REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

INFORMACIJA O STANJU I

RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA

TURIZMA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, ožujka 2018.

Materijal pripremljen u:

- Upravnom odjelu za poljoprivredu

Osječko-baranjske županije

- Upravnom odjelu za kontinentalni

turizam Osječko-baranjske županije

1

INFORMACIJA O STANJU I

RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA

TURIZMA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UVOD

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno

prebivalište, a ima značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja.

Osnovnu pretpostavku za turistički razvitak cijele Hrvatske, a time i Osječko-baranjske županije

predstavlja visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs turizma i temeljno nacionalno dobro.

Turizam u našoj Županiji, kao gospodarska grana, a kao posljedica razvitka kontinentalnog

turizma u Hrvatskoj, ima tendenciju uspona. Turizam je značajan izvozni proizvod i pruža veće

mogućnosti zapošljavanja stanovništva različitog profila zanimanja i dobnih skupina, a Osječko-

baranjska županija ima potencijala i može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma

uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša. Ruralnim područjima

pripada 92% teritorija Republike Hrvatske na kojima živi oko 40% pučanstva Republike Hrvatske.

1. ZEMLJOPISNE ODREDNICE TURIZMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osječko-baranjska županija je kontinentalna županija u Panonskoj nizini na sjeveroistoku

Hrvatske, obuhvaća dio Podunavlja i Podravlja. Smještena je na plodnom tlu Panonske nizine

između rijeka Save, Drave i Dunava i čine ju slikovit ravničarski kraj, šume, blagi brežuljci, ribnjaci,

vodeni tokovi i močvarna područja koja daju regiji prepoznatljivu i privlačnu turističku sliku.

Osječko-baranjska županija svojim zemljopisnim obilježjima pripada skupini kontinentalnog

turizma. Kontinentalnom turizmu u Republici Hrvatskoj nije se posvećivala dovoljna pozornost. U

posljednje vrijeme odnos prema kontinentalnom turizmu se mijenja pod utjecajem zbivanja na

svjetskom turističkom tržištu. Naime turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu

ponašanja turista koji nastoje doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog puta, tako

se u posljednjem desetljeću pokazuju sve izraženiji znakovi zanimanja za tzv. "cikloturizam", "eko-

turizam", "ruralni turizam", "seoski turizam", "obrazovni turizam" "avanturistički" i sl. Pitanja

okoliša, održivog razvoja i različitosti ponude u cjelini, postali su izuzetno privlačni čimbenici u

turizmu. Za Osječko-baranjsku županiju od izuzetne je važnosti razvitak turizma kao pokretačka

snaga regionalnom gospodarskom razvitku.

2. NOSITELJI TURIZMA I TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI U

OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do 2025. godine osigura daljnji društveno,

prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma izrađen je strateški dokument- Master plan turizma

Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 4/17.) koji uz Prostorni plan Osječko-baranjske

županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12., 7/13., 3/16. i 5/16., u daljnjem tekstu:

PPOBŽ) ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko-

implementacijske smjernice održivog razvoja prostora Županije i koji će pridonijeti daljnjem

unapređenju kvalitete života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke

aktivnosti na prostoru Županije.

Ciljevi i programska polazišta za Master plan su:

2

- uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko - implementacijskih smjernica održivog razvoja turizma u Županiji

- povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata u turizmu

- stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana i - stvaranje preduvjeta za provedbu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12. i

7/13., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) kao temeljni strateški dokument prostornog razvoja Županije

utvrdio je da se turizam na području Županije mora razvijati na osnovu prirodnih i kulturnih

bogatstava i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit i druga

zaštićena područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice razvoja turizma.

U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i

poljoprivredu kroz ekološku proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje treba stvoriti specifičnu

ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Prostorni plan Županije pruža strateški i prostorni okvir za razvoj turizma na području Županije, a

njegove postavke dalje se razvijaju kroz izradu prostornih planova uređenja.

Nositelji turizma na području naše Županije su prije svega gradovi Osijek, Donji Miholjac,

Đakovo, Našice, Belišće, Beli Manastir i Valpovo, te općine Bilje, Bizovac, Kneževi Vinogradi,

Draž i Erdut koje se ističu određenim atrakcijama, ali i aktivnostima turističkih djelatnika i lokalne

samouprave na tom području da navedene atraktivnosti valoriziraju i stave u funkciju turizma. Uz

navedene od značaja su i ostali dionici vezani uz prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu.

2.1. Park prirode "Kopački rit"

U jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od najznačajnijih prirodnih, poplavnih

područja europskog značenja - Kopački rit. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od 23.891

ha, od koje je kategorijom zaštite Park prirode zaštićeno 16.748 ha, a kategorijom Posebnog

zoološkog rezervata obuhvaćeno je područje 7.143 ha. O koliko značajnom prirodnom biotopu se

radi potvrđuje i uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara -"Ramsarsko područje".

Park prirode Kopački rit na ušću Drave u Dunav je najznačajnije, najvrjednije i

najatraktivnije prirodno zaštićeno područje cijele istočne Hrvatske. Područje Kopačkog rita zaštićeno

je kao Ramsarski lokalitet, odnosno močvarno područje svjetskog značaja. Diljem Hrvatske i izvan

nje Kopački rit je poznat po atraktivnim močvarnim krajolicima i izuzetnom bogatstvu životinjskog

svijeta, osobito jelena i brojnih vrsta ptica.

Tablica 1. Broj posjetitelja po godinama

Godina Broj posjetitelja

2007. 33.500

2008. 36.700

2009. 36.000

2010. 33.000

2011. 33.000

2012. 28.756

2013. 27.000

2014. 26.800

2015. 29.836

2016. 38.679

2017. 37.062

Izvor: Kopački rit

3

Budući turistički razvitak područja potrebno je planirati na temelju adekvatne valorizacije

prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da

se turistički razvitak treba oslanjati na naselja na rubovima rezervata - Bilje, Kopačevo, Lug,

Vardarac, koja bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno

infrastrukturne).

Park prirode Kopački rit 2017. godine je posjetilo 37.062 osoba što čini oko 1500 posjetitelja

manje u odnosu na 2016. godinu. Dugotrajna zima i ekstremno visoke temperature u ljetnom periodu

odražavaju se na konačan broj posjetitelja, iako u prihodima je svega 40.000,00 kn razlika jer

uvođenjem drugačije dinamike posjećivanja povećava se prodaja pojedinih programa i prodaja

autohtonih suvenira. Korištenjem europskih, nacionalnih i vlastitih sredstava realizirani su mnogi

projekti, a još više se priprema.

Izgradnjom nove infrastrukture proširena je turistička ponuda i pravilno se upravlja

posjetiteljima. Novoizgrađeni servisni objekt, zatvoreni i otvoreni paviljoni, dio šetnice financirani su

sredstvima Svjetske banke, putem NIP projekta u vrijednosti od 3.503.491,00 kn (bez PDV-a). Izgradnja

sanitarne jedinice, zgrade uprave, šetnice i opremanje svih novih objekata iznosilo je 9.958.600,00 kuna

(bez PDV-a) što je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo turizma u

iznosu od 700.000,00 kuna. Nabavljena su dva vozila na hibridni pogon i jedno na električni pogon,

postavljena punionica za hibridna i električno vozilo na Prijemnom centru Mali Sakadaš, nabavljen je

turistički brod na električni pogona ukupne vrijednosti 2.487.680,00 kuna bez PDV-a. Pripremljeno je sve

za elektrifikaciju Pristaništa, sagrađena trafostanica u blizini Pristaništa. Ukupno su realizirani projekti u

vrijednosti više od 20 milijuna kuna. Nabavljeni su dlanovnici za lakšu naplatu ulaznica na terenu te smo

od strane UNDP-a dobili dva električna bicikla.

Projekt Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš prijavljen je na strukturne fondove,

odnosno poziv na Prirodnu baštinu 6C2. Projekt je odobren, i to u vrijednosti gotovo 52 milijuna

kuna. Realizacija projekta predviđena je do sredine 2021. godine. Odobren je i projekt izgradnje

pristaništa Veliki Sakadaš, čija je vrijednost 11 milijuna kuna, čija je realizacija predviđena do

sredine 2021. godine. U realizaciji je projekt Dunavski parkovi vrijedan preko dvjesto tisuća EUR-a.

S velikom pozornosti očekuje se početak projekta Naturavita, u kojem komponenta JUPP Kopački

rit i to u vrijednosti preko 3 milijuna kuna.

Rubne zone Parka prirode "Kopački rit"

Rubne zone Kopačkog rita, na području Bilja, te rubnih naselja Kopačevo, Lug, Vardarac su

buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i športskih sadržaja.

U tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih biciklističkih staza (od

Beremenda - Mađarska - krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim nasipom kroz Park

prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i povezivanje ovog prostora na

mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje dionicama Bilje - Kopačevo -

Sakadaš - Podunavlje - Kozjak - Tikveš - Zlatna Greda - Zmajevac).

Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog

graditeljstva i razvitak agroturizma i eko poljoprivrede, uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske

baštine u turizam (dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu), etnografske radionice starih zanata i slično,

obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje.

2.2. Bizovačke toplice

U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko - izletničkog

turizma razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj

temperatura vode iznosi čak 96C. To je jedina takva hiperterma u Europi. Stari kompleks

Bizovačkih toplica s bazenima, te hotel Termia, imaju ukupno 200 smještajnih jedinica, a uz

kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju

lječilišni i turističko - rekreacijski kapacitet, koji će u budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati

4

značajnu osnovu za dalji razvoj, uključivo i razvoj kongresnog turizma. Ulaskom koncerna Blue Sun

u vlasničku strukturu uređen je novi najveći otvoreni bazen u Republici Hrvatskoj s umjetnim

valovima, te je napravljena i opremljena nova poliklinika. Uređeni su i postojeći sadržaji, a očekuju

se nova, značajna ulaganja, prvenstveno u hotel Termiju.

Tablica 2. Broj kupača 2007. -2017.

Godina Broj kupača

2007. 190.000

2008. 180.000

2009. 160.000

2010. 158.000

2011. 135.416

2012. 119.000

2013. 89.813

2014. 56.906

2015. 78.144

2016. 86.095

2017. 94.259

Izvor: Bizovačke toplice

Tablica 3. Usporedba kupanja u razdoblju siječanj - prosinac 2010./2017. god.

Mjesec 2010

god

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

god god god god. god god. god

Siječanj 8.357 6.497 8.680 5.788 2.012 3.946 1.922 3.750

Veljača 4.395 4.722 2.803 4.458 1.693 2.937 1.579

Ožujak 4.805 4.839 4.381 4.807 1.837 3.399 1.390

Travanj 5.114 4.551 4.786 5.004 1.433 2.566 1.410

Svibanj 14.699 11.707 11.776 10.329 1.588 3.777 1.712

Lipanj 23.335 25.520 23.164 16.748 1.944 9.635 8.623 2.917

Srpanj 30.584 27.347 29.349 17.520 14.171 17.353 24.008 35.919

Kolovoz 26.834 27.094 26.395 18.076 19.145 24.915 23.144 36.155

Rujan 7.191 10.939 7.902 3.331 5.507 4.946 11.114 4.900

Listopad 5.367 5.136 3.801 968 2.793 1.508 4.085 3.258

Studeni 3.808 3.588 3.442 1.347 2.495 1.558 3.734 3.288

Prosinac 3.374 3.376 3.252 1.437 2.288 1.604 3.374 4.072

UKUPNO: 137.863 135.863 129.731 89.813 56.906 78.144 86.095 94.259

Izvor: Bizovačke toplice

2.3. Državna ergela Đakovo i Lipik

Državna ergela Đakovo kao ustrojstvena jedinica Državne ergele Đakovo i Lipik od izuzetne

je važnosti za grad Đakovo, Slavoniju kao i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih

sportova i kontinentalnog turizma. Duga tradicija lipicanskog uzgoja toliko je ukorijenjena u ovaj

prostor da je on sastavni, punopravni dio njegove svake turističke, gospodarske i sportske

razglednice. Osnovna joj je zadaća uzgoj i selekcija konja. Treba istaknuti također da zaprežni sport

postaje sve značajniji segment u konjičkom sportu. Ergela Đakovo sa svoje dvije atraktivne lokacije

u posljednje je vrijeme vrlo privlačna destinacija mnogim potencijalnim turistima u zemlji i

inozemstvu, koju posjeti godišnje i do dvadeset tisuća gostiju.

5

Povijest Ergele

Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu

koje im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine

potvrdio kralj Bela IV. Prvi zapisi o konjima spominju se 1374. godine, kada se u Đakovu vjenčao

bosanski ban Tvrtko s bugarskom princezom Doroteom, te je biskupu koji ih je vjenčao darovao 10

arapskih kobila i jednog pastuha.

Godinom osnutka smatra se 1506. godina, kada se prvi put spominje naziv "ERGELA za

vrijeme biskupovanja Mije Kesarića. Imao je Ergelu od 90 rasplodnih konja. 1806. godina - Ergela

Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Početak uzgoja konja lipicanske pasmine. 1854.

godina - Biskup Josip Juraj Strossmayer dovodi iz Slovenije iz Lipice sedam lipicanskih kobila i

jednog pastuha. 1972. godine - Posjet engleske kraljice Elizabete II. princa Filipa i princeze Ane

ergeli lipicanaca u Đakovu. 2006. godine obilježen je vrlo značajni jubilej: 500 godina postojanja

Ergele (1506. - 2006.) i 200 godina uzgoja lipicanaca u Đakovu (1806. - 2006.).

Djelatnost ustanove:

- provođenje programa uzgoja lipicanaca u Državnoj ergeli; - provođenje uzgojno-selekcijskog rada u Državnoj ergeli; - ispitivanje uzgojne i uporabne vrijednosti kopitara u Državnoj ergeli; - prosljeđivanje identifikacijskih i uzgojnih podataka konja Državne ergele ovlaštenoj

ustanovi;

- sudjelovanje u programima zaštite i očuvanja lipicanske pasmine konja u Državnoj ergeli; - organiziranje i provođenje poljoprivredne proizvodnje za potrebe Državne ergele; - razvoj sportskih aktivnosti s lipicanskom pasminom; - organiziranje i sudjelovanje u organiziranju izložbi, smotri i drugih manifestacija kopitara; - organizacija turističkih djelatnosti za potrebe Državne ergele; - izrada promotivnih i drugih materijala za potrebe Državne ergele; - korištenje konja iz ergele u turističkoj ponudi, rekreaciji, hipoterapiji, lovu, hobi-

programima, tradicionalnim priredbama i izložbama;

- korištenje konja iz ergele u državnom protokolu, vojsci, policiji i školskom obrazovanju; - drugi poslovi utvrđeni Statutom.

Ergela Đakovo nalazi se na dvije lokacije: Pastuharni i Ivandvoru.

Pastuharna

Nalazi se u samom centru Đakova, koju tijekom god. posjeti oko 15.000 turista iz Hrvatske i

inozemstva. U uredima pastuharne nalaze se mnogi stručni zapisi, originalni rodovnici najvrednijih

primjeraka, stotine pozlaćenih i srebrnih pehara koje su osvajali đakovački konji na brojnim prvenstvima,

te na počasnom mjestu crno-bijela fotografija britanske kraljevske obitelji snimljene u pastuharni koju su

kraljica Elizabeta II. princ Filip i princeza Ana svojeručno potpisali prilikom posjeta ergeli 1972. godine.

Na pastuharni se provode obuke i treniranje muških grla za lonžiranje, jahanje, preskakanje

prepona, te prezanje (učenje vožnje jednoprega, dvoprega i četveroprega). Na ovoj se lokaciji Ergele

Đakovo nalazi i hipodrom s prostorom za vježbanje konja, kao i zatvorena jahaonica. Gosti uz

pratnju stručnog vodiča Ergele Đakovo obilaze staje za konje (3 zasebne staje), najveću zatvorenu

jahaonicu u Hrvatskoj (cca 4200 m2), vanjski hipodrom, šetnicu za konje, teren za dresuru i za

preskakanje prepona, fijakere za potrebe zaprežnog sporta i izložene pehare sa turnira. U krugu

Ergele smještena je suvenirnica s ponudom brojnih suvenira i dječje igralište za najmlađe.

Zaprežni sport

U prošlosti je i lipicanac bio prije svega radni konj, a s mehanizacijom poljoprivrede broj

konja je opadao ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj nego i u svijetu. Opstankom ove pasmine lipicanac

postaje dio tradicijske kulture, folklora i prepoznatljivosti slavonske ravnice.

6

Zaprežni sport postaje sve značajniji segment konjičkog sporta, uz konje atraktivnog izgleda

i kvalitetnog genetskog potencijala u vožnji jednoprega, dvoprega i četveroprega. Karakteristike

konja lipicanaca koje ga čine prepoznatljivim su: dobra narav, velika poslušnost, talent za izvođenje

dresurnih figura, a također je vrstan konj za vožnju i rekreativno jahanje.

Izgradnja dvorane za konjičke sportove s pratećim sadržajima jahaonica

Dvorana za konjičke sportove s pratećim sadržajima - jahaonica, namijenjena je

mnogobrojnim ljubiteljima konjičkog sporta te je ujedno prostor za trening u preskakanju prepona.

Uređenje interijera dvorana izuzetno je namjenski riješeno, te po svojoj veličini omogućava široki

raspon konjičkih aktivnosti na jednom mjestu. Tome pridonosi i kvalitetna podloga parkura

napravljena od kvarcnog pijeska i kokosovih vlakana.

Namjena ovog objekta prvenstveno je usmjerena na rad i dresuru konja, sportska natjecanja

tijekom cijele godine, za školu jahanja, kao i za terapijsko jahanje. Prostor omogućava aukcijske prodaje

konja, izložbe i sajmove konja tokom cijele godine. Stvorila se mogućnost za poboljšanje uvjeta rada s

konjima, kvalitetnije pružanje usluga konjogojskim udrugama, te sadržajnija turistička ponuda

potencijalnim organiziranim grupama turista, a time i uspješnija promidžba kontinentalnog turizma u

Hrvatskoj i svijetu. Multisadržajni kompleks površine cca 4.200 kvadratnih metara sadrži teren za jahanje

- parkur (arena), prostor za 800 gledatelja (sjedeća i mjesta za stajanje), boksovi za konje, kupaonica za

konje i solarij, prostori za stručne skupove. Do sada je 80% projekta realizirano, a u skorije vrijeme

trebao bi biti obogaćen nizom novih sadržaja kao što su: suvenirnica, restoran, muzej te VIP salon.

Navedenim sadržajima obogatila bi se turistička ponuda grada Đakova, te kontinentalnog turizma cijele

Hrvatske.

Državnu ergelu u Đakovu tijekom godine posjeti oko 20 000 turista, mnogi ugledni gosti iz

zemlje i inozemstva, umjetnici, veliki broj novinara i renomiranih TV-postaja, humanitarne udruge,

kao i udruge branitelja domovinskog rata.

Ivandvor

Na prostoru Ivandvora smješteno je matično stado kobila i pomladak koji se ondje odgaja i

othranjuje do svoje treće godine nakon čega muška ždrebad odlazi na obuku u Pastuharnu u centar

grada Đakova. Ivandvor je izgrađen 1912. godine po nalogu tadašnjeg biskupa Ivana Krapca. On je

izgradio staje za konje i stanove za radnike - ergelaše. Njihov oblik i vizure očuvani su do današnjeg

dana. Na lokaciji Ivandvora smješteno je matično stado kobila i pomladak koji se ovdje odgaja do

svoje treće godine, nakon čega muška omad odlazi na obuku u Pastuharnu.

Ivandvor je okružen sa cca 310 hektara livada i oranica koje radnici Ergele obrađuju

vlastitom mehanizacijom i na taj način osiguravaju gotovo svu potrebnu hranu za konje u tijeku

jedne godine (sijeno, slama, zob). Objekti na Ivandvoru adaptirani su i renovirani 2005. godine, a

izgrađeni su prilazni putovi, parkiralište, šetnice.

Obilazak turističkim šetnicama uz pratnju turističkog vodiča oko ispusta s rasplodnim kobilama i

njihovim podmlatkom, te omadi do treće godine starosti u prirodnom okruženju netaknute prirode pravi je

doživljaj za svakog posjetitelja. Na ovoj lokaciji smješteno je oko 120 grla lipicanske pasmine. Obilazak

obuhvaća i razgledavanje autohtonog seoskog domaćinstva (slavonski ambar, đeram, bunar i krušna peć).

Dolazak na vidikovac na kojem turisti mogu uživati u nepreglednim pašnjacima na kojima u ljetnoj

sezoni boravi matično stado cijeloga dana. Ovdje je 1972. godine svečano primljena engleska kraljica

Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana prilikom njihova posjeta Ergeli Đakovo. Posjetiteljima je

omogućeno fotografiranje, te je osigurano mjesto za odmor na hrastovim klupama postavljenim na

turističkim šetnicama uz ispuste za konje.

7

Turizam kao sastavni dio ponude

Osim što je uzgoj i selekcija konja na prvom primarnom mjestu, Ergela Đakovo se u zadnjim

godinama sve više opredjeljuje razvoju turističke djelatnosti. Ergela se značajnije počela baviti

turističkom djelatnošću početkom ovog stoljeća, do tada broj posjetitelja i ostvareni prihod bili su

zanemarivi.

Na Ergeli Đakovo se od 2004. god. krenulo u osmišljavanje bolje ponude, brendiranje konja

lipicanca, a posebno je došlo do napretka u turizmu 2006. god. kada je Ergela slavila 500. obljetnicu

svog osnutka. Na proslavu su došle sve državne ergele iz Europe, sve konjogojske udruge iz

Hrvatske, održana je Generalna skupština LIF-a, krenulo se u izgradnju prve zatvorene jahaonice u

povijesti Ergele. Sve je popraćeno tv emisijama, promidžbenim materijalima, osmišljeni su i izrađeni

po prvi puta suveniri, izrađena je turistička signalizacija. Sve gore nabrojeno rezultiralo je povećanju

broja posjetitelja i znatno povećalo vlastite prihode, a što će biti prikazano u daljnjem tekstu kroz

tabele i grafikone.

Pregledom četiri zadnje godine može se zaključiti da se broj posjetitelja značajno povećao

2016. god. sa 17.017 na 19.650 ili 15,47 %. U 2017. god bilo je najviše posjetitelja i to ukupno

20.212. Od toga broja sa plaćenom ulaznicom je bilo 17.271 osoba, a ostalo su bili gratis.

Kao i svake godine ovdje svakako treba dodati i cca 3.000 - 4000 posjetitelja za vrijeme

Đakovačkih vezova kada se također ne plaća ulaz. Iz ovoga proizlazi da je Ergelu Đakovo ukupno

posjetilo u 2017. god. preko 23.000 posjetitelja. Treba naglasiti da se prihod svake godine povećavao u

odnosu na prethodnu iz razloga što smo unaprijedili i proširili ponudu. U ponudu smo uveli slijedeće

programa: Božićni bal lipicanaca, Uskrs na Ergeli, Dan ergele Đakovo, Lovačka predstava Sv. Hubert.

Kada se pogleda broj posjetitelja koji se iz godine u godinu sve više povećava, a samim time se i

povećavaju vlastita financijska sredstva, može se zaključiti da dolazi do određene sinergije: što bolji uzgoj

i selekcija, povećava se broj kvalitetnih konja, konstantni uspjesi u konjičkim natjecanjima, povećanje

turističke ponude i u konačnici rezultira sve većim prihodima i povećanom broju turista.

Statistički podaci - posjeti Ergeli Đakovo

Grafikon 1. Posjetitelji s plaćenom ulaznicom od 2003. do 2017. g.

Izvor: Državna ergela Đakovo.

8

Grafikon 2. Sveukupni broj posjetitelja na Ergeli Đakovo 2011. - 2017. god. (plaćena ulaznica i gratis)

Izvor: Državna ergela Đakovo

Tablica 4. Broj posjetitelja na Ergeli Đakovo 2003. do 2017.god. plaćena ulaznica i gratis

Godina VRSTA Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO

2003 UKUPNO 4.478

2004 UKUPNO 7.571

2005 UKUPNO 8.265

2006 UKUPNO 12.302

2007 UKUPNO 12.304

2008 UKUPNO 15.063

2009 UKUPNO 14.418

2010 UKUPNO 14.471

2011 UKUPNO 13.709

2012 UKUPNO 13.968

2013 ulaznica 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.026

gratis 836

2013 UKUPNO 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.862

2014 ulaznica 195 87 335 1.323 4.712 2.416 116 341 2.290 953 668 1.242 14.678

gratis 1 3 75 185 344 211 15 19 172 313 184 263 1.785

2014 UKUPNO 196 90 410 1.508 5.056 2.627 131 360 2.462 1.266 852 1.505 16.463

ulaznica 47 19 633 1.807 3.654 2.120 496 537 1.787 880 865 1.584 14.429

gratis 37 - 93 484 256 297 77 65 106 963 63 147 2.588

UKUPNO 84 19 726 2.291 3.910 2.417 573 602 1.893 1.843 928 1.731 17.017

ulaznica 169 142 649 1.656 4.627 2.227 533 598 2.298 1.763 1.163 1.108 16.933

gratis 32 28 677 245 334 238 48 36 729 155 102 93 2.717

UKUPNO 201 170 1.326 1.901 4.961 2.465 581 634 3.027 1.918 1.265 1.201 19.650

ulaznice 84 362 567 2.200 4.606 2.817 466 511 1.307 2.074 959 1.318 17.271

gratis 3 10 24 383 346 309 139 184 702 531 132 178 2.941

UKUPNO 87 372 591 2.583 4.952 3.126 605 695 2.009 2.605 1.091 1.496 20.212

2015

2016-2017

Izvor: Državna ergela Đakovo

9

Pregledom gornje tabele vidljivo je praćenje broja posjetitelja na Ergeli od 2003. godine

kada je bilo 4.478 posjetitelja pa do 2017. god kada je evidentirano 20.202 posjetitelja. U 2015.

godini odobreno je 2.588 gratis ulaznica (vodiči i pratitelji turoperatera, odobreni ulazi, manifestacije

bez naplate). Sveukupan broj posjetitelja sa uključenim pratiteljima turističkih grupa u 2015. godini

iznosio je 17.017 posjetitelja. U 2016. godine ukupno je posjetilo Ergelu Đakovo 19.650 posjetitelja.

Gratis posjetitelja je bilo u 2016. godine 2.717 osoba i to iz razloga što je te godine bila proslava 510

godina Ergele Đakovo i to u mjesecu ožujku Uskrs na ergeli - kada je evidentirano 677 osoba gratis.

U 2017. god. dolazi do povećanja broja posjetitelja na Ergeli, ali se i povećava broj sa ne plaćenom

ulaznicom, razlog tome je uvođenje nove turističke ponude po prvi puta - Sveti Hubert gdje je veliki

broj posjetitelja imao besplatne ulaznice.

Grafikon 3. Broj posjetitelja prema kategoriji naplate: plaćena ulaznica, gratis i ukupno

Izvor: Državna ergela Đakovo

Grafikon 4. Pregled ukupnog broja posjetitelja po mjesecima za 2016. i 2017. god.

Izvor: Državna ergela Đakovo

10

Grafikon 5. Posjećenost Ergele Đakovo po mjesecima s plaćenom ulaznicom i gratis za 2017. god.

Izvor: Državna ergela Đakovo

Izvor: Državna ergela Đakovo

Tablica 5. Državna Ergela Đakovo-kategorije posjetitelja po mjesecima 2013-2017. god- učenici, umirovljenici i odrasli

VRSTA Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolo Rujan Listo Stud Prosi UKUPNO

2013

učenici -

100

649

1.223

3.159

2.301

56

282

1.458

601

236

-

10.065

umirovljenici

94

-

67

29

174

116

25

-

196

129

90

-

920

odrasli -

-

52

152

231

311

223

84

233

458

311

986

3.041

UKUPNO 94 100 768 1.404 3.564 2.728 304 366 1.887 1.188 637 986 14.026

2014

učenici

19

5

127

1.037

3.435

2.056

40

234

1.582

658

345

48

9.586

umirovljenici

46

3

38

56

409

48

34

12

187

119

145

-

1.097

odrasli

130

79

170

230

868

312

42

95

521

176

178

1.194

3.995

UKUPNO 195 87 335 1.323 4.712 2.416 116 341 2.290 953 668 1.242 14.678

2015

učenici

25

-

526

1.574

2.677

1.799

158

244

1.073

875

348

287

9.586

umirovljenici -

-

70

130

760

285

157

141

350

571

168

44

2.676

odrasli

59

19

130

587

473

333

258

217

470

397

412

1.400

4.755

UKUPNO 84 19 726 2.291 3.910 2.417 573 602 1.893 1.843 928 1.731 17.017

2016

učenici

125

35

444

996

3.707

1.657

119

280

1.743

755

270

214

10.345

umirovljenici

18

24

42

310

523

356

185

169

759

621

151

127

3.285

odrasli

58

111

840

595

731

452

277

185

525

542

844

860

6.020

UKUPNO 201 170 1.326 1.901 4.961 2.465 581 634 3.027 1.918 1.265 1.201 19.650

2017

učenici

7

70

238

1.435

3.695

1.990

159

296

521

680

82

362

9.535

umirovljenici

10

85

93

503

607

333

162

173

433

712

98

5

3.214

odrasli

70

217

260

645

650

803

284

226

1.055

1.213

911

1.129

7.463

87 372 591 2.583 4.952 3.126 605 695 2.009 2.605 1.091 1.496 20.212

11

Grafikon 6. Posjetitelji Ergele Đakovo: djeca, umirovljenici i odrasli po godinama

Izvor:Državna ergela Đakovo

Grafikon 7. Posjetitelji Ergele Đakovo izraženo u postocima za 2017. god.

Izvor:Državna ergela Đakovo

Grafikon 8. domaći i strani posjetitelji izraženo u postocima za 2017. god.

Izvor: Državna ergela Đakovo

12

Na Ergeli Đakovo u 2017. god bilo je ukupno 20.212 posjetitelja i od toga broja domaći

posjetitelja je bilo18.058 ili 89% dok je stranih bilo 2.154 ili 11%. Ostvareni prihodi Ergele Đakovo

po paketima turističkih usluga u 2016. godini su za 10,41% veći u odnosu na 2015. godinu. Prihodi

od prodaje suvenira u 2016. godini su za 28,04% veći u odnosu na 2015. godinu. U 2017. god. u odnosu na 2016 god. promet turističkih usluga je porastao za 41.836,00 kn ili 10,69%.

Gledano prema kategoriji usluge u 2017.god u odnosu na 2016.god došlo je do neznatnog

smanjenja prihoda od prodaje ulaznica za obilazak Ergele Đakovo i prodaje suvenira, prihodi su se

povećali kod donacija u turizmu i prihoda od predstava, gdje su prihodi od predstava porasli za

55.004,00 kn. Razlog ovom povećanju prihode je nastalo uslijed povećane promidžbe Ergele i

uvođenje novih turističkih proizvoda (predstava Sv. Hubert) kao i poboljšanje postojećih predstava.

Shema programa i paketa turističke ponude Ergele - Đakovo u 2018.

Osnovni programi

- Obilazak Pastuharne - Obilazak Ivandvora - Obilazak obje lokacije Edukativni programi

- Prvi kontakt s lipicancem - Lipicanac čovjekov prijatelj - Promatranje kobila i ždrebadi na pašnjacima

Posebni programi

- Konjičke predstave - Tematske predstave - Božićni bal lipicanac - Uskrs na Ergeli Đakovo i Ergeli Lipik - Vožnja lipicanskim kočijama - Dodatni programi za djecu

Paketi

- Paketi za vrtićku i djecu predškolskog uzrasta - Paketi za učenike osnovnih i srednjih škola - Obiteljski paketi - Umirovljenički paketi

Planirane aktivnosti koje predstoje u 2018. godini jesu:

Pastuharna

- Završetak jahaonice - suvenirnice sa ugostiteljskim prostorom, novi uredi i prostor za edukativne i promotivne sastanke,

- organizacija turističkih posjeta, turističkih aktivnosti i dodatnih sadržaja, - organizacija izložbi i sportskih natjecanja, - ulaganja u nove pakete turističke ponude (npr. Predstava SV. Hubert), - dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete, - pronalaženje sredstava EU fondova za završetak jahaonice i popratnih sadržaja, - uređenje i održavanje infrastrukture - lokacija Pastuharna, - izgradnja spremišta za vozila i hrane - Pastuharna , - nabava nove opreme za zaprežni i dresurni sport, - nabava novih fijakera, - obnova stare upravne zgrade, - postavljanje novog video nadzora, - rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže.

13

Slika 1. Pastuharna

Izvor: Državna ergela Đakovo

Ivandvor

- uzgojne aktivnosti s lipicanskim konjima, - izgradnja nove staze - šetnice, - krčenje osušenih stabala i obnavljanje žive ograde, - svakodnevni prijem turističkih grupa i pojedinaca-nova turistička ponuda obilaska, - svakodnevna ponuda suvenira, bezalkoholnih pića i sladoleda, - dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete, - uređenje okoliša Ivandvora, - rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže, - nabava nove poljoprivredne mehanizacije, - uređenje starog objekta u kojem su stanovali djelatnici u muzej.

2.4. Osječka Tvrđa i Muzej Slavonije

Stara povijesna urbana jezgra Osijeka "Tvrđa", jedna je od najbolje očuvanih gradskih jezgri

u unutrašnjosti Hrvatske. Unutar prostora jezgre, jasno omeđenog impozantnim zidinama, nalazi se i

više pojedinačnih vrijednih objekata te Muzej Slavonije kao najveći u Istočnoj Hrvatskoj. Zgrada

Muzeja sagrađena je prema sačuvanim dokumentima 1702. i to je jedna od najstarijih očuvanih

zgrada u Tvrđi u baroknom slogu za potrebe tadašnjega gradskog magistrata. Tu je i Zgrada gradske

straže iz 1709. koja je prema središnjem tvrđavskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim

tornjem. Unutar Tvrđe smještena je uprava Sveučilista J.J. Strossmayera, zgrada golemih dimenzija s

atlasima na visokom ulaznom portalu. U Tvrđi su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se

osobito ističu plemićke i druge kuće, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i slično. Uz to ovaj

prostor ističe se i brojnim ugostiteljsko-turističkim sadržajima;

2.5. Dvorac Pejačević

U središtu Našica jedan je od najljepših i najočuvanijih dvoraca ne samo u Slavoniji, nego i

u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj klasicistički dvorac građen početkom 19. stoljeća smješten je u lijepo

uređenom parku, gdje se nalazi još jedan manji prizemni dvorac, te kapelica obitelji Pejačević. U

dvorcu se nalaze i lijepo uređeni muzej s posebnim sobama posvećenim slavnim osobama iz Našica

Dori Pejačević i Izidoru Kršnjavom. Neposredno uz dvorac i park nalazi se glavni našički trg s

parkiralištem, te hotel i niz ugostiteljskih sadržaja. Dvorac Pejačević ujedno predstavlja i centralnu

točku Našica, u kojima se nalazi još jedna atrakcija, Franjevački samostan s crkvom Svetoga Antuna

Padovanskog, a u bližoj okolici još dvije, templarska crkvica Svetog Martina i Našička geološka

staza;

14

2.6. Dvorac Hilleprand - Mailath u Donjem Miholjcu

Dvorac Hillepranc-Mailath-plemićka građevina tzv. stariji miholjački dvorac, koji se

prednjom fasadom proteže uz središte Donjega Miholjca, izgradila je 1818. barunica Marija Ana

udovica baruna Josipa Ignaca Hilleprand von Prandaua (rođena Pejačević). Kasnobarokni prizemni

dvorac završava kružnom dekorativnom kulom na jugoistočnom uglu dvorca koja je od njega

odmaknuta i s njime povezana terasom. Uličnom pročelju ritam daje niz od 19 jednakih prozora s

neupadljivim kasnobaroknim ukrasima, a dvorišnom pročelju niz boltano zatvorenih prozora. Drugi

je noviji povijesno-neoromanički dvorac grofovske obitelji Mailáth s prekrasnim perivojem

engleskoga tipa koji stvara sliku dvorca u duhu engleskoga stila tipa Tudor. Građen je od 1903. do

1914. i jedan je od najmlađih i najbolje očuvanih dvoraca u Slavoniji.

2.7. Dvorac Prandau - Normann u Valpovu

Dvorac Prandau-Norman u Valpovu, gradu na Karašici, zapravo je grad muzej. Razvio se iz

srednjovjekovnog utvrđenog grada Walpo koji se spominje već u prvoj polovici 15. stoljeća. Kao

rijetko koja srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, uspjela se sačuvati sve do danas, i to jer ju Turci

Osmanlije prilikom napuštanja (1687.) nisu srušili. U 18. stoljeću nekadašnju su utvrdu grofovi

obitelji Hilleprand von Prandau pretvorili u dvorac s tornjem na pročelju, a oko njega uredili prostran

perivoj. Sjeverni dio perivoja (oko samog dvorca) uređen je po uzoru na engleske pejzažne perivoje.

Južni dio perivoja čini autohtona šuma u kojoj prevladavaju hrast i lipa. Dvorac, u kojem se danas

nalazi Gradski muzej, jedan je od najznačajnijih spomenika svjetovne arhitekture sjeverne Hrvatske.

2.8. Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju

Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju - barokni dvorac u centru Bilja s velikim perivojem

koji je dao podignuti princ Eugen Savojski između 1705. i 1712. godine. Ovaj dvorac ima povijesnu

vrijednost, kako zbog vremena izgradnje početkom 18. stoljeća, tako i zbog važnosti njegovog prvog

vlasnika, čuvenog vojskovođe Eugena Savojskog. Glavni, reprezentativni, dio dvorca je jednokatan s

masivnim tornjem u središnjem dijelu, ukrašen pilastrima i profiliranim vijencima. Pobočna krila

jednostavno su obrađena s pravilnim nizovima prozora. Na dvorišnom pročelju iznad ulazne bolte

očuvan je polikromirani grb obitelji Savojski. Opkop oko dvorca podsjeća na srednjovjekovni način

obrane. Središnja glavna zgrada okrenuta je prema mostu.

2.9. Dvorac Eszterházy u Dardi

Dvorac Eszterhazy-zaštićeni spomenik kulture, spada u drugu spomeničku kategoriju.

Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja

baruna Eszterházyja. Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su

imanje stekli u doba kralja Karla VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterházy 1749.

godine, te oni ostaju vlasnici čitavo stoljeće. Dvorac je jednokatna građevina površine od 1.700

četvornih metara. Izgrađen je u klasicističkom stilu. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj

polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Dvorac u sebi ujedinjuje

baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsku.

Ispred dvorca nalazi se i jezero Đola.

2.10. Palača Gutmann u Belišću

Palača Gutmann- građena u secesijskom stilu te predstavlja najznačajniju zgradu Belišća

koja je sagrađena 1905. godine, a poznata je i pod nazivom Palej ili Upravna zgrada. To je prekrasna

monumentalna građevina, okružena parkom, čija unutrašnjost odiše secesijskim stilom. Za njezinu

gradnju zaslužan je barun Edmund Gutmann. U početku je trebala služiti kao stambena zgrada, no to

se nikad nije dogodilo. Palača je teško stradala u Prvom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu te je u

fazi obnove. Svojom ljepotom predstavljala je jedno od najvećih arhitektonskih ostvarenja tog

razdoblja te je prema tome registrirana kao spomenik kulture A kategorije i upisana u Registar

nepokretnih spomenika kulture.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizam

15

2.11. Đakovački nadbiskupski kompleks s katedralom

Đakovački nadbiskupski kompleks - kompleks uključuje katedralu Sv. Petra, Biskupski

dvor, Bogoslovno sjemenište i Kanoničke kurije. Zasluge za izgradnju katedrale pripadaju biskupu

Josipu Juraju Strossmayeru, građena je u romaničko - gotičkom stilu. Katedralu krase slike,

skulpture i freske te 7 oltara. Glavni oltar posvećen je sv. Petru. Jedna od najvećih vrijednosti

katedrale su orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini. Kompleks danas nema

turističku upotrebu, ali je evidentirani spomenik kulture. Nadbiskupski dvor je rezidencija

đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Ispod njega se nalazi vinski

podrum. Srednjovjekovni zid je jedini preostali cjeloviti segment jugozapadnog obrambenog zida

srednjovjekovne đakovačke biskupske utvrde. Kompleksu je nužno potrebna cjelovita obnova i

prezentacija njenih kulturno-povijesnih vrijednosti. U neposrednoj blizini kompleksa nalazi se

Bogoslovno sjemenište.

2.12. Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Osnovan je 1990. godine. Sakralna zbirka, skulpture, muzejska likovna zbirka te zbirka knjiga i

dokumenata čuvaju spomen na život i rad biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U prizemlju se nalazi

stalni postav dok se u potkrovlju nalazi galerija slika. S obzirom da je u muzeju smješten samo dio

bogate ostavštine biskupa Strossmayera te zbog velikog broja još nezbrinute vrijedne kulturne i

umjetničke baštine u vlasništvu nadbiskupije javlja se potreba za rekonstrukcijom muzeja i

dogradnjom novih objekata unutar istog kompleksa.

2.13. Erdutsko vinogorje i kula u Erdutu s Vidikovcem

Erdutsko vinogorje je jedno od najatraktivnijih u Slavoniji, jer mu posebnost izgleda daje

pružanje velike rijeke Dunava u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim

padinama. U sklopu nekadašnje kurije Adamović-Cseh postoji hrastova bačva kapaciteta 75.000

litara (najviša u uporabi), uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Na području Značajnog krajobraza

Erdut uređena je Poučna staza, dužine 2 km, s nizom vrtnih elemenata.

2.14. Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku

Parka kralja Petra Krešimira IV u Oeijeku ima integriran QR vodič U sklopu projekta

postavljene su 2 info ploče na ulazima u park, s kratkim uputama o načinu korištenja QR kodova za

sve one posjetitelje koje žele o parku i svakoj biljnoj vrsti u parku saznati više informacija te 72 QR

identifikacijske ploče uz odabrane biljne vrste drveća i grmova.

2.15. Podunavlje - Aljmaš - Erdut - Dalj

Izletničko i ribolovno - rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš - Erdut -

Dalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije Domovinskog rata vratiti značenje izletničkog

i ribolovnog područja.

2.16. Đakovačko vinogorje

Počeci vinarske i vinogradarske tradicije Biskupije Đakovačke i Srijemske, danas

Đakovačko-osječke nadbiskupije, sežu u predtursko doba. Đakovačko-osječka nadbiskupija

ponajveći je proizvođač traminca na ovom području. Podrumi Nadbiskupije su poznati i po

arhivskim vinima.

2.17. Vinski podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije

U prostorima ispod nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku Katedralu, smješten je

podrum za posjetitelje koji pruža usluge degustacije poznatih misnih vina vrhunske kvalitete.

Posjetitelji imaju priliku doživjeti povijest kroz prizore starih bačvi, arhivska vina i prikazivanje

filma o nastanku i proizvodnji misnih vina.

16

2.18. Feričanačko vinogorje

Feričanačko vinogorje- najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradarstva imali su

Cisterciti i fratri iz Našica. 1804. godine je u Feričancima izgrađen podrum. Danas isti ima svoju

proizvodnju grožđa i vina u prosjeku 1 milijun litara godišnje. Vinarija FeraVino djeluje u sklopu

tvrtke Osilovac d.o.o. Feričanci te na tržište plasiraju: vrhunska crna vina sorti Frankovka, Merlot,

Syrah, Zweigelt, Cabernet Sauvignon, Pinot Crni i vrhunsku Graševinu, Chardonnay i Pinot bijeli.

2.19. Vinogorje Baranja

Vinogorje Baranja- obiluje vinogradima koji se pružaju na južnim obroncima Banovog brda

i okolice sve do rijeke Dunav. Prostor je karakterističan po tipičnim vinskim podrumima koji se

nazivaju gatori i vinskim ulicama tzv. surducima. Baranja je poznata po vinskoj sorti graševini, ali i

po crnim sortama. Najveći vinograd od 650 ha u vlasništvu je Vina Belje, kao i najmodernija vinarija

u regiji te stari podrum iz 1526. godine koji je zaštićeni srednjovjekovni lokalitet. Baranjski vinari

gostima nude obilaske podruma i kušanja vina te uživanje u vinima i lokalnim gastrospecijalitetima.

2.20. Rekreacijsko područje "Drava"

Rekreacijsko područje "Drava"- kontinuirani je pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća

rijeke Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri

jedinice lokalne samouprave (Gradu Osijeku, općinama Petrijevci i Darda).

2.21. Ribnjak kod Donjeg Miholjca i ornitološki rezervat "Podpanj"

Područje velikog Ribnjaka kod Donjeg Miholjca, te područje "Podpanj" (zaštićenog

ornitološkog rezervata), kojeg čine dvije bare, smješteno je na zapadnom završetku ribnjaka Donji

Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom iznosi 84,99 ha. Područje je uvršteno na

listu Ornitološki značajnih područja u Europi.

2.22. Jezero Borovik

Jezero Borovik (zapadno od Đakova) je iza Kopačevskog jezera u Parku prirode Kopački rit

u vrijeme najviših voda, sa 2,5 četvornih kilometara površine najveće jezero u Županiji. Jezero je

locirano izvan glavnih prometnih putova u najslabije naseljenom dijelu Županije, što umanjuje

mogućnosti njegovog jačeg izletničkog korištenja, ali mu daje ugođaj očuvane prirode i mira na

obroncima Krndije. Uz jezero postoje manji kamp i ugostiteljski objekti. Jezero je predmet projekta

razvoja športsko-rekreativnog kompleksa.

2.23. Jezero Lapovac II

Osim osnovne namjene jezera kao vodoprivrednog objekta, za jezero Lapovac II kod Našica

postoji projektna ideja za Športsko-rekreacijski centar koji bi se koristio za veslačke regate, kupanje i

ribolov. Uz izgradnju ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički

klub, vidikovac), planira se niz športskih sadržaja i terena (tenis tereni, mali nogomet, rukomet,

odbojka na pijesku) kao i uređenje plaže, sunčališta i ribičke staze.

Osim turističke infrastrukture, Osječko-baranjska županija obiluje i nematerijalnom

baštinom, od čega se čak tri (gorjanske Ljelje, bećarac, medičarski i voskarski obrt) nalaze na

UNESCO-voj listi kulturnih nematerijalnih dobara. Također, valja istaknuti Baranjski kulen kao

lokalnu deliciju zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

17

2.24. Turističke zone

Tablica 6. Ugostiteljsko-turističke zone veće od 25 ha

Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske Županije, OIKON, 2016.

U prostorno planskoj dokumentaciji Osječko-baranjske županije definirana su i područja

ugostiteljsko-turističke namjene manja od 25 ha: Donji Miholjac i Miholjački Poreč u Gradu Donjem

Miholjcu, Jošava i Gajger Pustara u Gradu Đakovu (Jošava dijelom i na podruju Općine Viškovci),

kamp Tavanac u Gradu Našice, autokamp u Gradu Osijeku, prijemni punkt Mali Sakadaš, Bilje i

dvorac Tikveš u Općini Bilje, Brođanci i Selci u Općini Bizovac, Aljmaš u Općini Erdut, Vrbik u

Općini Ernestinovo, Ležaj, Satnica i Duhovno-rekreacijski centar Emaus u Općini Petrijevci i

Dragotin i Svetoblažje u Općini Trnava, prostor kod ZOO hotela i okolica.

2.25. Manifestacije

U smislu razvoja turizma i motiva dolaska turista ili, pak, dodatnog zadovoljstva turista,

postoje brojne manifestacije na području Osječko-baranjske županije. Manifestacije su segment na

kojem treba dodatno raditi u smislu turistifikacije postojećih i razvoja novih tematskih manifestacija.

Tablica 7. Događanja-manifestacije

DOGAĐANJA/MANIFESTACIJE

DANI VINA I

TURIZMA

DANI PRVOG

HRVATSKOG

PIVA

ĐAKOVAČKI

VEZOVI

URBAN FEST

OSIJEKI

TOUR OF

CROATIA

DANI

SLAVONSKE

ŠUME

SMOTRA

FOLKLORA

"MIHOLJAČKO

SIJELO"

PANNONIAN

CHALLENGE

SLAMA FEST OSJEČKO

LJETO

KULTURE

Izvor: Horwath HTL istraživanje, 2017.

18

Osim gore spomenutih događanja u nastavku je popis događanja/manifestacija koje imaju

veliki potencijal za daljnji razvoj: Advent u Osijeku, Wine & Bike Erdut, Strossmayerovi dani,

Hodočašće za Veliku Gospu u Aljmašu, Godišnji ophod kraljica ili Ljelja (UNESCO), Đakovački

bušari, Zemlja bez granica, Ribarski dani, Gator fest, Baranjski bećarac - Općina Draž, Olimpijada

starih športova, Ljeto valpovačko, Rombergove večeri, Božićni bal Lipicanaca, Petrijavečke žetvene

svečanosti i dr.

2.26. Turistički atributi Osječko-baranjske županije

Za svaku je turističku regiju važno imati prepoznatljivu tržišnu percepciju. Isto se postiže

uspješnim pozicioniranjem u svijesti gostiju putem prepoznatljivih i jedinstvenih atributa. Svaku

regiju i destinaciju, uz ostale, određuju specifične karakteristike (konkretne ili apstraktne).

Identifikacija i promocija takvih atributa ima dvostruku ulogu, interno pomažu gradnji specifičnog

identiteta, a eksterno diferenciranju slike regije/destinacije kod potencijalnih posjetitelja čime se

podiže tržišna pozicija i vjerojatnost posjeta. U nastavku se nalaze osnovni identificirani atributi

Osječko-baranjske županije:

Tablica 8. Atributi Osječko-baranjske županije

ATRIBUTI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek Kopački rit Đakovo i Državna ergela

Drava i Dunav Gastronomija Kultura obilja

Ravnice Seoska domaćinstva Vina i vinski podrumi Izvor: Horwath HTL, 2016.

3. OBLICI TURIZMA U NAŠOJ ŽUPANIJI KAO VAŽNI INTEGRALNI DIJELOVI

RURALNOG RAZVITKA ŽUPANIJE

Turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu ponašanja turista koji nastoje

doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog putovanja. Za ovaj oblik potražnje

odgovara koncept ruralnog turizma koji integrira kulturni, seoski, eko, športski, lovni, lječilišni,

avanturistički, znanstveni, vjerski, sakralni, tematski (obrazovanje) i etno turizam, kongresni,

tranzitni i drugi selektivni oblici turizma. U našoj Županiji postoje sve pretpostavke za sustavni

razvitak ruralnog turizma, a što je značajan pokretač ekonomskom razvitku.

Ekoturizam ima mogućnosti da bude važno sredstvo održivog razvoja, a što potvrđuje i

njegova definicija "Ekoturizam je odgovorno putovanje u području prirode, kojim se čuva životna

sredina i održava blagostanje lokalnog stanovništva".

Za nas je posebno značajan razvitak seoskog turizma koji ima velike mogućnosti

samozapošljavanja, odnosno obiteljskog poduzetništva putem koga se otvaraju značajne mogućnosti

plasmana poljoprivrednih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a što je i trend u

svijetu, obzirom da je kvaliteta ovih proizvoda daleko iznad industrijski proizvedene hrane (zdrava

hrana). Prodaja hrane u obiteljskim gospodarstvima regulirana je Pravilnikom o razvrstavanju i

kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu ("Narodne novine" broj 85/15.).

Turističko tržište je dinamično i izrazito okrenuto suvremenim trendovima. Turist želi

upoznati i iskusiti svjetove koji se jasno razlikuju od njegovog svakodnevnog okruženja, a za goste

iz urbanih sredina ovaj kontinentalni dio Hrvatske, područje naše Županije, predstavlja pravo otkriće.

Suvremeni trendovi prepoznaju se u vidovima turizma kao što su: ekoturizam, izletnički turizam,

kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja brodom i kao i charter

letovi (jednodnevni izleti). Potražnja je za ekološki čistim područjima, osobna sigurnost jedan je od

kriterija za odabir destinacije, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness).

19

Ekoturizam stvara mogućnosti razvitka dosad slabo razvijenih regija. Park prirode Kopački

rit zaštićeni je rezervat s netaknutom prirodom i predstavlja osnovni turistički motiv, a sa svojom

okolinom je sjajan potencijal za razvoj ekoturizma, seoskog turizma, razvoja plovnih putova, lovnog,

ribolovnog turizma i izletničkog turizma.

Kod ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine s posebnim interesima za

ekoturizam koji na taj način provode čitav odmor i značajan broj onih koji odmor provode na moru,

ali žele otići na kratak izlet u prirodu. Upravo ovi novi trendovi u turizmu pogoduju započetom

razvitku turizma u našoj Županiji. Zapaženo je zanimanje privatnika za razvojem seoskih

domaćinstava, vinskih cesta i prezentacija starih zanata.

Ruralni turizam je turizam na seoskim gospodarstvima, izvan je urbanih naselja i nema

odlike masovnosti. Seoska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a višak

svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal - turizam. Značajno je da dopunsku zaradu

seosko gospodarstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu, što podrazumijeva aktivno uključivanje

cijele obitelji. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluge smještaja,

prehrane, te nekim drugim sadržajima (neposredan kontakt s domaćim životinjama, sudjelovanje u

poljoprivrednim radovima i slično).

Enogastro turizam je najspremniji selektivni oblik turizma u Osječko-baranjskoj županiji

zbog visokokvalitetnih vina upotpunjenih nadaleko poznatom gastronomijom i nerijetko su upravo

hrana i vino razlog dolaska turista u Osječko-baranjsku županiju.

Cikloturizam je jedan od najbrže rastućih oblika turizma za koji Osječko-baranjska županija

ima preduvjete i u infrastrukturi (staze), ali i u kapacitetima (bike & bed smještaji), te u ostalim

sadržajima interesantnim za cikloturiste. I ove godine je međunarodna biciklistička utrka Tour of

Croatia krenula upravo iz Osijeka.

Turizam doživljaja - brojne su manifestacije koje se organiziraju u Osječko-baranjskoj

županiji, ali neke poput Pannonian Challenge-a ili, pak, malih poput Vinskog maratona u Zmajevcu

generiraju i turističke dolaske i turističku potrošnju. Ovo je selektivni oblik turizma koji treba

dorađivati i unapređivati.

Tematski turizam (zabava, uzbuđenje, obrazovanje) je turistička ponuda naše Županije, koja

također, uz tradiciju podneblja, atraktivnu prirodu pruža mogućnost razvoja avanturističkog turizma.

Kružna putovanja su zanimljiva jer omogućuju da se u kratkom periodu puno toga vidi, a jedna od

zanimljivih destinacija tih putovanja je svakako i naša Županija.

Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, pronalazi svoje mjesto

u turističkoj ponudi kroz tradicionalan vid lječilišnog turizma, a prati i nove trendove - wellness i

fitness. Ovdje se ističu Bizovačke toplice kvalitetnom ponudom.

Kulturni turizam postaje sve značajniji dio ponude. Na području kulturnog turizma treba

identificirati tržište s posebnim kulturnim interesima, a čest je slučaj da gosti tijekom odmora posjete

neku manifestaciju, muzej, spomenik kulture. Za sada, ovaj oblik turizma predstavlja komplement

drugim oblicima turizma, a u budućnosti ga možemo promatrati kao osnovni motiv uz odgovarajuću

rekonstrukciju postojećih objekata, izradu kulturno-turističkog itinerera i obuku stručnih vodiča.

Lovni turizam kao jedan od specijaliziranih turističkih proizvoda predstavlja značajan resurs,

posebice u smislu potrošnje po gostu. To, dakle, nije masovni oblik turizma, ali je visoko

dohodovan, a Osječko-baranjska županija ima vrhunske prirodne potencijale. Kako bismo se u

konkurenciji s drugim razvijenim lovnim destinacijama ravnopravno nosili trebamo u najkraćem

roku stvoriti zakonske, organizacijske, kadrovske, promotivne i druge pretpostavke. Gosti lovci

putuju i nekoliko tisuća kilometara kako bi doživjeli iskustva koja pruža lovni turizam, u pravilu su

gosti koji troše mnogo više od običnog gosta, a uz lov koriste i ostale turističke usluge.

20

Osim zakonskih, organizacijskih i kadrovskih pretpostavki, lovnom turizmu neophodan je

značajan i sveobuhvatan promotivni nastup na lovnom tržištu.

Da bi se netko opredijelio dugoročno angažirati na razvoju lovnog turizma, a s obzirom na

velika ulaganja potrebno je osigurati dugoročniju sigurnost, posebno za koncesije i zakupe lovišta,

gdje bi se lovišta s pretežno visokom divljači isključivo davala u višegodišnju koncesiju (na 30

godina kao što je predviđeno). U tom se slučaju lovišta ne mogu ukidati i granice mijenjati bez

posebno valjanih razloga.

Programom poticanja posebnih oblika turizma na kontinentu želi se potaknuti razvoj,

unapređenje i sigurnost odvijanja posebnih oblika turizma na kontinentu (športsko-rekreativni,

avanturistički, zdravstveni, kongresni, ekoturizam, lovni, ribolovni, vjerski itd.) s ciljem

obogaćivanja turističke ponude na kontinentu.

Mjere i aktivnosti na razini gospodarskih subjekata:

- uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja, - razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem produženja sezone, - edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja, - veće uključivanje gospodarskih subjekata iz drugih sektora koji imaju koristi od turizma u

turističke promotivne tržišne kreativnosti radi ostvarivanja snažnijih učinaka,

- izgradnja novih i uređenje postojećih hotela i drugih kapaciteta, - privatizacija hotelsko-turističkih društava, - racionalizacija internih troškova poslovanja i - aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo prilagođavanje

s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i drugih tržišnih poremećaja.

Mjere i aktivnosti na razini Županija, lokalne samouprave i turističkih zajednica:

- definiranje turističke ponude pojedinih destinacija, - jačanje suradnje između javnog i privatnog radi stvaranja preduvjeta za kvalitetno

upravljanje destinacijom,

- donošenje prostornih planova kojima će se utvrditi turističke zone kako bi se osigurao dugoročno održivi razvoj, smanjila neplanska izgradnja,

- poboljšati lokalnu i komunalnu infrastrukturu (županijske i lokalne ceste, parkirališta, javna rasvjeta, vodoopskrba, odvodnjavanje, uklanjanje otpada i dr.),

- poboljšati lokalni javni prijevoz, - poticati razvoj i unapređenje dodatne ponude i sadržaja namijenjenih turistima, - dodjelom koncesija i povoljnijih uvjeta, poticati razvoj obrta i malog poduzetništva posebice

onog koji se temelji na proizvodnji autohtonih i tradicijskih proizvoda,

- pojačati suradnju s inspekcijskim službama na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno i - uvođenje i stavljanje u funkciju neiskorištenih smještajnih kapaciteta.

Smjernice razvoja seoskog turizma:

- povezivanje dvaju strateških grana razvoja ruralnih prostora: poljoprivrede i turizma, - postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja, usklađenje programa potpora i poticaja na

svim razinama,

- obogaćivati ukupnu turističku ponudu u ruralnim područjima jer se time izravno potiče razvoj destinacija seoskog turizma,

- konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu, - ravnomjerni regionalni razvoj, - samozapošljavanje i motiviranje mladih na ostanak u ruralnim područjima, - trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno održiva

valorizacija turističkih potencijala,

- edukacija zaposlenih u turizmu i - povećanje udjela kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu.

21

4. PROMET U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA

4.1. Cestovni promet

Županija se nalazi u Euroregiji Dunav-Drava-Sava. U skoroj budućnosti kroz Županiju će

prolaziti TEM (Transeuropean Motorway), nazvan "koridor Vc" kao euroregionalna poveznica na

prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.

Na području OBŽ proteže se u cijelosti ili djelomično:

- 15 državnih cesta ukupne dužine 511,392 km, - 94 županijskih cesta ukupne dužine 650,82 km i - 116 lokalnih cesta ukupne dužine 485,80 km.

Najznačajniji prometni koridor na području Osječko-baranjske županije je paneuropski

prometni koridor Vc, u sklopu kojega je trenutačno u izgradnji autocesta A5.

Do sada je izvedena dionica od autoceste A3 do Osijeka, na dionici od Osijeka do granice s

Republikom Mađarskom u izgradnji je most preko rijeke Drave, dok se o ostatku trase i dalje vode

polemike o cestovnom profilu koji će se graditi.

Od ostalih državnih cestovnih pravaca, koji su pretrpjeli planske izmjene, može se navesti

izgradnja jugoistočnog dijela obilaznice Donjeg Miholjca, čime se mijenja trasa ceste D34 tako da

novoizgrađena dionica postaje dio D34, dok njen prijašnji dio koji prolazi kroz grad postaje

županijska cesta.

Dionica ceste D517 Valpovo - Koška također je razvrstana kao županijsku cesta, dok D517

ostaje na potezu od D7 u Belom Manastiru do D34 u Belišću.

Duljina mreže državnih cesta koje se redovno održavaju iznosi 511,392 km. Županijska je

uprava za ceste u promatranom periodu novim asfaltnim slojem obnovila 201,62 km županijskih i

lokalnih cesta u vrijednosti radova 89,06 milijuna kuna, te rekonstruirala 40,28 km u vrijednosti

radova 108,76 milijuna kuna.

U okviru "Prostorno-prometne studije prometnog sustava šireg područja Osijeka" iz

2011.godine, analizirana je mogućnost izmještanja željezničke pruge s trase uz "zapadnu obilaznicu"

D7 na trasu uz autocestu te izgradnja novog željezničkog kolodvora u Đakovu i korekcija trase pruge

kod Širokog Polja radi osiguranja veće brzine prometovanja.

Osječko-baranjska županija ima vrlo visok broj registriranih motornih i priključnih vozila, a

čiji je utjecaj na stanje prometnica povećan i velikim brojem tranzitnog prometa koji se odvija preko

županije. Potrebna su dodatna ulaganja u cestovnu infrastrukturu i razvoj mreže prometnica na

području Županije. Kao jedan od kapitalnih projekata, smatra se izgradnja Podravske brze ceste koja

povezuje sjeverozapad i istok Hrvatske.

Cestovni promet zbog svojih karakteristika koje omogućuju veliku slobodu kretanja

putnicima u realizaciji turističkih tijekova ima najznačajniju ulogu.

Za razvoj regije važna je povezanost cestovnom infrastrukturom prema zapadu autocestom i

podravskom magistralom, te na sjever cestom prema Mađarskoj i na jug prema Federaciji Bosni i

Hercegovini, kao i željezničkim prugama. Koridor V/C, prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko-

baranjske regije. U neposrednom utjecaju autoceste nalaze se područja gradova Beli Manastir,

Osijek, Vinkovci, Đakovo i Slavonski Brod.

22

Najveći prijevoznik putnika u cestovnom prijevozu u Županiji je Panturist član grupe Arriva.

Posebni linijski prijevoz, ugovorni prijevoz radnika i učenika, slobodni prijevoz i ekskurzije, najam

autobusa, organiziranje izleta, ljetovanja i zimovanja sastavni su dio njihove ponude usluge.

Panturist Osijek ima redovite linije za sve veće gradove u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Srbiji.

Ukinute linije:

- Zagreb-Wien - Split-Munchen - Pula-Munchen

Tablica 9. Podaci o cestovnom prijevozu putnika

Broj

autobusa

Prevezeni

putnici

Prijeđeni

kilometri Nove linije

Novokupljeni

autobusi

2006. 133 - 12.717.890 Osijek↔Mostar

Osijek↔Doboj

3

2007. 129 1.990.000 12.487.000 nije bilo novih

linija

14

2008. 128 9

2009. 121 1.720.000 11.144.000 Šibenik↔Beograd

Osijek↔ Pula

12

2010. 113 1.535.048 9.797.000 Split - (Zagreb) -

Pariz

Osijek↔ Rovinj

11

2011. 119 1.490.000 9.666.352 9

2012. 122 1.470.000 8.917.322 3

2013. 120 1.700.000 8.761.417 4

2014. 115 2.200.000 9.500.000 Zagreb - Munchen 14

2015. 128 2.210.000 10.321.421 Zagreb - Milano 0

2016. 126 2.712.000 11.142.000 Zagreb - Wien,

Pula - Munchen,

Split - Munchen

47

2017. 128 2.750.926 10.959.049 - 14

Izvor: Panturist Osijek

4.2. Zračni promet

Na području OBŽ nalaze se dva infrastrukturna objekta izgrađena za zračni promet u

neposrednoj blizini grada Osijeka:

- Letilište Čepin i - Zračna luka Osijek (kod naselja Klisa), otvorena za javni zračni promet.

Letilište Čepin ima uzletno - sletnu stazu dugu 1.200 m, široku 30 m, a prema klasifikaciji

ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. Izgrađeni kapaciteti letilišta Čepin koriste se za prihvat i otpremu

zrakoplova generalne avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje. Operator letilišta je Aeroklub

Osijek.

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek - Klisa je međunarodna zračna luka, nalazi se na državnoj cesti D2

Osijek - Vukovar, dvadeset km jugoistočno od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara. Ima

jednu uzletno-sletnu stazu duljine 2500 m i širine 45 m, stajanku za zrakoplove veličine 300 x 90 m

sa obilježene četiri pozicije za parkiranje zrakoplova tipa A319/320 i svu potrebnu opremu koja

omogućava prihvat i otpremu zrakoplova do i uključujući kodne oznake D (npr. MD 11, B707,

A310), odnosno zrakoplova do uključivo VII vatrogasne kategorije. U određenim uvjetima moguć je

23

prihvat i otprema i zrakoplova kodne oznake E (npr. B747-400 u cargo verziji, za koji je osigurana

potrebna oprema). Po svojim karakteristikama, Zračna luka Osijek ima kodnu oznaku 4D prema

klasifikaciji ICAO-a. Zračna luka Osijek je operativna tijekom 24 sata.

S aspekta putničkog prometa koriste se kapaciteti putničke zgrade čija je prvobitna površina

od 1300 m2 uvećana za dio dogradnje na prostoru odlazećeg gate-a od cca 200 m2, kako bi ispunila

zahtjeve zrakoplovnih kompanija. Putnička zgrada s instaliranim sustavima i opremom omogućava

protok od 200 do 400 putnika na sat.

Tijekom 2016. godine započela je rekonstrukcija putničke zgrade koja će se proširiti

sukladno schengenskim zahtjevima, odnosno dodatno će se osposobiti domaći odlazni i dolazni gate

(uz međunarodni dolazak i odlazak), sa svim pratećim sadržajima (kancelarije za policiju i carinu,

apartmani za odmor posada, restoran i dr.).

Domaći promet

U tablici 10. je prikazan promet ZL Osijek od 2010. do 2017. godine. Porast ukupnog broja

putnika od 41% 2017. godine u usporedbi s prethodnom 2016. godinom je rezultat povećanja

domaćeg i međunarodnog prometa.

Tijekom cijele 2017. godine zrakoplovna kompanija Trade Air ima redovne linije tri puta

tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula - Split, dva puta tjedno Rijeka – Split -

Dubrovnik sa zrakoplovima JS32 sa 19 sjedala. Prema navedenom redu letenja, ugovor s

prijevoznikom Trade Air je potpisan za razdoblje do 2020. godine. Putnici mogu letjeti za navedene

destinacije tijekom cijele godine. Preko distribucijskog sustava Croatie Airlines, karte su, kao i do

sada, dostupne za prodaju u svim zemljama svijeta, a time su omogućeni konekcijski letovi kroz

čvorišta Croatia Airlines te na takav način, putnici mogu preko Zagreba letjeti na preko 10 europskih

destinacija.

Ovim linijama je povećan i broj operacija zrakoplova u 2017. godini u usporedbi s

prethodnom 2016., na redovnim domaćim linijama za 58%, a ukupnom broju operacija za 17%.

Osim letova Trade Air, tijekom ljetnog reda letenja 2017. su prometovale i redovne linije

Croatie Airlines za Split i Dubrovnik jednom tjedno zrakoplovima DASH8-Q400 sa 76 sjedala te je

zabilježeno povećanje broja putnika od 18% 2017. godine u odnosu na 2016. (2016. godine 5.558

putnika, 2017. 6.577).

Međunarodni promet

Međunarodni promet putnika na redovnim međunarodnim linijama 2017. godine se povećao

za 37%, dok se ukupan broj operacija zrakoplova povećao za čak 84%. Do povećanja je došlo

zahvaljujući uvođenju novih linija za Basel dva puta tjedno s kompanijom Wizzair zrakoplovima

A320 kapaciteta 180 sjedala, te za Stuttgart dva puta tjedno s kompanijom Eurowings zrakoplovima

A319 kapaciteta 144 putnika.

Tablica 10. Ukupni putnički promet 2010.-2017.g.

UKUPNO

2010.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 2.012 38

- neredovni 430 351

međunarodni - redovni 14.242 100 - neredovni 4.143 295

ukupno 20.827 792

24

UKUPNO

2011.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 2.686 48 - neredovni 419 1.026

međunarodni - redovni 18.300 124

- neredovni 689 314

ukupno 22.094 1.512

UKUPNO

2012.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 1.391 24

- neredovni 49 1.341

međunarodni - redovni 0 0 - neredovni 755 271

ukupno 2.195 1.636

UKUPNO

2013.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 3.046 139 - neredovni 25 688

međunarodni - redovni 0 0

- neredovni 418 428

ukupno 3.489 1.255

UKUPNO

2014.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 7.882 544

- neredovni 251 713

međunarodni - redovni 18.199 124 - neredovni 855 255

ukupno 27.187 1.636

UKUPNO

2015.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 7.610 532 - neredovni 53 881

međunarodni - redovni 20.658 124

- neredovni 709 359

ukupno 29.026 1.896

UKUPNO

2016.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 9.181 700

- neredovni 222 1.040

međunarodni - redovni 20.652 124 - neredovni 677 304

ukupno 30.732 2.168

UKUPNO

2017.

Vrsta prometa Putnika Operacija zrakoplova

domaći - redovni 13.659 1.108

- neredovni 152 904

međunarodni - redovni 28.307 228 - neredovni 1.255 304

ukupno 43.373 2.544

Izvor: Zračna luka Osijek

25

Tablica 11. Usporedba prometa na ZL Osijek 2016. i 2017. godine

operacije zrakoplova broj putnika

slijetanje polijetanje ukupno iskrcan

o

ukrcan

o

ukupn

o

INDEKS

2017./2016.

DOM - redovni 1,58 1,58 1,58 1,48 1,50 1,49

- neredovni 0,87 0,87 0,87 0,72 0,00 0,68

INT - redovni 1,84 1,84 1,84 1,37 1,37 1,37

- neredovni 1,01 0,99 1,00 1,87 0,00 1,85

UKUPNO 1,18 1,17 1,17 1,41 1,41 1,41

Izvor: Zračna luka Osijek

Tablica 12. Statistički pokazatelji prometa po kompanijama za 2017. godinu

2017

DE

ST

INA

CIJ

A

Sje

da

la

Do

lazn

i le

tov

i

Pu

tnic

i

Beb

e

Po

pu

nje

no

st (

%)

Od

lazn

i le

tov

i

Pu

tnic

i

Beb

e

Po

pu

nje

no

st (

%)

UK

UP

NO

WIZZAIR BASEL 11.340 63 8.555 140 75,44 63 8.708 111 76,79 17.514

EUROWINGS STUTTGART 7.236 50 4.787 120 66,16 50 5.745 141 79,39 10.793

CROATIA

AIRLINES SPLIT 2.356 31 1.684 52 71,48 31 1.587 57 67,36 3.380

DUBROVNIK 2.356 31 1.595 53 67,70 31 1.501 48 63,71 3.197

UKUPNO 4.712 62 3.279 105 69,59 62 3.088 105 65,53 6.577

TRADE AIR ZAGREB 5.184 287 1.212 15 23,38 289 1.111 7 21.43 2.345

RIJEKA 1.872 104 951 18 50.80 102 915 16 48,88 1.900

PULA/SPLIT 1.800 100 1.360 38 75,56 100 1.395 42 77,50 2.835

UKUPNO 8.856 491 3.022 71 34,12 491 3.421 65 38,63 7.080

TOTAL 666 19.643 436 666 20.962 422 41.966

Izvor: Zračna luka Osijek

Osim redovitog domaćeg i međunarodnog prometa, zračna luka redovno prihvaća charter

letove i letove poslovne i generalne avijacije, vidljivo u tablici - neredovni promet, te svojim

individualnim pristupom svakom korisniku omogućuje kvalitetnu i brzu uslugu.

Promet u 2018.

Dogovorene redovne putničke linije za 2018. godinu:

- tri puta tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula-Split, dva puta tjedno Rijeka-Split-Dubrovnik, kompanijom Trade Air zrakoplovima JS32 s 19 sjedala,

- od kraja ožujka 2017. do kraja listopada 2017. jednom tjedno za/iz Split i Dubrovnik kompanijom Croatia Airlines zrakoplovima DASH8-Q400 sa 76 sjedala,

- od siječnja do 25.ožujka 2018. godine dva puta tjedno za Basel, a od 25.ožujka do kraja godine tri puta tjedno za Basel kompanijom Wizz Air zrakoplovima A320 sa 180 sjedala

- od 25.ožujka do kraja 2018. dva puta tjedno za Stuttgart, kompanijom Eurowings zrakoplovima A319 sa 144 sjedala.

26

Potpisivanjem ugovora s Wizz Airom za letove za Basel očekuje se kako će nova linija ojačati poslovne odnose između Hrvatske i tri zemlje u srcu zapadne Europe jer se EuroAirport

nalazi na raskrižju triju zemalja: Francuske, Njemačke i Švicarske, a istovremeno će potaknuti i

turizam u oba smjera.

Potpisivanjem ugovora s Germanwingsom za letove za Stuttgart omogućit će se bolja

povezanost ne samo s njemačkim destinacijama već i sa brojnim drugim gradovima u Europi s

relativno kratkim vremenom presjedanja (Amsterdam, Rim, Beč). Ova destinacija je interesantna

zbog velikog broja iseljenika u pokrajini Baden - Wurttemberg, ali i zbog toga što se Turistička

zajednica angažirala oko dovođenja njemačkih turista u Osijek i Podunavlje.

Uvođenje domaćih redovitih linija odnosno oživljavanje prometa sa Zračne luke Osijek PSO

obvezom obavljanja linijskog zračnog prijevoza u skladu je s ciljevima politike regionalnog razvoja

kojom se želi pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske sukladno načelima

održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje konkurentnosti

i realizacije razvojnih potencijala.

Navedenim se posebno nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba

s prioritetima razvoja središnje razine; osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje

i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća;

osigurati odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu granicu te poticati

prekograničnu suradnju.

Letovima sa Zračne luke Osijek doprinosi se razvoju međunarodno prepoznatljivih i traženih

turističkih proizvoda na našem području, te se uz ovaj kapacitet putničkih sjedala, uz dobru i

kvalitetnu promidžbu može ostvariti veliki broj noćenja na području grada Osijeka i Osječko-

baranjske županije. Preduvjet je definiranje turističkog proizvoda (gastro i eno ponuda, Kopački rit -

promatrači ptica, seoski turizam…) te kroz suradnju naših i stranih putničkih agencija, te pomoć

Hrvatske turističke zajednice ponuditi kvalitetne aranžmane i započeti projekt koji bi u budućem

razdoblju donio veliku korist cijelom području.

Razvoj zračnog putničkog prometa sa Zračne luke Osijek, nove linije i destinacije znače

bolju povezanost i dostupnost, ali i unapređenje turističkog proizvoda Županije, doprinos promociji

turizma kontinentalne Hrvatske, regije i destinacija te povećanje dolazaka i noćenja turista i

posjetitelja. Istovremeno se obogaćuje turistička ponuda te dodatno razvijaju kulturni, zabavni,

športski i drugi programi i destinacije.

4.3. Željeznički promet

Željeznički promet na području Osječko-baranjske županije

Zbog svog položaja Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja, nalazi se na raskrižju prometnih

tokova. Kako ostale zemlje koje su u tranziciji ulažu znatna sredstva za modernizaciju svojih željeznica,

tako i Hrvatska mora obnoviti i modernizirati postojeću infrastrukturu željezničkog prometa.

Modernizacija se prije svega treba odnositi na obnovu donjeg postroja pruge kako bi se komercijalna

brzina vlakova podigla i na elektrifikaciju pruga koje se nalaze na glavnim prometnim koridorima.

Županija i Hrvatske željeznice d.o.o. Zagreb potpisale su 12. listopada 2004. godine Ugovor

o poslovnoj suradnji na realizaciji Projekta uvođenja brze željezničke linije Osijek - Đakovo -

Slavonski Brod - Zagreb. Navedenim Ugovorom Hrvatske željeznice su se obvezale da će u

razdoblju od 12. prosinca 2004. godine do 9. prosinca 2006. godine voziti na relaciji Osijek -

Đakovo - Slavonski Brod - Zagreb Osijek Inter City vlakove broj 550/551 pod nazivom "Slavonija".

27

Uvođenjem brze željezničke linije Osijek - Đakovo - Slavonski Brod - Zagreb,

uključivanjem u promet novih nagibnih vlakova skratil0o se vrijeme putovanja na navedenoj relaciji,

odnosno bolje i brže se prometno povezalo istočnu Slavoniju sa samim središtem Hrvatske. Uveden

je novi par vlakova (nove trase) na relaciji Osijek - Virovitica - Osijek, s polaskom iz Osijeka u 4.58

sati i povratkom iz Virovitice u 7,35 sati, te Osijek - Dalj s polaskom iz Osijeka u 15,35 i povratkom

iz Dalja u 16,37 sati. Od novog voznog reda (14. 12. 2008. g.) puštena je u promet pruga Vinkovci -

Osijek - Vinkovci s pet vlakova u odlasku i šest u dolasku u Osijek. U 2009. nije puštena u promet

niti jedna nova željeznička linija. Od 12.12.2010. ukinut je putnički prijevoz na relaciji Bizovac -

Belišće. Na relaciji Osijek - Vinkovci - Osijek uvedena su tri nova vlaka, s tim da idu izravno iz

Županje (preko Vinkovaca), a jedan vozi izravno za Županju iz Osijeka. U 2011. od novog voznog

reda (8. 12. 2011. g.) ukinuta su dva putnička vlaka na relaciji Osijek - Erdut - Osijek. U voznom

redu tijekom 2012. godine nije bilo ukidanja niti uvođenja novih linija vlakova.

Stupanjem na snagu voznog reda 9. prosinca 2012. godine ukinuti su vlakovi 550/551 i

258/259. na relacijama Osijek - Zagreb - Osijek i Sarajevo - Budimpešta - Sarajevo. Razlozi ukidanja

ovih vlakova uvjetovani su uštedama i nedostatkom voznih i vučnih sredstava. Posebno se to

odnosilo na vlak 550/551 jer je ta vrsta vlaka (nagibni) bila nedostatna za redovito funkcioniranje i

pokrivanje voznog reda na prugama HŽ Putničkog prijevoza. Posljedice ovih mjera odmah su se

pokazale kroz pad broja otpremljenih putnika i ostvarenje prihoda. Troškovi ovih vlakova su bili

visoki i možda su postignuti efekti u uštedi, ali se izgubilo na prihodu.

Očito je da je došlo do smanjenja broja putnika i ostvarenog prihoda. Kolodvor Đakovo je

najočitiji primjer jer mu se promet i više nego prepolovio. Kolodvor Osijek također pokazuje

smanjenje, ali u manjem obimu. Ukidanjem ovog izravnog vlaka za Zagreb osječki putnici imaju za

tu destinaciju drugi vlak "Podravku". Vlak za Budimpeštu i Sarajevo povezivao je dvije susjedne

nam države. Njime su se naročito koristili studenti i građani Baranje prema Budimpešti, te studenti i

ostali putnici iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Tablica 13. Pregled po relacijama vožnje Vozni red 2018/2019.

Pruga Osijek - Beli Manastir - Osijek

U dane ponedjeljak - petak vozi 10 pari vlakova, subotom 7 pari vlakova, nedjeljom i blagdanom 5

pari vlakova.

Ne postoji pogranični promet na relaciji Beli Manastir - Pecs.

Osijek - Strizivojna Vrpolje - Osijek

Osijek-Str. Vrpolje rometuje 6 vlakova, Str. Vrpolje - Osijek prometuje 7 vlakova u dane

ponedjeljak do petak

Subotom prometuje 3 para vlakova, a nedjeljom i blagdanom 2 para vlakova.

Osijek - Našice - Zagreb - Osijek

Osijek - Zagreb - Osijek 4 para vlakova , 3 para svaki brzih vlakova prometuje svakodnevno.

Ubrzani vlak 980 ne prometuje u dan Su, Ne i blagdan.

Osijek - Našice - Koprivnica - Osijek

Prometuje 6 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 5

pari vlakova.

Osijek - Našice - Virovitica - Osijek

Prometuje 8 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 7

pari vlakova.

Osijek - Našice - Osijek

Osijek - Našice prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 9 vlakova, a nedjeljom i

blagdanom 8 vlakova.

Našice - Osijek prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom i blagdanom 9

vlakova.

Osijek - Erdut - Bogojevo - Osijek

Prometuje 3 para vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom

putnički vlakovi ne prometuju.

28

Osijek - Vinkovci - Osijek

Osijek - Vinkovci prometuje 7 vlakova od ponedjeljka do petka, a subotom 6 vlakova. Nedjeljom i

blagdanom prometuju 4 vlaka. Vinkovci - Osijek prometuje 8 vlakova od ponedjeljka do petka,

subotom 6 vlakova. Nedjeljom i blagdanom 4 vlaka.

U kolodvoru Vinkovci ostvarivanje veza u odlasku i povratku vlakova s ostalih relacija u domaćem

prometu i iz inozemstva

Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci

Tablica 14. Preg