iz sadržaja izdvajamo - bosnjaci.netnastupio je hor ilahije i kaside iz kamnika pod vođstvom g....

KNJIŽEVNO VEČE

BAJRAMSKO SIJELO

POEZIJA:Redžep Nurović

KNJIŽEVNOST:Zaim Azemović

Iz sadržaja izdvajamo:

OD OVOG BROJA NAS MOŽETE ČITATI NA INTERNETU, NA STRANICI: www.slotekbir.netPOSJETITE INTERNETNU STRANICU: www.bihor-petnica.com

Dolenjska 244, LjubljanaTel.: 01 28 02 255, 01 28 02 266Fax.: 01 28 02 264, 01 28 02 265

Kulturno - informativni listGLAS SANDŽAKA

IzdajeKULTURNO UDRUŽENJE “SANDŽAK”

u Sloveniji

Adresa:GORIČANE 39

1215 MEDVODESLOVENIJA

e-mail: [email protected]

uređuje redakcijski kolegij:

List je registrovan kod vlade R. Slovenije

Napomena:Priloge ne honoriramo i rukopise ne vraćamo.

Šemso AgovićAmer KalačĆemal ŠmrkovićSeid HadžiahmetovićFaila Pašić - Bišić (Slovenski Javornik)Hamdo Kahriman (Ljubljana)Meho Baraković (Švedska)

glavni i odgovorni urednik:članovi redakcije:

tehnički urednik:vanjski saradnici:

UVODNIK

U OVOM BROJU

IZ UDRUŽENJA4 Izvještaj predsjednika (Dano Kočan)

U POSJETI5 Rifat Rastoder (Šemso Agović)

DRUŽENJA6 Bajramsko sijelo (Hamdo Kahriman) EKOLOGIJA7 Deponija smeća na Turjaku (Ćazim Osmanović)

KULTURA10 Književno veče (Semso Agović)

POEZIJA12 Redžep Nurović (Amer Kalač)

KNJIŽEVNOST13 Zaim Azemagić (Šemso Agović)

DRUŠTVO14 Uljepšajmo siročadima život (Faila Pašić Bišić)

AKTUELNO15 Ljubljanska džamija (Amed Pašić)

REAGIRANJA16 Meho Baraković Prof. dr. Hakija Hadrović ENIGMA I ZABAVA18 Ukrštenica (Ćemal Šmrković)

Zvuči skoro nevjerovatno – ali istina je - da smo za svoj maltene osmogodišnji rad od države, dakle od Republike Slovenije, uzeli zanemarljivo malo finansijskih sredstava. U poređenju sa drugim sličnim udruženjima ovdje u Sloveniji, koja su za svoje projekte dobili od države za 2004. godinu do 7.000.000 SIT (oko 30.000 EUR-a), mi smo pravi sirotani. Sve naše projekte: rad i nastupe folklora, sijela, učešće na Sandžačkim igrama, izrada i štam-panje lista, rad fudbalske i šahovske sekcije, pa čak i organizaciju književne večeri, sve to smo odradili zahvaljujući nesebičnom trudu naših članova i funk-

Šemso Agović

Glas Sandžaka br. 22 Strana 3

cionera, uz finansijsku pomoć naših biznismena. Od države (izuzev za list Glas Sandžaka 500.000 SIT) nismo dobili ništa iz jednostavnog razloga što nismo ništa ni tražili (Pogledajte tabelu na strani 22).

Normalno da je ovo saznanje među nas udarilo kao grom iz vedra neba. Ali, šta je, tu je. Nazad se ne može, moramo naprijed. U analizama i konsultacijama u Udruženju utvrdili smo da je jedan od uzroka koji su doveli do ovoga naša nepovezanost sa ostalim udruženjima i asocijacijama. Zato je naš plan što prije formalno pristupiti BKZS-u (Bošnjački kulturni savez Slovenije) preko kojeg ćemo lakše ostvarivati ciljeve i dalje razvijati Udruženje.

IZ UDRUŽENJA

Strana 4 Glas Sandžaka br. 22

Poštovani Sandžaklije, članovi i simpatizeri našeg udruženja, želim ovom prilikom da dam nekoliko informacija šta se je dogodilo od mojega zadnjega izvještaja do danas i šta će se dogoditi. Mogu da kažem da su se stvari dosta popravile na bolje, možda zbog kritike a možda same od sebe. Pošto je ovo ustaljena praksa da predsjednik daje izvještaj o radu Udruženja i planovima u svakom listu, ja koristim tu priliku da vas obavijestim šta smo uradili i šta planiramo da uradimo.

Dana 12. 11. 2004. godine organizovali smo književno veče koje je, mogu da kažem, bilo uspješno. S obzirom da nam je to bila prva manifestacija te vrste, potkrale su nam se manje greške, koje ćemo u buduće umjeti da pre-vaziđemo.

Ovom prilikom smo gostili pjesnike Aliju Džogovića, Safeta Hadrovića - Vrbičkog, Ragipa Sijarića, Jašu Zlobca i Zaima Veskovića. Svi oni su oduševili publiku svojom poezijom. Na manifestaciji je bilo dosta uglednih ličnosti od naših privatnika i biznismena pa do javnih i kulturnih ličnosti, među kojima je bio i konzul SCG g. Nebojša Vušurević. Naše obaveze prema pjesnicima su bile da im se pokriju svi troškovi nastali zbog njihovog dolaska. Programski savjet i Odbor za organizaciju književne večeri su se dogovorili da nagrade simbolčnom novčanom nagradom naše pjesnike, tako da je g. Džogovi-ću dodijeljena nagrada za autorstvo antologije Bijel behar i koautorstvo udžbenika za bosanski jezik Početnica u vi-sini 300 EUR-a. Ostala trojica po 100 EUR-a (naravno da Jaša Zlobec nije bio uključen u nagrađivanje). Ako tome dodamo cijenu njihovog boravka u motelu ŽIBERT (pe-todnevni puni pansion) koji je koštao 110.000 SIT, dobiti ćemo cjelokupni trošak od 540.000 SIT. Dio sredstava je već prispio na naš račun od naših biznismena, a drugi dio nadam se da će doznačiti ljudi koji su obećali.

Sljedećeg dana, 13 .11 2004., održali smo BAJRAMSKO sijelo, koje je bilo vrlo uspješno.

Najveći je uspjeh u tome što je bila puna dvorana, kako mladih tako i onih manje mladih, što pokazuje da se može sijelo organizovati i bez skupih pjevača sa Pinka. Veliku ulogu odigrao je novoosnovani hor ILAHIJE I KASIDE

iz Kamnika, koji je pod vođstvom efendije FEHIMA BOSNIĆA uspio da se pripremi za samo mjesec dana.

Ovom se prilikom zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pomogli da sijelo uspije.Veliki su teret ponijeli ljudi koji su radili kao konobari. Najveći je teret ponio g. Red-žepagić Esad koji je aktivirao čak i svoju porodicu, samo da sijelo uspije.

A sada par riječi o budućim aktivnostima. Prioritet nam je da se uspješno prijavimo na Ministarstvu za kulturu gdje nastupamo sa 8 projekata za 2005. godinu. Sljedeće što planiramo jeste dogovor oko gostovanja sa folklorom u Švajcarskoj, Luksemburgu i Njemačkoj.

Komisija koju je odabrao Upravni odbor (UO) za izmjene i dopune statuta uradila je svoj posao i izvještaj će biti pred-stavljen UO.

S obzirom da se približava kraj godine a kao što znate da su Društvu glavni izvor finansija ČLANARINE, pozivam sve koji još nijesu tu obavezu izvršili neka što prije urade.

Ovom prilikom želim svim članovima Udruženja, pri-jateljima i simpatizerima, svim narodima i narodnostima SREĆNU, BERIĆETNU I USPJEŠNU NOVU 2005. GODINU.

predsjednik UdruženjaDano Kočan

IZVJEŠTAJPREDSJEDNIKA

UDRUŽENJAUDRUŽENJE U USPONU:

predsjednik D. Kočan

U POSJETI


RIFAT RASTODERU POSJETI

KAMNIČKOM PODODBORU

Za vrijeme službenog puta u Sloveniju g. Rifat Rastoder, političar iz Crne Gore, posjetio je 13.10.2004. naš kamnički podo-dbor. Susret se odigrao u ovdašnjem mesdžidu u prijatnom i korisnom dvo-časovnom razgovoru.

Gospodin Rastoder se zanimao za status Sandžaklija u Sloveniji i za rad našeg udruženja »Sandžak«. Tom pri-likom on je izrazio zadovoljstvo zbog zalaganja i uspjeha naših ljudi koji Zabilježio: Šemso Agović

žive u Sloveniji na području biznisa i interesovanja za rodni Sandžak. Posebne pohvale g. Rastoder izrekao je našoj marljivosti oko Udruženja, a isto tako pohvalio je i naš list Glas Sandžaka, za koji je obećao da će povremeno poslati svoj prilog. Mi smo za uzvrat obećali da ćemo mu list slati putem interneta.

Naša pitanja gospodinu Rastoderu odnosila su se na njegovo viđenje raspleta ekonomske i političke krize

u Sandžaku i Crnoj Gori, kao i na budući status Bošnjaka, koji su tamo autohtoni narod.

Na kraju je izražena obostrana želja za saradnjom na konkretnim projekti-ma sa područja kulture i ekonomije.

RIFAT RASTODER MEĐU SVOJIM ZEMLJACIMA

DRUŽENJA

BAJRAMSKO SIJELO

U Domžalama je 13.11.2004. go-dine održano Bajramsko sijelo u organizaciji K.U. »Sandžak«. Ovo sijelo se od već do sada realizira-nih razlikovalo po bogatijem programu i posjećenosti.

Nastupio je hor ILAHIJE I KASIDE iz Kamnika pod vođstvom g. Fehima Bosnića, zatim mladi recitatori, koji su se predstavili sa poezijom naših pjesni-ka, učesnika Književne večeri.

Ponovo je blistao i naš folklor, koji je svojim nastupom plijenio pažnju pune dvorane domžalskog sportskog centra.

S obzirom na to da se radi o Bajram-skom sijelu, alkohol nije služen, među-tim, veselje i zabava zbog toga nisu bili ništa manji, nego baš obrnuto, dobrog raspoloženja nije manjkalo.

I ovaj put možemo reći da se trud ve-likog broja ljudi, koji su učestvovali u organizaciji ovog sijela, potpuno ispla-tio. Pogotovo kad se zna da je i u kasu Udruženja dotekla lijepa svota tolara.

Hamdo Kahriman


Ovim putem čitaoce obavještavamo da naredno sijelo planiramo za februar 2005., o čemu ćete biti naknadno oba-viješteni redovnim putem kao i putem interneta na sajtu: www.slotekbir.net

FOTODOKUMENTACIJA »GLAS SANDŽAKA«

EKOLOGIJA


Povodom odluke crnogorskih vlasti da se izgradi deponija ot-padnog materjiala na Turjaku građani okolnih naselja odlučili su iz-vesti protestni miting dana 31.10.2004. godine, na kojem je govorio g. Bajram Ramčilović, profesor u Penziji, koji je između ostalog rekao:

»Poštovani građani,ovdje danas na planinu Turjak stigle su kolone građana Gornjeg Bihora od isto-rijskog Kaludra i Gnjilice do Gradine, i od Kacubera do Mirajbrda, kao i iz sela Kalača rožajske opštine, da izraze svoje negodovanje, svoj protest, protiv namjere da se ugrozi naša sredina, naše zdravlje, naš život, naš ponos...

Planina Turjak sa nadmorskom visinom do oko 1500 m., obiluje izuzetnim lije-pim prirodnim ljepotama: mješovitim i četinarskim šumama, izvorima, vrelima čiste pitne vode, pejzažima, proplan-cima, vrtačama, uvalama, škrapama, usjecima, zbog čega je Bihorci nazivaju »LJEPOTICOM«. Iz utrobe Turjaka izviru rijeke Trpežanka i Vrbičanka sa svojim pritokama. Zar u takvu Ljepoti-cu ugraditi deponiju? Na obroncima i u

Ćazim Osmanović

DEPONIJA SMEĆA NA TURJAKU

podnožju Turjaka nalaze se sela Gornja Vrbica, Donja Vrbica,Trpezi, Kalica, kao i brojni katuni stočara iz ovih sela kao i iz sela Kalača.Turjak je čuven po bitkama iz ranijih kao i iz drugog svjet-skog rata o čemu svjedoči i spomenik na njegovom vrhu.«

Da li je ovaj miting dovoljan da se za-ustavi jedna takva odluka ostaje da se vidi. U svakom slučaju bi bilo potrebno

u akciju spašavanja Turjaka povesti ak-ciju zasnovanu mnogo šire, a ne samo problem staviti na leđa mještanima okolnih naselja.

KULTURA

Kulturno udruženje »Sandžak« u Sloveniji uprizorilo je vrhunsku kulturnu manifestaciju - književ-no veče, na kojoj su uz poznatog književ-nika i naučnika gospodina Aliju Džogo-vića učestvovali pjesnici Zaim Vesković, iz V. Kladuše, Jaša Zlobec iz Ljubljane, Safet Hadrović Vrbički iz Rožaja i Ragip Sijarić, koji sada živi u Švedskoj. Među brojnom publikom bilo je poznatih umjet-nika, pjesnika i slikara, zatim diplomata, privrednika itd. Priredbu je otvorio jedan od najuspješnijih privrednika u Sloveniji gospodin Avdo Ramčilović, koji je u kra-ćem govoru pozdravio sve prisutne i riječ predao autoru ovog teksta, koji se zatim obratio publici sljedećim riječima:

»»Bošnjaci imaju svoje pjesnike. Oni ispisuju svoje knjige lijepom jazijom i bošnjačkim jezikom.«

Dame i gospodo, dragi pjesnici i poštova-ni posjetioci, predlažem da ovaj citat iz jedne od mnogobrojnih recenzija knji-ževnog kritičara, pjesnika i antologičara,

profesora Alije Džogovića, bude moto ove manifestacije.

Čast mi je što mogu ispred K.U. »Sand-žak« voditi ovo veče poezije, koje je vr-hunac i plod jednog nesebičnog zalaganja velikog broja ljudi iz našeg udruženja i izvan njega. U tom smislu želim zahva-liti svima njima: kolegama iz Odbora za organizaciju književne večeri, koji su

uložili svoj trud i svoje vrijeme za uspjeh ove manifestacije, Programskom savje-tu Udruženja na čelu sa g. Avdom Ram-čilovićem, koji je finansijski podupro pro-jekat, g. Isu Hamziću za ustupanje ovog objekta za naše potrebe, gospođici Emini

KNJIŽEVNO VEČEK.U. »SANDŽAK« U SLOVENIJI

Ljubljana, 12.11.2004.


BARBARA HRIBAR I JAŠA ZLOBEC U RAZGOVORU SA NAŠIM UREDNIKOM

ALIJA DŽOGOVIĆ PRIMA ČESTITKE

ALIJA DŽOGOVIĆ U DRUŠTVUPREDSJEDNICI U DOGOVORU:

G. DANO KOČAN I G. AVDO RAMČILOVIĆ

KULTURA


Zejnić i gospodinu Fahiru Gutiću koji su nam ispred Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije pružili moralnu i edu-kativnu pomoć - i svim ostalim, koji su na bilo koji način bili uz nas.

Dozvolite mi da na početku kažem par riječi o pokrovitelju ove priredbe - K.U. »Sandžak« - o preduslovima koji su pre-thodili njegovom osnivanju, o njegovoj djelatnosti i ciljevima.

Poznato je da je devedesetih godina prošlog stoljeća kriza u bivšoj državi dostigla svoj vrhunac i slovenački narod se na plebiscitu decembra 90-e odlučio »otići« iz zajednice u kojoj se prijeti

hapšenjima i ratom. Juna naredne godi-ne proglašena je samostalna Republika Slovenija. Uslijedio je desetodnevni rat. Sandžaklije su, u uvjerenju da se zalažu za pravdu i slobodu, bili cijelo vrijeme uz Slovence, kako na plebiscitu, tako i u redovima Teritorijalne odbrane, tadašnje slovenačke vojske. Iz tog rata Slovenija izlazi kao pobjednica i postaje moderna država evropskog tipa, dakle, nacionalna država slovenačkog naroda, uz mađarsku i italijansku nacionalnu manjinu. Mi smo

postali dio dijaspore svog, bošnjačkog narodnog korpusa i kao takvi - meta asi-milacije, kojoj se moramo odupirati ako želimo opstati. Vođeni ljubavlju do svog naroda i rodnog Sandžaka, Sandžaklije su zato osnovali ovo kulturno udruženje.

Borba protiv asimilacije mora biti nepre-stana i ona se vodi njegovanjem kulture, jezika, običaja, folklora itd., zatim iz-učavanjem istorije i tradicije svog naroda. Upravo to su i djelatnosti našeg udruže-nja, kojima treba dodati još organizovanje sportskih i šahovskih takmičenja, zatim kulturno-zabavnih sijela i vašara te izda-vanje časopisa pod nazivom Glas Sand-

PUBLIKA SA PAŽNJOM PRATI PROGRAM

PRIREDBU JE OTVORIOG. AVDO RAMČILOVIĆ

ZA OSVJEŽENJE SE POBRINUO »GEAPRODUKT« PRISUTNIMA SE OBRATIO

KONZUL SCG g. NEBOJŠA VUŠUREVIĆ

ALIJA DŽOGOVIĆ OKRUŽEN POŠTOVAOCIMA

KULTURA


žaka, koji je, to moram naglasiti, postigao izvjesnu popularnost kako u zavičajnom Sandžaku, tako i u ostatku naše dijaspore širom Evrope.

Ciljevi udruženja su dalji razvoj i povezi-vanje sa srodnim društvima i asocijacija-

ma ovdje u Sloveniji i šire. Isto tako cilj nam je da ova manifestacija - književno veče - postane tradicionalna priredba koja bi se organizirala jednom godišnje.«

Uslijedilo je predstavljanje pjesnika poje-dinačno i njihovo obraćanje publici. Mo-

PRIJATELJSKO RASPOLOŽENJE

ZADOVOLJAN USPJEHOM: PREDSJEDNIK KOČAN

BARBARA, EMINA I SONJA

G. NEBOJŠA VUŠUREVIĆ

PREDSTAVE JE KRAJ

KULTURA


Šemso Agović

ram priznati da je atmosfera na trenutke dostizala usijanje zbog toga što je izgleda nemoguće odvojiti poeziju od politike, tako da je meni kao moderatoru priredbe povremeno bježala iz ruku kontrola do-gađanja. Ipak, u krajnjoj liniji, smatram da je priredba uspjela i naredne ćemo

se, ovako ohrabreni, latiti sa više znanja i iskustva.

FOTO: MARK AGOVIĆ

ZADOVOLJAN USPJEHOM: PREDSJEDNIK KOČAN

G. NEBOJŠA VUŠUREVIĆ

OMLADINA JE NA KRAJU ZAIGRALA KOLO

DIO PUBLIKE

PREDSTAVE JE KRAJ

POEZIJA

Redžep NUROVIĆ

Bilješka o piscu

Redžep Nurović je rođen 15. 07. 1945. godine u Lukarima kod Novog Pazara. U rodnom mjestu završio je osnovnu, a u Novom Pazaru učiteljsku školu. Studije prava prekinuo je prije završetka. Sada živi i učiteljuje u Lukarima.

Bavi se književnošću i slikarstvom. Do sada je pisao uglavnom »za svoju dušu«. Uz nekoliko pjesama objavljenih u novi-nama, izdao je jednu knjigu poezije, iz koje izdvajamo lirsku pripovijest Šesto-prsti Hrusto, poemu visokog umjetničkog dometa.

ŠESTOPRSTI HRUSTO(Pripovijest za djecu, u stihu)

-I-(Kad se Hrusto doselio)

Ovu priču nijesam ni ja znaodok se nije Hrusto uselio u kolibunad rijekom.Nekako s jeseni,kad je stigao,bio je prilično sveo računesa svojim vijekom.

Za šačicu doveo unuku Mejrui donio dva obroka u torbi(nikakve sermije druge).Pred njima pukla dolja nepoznata,u njima pozlila boljam u h a dž i r s k e tuge

Pronoć,u Mejrinom snu,dolina se napunila srećei Hrustova torba carske hrane,

pa s l a t k o ručali…Samo Hrusto te noći nije oka sklopio,u glavi mu valovi Jošanice igrali jurkei svu noć hučali.

-II-(Kad smo sreli Hrusta)

Okupili se mi djeca,da vidimo došljake.Hrusto mrk, brkat,bionjače mu boje crijepa…Činilo nam se da su doselili iz dvije knjige:Mejra iz neke o lanetu,Hrusto iz junačkog epa.

Odmah smo vidjelida u Hrusta ima po š e s t prstana obje šake (?)i, nećete vjerovati, umovali:da li je ovaj ikad bio u šacicrvenom vođi,sa ove svoje dvije š e s t o k r a k e?

-III-(Kad Hrusto razmišlja, I)

Po podne,kad sunce razvuče sjenke,sjedi Hrustoi gleda onamo u rječnu stazu…Čuje, kladio bi se,kako sunčevi zlatni dukatizveckaju Jošanici po obrazu.

Onda osjetida mu kroz žile hmiličarolija zlatnog zvuka.Mimo svijesti,kao zmija indijskog cirkusanta

isteže se prema rijeciHrustova svehla ruka…Zgusne mu misao nad djetinjstvom.Drugovi mu, svi odavno rahmetlije,igraju s njimdiće i klisa…Niko ne opazi kad suncecrvenim krakom zakoračiza grbu zapadnog visa.

I noćnik zasvirakroz štrkljave planinske travke.Prvo ovce,pa djeca i za njima Bjelov,krenu u selojavke.


Bilješka o piscu

Zaim Azemović je rođen 1937. godine u Bukovici kod Rožaja. Završio je Učiteljsku školu u N. Pazaru, a potom Višu pedagošku školu u Kruševcu. Živi i radi u Ro-žajama.

Objavio je knjige: Zlatna i gladna brda (pripovijetke, 1972), Mijene (pjesme, 1977), Dug zavičaju (pripo-vijetke, 1981), Sijevak (pjesme,1981), Nesanice (pripovijetke, 1987), Srce pod jezikom (pripovijetke), Tajnovid (romansirana biografija Šejha Muha-meda Užičanina, 1994).

Za ovaj broj Glasa Sandžaka izdvaja-mo odlomak iz pripovijetke Murat.

VEZANJE ZETA

(U Bajrovu kuću došli prvičani sa odivom Hajrijom. Bajro se trudi da zajedno sa cijelom familiom ugosti nove prijatelje. Omladina se pobrinu-la za šalu, odnosno običaj da se zeta Halka, koji prvi put dolazi u kuću svo-je nevjeste, domaćini vežu lancima…)

Vjerovatno, mlađarija je htjela da se šali, pa nagovoriše Hajrijinog daljeg strica , Iljaza, da ustane. On poče po-skakivati na jednoj nozi i vikati: »Ah, ah, ljudi, vi ništa ne vidite, ja sam ranjen! Jedan azgin čovjek me nagazi na nogu i slomi mi je! Po svoj prilici taj čovjek je među vama!« U drugoj sobi se začu da neko vuče dugačak lanac od volujskih kola. »Koga li će sada ovo da vežu?« - ču se glas.

Pogledaše svi u zeta. Probaju mu Odabrao i uredio: Š.Agović

narav, ako je ljut, hujljiv, viknuće: Nemojte da je ko slučajno pokušao da me veže i da se primakne meni!

Halko se smješkao i ćutao. Znao je da je to uobičajena šala, zadirkivanje zeta prilikom prve posjete tazbini, da ga tobože okrivljuju što im je uzeo ili ukrao djevojku.

Onaj amidža što je hramao sjede niže Halkovih nogu, stade ih zagledavati, pa reče: »Čini mi se da su me ove noge nagazile večeras. Ima li suda da sirotinju zaštiti, da se ne pršti si-rotinja, djeca i nemoćni starci? Da se krivac sveže u lance, da mu se samar turi, da se stavi na kola i gurne niza stranu!«

»On ima branioca«, reče drugi starac. »Ima taštu. Ona je čula da ni naše nji-ve neće bez mita da rode, pa će dati otkup za njega. Gdje je tašta, zagusti-lo je zetu, pocrvenio je, neka se tašta pojavi sa tepsijom kolača u rukama dok nije kasno!

I tašta, zaista, uđe na vrata noseći tepsiju dudova u rukama i stavi je na stolicu na sredini sobe. Rekoše: »Evo tašte, evo druge zetove majke, mnogo li će nafake iz njenih ruku pojesti, bla-go tome ko ima taštu. Samo nemoj da bude, zete psete, ne dolazi često, nesta masla i pšenična brašna…«

Zaim AZEMOVIĆ

KNJIŽEVNOST

Odabrao i uredio: Amer Kalač

-IV-(Kad Hrusto razmišlja, II)

Sjećanje prostranone bi stalo u tri knjige(makar ih i Ćamil s umijećem sročio).Rastrzali gai melek i satana;kao da je cijela života po žici hodio,nikud slobodno nije kročio…

Sjeća se,ratni usud ga sijao kroz česta sita…Kao stijena mu teške dvije godinekad je bio u đurumlijei onih desetšto bi komita.

Ali, kad se svedu računi,Kud Hrustoudarii mećava se uplašena stiša uz smrče,a vuk u zloj namjeri stane…Kažu,od straha se i Promuklica prosjekla,pa i sad – nekad toči, nekad ni da kane.

-V-(Kad je Hrusto umro)

Sudnji petakotpuhnu mu sa cvijeta životai posljednju laticu…

Dva-tri čovjeka

na groblju, pod brijestom,kraj Hrusta pokopašei njegovu m a u z e r k u kraticu.

Ostavi ovaj svijeti šareni san da će kad-tad poletjeti,kao neka Grkinja, davno,u cirkuskoj šatri…Ko zna hoće li tamo gorjetii šesti prsti,ako ga, sačuvaj, Bože,bace na jezik paklenoj vatri?


DRUŠTVO

»Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima do-bročinstvo činite, i rođacima i siročadi i siromasima...« (En-Nisa 36)

ULJEPŠAJMOSIROČADIMA

ŽIVOT

U svakom vremenu i u svakom mjestu živjela su djeca koja su zbog ovog ili onog bila napu-štena. Sve do prije nešto više od stotinu godina takva bespomoćna djeca često puta bila su plijen raznovrsnih trgovaca robljem. I danas postoji nešto slično, naročito u siromašnim zemljama. U Indiji se prema mnogim svjedočenjima i danas djeca prodaju za samo nekoliko dolara. Što je još poraznije bivaju pro-data od strane svojih roditelja. Iz te iste megadržave, gdje hajvan ima veća prava od insana, upravo ovih dana stižu vijesti o masovnim samoubistvima motivira-nim siromaštvom. Mediji prenose da je zbog suše, oskudice, prevelikih dugova i gladi u zadnjih nekoliko sedmica bilo nekoliko stotina samoubistava. Očajnici iz najnižih kasti nakon svega (krađa, pro-stitucija, prodaja djece i dječijih organa, prelazak u drugu religiju) posežu za sa-moubistvom i na taj način se oslobađaju životnog problema, zvanog siromštvo.

Naša matična domovina Bosna i Herce-govina, zbog agresije i posljedica koje je su nastale zbog nje, danas odgaja djecu koja također nemaju roditelja. Okolnosti zbog kojih su djeca postala siročad su različite. A i sudbine su različite. Životne priče koje pričaju odgajatelji u ustanova-ma za zbrinjavanje su žalosne i svakom merhametli čovjeku natjeraju suze na oči. Kada dođete u jednu takvu ustanovu, okruže vas ta mlada lica i čudno gledaju u vas. Mnogo je takvih domova u Bosni. U njima su djeca koliko toliko zbrinuta sve do punoljetstva, nakon čega moraju nafaku da traže sami, izvan doma.

U Zenici se nalaze dva doma za nezbri-nutu djecu. Dio sredstava dobivaju od

države, a dio donacijama od strane raz-nih donatora. Projekat koji je imala FTV zvani HUMANA TELEVIZIJA bio je pravi pogodak. Bilo je mnogo porodica, bolesnih i siročadi, kojima se pomoglo na taj način. Jedni između ostalih koji su mnogo doprinijeli pomenutom projektu su svakako džemati iz BiH i dijaspore. Takvi projekti ne bi trebali biti periodični sve dok ima onih kojima je pomoć po-trebna. Takvi projekti imperativ su dru-štvu sve dok na zemlji ima nemoćnih i ugroženih.

Islamska zajednica Kočevje u posljednjih godinu dana je nekoliko puta materijalno pomogla Domu za porodično zbrinja-vanje djece MOST u Zenici, te ostaloj djeci koja su smještena u domove za siročad. Uz materijalnu pomoć pokušali smo da djeci damo i malo pažnje i lju-bavi. Uprkos brojnosti te djece, činjenica je da su rijetki oni koji danas nude bilo kakvu vrstu pomoći. Mi smo tih dana bili jedni od rijetkih donatora. Donacija nije bila pretjerano velika. Oko 100 l mlijeka, oko 100 pampers pelena, dječja hrana, dječja roba i igračke te nekoliko paketa dječje kozmetike, koja je za rad u tom domu neophodna. Čudno je bilo to što su djeca ponuđene čokolade uzimala bez nekog velikog interesovanja. Na pitanje zašto, odgajatelj nam je rekao da su ta djeca željna više pažnje i ljubavi nego čokolada... Subhanallah! Koliko samo djece ne umije cijeniti roditeljsku ljubav, a drugi su je tako željni! Divan je osjećaj kad dijete koje nije nikad osjetilo majčin zagrljaj niti očev poljubac, zagrliš i šapu-taš mu sasvim jednostavne dječje rečeni-ce... Dijete se sasvim umiri i u trenutku u tebi vidi nekog mnogo bliskog... Dijete je željno ljubavi, željno je pažnje. Zbog beba starih samo nekoliko dana nađenih pred vratima nečije kuće, djece koja još nisu bila ni u školi, tinejdžera koji ma-štaju o životu i idealima, u domu Most u Zenici i drugdje širom BiH čovjek

može zaslužiti sevape kod Boga...Neka ovo bude apel svima koji mogu pomo-ći neka pomognu takvim ustanovama. Neka siročadima poklone ljubav i neka je oni osjete. Koliko je između njih samo onih čiji su očevi umrli braneći našu do-movinu, a majke nakon što su silovane krvnički ubijene. Takvoj djeci se mora i treba pomoći. Ne naređuje li nam i naš dini islam da ih moramo paziti?! Jesmo li zahvalni Bogu što naša sudbina nije takva bila i ko je siguran da neće, ne d’o Allah, i njegovo dijete u nekom sličnom domu završiti.

Završimo riječima koje ushićuju musli-mansko biće i navode ga da dobro čini, riječima Plemenitog učitelja, najboljeg pedagoga, našega pejgambera Muaham-meda a.s.: »Ako želiš da ti omekša srce i da postigneš svoj cilj, budi milostiv prema jetimu i pomiluj ga po glav,-nahrani ga hranom koju ti jedeš, tvoje srce će omekšati i svoj cilj ćeš postići« (TABERANI)

Pomozite djeci da žive, jer ona nisu kriva...

Faila Pašić Bišić


AKTUELNO

IZVJEŠTAJ OISLAMSKOM KULTURNOM CENTRU (IKC)

projektu (da se otvori poseban podra-čun u okviru IZ u BiH, da se odredi jedna sergija u svim džematima u BiH i dijaspori, da se, ukoliko je to prikladno, učini preporuka da svaki medžlis u BiH izdvoji 100 KM, a odbori u dijaspori 100 € za izgrad-nju Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, da IZ u BiH nominira dva predstavnika u Odbor za izgradnju IKC, da se Ramazan ove godine u BiH i dijaspori posveti Islamskom kulturnom centru u Ljubljani, da nam Centar za islamsku arhitekturu u Sarajevu nudi stručnu pomoć, da se što prije organizira posjeta Reis-ul-uleme muslimanima u R Sloveniji, da Reis ul-ulema napiše jedno pismo podrške muslimanima u R Sloveniji, da imamo slobodan prostor za sakup-ljanje sredstava u dijaspori);

t urađene su studije o Islamskom kul-turnom centru na bosanskom, sloven-skom i engleskom jeziku (35 stranica A4 sa fotografi jama);

t preveli smo »Odlok MOL-a« i pismo od ga. Turšičeve na bosanski, engle-ski i arapski jezik;

t u izradi je i zvanična internet stranica Islamske zajednice u RS. Jedna od glavnih »ikona« na stranici je upravo IKC. Njezina adresa je www.islamska-skupnost.si Trenutno je u fazi lektoriranja, tako da će biti u funkciji za nekoliko sedmica;

t oktobra je muftija imao sastanak sa ambasadorom EU; ispitana je mogu-ćnost da EU pomogne projekat.

U početku iduće godine ćemo saznati koliko košta kvadratni metar zemljišta. (na prodaju je cca. 17.000 m2 u vlasništvu MOL-a.) Poslije kupovine zemljišta čeka nas međunarodni konkurs za najbolji pro-jekat. Nakon izbora nas čekaju tzv. »ko-munalni prispevki« (koje općina odredi na osnovu projekta), građevinska dozvola i početak gradnje po fazama inša’Allah.

Nakon objave cijene za kvadratni metar krenut ćemo u akciju JEDAN MUSLI-MAN - JEDAN KVADRATNI METAR. Svaki pojedinac, koji uplati za kvadratni metar će postati vakif i biti upisan na listu koja će se nalaziti na određenom mjestu u Islamskom kulturnom centru.

Koordinator za Islamski kulturni centar:Ahmed Pašić

7. Šewal 1425.19. novembar 2004.

Dana 8. jula 2004. Ustavni sud RS donio je historijsku odluku o Islamskom kulturnom centru u Ljubljani. Tom odlukom, koju smo u Islamskoj zajednici primili 12. jula 2004. odbacuje se referendum o lokaciji, što znači da se može nastaviti sa aktivnosti-ma.

Dana 16. jula 2004. smo počeli sa zvanič-nim prikupljanjem sredstava. Od tog dana pa do danas smo uradili sljedeće:

t otvorili devizni račun na SKB banci s ciljem prikupljanja novčanih sred-stava za IKC, dok je tolarski već bio otvoren. Do sada je na tolarski račun prikupiljeno 24.100.000,00 tolara. Od 16. jula do danas (19.11.2004.) je uplatilo 1020 osoba;

t kupili, isprintali i podijelili 20.000 uplatnica po cijeloj Sloveniji (sami smo ih izradili, kako bi uštedjeli);

t pripremili smo plakate koje smo po-slali po džematima;

t isto tako smo pripremili bazu boš-njačkih i islamskih internet stranica kojima ćemo poslati molbu sa obja-vom oglasa o prikupljanju sredstava preko deviznog računa (materjiali su već spremni);

t uskoro će se sazvati sastanak Odbora za izgradnju Islamskog kulturnog centra (u njemu se nalaze ljudi sa svih područja Slovenije). Ovom prilikom pozivam sve entuzijaste i volontere da nam se obrate sa svojim iskustvi-ma;

t do sada smo imali sastanke Mešihata (2. oktobra), predsjednika odbora i imama (2. oktobra) i sjednicu Sabora (10. oktobra) po tom pitanju;

t isto tako smo bili kod gradonačelni-ce, načelnice »Oddelka za upravlja-nje z zemljišči« ga. Nataše Turšič, kao i kod određenih ljudi iz stranih ambasada;

t u srijedu 8. septembra 2004. je muf-tija imao sastanak sa ambasadorom Malezije iz Budimpešte, g. Yosufom Embongom;

t Rijasetu IZ u BiH smo poslali pismo sa molbom da nam pomognu u ovom

Sabandžijeva Džamija u Adani, Turska


LJUBLJANSKA DŽAMIJA

NAŠI STVARAOCI

PRIJATELJPrijatelj obično sjedi u istoj klupi

i gleda isto kao i ti.

Prijatelj nikad ne pogrIješii ne rekne riječ koja zaboli.

Prijatelj je taj koji čekakad sve ostalo pobjegne.

Prijatelj je taj što nikadna tebi ne proba zamku.

I konačno kažem pravi prijatelj je obično

tamo gdje ne smiješ sam.

Ćazim Osmanović

REAGIRANJA I KONTAKTI

Dragi i poštovani prijatelji, Moj prijatelj, književnik Ragip Sijarić, koji živi u Švedskoj, kao i ja, mi je dao Vašu e-mail adresu, na moje traženje.

Naime, ja se zovem Meho Baraković, rođen sam u Banja Luci, a do oružane agresije na BiH živio sam i radio u Tre-binju. Dok sam živio u Bosni bio sam član Udruzenja književnika BiH. Moj do-sadašnji književni opus se sastoji od se-damnaest (17) objavljenih knjiga poezije. Kada je krenuo rat u Bosni dvije godine sam sa porodicom bio izbjeglica u mjestu Plav, Crna Gora i tada sam se upoznao sa mnogim sandžačkim piscima i intelektu-alcima. Jedan od njih je, svakako, profe-sor i književnik Alija Džogović sa kojim i sada održavam kontakt, i sarađujemo.

U Švedskoj živim skoro deset godina i profesionalno se bavim književnim ra-dom i novinarstvom. Već sam objavio i tri (3) knjige poezije na švedskom jeziku i član sam Švedskog društva književnika.Želja mi je da sarađujem u Vašem listu “Glas Sandžaka” i zato Vas molim da mi pošaljete jedan ili dva primjerka lista na gore naznačenu adresu, kako bih se mogao upoznati sa koncepcijom lista. Mišljenja sam, takođe, da priloge koje Vam budem slao, sigurno će biti inter-esantni i zanimljivi. Ovdje u Švedskoj ima oko 6o.ooo Bosanaca i Hercegovaca i već nastaje bh. književnost na bosanskom jeziku, a pod “švedskom kapom nebe-skom”... I da više ne dužim. Želim biti Vaš sarad-nik iz Švedske i zato Vas molim da mi poŠaljete koji primjerak (broj) “Glasa Sandžaka” radi upoznavanja sadržaja. Za sada neka ovo bude sve do Vašeg, na-dam se, skorog javljanja! Uz dužno poštovanje, Vaš budući sarad-nik (i čitalac) iz Švedske,

MEHO BARAKOVIĆ,Bondegärdet 32424 33 ANGEREDS w e d e nTel. 0046-31 46 26 46

JOŠ JEDAN ZAPIS

Sve što zapišemKao da je iz neke Tame došloI sve ličiI sve govoriO Tami iz koje je došloA ne o namaKoji smo se Tamom hraniliI umivali

Možda je stvar u nepoimanjuI nedovoljnom razumijevanjuProstoraKoji se u obliku KrugaIscrtavaOko nasOko nas samih

Ovo nije moj JezikI ovo nisu moje Misli

Dragi urednici i ostali saradnici Glasa Sandžaka,

dobio sam nekoliko primjeraka vašeg lista kao čestitku mubarek Ramazana i na tome sam vam zahvalan.

Raduje me što uspijevate da list redovno izdajete i što je na pristojno visokom ni-vou, kao što ste ne samo fizički i uspješno privredno u tuđem svijetu dokazani, već i kulturno, čuvajući nasljeđe našeg boš-njačkog naroda.

Šaljem vam imena ličnosti naših Sandža-kija kojima sam uručio po jedan primje-rak Glasa Sandžaka i svi oni su vam puno zahvalni, a naročito oni koji, nažalost, nijesu ni znali da taj list postoji i uspješno izlazi, a to su: Mehmed Škrijelj, Jusuf Hodžić, Hamdo Škrijelj, Hivzo Hadrović, Šemsudin Hadrović, Nusko Dervišević, Salija Gruda, Šelja Hadrović, Zejto Će-man, Bejto Redžepagić, Esko Hodžić, Osmo Dervišević, Meho Hadrović, Hamza Ličina, Safet Hadrović i Avdija Rastoder.

Uz punu zahvalnost primite mahsuz se-lam i pozdrav!

Prof. dr. Hakija HADROVIĆP.O. Zvijezda71320 VOGOŠĆASARAJEVO

Meho Baraković

Meho Baraković


ISTORIJA


Bošnjaci su jedan od najstarijih naroda na Balkanu. Bosnu kao regiju, spominje rimski histori-čar Apij još krajem prvog stoljeća nove ere, a zatim i Konstantin Porfirogenit sredinom desetog stoljeća.

Bošnjaci nastanjuju tle jugoistočne Ev-rope na kome su se susrijetale, sukoblja-vale, ukrštale i pretapale mnoge etničke skupine, raznovrsne kulture i religije.Na razdaljini istočne i zapadne civiliza-cije, preplitanjem tri velike svjetske reli-gije, na razmeđu interesnih sfera velikih sila, izgrađivala se bošnjačka nacija.

Splet mnogih okolnosti i djejstava svakako je učinio da Bošnjaci izgrade samobitnost svog etnosa.

Bošnjaci imaju svoju kulturu, svoj jezik, svoju historiju. Oni imaju svoje ime i svoju zemlju. Žive u državi Bosni i Hercegovini, kao državotvoran narod, u Hrvatskoj kao nacionalna manjina, u Srbiji i Crnoj Gori, u Sandžaku i na Ko-sovu, u Makedoniji i Turskoj, u egzilu po cijelom svijetu. Svejedno gdje, oni su Bošnjaci i njihov jezik je bosanski od-nosno bošnjački.

U pisanoj komunikaciji i administra-tivnoj praksi uobičajena je odrednica bosanski jezik, ali taj jezik je bošnjački – jezik svih Bošnjaka ma gdje oni žive. Pravo naroda je da sami imenuju svoj jezik, prema svom imenu, pa naravno i Bošnjaka.

Bošnjaci nikom nijesu davali “lekciju” kako da se nacionalno opredijele, kako da nazovu svoj jezik. Kulturno je i pra-vilno da i drugi Bošnjacima ne podmeću nikakve svoje sumnjive argumente, niti Bošnjake i njihov jezik na silu uguravaju u svoje nacionalkoordinate.

Bošnjaci u Crnoj Gori žive stoljećima i

svoji su na svome. To je autohton, sta-rosjedilački narod na ovim prostorima.

Najveća prepreka koja nam je stajala na putu naše nacionalne afirmacije, jeste što smo kao Bošnjaci napadani od dežurnih i službenih “naučnika i pisaca” zvanične “istine” i historije “državnih komesara” za ova pitanja.

Priznavanjem muslimanske nacije ustav-nim promjenama iz 1971. i Ustavom iz 1974. godine pod imenom »Muslimani« bez uspostavljanja posebnih nacionalnih institucija i školskog sistema, na jedan “mudar” način je učinjeno negiranje bošnjačke samobitnosti.

Najdrastičniji oblik nacionalizma je onaj u kojem se težilo prostoj fizičkoj Alija Matović

BOŠNJAČKI NARODNI KORPUS

OSMRTNICE

likvidaciji Bošnjaka, zatim osporavanje prava Bošnjaka na nacionalno ime. Na-cionalizam se ispoljava i u težnji da je samo većinski narod “politički narod”, shvatanje ljudi o posebnom značaju svoje nacije.

Etički posmatrano nacionalizam je nega-cija čovječnosti. Nacionalizam je oblik agresivnosti, težnje za premoći.

Kod znatnog dijela bošnjačke popula-cije, posebno inteligencije evidentan je kompleks manje vrijednosti, kao po-sljedica svega rečenog. Šutnja je bila tipološka odrednica Bošnjaka!!

Vrijeme je da se Bošnjaci opamete. Sva-kako, kulturno i tolerantno. Ako mi ovaj posao ne uradimo na vrijeme, uradiće to drugi! U povijest, u historiju se ne ulazi s stražnje, već sa prednje strane!!!

UMRLIMA NEKA ALLAH dž.s. PODARI DŽENNET A NJIHOVIMPORODICAMA NAZDRAVLJAMO GLAVU

REDAKCIJA LISTA I UPRAVNI ODBOR UDRUŽENJA

PRESELIO NA AHIRETCRNOVRŠANIN SELMAN

IZ TRŽIČA

PRESELIO NA AHIRETŠABOTIĆ AMIR

IZ TUCANJA

PRESELILA NA AHIRETKOČAN (ĆEMAN) ĆAMA

(1930-2004)IZ GODOČELJA

PRESELILA NA AHIRETMEKIĆ (ĆEMAN) REHANA

(1946-2004)IZ SKOPLJA

PRESELIO NA AHIRETHODŽIĆ RASIM

IZ GODOČELJA (PALJUH)

PRESELIO NA AHIRETŠABOTIĆ DŽEVAD-MILE

IZ TUCANJA

PRESELIO NA AHIRETMEMIĆ SMAIL

(1931- 2004)IZ VITOMIRICE

PRESELILA NA AHIRETĆEMAN (RAMDEDOVIĆ) DŽEMAILA

(1954-2004)IZ VRBICE

ENIGMA I ZABAVA

HUMORESKA

Rane osamdesete prošloga vijeka. Prekrasan julski dan, sunce obasja-lo orahovske bašče i livade. Selom odliježe zvuk radija sa Vezirkinog prozora.

Zejnel Osmanov, zvani Džoga, jedan od rijetkih bihorskih studena-ta, prionuo na knjigu. Kuris`o sto i stolicu u dubokoj hladovini babove bašče pa rješava integrale i kompleksnu analizu. U desnoj ruci drži olovku, a lijevom podupire glavu sa prstima u bujnoj kosi.

- U šta si to ubuljio, jadan ? - viknu mlada Safi ja, idući niz ulicu sa grabuljama na ramenu.

- Ma, nešto učim - odgovori odsutno Zejnel.

- Ejh, vala, učio ne učio, Sloveniju ćeš naj, beli! - zadirljivo povika Safi ja.

Okrenu se Zejnel ka ulici, a olovka mu ispade iz ruke. Gleda za Safi jom, kako zamače ka Bindži pjevajući u duetu sa Brenom sa Veskinoga radija.

Mnogo puta se sada Zejnel iz Ljubljane sjeti Safi je, orahovske bašče i Vezirkinoga radija…

zabilježila: Amila Agović

Karmen ĆOP i Adisu AGOVIĆUiz Kamnika

SREĆNO ROĐENJE SINAželi

REDAKCIJA

Azri i Sefadinu ADROVIĆiz Ljubljane

SREĆNO ROĐENJE SINAželi

REDAKCIJA

HUMOR

Za vaš odmor AFORIZMOM DA TI KAŽEM (58)

* Odijelo ga čini čovjekom. Sve ostalo govori o njegovom porijeklu. * Ne, komšiji nije crknula krava, samo su ga prebili kao vola. * Kupila sam pištolj. Sada sam jači pol! * Ukrali su mi aparat. Sada mogu da se slikam. * Čuje se pljesak. To je odjek slavne prošlosti. * Vođe smo birali između sebe, a htjeli smo da budu - mudriji od nas! * E, što ti je naš čovjek. Nema ni za hljeb - a hoće demokratiju. * Najtužniji je osmijeh koji se čuva za - nadređene. * Više se dug ne računa po glavi stanovnika. Nema toliko glava! * Zakon je isti za sve na koje se ne odnosi.

Meho Baraković

Zurifi ĆEMANna uspješnoj odbrani

diplomskog radana Ekonomskom

fakultetu u Ljubljani.čestita

REDAKCIJA


Sretnu se Mujo i Haso u Veneciji, pa će Haso:- Šta, bolan, ti radiš u Veneciji?- Na svadbenom putovanju sam.- Pa gdje ti je mlada?- Ona je ostala kući da pazi na radnju.

Prilazi čovjek jednoj ženi na plaži i ljuba-zno joj se obrati:- Izvinite, je li ono vaš sin što zatrpava

moj šešir u pijesak?- A, ne, to je moj sestrić. Moj sin je

onaj što vam sipa vodu po peškiri-ma.

Razgovaraju dvije prijateljice:- Jesi li upoznala kakvog momka na

moru? – pita jedna.- Da, ali smo se brzo razišli.- Zašto?- Pitao me je da li sam možda farma-

ceutkinja, pa sam mu opalila šamar za svaki slučaj.

SAFIJINO PROROČANSTVO

Srećnu veridbuElzi FERATOVIĆ

iz Ljubljanei

Elsadu LJEŠANINiz Njemačke

želiREDAKCIJA

GLAS SANDŽAKA

MLAD, NEVJEŠT, NEISKUSAN

ČOVJEK

SJEVERNIJELEN

LIJEČILIŠTEU

CRNOJ GORI

VRSTA - SORTA JABUKA

DONATOR KNJŽEVNE

VEČERIRAMČILOVIĆ

GLAS SANDŽAKA

GLAS SANDŽAKA

IMEPJESNIKASA SLIKE

DRŽAVA NA SJEVERO -

ZAPDUEVROPE

ĆAMILADROVIĆ

PREZIMEPJESNIKASA SLIKE

IMOVINA

GLAS SANDŽAKA

SUMPOR

STRANOŽENSKO IME

UPOTREBANASILJA

FUDBALERJAP

DRŽAVA U AZIJI NAUKA OPRETVARANJU

DRUGIHMETALA U

ZLATONOTA

SOLMIZACIJE

GLAS SANDŽAKA

ZAKLJUČNI DIO LITERALNOG

DJELA PREMA

VRSTAŽITARICE

DOMAĆEGOVEDO

PRIJATELJEVAŽENA

JEDNOGEOMETRIJSKO

TIJELO

AMBISI

ALBANSKONARODNO

KOLO

PALESTINSKAOSLOBODI-

LAČKA ORGANIZACIJA

VODONIK

LOŠIJI RUSKI

VREMENSKO RAZDOBLJE

BOG(ENGLESKI) LESKOVAC

SMAILBIHORAC

PTICA SELICA

STRANOMUŠKO IME

ROMULOV BRAT

KOLOS, TITAN

IMAMOVIĆ ZAIM

PLOVEĆAVOZILA

REDŽOVIĆ EMIN

IMPERATOR

PLEMENITI METAL

REOMIR

JEDAN OD OSNIVAČA

NAŠEGUDRUŽENJA

ŽENSKO IME

ENIGMA I ZABAVA


Otkrijte koja ptica nedostaje na slici desno!

Ćemal Šmrković

HUMANITARNA POMOĆ


Koliko je vredan ljudski život meri se po tome koliko smo sposobni da ulažemo u njega sa nadom da će nam to dobro u budu-ćnosti biti vraćeno.

Naš sin Hamza rodjen je 23. 01 2002. god. sa teškom konstatacijom da ima urodjenu srčanu manu. Prebačen je na Institut za majku i dete u Beogradu i od tada pa sve do aprila 2004. god. često smo išli na različite zdravstvene kontrole, nekad na Institut a nekad na Univerzitetsku Dečiju Kliniku. Konstatovana je teška urodjena srča-na mana sa dijagnozom: ATRESIO ARTERIAE PULMONALIS.

NJegovo svakodnevno “plavilo” i sve sporiji fizički razvoj je čitavu našu porodicu dovodilo do najvišeg stepe-na uznemirenosti. Saznanje da naš sin ima takav defekt i da se već dve ipo godine ništa ne preduzima, dovodilo nas je do ludila i panike.

Gledali smo našu ostalu decu kako se razdragano vesele životu i Hamzino nastojanje da ni u čemu ne zaostaje za njima. Bistrina njegovog uma nas

je fascinirala. NJegov fizički razvoj, medjutim, počeo je vidno da zaostaje. U njegovim pokretima i osmehu više se primećivala želja nego stvarna spo-sobnost da se izrazi. Maštom i umom bi dostizao i prestizao svoju braću i sestre ali njegovo malo i pogrešno napravljeno srce nije moglo da prati žustrinu i energičnost zdravih igrača. Velika je i neprirodna suprotnost u tome. Čovek ne može a da ne oseti mučninu i veliku žalost kada primjeti veselost, optimizam i volju za živo-tom koji zrače iz svakog nerva sa nje-govog Ika, dok bledilo i slabašne noge i ručice jasno govore da on još dugo neće moći da živi medju nama.

Konačno smo u aprilu ove godine uspeli da izdejstvujemo prvi veliki korak ka Hamzinom ozdravljenju ili...

Krajem meseca je uradjena pomoćna operacija na Institutu u Beogradu. Uskoro treba da usledi glavna opera-cija. Prema priznanju mnogih lekara, radi se o vrlo teškoj i komplikovanoj operaciji koju je uspješno moguće uraditi jedino u nekom od evropskih

Delta banka A.D. Beogradbr. din. rač 16-102-0006024/1

br. din. žiroračuna 908-16001-87br. deviz. računa 16-302-0004310/0br. deviz. žiroračuna 908-16001-87

Euromarket Bankaračun banke 55105-620-3-3161

žiroračun (br. rač. klijenta):01-305-0000454.2

centara dečije kardiohirurgije kao što su Engleska ili Nemačka. Takve ope-racije u inostranstvu su veoma skupe. Procena je da operacija našeg malog Hamze neće biti jeftinija od 25 000 eura.

Istina je jedna i jednostavna! Ugrad-jeni deo prilikom prve operacije ima kratko trajanje posle čega će biti moguća samo dva ishoda: ili će doći do druge operacije pa će dete dobiti šansu da proživi jedan normalan ljud-ski život, ili će se njegov život, bez te šanse, uskoro zauvek ugasiti. Ja, kao roditelj koji isključivo od svoje pro-sečne zarade izdržavam sedmočlanu porodicu, nisam u prilici da finansij-ski podnesem troškove ove operacije.

POMOZITE MU VAŠIM SKROMNIM PRILOGOM!

DAJTE IMPULS ŽIVOTU

HAMZA

ZAHVALNICA


Povodom otvorenja mejtepa u Kamniku, septembra meseca 2004., u kojem je do sada upisano oko 130 djece različite starosti. Za-hvalio bih se svima onima koji su pomogli finansijski a takođe i materijalno ili pak svojim radom. Takođe se zahvaljujem i onima koji do sada nisu pripomogli a vjerovatno će u skoroj budućnosti biti i oni među navedenim donatorima.Posebno bih se zahvalio :

• Hakiji Musiću za novčanu donaciju u iznosu 150.000,00 sit,• Osmanu Odobašiću za tepih koji je kupljen u vrijednosti 42.000,00 sit i donaciju 20.000,00 sit za izradu mimbera za

hodžu, takođe za opremu za sanitarije u sklopu mejtepa,• Hakiji Alibašiću i njegovim burazerima koji su darovali : česme, bojler, vodokotlić i ostali materjial za sanitarije i isti su

ih ugradili,• Misinu Agoviću, koji je darivao keramičke pločice za sanitarije,• Sinanu Šabotiću, koji je te pločice ugradio (postavio) i darivao umivaonik,• Rušu Adroviću, koji je darivao plinsku bocu,• Mehu Alibašiću, koji je darovao plinski rešo,• Talu Kožaru, koji je uradio elektriku u sanitarijama i• Jasminu Sabljakoviću, koji je očistio sve naše prostore besplatno.

Takođe bih se zahvalio i svima onima koji su donosili kahvu, sokove, keksove i bonbone za našu dragu djecu koja dolaze u mejtep. Ovom prilikom bih pozvao sve ljude dobre volje da pomognu da ovaj prostor sačuvamo za našu dragu djecu.Još jedanput bih se zahvalio svima, a ako sam nekoga zaboravio neka mi oprosti (halali).

Essellamu alleikumza INICIJATIVNI ODBOR

Ćazim OSMANOVIĆ

DARODAVCI ZA KAMNIČKI MEJTEP1 KOČAN DANO 12.000 SIT 31 ADROVIĆ ASAD 3.000 SIT 61 DERGIĆ SAFET 10.000 SIT

2 ŠABOTIĆ SINAN 14.000 SIT 32 BILALI VAJDIN 30.000 SIT 62 LIČINA MURAT 3.000 SIT

3 KOČAN ISMET 9.000 SIT 33 MUSIĆ HAKIJA 90.000 SIT 63 BORANČIĆ HAMDIJA 5.000 SIT

4 KIJAMET REČKO 8.000 SIT 34 N E P O Z N A T I 60.000 SIT 64 ŠKRIJELJ REKO 3.000 SIT

5 OSMANOVIĆ ĆAZIM 4.000 SIT 35 NASUFOVSKI SAMEDIN 5.000 SIT 65 SULIMANI SULIMAN 10.000 SIT

6 ADROVIĆ UMER 8.000 SIT 36 ALILOVIĆ TAHIR 3.000 SIT 66 ODOBAŠIĆ OSMAN 20.000 SIT

7 AGOVIĆ MAHO 3.000 SIT 37 ZULIĆ IZET 2.000 SIT 67 ALIBAŠIĆ ZUHDO 3.000 SIT

8 AGOVIĆ NAHO 4.000 SIT 38 HAFIZOVIĆ ENES 1.000 SIT 68 SABLJAKOVIĆ SULEJMAN 5.000 SIT

9 AGOVIĆ MISIN 2.000 SIT 39 AGOVIĆ HARUN 1.000 SIT 69 ARIFI DILAVER 5.000 SIT

10 AGOVIĆ VEJSEL 6.000 SIT 40 AGOVIĆ MUJADIN 5.000 SIT 70 VELADŽIĆ SUAD 10.000 SIT

11 BEGIĆ HAMDIJA 10.000 SIT 41 REDŽEPI ADNAN 3.000 SIT 71 OSMANOVIĆ FEHMO 5.000 SIT

12 RUJOVIĆ NADŽIP 9.000 SIT 42 SIJARIĆ SABIT 5.000 SIT 72 ODOBAŠIĆ SELIMA 5.000 SIT

13 ADROVIĆ ADIL 3.000 SIT 43 ŠABOTIĆ IZET 5.000 SIT 73 ADROVIĆ SEFADIN 10.000 SIT

14 LIČINA RAŠO 16.000 SIT 44 N E P O Z N A T I 30.000 SIT 74 ADROVIĆ MIRSAD 5.000 SIT

15 BEGANOVIĆ DŽEMO 3.000 SIT 45 HALILOVIĆ ZIJAD 6.000 SIT 75 RAMČILOVIĆ AVDO 5.000 SIT

16 ŠKRIJELJ DŽEKO 8.000 SIT 46 DIZDAREVIĆ IBRO 5.000 SIT 76 ĆEMAN SADO 3.000 SIT

17 RASTODER RAHMAN 1.000 SIT 47 ZEC HIDAJET 15.000 SIT 77 KIJAMET RASIM 1.000 SIT

18 MEKIĆ HAJRO 8.000 SIT 48 SEJFIĆ RAFET 6.000 SIT 78 KORAĆ FERID 3.000 SIT

19 HALILOVIĆ OSMAN 3.000 SIT 49 MURATBAŠIĆ EMIN 3.000 SIT 79 BERISHA ENVER 2.000 SIT

20 MURATOVIĆ SEJDO 5.000 SIT 50 RASTODER ŠEFKO 4.000 SIT 80 ADROVIĆ SALIH 2.000 SIT

21 AVDIĆ SELMAN 3.000 SIT 51 AGOVIĆ ISMET 10.000 SIT 81 AGOVIĆ RASIM 5.000 SIT

22 KIJAMET MUNIR 6.000 SIT 52 ADROVIĆ RAŠIT 2.000 SIT 82 MURADBAŠIĆ HASAN 30.000 SIT

23 BILALI DŽEVADIN 10.000 SIT 53 KIJAMET DAUT 6.000 SIT 83 VESKOVIĆ DŽEMAL 1.000 SIT

24 ADROVIĆ RUŠO 2.400 SIT 54 SULIĆ ESAD 6.000 SIT 84 AGOVIĆ MUNIR 3.000 SIT

25 HALILOVIĆ SELMO 8.000 SIT 55 ŠAHINOVSKI KEMO 30.000 SIT 85 ALIBAŠIĆ HAKIJA 10.000 SIT

26 TIGANJ HUSNIJA 3.000 SIT 56 SEJFIĆ REFKO 3.000 SIT 86 ĆATOVIĆ SAFET 5.000 SIT

27 LJUBLJANKIĆ HILMIJA 2.000 SIT 57 RASTODER RAMEZA 2.000 SIT 87 SERGIJA 17 - noč 27.000 SIT

28 RASTODER SINAN 5.000 SIT 58 AGOVIĆ HALIL 2.000 SIT 88 ČAUŠEVIĆ HASIB 5.000 SIT

29 RASTODER HARUN 5.000 SIT 59 ZVEROTIĆ HASKO 5.000 SIT 89 BURZIĆ RIFO 2.000 SIT

30 MEHOVIĆ NADŽIP 7.000 SIT 60 DURANOVIĆ REMZO 5.000 SIT

UKUPNI PRIHOD 743.340 SITTROŠKOVI 521.940 SITSTANJE NA DAN 8.12 .04 221.400 SIT

MEJTEP U KAMNIKU

FINANSIRANJE KULTURNIH UDRUŽENJAIako je naše udruženje »Sandžak« vrlo aktivno (folklor, šah, fudbal, sijela, časopis, ...) od R. Slovenije dobijemo

vrlo malo sredstava, iz jednostavnog razloga, što ta sredstva niti ne tražimo. Kako se snalaze ostala kulturna udruženja vidi se iz donje tabele. Podatci su za godinu 2004.

Predlagatelj Naslov Projekta Odobreno SITDruštvo Srbska skupnost / Društvo Srpska zajednica

Časopis za kulturo Beseda 7.157.221,00 SIT

Bošnjaška kulturna zveza Slovenije Predavanja bosanskega jezika: Učimo se bosanskega jezika

3.550.000,00 SIT

Društvo bosansko hercegovskega in sloven-skega prijateljstva Ljiljan

Literarno lutkovna delavnica-teater 1.550.000,00 SIT

Kulturno društvo nemško govorečih žena Mostovi

Tečaj nemškega jezika za otroke v ob-liki jezikovnih delavnic ter tečaj nem-škega jezika za odrasle člane društva

950.000,00 SIT

Kulturno združenje v Sloveniji Sandžak Izdaja glasila Glas Sandžaka 500.000,00 SIT

Internacionalno društvo Most Svobode Fre-iheitsbrucke-Freedomsbridge Maribor

Kiparsko slikarska likovna delavnica Svečina 2004

300.000,00 SIT

Hrvatsko kulturno društvo v Mariboru Časopis Glasilo 750.000,00 SIT

Zveza makedonskih kulturnih društev 1. Kulturna karavana Zveze MKD 3.600.000,00 SIT

Društvo Afriški center Afriške kulture v Sloveniji 400.000,00 SIT

Slovensko kočevarsko društvo Peter Kozler Predstavitev dela društva na področju založništva

250.000,00 SIT

Madžarsko kulturno društvo Petőfi Sándor Mentor študijskih krožkov 2.500.000,00 SIT

Podaci uzeti sa internetne stranice: http://www.kultura.gov.si/bin?bin.svc=obj&bin.id=19084

Redakcija


ŠTAMPAN

JE OVO

G BR

OJA

SUFIN

ANSIR

ALO JE

MIN

ISTARSTVO

ZA KULTU

RU

R

. SLOVEN

IJE

UČ

ESNIC

I KNJIŽEVN

E VEČER

I

iz sadržaja izdvajamo - bosnjaci.netnastupio je hor ilahije i kaside iz kamnika pod vođstvom g....

Documents