljača I. Topolovec, rehabilitator „Poticanje razvoja fine motorike“

veljača J. Dabro Ključević, zdravstveni voditelj

„Najčešće ozljede djece u vrtiću (protokoli o sigurnosti djece)“

ožujak Ivana Dokupil, logoped „Važnost pjevanja pjesmica i brojalica u ranoj dobi“

ožujak V.Osmak, pedagog „Dokumentiranje i planiranje odgojno – obrazovnog procesa i refleksija“

travanj I.Topolovec, rehabilitator „Poticanje socijalne interakcije putem socijalnih priča“

travanj M. Vrbat Milas, psiholog „Pojam o sebi i samoprocjena“

svibanj J. Dabro Ključević, zdravstveni voditelj

„Važnost sna u dječjoj dobi“

svibanj Ivana Dokupil, logoped „Igre pokretom“

lipanj V.Osmak, pedagog

„Dokumentiranje i planiranje odgojno – obrazovnog procesa i refleksija“

lipanj I.Topolovec, rehabilitator

„Evaluacija rad s djecom s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama“

Radni dogovori održavat će se prema potrebama procesa odgojno obrazovnog rada, najmanje

šest puta tijekom pedagoške godine.

143

Prikaz rada Odgojiteljskih vijeća za pedagošku godinu 2016./2017.

Odgojiteljsko vijeće kao stručno tijelo vrtića ove pedagoške godine radit će u sastavu 58

odgojitelja, 6 trećih odgojitelja, 4 stručna suradnika, viša medicinska sestra i učitelj u

posebnim programima, kineziolog.

Red.broj

TEME Tko Kada

1. Prijedlog Izvedbenog godišnjeg plana i programa rada Vrtića za 2016./2017. Prijedlog kurikuluma vrtića za 2016./2017.

Ravnateljica i članovi stručno razvojne službe

Rujan, 2016.

2. Komunikacijski rod. sastanak Pedagog Studeni 2016.

3. Brain Gym u radu s djecom Rehabilitator Siječanj, 2017.

4. Dječja psihodrama Psiholog Ožujak, 2017.

5. Donošenje prijedloga ljetnog plana i programa rada DV „En ten tini“ za pedagošku godinu 2017. Izvješće odgojitelja vrtića o postignućima u odgojno obrazovnom radu za pedagošku godinu 2016./2017.

Ravnateljica

Stručno razvojna služba vrtića

Odgojitelji skupnih jedinica vrtića

Lipanj, 2017.

6. Donošenje prijedloga Godišnjeg izvješća o izvedbenom planu i programu rada vrtića za pedagošku godinu 2016./2017.

Ravnateljica i članovi stručno razvojne službe

Kolovoz, 2017.

144

Individualno stručno usavršavanje odgojitelja

Akcijska istraživanja

Akcijsko istraživanje je fleksibilan proces u kojem se smjenjuju akcija (promjena, poboljšanje)

i istraživanje (razumijevanje, znanje). Ono se koristi da bi se prikupile informacije o provođenju

neke društvene akcije ili intervencije.

Akcijska istraživanja su ograničena na oblast u kojoj se sprovodi akcija i na uzorak ispitanika na

koji se akcija odnosi. Zbog toga akcijska istraživanja nisu namijenjena generalizacijama i ne

zahtijevaju reprezentativne uzorke entiteta kojim se bave. Akcijska istraživanja teku paralelno

sa programom, društvenom akcijom ili društvenim problemom koji se istražuje, u kom slučaju

se istraživanjem prate promjene do kojih dolazi. Zato akcijska istraživanja često ne teku po

planu, nego se prilagođavaju tijeku akcije, a pojedine faze se ponavljaju. (Fajgelj, 2004, str.

240).

U ostvarivanju akcijskog istraživanja važnu ulogu imaju kritički prijatelji. Pojam kritički prijatelj

među prvima koristi Stenhouse. Za njega je kritički prijatelj osoba koja daje savjete i surađuje

s učiteljem u akcijskom istraživanju. Za razliku od savjetnika, kritički prijatelj je prije svega

učiteljev prijatelj koji je više zainteresiran za njegovo napredovanje nego za napredovanje

istraživanja. On kroz suradnju nastoji pomoći učitelju razviti svoje refleksivne kapacitete i

učenje. (Kember i sur., 19979, str. 464) U našim uvjetima stručni suradnici mogu preuzeti ulogu

kritičkog prijatelja odgajateljima u ostvarivanju njihovih akcijskih istraživanja.

Za akcijsko istraživanje je važno sustavno i planski prikupljati podatke o svemu bitnom što se

događa za vrijeme procesa implementacije plana. Pri tome možemo koristiti različite izvore

podataka: dokumentaciju, intervjue, ankete, skale procjena, sustavno promatranje i testove

(Mužić, 1999). Za razliku od ostalih istraživačkih pristupa, u akcijskim istraživanjima je u centru

akcija, tako da prikupljanje podatka služi informiranju sudionika istraživačkog procesa kako bi

tijekom cijelog procesa istraživanja mogli unositi potrebe promjene sa svrhom unapređivanja

prakse u skladu s postavljenim ciljevima. Prema tome, tu se ne radi samo o prikupljanju

podataka, već o sustavnom praćenju ostvarivanja planiranih aktivnosti.

Ove pedagoške godine odlučili smo se provesti četiri akcijska istraživanja u kojima će stručni

suradnici preuzeti uloge voditelja i kritičkih prijatelja, a odgajatelji uloge aktivnih istraživača.

Akcijska istraživanja predstavljat će dio individualnog stručnog usavršavanja odgojitelja unutar

145

ustanove. U svakom od četiri akcijska istraživanja sudjelovati će 7 odnosno 8 skupina djece te

njihovi odgajatelji. Sastanci na kojima će se provoditi zajedničke analize i refleksije sudionika

istraživanja održavat će se jednom mjesečno u periodu od listopada do lipnja.

Akcijsko istraživanje Skupine Odgajatelji Voditelj/kritički

prijatelj

1.“Utjecaj senzomotoričkog razvoja na razvoj samostalnosti“

Tintilinići, Tratinčice, Mišići, Slonići, Lavići, Pčelice, Leptirići

I. Krizmanić, A. Laušin, I. Pavić, I. Prodanović, I. babić, A. Ljubičić, D. Totić, D. Samodol, Ž. Radman, I. Šimunović, I. Račić, A. Topić, S. Hajsek, I. Novina

Ivana Topolovec, rehabilitator

2. „Rad s potencijalno darovitom djecom“

Dupini, Zebrice, Ježići, Vjeverice, Pužići, Zečići, Ivančice

M. Kuprešak, K.K. Klemen, I. Kolak, P. Zubak, J. Korbar, N. Brkić, A. Novak, N. Arambašić, M. Frančić, N. Saili, D. Sekulić, Ž. Juranović, N. hrgetić, I. Hlebec

Martina Vrbat Milas, psiholog

3. „Istraživanje i poticanje rane pismenosti djece u institucijskom kontekstu“

Tigrići, Žabice, Medvjedići, Ribice, Patkice, Jaglaci, Kaktusi, Suncokreti

N. Večerin, T. Švagelj, M. Barić, K.B. Gabud, A. Ančić, A. Čapin, D. Barać, D. Zbodulja, A. Ivković, P. Koledić, A. Š. Malec, G. Divković, J. Harmicar, I. H. Legin, R. Guja, I. Kušenić

Vesela Osmak, Pedagog

4. „Igre pokretom – utjecaj fine motorike šake i ruke na razvoj jezika i govora“

Vučići, Bubamare, Mravi, Vrapčići, Maslačak, Potočnice, Ružice

P. Sever, J. Živkušić, A. Kuljak, M. Lončarević, D. Kelčec, M. Slipac, A. Jurić, A. Barišić, I. Čutura, A. Bilal, N. Čačić, D. Drnjević, I. Jadro, K. Perković

Ivana Dokupil, logoped

146

2. Stručno usavršavanje izvan ustanove

Ovaj oblik stručnog usavršavanja omogućuje uvid u širu društvenu zajednicu koje omogućava

razmjenu i skustava, uvid u postignuća drugih kojim osiguravamo podizanje vlastite odgojno-

obrazovne prakse. Stručno usavršavanje izvan ustanove provodit ćemo kroz:

Teme vezane uz katalog stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje

Teme vezane uz individualna stručna usavršavanja, akcijska istraživanja, kraće i

posebne programe koji se provode u vrtiću

VREDNOVANJE

Uvid u dokumentiranje odgojitelja

Prezentacija postignuća


Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad

147

VI. SURADNJA S RODITELJIMA

UVOD

Dječji vrtić En ten tini njeguje partnerski stav prema roditeljima kao ravnopravnim članovima

vrtića s ciljem poticanja cjelovitog razvoja djeteta i zadovoljenja njegovih individualnih i

razvojnih potreba. U skladu s tim odgojitelji i stručni suradnici kontinuirano komuniciraju s

obiteljima kako bi stekli uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time

prilagodili odgojno-obrazovni proces. Naša nastojanja su da roditelj u svakom trenutku bude

informiran o organizaciji, radu i programima vrtića,zna kako njegovo dijete zadovoljava svoja

prava, potrebe i interese u vrtiću, da prati razvoj i napredovanje svoga djeteta uz stručnu

podršku djelatnika vrtića,da bude educirano odgojnim i zaštitnim postupcima i da mu se pruži

stručna pomoći podrška kako bi se osnažilo roditelje u njihovoj roditeljskoj ulozi. Potičemo

boravak s djetetom u vrtiću u periodu prilagodbe te uključivanje se u ostale segmente

odgojno-obrazovnog rada i, naposljetku,sudjelovanje roditelja u procjeni kvalitete rada vrtića.

U suradnji s roditeljima njeguju se vrijednosti obostranog poštovanja, prihvaćanja različitosti,

podržavanja i aktivnog slušanja


Partnerski odnos vrtića i roditelja ostvaruje se u aktivnostima u kojima je roditeljima

omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i

djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te upoznavanje vlastite

djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga. Takve aktivnosti u našem vrtiću provode se svake

pedagoške godine (npr. boravak roditelja u skupini tijekom procesa prilagodbe, radionice s

roditeljima u odgojnim skupinama, projektni dan i sl.), ali tijekom godina nastaju novi oblici

uključivanja roditelja u odgojno-obrazovni proces koji su se pokazali kao primjeri dobre prakse

te ćemo i ove godine nastojati da se te aktivnosti nastave (npr. predstave za djecu od strane

dramske skupine roditelja i odgojitelja, humanitarni božićni sajam i sl.).

Osim toga, kontinuirano se ulaže trud u tzv. kutiće za roditelje te izradu novih i aktualnih letaka

za roditelje.

Analiza suradnje s roditeljima ostvarene tijekom pedagoške godine 2015./2016. pokazuje

pozitivne pomake u kvantiteti i kvaliteti ostvarene suradnje s roditeljima. Ostvaruje se veći

148

broj individualnih konzultacija na razini vrtića, a širi se i spektar različitih oblika suradnje s

roditeljima (npr. radionice s roditeljima “Rastimo zajedno”, dramska skupina roditelja i

odgojitelja). Međutim, vidljivo je da i dalje postoji problem motiviranja roditelja na odaziv

roditeljskim sastancima, sam prosjek broja roditeljskih sastanaka po skupini ostaje konstantan

iz godine u godinu, i dalje postoje velike razlike među odgojnim skupinama u broju održanih

individualnih konzultacija…

OPĆI CILJ

Raditi na zadržavanju onih oblika i razine suradnje s roditeljima koju smo do sada postigli te

dodatno obogatiti sadržaje koji se roditeljima nude, nastaviti naša nastojanja u povećanju

kvantitete i kvalitete roditeljskih sastanaka i individualnih konzultacija u svim odgojnim

skupinama.

SPECIFIČNI CILJEVI

1. Nastaviti rad na povećanju kvalitete i kvantitete individualnih konzultacija s roditeljima u

svim odgojnim skupinama s naglaskom na odgojne skupine koje su ranijih godina

ostvarivale slabiju suradnju s roditeljima

2. Povećati kvalitetu i kvantitetu roditeljskih sastanaka kod skupina koje su u ranijim

razdobljima imale manje sastanaka te nastaviti inzistirati na organizaciji roditeljskih

sastanaka komunikacijskog tipa.

3. Povećati stupanj participacije roditelja u neposrednom radu svih odgojnih skupina kroz

različite oblike ovisno o dobi i interesu djece: proces prilagodbe, radionice, projekte, i sl.

Roditeljima se uz pomoć različitih oblika dokumentacije treba omogućiti uvid u tijek i

smisao različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti u ustanovi.

4. Održavati postojeće oblike suradnje s roditeljima i animirati veći broj roditelja da se uključe

u njih (Dramska skupina, Projektni dan, Dani dječjih vrtića Grada Zagreba, Dana kruha,

Humanitarni Božićni sajam…)

5. Raditi na jačanju roditeljskih kompetencija kroz nastavak rada na programu “Rastimo

zajedno” i ostale oblike informiranja (tribine, brošure, letci, internet stranica…)

6. Osnovati Klub za roditelje

149

PLAN DJELOVANJA

Zadaće

1.U odnosu dijete

pružiti djetetu osjećaj sigurnosti i pripadnosti odgojnoj skupini i vrtiću

jačati djetetov identitet kroz prepoznavanje posebnosti njegove obitelji i

uvažavanje kulturalne, vjerske i nacionalne različitosti

kroz razvoj povjerenja i kvalitete u komunikaciji roditelj – odgojitelj osigurati

pravovremene i bitne informacije o djetetovim jakim stranama, potrebama i

interesima u svrhu osiguranja adekvatnih uvjeta za djetetov rast i razvoj

2. U odnosu na odgojitelje i druge djelatnike

podržavanje i poticanje jasne komunikacije usmjerene na dobrobit djeteta

jačanje komunikacijskih kompetencija odgojitelja u interakciji s roditeljima

senzibiliziranje odgojitelja za prepoznavanje specifičnih potreba roditelja koji

trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje

pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema vezanih uz pravo

djeteta na zdravo okruženje i zaštite svih njegovih prava

konstruiranje razvojno poticajnog prostorno - materijalnog konteksta

permanentno informiranje na relaciji vrtić (odgojitelj) – obitelj (internetska

komunikacija, brošure, plakati, letci,radionice, dokumentacija o djetetu)

uvažavanje specifičnosti obiteljskog okruženja i poticanje interkulturalnosti

3. U odnosu na roditelje

poticanje i prihvaćanje roditeljske inicijative za aktivno sudjelovanje u ostvarivanju

procesa

osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz radionice „Rastimo zajedno“ i ostale

oblike informiranja roditelja (tribine, radionica, predavanja, brošure, letci, stručni

tekstovi na internet stranici)

rješavanje aktualnih razvojnih i odgojnih problema na individualnim konzultacijama

(odgojitelj, stručni suradnici) te planiranim roditeljskim sastancima

150

VREMENIK, NOSITELJI I VRIJEME REALIZACIJE SURADNJE S RODITELJIMA

RADNJE VRIJEME REALIZACIJE NOSITELJI

Poticati boravak roditelja s djecom u vrijeme prilagodbe

rujan Odgojitelji i članovi stručno-razvojne službe

Izrada informativnih letaka i brošura, stručnih tekstova na internet stranici za roditelje ovisno o aktualnim temama, problemima i interesima


Odgojitelji i članovi stručno-razvojne službe

Radni dogovor za pripremu roditeljskih sastanka s novoformiranim odgojnim skupinama

rujan Odgojitelji skupina Lavići, Pčelice, Mišići, Tratinčice, Tintilinići i članovi stručno-razvojne službe

Prvi roditeljski sastanci s novoformiranim odgojnim skupinama Lavići, Pčelice, Mišići, Tratinčice, Tintilinići i

rujan Odgojitelji navedenih skupina i članovi stručno-razvojne službe

Ponuditi roditeljima termine za individualne konzultacije

rujan Odgojitelji

Organizacija dramske skupine i pozivanje roditelja da se uključe u dramsku skupinu

rujan, listopad Odgojitelji- članovi dramskih skupina centralnog i područnog objekta

Organizacija kluba za roditelje studeni Pedagog V. Osmak, psiholog M. Vrbat Milas, odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar

Konzultacije stručnih suradnika s odgajateljima za podršku u organizaciji individualnih konzultacija i roditeljskih sastanaka

listopad, studeni Članovi stručno- razvojne službe

Organizacija Božićnog sajma prosinac Odgojitelji, članovi stručno- razvojne službe

Organizacija predstave Dramske skupine roditelja i odgojitelja

prosinac Odgojitelji i roditelji- članovi dramskih skupina centralnog i područnog objekta

151

Iniciranje individualnih konzultacija


Odgojitelji

Organiziranje roditeljskih sastanaka i tribina sa stručnim temama


Članovi stručno- razvojne službe

Organizacija roditeljskih sastanaka i radionice


Odgojitelji

Svakodnevno informiranje roditelja kroz uređivanje kutića za roditelje


Odgojitelji

Svakodnevno informiranje roditelja kroz uređivanje internet stranice


Odgojitelji i članovi stručno- razvojne službe

Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces kroz radionice s djecom


Odgojitelji

Radni dogovor za animiranje roditelja na radionice „Rastimo zajedno“

siječanj Pedagog V. Osmak, psiholog M. Vrbat Milas, odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s odgojiteljima jasličkih skupina

Obavještavanje roditelja o početku provedbe ciklusa radionica „Rastimo zajedno“ na internet stranici, kutićima za roditelje i ulaznim vratima

siječanj Pedagog V. Osmak, odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s odgojiteljima jasličkih skupina

Provedba ciklusa od 11 radionica „Rastimo zajedno“

siječanj, veljača, ožujak, travanj

Pedagog V. Osmak, odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar

Organizacija predstave Dramske skupine roditelja i odgojitelja

ožujak Odgojitelji i roditelji- članovi dramskih skupina centralnog i područnog objekta

Organizacija i provedba Projektnog dana

travanj, svibanj Odgojitelji i članovi stručno- razvojne službe

Sudjelovanje na Danima dječjih vrtića Grada Zagreba

travanj, svibanj Odgojitelji i članovi stručno- razvojne službe

Provođenje inicijalnih razgovora prilikom upisa u dječji vrtić

svibanj Članovi stručno- razvojne službe

152

Provedba anketnog upitnika za

roditelje

lipanj Odgojitelji i članovi stručno-

razvojne službe

Analiza suradnje s roditeljima na

temelju pedagoške

dokumentacije

kraj lipnja Članovi stručno- razvojne

službe

VREDNOVANJE

anketni upitnik za roditelje o procjeni određenih segmenata rada DV „En ten tini“i

analiziranje anketa: primjedbi, pohvala, sugestija i podrške

prisutnost roditelja na roditeljskim sastancima i radionicama

godišnja analiza suradnje s roditeljima: praćenje uključenosti roditelja (brojem i

postotkom)

analiza i valorizacija postignuća kroz dokumentirane materijale i etnografske

snimke (foto- i video- dokumentacija, dječji radovi, zapisi izjava)

evaluacijski upitnici za roditelje prije i nakon završetka radionica

Osnaživanje roditelja u njihovoj roditeljsko ulozi kroz program radionica s roditeljima

„Rastimo zajedno“

Program “Rastimo zajedno” nastao je kao dio UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i

poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!” uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje.

Polazište Programa je Konvencija UN-a o pravima djeteta koja, između ostalog, sadrži poruku

da roditelji imaju pravo na podršku države u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti. Stoga je

svrha programa radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” omogućiti protok informacija,

znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih

odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja, tako i djeteta.

Glavni cilj Programa je stvoriti osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s voditeljicama

radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo i o

načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao roditelja te

doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa

153

znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na

dobrobit djeteta (i roditelja).

Ova pedagoška godina će biti treća godina za redom otkako se u vrtiću provodi ovaj program.

Ciklus uključuje 11 radionica (svaka traje 2 sata) koje će biti održavane jednom tjedno,

ponedjeljkom u periodu od veljače do kraja svibnja 2017. godine. Ove godine program će

provoditi 3 voditeljice: odgojiteljice Jelena Korbar i Ana Kuljak i pedagoginja Vesela Osmak.

Tablica pokazuje tempo provedbe programa:

1. Roditelji 21. Stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kako ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

154

VII. SURADNJA S OSTALIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA BITNIMA ZA RAD VRTIĆA

S ciljem populariziranja djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja kao i njenog

osuvremenjivanja planiramo još sveobuhvatniju i kvalitetniju suradnju sa svim čimbenicima

društvene sredine koji mogu unaprijediti ili na bilo koji način doprinijeti kvaliteti našeg

djelovanja, pomoći nam i pozitivno utjecati na našu cjelokupnu djelatnost, a osobito na

psihofizički razvoj predškolskog djeteta.

S obzirom na to, planiramo i želimo suradnju s:

1. Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa(pravni i stručni segmenti)

- Agencijom za odgoj i obrazovanje – unapređivanje i osuvremenjivanje programa

rada (edukacija odgojno-obrazovnih radnikA)

- Suradnja vezano za verifikaciju posebnih programa koje provodimo u vrtiću

2. Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport na ustroju i financiranju, projektima

i stvaranju uvjeta rada, organizacijom boravka u Gradu mladih

3. Edukacijsko - rehabilitacijskim fakultetom na proširivanju znanja na projektu „PATHS-

RASTEM“; procesa dijagnostike i (re)habilitacije djece

4. Odsjekom za pedagogiju FF-a i Učiteljskom Akademijom na unapređivanju odgojno -

obrazovne prakse studenata

5. Odsjekom za psihologiju FF-a na proširivanju psihologijskih saznanja (teorija, modela,

metoda) bitnih za poticanje ranog razvoja djece

6. Uredom gradonačelnika u organiziranju posjeta djece Gradskoj upravi i gradonačelniku

Grada Zagreba,“

7. Gradskom četvrti Sesvete u organizaciji i provedbi odgojno obrazovnog rada, stvaranju

uvjeta rada i organiziranju posjeta vijećnika vrtiću prilikom predstavljanja projekta

„Odgoj i obrazovanje za okoliš

155

8. Zagrebačkim holdingom d.o.o., Podružnicom Zrinjevac u oplemenjivanju okolnog

prostora područnog objekta

9. Udrugom „Korak po korak“ na stručnom usavršavanju odgojnih djelatnika(provedba

programa “Prevencija zlostavljanja djece rane i predškolske dobi“)

10. Domom zdravlja Sesvete i drugim domovima zdravlja u Gradskoj četvrti u svrhu

zdravstvene zaštite

11. Centrom za socijalnu skrb Zagreb s područnim uredom Sesvete na zajedničkoj skrbi o

djeci iz ugroženih socijalnih sredina i depriviranih obitelji

12. Specijaliziranim centrima i javno zdravstvenim ustanovama u svrhu razmjene stručnih

iskustava, dijagnostici, tretmanu i praćenju razvoja, odnosno rehabilitacije djece:

a) Klinikom za dječje bolesti, Klaićeva 16,

b) Poliklinikom SUVAG,

c) Centrom za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“,

d) Poliklinikom za zaštitu mentalnog zdravlja djece- KBC “Rebro“,

e) Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama,

Goljak 2

f) Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba, Đorđićeva 26,

g) Centrom za rehabilitaciju „Zagreb“, Sloboština,

h) Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida

i) MODUS-om - centrom za djecu, mlade i obitelj

j)Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, na profesionalnoj pomoći

u brizi o djeci s različitim traumatskim iskustvima i djeci koja su rizična za traumatizaciju

13. Uredom pravobraniteljice za djecu, Zagreb, na zaštiti dječjih prava

14. Mjesnom samoupravom na poboljšanju uvjeta življenja

a. MUP-om Sesvete na sigurnosti

b. Sanitarnom inspekcijom Grada Zagreba

156

15. Župnim uredima Sesvete, Sesvetska Sela i Sopnica na odgoju u vjeri i toleranciji

16. Osnovnom školom Novi Jelkovec

a. Razmjena podataka o razvojnom, odgojnom i zdravstvenom statusu djece

polaznika osnovne škole

b. Posjeta djece, budućih đaka osnovnim školama (susret s đacima, učiteljima,

upoznavanje školskih prostora, učionice, dvorane knjižnice...)

17. Muzejima– posjeti, stjecanje novih kvalitetnih iskustava i znanja

18. Odjelom Gradske knjižnice u Novom Jelkovcu u svrhu upoznavanja sadržaja knjižnice i

učenja o procesu posuđivanja knjiga, te organiziranog profesionalnog pripovijedanja

priča, sudjelovanja na radionicama za djecu

19. ZKL i ostalim kazališnim kućama, „Trešnjom“, kazališnim kućama: „Mak teatar“,

„Produkcija Z“, „Bubamara“ u organizaciji predstava

20. Zagrebačkim klizačkim savezom na organizaciji učenja klizanja djece iznad pet godina

21. Udrugom „Djeca prva“ - projekt „Igrom do škole“ (podrška roditeljima u zahtjevnoj

ulozi, djeci u pripremi za život)

22. S dječjim vrtićima Grada Zagreba i Republike Hrvatske na razmjeni iskustava i stručnih

znanja

23. Udruga „Lijepa naša“ – suradnja u provedbi „Međunarodnog programa odgoja i

obrazovanja za okoliš“(edukacija, suport koordinatora u promišljanju i provedbi

programskih koraka…)

24. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje – suradnja u svezi provedbe programa

„Samovrednovanje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“(materijali,

stručna podrška, evaluacija..)

29. Trakostyan toursom na organizaciji izleta djece

30. Naj-domus d.o.o. i ISO-MAX pri nabavi potrošnog materijala

157

31. Plesnim studijom „Step by step“ u provođenju kraćeg programa i nastupima na

obilježavanju 5. godišnjice vrtića

32. Dječjim vrtićima Grada Zagreba i Hrvatske na razmjeni iskustava i stručnih znanja

33. Unijom Roma Hrvatske i Udrugom Roma Zagreba i zagrebačke županije te vrtićima

Grada Zagreba u provedbi projekta IPA FERTEO „Od jednakih prava k jednakim

mogućnostima“

34. Gradom mladih pri organizaciji i boravku djece predškolaca u prirodi (Granešina)

158

VIII. FINANCIRANJE PROGRAMA

Sredstva za financiranje programa osigurana su:

-naplatom od roditelja – korisnika sukladno cijeni programa prema odluci osnivača-

sufinanciranjem i participacijom u cijeni usluga vrtića(Gradski ured za obrazovanje kulturu i

sport)

-drugim sredstvima, zakonom dopuštenih izvora

-donacijama

Predviđeni troškovi programa obuhvaćaju:

-redovito poslovanje vrtića

-nabavu i održavanje sredstava i pomagala za rad

-održavanje higijene prostora i opreme

-plaće radnika

-naknadu radnicima za provođenje posebnih programa(cjelodnevnih, kraćih…)

-nabavu stručne literature

-za stručno usavršavanje radnika

-drugi radovi i izvanredni troškovi za potrebe unapređivanja i provođenje kurikuluma

159

IX. RAD UPRAVNOG VIJEĆA

ZA RAD UPRAVNOG VIJEĆA POTREBNO JE SLJEDEĆE:

Osigurati optimalne uvjete rada članova Upravnog vijeća (vrijeme, dinamika, mjesto i

sl.)

Pravovremeno pripremati sjednice Upravnog vijeća putem suradnje predsjednice

Upravnog vijeća i ravnateljice

Kontinuirano izvještavati članove Upravnog vijeća o realizaciji donesenih odluka s

prethodnih sjednica i događajima u vrtiću

Pravovremeno obavlja sve poslove i zadaće utvrđene čl.42.Statuta vrtića

Donosi odluke o raspisivanju natječaja za zasnivanje radnog odnosa na određeno

(zamjene za bolovanja) i na neodređeno vrijeme i donosi odluke o zasnivanju radnih

odnosa po raspisanim natječajima

Usvaja periodične i godišnje financijske planove i izvješća

Usvaja Plan upisa djece u programe predškolskog odgoja i naobrazbe za pedagošku

godinu 2016./2017.

Usvaja Izvedbeni godišnji plan i program rada vrtića, kao i izvješće za pedagošku

2016./2017.godinu,kurikulum vrtića te izvješće o radu vrtića za pedagošku

2016./2017. godinu i sl.

Razmatra i odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa Zakonom i svim Općim aktima

vrtića

160

X. BITNE ZADAĆE RADA RAVNATELJICE I STRUČNIH SURADNIKA

1. RAVNATELJICA

Programske aktivnosti

Sudjelovanje u promišljanju i izradi Izvedbenog godišnjeg plana i programa

Sudjelovanje u promišljanju i izradi kurikuluma vrtića

Praćenje, procjenjivanje i unapređivanje ustrojstva rada glede kvalitetne realizacije

planiranih programa i akcijskih koraka na razini ustanove i odgojnih jedinica

Praćenje, procjenjivanje i evaluiranje rezultata rada ustanove

Praćenje, procjenjivanje i evaluiranje uvjeta rada u periodu prilagodbe s ciljem

unapređivanja kvalitete tog segmenta odgojno obrazovne prakse

Izvješćivanje o realizaciji zadaća sa sastanka ST

Daljnje unapređivanje kulture ustanove

Participiranje u unapređivanju partnerstva s roditeljima (na nivou vrtića, odgojnih

jedinica, individualnim konzultacijama i kontaktima)

Participiranje u promišljanju, izradbi i provedbi programa, akcijskih istraživanja…te

usavršavanju odgojitelja (osiguravanje materijalnih uvjeta, motivacija odgojitelja na

rad na sebi, rad u timu….)

Ostvarivanje individualnog stručnog usavršavanja (stjecanje novih vještina,

kompetencija i inteligencija)

Strategije:

Radni dogovori

Sastanci ST-a


Izvješćivanje

OV

161

Nosioci:

Ravnateljica

Stručni suradnici

Vrijeme realizacije:

Tijekom godine, prema planu

Prema potrebi procesa

Način evaluacije /indikatori kvalitete:

Analiza radnih dogovora, zaduženja i zaključci

Analiza zaključaka sa sastanka ST-a

Analiza zaključaka sa sastanka OV-a

Analiza postignuća (individualnih, timskih…).

PLANIRANA SATNICA

Ukupno zaduženje s blagdanima i god.odmorom:2144

Radni dani:226

Dani godišnjeg odmora:272

Stvarno zaduženje:1808

Struktura posla Ukupno sati rada

Godišnji odmor Stvarno zaduženje

Tjedno zaduženje

1.Ustrojstvo rada

365 8

2.Materijalni uvjeti

300 6

3.i4.Praćenje i unapređivanje odgojno obrazovnog procesa

400 9

5.Suradnja s roditeljima

100 3,5

162

6.Suradnja s društvenim okruženjem

130 3,5

7.Stručno usavršavanje:

-individualno

-odg. Vijeće

-izvan ustanove

125

70

20

35

4

8.Rad stručnog tima

50 1

9.Ostali poslovi:

-Upravna vijeća

-zaštita na radu

-protupožarna zaštita

-sindikat

-poslovna suradnja

-zaštita okoliša

-tim za kvalitetu

-neplanirani poslovi

225

35

20

20

10

30

50

25

35

5

10.Dnevni odmor

113

UKUPNO 1808 272 1695 40

163

PEDAGOG


U ODNOSU NA DIJETE

Praćenje i procjenjivanje potreba i uvid u proces prilagodbe u svim skupinama, primarne

potrebe u jaslicama -

Praćenje socijalizacije u skupinama s djecom s teškoćama u razvoju i djecom s posebnim

potrebama, procjena potreba djece.

Praćenje i prepoznavanje specifičnih interesa djece

Sudjelovanje u izradi i realizaciji posebnih projekata- prema interesima djece pojedinih

skupina

Planiranje i sudjelovanje u jednodnevnim izletima i druženjima / djeca,

odgojitelji,roditelji /

Praćenje realizacije plana/integracija djece s TUR-om

Sudjelovanje i praćenje realizacije različitih aktivnosti djece u skupinama - Dani kruha,

Božić, Poklade, Uskrs, Dan planete zemlje i sl.

Sudjelovanje u procjeni razvojnog statusa i potreba djeteta, izrada mišljenja o razvojnim

osobitostima djece

Praćenje boravka na zraku djece, kretanja i kreativnosti u sigurnom okruženju vrtića

Praćenje provedbe projekta PATHS _ RASTEM i reakcija i ponašanja djece

praćenje odg.obr. rada u skupini s početnim (situacijskim) učenjem engleskog jezika

praćenje i promatranje djece u sklopu akcijskog istraživanja

U ODNOSU NA ODGAJATELJE

Materijalna priprema : organizacija prostora i obogaćivanje materijalnog okruženja, u

sklopu akcijskih istraživanja

pomoć pri izboru i definiranju razvojnih zadaća

Uspostavljanje ritma primjerenog potrebama djece

Sudjelovanje u identifikacijii praćenje potreba djece u - jaslicama i vrtićkim skupinama

Konzultativni rad o postupcima s integriranom djecom s TUR

164

Pomoć u suradnji s roditeljima organizacija i sudjelovanje u grupnim i individualnim

oblicima suradnje

Vođenje tima odgajatelja pri provođenju akcijskog istraživanja

Stručno usavršavanje odgojiiteljica-pomoć u provedbi individualno stručnog

usavršavanja odgojiteljica i praćenje njegove realizacije

Organizacija i održavanje stručnih aktiva,radionica i radnih dogovora - razmjena

iskustava i postignuća

Informiranje o stručnoj literaturi za rad i usavršavanje

Pripremanje i sudjelovanje u radu OV-a

Supervizija u odgojno-obrazovnom radu - osviještavanje uloge odgajatelja u odgojno

obrazovnom radu

Praćenje rada odgojiteljica pripravnica prema Planu stažiranja

Procjena i rad na podizanju kvalitete komunikacije – dijete dijete, dijete odrasli, odrasli

odrasli

Evaluacija rada odgojitelja u skupini

rad na stručnim temama koje bi se prezentirale na stručnim skupovima, aktivima i

stručnim časopisima


Vođenje dokumentacije o radu s odgajateljima

U ODNOSU NA RODITELJE

Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima

djeteta

Stalni kontakt s roditeljima tijekom adaptacije djeteta u ustanovi



Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za nove roditelje


Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem

165

Informiranje roditelja o ustanovi, programima i principima odgojno obrazovnog rada

rada u našuj ustanovi

Individualni savjetodavni razgovori / ili inicijativom Vrtića ili na zamolbu roditelja /

Prisustvovanje roditeljskim sastancima na nivou dobnih skupina prema temi ili

problematici komunikacijski tip RS-a

Izrada instrumenata za evaluaciju suradnje i postignuća na realaciji Vrtić Obitelj;

Uključivanje roditelja u neposredan rad s djecom kao i cjelokupni odgojno obrazovni

proces informiranje, izrada pisanih materija la za informiranje i pomoć roditeljima ,

radionice, evaluacija /

Uključivanje roditelja u evaluaciju rada i rezultata u skupini i Vrtiću

U ODNOSU NA STRUČNI TIM


Sudjelovanje u promišljanju i izradi Kurikuluma vrtića

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća

Stručna pomoć u organizaciji rada odgojnih skupina

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju djelatnika kako je predviđeno planom i

programom Vrtića, razmjerno poslovima i zadacima rada rehabilitatora

Stručno usavršavanje pedagoga

Praćenje i proučavanje stručne literature, praćenje periodike

sudjelovanje u definiranju primarnih zadaća vrtića i razradi planova i programa –

zajednička analiza praćenja odgojno-obrazovnog procesa –

-analiza i pronalaženju novih strategija radi poboljšanja kvalitete u radu / dnevni odmor,

boravak na zraku i sl. /

Sugestije i pomoć u rješavanju organizacijskih pitanja narudžbi didaktike, potrošnog

materijala i stručne literature

U ODNOSU NA DRUŠTVENU SREDINU

Gradski ured za obrazovanje......

Ministarstvo prosvjete i športa

Agencija za odgoj i obrazovanje

166

Dječji vrtići grada

Filozofski fakultet

Učiteljska akademija, Odsjek za izo-brazbu odgojitelja predškolske djece

Udrugom „Korak po korak“ na stručnom usavršavanju odgojnih djelatnika

Uredom pravobraniteljice za djecu, Zagreb, Hebrangova

Povezivanje s društvenim čimbenicima na obogaćivanju odgojno-obrazovnog rada:

Suradnja sa slobodnim umjetnicim lutkarima, piscima, muzičarima, mađioničarima

kazališta : Mala scena, ZKL, Žar ptica, Trešnja, kazališta u posjeti

Župnim uredima Sesvete, Sesvetska Sela i Sopnica,


STRATEGIJE:

Konzultacije s roditeljima

Rad s odgajateljima

Radni dogovori


Sastanci ST-a

Izvješćivanje

Dokumentiranje

OV

uvidi u rad u odgojno – obrazovnom procesu

sistematsko praćenje i vrednovanje

radni dogovori s provoditeljima odgojno – obrazovnog procesa

radionice i predavanja

intervjui i konzultacije

pisani materijali

nabava didaktičkog materijala

instrumenti vrednovanja

praćenje stručne literature

167

VRIJEME REALIZACIJE:



NAČIN EVALUACIJE /INDIKATORI KVALITETE:

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama, zapažanje odgajatelja o dječjim

reakcijama, mišljenju





Inicijalno stanje u skupinama procjenama,

anketama



Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim

razgovorima



PLANIRANA SATNICA

Ukupno zaduženje s blagdanima i god.odmorom: 2144

Radni dani:260

Sati godišnjeg odmora:248

Stvarno zaduženje: 1832

168


Godišnji odmor

Stvarno zaduženje

Tjedno zaduženje

Djeca (neposredni rad) 445 10

Roditelji (neposredni rad) 90 2

Odgajatelji (neposredni rad) 550 12

Stručni tim 90 2

Društveno okruženje 110 2,5

Stručno usavršavanje 140 3

Administrativni poslovi (vođenje dokumentacije, priprema, izvješća, planovi i sl)

300 6

Pauza 115 2.5

UKUPNO 2144 24O 1840 40

ZDRAVSTVENA VODITELJICA


u odnosu na dijete

Stvaranje optimalnih uvjeta i povećavanje efikasnosti u preveniranju bolesti, očuvanju

i unapređenju zdravlja

Unapređenje cjelokupnog procesa za provođenje njege, odgoja i zaštitu djece

Organiziranje procesa koja će omogućiti zadovoljavanje djetetovih individualnih

potreba

Osvještavanje djeteta o važnosti i načinima brige za vlastito zdravlje, potencijalnim

opasnostima u okolini i upućivanje u mjere opreza i zaštite

Praćenje zdravstvenog statusa iz liječničke svjedodžbe i knjižice procijepljenosti

Praćenje aktualnih bolesti i epidemioloških indikacija te provođenje trijaže

Vršenje antropometrijskih mjerenja djece

169

Vođenje propisane zdravstvene dokumentacije – za dijete ( zdravstveni karton, dosje,

liste antropometrijskih mjerenja) – za vrtić ( evidencije o epidemiološkim indikacijama,

higijensko sanitarnom nadzoru, pobolu, ozljedama i zdravstvenom odgoju)

Praćenje ukupnih izostanaka zbog pobola djece

Pružanje prve pomoći kod akutnih stanja i ozljeda

Rad na otkrivanju i trijaži djece s posebnim zdravstvenim potrebama ( kronične

bolesti, alergije na hranu, febrilne konvulzije); upoznavanje odgojitelja s zdravstvenim

stanjem i potrebama te djece

Rad na poticanju i održavanju zdravih prehrambenih navika djece i razvijanje kulture

blagovanja

Promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira nove namirnice

Otkrivanje i praćenje djece s posebnim nutritivnim potrebama

U odnosu na odgojitelje

Edukacija odgojitelja o načinima prevencije bolesti i ozljeda, očuvanje zdravlja djece i

promoviranja zdravih stilova života

Suradnja i stručna pomoć u odnosu na zdravstveni status i zdravstvene potrebe djece

te postupcima u odnosu na zadovoljavanje istih


Edukacija o mjerama očuvanja zdravlja djece, provođenje programa zdravstvenog

sadržaja koji promiču vrijednosti zdravlja

Edukacija o postupcima u hitnim stanjima i akutnim oboljenjima djece

Edukacija o odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu boravka na zraku

Pomoć u pripremi organiziranih izleta u prirodu višednevnom boravku u prirodi i

drugim odgojno zdravstvenim programima izvan vrtića

Rad na zdravstvenom odgoju i zdravstvenom prosvjećivanju s odgojiteljima (

individualno i grupno, ovisno o ukazanoj potrebi)

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju posebnih potreba djeteta sa zdravstvene

strane

Vođenje stručnih radionica zdravstvene tematike

170

Vođenje dokumentacije

Individualne konzultacije i dogovori


Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o zdravstvenom statusu

djeteta

Rad na zdravstvenom odgoju i zdravstvenom prosvjećivanju roditelja vezano za

očuvanje djetetovog zdravlja

Savjetodavni rad s roditeljima, individualni rad

Organizacija i sudjelovanje na roditeljskim sastancima sa zdravstvenim temama

Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za roditelje novoupisane djece

Prikupljanje medicinske dokumentacije kod djece s posebnim zdravstvenim

potrebama


Edukacija roditelja o pravilnoj prehrani djece te o važnosti oralne higijene

u odnosu na stručni tim


Izrada radnog plana i programa zdravstvenog voditelja


Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno izvođenje njege, odgoja i zaštite djece

Sudjelovanje na sastancima stručno razvojne službe i podnošenje izviješća o radu u

proteklom periodu

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju djelatnika vrtića ( odgojitelji, tehničko osoblje)

kako je predviđeno planom i programom rada vrtića

Stručno usavršavanje zdravstvene voditeljice

Praćenje i proučavanje stručne literature iz područja

171

u odnosu na društvenu sredinu

Kontinuirana suradnja s Domom zdravlja, dječjim dispanzerom

Suradnja sa stomatološkom poliklinikom

Suradnja s higijensko epidemiološkim odjelom

Suradnja sa sanitarnom inspekcijom

Suradnja s Zavodom za javno zdravstvo

Suradnja s Klinikom za dječje bolesti, Klaićeva

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima, javno

zdravstvenim tribinama

Strategije:

Individualni i grupni rad s djecom i odgojiteljima

Konzultacije s roditeljima – individualno i grupno

Rad s odgajateljima

Radni dogovori

Sastanci ST-a

Izvješćivanje

Dokumentiranje

OV





Praćenje i analiza pobola i povreda djece

Praćenje i analiza aktivnosti na zraku

Praćenje i analiza konzumiranja obroka

Antropometrijska mjerenja

Zapažanja odgojitelja u odnosu na reakcije djece

Dječji radovi vezani uz projekte, izjave djece, foto i video dokumentacija

Zdravstvena kontrola namirnica i procjenjivanje mikrobiološke čistoće prostora pripreme

hrane

172

Anketa za odgojitelje i roditelje

PLANIRANA SATNICA


Radni dani:260



Područje rada Ukupno sati

rada

Godišnji

odmor

Stvarno

zaduženje

Tjedno

zaduženje

Tehničko osoblje 458 10

Djeca 251 5,5

Roditelji 366 8

Odgajatelji 366 8

Stručni tim 46,5 1

Stručno

usavršavanje

46,5 1

Administrativni

poslovi

137 3

Društveno okruženje 46,5 1

Pauza 114,5 2,5

UKUPNO 2144 248 1832 40

REHABILITATOR


u odnosu na dijete

Promicanje inkluzije djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama i teškoćama

u razvoju, osiguravanje njihovih prava na prihvaćanje, razumijevanje. Stvaranje

pozitivnog ozračja i uvažavanje različitosti dobro osmišljenim radom u skupini, s

odgojiteljima i roditeljima.

Poticati cjelovit razvoj djetetove osobnosti, očuvanjem stečenih sposobnosti i

sprečavanjem nastanka novih poteškoća pravodobnim rehabilitacijskim radom i

praćenjem razvoja djece.

173

Radna području priprema i poboljšanja spremnosti djece za polazak u školu

Sudjelovanje u procjeni razvojnog statusa i potreba djeteta, izrada mišljenja o

razvojnim osobitostima djece

Otkrivanje i praćenje djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

Odabiranje instrumentarija za identifikaciju po odgojnim skupinama

Prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom

Poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s djecom s teškoćama u razvoju

Prikupljanje podataka u svrhu izrade anamneze

Izrada programa opservacije za dijete s teškoćom u razvoju

Neposredan rad s djecom s teškoćama u razvoju - Sistematsko praćenje razvoja

djeteta s teškoćom i utvrđivanje statusa pojedinog područja razvoja

Sudjelovanje u pripremama djece za polazak u školu

U odnosu na odgajatelje

Senzibilizacija odgojitelja na djecu s posebnim potrebama

Senzibilizirati i educirati odgojitelje za prepoznavanje i zadovoljavanje potreba djeteta s

teškoćom u razvoju te poticanje njegova cjelovitog razvoja

Planski i sistematski provoditi projekte na području tolerancije na različitost


Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka u procesu adaptacije djeteta

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju posebnih potreba djeteta

Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i potrebama djeteta s teškoćama u razvoju

Upoznavanje s posebnim oblicima rada, metodama rada i specifičnim pomagalima (po

potrebi)

Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta s teškoćom

Sudjelovanje u planiranju i programiranju njege, odgoja i obrazovanja djece s TUR-om

Sudjelovanje u konkretizaciji razvojnih zadataka za pojedino dijete s teškoćom

Dogovori o suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama

174

Razmjena informacija o razvojnim osobitostima tijekom valorizacije odgojno-obrazovnog

rada

Izrada sistema evidencije i vođenja dokumentacije o praćenju razvoja djece s TUR-om


Stručno usavršavanje djelatnika (radionice)

Praćenje stručne literature i periodike iz područja defektološke znanosti

Sudjelovanje u provođenju internih oblika stručnog usavršavanja.

Vođenje dokumentacije o suradnji s odgojiteljima


Suradnja, zajedničko djelovanje na zadovoljavanju posebnih potreba djeteta, aktivnim

sudjelovanjem u procesu inkluzije


djeteta

Stalni kontakt s roditeljima tijekom adaptacije djeteta u ustanovi

Savjetodavni rad s roditeljima

Informiranje roditelja o specifičnostima razvojnih potreba djeteta

Sudjelovanje roditelja u izradi individuliziranog programa za dijete


Upućivanje na dodatne specijalističke preglede, dijagnostike i tretmane u specijalizirane

ustanove


Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za nove roditelje


Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem

175

u odnosu na stručni tim




Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno izvođenje njege, odgoja i zaštite djece s

teškoćama u razvoju



programom Vrtića, razmjerno poslovima i zadacima rada rehabilitatora

Stručno usavršavanje rehabilitatora

Praćenje i proučavanje stručne literature, praćenje periodike iz područja rehabilitacije

Educiranje i usavršavanje za primjenu i izbor odgovarajućih metoda i tehnika praćenja

djece s posebnim potrebama.

u odnosu na društvenu sredinu

Kvalitetniji prijenos informacija relevantnih za integracijski proces djece s privremenim i

stalnim posebnim potrebama u vrtićke skupine

Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb sa ciljem uključivanja djeteta u kategorizaciju prema

vrsti teškoće

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike i tretmana djeteta

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja rehabilitacijskih znanosti

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja


Strategije:

Individualni i grupni rad s djecom

Konzultacije s roditeljima – individualno i grupno

Rad s odgajateljima

Radni dogovori

176


Sastanci ST-a

Izvješćivanje

Dokumentiranje

OV





Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama, zapažanje odgajatelja o dječjim

reakcijama, mišljenju



Ispitivanje spremnosti za školu



Inicijalno stanje u skupinama procjenama, anketama



Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim

razgovorima



177

PLANIRANA SATNICA


Radni dani:260




Godišnji odmor

Stvarno zaduženje

Tjedno zaduženje



Odgajatelji (neposredni rad) 150 3

Stručni tim 92 2

Društveno okruženje 40 0,8

Stručno usavršavanje 140 3,1

Administrativni poslovi (vođenje dokumentacije, priprema, izvješća, planovi i sl)

300 6,6

Pauza 114,5 2.5

UKUPNO 2144 248 1832 40

LOGOPED

Programske aktivnosti u odnosu na DIJETE:

praćenje prilagodbe djeteta u vrtiću

praćenje zadovoljavanja djetetovih potreba

stvaranje uvjeta za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića

178

rad na detekciji, prevenciji te otklanjanju ili ublažavanju teškoća jezično – govorno –

glasovne komunikacije djece

rad na usvajanju predvještina potrebnih za svladavanje čitanja i pisanja kod djece u

godini pred polazak u školu

utvrđivanje najprimjerenijih terapijskih postupaka za svako dijete te njihova primjena

u radu

upućivanje djece na specijalističke preglede u specijalizirane ustanove

sudjelovanje u izradi individualiziranih odgojno obrazovnih programa za rad s djecom

s teškoćama i posebnim potrebama

vođenje dokumentacije

Strategije:

provedba logopedski testiranja

prikupljanje anamnestičkih podataka

individualni i grupni rad s djecom

dokumentiranje

Nosioci:

logoped


tijekom godine i prema potrebama procesa

Način valorizacije i indikator kvalitete:

analiza obrade anamnestičkih podataka

analiza obrade podataka o provedenom trijažnom ispitivanju

nalazi logopeda iz specijaliziranih ustanova

rezultati ponovnog testiranja nakon određenog vremena rehabilitacije

učestalost govornih vježbi

analiza praćenja tijeka rehabilitacije

procjena roditelja

179

procjena odgojitelja

kontrolni nalazi logopeda iz specijaliziranih ustanova

Programske aktivnosti u odnosu na ODGAJATELJE

utvrđivanje specifične potrebe djeteta te informiranje odgojitelja o njima

provođenje konzultativnih razgovore s odgajateljima u svrhu lakšeg prepoznavanja

jezično – govornih i komunikacijskih teškoća djeteta te savjetovanja o postupcima za

individualizirani pristup

pomoć u planiranju rada s djecom školskim obveznicima na poticanju razvoja

predvještina čitanja i pisanja

senzibilizacija odgojitelja za prepoznavanje potreba djeteta u komunikaciji, s

naglaskom na jasličku dob te osvješćivanje vlastitog govora kao modela

sugeriranje određenog načina rada s djecom s poremećajima jezično o govorno –

glasovne komunikacije

informiranje o provedenoj trijaži

individualni stručni dogovori i konzultacije

stručno usavršavanje djelatnika (radionice)

Strategije:

razgovori

savjetovanja

radionice

pismene upute

radni dogovori

Nosioci:

logoped

odgajatelji

članovi stručnog tima


kontinuirano tijekom godine


procjene i anketiranje tijekom suradnje

povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad

180

uvid u dokumentiranje odgojitelja

primjena uputa

odgojiteljska vijeća

Programske aktivnosti u odnosu na RODITELJE:

prikupljanje bitnih podataka o djetetovom razvoju, s naglaskom na rani govorno –

jezični razvoj

upoznavanje roditelja s vrstom i stupnjem teškoće kod djeteta

uključivanje roditelja u terapijski postupak / edukaciju i pružanje stručne pomoći

motiviranje roditelja za vođenje djeteta na govorne vježbe i obavljanje specijalističkih

pregleda

obavještavanje roditelja o napredovanju djeteta

vođenje dokumentacije o suradnji s roditeljima

poticanje održavanja prijenosa informacija i usklađivanje odgojnih postupaka

Strategije:

pismene i usmene upute za rad kod kuće

razgovori

savjetovanja

informiranje

Nosioci:

logoped, roditelji, odgajatelji, ostali članovi stručnog tima


kontinuirano

prema potrebi


primjena uputa za rad kod kuće

informiranost o djetetovom napredovanju

181

dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim

razgovorima

Programske aktivnosti u odnosu na DRUŠTVENO OKRUŽENJE:

pripremanje za polaganje stručnog ispita

polaganje stručnog ispita

suradnja s mentorom IZ Dječjeg vrtića Potočnica

suradnja sa sustručnjacima ( logoped, liječnik specijalist, defektolog, psiholog,..) izvan

ustanove

suradnja s ostalim vanjskim čimbenicima

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima i

sekcijama

Strategije:

razgovori

savjetovanja

razmjena informacija

sastanci

stručna literatura

Nosioci:

logoped, mentor, vanjski suradnici


tijekom pedagoške godine te prema potrebama procesa


evidencija o suradnji

razmjena informacija o djeci uključenoj u logopedski tretman

Programske aktivnosti u odnosu na STRUČNI TIM:

sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana o programa Vrtića

sudjelovanje u izradi Kurikuluma Vrtića

izrada godišnjeg izvješća rada logopeda

182

prenošenje bitnih informacija stručnim suradnicima i odgojiteljima

sudjelovanje u izradi godišnjeg izvješća rada ustanove

sudjelovanje u radu Odgojiteljskih vijeća, stručnih aktiva

utvrđivanje i usklađivanje pojedinačnih načina djelovanja stručnih suradnika radi

integralnog utjecaja na djetetov razvoj

stalno praćenje i proučavanje strane i domaće stručne literature

vođenje dokumentacije o radu

Strategije:

timsko planiranje

radni dogovori

sastanci ST-a

razgovori

Nosioci:

stručni tim, ravnateljica


kontinuirano tijekom godine

Načini evaluacije/indikatori kvalitete:

procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća

PLANIRANA SATNICA

Ukupno zaduženja s blagdanima i godišnjim odmorom: 268 dana / 2144 sati

Radni dani: 260 dana

Godišnji odmor: 23 dana / 184 sati

Stvarno zaduženje: 237 dana / 1896 sati

Područje rada Ukupno sati

rada

Godišnji

odmor

Stvarno

zaduženje

Tjedno

zaduženje


Odgajatelji (neposredni

rad)

142 3


Stručni tim 133 2,8

Stručno usavršavanje 95 2

183

Administrativni poslovi 284 6

Društveno okruženje 80,5 1,7

Pauza 118,5 2,5

UKUPNO 2144 184 1896 40

PSIHOLOG:

u odnosu na DIJETE:

Praćenje i procjenjivanje zadovoljenosti djetetovih potreba u procesu prilagodbe

Sudjelovanje u ostvarivanju bitnih trajnih zadaća odgojno obrazovnog rada, osobito

zadaće olakšavanja i praćenja prilagodbe

Praćenje zadovoljenja potreba i prava sve djece u vrtiću te poduzimanje odgovarajućih

mjera

Identifikacija i dijagnostika djece s posebnim obrazovnim potrebama, kako djece s

teškoćama u razvoju, tako i potencijalno darovite djecu te, po potrebi, upućivanje u

daljnje specijalizirane institucije

Sudjelovanju u ostvarivanju timskog rada s djecom s teškoćama (planiranje razvojnih

zadaća, izrada individualiziranih programa rada, pružanje psihološke pomoći i potpore

djeci s posebnim potrebama/teškoćama, podrška u uspješnoj integraciji te izrada nalaza

i mišljenja)

utvrđivanje općeg razvojnog statusa sve djece

praćenje zadovoljenosti razvojnih potreba djece u godini pred polazak u osnovnu školu i

sudjelovanje u provedbi programa predškole

psihološka procjena spremnosti za polazak u osnovnu školu

ostvarivanje zadaća unapređivanja odgojno obrazovnog rada kroz akcijsko istraživanje

(uvidi u neposredni odgojno obrazovni proces, procjena načina zadovoljavanja potreba

djeteta i pružanje podrške razvoju)

implementacija i provođenje preventivnih programa (CAP program)

provedba Posebnog kraćeg programa za potencijalno darovitu djecu i općenito rad s

potencijalno darovitom djecom u redovitom program

184

u odnosu na RODITELJE


djeteta

Edukacija i psihološka podrška roditeljima tijekom procesa prilagodbe njihovog djeteta

na vrtić

pružanje podrške roditeljima kod privremenih posebnim potreba djece ili u osiguravanju

primjerenih odgojnih postupaka kroz individualne savjetodavne razgovore

osiguravanje podrške kvalitetnom roditeljstvu kroz provedbu roditeljskih sastanaka,

radionica te sustavno provođenje Programa Rastimo zajedno


međusobno informiranje i suradnja u svrhu uspješne integracije djece s teškoćama u

razvoju u redoviti program te zadovoljavanju njihovih posebnih potreba

Informiranje roditelja o specifičnostima razvojnih potreba djeteta i upućivanje na

dodatne specijalističke preglede, dijagnostike i tretmane u specijalizirane ustanove

Individualne konzultacije s roditeljima potencijalno darovite djece u osiguravanju

zadovoljavanje njihovih potreba u roditeljskom domu

upućivanje roditelja na stručnu literaturu i izrada stručnih tekstova za internet stranicu

vrtića, izrada informativnih brošura i letaka

Provedba evaluacija programa od strane roditelja kroz izradu i provedbu upitnika i anketa

u odnosu na ODGOJITELJE

sudjelovanje u organizaciji i provođenju stručnog usavršavanja odgojitelja

suradnja s odgojiteljima u izradi i provedbi individualiziranih odgojno-obrazovnih planova

za rad s djecom s posebnim potrebama

provedba savjetodavnih razgovora i konzultacija s odgojiteljima o dječjim pravim i

potrebama te pozitivnoj odgojno-obrazovnoj praksi

Senzibilizacija i edukacija odgojitelje za prepoznavanje i zadovoljavanje potreba djeteta

s teškoćom u razvoju, darovitog djeteta te poticanje njegova cjelovitog razvoja


Razmjena informacija o djeci i njihovom razvojnom statusu

185

Podrška odgojiteljima o izboru odgovarajućih postupaka u procesu adaptacije djeteta

Stručna podrška u implementaciji metoda procjene i posebnih oblika i metoda rada

Podrška u suradnji s roditeljima kroz zajedničko održavanje individualnih konzultacija i

roditeljskih sastanaka

Razmjena informacija tijekom valorizacije odgojno-obrazovnog rada

u odnosu na STRUČNI TIM




Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno izvođenje njege, odgoja i zaštite djece s

teškoćama u razvoju



programom Vrtića, razmjerno poslovima i zadacima rada psihologa

Stručno usavršavanje psihologa

Praćenje i proučavanje stručne literature, praćenje periodike iz područja dječje razvojne

psihologije i psihoterapije djece

Educiranje i usavršavanje za primjenu i izbor odgovarajućih metoda i tehnika procjene i

terapije

u odnosu na društvenu SREDINU

Razmjena informacija sa sustručnjacima relevantnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnog

procesa i integracije djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama u vrtićke

skupine

Suradnja sa Centrima za socijalnu skrb i Policijom u svrhu osiguravanja mjera iz aspekta

obiteljsko-pravne zaštite djece

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike, tretmana i uspješne

provedbe individualiziranih odgojno-obrazovnih programa za djecu s posebnim

potrebama

186

Suradnja s osnovnim školama na području lokalne zajednice u svrhu organiziranja posjeta

školi djece školskih obveznika i pisanja službenih nalaza i mišljenja kod prijevremenog

upisa u školu

Suradnja s knjižnicom Novi Jelkovec u svrhu organiziranja posjeta i obogaćivanja

redovitog programa, Cjelodnevnog programa engleskog jezika, Posebnog kraćeg

programa rada s potencijalno darovitom djecom, Programa predškole...

Suradnja sa dječjim psiholozima iz drugih ustanova i Odsjekom za psihologiju Filozofskog

fakulteta u Zagrebu u svrhu razmjena iskustava i stručnog usavršavanja

Suradnja s Nakladom Slap u svrhu edukacije i nabave adekvatnih psiholoških testova

Suradnja s Centrom „Bistrić“ u svrhu optimalne provedbe Kraćeg programa rada s

potencijalno darovitom djecom

Suradnja s Udrugom roditelja Korak po korak u svrhu provedbe, praćenja i evaluacije CAP

programa

Suradnja s Centrom Za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“ u svrhu optimalne

provedbe i praćenja programa za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“


STRATEGIJE:

Individualni rad s djecom

Rad s djecom unutar odgojne skupine

Rad s djecom u manjim grupama

Individualni savjetodavno- konzultativni rad s roditeljima

Roditeljski sastanci

Radionice za roditelje

Radni dogovori s odgojiteljima

Rad u timu na Akcijskom istraživanju

Individualni konzultativni sastanci s odgojiteljima

Sastanci Stručnog tima

Izvješćivanje i dokumentiranje

187

Grupni rad s odgojiteljima kroz radionice i izlaganje stručnih tema na Odgojiteljskom

vijeću

VRIJEME REALIZACIJE:



NAČIN EVALUACIJE /INDIKATORI KVALITETE:

Etnografski zapisi (foto i video dokumentacija, izjave djece, dječji crteži)

Zapisi u službenoj dokumentaciji i ostala dokumentacija procesa

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama

Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika, procjene odgojitelja i ankete za

odgojitelje

Povratne informacije roditelja, procjene od strane roditelja i ankete za roditelje

Razvojne i druge liste praćenja, analize psiholoških procjena


PLANIRANA SATNICA


Radni dani:268



PODRUČJA RADA GODIŠNJE SATI TJEDNO SATI

NEPOSREDAN RAD 1155 25

Djeca 693 15

188

Roditelji 231 5

Odgajatelji 231 5

POSREDAN RAD (OSTALI POSLOVI)

577,5 12,5

Stručni tim 92,5 2

Društveno okruženje 46 1

Stručno usavršavanje 138,5 3

Planiranje, dokumentiranje i vrednovanje

300 6,5

Pauza 115,5 2,5

UKUPNO 1848 40

KINEZIOLOG


u odnosu na dijete:

realizacija poludnevnog programa „Metodika obuke neplivača“

utvrđivanje inicijalnog motoričkog statusa djece

usvajanje bitnih motoričkih znanja i vještina

poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja s naglaskom na koordinaciju,

ravnotežu, fleksibilnost i preciznost

realizacija poludnevnog programa „Metodika obuke neplivača“

očuvanje i unapređenje zdravlja,

razvijanje pozitivne slike o sebi, samopouzdanje i razvoj ostalih osobina ličnosti

poticanje psihosocijalnog razvoja djeteta

u odnosu na odgajatelje:

prijenos informacija o svakom djetetu

189

informiranje o djeci s posebnim potrebama i realizacija individualnih programa za djecu

s posebnim potrebama u svrhu bržeg oporavka i kvalitetnijeg razvoja

-savjetodavni rad s odgajateljima u cilju kvalitetnije realizacije redovnog programa

praktičan rad s odgajateljima u svrhu kvalitetnije provedbe tjelesnih aktivnosti

informativni i demonstracijski rad na bazenu- igra i mogućnosti u vodi

sudjelovanje u planiranju, strukturiranju i realizaciji zadaća timova individualnog

stručnog usavršavanja

planirani sadržaj u odnosu na roditelje:

sudjelovanje na roditeljskim sastancima vezanim za športski program, konzultacije i

usmjerenje

razgovori s roditeljima prije, za vrijeme i nakon provedbe programa obuke neplivača

konzultiranje s roditeljima djece koja provode program obuke neplivača

konzultiranje s roditeljima djece koja provode individualni program te upoznavanje

roditelja s programom i načinom provođenja programa u vrtiću i izvan vrtića

instruktivni rad u cilju uključivanja roditelja djece s posebnim potrebama u individualni

program kao dodatnog čimbenika u procesu motoričkog napretka djeteta.

izrada stručnih i pisanih naputaka te demonstracija programa roditeljima

upućivanje darovite djece u športske klubove

usmjeravanje i obavještavanje roditelja o športskim događanjima vezanim uz aktivnosti

u posebnom programu obuke neplivača i športskom programu.

educiranje za potporu i suradnju tijekom individualnih programa djece s posebnim

potrebama.

Planirani sadržaji u odnosu na stručni tim

sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića

sudjelovanje u pripremama i izradi Izvješća o radu vrtića

izrada individualiziranih planova i programa za djecu s posebnim potrebama

usklađivanje individualnih programa sa ostalim članovima stručnog tima u svrhu

kvalitetnog terapeutskog djelovanja

190

Planirani sadržaj u odnosu na društvenu sredinu

suradnja s kineziološkim fakultetom, dječjim vrtićima Grada Zagreba, stručnjacima iz

područja kineziologije, glazbene , plesne i drugih grana umjetnosti

suradnja s poznatim sportašima

suradnja sa stručnjacima drugih profila značajnih za dijagnostiku i rehabilitaciju djece s

teškoćama u razvoju.

Strategije:

Radni dogovori

Sastanci ST


Izvješćivanje

OV


u toku godine prema planu

prema potrebama procesa

Način evaluacije:

Analiza zaduženja i zaključci

Analiza zaključaka sa sastanka ST

Analiza postignuća

PLANIRANA SATNICA : Ukupno zaduženje s blagdanima i god. odmorom: 2144

Radni dani: 260

Sati godišnjeg odmora: 248

Stvarno zaduženje : 1832

191

STRUKTURA POSLA

UKUPNO SATI RADA

GODIŠNJI ODMOR

STVARNO ZADUŽENJE

TJEDNO ZADUŽENJE

Djeca 1488.5 32.5

Roditelji 28 0.4

Odgajatelji 52 1.3

Stručni tim 15 1

Društveno okruženje

25 0.3

Stručno usavršavanje

25 0.3

Administrativni poslovi

84 1.7

Pauza 114.5 2.5

UKUPNO 2144 248 1832 40

192

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj godišnji plan i program odgojno obrazovnog rada za pedagošku 2016./2017. godinu

temelji se na zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju(narodne novine 10797,10/07 i

94/13),Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece i prijedlogu

koncepcije razvoja predškolskog odgoja u Hrvatskoj (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete,

broj7/8 od 10. lipnja 1991. godine), Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj 2014.,

donijelo je Upravno vijeće, dana 29. rujna 2016. te stupa na snagu danom donošenja, a

primjenjuje se od 01.09.2016.godine.

KLASA: 601-02/16-03/01

URBROJ: 251 – 607 – 01 – 016

Sesvete, 21.09.2016.

Ravnateljica Predsjednica upravnog vijeća

________________________ _________________________

/Mirjana Čuljak,dipl.pedagog/ /Jelena Korbar,odg.pred.djece/

izvedbeni godišnji plan i program odgojno · pdf filerad na unaprijeđenju tjelesne...

Documents