institucije medjunarodnog monetarnog sistema

30
IVAN VUJAČIĆ Ekonomika Evropskih Integracija EF 2016 1 Ivan Vujačić

Upload: tranduong

Post on 30-Jan-2017

226 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IVAN VUJAČIĆ

Ekonomika Evropskih IntegracijaEF

2016

1

Ivan Vujačić

Page 2: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

UVOD

• Cilj je da vidimo kako i kada se formiraju institucije međunarodnog finansijskog sistema i kako one funkcionišu.• Posmatramo one institucije koje imaju važnost za

region i Srbiju. • Svetski ratovi• Političke i ekonomske promene• BIS, IMF, WB, EBRD, CRA, NDB

2016 2Ivan Vujačić

Page 3: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

KAKO NASTAJU INSTITUCIJE MEĐUNARODNOG FINANSIJSKOG SISTEMA

• Preduslov je da sve velike zemlje imaju centralne banke. Poslednja važna na zapadu (FED) je formirana 1913, dok je Kina dobila centralnu banku tek 1995 godine. Kod EU je proces obrnut: postoji centralna banka, ali nema države.

• WWI je završen nametanjem ogromnih reparacija Nemačkoj. Ta zemlja je imala velike probleme da te reparacije plati (hiperinflacija).

• Krajem WWII Breton Woods-kim sporazumom kreirani su IMF i World Bank, sestrinske institucije, jedna zadužena za monetarnu stabilnost, a druga za razvoj.

• Padom berlinskog zida stvoreni su uslovi za nastanak EU, formiranje EBRD, a 2001 i Evropske centralne banke.

2016 3Ivan Vujačić

Page 4: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

BANK FOR INTERNATIONAL SETTLEMENTSBIS (1)

• BIS je oformljena 1930 godine kao banka koja treba da nadgleda otplatu ratnih reparacija nakon WWI. Posle WWII postaje banka centralnih banaka. • Belgija, Francuska i Velika Britanija nisu mogle da se

dogovore o sedištu. Švajcarska je izabrana kao zemlja koja nije bila učesnik WWI i BIS je locirana u Bazelu. Zašto Bazel? Ženeva već bila sedište Lige naroda, Lozana je bila suviše mala, a Bern suviše nemački.• Udeo članica u kapitalu se određuje po udelu rezervi u

svetskim rezervama. Sopstveni kapital banke nije veliki, ali ona upravlja mnogostruko većim kapitalom (oko 310 mlrd $).

2016 4Ivan Vujačić

Page 5: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

BANK FOR INTERNATIONAL SETLEMENTS

BIS (2)• Bankom upravlja nerezidentni odbor direktora koji čine 6

guvernera centralnih banaka najvećih zemalja sveta, dok se devet direktora bira glasanjem od strane 60 centralnih banaka koji su vlasnici BIS.

• BIS je do 2001 godine imao pored centralnih banaka i privatne investitore. Te godine BIS odlučuje da otkupi akcije koje drže privatna lica, kompanije, banke i fondovi (oko 73 hiljade akcija). Od tada samo centralne banke mogu da budu akcionari.

• Kapital banke formiran je uplatom 25% od nominalne vrednosti od strane centralnih banaka, a ostalo se vremenom dopunjuje iz profita.

2016 5Ivan Vujačić

Page 6: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

BANK FOR INTERNATIONAL SETLEMENTSBIS (3)

• Funkcije BIS:• Trgovina zlatom (zlatnici i poluge) za svoj račun ili račun neke

centralne banke• Čuva svoje i zlato centralnih banaka• Prima devizne depozite i daje devizne pozajmice • Istupa kao agent neke CB• Upravlja fondom rezervi 11 azijskih centralnih banaka• Mogući su Stand-By aranžmani sa BIS

• Profit dolazi u velikoj meri od trgovine zlatom. U poslednje vreme nije veliki, pre svega zbog pada cene zlata.

2016 Ivan Vujačić 6

Page 7: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

BRETTON WOODS

• Konferencija održana u junu 1944. godine, a IMF i IBRD postali operativni 1945.

• Ekonomska realnost krajem WWII:• uverenje da su oba svetska rata rezultat ekonomskih nejednakosti

i pogrešnih ekonomskih politika• želja da se svetske finansije kontrolišu od strane malog broja

zemalja• Uvedeno je pravilo da se kursevi valuta određuju u odnosu na zlato,

a da IMF finansira kratkoročne neravnoteže platnog bilansa. To je bio sistem fiksnih kurseva.

• Bretonwoodski sistem fiksnih deviznih kurseva se zvanično raspao 1971, kada su SAD ukinule konvertibilnost dolara za zlato.

• IMF i WB su preživeli i ušlo se u “fiat money” eru. 2016 7Ivan Vujačić

Page 8: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

INTERNATIONAL MONETARY FUND (IMF)

• Cilj IMF-a je rast svetske ekonomije, kao i privreda zemalja članica. Za to IMF koristi politiku nadgledanja, aranžmane i tehničku pomoć.

• Institucija koja omogućava razmenu deviznih rezervi izmedju zemalja članica. Aranžmani IMF trenutno iznose 162 mlrd SDR; od toga 78 mlrd nije povučeno.

• Ukupni kapital IMF je oko 935 mlrd SDR, od čega 238 mlrd otpada na kvote, 77 mlrd SDR na zlato, dok je ostalo kapital koji IMF može pozajmiti od zemalja članica.

• IMF može da poveća kapital do nivoa svetskih deviznih rezervi. U ekstremnom slučaju dogovora sa centralnim bankama zemalja rezervnih valuta nema granice povećavanja “kapitala” Fonda.

2016 8Ivan Vujačić

Page 9: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - UPRAVLJANJE

• Osnovni organi upravljanja IMF-a su Bord guvernera, Bord izvršnih direktora i direktor fonda. Bord guvernera se sastaje dva puta godišnje (IMFC) i raspravlja o ekonomskoj situaciji u svetu, prognozama rasta i rizicima njegovog ostvarenja. Bord guvernera donosi najvažnije odluke koje se tiču samog Fonda, a pogotovo odluke oko promene statuta, članstva, kvota, zlata i alokacija SDR.• Bord izvršnih direktora donosi operativne odluke i zasnovan je

na konstituencama. Konstituence su grupe zemalja koje su organizovane regionalno uz nekoliko izuzetaka. Po statutu IMF ima 20 konstituenci, ali ih u praksi ima 24. Nove konstituence su nastale 1992 godine i njihov status još uvek nije konačan.

2016 9Ivan Vujačić

Page 10: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF – UPRAVLJANJE (2)

• U glasanju na Bordu se ide na konsensus. Postoje odluke koje se moraju doneti kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom i sa 85% glasova). Kako SAD imaju 17% glasova one mogu blokirati najvažnije odluke. • Glasanje na Bordu IMF-a obavlja se na bazi glasačkih prava.

Ona se odredjuju kao zbir baznih glasova (750 za svaku zemlju) plus po jedan glas na svakih 100.000 SDR u kvoti. • Izbor direktora IMF je po nepisanom pravilu u rukama

Evrope. Kada je Straus-Kahn biran za direktora obećano je da će naredni direktor biti iz zemalja u razvoju. To se nije desilo. Promena je u tome što je Kina uspela da dobije mesto jednog zamenika direktora IMF.

2016 10Ivan Vujačić

Page 11: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - KVOTE

• Kvota predstavlja procenu ekonomske snage jedne zemlje i izračunava se na bazi četiri elementa: GDP, otvorenost privrede, varijabilitet tekućeg računa i devizne rezerve.• Osnovni kapital IMF formira se na osnovu kvota koje zemlje

članice uplaćuju u zlatu ili jednoj od rezervnih valuta (25%) i u sopstvenoj valuti.• Kvota služi za određivanje:

a) sume koju zemlja treba da uplati kao kapital Fondab) glasačkih pravac) visine mogućih pozajmicad) alokacije SDR

2016 11Ivan Vujačić

Page 12: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - SPECIAL DRAWING RIGHTS (SDR)

• IMF ima svoju obračunsku jedinicu – SDR (oko 1.5$). IMF je od 1969 do sada plasirao 204 mlrd SDR u nekoliko alokacija. Poslednja je bila 2009. • SDR nije novac, niti potraživanje prema IMF-u, ali jeste

forma likvidnosti. SDR se može zameniti za jednu od četiri rezervne valute (dolar, euro, jen i funta).• Vrednost SDR varira i zavisi od dnevnih vrednosti rezervnih

valuta. Kamatna stopa na SDR je ponderisana vredost kamatnih stopa rezervnih valuta. To je osnov za određivanje kamatnih stopa Fonda kod aranžmana.• Ne postoji u fizičkom obliku, mada neki tvrde da su ga videli.

2016 12Ivan Vujačić

Page 13: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ZLATO

• IMF je institucija sa velikim rezervama zlata (2814 metričkih tona). Zlato potiče od uplata 25% kvote (deo zemalja je uplatio kvotu u zlatu), plaćanja kamate u zlatu i kupovine zlata. Najveće kupovine obavljene su od Južne Afrike. Fond je prodao deo zlata (403 tone) 2010 godine. • Fond u bilansima vodi zlato po istorijskim cenama. Kada ga

prodaje koristi tržišne cene. Razlika u ceni je profit koji je planiran da ide u fond za finansiranje najsiromašnijih zemalja sveta. • Da li IMF može nekome oprostiti dug? Fond nema statutarne

mogućnosti otpisa dugova. Međutim, IMF je učestvovao u otpisu dugova najsiromašnijim zemljama sveta tokom takozvane “Millennium development goals” inicijative. Otpis dugova bio je pokriven profitom IMF-a.

2016 13Ivan Vujačić

Page 14: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - NADGLEDANJE

• Nadgledanje je jedna od tri osnovne funkcije Fonda. Svaka članica je obavezna jednom godišnje (sistemski važne zemlje) ili jednom u dve godine (sve ostale zemlje) da ima Article IV dokument na Bordu Fonda.

• Article IV je dokument koji predstavlja detaljan prikaz stanja ekonomije zemlje članice. Relativno često se dešava da zemlje imaju primedbe na ovaj dokument. Obično se Article IV dotera pažljivim izborom reči ili fraza.

• Zemlja može tražiti da se deo Article IV izveštaja ne objavi. Politika izbacivanja delova izveštaja nije efikasna, jer te informacije obično procure. Zemlje mogu stopirati ili odložiti objavljivanje izveštaja, koji bi trebalo da se automatski objavi. Nezadovoljna zemlja obično ne zabranjuje objavljivanje. To bi za tržišta bio signal da nešto nije u redu. Umesto toga zemlja traži više vremena da razmotri izveštaj, što ponekad traje duže od godine dana.

• Postoje zemlje koje već neko vreme odbijaju da urade Article IV. Venecuela nema Article IV već 10 godina, a Argentina 8 godina.

2016 14Ivan Vujačić

Page 15: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ARANŽMANI

• Stand By Arangement (SBA) je najstariji i najčešće korišćen. Njegovo trajanje je do 3 godine i koristi se u slučajevima kada zemlja ima kratkoročne platnobilansne probleme. U redovnom postupku zemlja može povući do 200% kvote godišnje. Otplata se vrši u roku od 3 do 5 godina.

• Ovaj aranžman može postati potencijalan (precautionary), ako zemlja odluči da ne povlači odobrena sredstva. U tom slučaju plaća samo 0.15% za trošak rezervisanja sredstava.

• SBA se može dodeliti po hitnoj proceduri. Ona se primenjuje u vremenu velikih kriza i omogućava da zemlja dobije aranžman u roku od nekoliko dana od postizanja dogovora.

• Specijalni pristup omogućava da zemlja povuče više od 200% kvote godišnje. Svi programi sa zemljama EU su bili takvi. Specijalni pristup je znak da su problemi izuzetno veliki.

2016 15Ivan Vujačić

Page 16: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ARANŽMANI (II)

• Extended Fund Facility (EFF) se koristi kada postoje dugoročni problemi u platnom bilansu. Tada je potrebno, uz štednju, inicirati promene u realnom sektoru i okrenuti ga izvozu.

• Aranžman je dizajniran da traje 3 godine, uz mogućnost produženja od 1 godine. Ovaj aranžman ima duže rokove otplate (4 do 10 godina). Ovaj aranžman ne može biti potencijalan, dakle odobreni novac se mora povući.

• Limiti povlačenja novca su isti kao kod SBA. Dakle, 200% kvote godišnje po redovnom pristupu. Specijalni pristup nema ograničenja.

• EFF je kreiran sredinom 1970-tih, a prvi korisnik je bila tadašnja SFRJ. Srbija je koristila ovaj tip aranžmana od 2002 do 2006, a takođe i neke zemlje EU tokom nedavne krize.

2016 16Ivan Vujačić

Page 17: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ARANŽMANI (III)

• Flexible Credit Line (FCL) je nov aranžman dizajniran za prevenciju krize kod zemalja koje imaju kvalitetnu ekonomsku politiku i dobru kreditnu istoriju kod IMF-a. FCL je forma osiguranja i jača poverenje u privredu zemlje tokom perioda povećanog rizika krize. Koristile su ga tri zemlje do sada.

• FCL nije za svakoga. Dobija se ako se zadovolje brojni uslovi (dobra BOP pozicija, visoke rezerve, uravnotežen budžet, niska inflacija, zdrave banke, pristup finansijskim tržištima…).

• Ovaj aranžman nema uslovljavanje i daje se na 2 godine. Odobreni iznos se može povući u bilo kom trenutku. Nema gornje granice povlačenja sredstava.

• Ovo su najveći aranžmani IMF-a. FCL je dizajniran kao potencijalni aranžman i do sada sredstva nisu povlačena. Relativno su skupi (od 1.9% do 3.2% ako se sredstva povlače).

2016 17Ivan Vujačić

Page 18: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ARANŽMANI (IV)

• Precausionary and Liquidity Line (PLL) je instument osiguranja za zemlje koje imaju relativno dobru ekonomsku politiku i pozitivnu kreditnu istoriju kod Fonda. Iako imaju neke probleme i ne ispunjavaju FCL uslove, ne moraju da znatno menjaju ekonomsku politiku.• PLL je kombinacija ispunjenosti kriterijuma (kao kod FCL) i

uslovljavanja u oblastima gde su rezultati slabiji. Aranžman se odobrava na 2 godine, a sredstva se vraćaju u roku od 3 do 5 godina.• Aranžman ima limit od 500% kvote godišnje, a ne može biti veći

od 1000% kvote. Kreiran je kao potencijalni, ali se mogu povlačiti sredstva u bilo kom trenutku u okviru odobrenog perioda.

2016 18Ivan Vujačić

Page 19: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - ARANŽMANI (V)

• Rapid Financing Instrument (RFI) je dizajniran za brzu finansijsku pomoć za zemlje koje imaju akutne probleme u platnom bilansu. Koristi se u uslovima prirodnih nepogoda i post-konflikt situacija. Dodeljuje se po hitnoj proceduri.• Limitiran je na 50% kvote godišnje, a maksimalno se

odobrava 100% kvote. RFI je obično uvod u neke druge aranžmane sa Fondom.• Otplata je u periodu od 3 do 5 godina. Često je povezan sa

takozvanim “bridge loans” kojima se finansiraju obaveze prema Fondu.

2016 19Ivan Vujačić

Page 20: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF: KAKO SE DOBIJA ARANŽMAN?

•Zemlja koja ima ekonomske probleme poziva misiju Fonda u posetu. Tokom misije osoblje Fonda proverava makroekonomske podatke, ekonomsku politiku i političku podršku koju ta politika ima. Na kraju misije sledi saopštenje o tome da li dogovor postoji ili ne. •Potrebno je oko mesec dana da dođe do sastanka Borda. Aranžman postaje validan tek odlukom Borda direktora, a njoj obično prethode teške odluke koje vlada mora da donese. •Hitna procedura omogućava da zemlja dobije aranžman u roku do 3 dana od datuma postizanja dogovora na nivou osoblja Fonda.•Da li se aranžman sa IMF-om može upotrebiti za budžet?•Zašto se aranžmani sa IMF-om ne ratifikuju?2016 20Ivan Vujačić

Page 21: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

IMF - PROMENE 2010?

• Statut Fonda od 1992. nije usaglašen sa stvarnošću, jer Bord izvršnih direktora ima 24 konstituence umesto 20. Svake dve godine Bord guvernera privremeno odobrava ovakvo stanje. SAD su 2010. blokirale odluku o produženju. Razlog je bila potreba usaglašavanja kvota članica sa njihovom ekonomskom snagom.

• Promene obuhvataju:• Dupliranje kvota• Prebacivanje 6% kvota od razvijenih zemalja na brzorastuće i nedovoljno

reprezentovane zemlje• Kvote najsiromašnijih zemalja se ne smanjuju• Bord izvršnih direktora će imati dve konstituence manje• Kvota Kine raste, a zemlje BRICS-a su u deset zemalja sa najvećim kvotama • Najviše gube Evropljani i zemlje izvoznice nafte, a dobijaju Kina, Indija, Brazi,

Koreja.• Još uvek se čeka SAD da ratifikuje kroz Kongres ove promene. Time bi

Kina postala 3. najveća članica IMF-a, dok bi Evropljani izgubili dve konstituence. Rok za usvajanje promena je 2016. godina.

2016 21Ivan Vujačić

Page 22: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

WORLD BANK

• World Bank (WB) je institucija koja je orijentisana na ekonomski razvoj. Veoma je diverzifikovana i finansira sve ono čime se vlade bave.

• WB grupu čine IBRD (zajmovi i garancije), IDA (zajmovi i grantovi), MIGA (osiguranje od političkog rizika), IFC (investicije) i ISCID (međunarodna arbitraža).

• Ciljevi IBRD su da podržava održivi rast (rast sa najmanje negativnih eksternih efekata) i da umanji ekstremno siromaštvo. IBRD mnogo bolje odgovara na inicijative takozvane green ekonomije od Fonda.

• Kapital IBRD formira se uplatama zemalja članica. Kapital je oko 40 mlrd $ i po njemu je to najveća razvojna banka. Planirano je dupliranje kapitala, ali još uvek nema većine glasova za to. IBRD je prvoklasni klijent (AAA rejting) i godišnje pozajmljuje na tržištu kapitala oko 40 milijardi $. To radi izdavanjem bondova.

• Zajmovi koje IBRD daje godišnje kreću se oko 18 mlrd $.2016 22Ivan Vujačić

Page 23: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

WORLD BANK

• Za razliku od Fonda, IBRD ima 25 konstituenci. U odlučivanju se teži konsensusu, ali ima i preglasavanja uglavnom kod budžetske pomoći i zajmova koji se tiču upotrebe vodnih tokova. • Bankom upravlja Bord guvernera (tradicionalno ministri

finansija) koji odluke donose na Development Committee, dok operativne odluke donosi rezidentni Bord direktora. Direktor IBRD je tradicionalno Amerikanac. Oni istovremeno upravljaju i IDA. • IDA je banka za najsiromašnije zemlje sveta kojima daje

koncesione kredite i grantove. Kapital IDA je u najvećoj meri formiran od profita IBRD i doprinosa najbogatijih zemalja. IDA godišnje daje oko 13 mlrd $ zajmova.

2016 23Ivan Vujačić

Page 24: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

WORLD BANK

• IFC je pravno i finansijski nezavisan član WB grupe. To je privatni deo WB koji je bavi investicijama u privatni sektor. Investicije u 2013. su oko 17 mlrd $.• MIGA osigurava privatne investicije od nekomercijalnog,

odnosno političkog rizika. Kod nas je najpoznatiji slučaj “Putnik”.• ICSID je institucija koja vrši medijaciju i olakšava arbitražu za

internacionalne investitore.

2016 24Ivan Vujačić

Page 25: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

EUROPEAN BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT

(EBRD)• Osnovana nakon pada Berlinskog zida od strane 64 akcionara.

Prvobitni cilj je bila pomoć u rekonstrukciji i tranziciji ka tržišnoj ekonomiji istoka Evrope, a kasnije je to postala razvojna banka.• Kapital banke je 27 mlrd evra i nastao je uplatama članica.

EBRD takođe pozajmljuje na tržištu kapitala i ima AAA rejting. • Upravljanje bankom vrši Bord guvernera koji odlučuje o

pitanjima članstva, visine kapitala, imenovanju predsednika banke i alokaciji rezervi i profita. Bankom operativno rukovodi predsednik i Bord direktora, organizovan po konstituencama.

2016 25Ivan Vujačić

Page 26: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

EUROPEAN BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT

(EBRD)• EBRD se bavi davanjem zajmova i garancija, ali i

ulaganjem u preduzeća i banke. Zajmove daje i državnom i privatnom sektoru. Ulaganja EBRD su uvek manjinska i usmerena na grane ili preduzeća od kojih se očekuje rast. Cilj je kapitalna dobit koja se ostvaruje prodajom akcija. • Godišnje EBRD pozajmi i investira oko 8.5 mlrd

evra. Projekti ove banke su magnet za privatne investitore.

2016 26Ivan Vujačić

Page 27: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

BRICS INSTITUCIJE

• Zemlje BRICS (16% svetskog GDP i 40% stanovništva) su nezadovoljne sporim reformama IMF i WB.

• Na sastanku u Fortalezi doneta je odluka o formiranju Contingency Reserve Agreement (CRA) i New Development Bank (NDB). Kapital CRA je 100 milijardi $, a NDB 50 milijardi $. Kapital se uplaćuje u valutama zemalja osnivača. Kod CRA udeo zemlje BRICS se određuje po udelu u svetskom GDP, dok kod NDB sve BRICS zemlje uplaćuju po 10 milijardi $.

• Statut obe institucije:• Sve članice UN mogu postati članovi• Zemlje koji nisu osnivači ne mogu imati više od 7% kapitala• Povećanje ukupnog kapitala kao i kapitala pojedine zemlje mora biti

odobreno od BRICS• BRICS mora uvek imati 55% kapitala

• Obe institucije još nisu operativne.

2016 27Ivan Vujačić

Page 28: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

ODNOS ZEMLJE I MEĐUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA

• Pametne zemlje kontrolišu svoj odnos sa finansijskim institucijama.• Kvalitetna politička i poslovna elita su ključ dobrih odnosa. U

takvim slučajevima najbitnji je prenos know how, a ne sami zajmovi.• Težiti da zemlja postane donor, a ne stalni primalac kredita i

pomoći. Mudro je ne pozajmljivati previše.• Najgori je odnos zavisnosti (primer lekara i pacijenta).• Srbija veoma sporo uči i nema izgrađen odnos sa

međunarodnim finansijskim institucijama.

2016 28Ivan Vujačić

Page 29: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

LITERATURA

IMF Articles of Agreement, IMFAnnual report, IMFAnnual report, World bankTransition Report, EBRD

2016 29Ivan Vujačić

Page 30: Institucije medjunarodnog monetarnog sistema

HVALA

2016 Ivan Vujačić 30

INSTITUCIJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA