interpretacija pjesama - vjezbe za stilistiku

7/29/2019 Interpretacija pjesama - vjezbe za Stilistiku

1/41

MORE

JOSIP PUPAI

I gledam more gdje se k meni penjei sluam more dobrojutro velii ono slua mene ja mu apemo dobrojutromore kaem tiho

pa opet tie ponovim mu pozdrav

a more slua slua pa se smijepa uti pa se smije pa se penjei gledam more gledam more zlatoi gledam more gdje se meni penjei dobrojutro kaem more zlatoi dobrojutromore more kaei zagrli me more oko vratai more i ja i ja s morem zlatomsjedimo skupa na alu vrh brijegai smijemo se smijemo se moru.

1


2/41

MORE: JOSIP PUPAI

- pjesma se sastoji od jedne strofe u kojoj imamo 15 stihova.

- nema rime, pisana je slobodnim stihom.- ritam pjesme postignut je ponavljanjem odreenih rijei kao to su: more, dobrojutro,more zlato, te glagola:gledati, penjati se , sluati, smijati se.

- ritmu dodatno doprinosi ponavljanje veznika i.- iako se radi o prirodi, koristi se jezik iz svakodnevne uporabe.- more se penje- antropomorfizacija odnosno personifikacija.- itava pjesma je personificirana. Ljudske osobine su date prirodi, u ovom sluaju

moru.- more moemo zamijeniti sa imenom neke osobe.- postoji duboka intima izmeu mora i pjesnika koja je u pjesmi iskazana dijalogom.- more zlato ova sintagma je istaknuta i to je sintagmostilem.

- i gledam moregdje se ... u hrvatskom jeziku po pravilu bi na ovome mjestutrebala stajati zamjenica koje. Umjesto kmeni trbalo bih stajati koje se meni.Ovo su sintakstostilemi.

- naslov u potpunosti odreuje temu pjesme i ponavlja se vie puta kroz itavu pjesmu.- raspoloenje je veselo i pjesma je ljubavnog karaktera.- u pjesmi nema interpunkcijskih znakova osim to prvi stih poinje velikim poetnim

slovom, a zadnji zavrava tokom.- pjesma je napisana u formi jedne dugake reenice.- stil pjesme je jednostavan i slikovit.- bitno je znati da se u pjesmi radi o dva mora. Jedno more je pravo, plavo more, a

drugo more je vjerojatno njegova ljubljena. On tepa svojoj ljubljenoj, naziva jumorem, a ona ga pozdravlja, grli, smije se. Na kraju njih dvoje, more i pjesnik sjede naalu i smiju se, smiju se moru. Takoer je vano napomenuti da imenicu moremoemo zamijeniti i lirskim subjektom koji je u ovom sluaju sam pjesnik to nadalje

postavlja pitanje da li su u pjesmi prisutna tri mora?- pjesmu ine: vidni i sluni doivljaji mora; razgovor pjesnika i mora (pozdravljanje);

oivljeno (personificirano ) more; ponavljanje i izmjenjivanje pozdrava; sjedinjenje(zajednitvo) pjesnika i mora.

- dva mora: jedno more je pravo more koje grgolji i udara u obalu, a drugo je metaforakojom pjesnik tepa djevojci nazivajui je kovanicom u duhu usmene tradicije more

zlato i to morezlato tj. djevojka zagrli ga oko vrata i zajedno s njim uiva u

ljepoti mora.- i zagrli me more oko vrata ovaj stih je namjerno dvosmislen; on moe znaiti daje more u naletu zapljusnulo pjesnika ali i to da ga je ena uistinu zagrlila, oduevljenomotrei zajedno s njim prizor razigranog mora.

- u ovoj pjesmi zajedno plove i sjedinjuju se ovjek i priroda.

2


3/41

PJESMA JEDNOM BRIJEGU

ANTUN BRANKO IMI

Taj brijeg na kojem esto miruje moj pogleddok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste nitaTek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i ovjek.Ja nikad neu znati gdje sesastaje na razliit smiso

Pod brijegom voda tee. I ljudi se mue radom.Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noi ga ne vidim. Svi smo duboko u noiAl znadem: on je tu! Ko utanje je teak.

Mi rastat emo se tui jedan drugom.Ja umrijet u. Brijeg se nee mai,ta plava skamenjena vjenost.

3


4/41

PJESMA JEDNOM BRIJEGU: ANTUN BRANKO IMI

- PJESMA JEDNOMBRIJEGU- jednom- dakle, radi se o odreenom brijegu iako

nema imena brijega.- taj je pokazna zamjenica ali moe imati i negativno znaenje, negativan stav kojimoe izazvati zavist.

- javlja se zavist prema brijegu; brijeg e uvijek biti tu, nikad se nee mai niti umrijeti,dok je pjesnik obian ovjek i eka ga neizbjena ljudska sudbina, a to je smrt.

- pjesma ima 5 strofa i 13 stihova.- prva, druga i peta strofa su tercine, a druga i trea distisi.- imi potjee iz Hercegovine pa se u pjesmi osjeti taj utjecaj. Hercegovaka brda iz

daljine gledano gube svoju materijalnost, crnilo, sivilo i stapaju se s nebom uplavetnilu to pomalo upuuje na vjenost i beskonanost.

- Pust je: tu ne raste nita- ukoliko brijeg simbolizira Boga postavlja se pitanje zato

je pust?- u pjesmi se koristi refleksiv Tek kamenje se golo plavi. To je prijelazni oblik prema

pasivu.- pjesma je personificirana. Brijegu su date ljudske osobine.- ...na razliit smiso...- upuuje na zbliavanje ovijeka i brijega. imi namjerno

izostavlja a u smiso. To je grafostilem.- ...voda tee- simbolizira ivot, opstanak.- susjed neba- pretstavlja tipinu pjesniku sintagmu, u znaenju nedostian,

nedohvativ.- utanje- srbizam. Upuuje na vrijeme u kojem pjesnik ivi.- brijeg se nee mai- kraenje zbog jezgrovitosti. To je morfostilem.- ta plava skamenjena vjenost- jedini stih bez glagola.- plava- simbol vjenosti.- u pjesmi je iskazan imiev odnos prema Bogu.- stilistiki klju pjesme je vjenost brijega i prolaznost ovjeka.- zauenje, iskaz doivljaja smrti.- strofe imaju razliit broj stihova i slogova.- jedna od stilskih figura koje su koritene u pjesmi je i opkoraenje, tj. prenoenje

jednoga stiha u slijedei.- kratke reenice ukazuju na napetost koju pjesnik proivljava.- taj- prijelazni oblik prema gramatikim rijeima; negativan stav, zavist.

- pjesma je pisana u formi kratkih reenica. Time je iskazana napetost koju pjesnikproivljava.- neke od karakteristika su i sklonost obinom govoru i upotreba interpunkcijskih

znakova.- u pjesmi se osjeti zavist prema brijegu. Pjesnik koji je obini smrtnik zavidi brijegu na

njegovoj vjenosti, trajnosti i besmrtnosti.- najvanije kod imia je istai to da mu je izraz maksimalno saet, jednostavan i ne

osjea se potreba da se jo neto kae. U ovom saetom izrazu sve je reeno.- postoje djela koja snano sugeriraju ostvarenje svog sadraja u naem ivotnom

iskustvu i to su knjievnoumjetnika djela.

4


5/41

OBLAK

DOBRIA CESARI

U predveerje, iznenada,Ni od kog iz dubine gledan,Pojavio se ponad gradaOblak jedan.

Vjetar visine ga je njiho,

I on je stao da se ari,Al oi sviju ljudi bjehuUprte u zemne stvari.

I svak je io svojim putem:Za vlau, zlatom il za hljebom,A on krvarei ljepotu-Svojim nebom.

I plovio je sve to vie,Koda se kani di do Boga;Vjetar visine ga je njiho,Vjetar visine raznio ga.

5


6/41

OBLAK: DOBRIA CESARI

- pjesma Oblak sastoji se od etiri strofe, koje imaju po etiri stiha, dakle etiri

katrena.- oblak je simbol pjesnika, umjetnika, duhovnog.- taj je oblak simbol svega ljudskog, tenja za ljepotom; simbol i pjesnika i pjesme i

umjetnika i umjetnikog djela.- u pjesmi je izraena misao da pjesnik i ljudi ( oblak i grad) imaju razliite putove iako

ive pod istim nebom.- pjesnik izraava vjenu tenju ivota za veliinom i ljepotom ne marei za

ravnodunost sredine i ljudi i za svoju sudbinu, on ide vlastitim putem pomiren s timneskladom.

- taj oblak je u biti sam pjesnik. On je nezadovoljan meuljudskim odnosima pa sestoga osjea izolirano i neshvaeno.

- alje nam poruku kako ljudi tee samo materijalnom, te da se pri tom ne osvru naprolaznika kao to je on. Doarava nam svakodnevnu poslovnu uurbanost kojadovodi do toga da vie ne primjeujemo onoga pored sebe nego svatko gleda svoja

posla.- I svak je io svojim putem:

Za vlau, zlatom il za hljebom- poruuje kako materijalno mijenja ljude i da se pri tome zanemaruje ono duhovno.- pjesnik se poistovjeuje s oblakom jer se smatra drugaijim od ostalih, smatra se

umjetnikom i boanskom osobom.- odijeljuje se od zemaljskog ivota kako bi ukazao na to da se tu ne osjea ugodno i da

mu je najbitnija duhovna komponenta. Stoga ponekad voli otii u svoj svijet mate,dii se u boanski svijet i iza sebe ostaviti sve ljudsko i zemaljsko.

- pjesma je pisana u personificiranom obliku; oblaku su date ljudske osobine.- itava pjesma je u metafori jer se iza oblaka zapravo krije sam pjesnik, umjetnik.- prva strofa: iznad grada se pojavio oblak koji simbolizira pjesnika, umjetnika koji je

visoko uzdignut, za razliku od onog svjetovnog to je dolje u dubini.- druga strofa: nosilo ga je neto uzvieno u visine i njihalo. On se time ponosi i ari ali

naalost oi ljudi su uprte u svjetovne stvari.- trea strofa: pohlepa ljudi za materijalnim stvarima i bogatstvom, dok on krvari

ljepotu. krvarei ljepotu upuuje na tekou umjtnikog stvaranja. svojim nebom svojim putem.

- etvrta strofa: trudio se postii duhovno savrenstvo uzdii do Boga. Zanosio se,uzdizao al' vjetar ga je raznio. To upuuje na prolaznost vremena i ljudi.- stil pjesme je jednostavan, slikovit i slian obinom razgovornom jeziku.- imati glavu u oblacima frazem koji znai biti umiljen, u svom svijetu.- u pjesmi ima rime i to abab koja doprinosi ritmu.- krvarei ljepotu- nije u duhu hrvatskog jezika.- osim rime ritmu pjesme doprinosi i ponavljanje, te inverzija.- u pjesmi su suprotstavljene duhovne vrijednosti i tenja za materijalnim dobrima.- io- razgovorni stil.

6


7/41

MODRA RIJEKA

MAK DIZDARNitko ne zna gdje je ona

malo znano al je znano

iza gore iza dolaiza sedam iza osam

i jo hue i jo luepreko mornih preko gorkih

preko gloge preko draepreko ege preko stege

preko slutnje preko sumnjeiza devet iza deset

i jo dublje i jo jaeiza utnje iza tmae

gdje pjetlovi ne pjevajugdje se ne zna za glas roga

i jo hue i jo lueiza uma iza boga

ima jedna modra rijekairoka je duboka je

sto godina iroka jetisu ljeta duboka jest

o duljini i ne sanjajtma i tmua neprebolna

ima jedna modra rijekaima jedna modra rijekavalja nama preko rijeke

7


8/41

MODRA RIJEKA : MAK DIZDAR

- Mak Dizdar rodio se u Stocu 1971. god. Prve stihove napisao je 1933. god. Prevoenje na francuski, talijanski i njemaki jezik.

- koristi arhaine leksike oblike.

- stil mu je narativan.- pie tubalice, pitalice, a koristi predaje i biblijske motive.- Modra rijeka je antologijska pjesma.- izraz modar= plav .- pjesma nema interpunkcijskih znakova.- ega i stega nemaju semantiku vezu ali su u pjesmi skladne.- narodni izrazi u pjesmi: nitko ne zna; valja nama preko rijeke.- tma i tmua- frazemi odnosno frazeoloka sraslica; dolazi samo zajedno i ne moe

se rastaviti.- sedam i osam su brojevi u pjesmi koji pretstavljaju vezu s prolou.- gdjepjetlovi ne pjevaju- glas pjetla predstavlja jednu vrstu blagostanja.

- rijeka je simbol ivota.- pjesnik se u ovoj pjesmi oslanja na narodni duh.- dosta stihova u pjesmi su zapravo narodne izreke.- ova pjesma je okrunila Dizdarev pjesniki put. Njezina hermetinost i vieznanost,

njezina melodija i struktura u kojoj se ritam narodne pjesme i zauujua zvukovnaorkestracija prepliu sa nesluenim naznakama neega to se nagovjetava privukli su

brojne itatelje.- postavlja se pitanje da li ovu pjesmu treba shvatiti kao metaforu pjesnikog traganja

za tajnom svijeta, da li je to iskuenje nemogueg ili moda pjesma upuuje na druguobalu kao onostranost nae egzistencije.

- u raznim verzijama esto se pojavljuju tiskarske greke iako ju je i sam pjesnikobjavljivao s razliitim izmjenama pa je do izvornog oblika teko doi.

- u izvornom obliku pjesma se sastoji od trinaest distiha sa posebno izdvojenim stihom ima jedna modra rijeka. Ovaj izdvojeni stih ima sintetsku ulogu i istie jednu odosnovnih poruka pjesme.

- ispjevana je u pravilnim osmercima s cenzurom iza etvrtog sloga to pjesmi dajeubrzan ritam narodne lirske pjesme.

- ritmu ove pjesme doprinosi i velik broj dvoslonih rijei sa naglaenim prvim slogom.- akcenat ima veoma vanu ritmiku funkciju, ali nije jedini nosilac ritma u pjesmi.- susreemo se sa fonomotivacionim ponavljanjima i spajanjem rijei koje nemaju

semantiku srodnost ega stega.

- rima takoer utjee na ukupnu zvukovnu harmoniju pjesme.- rima je nepravilna jer se smjenjuju unutarnje i vanjske rime.- u estom distihu imamo klasinu vanjsku rimu: i jo dublje i jo jae

iza utnje iza tmae.- svaki distih djeluje kao sintaktiko-semantiko polje koje vodi kuliminativnom kraju

pjesme.- svaki stih ima unutarnju harmoniju u potpuno izraenoj misaonoj i semantikoj

zaokruenosti.- pjesma ima vie verzija.- pjesnik je vodio rauna o izboru leksema tako da nema niti jedne strane rijei.- naslanja se na domai leksik i narodnu tradiciju.

8


9/41

- nema nikakve interpunkcije osim velikog poetnog slova u prvoj rijei. To ne remetiosnovni smisao pjesme jer interpunkciju u dikcijskoj napetosti ispisuje sam iataoc usvom doivljaju pjesme.

- naslov je lingvistiki interesantan ali samo kada se doivljava unutar cijele pjesme.- leksem rijeka u naslovu pjesme stvorio je sa atributom modra snanu sintagmu.

- plava odnosno modra boja u svojoj simbolici oznaava neto izmjenino i nadrealno;dan i no, sve ono to ureuje ljudski ivot i njegovu vjenost.- modra boja nije ist sinonim i oznaava neto dublje, tajanstvenije, zagonetnije.- sto godina iroka je

tisu ljeta duboka jest -modra rijeka mogla bi se tumaiti kao slutnja da je neto loe.- jest morfostilem, prvo ide nenaglaeni glagolski oblik je pa onda naglaeni

jest.- sto godina normalno u duhu hrv. jez.- tisu ljeta- stari hrvatski jezik koji priziva jezik naih predaka. To je sintagmostilem.

Pored toga ovdje imamo i antropomorfizaciju ( iroka, duboka).

9


10/41

UBILI SU GA CIGLAMA

IVAN SLAMING

Ubili su ga, ciglama: crvenim, ciglama,pod zidom, pod zidom, pod zidom.ute mu, kosti: hlape u, iglama,a bio je, pitom i, pitom.

Jedan uti i brkati: jedan crveni, crknuti,jedan zelen, i rogat ko jelen,u sjeni, pljesnivog, zida,

ubili su ga, ciglama: crvenim ciglama,

crvenu, mrlju su, prekrili, priglama,

iz svega se, izvuko samo repi:otpuzo, pa se: uvuko, u zid,u zid, uzi, duzi.

10


11/41

UBILI SU GA CIGLAMA: IVAN SLAMING

- simbolika: - crvenim ciglama- simbol drave i gradnje; demant ubojstvu.

- ute mu kosti slabost, bolest, propast, muenje.- pod zidom ritmiki; pod udarce; pod zidom su se u Zagrebu vjeali politikiprijestupnici.

- pitom onaj kojeg se moe hraniti; pitati.- jedan ut i brkati: jedan crveni crknuti tko ga je ubio? Staljin i Tito.- zelen i rogat ko jelen mlad i spreman za borbu.- u sjeni pljesnivog zida tradicija ubijanja.- otpuzo, pa se: uvuko, u zid -igra rijeima; nita se ne moe sakriti, igra

u zid, uzi, duzi. sa svime to je zabranjeno i to nije.- stilistiki klju pjesme je igra rijeima.- cigla je kljuna rije u pjesmi.

- komunikacija izmeu pjesnika i itatelja ostvaruje se igrom rijei.- ute kosti upuuju na muenje i potekoe.- pod zidom pjesnik je ivio u Zagrebu gdje se jedno naselje zove Pod zidom. Tu se

odvijao noni ivot sitnih ljudi. Ubiti nekoga pod tim zidom znai ubiti siromaha, nekog izradnike klase.- pjesma se doima kao slika osobne tajne u jednom vremanu u kojem se o odreenim temamanije smijelo govoriti.- stilistiki klju pjesme je ono po emu je ta pjesma, pjesma. U ovom sluaju to je igra sasvim onim to je zabranjeno i to nije, ali vie s onim to jest.- posebno je vano da prevodilac pronae stilistiki klju djela kako bi u svom prijevodusauvao nacionalnu specifinost djela.- pjesma se sastoji od etiri strofe, odnosno dvanaest stihova.- rima je pravilna u prvoj strofi i to abab. Pjesma u cijelosti ima nepravilnu rimu jer sesmjenjuju unutarnje i vanjske rime. U drugoj strofi imamo unutarnju, a u prvoj vanjsku rimu,dok su trea i etvrta pisane slobodnim stihom.- ritmu pjesme doprinose i interpunkcvijski znakovi, te ponavljanje odreenih rijei, stihova isintagmi.- u zadnjem stihu imamo igru rijei u kojoj se skriva stilistiki klju pjesme ali i poruka ove

pjesme.- U ZID, UZID, DUZI. imamo stilsku figuru asonancu ( nastaje ponavljanjem istihsamoglasnika radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili glasovnih efekata), ali i

aliteraciju ( ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupova radi istoga). Ovo sumorfostilemi.

11


12/41

TVRAVA KOJA SE NE PREDAJE

JURE KATELAN

Ja sam tvrava sa jedinom zastavom srca.

Nevidljivi bedemi sazidani od rana.Uspavankomodolijevam najezdama.Preobraen u oklopu sna.

Na svim kulama bdiju izvidnice, a na obali skrivenebrodice od trske i tamarisa.Vjetrokazi gledaju gvozdene daleke vojske gdje bruse

strelice,uljem mau bedra i miie i propinju se na zlim konjimaod kositra i vatre.Mostovi su dignuti i neodoljiva brzica

brani prilaze.A u svitanje nestaje mjesec i javlja se nepomueno sunce.Ja sam tvrava sa jedinom zastavom srca.Tvrava koja se ne predaje.

Ne predaju se mrtvi osloboeni svojih ula.Ne predaju se munje u brzom letu.Ne predaju se ivi sa draguljima oiju.Utvrde se predaju, ali ne ova od sna.Same se daju i same otimaju.Ja sam tvrava sa jedinom zastavom srca.

12


13/41

TVRAVA KOJA SE NE PREDAJE: JURE KATELAN

- pjesma je objavljena u zbirciBitiiline.- napisana je takozvanim slobodnim stihom. Stihovi nisu sloeni po naelu ponavljanja

nekog stalnog uzorka odreenog brojem slogova ili naglasaka, nego se meusobnouveliko razlikuju.- neki stihovi podsjeaju na dvanaesterce, etrnaesterce, esnaesterce, neki na ritam

biblijskih psalama, a u pjesmi takoer imamo i velik broj trpnih pridjeva.- ritam pjesme je polagan, javlja se isprekidanost i usporenost.- ono to je najdalje ini se najbliim, pa ono to se najtee vidi, vidi se zapravo

najbolje.- prvi se stih tri puta ponavlja, a tri stiha pri kraju pjesme povezana su, a ujedno i

razdvojena anaforom koja se sastoji u ponavljanju poetnih rijei.- gotovo svi stihovi su zavrne reenice i stanke meu njima ne proizilaze samo iz

njihove stihovne nego i reenine organizacije.

- stihovi su razliite duine i pjesma nije organizirana u strofama.- zavrni stih je ponovljeni poetni stih i ritmiki to daje dojam neke vrste kraja, gotovo

zakljuka.- kula i tvrava u najirem smislu upuuju na uzdizanje. Na temelju zakljuka i

pretpostavki moemo zakljuiti da se radi o pjesnicima. Tvrava pretstavlja iobrambeni stav i izolaciju, a kula oholost, nastojanje da se uzdignemo do neba(Babilonska kula).

- uz Tvravu koja se ne predaje lako je povezati stih Utvrde se nepredaju, ali neove od sna iz svega bi se mogla izvesti dosta jednostavna, donekle romantina

poruka: pjesnici se odvajaju od svijeta u neosvojive tvrave, izgraene od sna i mate inikada se nee predati, ma koliko ih opsjedala trivijalna i esto nasilna svakidanjica.

- ono to je doslovce izreeno ne moe se lako i jednostavno opisati obinim jezikom.- Ja sam tvrava sa jedinom zastavom srca metaforiki nain izraavanja. To

oekivanje proizilazi prije svega iz prirode jezika jer se znaenja rijei i reenicauvijek uspostavljaju na tzv. sintagmatskoj razini.

- zastava je znak pobjede. Zastava srca = govor srca.- temeljna simbolika srca zapravo je simbolika sredita neega.- ja sam tvrava zapravo znai ja sam poput tvrave. To je sintakstostilem.- tvrava je graevina, zid, tit. Tvrava koja se ne predaje- refleksiv. Ova strofa ima

stilsku vrijednost.- koja se ne predaje- predati se, ovjekova osobina; antropomorfizacija.

- ono to je najbolje, ini se da je najblie, pa ono to se najtee vidi, vidi se zapravonajbolje. To je dojam izokrenute percepcije svijeta nadrealizam.- ja koji govori da je tvrava je lirski subjekt.- kula i tvrava u najviem smislu upuuju na uzdizanje.- semantiko polje tvrave.- na temelju zakljuaka i pretpostavki izvedenih izvan pjesme smatramo da se radi o

pjesnicima.- dojam izokrenute percepcije dojam izokrenutog svijeta; stvarno je nestvarno i

obrnuto (nadrealizam).- pjesmu ine: metaforian izriaj; suprotstavljanje; nadrealistine slike; otpor zlu i

poanta.

13


14/41

ADIEU

VLADIMIR VIDRI

O moja je lea laganoKucnula mandolinaI moj se kaput raskrio.Purpurna pomrinaMoje je vjee prekrilaOd sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganulaKoja pjesmice sklada,Svijetlu je suze utrla

to mi sa zjena pada.-Tako silazim, gospojo,Stubama tvojega grada.

14


15/41

ADIEU: VLADIMIR VIDRI

- adieu oprotaj trubadura s dragom; bol rastanka; nejasna slutnja da je silaenje

nepovratno.- prva dva stiha su u metafori; kucnuo je posljednji as ili je sudbina zakucala na vrata.- raskrio u znaenju otvoriti neto to je bilo prikriveno.- purpurna pomrina dramatian dogaaj. Povezuje plavo i crveno krv i nebesko

plavetnilo; duu i tjelo.- od sunca, vjetra i vina boanska krv spasa ali i ludilo orgija. Vjetar je glasnik

bogova. On donosi kiu ali i oluju. Sunce je svjetlo ivota.- u posljednja dva stiha pjesnik naglaava trajanje.Stubama tvojega grada

prenoenje znaenja ( grad u kojem si ti). Karakteristika ljubavne lirike.- velikim brojem glagola u pjesmi postie se dinaminost.- purpurna- grimiz, crvenoljubiasta, kraljevska boja.

- ovo je oprotajna pjesma u zbirci, oprotajna pjesma od svijeta i ivota. Ljubavnirastanak trubadura.

- pjesma se sastoji od dvije strofe. Strofe imaju po est stihova. etiri reenicepretstavljaju etiri slike. U 1., 2. i 3. reenici prikazano je djelovanje, a u 4. silaenje.

- fabulu ini sukcesivno ili simulativno zbivanje. U simbolinom znaenju fabularnislijed gubi znaenje ali i ljubav.

- mandolina simbolizira umjetnost ( dodir umjetnosti); razodjeva i ogoljuje.- opijenost purpurnom pomrinom nosi opasnost; predavanje onome to glazba moe

izazvati. Idua strofa priziva pjesnitvo. Opi ton nije previe vedar.- silazim kljuna rije; opreka penjanju, puna simbolike.- dva se temeljna iskustva saimaju u pjesmi i prepliu s motivom ljudskog rastanka.

Iskustvo pjesnikove sudbine i iskustvo o tome kako se jedino prave pjesme mogupisati. Pjesma Adieu posljednja je u njegovoj jedinoj zbirci pjesama. Oblikovana je udvije simetrine strofe s po est stihova. Sastoji se ukupno od etiri reenice.

- svaka reenica zapravo opisuje po jednu sliku: u prvoj se pjesniku nakon kucanjamandoline raskrio kaput; u drugoj mu se na vijee spustila pomrina; u treoj mu jeruka utrla suze; u etvrtoj se kae da silazi stubama gospojina grada.

- odlazak ili oprotaj nisu nigdje spomenuti.- najprije se govori o nekom djelovanju- zbog kucanja mandoline raskrio mu se kaput-

zatim o podrijetlu pomrine koja je od sunca, vjetra i vina po djelovanjupjesnikove ruke koja pjesmice sklada i koja je utrla suze/ to mi sa zjena pada.

- posljednja dva stiha spominju silaenje ali nije nedvojbeno da to shvatimo u smisluodlaska. Posebno to ti stihovi dolaze poslije stanke pa se mogu shvatiti i kao nekavrsta svojevrsnog komentara. Redoslijed zbivanja je naznaen ali nije do kraja jasnotreba li shvatiti sukcesivno ili simulativno. Poemo li najprije prirodnim slijedom kojimora potivati svaki govor najprije se dogodilo da mu je o lea kucnula mandolina,a zatim mu se kaput raskrio, pa mu se spustila na vijee purpurna pomrina, a nakontoga se utjeio i poeo silaziti gradskim stubama. Predpostavimo li neku okvirnufabularnu strukturu sve dobiva pojednostavljeno tumaenje, i kucanje mandolineizazvalo je jedno raspoloenje koje je potaknulo i sunce, i vjetar i vino. Nakon toga

pojavljuje se i neka vrsta umirujue reakcije, prestaje bol i pla, a tada pjesnik silazi,to u tom smislu doista moe znaiti i da odlazi, naputa mjesto gdje mu se sve to

ranije spomenuto dogaalo.

15


16/41

- treba napomenuti da u pjesmi ima dosta glagola: kucnuti, raskriti, prekriti, ganuti,skladati, utrti, padati, silaziti to svakako upozorava na svojevrsnu dinamiku, a timedakako i na vanost zbivanja. Ako razmotrimo znaenje tih glagola u pjesmi

primjeujemo da mnogo toga nije ak ni okvirno jednoznano odeeno. Iako su sverijei u pjesmi vane i nezamjenjive, ini se da je silaenje jedna nit vodilja prema

nagaanjima o smrti i opratanju sa ivotom. Vidrieva pjesma ne pripovjeda nikakvunedovrenu nostalginum priu nego naprosto red rijei i slika u kojima se istodobnopojavljuju doslovan i prenesen smisao, to e rei da se javlja takav nain govora, ukakvom, dodue, nije sve mogue, ali je mnogo toga otvoreno.

16


17/41

SADA ZNATI

VESELKO KOROMAN

Kriv da nisam, Biokovo.to mi vrijedi? Kad je veer,more s juga, kao nekad, u davnini.

Teko meni koji imam, od poetkalice njeno, uza nj duu. Spomen Boji.Puno tee nego tebi bez njih to si.

Goro stara. Ostavio davno jesamsina jednog za kim eznem.

Na sjeveru, iza brda, gdje su vrazi.

Bilje mlado. S onom enom to ga rodijek visina dok se uo, poput snijega,domom naim. Aleluja.

Poginut e lijepi vojak ne znajuisusjed tko je. Gavran kleti. I majka mu,dobru vjerna, poginut e.

Sunce ne daj. Zvijezde lake s onustranu, od sudbine to ste jae. Odnesitecrne rijei, sakrijte ih u daljinu.

Nije ocu sve na meti. Djeak onito me hrabri i sestra mu, ljiljan zreli,vratili se djedovini. U njoj rastu uzdiui.

Dok ja ovdje, uzaludno, lijeim kosti,A knjige mi razasute, misli nove, po tojzemlji to me ubi iznenada. Nekoj Bosni

Zato velim kriv da nisam, Biokovo.I to vrijedi ovo znati kad je veer,more s juga, kao nekad u davnini.

17


18/41

SADA ZNATI: VESELKO KOROMAN

- sada vremanski odreen prilog u naslovu pjesme.- more s juga juina, ludilo.- Bilje mlado. mladi ivot.

- Gavran kleti. i Goro stara. usmena predaja, usmeno narodno stvaralatvo.- crne rijei smrt.- po toj zemlji... nema bliskosti.- Nekoj Bosni sintagma; negativan naboj.- pjesnik je boravio u Makarskoj u izbjeglitvu za vrijeme rata, a sin i supruga ostali su

u Sarajevu.- pjesma se sastoji od devet strofa.- strofe su tercine, imaju po tri stiha, a stihovi su osmerci i jedanaesterci.- pjesnik se oslanja na tradiciju, predaje i narodni jezik.- pjesnik razgovara s brijegom, s Biokovom, to znai da je usamljen i da nema s kim

razgovarati.

- Kriv da nisam ne vrijedi mu je li kriv ili prav kad je veer i juina (ludilo).Inverzija, normalno je: da nisam kriv. To je sintakstostilem. Iskazan je vapaj zaneim, aljenje za domovinom, krivica, greka.

- pjesnik koristi izraze iz usmenog narodnog stvaralatva: stara goro, gavran kleti,bilje mlado ( mladi ivot), crne rijei ( smrt).

- esto se koristi stilska figura opkoraenje ( prenoenje misli u slijedei stih).- pjesma je personificirana, pjesnik se obraa brdu Biokovu.- u pjesmi se osjea autorovo kajanje. Iako tvrdi kako nije kriv; osjea se aljenje zbog

neega i osjeaj krivice.

18


19/41

KAD BUDEM VELIK KAO MRAV

ANELKO VULETI

Kad budem velik kao mravGradiu kuu od svoje muke

Imau svoje polje i svoje traveI kiu od svog znoja i svojih ruku

I niko mi jamu pod nogama kopati nee

Kad budem velik kao mrav

Biu svoj vojnik i svoj putnik

I svaki e mi titI svaki e mi zidBiti pod korakom biti pod nogama

Kad budem velik kao mravBiu svoj roeni grenik i svoj vlastiti vjesnik

Nitko me na vojskuNi na krvNi na brata tjeratiNee

Nitko me na sud ni na vlastiti pogrebPrije sudnjeg dana pozvati neeI znau zato ivim

19


20/41

KAD BUDEM VELIK KAO MRAV: ANELKO VULETI

- budem upotreba glagola biti upuuje na fenomen postojanja.- velik imenici daje dublji smisao.- pjesnikova usporedba s mravom u prvom stihu stvara dojam pjesnikove nesigurnosti;

nezadovoljstvo svijetom u kojem ivi.- nema kuu od svoje muke ni od svoga rada.- mrav simbol radinosti, ali i male siune ivotinje koju svatko moe zgaziti i

unititi.- nitko mi jamu pod nogama kopati nee frazem; svatko svakome kopa jamu pod

nogama, ovjek je prema ovjeku neovjek.- u petoj strofi imamo anaforu.- sudnji dan Biblijski motiv.- stilistiki klju pjesme su konotativne presupozicije.- stilistiki klju pjesme je ono po emu pjesma postaje pjesma, recepcija kod itatelja.- razgovorni stil.

- konotativno znaenje.- tekstualna gramatika- reenica nije gornja granica sintakse, nego se ona protee do

cijelog odlomka ili opusa djela; razumijevanje reenice iz konteksta.- konotativne presupozicije jezina konotacija i podrazumijevanje nereenog.- cijela pjesma je nastala na konotativnim presupozicijama.- Vuleti je bio u zatvoru i nakon to je iziao pie na ovaj nain.- svoj i veznik i ponavljaju se etiri puta.- pjesnik se obraa sam sebi.- poanta pjesme autor ne zna zato ivi.- konotativne presupozicije su zapravo stilistiki klju pjesme (podraavanje nereenog,

stvaranje jedne slike koja nije reena).- naslov je zapravo i prvi stih, a nastao je od narodne izreke. U pjesmi ima dosta stihova

koji su nastali od narodnih izreka.- kako u naslovu, tako i u prvom stihu imamo uporabu glagola budem koja upuuje na

fenomen postojanja. Iz toga vidimo da je pjesnik sam sebi manji od mrava pa seusporedbom s tom malom ivotinjom stvara pjesnikova nesigurnost i nezadovoljstvosvijetom u kojem ivi.

- drugi mi jamu kopaju - narodna izreka, ovjek je ovjeku neprijatelj.- u petoj i sedmoj strofi imamo anaforu.- sudnji dan biblijski motiv.- znat u zato ivim ironija.

- zato ivim reenica poznata u narodu.- doslovno gledano to je poredba koja nema nikakvog smisla. Jedno s drugim ne ide.Mravi su vrijedne ivotinje, ive u zajednici, marljivi su i ponizni. ovjek eli biti kaomrav, tei za tim, trenutno je manji od mrava.

- ovdje imamo antitezu (posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, odnosnosuprotnosti. To je sintaktostilem.

20


21/41

KRAVA NA OREHU

MIROSLAV KRLEA

Krava na orehucirkva v mehu.Pozboj v zobunu,kak kusa v unu.

Na priesti triga

v epu figa.Muha v vreloj kai,Roda na mai.

Za sto let ni mesa,ni avla, ni lesa.Pijme ga kvorci,mudri Sanoborci!

21


22/41

KRAVA NA OREHU: MIROSLAV KRLEA

- Miroslav Krlea bio je prozaik. Pjesma moda i nema pravog naslova, za naslov jeuzet prvi stih.

- izvrnut smisao; izvrnut svijet na tematskoj razini manirizma. Pjesma je pisana na

kajkavskom dijalektu.- krava hraniteljica; cirkva v mehu= crkva u mjehu, povukla se sama u sebe;pozboj v zobunu=zmaj u kaputu; to e zmaju kaput? Moe biti netko iz naestvarnosti; kak kusa v unu=kao kuja u amcu; humoristino; kuja je smjetena nasredini amca u pokuaju da odri ravnoteu u amcu; na priesti triga=na priestivjetica; v epu figa=u depu figa; imati figu u depu znai ne pokazivati javnomiljenje; muha v vreloj kai=muha u vreloj juhi; zbog pohlepe i u elji zamaterijalnim, zavrila je u vreloj kai; roda na mai=roda na misi; roda je simbol

plodnosti; nije joj mjesto na misi jer se prije vjerovalo da djevojka moe zatrudnjeti odnjezinog pogleda.

- Pijme ga kvorci, mudri Sanoborci; vorak oponaa glasanje drugih ivotinja i ljudi;

navalimo na vino kao jato voraka na voe.- pjesma KRAVA NA OREHU nalazi se u Krleinoj zbirci pjesama BALADE

PETRICE KEREMPUHA koja je objavljena 1964. god. Najkraa je u zbirci.- u zadnjoj strofi nalazi se poruka pjesme, odnosno rjeenje pjesme ( to nemamo u

pjesmi uk). Pijme ga... reakcija na stanje u svijetu (Samoborske pijanke).- u pjesmi su prisutne kratke slike; sve je stavljeno tamo gdje mu nije mjesto.- jezik i stil su naslonjeni na narodnu tradiciju. Pjesma se sastoji od kratkih i

jednostavnih reenica. Osobina jezika i stila Krleinih djela je opirnost iako je ovapjesma saeta i slike su preuzete iz narodne, usmene, kajkavske poezije.

- u pjesmama Krava na orehu i uk iznosi se isti problem u ivotu, dakle Krlea iUjevi koriste isti stil i jezik.

- ANDRI: Kad se crkva zatvori, a dangube stiu.- ponekad je ivot vaniji od onoga kako se ivi. U pjesmi je ivotinjski svijet metafora

ljudskom svijetu. Sastoji od nabrajanja deset slika nakon kojih slijedi svojevrstanpoziv. Opozicije su izraene prostornim odnosima dolje je gore, malo je veliko,strano je smijeno, sveto je prokleto. Pjesma obiluje usporedbama i izrekama.

Nemamo glagola biti, zamijenjen je elipsom, nema kopule ime je iskazan fenomennepostojanja, odsutnost. Hipnagogistike (uspavljujue) slike upuuju na san ili

pjanstvo. Na planu sadraja pjesma se oslanja na simbole, a na planu izraza naparalelizam i simetriju stihova i rime. Prisutna je i metonimija ili preimenovanje(sijeda kosa=starost). U pjesmi imamo ostvarivanje smisla oksimoronom lude

mladosti. itava pjesma je opis okrenutog svijeta. Imamo jako malo pridjeva ( vrela,mudri).- ivotinjski svijet je metafora ljudskog svijeta. ivotinjsko je slino ljudskom, a ujedno

mu je i suprotno u smislu postojanja. ivotinjsko je demonsko ako je ljudskoboansko, pa je u obrnutom smislu ivotinjsko boansko ako je ljudsko postalodemonsko. muha= dopadni nametnik; simbol beskorisnog aktivizma ali i nadljudskanapast. U simbolici Krava na orehu nita nije jednoznano. Vjetica na priesti; rodana misi= suprotno ustaljenom poretku vrijednosti. Knjievni postupak iskljuivo jemetaforian. Kompozicijski obrat u pjesmi nastupa u 3. strofi i poslijednja dva stiha.Smanjuje se privid zakljuka. U pjesmi se sve moe shvatiti kao vienje ali i kaosnovienje. Paralelizam napetosti izmeu temeljnih opozicija, izmeu gore i dolje,

svetog i profanog, smijenog i ozbiljnog koje se na razrijeavaju ni u kakvoj odluciprvenstva nego se najblie mogu izraziti oksimoronom lude mladosti.

22


23/41

UK

TIN UJEVI

Um na mjesecu putuje,mi smo mjeseariu transu ceste na mjesec.Vjeverica u dupku se vrti,unutranji odnosi atoma

jesu na bojovnoj crtivijoglavi i polumrtvi.

Dua vreba u busijikraj;a to je stvarnost i obmana,tama i sjaj,varka da se moe bez lai,ravnoduan beskrajan zagrljaj.

23


24/41

UK: TIN UJEVI

- uk nona ptica. uk=sova je simbol mudrosti, ali u grkoj mitologiji sve viesimbol smrti i tuge.

- um na mjesecu putuje gubitak razuma, putovanje uma analogno unutarnjem

ustrojstvu svemira,( zbogom pameti).- pjesma ima dvije strofe. Prva ima od 6 do 10 slogova, a druga 1 do 4.- sunce je simbol ivota.- um ni konotativno ni denotativno znaenje ne pripada fizikom svijetu.- u trasnsu trans=izvan, izvan neega.- mjeseari ivimo ivot polusvjesno; ljudi bez samokontrole koji tee samo

materijalnim dobrima.- vjeverica simbol okretne aktivnosti, brzine, lakomosti i gramzivosti.- unutranji odnosi atoma odnosi se na materijalno; fiziki ivot je samo jedan dio

ivota.- vijoglavi i polumrtvi osobine ivih bia; vijoglavost ( ovjek koji pije, nestabilan

je). Ovo je primjedba na materijalni svijet; vrebati =loviti; kraj, tama i sjaj postie se kidanje smislenih cjelina, ime se naglaava vanost pojedinih rijei i veza ipostiu se zvuni efekti. Ovo su morfostilemi.

- kraj-sjaj-zagrljaj gradacija i rima.- ravnoduan beskrajan zagrljaj materijalno i duhovno.- situacija definira rije. Reenica je odreena kontekstom. Pjesma govori o tome kako

je za potpuno ispunjenje potrebna duhovna komponenta.- mudrost ivota kao materijalno bogatstvo, samo je ravnoduan beskrajan zagrljaj.- mi smo mjeseari zato to traimo samo materijalno bogatstvo.- pjesma je moderno pisana, a jezik jednostavan i razumljiv.- nalazi se kao prva pjesma u zbirci MAMURLUCI I POBJENJELA KRAVA (=dva

semantiki razliita pojma).- ova pjesma je kao neka vrsta zagonetke jer je naslov pjesme u nejasnoj vezi sa

znaenjem pojedinih rijei.- vieznanost rijei i reenica utjee na to kako emo ostalo shvatiti.- ritam je izrazito naglaen unato nepravilnosti broja stihova i slogova. Rime su

razasute po pjesmi.- u transu ceste na mjesec svi smo mjeseari i zahvaljujui umu putujemo.- naslov je u simbolici, moda je vidljiva i filozofska refleksija.- odnos apstraktnih i konkretnih pojmova, pojmovi iz razliitih podruja.- prisutne su hipnagogistike (uspavljujue) slike.

- druga strofa ponavlja motive s varijacijama um dua, dubokbusija.- unutarnja logika motiva pokuaj da se govori o neemu o emu se inae ne bi moglogovoriti.

- povezivanje pojmova jedino na razini jezika. Pjesma je sastavljena od rijei, a ne odideja. Sva su znaenja u pjesmi mogua jer je semantiko polje otvoreno.

- rime su razasute po pjesmi: vrti-crti, kraj-sjaj-zagrljaj.- zvune efekte naglaavaju pojedini rezovi.- naslov je teite pjesme iako se uk nigdje ne spominje u pjesmi pa je njegova uloga

na prvi pogled sasvim nejasna. imati uka u glavi- upuuje na ludilo i mamurluk.- naslov se moe povezati s nainom povezivanja odlomaka.- krhotine slike hipnagogike slike koje se javljaju na granici izmeu sna i jave.

- putovanje u transu izvanredno stanje svijesti, opijenost ili mamurluk.- pjesma nije sastavljena od ideja nego od rijei.

24


25/41

UTJEHA KOSE

ANTUN GUSTAV MATO

Gledo sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu.U dvorani kobnoj, u idili cvijea,

Na visokom odru, u agoniji svijea,Gotov da ti predam ivot kao rtvu.

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam staoU dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,Sumnjajui da su tamne oi jasne,

Odakle mi nekad bolji ivot sjao.

Sve ba, sve je mrtvo: oi, dah i ruke,Sve to oajanjem htjedoh da oivimU slijepoj stravi i u strasti muke,

U dvorani kobnoj, mislima u sivim,Samo kosa tvoja jo je bila iva,Pa mi ree: Miruj! U smrti se sniva.

25


26/41

UTJEHA KOSE: ANTUN GUSTAV MATO

- narodna izreka: Kosu ree, pa vinograd stee.- utjeha utjeiti nekoga, pruiti mu duevni mir; u fizikom smislu uiniti nekoga

tihim; kosa simbol ivota; gledo razgovorni stil. Ovo je fonostilem.

- pjesnik u snu ako se odnosi na njega; osoba koju gleda u snu ako se odnosi nanju.- U snu. Tunu. Mrtvu. znanstveni stil, injenice, elipse, saetak u izrazu.- dvorana kobna = mrtvanica, kob=sudbina, semantostilem. Najblia rije kobi je

sudbina. U toj dvorani nije kraj iako je kobna. idili cvijea ivot koji i daljepulsira; smrti krasne oksimoron, semantostilem. Ipak je proivio poslijednjetrenutke s voljenom osobom; agonija to je vrijeme izmeu ivota i smrti, trenutak

borbe za ivot.- strasti muke islijepa strava uivanje u patnji, semantostilem. Pjesnike sintagme.- mislima u sivim inverzija, sintakstostilem.- kosa iva personifikacija, sintakstostilem.

- U smrti se sniva utjeha koja nikad nije utjeila, smrt i san nema nepremostiverazlike. Poanta ne priznaje smrt; vjera u vjeni ivot.

- ova pjesma je sonet. Sastoji se od 4 strofe, 2 kvatrena i 2 tercine. Formalni oblik inije lijepom, utjenom i sjetnom

- Gledo sam te sino rijetko bi to rekli da je nasuprot nas mrtvac.- Nisam plako. Nisam. ovo ponavljanje podsjea na djecu; uvjeravanje u suprotno

(plakao, a ne bi smio).- poanta se nalazi u poslijednjem stihu jer on ne priznaje smrt, U smrti se sniva.- Utjeha kose fascinira tiina i suzdranost u sluaju mrtve voljene osobe.- otkud pjesniku snaga? Izvor snage je vjera u vjeni ivot. Kosa tjei pjesnika. To je

opreka naricaljkama, mir i dostojanstvo.- u pjesmi ima rime, i ta rima je obgrljena.- ritam je ujednaen, a zvunosti doprinose rime u kojima se osjea igra vokala i

konsonanata. Time je izbjegnuta intonacija. Smrt= san bez snova.- u smrti se sniva dvosmislenost sna i jave; spavanja i snivanja.- ova tema u modernistikoj obradi oznaava kontrast.- odnos ljubavi i smrti pjesnik uspjeva mnogo vie rei u sonetu nego u dugim

raspravama. Donekle neobian naslov u pjesmi je posve dostatno objanjen.- prizor ive kose donosi preokret u raspoloenju i poruku koja smiruje i upozorava da

smrt nije konana. Izmeu smrti i sna nema nepremostive razlike.- pjesnik postie jak dojam time to uspijeva prenijeti, kako ritmom tako i slikama, ali i

osjeajima, ispunjeno iskustvo izravnog susreta sa fenomenom smrti.- izlijevi osjeaja su suzdrani, oekuje se utnja ili pla, ali ovdje se ne podie ton.- zapanjen sam stao osjeajna pomutnja koja izaziva zapaanje bez uobiajne

motivacije, po vanosti koja i dovodi do opsesivnog ponavljanja u dvorani kobnojdo naglaavanja estetskih detalja svijee, cvijee, krasne smrti...

- iskazana je nadmo ljubavi nad smru. Ljubav je kao uvjet ponovnog raanja i jedininain da se prevlada smrt.

- ako je sanjao, mir je u tome to je odsanjao smrt voljene osobe i shvatio da je ustvarnosti iva.

- kosa je simbol snage i moi (biblija Samson); magijske participacije na osobi(uvojak kose u ljubavnim napitcima); trajnosti i neunitivosti.

- simbolika kose pripada i inicijaciji; ree se ili brije u znak pokornosti ili puta kaoznak pripadnosti. U pjesmi je naglaeno ono to se vidi, a ne ono to se osjea.

26


27/41

LJUBAV

ANTUN BRANKO IMI

Zgasnuli smo utu lampuPlavi plat je pao oko tvoga tijela

Vani ume oblaci i stabla

Vani lete bijela teka krilaMoje tijelo isprueno podno tvojih nogu

Moje ruke svijaju se ude moleDraga neka tvoje teke kose

kroz no zavijoreKroz no

kose moje drage duboko umorekao more

27


28/41

LJUBAV : ANTUN BRANKO IMI

- pjesma je pisana slobodnim stihom i to centriranim.- ova imieva pjesma kod svakog itatelja stvara razliitu sliku.- konkretna slika koja prelomljena kroz prizmu ivotnog iskustva daje neku drugu sliku.

To je tako u svakoj pjesmi.- javljaju se nova semantika polja koja ne moemo sresti u hrvatskom standardnomjeziku : ume oblaci, kose moje drage duboko umore,...

- zbog rime se nova semantika polja ne ine tako stvarnima.- prisutna je tajnovitost, izraajnost rijei, saetost izraza.- u pjesmi takoer imamo i kontraste i paradokse: unutra-van, uto-plavo.- u izrazu se osjea zanos koji je najlake povezati s ljubavlju ali se u slijedu izlaganja

primjeuju najvii kontrasti, pa i paradoksi.- plavo= umirujua dubina, nebo, more, boansko.- kosa je proimajui simbol teina kao u krila.- naslov pjesme upuuje na opis situacije.

- javljaju se sugestivne slike, koje upozoravaju na jake osjeaje / Moje ruke svijaju seude mole /.

- uta boja simbolizira ljubomoru.- Zgasnuli smo utu lampu sugeriranje klasinog ljubavnog sastanka.- plava boja simbolizira vjenost -Plavi plat je pao oko tvoga tijela. Tijelo je

prolazno, plavi plat ga obavija vjenou.- teka krila krila ne bi smjela biti teka pa se stoga postavlja pitanje, da li su ta

krila teka zato to je teko letjeti ili to je bijela boja simbol istoe? Letjeti je usvakom sluaju teko jer svaki let zavrava prizemljenjem.

- teke kose zavijore zastava se vijori i upozorava na uzdizanje; u zahtjevu da jojkose zavijore naglaen je zahtjev za svojevrsnom slikom koja nadmauje izravnustvarnost i sve kao da podie u dimenziju u kojoj se draga mora shvatiti kao boginja.

- u tri slijedea stiha opisuju se suprotne asocijacije: duboko umorenje i morezahtjevaju da se primisli poveu sa silaenjem u dubinu, zato koseduboko umore.

- ova pjesma je svojevrstan izazov.- naslov pjesme LJUBAV kao i svaka rije dobiva znaenje tek u kontekstu.- rijei mijenjaju znaenja ovisno o vremenu i kontekstu; npr. ljubav za dijete, ljubav za

dvadesetogodinjaka, ljubav za roditelja...- tipini motivi: plava ( no, brijeg,plat) simboliziraju vjenost.- prva dva stiha pretstavljaju klasini ljubavni sastanak.- druga dva stiha pretstavljaju digresiju ( vani,stabla,...).

- kroz klasini ljubavni sastanak imi je prikazao svu ljubav koju osjea, ljubav premasvemu.- pjesma je muzikalna i moe se uglazbiti.- pjesma se nalazi u imievoj zbirci PREOBRAENJA.

28


29/41

NE NADAJ SE

SLAVKO MIHALI

Ne nadaj se svome spasenju, prijatelju.Dovoljno je lovaca na tvome tragu da ejednom biti pogoen-

tako e lijepo vrisnuti da e procvjetatiuma.

Pamti: tvoj bol je za ljepotu neke stvariizvan tebe.

Ne nadaj se, ne sakrivaj se, nego idi posveravno.

Ne boj se ni strelica ni metaka oni e tesvakako dokrajiti-

ali daj da bude velik svojim raskonim smirenjemkoje nee razdati za njihove grabeljive

poglede, oi gavranova.

29


30/41

NE NADAJ SE: SLAVKO MIHALI

- Mihalieva pjesma Ne nadaj se zvui poput opomene, upozorenja, zahtjeva ili aksvojevrsnog imperativa. To je morfostilem.

- prijatelju intimnost, obraa se svome prijatelju.

- jednom biti pogoen neminovna nesrea.- od upozorenja prelazi na opis procvjetati uma refleksivna lirika, estetika.- potom slijedi ohrabrenje i savjet idi posve ravno.- oni e te svakalo dokrajiti- paradoks umjesto utjehe i nade.- u predposlijednja dva stiha primjeujemo uzvien stil.- oi gavranova gavran je ptica loeg predznaka, glasnik smrti.- u pjesmi se suprotstavljaju MI i ONI.- visoki moralizam - refleksivna lirika, pesimizam ( on je iznad njih).- svean ton dugih i tekih stihova, kratki stihovi su istaknuti.- postavlja se pitanje tko je prijatelj?- pjesnik zna i ono to prijatelj ne zna ili ne zna dostatno to ton dri blie savjetu nego

zahtjevu.- strelice i metci povezivanje dviju dosta razliitih predodbi mitski, sakralni,

sudbinski lov i suvremeno , apstraktno ubijanje.- nakon opomene i zahtjeva slijedi poruka ohrabrenja (ne daj se...).- u pjesmi su suprotstavljeni lovci, grabeljivci i lirski subjekt tj. pjesnik i njegov

prijatelj.- lijepo vrisnuti rtva; iz nevine prolivene krvi niu cvijetovi. Time je iskazano

suosjeanje sa rtvom.- prikazano je unutarnje stanje duha.- zli pogledi odnose se na drutvo, na zavidne ljude.

30


31/41

PRED VEER

FRAN GALOVI

ez pola idem isto sam,A trava je vugana,I uma je pospana, -

Ja moram bre biti tam...

Tam, gde se bregi zelene,Vu meseine mlane

I sive i oblane,

Tam najdem sreo: nit i se...

ez pole to i umo to,Ja ne znam, je li zidem,I zati idem, idem,

A pot je dog i dogi bo...

Crni se mrak i strah v ume,Za sakem drevom eka,A mene ela jaka

Se dale vlee kraj see

Tam gore, gde je nit i se,Gde sen mi proi roke,Globoke i visoke,

Od mirni zvezdi ez granje!

31


32/41

PRED VEER: FRAN GALOVI

- pred veer jedno doba dana; prijelaz izmeu poslijepodneva i veeri.- naslov nije u doslovnoj vezi sa tematikom pjesme, radi se o elji, strahu, pejzau.

- isto sam posve sam.- trava je vugana = trava je spaljena; ovo je simbol neplodne zemlje i ima prenesenoznaenje.

- uma upuuje na negativne konotacije. To je simbol prijeteeg mijesta u kojem smonesretni i izgubljeni.

- motivi se saimaju prema transcedentno odreenoj srei.- u drugoj strofi imamo anaforu. To je stilska figura dikcije u kojoj se ponavljaju rijei

na poetku stihova.- ritmikim ubrzanjem izraena je dilema.- kraj see- rub ume prijelaz snovienje.- Gde sen mi proi roke = Gdje san mi prui ruke; personifikacija.

- globoke = duboke, ez = kroz.- ova pjesma nalazi se kao 13. po redu u Galovievoj zbirci Z MOJIH ZBREGOV i

tako zauzima sredinje mjesto u ciklusu.- stihovi su sedmerci obgrljeni osmercima.- rime su parne, pravilno obgrljene.- u prvoj i drugoj, te etvrtoj i petoj strofi imamo opkoraenje tj. prijenos jedne ili vie

rijei prijeko potrebnih za znaenje stiha u idui stih.- ini se da je sve doslovno i simbolino, apstraktno i konkretno, stvarno i nestvarno.- opreka tu i tamo; opreka prostora i vremena, dana i noi.- tamo = srea, tu = nesrea . Tamo je mjeseina, tu ednja.- vugati = zapaliti, potpaliti.- napetost dileme o elji da se ide, ne zna se kuda ni ato.- snovienje zrcaljenje.- pjesma je pisana kajkavskim narjejem.- u pjesmi imamo tri cjeline:

1.-2. strofe: hod prema transcedento odreenoj srei, prema niemu i svemu.3. strofa: dilema.4.-5. strofe: motiv elje, irealna slika.- tu i tamo vremanske opreke dana i noi.- paradoksalno spajanje: srea je u mjeseini gdje san prua ruke a istovremeno jemrak temeljni zastraujui fenomen.

- zbilja se zrcali u snu, a san se zrcali u zbilji. Snovienje tako postaje zbiljskovienje, a ivot kao da nas vue granicom po rubu ume prema onome to elimo, alinismo sigurni to je to to zapravo elimo.

32


33/41

KOSTANJ

FRAN GALOVI

Prijatel moj stari, zakaj tak umi?Kesno je i no je, zakaj vre ne spi?Gledim te zdavnja tak i prezmilavam,Kak teko je pametnem takvem glavam!Ti mi se spotava, ja to dobro znam,Al vezda more; ba se isto sam.Ja ne potam se, al gledim te dogoI razmem tvoje misli se i togo.Ja alosten nesem zakaj bi bil?I dobre sem vole, malko sem i pil.A kaj bo zutra, kaj bo potlam zatem,

Dok plakal se bo za tem krajem zlatem?Kaj? Zutranjica mi neje na brige;Plakati se ne znam, - eto, to je se!Al pove mi, dok skupa smo tek sami,Kaj tebe ova zemla ni ne mami?Ja nazaj ve ne mrem, da bi ba i tel,Drugi me je ivot odnesel i zel.Al ove ivo lepi je i slaji,I da ga pozna, tu bi ostal raji!Vu tem kraju poznam samo svojo bol,Zato sem zakopal ovde srca pol.Da pozna starce, koj so ovde bili,Veselo kak so delali i pili!Vmrli so i oni, tam na grobju spe,Mesto nji se vezda drugi vesele.Da pozna ovo nebo, zvezde ove,I ovo zemlo, kaj te k sebe zove!Preve dobro poznam se kraj sebe to,Zato ne mrem pota najti vre domo.O dojdi k nam, jo neje se zgubleno,Mladosti cvjetje cvelo bo crleno!...

Lako no, moj stari! Zdavnja spi vre se.Meseina ide samo kraj steze.

33


34/41

KOSTANJ: FRAN GALOVI

- ova pjesma nalazi se u Galovievoj zbirci Z MOJIH ZBREGOV.- kostanj = kesten, to je drvo ivota i drvo spoznaje.

- pjesma je pisana pravilnim jedanaestercima. Ima 34 dugaka stiha.- imamo rimu i to pravilnu parnu rimu.- pjesma ima simertinu strukturu.- autor se slui kajkavskim dijalektom.- pjesma poinje apostrofom. Apostrof je figura obraanja nekome ili neemu to ne

moe biti nazona ljudska osoba. To je sredstvo postizanja ugoaja u kojem se guberazlike izmeu ljudskog i neljuskog, ivog i neivog, ovjeka i prirode, stvarnog inestvarnog.

- napetost izmeu ja i svijeta kojem on istovremeno i pripada i ne pripada.- razgovor izmeu pjesnika i stabla kestena.- stihovi su samostalne cjeline.

- razgovor izmeu pisca i kestena je zapravo piev razgovor sa samim sobom.- temeljna okosnica razgovora je dilema odlaska ili povratka.- rascjep osobe dovodi do projekcije drugog ja u stablo kestena.- u pjesmi se vidno osjeti nostalgija.- pjesnikov poziv ostaje bez odgovora.- cjelina ivota, osjeanja i miljenja.- elja za povratkom je posljedica spoznaje o krivom putu.- osjea se izgubljenost u poznatom to spreava povratak.- Preve dobrom poznam se kraj sebe to... = odve te dobro poznajem da bi znao to

e uiniti paradoks.- u zadnja dva stiha imamo prekid dijaloga; no je , kasno je, a kasno je i za povratak.- pjesma je pisana pravilnim jedanaetercima povezanim parnim rimama tako da uvijek

jedan dvostih izgovara pjesnik, a drugi kesten.- sve poinje obraanjem pjesnika kestenu kao prijatelju nakon ega ponajprije slijedi

ironian odgovor , a zatim neko meusobno razumijevanje koje postupno prelazi upoziv za povratkom u idilini svijet prirode i ivota. Pri tom je kljuan sredinjiodgovor pjesnika: Ja nazaj ve ne mrem, da bi ba i tel,/ Drugi me je ivot odnesel i

zel., a nakon toga zavrni poziv kestena: O doi k nam, jo neje se zgubleno. /Mladosti cvetje cvelo bo crleno!... Poziv ostaje bez odgovora, ali dijalog se takoprekida. Temeljna okosnica u razgovoru izmeu pjesnika i kestena je neprestanoprisutna dilema odlaska ili povratka.

34


35/41

SRODNOST

ANTUN GUSTAV MATO

uric, skroman cvjeti, sitan, tih i fin.Dre, strepi i zebe kao da je zima;Zvoni bijele psalme snjenim zvoniimaPotajno kraj vrbe gdje je stari mlin.

Pramaljea blagog ovaj rosni sinNajdrai je nama meu cvjetovima;Boju i svjei miris snijega i mlijeka ima.

Nevin, bijel i ist ko edo, suza i krin.

Viega ivota otkud slutnja tato je kao glazba budi miris cvijea?Gdje je tajna due koju uric zna?

Iz urica die naa tiha srea:Miris tvoga bia, moja Ljubavi,Slavi drobni uric, cvjeti ubavi.

35


36/41

SRODNOST: ANTUN GUSTAV MATO

- srodnost je ogranienje razliitosti.- vii ivot tipina pjesnika sintagma, duhovnost koja zrai iz tog cvjetia.

- iskazivanje ljubavi o onome to ga okruuje, pjevajui o cvjetiu.- refleksiv ima stilsku vrijednost pasiva. U njemakom jeziku ima gramatiku, a uhrvatskom jeziku stilsku funkciju.

- u pjesmi se osjea sklad.- na svim se relacijama pokuava uspostaviti srodnost.- psalmi su pjesme u slavu nekomu ili neemu.- mlin je simbol ivota.- Najdrai nam je meu cvjetovima razgovorni stil.- ova pjesma je formula za tumaenje prenesenog znaenja rijei.- srodnost cvijeta i pjesnikove ljubavi, prirode i ovjeka, duhovnosti koja zrai iz cvijeta

i ljubavi koja nije tjelesna.

- sitan, tih i fin- ovo su ljudske osobine, personifikacija.- stilski postupci koji su koriteni u pjesmi su: mnotvo epiteta, nizanje, poredbe,

inverzija, personifikacija, sintagme (rosni sin) .- cvijeti ubavi = lijepi cvijeti arhaizam.

36


37/41

SMRT

ANTUN BRANKO IMI

I smrt e biti sasma neto ljudskoNa leaju se tijelo s neim nevidljivim rvei hroptii smalaksava i stenjei onda stane.Ko kad maina stane. I stoji. Ni makac.

I ljudi u to to se zbilo gledaju ko u nekisvren poso

i podiu se ko da se podiu od stola

i slukinje se uprav tad najvie uzrade

Mati e ivinski kriknutiotac zautatii buljiti nijemo cijelog dana.

37


38/41

SMRT: ANTUN BRANKO IMI

- u ovoj imievoj pjesmi tema smrti je oprena temi smrti u Ujevievoj pjesmi

UTJEHA KOSE po jeziku, stilu i nainu pjesnikog prilaska problemu.- pisana je slobodnim stihom.- u njoj se javlja stilska vrijednost stanke, vrijednost onoga to nije reeno, tj. tiina.- pjesnik smrt opisuje grubo bez uljepavanja. Nije prisutna nikakva vrsta utjehe.

Pjesnik smrt prikazuje onakvom kakva uistinu jest.- nema duhovne nadgradnje, ivot pulsira onako kako pulsira i gotovo da nema

konotacije; grub ivot, grubi ljudi, gruba stvarnost.- smrt je prikazana kao svren posao.- i buljiti nijemo cijelog dana vidljiva je dimenzija ivota koja je fizike naravi;

povezivanje s materijalnim.- imi u ovoj pjesmi eli govoriti o drugoj strani smrti tj. o ivotu. On naime govori o

fizikoj strani ivota, a to nije cijeli ivot. Dok imi govori samo o fizikom Mato ufizikom pronalazi vjeni ivot ( u kosi). U ovim pjesmama imi i Mato su antipodi.

- ivinski kriknuti semantiko polje je upeatljivo i otvara more znaenja.- i slukinje se uprav tad najvie uzrade degradacija smrti.- to to govori o fizikoj strani ivota i to ne spominje duhovnost ne znai da je nema.- pisana je slobodnim stihom, jezik je blizak, a govor otvoren.

38


39/41

DOK SAM NA PUTU

VESELKO KOROMAN

I dok umoran sjedam, evo ovako,na kamen jedan, da mi pries krunom na glavi i haljinom

bijelom, kako vele , ena slavnana znam to bih, na znam to bih.

Jer ve imam stotinu i godinukoju, tako mi se ini noasna ovoj stijeni, i ne bih umio

podnijeti vie, to znam, pogled njezin

donijeti odtud, s polja tajnih, vrlo blag.

A volio bih ipak da se izlijena me, Tomu starog, dok mirujemovdje trenutak koji da umormine prije polaska novog. Za njom

jasno, naprijed ravno prema zapadu

Odakle istok svie. Dok ptica seluckasto javlja opet na sedam jezika,to iz ume, to iz tora, odonud,iza kuta. Te ara, vara, s krivog dubau ovo kakvo jest, doba ponono.

Kad od mene bi se mogaouplaiti djeak koji. Zato, odoh jaa ti prostri se meni pod korake sve,

putiu nijemi. Neu jo daleko, moda tek

do postaje prve, gdje eka me,

s krunom na glavi i haljinom bijelomkako, vele, ena slavna. Od roenja.koja ne hoda, nego lebdi, zjenica plavih,iznad ovog to se ljulja. I negdje se krije.molei za me, dok sam na putu.

39


40/41

DOK SAM NA PUTU: VESELKO KOROMAN

- dok odreena neizvjesnost i vremenska neodreenost.- u pjesmi put najvjerojatnije oznaava ivotni put.- dok i put zaokruuju misaonu cjelinu; umoran simbol ovjeka koji je posustao

na svom ivotnom putu.- ena slavna Blaena Djevica Marija, simbol duhovne istoe, izraz uzet izrazgovornog stila. Bijela haljina i kruna razbijaju svijetlost i ostaje samo pjesnikovaneodlunost. To je ujedno i traak nade.

- uma oznaava neizvjesnost i daje negativne prizvuke; tor je mjesto za ivotinje.- a ti prostri se meni pod korake... imperativ kojim je iskazan vapaj i molitva za

vjenim ivotom.- pjesma je omeena sa dva ista stiha s krunom... to moe biti poruka: Roeni od

majke vraamo se opet majci, i duhovnoj i tjelesnoj.- pjesma ima est strofa od pet stihova.- ima vlastiti ritam ali nema rime. Imamo samo muku rimu, tj. podudaranje jednog

sloga.- aorist i pluskvamperfekt iskazuju sadanjost, budunost i prolost a doprinose i

muzikalnosti.- simbolika veznikadok je ivot; stjena i kamen su standardni izrazi; nono doba

simbolizira novi dan.- koristei imenicu put u kombinaciji s veznikom dok , pridjevom umoran te

imenicom kamen pjesnik nam odaje simbolinu sliku ovjeka koji ja na svomivotnom putu, ovjeka koji je izgubio nadu.

- pridjev bijel i imenica kruna doprinose tomu da se budi nada u bolje sutra, asintagma ena slavna u pjesmi ima dublje znaenje za razliku od onog znaenjakoje ima u razgovornom stilu. Ta sintagma u ovoj pjesmi pretstavlja simbol duhovneistoe pretstavljene u liku BDM. Ona dominira u cijeloj pjesmi jer nam se ini kakoizraz odjekuje u beskonanost. kako vele takoer se izdvaja jer oni ne pripadajutamo gdje pripada ona ve pripadaju ovozemaljskom svijetu gdje ivi i sam pjesnik.

- ne znam to bih... razbija tu svijetlu viziju i opet ostaje pjesnikova neodlunost.- poinje veznikom jer to nije osobina razgovornog , ve nas podsjea na biblijski

stil.- ve imam stotinu i godinu koju osjeaj preputenosti sudbini. Kae kako ne moe

podnijeti vie kao da je ve bio u takvoj situaciji.- u treoj strofi kao da se javlja osjeaj volje i elje za promjenom.- polazak novi= smrt.

- zapad prestanak ovozemaljskog i poetak novog ivota. ivot i smrt su u pjesmi ukontrastu.- luckasta ptica = smrt; sedam jezika= biblijski broj, simbol punine, a punina se

javlja dok istok svie na zapadu, tj. gdje prestaje jedan nain ivota, a poinje drugi.- uma, tor, kut... sve ove rijei nose negativne konotacije. te ara, vara, s krivog

duba umjesto TEBE koristi TE jer je kraenje jednako kao i postupno nestajanje ina prvom mjestu postaje naglaena rije.

- HJ uglavnom ima slobodan red rijei te je kao takav red esto stilska, a ne gramatikakategorija.

- doba ponono kraj jednog, a poetak drugog dana.- bi se mogao uplaiti djeak koji= nije upitna zamjenica nego prilog; odnosi se na

bilo kojeg djeaka, itatelja, zapravo na njih mnogo.

40


41/41

PJESMA MRTVOM OVJEKU: MIROSLAV KRLEA

- ovo je pjesma u spomen Zlatka Gala.- pjesnik se ne miri sa smru.

- u pjesmi nema dubokih misli.- javlja se svakodnevni jezik koji u sebi nosi duboke poruke.- takoer je prisutan i razgovorni stil npr. stati pred sud Gospodnji; udna stvar.- ti ve si stao ovdje imamo kratkosilazni akcenat koji nam sugerira jecaj,

nestajanje, zaronue.- ja gledam modro ljetno nebo takoer pretstavlja jecaj odnosno simbol nestajanja.

interpretacija pjesama - vjezbe za stilistiku

Documents