I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 2 . veljače 2005. broj 05/2005

Domovinske vijesti■ Prva zajednička molitva predstavnika kršćanskih crkava u Vukovaru■ Hrvatski salezijanci proslavili Dan provincije■ TPT: Pravni i moralni aspekti ostvarivanja II. vatikanskog koncila■ TPT: Katehetski i ekumenski zamah Koncila■ Čakovec: Godišnji susret s novinarima■ Rijeka: 60. obljetnica oslobođenja logora Auschwitz■ Zagreb: Započela Katehetska zimska škola■ TPT: O pristupu religijskoj problematici te Crkvi u suvremenom svijetu■ Rezultati natječaja za Uskrs fest 2005.

Prvi sastanak biskupijskih povjerenikaza laike

Biskup Bogović povjerenike upoznao sfunkcioniranjem Komisije HBK za laike tenjenim odborima, a u budućem djelovanjuistaknuta potreba utemeljenja biskupijskihpastoralnih vijeća tamo gdje nisu osnovani,kao i važnost školovanja animatora za rad užupama

Zatvoren 45. Teološko-pastoralnitjedan

Članovi Crkve, primjerice kršćanskiintelektualci moraju biti sposobni i voljnitrajno dijalogizirati s hrvatskim društvom,istaknuo dekan KBF-a dr. Baloban

Zagreb: Skupština Hrvatskoga društvakatoličkih novinara

Dr. Valković i dr. Mataušić o prijenosueuharistijskih slavlja putem radija i televizijete mogućnosti promicanja euharistijskih temau katoličkome tisku

Zagreb: Zatvorena Katehetska zimskaškola

"Primjećujete kako se rimokatolički vjeronaukstalno proziva, a oni koji ga prozivaju znajuzašto to čine. Sve vas pozivam na budnost,razboritost i na dijalošku otvorenost",upozorio je kardinal Bozanić

■ Đakovo: Biskupijski seminar za župne glazbene suradnike■ Don Bosco fest 2005.■ Nadbiskup Hočevar na zagrebačkoj Knežiji■ U Hrvatskoj nedostatak katoličkih škola

Mons. Valentin Pozaić novi pomoćnibiskup Zagrebačke nadbiskupije

Papa Ivan Pavao II. patru Pozaiću dodoijelioje titulu naslovnoga biskupa Pićna u Istri

Crkva u Hrvata■ U Sarajevu održan prvi susret vjerničkih društava■ Sjednica Vijeća za obitelj BK BiH■ Sjednica Vijeća za ekumenizam BK BiH

Inozemne vijesti■ Nizozemska: Dva "blagdanska" neradna dana godišnje■ U Vatikanu predstavljena Papina poruka za korizmu 2005. (1)■ Papina poruka u povodu 60. obljetnice oslobođenja Auschwitza■ Polemika između Vatikana i španjolske Vlade■ Papa: Crkveni se sudovi moraju odlikovati u traženju istine■ 52. Svjetski dan oboljelih od gube■ Objavljen Papinski godišnjak 2005.

Papa u bolnici zbog gripe

Papa se nalazi u bolničkoj sobi na desetomkatu poliklinike Gemelli

Prilog dokumenti■ Pozvani izvesti na pučinu■ Poruka pape Ivana Pavla II. za korizmu 2005.■ Pedagogija mira i ljubavi

Prilog prikazi■ Od suživota do bratstva■ Novi "Žumberački krijes"■ Hrvatski katolički radio na Internetu

2 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sudionici TPT-a uputili brzojav Papi"Kompas Koncila"ponajprije je DuhSveti koji je vodioCrkvu priječetrdesetak godina uiskrenome traženjuonoga što je biloispravno za tumačenjeznakova vremena. Idanas isti kompasvodi Crkvu, da bimogla izvesti napučinu olujnoga morasuvremena svijeta

Zagreb, 25.1.2005. (IKA) -Sudionici Teološko-pastoralnogtjedna u Zagrebu uputili subrzojav papi Ivanu Pavlu II.Brzojav, koji je potpisaozagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić, prenosimo ucijelosti: Sveti Oče! Radosnismo što smo se početkom ove,2005. godine, mi, biskupi,prezbiteri, redovnici i redovnicete vjernici laici iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine i raznihkrajeva Europe i svijeta,ponovno okupili uMeđubiskupijskome sjemeništuu Zagrebu na godišnjemu skupupod imenom Teološko-pastoralni tjedan, koji Katoličkibogoslovni fakultet Sveučilištau Zagrebu organizira većčetrdeset i peti put. Naša jeradost tim veća što u našojsredini možemo posvjedočitiznakovitu prisutnostpredstavnika drugih Crkava,kršćanskih zajednica i religija.Svjesni snage najvažnijegacrkvenoga događaja u novijoj

povijesti, predmet našegarazmatranja stavili smo podnaslov: Četrdeseta obljetnicazavršetka Drugoga vatikanskogsabora: očekivanja - ostvarenja- izazovi. Spomenuti vremenskiodmak prikladan je za osobno izajedničko vrednovanje svegašto Crkva baštini od Koncila,što je uspjela ostvariti i što jojDuh progovara u susretu snovim okolnostima njezinaživljenja. Trajni dar Koncila,toga "providnosnogadogađaja", obnovljeno jegledanje na Crkvu koja usvome središtu nosi otajstvoKrista i ostaje otvorena svijetu.To nerijetko osporavanootvaranje bilo je evanđeoskiodgovor suvremenomu razvojusvijeta s potresnim iskustvomXX. stoljeća (usp. TMA 18).Želimo ispitati kolikopoznajemo istinsko lice Crkvete koliko je duh i smisaoKoncila zaživio u našimzajednicama. Stavljajući predsebe događaj Koncila, rado

prizivamo sliku kompasa kojuste nam i Vi iznijeli govoreći onovome tisućljeću u koje smonedavno zakoračili. "KompasKoncila" ponajprije je DuhSveti koji je vodio Crkvu priječetrdesetak godina u iskrenometraženju onoga što je biloispravno za tumačenje znakovavremena. I danas isti kompasvodi Crkvu, da bi mogla izvestina pučinu olujnoga morasuvremena svijeta. ZahvaljujućiVam na blizini koju ste bezbrojputa pokazali i pokazujeteprema našoj Crkvi i Domovinite prema naporima kojimapokušavamo osluškivati i ostativjerni trajnomu nadahnućuDuha Svetoga, zajedno s Vamamolimo da Bog u naše vrijemepokazuje velika djela novePedesetnice i priprema "novoproljeće kršćanskoga života".Svi mi okupljeni, nas nekolikostotina sudionika ovogasimpozija, molimo Vasapostolski blagoslov.

Blagdan Obraćenja sv. Pavla u KukljiciKukljica, 25.1.2005. (IKA) -Obraćenje sv. Pavla, nebeskogzaštitnika i naslovnika starežupne crkve izgrađene 1666.,istoimena stara župa u Kukljicina otoku Ugljanu, ustanovljena1405., proslavila je 25. siječnjasvečanim misnim slavljem.Nakon ophoda s kipom svetog

nebeskog zaštitnika, koji su okožupne crkve nosilisrednjoškolci, uz sudjelovanjevjerničkog puka te bratimi starebratovštine Gospe od Ružarija,osnovane 1619., misu je ustaroj kukljičkoj župnoj crkvipredvodio župnik don JerolimLenkić. Blagdan Obraćenja sv.

Pavla u Kukljici, čiji su sestanovnici krajem 19. ipočetkom 20. stoljeća iselilinajviše u prekomorske zemlje,Ameriku i Australiju te uZadar, Zagreb, Split, slavi se oddavnina. Župa danas okuplja655 vjernika.

Blagdan obraćenja sv. Pavla na PujankamaSvečanu misupredvodio dr. IvanBodrožić

Split, 25.1.2005. (IKA) -Središnje slavlje blagdanaobraćenja sv. Pavla nasplitskim Pujankama bilo je uutorak 25. siječnja uposlijepodnevnim satima kadaje svečanu misu uzkoncelebraciju župnika donPetra Čondića i više svećenikapredvodio predstojnikTiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije donIvan Bodrožić. U svomobraćanju okupljenimvjernicima dr. Bodrožić uputioje pitanje - nismo li svi poputSavla? Uvjereni smo u ono što

biramo u životu i u ono za štodižemo ruku i glas. Uvjerenismo da je za nas, za našeobitelji, i za naš narod najbolješto svojom glavom promislimoi svojom voljom odlučimo. Ali,biti samouvjeren, bez uvjerenjautemeljenih u Kristu i u vjeri,teška je duhovna sljepoća.Takvi ljudi postaju opasni, jersteknu čvršća uvjerenja napovršnim analizama života, inajčešće takvi ljudi koji susigurni u svoje neutemeljenoznanje obećavaju čovjeku lažnumoć, navodno moć slobode islobodnog izbora, ostvarenje

ljudsko, vjersko i moralno, alise iz njihova načinaprosuđivanja i izbora izbacujeBog na onaj iskonski autentičnievanđeoski način. A "domet iideal našeg života je živjeti uistini na zemlji, djelovati uljubavi, da bismo doživjelislavu Kristovu i u njoj uživalisvu vječnost", zaključio je dr.Bodrožić. Nakon svečanogmisnog slavlja koje je uveličaoi mješoviti župni zbor podvodstvom kapelana don MarkaKlarića, slavlje je nastavljenouz prigodni agape.

Prva zajednička molitva predstavnika kršćanskihcrkava u VukovaruVukovar, 25.1.2005.(IKA/BTU) - U povoduMolitvene osmine za jedinstvokršćana u crkvi Sv. Filipa iJakova u Vukovaru prvi put su

u utorak 25. siječnjapredstavnici kršćanskihzajednica Vukovara molili zajedinstvo vjernika, građana isvih ljudi dobre volje. U

molitvi su sudjelovalipredstavnici katoličke,pravoslavne, evanđeosko-pentekostalne i kršćansko-adventističke Crkve.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hrvatski salezijanci proslavili Dan provincijeSvečano euharistijskoslavlje u kapeliciprovincijalne kuće nazagrebačkoj Knežijipredvodio provincijalMatušić s pedesetaksvećenikasalezijanaca izrepublika Hrvatske,BiH te Njemačke

Zagreb, 26.1.2005. (IKA) -Hrvatska salezijanskaprovincija sv. Ivana Bosca i oveje godine svečano proslavilasvoj Dan. Dan proslave jeblagdan sv. Franje Saleškoga24. siječnja, ali se izvanjski danproslave svake godine pomiče ipodudara s drugim danomodržavanja Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu. Ovogodišnji Dan provincijehrvatski su salezijanci takoproslavili u srijedu 26. siječnjazajedničkim euharistijskimslavljem koje je u kapeliciprovincijalne kuće u Zagrebuna Knežiji predvodioprovincijal don AmbrozijeMatušić. Koncelebriralo jegotovo pedeset svećenikasalezijanaca koji su se za tuprigodu okupili iz raznihkrajeva republika Hrvatske,Bosne i Hercegovine teNjemačke. U jezgrovitojpropovijedi provincijal jeistaknuo kako se ovogodišnjaproslava Dana provincijedogađa u godini kada se Crkvaspominje četrdesete obljetnicezavršetka Drugoga vatikanskogsabora. Ova je godina ujedno iprigoda i poziv svimsalezijancima da "pomlade lice

Crkve" koja je "majka naševjere". Na to sve salezijance isve pripadnike brojneSalezijanske obitelji po svijetupoziva vrhovni poglavarSalezijanske družbe donPascual Chavez Villanueva usvojoj Pobudnici za 2005.godinu, čiji je komentar ovihdana objavljen i na hrvatskomjeziku pod naslovom"Pomladimo lice Crkve, majkenaše vjere" u izdanjuKatehetskog salezijanskogcentra. Prema salezijanskoj tradiciji,još od vremena Utemeljiteljasv. Ivana Bosca, vrhovnipoglavar Salezijanske družbesvake godine upućuje svimčlanovima salezijanske obiteljiprigodnu Pobudnicu, tj. misaovodilju za novu građanskugodinu. Salezijanskoj obiteljiuz salezijance i sestre KćeriMarije Pomoćnice pripada iUdruga salezijanskih suradnikate druge službeno priznategrane. Vrhovni poglavarsalezijanaca u svom komentaruovogodišnje Pobudnice ističekako je njegov poziv -"pomladiti Crkvu" - ujedno idar i zadaća za svakogsalezijanca i za svakog člana

Salezijanske obitelji. U tomesmislu važni su svjedočenje uCrkvi, koja je solidarna sradostima i nadama svijeta.Mladenačka slika Crkveuključuje, po uzoru na Djelaapostolska, poziv na život isvjedočenje mučeničke,liturgijske, evangelizacijske idijakonijske Crkve. To je isvojevrstan poziv zaoživljavanje i nastavaksvjedočenja osjećaja crkvenostiutemeljitelja salezijanaca sv.Ivana Bosca. Salezijanskimrječnikom rečeno, to je i pozivza oživotvorenje pedagogijenačela "biti Crkva i živjeti sCrkvom". U skladu s time,svaki je salezijanac, kao i svidrugi članovi salezijanskeobitelji, pozvan pomoći ljudimadanašnjega vremena, naposemladima, da upoznaju Crkvu tenastojati da poraste osjećaj zaCrkvu i da se doživi iskustvoCrkve. Napokon, nikako se nesmije zanemariti još jednavažna zadaća, a ta je nastojanjeza pronalaženjem novih zvanjau Crkvi.Nakon euharistijskoga slavljasvim je članovima Provincijepodijeljena knjižica s hrvatskimprijevodom spomenutogaKomentara.

TPT: Pravni i moralni aspekti ostvarivanja II.vatikanskog koncila

Predavanje o temi"Zakonik kanonskogaprava - teološko-pravna sintezaSabora" održao je dr.Josip Šalković, dok jepredavanje o temi"Moralni i etičkiizazovi četrdesetgodina nakonKoncila" održao dr.Stjepan Baloban

Zagreb, 26.1.2005. (IKA) -Znanstveno i pastoralnosuočavanje s pitanjimaDrugoga vatikanskog koncilauz četrdesetu obljetnicuzavršetka Koncila na XLV.Teološko-pastoralnom tjednu uZagrebu nastavljeno je 26.siječnja u jutarnjim satimapredavanjima posvećenimaZakoniku kanonskoga prava temoralnim i etičkim izazovimačetrdeset godina nakonKoncila. Predavanje o temi "Zakonikkanonskoga prava - teološko-pravna sinteza Sabora" održaoje dr. Josip Šalković, profesorna Katoličkom bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.U prvom dijelu predavanja dr.Šalković je govorio o vremenuizmeđu Sabora pa sve doizdavanja preuređenog iosuvremenjenog Zakonikakanonskoga prava, koji je kaoplod zbornog rada u skladu sučiteljstvom Crkve i naraviSabora Crkva dobila 25.

siječnja 1983. godine. Govorećio teološko-pravnimostvarenjima saborskih načela uZakoniku, dr. Šalković je rekaokako je Sabor povezanimizlaganjem u svojim četirimakonstitucijama pokazaokorijene Crkve u Objavi,njezinu životnost u liturgiji,njezinu sakramentalnustrukturu te njezino poslanje usvijetu. Između saborskihnačela, koja izražavaju pravu ivlastitu sliku Crkve, istaknuo jenauk prema kojem se Crkvapredstavlja kao Božji narod, ahijerarhijska vlast kao služenje;nauk koji prikazuje Crkvu kaozajedništvo i potom određujemeđusobne odnose koji morajuvladati između partikularne iopće Crkve te između zbornostii prvenstva rimskogprvosvećenika; nauk premakojem svi članovi Božjegnaroda, na sebi vlastit načinsudjeluju u trostrukoj Kristovojslužbi: svećeničkoj, proročkoj ikraljevskoj; nauk o dužnostimai pravima vjernika, posebice

laika; nauk o karizmama inaglašavanje prava i dužnostida se vrše; razvoj novih oblikazbornog sudioništva narazličitim razinama;ekumenska, misijska ipastoralna usmjerenost Crkve.Istaknuta načela ne iscrpljujusav teološki sadržaj koji jeutjecao na novi Zakonik, negopomažu da bi se shvatilefundamentalne linije kanonskogpravnog uređenja, naposeZakonika, rekao je dr. Šalkovićte napomenuo kako Zakonik naodređeni način možemo shvatitikao veliki napor da se sam tajnauk, tj. saborska ekleziologija,prenese u kanonistički govor.Govoreći o provedivostiZakonika i stvaranju novihpristupa za naše okolnosti,predavač je rekao kako je urazdoblju od 40 godina nakonSabora ostvarena hrabrapreobrazba u crkvenimustanovama, upozorivši kako seupravo u Zakoniku nalaziopisan idealni program tepreobrazbe koju tek treba

4 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

ostvariti u budućnosti.Govoreći o problemima ipitanjima vezanima uzZakonik, dr. Šalković jespomenuo neupoznatost sasadržajem, nezaživljenost,nizak stupanj pravne kulture teselektivnu primjenu prava.Kako bi se problemi riješili, dr.Šalković je izrazio potrebustvaranja novog pravnogmentaliteta kao i novi pristupunutar kojih kanone trebarazumjeti u idealnom trokutukojeg čine: Sveto pismo,dokumenti Drugogavatikanskog koncila i noviZakonik. Nakon predavanjauslijedila je rasprava. Nakon kraće stanke dr. StjepanBaloban, pročelnik Katedresocijalnog nauka CrkveKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,održao je predavanje o temi"Moralni i etički izazovičetrdeset godina nakonKoncila". Na samom početkudr. Baloban je ukazao načinjenicu kako se moral čestonalazi iznad razumijevanjavjernika. S druge strane, umedijima se govori oproblematici pobačaja, umjetneoplodnje, eutanazije i sličnim

pitanjima na način koji serazlikuje od službenogcrkvenog morala. Pri tome jevrlo bitno da crkvenipredstavnici moraju imati jasnestavove te je važna metodanjihova priopćivanja, rekao jedr. Baloban, pripominjući kakoje moralno učenje Crkvepotrebno približiti suvremenomčovjeku.Govoreći o moralnim i etičkimizazovima, predavač jeproblematiku podijelio u dvadijela. U prvom dijelu govorioje o pitanjima vezanim uz brak,obitelj, spolni život i bioetiku.Primijetio je kako se u javnimraspravama, u pluralističkomdruštvu kakvo je i u Hrvatskoj,o pitanjima koja su spomenuta,vrlo rijetko pojavljuju vjernicilaici u raspravama, te jeistaknuo potrebu njihova većegsudjelovanja u tim raspravama.Nadalje je istaknuo nužnostinformacije i organizacije kodinicijativa vezanih uz spolniodgoj, promjenu zakonodavstvate bioetiku. Govoreći o nekimdruštvenim karakteristikama uspomenutoj problematici, dr.Baloban je upozorio naselektivni pristup kao i načinjenicu kako se lijeve opcijena političkoj sceni približavaju

liberalnim opcijama te želeudaljiti Crkvu iz rasprava nadruštvenoj razini. Govoreći osocijalnom nauku Crkve, dr.Baloban je istaknuo kako sesocijalni pastoral stavlja predCrkvu kao njezin svojevrsniput. Prema njegovim riječima,društvo je u pitanjima iproblemima socijalnogkaraktera daleko otvorenije zarješenja, prijedloge i naukCrkve, dok je u problematicietike suprotna situacija. Zato jeupravo socijalni nauk Crkvevelika prilika samoj Crkvi da bievangelizirala i bila prisutna usveopćem društvu. Na krajupredavanja dr. Baloban jezaključio kako se kršćani iCrkva ne smiju dati istisnuti izjavnosti kada se govori oproblematici, bila onasocijalnog, etičkog ili nekogdrugog karaktera, dok se usamoj Crkvi trebaju ustrajnotražiti prikladniji načini kakoporuku priopćiti ljudima našegvremena. I nakon togapredavanja uslijedila je vrlozanimljiva i živa rasprava,kojom su završena jutarnjapredavanja drugog danaTeološko-pastoralnog tjedna uZagrebu.

TPT: Katehetski i ekumenski zamah KoncilaPredavanja dr. s.Valentine Mandarić idr. Ružice Razum tedr. Jure Zečevića naTeološko-pastoralnomtjednu u Zagrebu

Zagreb, 26.1.2005. (IKA) - NaTeološko-pastoralnom tjednuna temu "Četrdeseta obljetnicazavršetka Drugoga vatikanskogsabora: očekivanja - ostvarenja- izazovi" u srijedu 26. siječnjau poslijepodnevnim satimaodržana su dva predavanjaposvećena pastoralnom iekumenskom suočavanju spitanjima Drugogavatikanskoga koncila. Predavanje na temu"Pastoralno-katehetska praksa isaborska baština" izložila je dr.s. Valentina Mandarić,profesorica na katehetskominstitutu KBF-a, u svoje i u imesuautorice predavanja dr.Ružice Razum, docentice nakatedri religiozne pedagogije ikatehetike na KBF-u. Izloženopredavanje obuhvaća tri cjelinekoje se bave percepcijomSabora u pastoralno-katehetskojpraksi u Hrvatskoj odnosnovremenu oduševljenja istagnacije, zatim ostvarenjupastoralno-katehetske obnove uposaborskom vremenu i nakraju zadacima na kojeobvezuje vjernost II.vatikanskom saboru.

S. Valentina istaknula je kakoSabor predstavlja poziv Crkvipreispitati koliko su saborsketeme zaživjele te razmišljati ovlastitoj misiji kao i odnosu sostalim Crkvama. Ona jetakođer istaknula i kakoobnoviteljski duh Sabora nepredstavlja prekid s prošlošću,već promjenu mentaliteta.Drugim vatikanskim saboromCrkva je na neki način tražilanačin usklađivanja sasuvremenim svijetom, te se kaorezultat Sabora javilo širokspektar pastoralnoga djelovanjaodnosno prenošenjakršćanskoga sadržaja. Sabor jeobradio tri ključna identitetakateheze: Riječ Božjushvaćajući katehezu kao službuRiječi, čovjeka vjernikashvaćajući katehezu kao odgoju vjeri te Crkvu shvaćajućikatehezu kao djelo i izričajCrkve, navodi s. Valentina.Kad je riječ o posaborskomvremenu u Hrvatskoj odnosnoostvarenju pastoralno-katehetske obnove, s. Valentinanavodi kako je Crkva u Hrvatau saborsko vrijeme živjela uvrlo teškim društveno-političkim okolnostima tako da

su se smjenjivale različite fazepočevši od duboke podjeleizmeđu Crkve i društvaodnosno piramidalneekleziologije pa sve dosustavnijih katehiziranja usamostanima i crkvama,razvoja tradicionalnog pastoralaodnosno podjele sakramenata uokviru župe i drugo. Ipak, kakoističe s. Valentina, posaborskovrijeme odlikuje dinamičnogibanje u domaćoj Crkvi. Takose osnivaju važne crkveneinstitucije kao što su GlasKoncila, Kršćanska sadašnjost,Teološko - pastoralni tjedan,Katehetske škole (prva održana1971. godine), Instituti(Katehetski - osnovan 1961.godine, zatim Institut zacrkvenu glazbu, za kršćanskuduhovnost i drugi). Osim toga,razvija se izdavačka djelatnost,izdaju se katehetsko-pastoralnipriručnici, vjeronaučniudžbenici te razni dokumenti("Radosno naviještanjeevanđelja" i drugi).S. Valentina posebno jeistaknula procvat malihzajednica nasuprot velikimžupnim zajednicama. Tako 90-ih godina dolazi do ponovnoga

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

buđenja laičkih službi, premdaje svijest o djelovanju laikaslabo artikulirana pa jepastoralno djelovanje i danasizrazito klerikalno, što jerezultat nedostatka programa zaveći angažman vjernika laika uCrkvi. Nadalje, ona je istaknulakako su i danas vidljiviproblemi u područjureligioznosti te je vjerskiindiferentizam sve izraženiji,čemu je razlog kako djelovanjesuvremenog svijeta te sve većatežnja čovjeka za materijalnimsredstvima.Posljednji dio predavanja s.Valentine i dr. Ružice Razumodnosio se na zadaće na kojeobvezuje Drugi vatikanskisabor, u kojem ističu kako jenajprije potrebno utvrditidijagnozu postojećeg stanja,zatim prihvatiti dijalog kaotemeljno saborsko pastoralno-katehetsko načelo, stvoritipastoral "po mjeri čovjeka"odnosno župu kao zajednicuzajednica (budući da današnjedruštvo sve manje ističe vjerupojedinca, potrebno je prijeći spastorala mase na pastoralosobe), napraviti revizijutradicionalnoga, pojačatikoordinaciju i organiziranost upromicanju školskogavjeronauka i kateheze, osiguratikvalitetniju formacijuvjeroučitelja, kateheta ipastoralnih djelatnika, ali ivrednovati i "bolje" koristitilaičke službe. Uza svenabrojeno napominje se ivjerodostojnost Crkve.S. Valentina Mandarić i dr.Ružica Razum ističu naimepotrebu dijaloga vjere i kulture(odnosno inkulturaciju vere) alii potrebu promišljanja ulogekršćanstva u društvu, kao ipoštivanje svojega vremena,kulture i društva budući da nemožemo živjeti u "stalnomidentificiranju neprijatelja" okonas."Tri su ključna saborskaizričaja koji jamče uspješnustrategiju pastoralno-katehetskog djelovanja i ostajutrajan imperativ koji nemaalternative: aggiornamento(otvaranje Crkve suvremenomsvijetu), čitanje znakovavremena i dijalog“, zaključak jes predavanja s. ValentineMandarić i dr. Ružice Razum. Nakon kratke stanke,predavanje na temu "Koncilskiekumenski zamah i današnjatraženja" održao je dr. JureZečević, pročelnik katedreekumenske teologije KBF-a

Sveučilišta u Zagrebu i tajnikVijeća HBK za ekumenizam idijalog, koji se na početkusvojega predavanja kratkoosvrnuo na predkoncilski ikoncilski pristup jedinstvukršćana te ukazao na to u čemuse praksa službene Crkve uodnosu na ostale kršćanskeCrkve razlikovala u vrijemeprije i nakon Drugogavatikanskoga sabora. Nasuprotranijoj praksi u saborskomdekretu o ekumenizmu"Unitatis redintegratio" ističe sepotreba uključivanja katoličkihvjernika u djelo ekumenizma.Ekumenska prožetost Sabora,ističe dr. Zečević, općenitoukazuje na "jedno DuhomSvetim nadahnuto iblagoslovljeno vrijememijenjanja mentaliteta",odnosno vrijeme prijelaza "odmentaliteta naglašavanja razlikaprema mentalitetuprepoznavanja zajedničkoga".Kad je riječ o "koncilskomzamahu", dr. Zečević ističekako se on očitovaomnogostruko. Napomenuo je daje Sabor kao jednu od svojihosnovnih zadaća istaknuo ipromicanje obnove jedinstvameđu svim kršćanima, prvo seosvrćući na doktrinarno bližeIstočne Crkve a potom i naodijeljene Crkve i crkvenezajednice na Zapadu, navodećiu Dekretu "Unitatisredintegratio" da one, pokatoličkim kriterijima, nisuuščuvale izvornu i cjelovitusuštinu euharistijskogamisterija. Dr. Zečević je Saborokarakterizirao kao "ekumenskijako obilježen i usmjeren" inaveo da su na Koncilu kaopromatrači sudjelovalipredstavnici gotovo svihrelevantnih kršćanskih Crkava icrkvenih zajednica (počevši od57 na prvom pa do 105promatrača na četvrtomzasjedanju Sabora). Kao jedanod rezultata ekumenskogzamaha Sabora naveo je da jekomunikacija između njihovihvisokih predstavnika postalauobičajenom praksom i nabilateralnoj i multilateralnojrazini. Osim toga, istaknuo jekako su učinjene ekumenskegeste velikoga simboličkogaznačaja kao što je "bratskizagrljaj" pape Pavla VI. ipatrijarha Atenagore I. naMaslinskoj gori u Jeruzalemu1964. godine, te uklanjanjeanatema iz 1054. g. Osnovanesu, nadalje, i brojne mješoviteteološke komisije za tretiranjepojedinih doktrinarnih

područja, zatim ekumenskekatedre na teološkimfakultetima (na KBF-u uZagrebu 1974. god.) ali iekumenski instituti (na KBF-u1985.). Nadalje, izdaju seknjige i pišu brojni članci sekumenskom tematikom,pokreću se ekumenski časopisikao što je npr. u Zagrebu 1966.g. započeo izlaziti ekumenskibilten "Poslušni Duhu",organiziraju se ekumenskaokupljanja pripadnika gotovocijelog kršćanskoga spektra nakontinentalnim i globalnimrazinama i drugo, što svesvjedoči da je pokoncilskovrijeme ekumenski izrazitodinamično. To se također, kakoističe predavač, može reći i zadomaću Crkvu, budući dapokoncilski ekumenizam injegovo ukorjenjivanje promičei crkvena hijerarhija, i teološkaznanost.Ipak, osnovno pitanje koje sedanas postavlja jest ono jesu liispunjena ekumenskaočekivanja te kakva je aktualnaekumenska situacija? Dr.Zečević je među ostalimspomenuo da je određenousložnjavanje konfesionalnihodnosa između nekihpravoslavnih Crkava iKatoličke crkve, ali i izmeđunekih pravoslavnih iprotestantskih Crkava nastupilonakon propasti komunizma,raspada SSSR-a idemokratizacije života, što jezahtijevalo prilagodbukršćanskih konfesija u timpostkomunističkimko je godina1960. proglašena "ekumenskimproljećem", sadašnje godineneki teolozi nazivaju"ekumenskom zimom", što bise kako dr. Zečević navodimoglo interpretirati i kao dobaekumenskog premišljanja,produbljena i traženja. Kad je riječ o tom traženju upogledu modela jedinstva,danas se najviše spominjeRahnerov i Friesov modeljedinstva Crkava, koji pripadatipu modela "pomirenerazličitosti", a po kojemu se,među ostalim, ni u jednojpartikularnoj Crkvi budućeJedne Crkve eksplicitno ivjeroispovijesno ne odbacujeniti jedan članak vjere koji je unekoj drugoj Crkvi obvezujućadogma. Dr. Zečević u današnjempristupu pitanju jedinstvauočava dvije struje, od kojihjedna polazi od toga dajedinstvo zapravo već postoji udostatnoj mjeri, a druga drži da

6 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

je za prakticiranjeinterkomunije potreban većistupanj jedinstva. Na samom kraju svojegapredavanja, dr. Zečević jenaveo da II. vatikanski sabornije bio sabor sjedinjenja, ali jebio sabor za sjedinjenje, adanašnje su Crkve suočene i s

nekim novim poteškoćamakojih prije 40 godina nije bilopa se već javljaju simptomirezignacije i nestrpljivosti.Ipak, zaključio je dr. Zečevićekumenizam i danas ima brojnemogućnosti daljnjega hoda, stim da je u aktualnoj situacijinaglasak možda najprimjerenije

stavljati na posvješćenje "još" i"već" postojećeg jedinstva - naukorjenjivanje dosadašnjihrezultata ekumenskoganastojanja na razinama prakse ibaze, te na njegovanje i širenje"duhovnoga ekumenizma"primjerenog sadašnjem stupnjujedinstva.

Rijeka: Predstavljen "Župnik iz Wakefielda"Roman OliveraGoldsmitha preveo jeŽarko Milenić, apredstavio ga je dr.Marijan Jurčević,dominikanac iprofesor na Teologijiu Rijeci

Rijeka, 26.1.2005. (IKA) -Društvo hrvatskih književnikau Rijeci objavilo je prijevodknjige Olivera Goldsmitha"Župnik iz Wakefielda", koji jepredstavljen u Gradskojčitaonici u Rijeci 26. siječnja.Narativni roman 18. stoljeća uprijevodu Žarka Milenićapredstavio je dr. MarijanJurčević, dominikanac iprofesor na Teologiji u Rijeci."Ovaj roman sliči pričamapatrijarha koje su pripovijedanekako bi se prenijela i zapamtilaporuka. A poruka je u ovomeslučaju duboko kršćanska,humanistička", rekao jeJurčević. Pisac poručuje kakose čovjek mora čvrsto vezati uzneka načela u svim životnim

situacijama. Kroz odlukeglavnih likova, pripadnikasrednje klase koji su suočeni steškim životnim prilikama,pisac progovara o vjeri koja ječvrsti oslonac, unatoč svihpoteškoća. Time praktičnoodgovara na moralno pitanje:Kako se ponijeti kao čovjek ukonfliktnim i teškim životnimsituacijama. Autor namporučuje kako je u takvimsituacijama bolje ostati vjeranBogu nego filozofima",zaključio je Jurčević. ŽarkoMilenić ustvrdio je kako ga jepri čitanju i prevođenju romananajsnažnije dojmila činjenicašto fabulom dominira vjera kojase uzdiže iznad svih nevolja."U glavni lik seoskog župnika

Goldsmith je, osim svojih,ugradio i osobine svoga ocasvećenika. Glavnog lika uromanu, pogođenog raznimnevoljama poput modernogJoba, vjera u Boga održala je dane poklekne", rekao je Milenić.U nastavku književne večeripredstavljena je nova zbirkapjesama Vesne Miculinić-Prešnjak "Luč u tmini". Osimčitanja pjesama iz zbirke uzpratnju gitare, pročitane su irecenzije Mladena Vukovića iVanese Begić koje autoricuopisuju kao pjesnikinju nadekoja u ljubavi vidi pokretačkusnagu svijeta, a kroz različiteentitete ta se ljubav očituje kaoljubav prema Bogu.

Čakovec: Godišnji susret s novinarimaNa susretu upastoralnom centružupe sv. AntunaPadovanskog župnikfra Antun Jesenovićzahvalio jenovinarima namedijskom praćenjužupnih aktivnosti

Čakovec, 27.1.2005. (IKA) - Upastoralnom centru župe sv.Antuna Padovanskog uČakovcu 27. siječnja priređenje već tradicionalan godišnjisusret s predstavnicima javnihglasila, na kojem je župnik fraAntun Jesenović zahvalionovinarima na medijskompraćenju župnih aktivnosti kakobi se s njima upoznala širajavnost. Izgradnja crkve Sv.Antuna Padovanskog započelaje prije 11 godina učakovečkom naselju Jug, kojeje tada pripadalo velikojfranjevačkoj župi sv. Nikole.Ona je 1999. godine podijeljenana šest manjih župa pa je takoutemeljena i župa posvećenatom popularnom franjevačkom“svecu svega svijeta”. Uizgradnji crkve sudjelovali susvojim darovima brojni vjernicii donatori iz Čakovca i okolice,koji su osnivanjem više manjihžupa na neki način izgubilikontakt s aktivnostima u tojžupi, pa im se izvještavanjem ozbivanjima putem javnih glasilato nastoji nadomjestiti. Otkad je2002. godine na blagdan MaleGospe varaždinski biskupMarko Culej posvetio novužupnu crkvu, prišlo se daljnjemunutarnjem uređenju crkve, i tomozaicima i vitrajima, koji su

već dali osebujan umjetničkipečat toj crkvi zahvaljujućinjihovom autoru akademskomslikaru i grafičaru Ivici Šišku.Uz Antunovo 2004. godine,biskup Culej posvetio je velikisredišnji oltarni mozaik“Uzašašća Gospodinova”, kojije izrađen od 800.000 komadićamurano-stakla, a zauzimapovršinu od 40 kvadrata.Veličanstven mozaik u prvomplanu prikazuje Uskrslog Isusakoji daje poslanje svojimapostolima, u ovom slučajusvojim sljedbenicimafranjevačkim svecima FranjiAsiškome i AntunuPadovanskome. Iste godinedovršeni su i blagoslovljenipokrajnji mozaici Male Gospe,sv. Leopolda Bogdana Mandićai Krštenja Isusova, kao i vitrajiRaspeće, Sveta Obitelj iEuharistija, i to zahvaljujućiprilozima brojnih vjernika itvrtki-donatora, te darovimafranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda, Grada Čakovcai Međimurske županije. Svakiod mozaika površine je 4kvadrata, dok su vitraji veličineod 6 do 10 kvadrata. Na susretu s novinarima župnikJesenović najavio je aktivnostiu ovoj godini, koje će

uglavnom biti usmjerene nadovršenje već lani započeteobnove klasičnih orgulja, kojeje darovao franjevačkisamostan iz Graza. Orgulje sustare 120 godina, sastoje se od30 registara, više od 2.000svirala i dva manuala, te će bitinajveće klasične orgulje uMeđimurju. Nakon zahtjevne istručne obnove, blagoslovorgulja s kolaudacijom prireditće se uz ovogodišnje Antunovou lipnju. Ujedno će se nastojatipostaviti još dva bočna mozaikau prostor svetišta koji bi sasredišnjom oltarnom mozaik-slikom činili triptih. UmjetnikIvica Šiško već radi na desnommozaiku “Isus i djeca”, veličine15 kvadrata, ispod kojeg će senalaziti krstionica. S lijevestrane nalazit će se mozaik“Umnoženje kruha” ispodkojeg će biti svetohranište.Time će se zaokružiti glavnaporuka svetišta: Isus otkrivaObjavu malenima, hranieuharistijom svoje sljedbenike iUzašašćem na nebo otvara put ipokazuje svoju slavu Božjimbaštinicima. Uz rad nadovršenju župne crkve, nijezanemaren ni pastoralni iduhovni rad u župnoj zajednici.Kako je rekao župnikJesenović, vrlo je aktivan župni

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Caritas, koji osobito pomažeobiteljima s više djece i onimatežeg socijalnog statusa, apomoć za potrebite prikuplja sei putem prigodnih košarica uvelikoj robnoj kući “Betex”nasuprot župne crkve. Da bi semogle ostvariti planirane

aktivnosti, i dalje postojipotreba za prikupljanjempriloga vjernika i tvrtki-donatora, koji su dosad radopridonosili izgradnji i uređenjuduhovnog doma velike župnezajednice u čakovečkomnaselju Jug. Uz župnika

Jesenovića, na susretu snovinarima sudjelovali su ižupni vikar fra Albin Novak ičlanovi župnog pastoralnogvijeća Đuro Bel i PavaoJurinec.

Rijeka: 60. obljetnica oslobođenja logora AuschwitzMemorijalne izložbeposjetio je riječkinadbiskup IvanDevčić

Rijeka, 27.1.2005. (IKA) - URijeci i Opatiji je 27. siječnjaotvaranjem memorijalnihizložbi obilježena 60. obljetnicaoslobođenja nacističkog logoraAuschwitz, a pod geslomprojekta "Dani sjećanja iupozorenja". Izložbu u Opatijiu Umjetničkom paviljonu"Juraj Šporer" priredili suUdruga antifašističkih boraca iantifašista grada Opatije teGimnazija Eugena Kumičića, aotvorio ju je primorsko-goransko župan ZlatkoKomadina. Riječku izložbu"Talijanski koncentracionilogori u Hrvatskom primorju1941. do 1943." i "Varšavskigeto" u Muzeju grada Rijeke

otvorio je riječki gradonačelnikVojko Obersnel. U znaksuosjećanja sa žrtvama tepotpore ideje prisjećanja na zloholokausta, obje je izložbeposjetio i riječki nadbiskupIvan Devčić. "Za ove strahotesve su riječi suvišne", ustvrdioje nadbiskup. Na otvorenjima jeistaknuto kako je projektkomemoracije žrtava nacizmanamijenjen prije svega mlađojpublici, kako novi naraštaji nebi zaboravili strahote koje sunacistički i fašistički režimučinili narodima Europe.Sjećanjem na te događaje želise djelovati preventivno, kakose slični zločini protivčovječnosti ne bi ponovili.

Izložbe u Muzeju grada Rijekebit će otvorene do 27. veljače, aona u Opatiji do 13. veljače. Utom će se razdoblju u Opatijikroz različita predavanja irasprave govoriti o žrtvama II.svjetskog rata. Jedna odautorica opatijske izložbe,Sanja Dukić Delogu, međuprvima se uključila u inicijativuMinistarstva znanosti iobrazovanja koje je prije trigodine pokrenulo projektedukacije o holokaustu. Taj bise program uskoro trebaopočeti provoditi i u školama, anosioci su profesori koji su seuključili u projekt edukacije.

Zagreb: Započela Katehetska zimska školaTema je: Vjeronauk uškoli i euharistija -euharistija u središtuživota kršćana, odgojdjece i mladih zaeuharistijsko slavlje,školski vjeronauk ieuharistija

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) - Uorganizaciji Nacionalnogakatehetskoga ureda Hrvatskebiskupske konferencije, uzsuorganizaciju Zavoda zaškolstvo Republike Hrvatske, uZagrebu je 27. siječnja, uprostorijama Filozofskogafakulteta Družbe Isusove naJordanovcu, započela s radomtrodnevna Katehetska zimskaškola za vjeroučitelje osnovnihškola. Tema stručnogausavršavanja zaosnovnoškolske vjeroučitelje je"Vjeronauk u školi i euharistija- euharistija u središtu životakršćana, odgoj djece i mladihza euharistijsko slavlje, školskivjeronauk i euharistija". Nakonmolitveno-meditativnogapočetka okupljene sudionikeKatehetske zimske školepozdravio je predstojnikNacionalnoga katehetskogureda HBK-a dr. Ivica Pažin teih je upoznao s temomtrodnevnoga rada Škole,zaželjevši pritom dasudjelovanje vjeroučitelja unjezinu radu bude od koristinjima i učenicima kojima suposlani. Osobito je pozdraviopredsjednika Vijeća HBK zakatehizaciju đakovačkoga isrijemskog biskupa MarinaSrakića, višu savjetnicu zavjeronauk pri Ministarstvu

znanosti, obrazovanja i sportaprof. Nevenku Lončarić,predstojnicu Hrvatske unijeviših redovničkih poglavarica s.Emiliju Barbarić, pomoćnikaministra Dragana Primorca ukabinetu Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta dr. PavuBarišića te ostale ugledne gostei sudionike. Najavljujući temu skupa,podsjetio je da njegova zadaćanije preispitivati u školamasudjelovanje učenika naeuharistijskim slavljima, negoih upoznati s euharistijom kaoizvorom i središtemcjelokupnoga kršćanskogživota. Predstojnica Hrvatskeunije viših redovničkihpoglavarica s. Emilija Barbariću pozdravnoj je riječi istaknulada je tema KZŠ važan doprinosšto boljemu upoznavanjueuharistije na kojoj svatko trebanadahnjivati vlastiti život, aposebno vjeroučitelji. Ona ćenam pomoći, dodala je, da ueuharistiji pronađemo istinskesadržaje važne za ispunjen ibogat život. Sudionike KZŠ pozdravio je idr. Pavo Barišić. Iznio jepodatke prema kojima uRepublici Hrvatskoj djeluje 838osnovnih škola s ukupno

394.418 učenika, među kojimaradi oko 2900 vjeroučitelja.Prema njegovim riječima,program rimokatoličkogavjeronauka u osnovnimškolama pohađa 84% učenika.Ukratko je podsjetio i naUgovor sklopljen između SveteStolice i Republike Hrvatske,kao i na Ugovor izmeđuhrvatske Vlade i Hrvatskebiskupske konferencije premakojima su usvojeni i programivjerskoga odgoja u dječjimvrtićima i školama s ciljemizgradnje kršćanskih načelameđu mladima. U ime suorganizatoratrodnevnoga stručnog skupa -Zavoda za školstvo RH-a - iravnatelja toga Zavoda VinkaFilipovića skup je pozdravilaprof. Nevenka Lončarić, višasavjetnica za vjeronauk priMinistarstvu, zaželjevši dastručno usavršavanjeosnovnoškolskih vjeroučiteljabude na izgradnjuvjerodostojnosti kršćanskogapoziva i poslanja. Skup jepozdravio i otvorio biskupSrakić, podsjetivši vjeroučiteljeda je pred svima njima zadaćaotvoreno tumačiti otajstvaSvetoga pisma.

8 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

TPT: O pristupu religijskoj problematici te Crkvi usuvremenom svijetu

Predavanja dr. NikoleDogana i dr. ŽeljkaMardešićaposljednjega danaTeološko-pastoralnogtjedna u Zagrebu

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) -Znanstveno i pastoralnosuočavanje s pitanjimaDrugoga vatikanskog koncilauz četrdesetu obljetnicuzavršetka Koncila na XLV.Teološko-pastoralnom tjednu uZagrebu nastavljeno je 27.siječnja u jutarnjim satimapredavanjima posvećenimapristupu religijskojproblematici na temeljusaborskih smjernica i današnjegrazvoja te Crkvi u suvremenomsvijetu kroz današnjuperspektivu. Prvo predavanje otemi "Pristup religijskojproblematici na temeljusaborskih smjernica i današnjegrazvoja" održao je dr. NikolaDogan, predstojnik Teologije uĐakovu. Govoreći o religijskojproblematici, rekao je kako onanije bila prisutna kao temaSabora prije njegova samogpočetka, već je bila prisutnakao problematika Crkve usuvremenom svijetu kao onavezana uz pastoralno područje.Kako se problematikaaktualizirala u odnosukršćanstva i židovstva, ona seproširila i na ostale nekršćanskereligije: islam, hinduizam,budizam. Predavač je, vezanouz začetke te problematike,posebno spomenuo teologaKarla Rahnera, koji jesintagmom "anonimni kršćani"pridonio raspravi na nov način,spomenuvši nadnaravnuegzistenciju čovjeka, tj.činjenicu da je svaki čovjekobilježen Bogom. Sama Crkvauspostavila je tako dijalog naDrugomu vatikanskom koncilukroz dokument "Nostra aetate"koji govori upravo o odnosuCrkve s nekršćanskimreligijama. Predavač jeprimijetio kako je taj dokumentKoncila najmanji inajsiromašniji od svihdokumenata na Koncilu te bizasigurno ta tematika, da seKoncil danas održava, bila vrlošire razrađena. Dr. Dogan

spomenuo je i Konstituciju oCrkvi "Lumen gentium", kojaje u br. 16 također progovorilao svom stavu premanekršćanima, te kaže kako "onikoji još nisu primili evanđelje,na različite se načine svrstavajuu Božji narod". Govoreći odanašnjem dobu, predavač jezaključio kako se u vremenupluralizma stvara mišljenjekako je Bog jedan, dok sureligije različiti pristupi Bogu,ovisno o tradiciji. Također setraži od kršćanstva da seprizemni u jednakosti sa svimostalim religijama. Predavač jeupozorio kako čak i mnogisuvremeni kršćanski teolozigovore kako se apsolutno, tj.Bog, može izreći na višenačina. Govoreći, nadalje, onovim pojavama u Crkvi isvijetu, predavač je istaknuopojavu New Agea, mješavinukoja bi voljela biti religija.Opisao je New Age kaouniverzalnu pojavu koja jepoput pluralnog tržišta, uz kojuse usko veže ezoterizam tj.potreba da se uđe u vlastitunutrinu. Uz to, utjecaj NewAgea često je vidljiv i u samojCrkvi, primjerice vjerovanje uuskrsnuće usporedno sreinkarnacijom. Kao zaključakdr. Dogan je istaknuo kako jepotrebno današnjem čovjekurazjasniti kontekst u kojem senalazi te pokazati Boga kaoprijatelja čovjeka. Upravokršćanstvo donosi čovjekuporuku da je Bog ljubav te dačovjek mora upoznati tu ljubav.Nakon predavanja u raspravi jenajviše dotaknuto pitanjeodnosa kršćanstva i New Agea.Dr. Željko Mardešić održao jepredavanje o temi "Crkva isuvremeni svijet: današnjeperspektive". U prvom dijelugovorio je o suvremenomsvijetu i njegovom razvitku uposljednjih 40 godina, odpočetka Koncila do danas.Predavač je to razdobljepodijelio u tri različita i

susljedna scenarija, kojiobilježavaju svjetovni životnašega doba. Njih, pak,označuje nekoliko bitnihdogađaja: početak i kraj velikelijeve utopije i nazadakgrađanske utopije i njezinihdemokratskih ustanova. Spadom Berlinskog zida propadai ta lijeva utopija i proširuje segrađanski poredak, većoslabljen i u krizi, na gotovocijeli zapadnjački svijet. UTrećem svijetu religijapreuzima ulogu i mjesto lijeveutopije i pokušava odraditinjezin nedovršeni posao.Početkom ovog stoljeća,rušenjem nebodera u NewYorku religije s obje strane,odnosno njihove zloporabe odstrane političkih elita, izlaze izprošlosti i pokušavaju senametnuti svijetu. Dr. Mardešićpritom je napomenuo kako jeCrkva djelatni sudionik u timdramama svijeta, ali njezinonadahnuće dolazi iz evanđelja,Drugog vatikanskog koncila iporuka novijih papa, a nesvijeta. Zato za Crkvu nevrijedi sociološka prosudba,već teološka poduka. To jeistodobno jedina perspektivavjernika i njihove Crkve usuvremenom svijetu. Sve drugoje govor ovoga svijeta i njegovepolitičke logike. Dr. Mardešićupozorio je kako je najvećanapast kršćana upravoizjednačavanje sa svijetom,umjesto sudjelovanja, križem ižrtvom, u njegovu spasenju.Završetak predavanja dr.Mardešić je zaključio s petpoželjnih lica Crkve udanašnjem vremenu: Crkvesiromašnih i zapostavljenih,Crkve dobrote i ljudskosti,Crkve nade i radosti, Crkvemirotvorstva te Crkve dijalogasa svijetom. U živoj raspravikoja je uslijedila nakonpredavanja, dr. Mardešić jeistaknuo kako je potrebnarehabilitacija teološkogshvaćanja Crkve.

Rezultati natječaja za Uskrs fest 2005.Odabrano 20 skladbikoje će biti izvedenena Uskrs festu 17.travnja u koncertnojdvorani VatroslavaLisinskog

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) - Odukupno 52 skladbe pristigle nanatječaj za ovogodišnji festivalduhovne glazbe Uskrs fest,stručne komisije za odabirskladbi i tekstova odabrale su20 skladbi. Tako će na Uskrsfestu 2005. nastupitiNavještenje; Ljubo Vuković;

Magnificat; MarijaJaramazović; Kefa; Ben Hur;Glas; Vlatka, Lovorka & s.Tihana; Rafael; Željka, Čedo iKefa iz Petrove; Emanuel; VISSperantes; Davor Terzić;Otkrivenje; Bruno Krajcar;Marijana Zovko; Apostoli mira;Dujam; Sve boje ljubavi te Ivo

Šeparović i Bljesak. Uskrs fest održat će se 17.travnja u 19 sati u Koncertnojdvorani Vatroslava Lisinskog uZagrebu. Festival organizirajuUred za mlade HBK i Hrvatskikatolički radio.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Prvi sastanak biskupijskih povjerenika za laikeBiskup Bogovićpovjerenike upoznao sfunkcioniranjemKomisije HBK zalaike te njenimodborima, a ubudućem djelovanjuistaknuta potrebautemeljenjabiskupijskihpastoralnih vijećatamo gdje nisuosnovani, kao ivažnost školovanjaanimatora za rad užupama

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) - UZagrebu je 27. siječnja održanprvi sastanak biskupijskihpovjerenika za laike pri Odboruza laike Komisije HBK zalaike. Sastanku je, osimpredsjednika Komisije HBK zalaike gospićko-senjskogbiskupa Mile Bogovića, usklopu koje djeluje Odbor zalaike, nazočila predsjednicaUreda za laike Marija Mejak, tepovjerenici za laike iz osamhrvatskih biskupija. Biskup Bogović nazočne jeupoznao s funkcioniranjemKomisije HBK za laike injenim odborima za mlade,laike, udruge, pokrete, kao i zaVojni ordinarijat, te predstavio

biskupijske povjerenike. IzZagrebačke nadbiskupijepovjerenik je vlč. AndrijaVrane, Iz Đakovačke iSrijemske biskupije pomoćnibiskup Đuro Hranić, Porečko-pulske vlč. Mladen Matika,Gospićko-senjske ZvonkoRanogajec, Zadarskenadbiskupije vlč. GašparDodić, Šibenske biskupije vlč.Stipe Perkov, Hvarsko-bračko-viške vlč. Ivica Huljev iDubrovačke mr. Matko Bupić.Biskup Bogović članoveOdbora upoznao je i sasastavom Komisije za laike, azatim se osvrnuo na radKomisije i Odbora za laike uposljednjih pet godina. Težišteje stavio na održavanje dva

velika simpozija u Zagrebu opovijesti katoličkog pokreta,kao i onoga u Osijeku omogućnosti organiziranogdjelovanja vjernika laika. Marija Mejak predstavila jepotom Ured za laike i svojuviziju djelovanja toga tijela,nakon čega su pojedinipovjerenici iznijeli činjenice ostanju laikata u svojimbiskupijama. Na kraju sudoneseni i zaključci o budućemradu, pri čemu je istaknutapotreba utemeljenjabiskupijskih pastoralnih vijećatamo gdje nisu osnovani, kao ivažnost školovanja animatoraza rad u župama.

Zatvoren 45. Teološko-pastoralni tjedanČlanovi Crkve,primjerice kršćanskiintelektualci morajubiti sposobni i voljnitrajno dijalogizirati shrvatskim društvom,istaknuo dekan KBF-adr. Baloban

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) –Zatvarajući 45. Teološko-pastoralni tjedan u četvrtak 27.siječnja dekan KBF-a uZagrebu dr. Josip Balobanpodsjetio je na tri velikesmjernice Drugoga vatikanskogkoncila, na aggiornamento,čitanje znakova vremena idijalog s društvom u kojemuživimo, te je poručio da članoviCrkve, primjerice kršćanskiintelektualci, moraju bitisposobni i voljni trajnodijalogizirati s hrvatskimdruštvom, osobito s njegovimglasnim pa i nametljivimskupinama kao što su nekenevladine udruge. Osvrnuvši sena temu Tjedna 40. obljetnicuzavršetka Drugoga vatikanskogsabora, dr. Baloban je ocijenioda će u budućnostiimplementacija Koncila biti sveteža, pa možda i neizvjesnijakako na unutarcrkvenoj razinitako i u odnosu prema društvu.Pri tome je pojasnio da uhrvatskom društvu, u kojemživi i djeluje Crkva, većinu činekatolici koji postaju sve više"šutljiva većina", dok "glasnamanjina" ne samo da nijenaklonjena evanđeoskim icrkvenim načelima, nego želi izjavnosti pluralističkog društvaistisnuti "većinu".Dekan KBF-a osvrnuo se ovomprigodom i na otvaranjeTjedna, koje je, prema njegovojocjeni, imalo tri bitne značajke,bilo je ekleziološki otvoreno, tj.Crkva u Hrvatskoj nije mislilasamo na samu sebe unutarhrvatskih granica i nije sekoncentrirala samo na svojestrogo unutarcrkvene probleme,

potom otvaranje je bilo nadasveekumenski inspirirano irealizirano, a otvaranje Tjednapokazalo je i svekolikudijalošku spremnost Crkve uHrvatskoj s onima koji drukčijevjeruju i drukčije misle.Prije zaključne riječi održana jeplenarna rasprava u kojoj susudjelovali gotovo svipredavači na ovogodišnjemTPT-u dr. Mato Zovkić, dr.Ante Crnčević, dr. JosipŠalković, dr. Stjepan Baloban,dr. Valentina Mandarić, dr.Ružica Razum, dr. JureZečević, dr. Nikola Dogan i dr.Željko Mardešić, biskupi načelu s kardinalom Bozanićem tebrojni svećenici i vjernici laici.Dr. Dogan je u raspravipojasnio da je 40. obljetnicazavršetka Drugoga vatikanskogkoncila izazovna tema, ali trebarazumjeti kontekst u kojemu sedogađao. Ukazujući da sekontekst današnje kulturepromijenio, istaknuo je da trebaizazvati Sabor da progovori zadanašnje vrijeme, a zato trebadublja analiza suvremenekulture. Napomenuo je da jedanašnje vrijeme punokompleksnije, propale su velikeideologije, živi se od "malihčinjenica" i u toj razmrvljenojstvarnosti javlja se ponovnozanimanje za religioznost ireligiju, pri čemu postojikonkurencija religija. Bilo jeriječi i o potrebi uključivanjavjernika laika u život Crkve,komplementarno s postojećimklerom, te je istaknuto da trebarazvijati svijest da svi imajupravo i dužnost raditi na njiviGospodnjoj. Kao posebni znak

postsaborskih gibanja istaknutisu duhovno-molitveni pokreti iudruge.Dr. Mandarić govorila je oporastu indiferentnosti mladihprema svim segmentima životapa i prema religiji. Osvrnula sei na vjeronauk u školi, te jenavela podatke jednogaistraživanja provedenog međusrednjoškolcima, koji su kaoglavnu zamjerku vjeronaukunaveli da on nudi ono što nemaveze sa životom.U raspravi se također postavilopitanje nesudjelovanja inezainteresiranosti mlađihsvećenika za praćenje Tjedna.Kardinal Bozanićprokomentirao je da se ne možereći da se mlađi svećenici nedaju Crkvi, ali imaju drugačijeprijedloge i očekivanja. Kazaoje da kad ih se sluša, osjeća seda su izišli iz sjemeništa i sfakulteta nespremni na izazoves kojima se susreću. Kardinal jetakođer istaknuo da mjesneCrkve imaju i neke drugeoblike okupljanja i trajneformacije, a Teološko-pastoralni tjedan je jedanizmeđu ostalih. Spomenuo jetako da treću godinu svećeniciZagrebačke nadbiskupijezaređeni posljednjih sedamgodina imaju svoje susrete nakoje redovito dolaze u vrlovisokom postotku.Prokomentirao je da se ne bitrebalo toliko sve usmjeriti nakritiku zašto mladih nema,nego kako učiniti da Tjedantraje kao nacionalna institucija,a da bude izazovniji i za mlađe.

10 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Katehetska zimska škola (2)Dr. Adalbert Rebićgovorio o djeci imladima u ozračjunovozavjetnih spisa iranog kršćanstva, a oteološkim iliturgijskimpristupimaeuharistijskomeslavlju nekada i danasizlagao je dr. ZvonkoPažin - DragutinTadijanović gosttradicionalnog"susreta s Makom"

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) -Radni dio prvoga danaKatehetske zimske škole zavjeroučitelje osnovnih škola,koja se u organizacijiNacionalnoga katehetskogaureda Hrvatske biskupskekonferencije, uz suorganizacijuZavoda za školstvoMinistarstva obrazovanja,prosvjete i sporta održava od27. do 29. siječnja naFilozofskome fakultetu DružbeIsusove u Zagrebu, započeo jeizlaganjem dr. AdalbertaRebića s Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu s temom"Djeca i mladi u ozračjunovozavjetnih spisa i ranogakršćanstva". U svome izlaganjupredavač je predstavionovozavjetno viđenje djece imladih, utemeljivši svojeizlaganje osobito naevanđeoskim spisima. Istaknuoje kako evanđeoski spisipredstavljaju dijete kao simbolvjere i poniznosti, čiji lik Isusidealizira i navješćuje upozitivnome svjetlu. Govorećio odgoju djece u židovstvuistaknuo je da je obitelj ugaonikamen vjerskoga i društvenogaživota. "Ona je mjesto odgoja.U obitelji se molilo, klanjalo ina druge načine štovalo Boga.Kod odgoja djece naglasak jebio na vjerskome ićudorednome odgoju. Čovjekase odgojem oblikuje, stvara začovjeka", istaknuo je, uz ostalo,

dr. Rebić, upozorivši da jeodgoj stvarateljski čin. Unastavku predavanja predstavioje ukratko i značajnije židovskeobrede, osobito obredobrezanja, slavljenje šabata,Pesaha i pashalne večere.Pashalna je večera, poručio jepredavač, kao pralik euharistije.Novozavjetna pashalna večera -euharistija - mjesto je kerigme iodgoja, dodao je. Govoreći o školovanju djece imladih u židovstvu, iznio jeviše zanimljivih podataka onjihovu školovanju. Osnovna ješkola u židovstvu bila kodsvake sinagoge, a svaki jemladi Židov biblijske tekstoveučio napamet ponavljanjem.Rabinske su škole, istaknuo jedr. Rebić, uvelike pomogleširenju rabinskih ideja. Učilo seslovnicu, gramatiku, povijest. Usvakome slučaju, istaknuo jepredavač, u Isusovo vrijememnogi su znali čitati i pisati.Nakon izlaganja dr. Rebića, oteološkim i liturgijskimpristupima euharistijskomeslavlju nekada i danas govorioje dr. Zvonko Pažin, nakončega je uslijedila tematskarasprava. U poslijepodnevnimsatima osnovnoškolskivjeroučitelji započeli su sradom u pedagoškimradionicama pod vodstvommentora. Zatim je euharistijskoslavlje za sve sudionike KZŠpredslavio predsjednik Vijeća

za katehizaciju HBK-ađakovački i srijemski biskupMarin Srakić. Prvi dan trodnevnoga stručnogusavršavanja završio jetradicionalnim "susretom sMalim koncilom-Makom", aposeban gost večeri bio jepjesnik Dragutin Tadijanović.Praćen predsjednikom uprave"Školske knjige" prof. AntomŽužulom i urednicomMiroslavom Vučić, izazvao jeoduševljenje među okupljenimvjeroučiteljicama ivjeroučiteljima, kojima je unadasve srdačnom obraćanjuispripovijedao neke događaje iiskričava sjećanja iz svojih"prvih stotinu godina" života, tepročitao nekoliko svojihpjesama. Uz to, na "poetskomsusretu" s Makom s. DoloresBrkić ukratko je predstavilanovoizišlu knjigu JosipaŠimunovića "Zajedno",objavljenu u glaskoncilskojbiblioteci "Prinosivjeroučitelja", a kantautor ČedoAntolić sa zborom mladih izzagrebačke župe sv. Petra sveje popratio pjesmom i glazbom.Uobičajene riječi zahvalevjeroučiteljima za promicanjeMaka uputili su ravnatelj GlasaKoncila Nedjeljko Pintarić iv.d. glavnog urednika VojmilŽic, a predstojnik NKU HBKdr. Ivica Pažin izvijestio je oprovođenju ovogodišnjeVjeronaučne olimpijade.

Zagreb: Susret voditelja župnih Caritasa katedralnogarhiđakonataZagreb, 27.1.2005. (IKA) -Susret dragovoljaca župnihCaritasa Katedralnogarhiđakonata održan je 27.veljače u župi Dobrog Pastira uBrestju, priopćio je Uredzagrebačkoga nadbiskupa zaodnose s javnošću. Susret jezapočeo jednosatnomedukacijom za voditelje župnihCaritasa koju je vodiokoordinator za župne CaritaseStjepan Moškatelo na temu"Strategija uspjeha za župni

Caritas". U nastavku susretadragovoljci su sudjelovali namisi koju je predvodio župnikBranko Picek. U propovijedi ježupnik Picek dragovoljcimaiznio primjer karitativnog radajednog od svojih župljana, kojije svojim znanjem mnogimapomogao u stjecanjunaobrazbe, završavanjuškolovanja i nalaženjuzaposlenja. U trećem dijelususreta dragovoljci su nastavilidruženje za zajedničkim

stolom. U prijateljskomrazgovoru vlč. Picek predstavioje dragovoljce župnog Caritasakao jedne od svojih najbližihsuradnika bez kojih ne bi u župiništa mogao pokrenuti nitiučiniti. Na susretu susudjelovali predstavnici 9 župa.Sljedeći susret najavljen je za24. veljače a domaćin će bitižupa sv. Ane u zagrebačkojčetvrti Rudeš.

Doprinos školskoga vjeronauka u odgoju djece imladih za euharistijsko slavlje

Predavanje dr. JosipaŠimunovića naKatehetskoj zimskojškoli u Zagrebu

Zagreb, 28.1.2005. (IKA) -Predavač na Katoličkomebogoslovnom fakultetuzagrebačkog Sveučilišta uZagrebu dr. Josip Šimunovićgovorio je na Katehetskoj

zimskoj školi u petak 28.siječnja o doprinosu školskogvjeronauka u odgoju djece imladih za euharistijsko slavlje.U izlaganju je ukazao daškolski vjeronauk ima zadaću

senzibilizirati učenike zabogatstvo euharistije, no kazaoje i da se ne smije zaboraviti dakatolički vjeronauk u osnovnimi srednjim školama nije jedinikoji u čovjeku stvara pravu

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

sliku o euharistiji. Podsjećajućida Drugi vatikanski koncil ukonstituciji o svetoj liturgijiSacrosanctum concilium kažeda je liturgija Crkve "vrhunacka kojemu teži djelatnostCrkve, i ujedno izvor iz kojegproističe sva njezina snaga", dr.Šimunović pojasnio je da se usredištu života i djelovanjaKristove zajednice vjernikanalazi baš euharistija, Kristovažrtva, te da ako djelovanjeCrkve ima svoj vrhunac uliturgiji, a djelovanje Crkve je iškolski vjeronauk, onda iškolski vjeronauk ima svojvrhunac u liturgiji i njezinomsredištu - euharistiji. Dr. Šimunović je za topredavanje prelistaovjeronaučne udžbenike i radnebilježnice za osnovnu i srednjuškolu te planove i programe zakonfesionalni vjeronauk kakobi vidio koliko je nastavnihjedinica i tema o euharistijizastupljeno u njima.Analizirajući nove vjeronaučneudžbenike i radne bilježnice zaosnovnu školu, zaključio jekako je govor o euharistijiskroman, izuzevši udžbenik zatreći razred, što je i logično, jerse učenici u tom godištupripremaju za sakramentepomirenja i pričesti. Analizomnovih udžbenika za prvi i drugirazred srednjih škola teobnovljenog Programa nastavekatoličkoga vjeronauka zasrednje škole, zaključio je da je

izravni govor o euharistijiprilično skroman.Dr. Šimunović istaknuo je kakose o euharistiji unutarškolskoga vjeronauka možegovoriti na različite načine.Podsjećajući na riječi papePavla VI. da suvremeni čovjekradije sluša svjedoke negoliučitelje, ili ako sluša učitelje,sluša ih jer su svjedoci, dr.Šimunović ukazao je da je putevangelizacije vjeroučitelj kojinije samo učitelj, odgajatelj,nego i svjedok te da vjeroučiteljsvojim konkretnim životomsvjedoči da euharistija imaposebno mjesto u njegovuživotu: riječju osobnoga stavaprema euharistiji unutar obradanastavnih jedinica, te još višenazočnošću s učenicima naeuharistijskome slavlje užupnoj zajednici. U predavanjuse zadržao na roditeljima kaovažnom čimbeniku odgojno-obrazovnog procesa, kazavši dato koliko se roditelji danasaktivno uključuju u odgojno-obrazovni proces u školama, paonda i vjerski zna svakivjeroučitelj za sredinu u kojojradi, te je istaknuo da su stogavjeroučitelji svjesni da predsobom imaju učenike srazličitim životnimbiografijama na koje utječe iobiteljsko religiozno ozračje teonda iz učeničkih perspektivanaviještaju evanđelje, prenoseodređeni vjerski sadržaj,postavljaju ciljeve i zadatkevjeronaučnog susreta.

Govoreći o mogućnostiškolskoga vjeronauka u odgojudjece i mladih za euharistijskoslavlje, dr. Šimunović jeistaknuo da je školskivjeronauk jedno od važnihmjesta navještaja vjere, nijeobičan školski predmet kojegodabiru učenici i roditelji tesvjesni toga, vjeroučitelji kaonavjestitelji vjere, njeguju svojemisionarsko poslanje u školi,što otvara put raznim oblicimaškolskoga pastorala. Istaknuo jepri tome da je odgoj zaeuharistijsko slavlje utemeljima pastoralne dimenziješkolskoga vjeronauka. Pojasnioje da u školama kaoizvannastavne školskeaktivnosti učenika postojeliturgijske i biblijske skupinekoje, kazao je, također trebajunjegovati vjernički isvjedočiteljski odnos premaeuharistijskom slavlju.Predavanje je zaključioriječima da je odgoj djece imladih za euharistijsko slavljeslojevit, te da je pogrešnomisliti i očekivati da će školskivjeronauk učiniti sve u tomodgoju, on je samo jedan odčimbenika koji pridonosicjelovitosti i kvaliteti odgojaučenika za euharistijsko slavlje. Uslijedila je tematska rasprava,a popodne su vjeroučitelji radiliu pedagoškim radionicama.

Zagreb: Skupština Hrvatskoga društva katoličkihnovinara

Dr. Valković i dr.Mataušić o prijenosueuharistijskih slavljaputem radija itelevizije temogućnostipromicanjaeuharistijskih tema ukatoličkome tisku

Zagreb, 28.1.2005. (IKA) -Redovita godišnja skupštinaHrvatskoga društva katoličkihnovinara održana je 28. siječnjau Tribini grada Zagreba. Napočetku skupštine u imepredsjednika Odbora HBK-a zamedije riječkog nadbiskupaIvana Devčića nazočne jepozdravio don Anton Šuljić,predstojnik tiskovnoga uredaHBK i ravnatelj IKA-e, koji jeistaknuo važnost porastasvijesti odgovornosti iunutarnjoj dinamici tetransparentnost HDKN-a, teporučio da će do pozitivnihrezultata doći onda kadashvatimo kako je na namapridonositi zajedničkomboljitku. On je također istaknuopotrebu suradnje HDKN-a sdrugim medijima, budući da jeu posljednje vrijeme slikaCrkve u većini medija znatno

narušena, a u popravljanju togastanja mogu svojimdjelovanjem pridonijeti ikatolički novinari. U nastavku skupštine tajnicaDruštva Željka Zelić pročitalaje zapisnik s prošlogodišnjeskupštine te je podnijelafinancijsko izvješće za 2004.godinu. Godišnje izvješće oradu Društva u 2004. godiniiznijela je predsjednica SuzanaPeran, koja je istaknulaaktivnosti Društva kao što suduhovne obnove, susretnovinara za Dan sredstavadruštvene komunikacije,malonogometni turnir, dodjelagodišnjih nagrada Društva, ali istipendiranje studenata koji sučlanovi Društva, kao isudjelovanje na europskomsusretu UCIP-a u Budimpeštiod 18. do 21. ožujka, na

kojemu je boraviopotpredsjednik Društva fraMarko Puškarić. Također jeiznijela i najvažnije zaključkeSvjetskoga kongresa UCIP-a uBangkoku. U planovimaDruštva za 2005. godinuistaknuta je potrebaorganiziranja novinarskihtečajeva, osobito za mladenovinare i nastavak njihovastipendiranja, kao i obnovasusreta sa slovenskimkatoličkim novinarima, uz svedruge aktivnosti koje seredovito održavaju.Poruku pape Ivana Pavla II. zaovogodišnji Svjetski dansredstava društvenekomunikacije predstavio jedugogodišnji suradnik RadioVatikana i dopisnik brojnihkatoličkih uredništava u zemljiAldo Sinković.

12 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nakon kratke stanke uslijedilasu dva predavanja na temuprijenosa euharistijskih slavljaputem radija i televizije temogućnosti promicanjaeuharistijskih tema ukatoličkome tisku.Dr. Jerko Valković govorio je ouvjetima pod kojima se možeprenositi euharistija putemradija i televizije, što je kod naspostala praksa prije petnaestakgodina, s posebnim osvrtom naočitovanja crkvenogaUčiteljstva o tom problemu.Predstavio je i način prijenosaeuharistijskih slavlja uzemljama kao što su Italija,Francuska, Nizozemska,Engleska, Amerika. Svakomedijsko djelovanje uvijek jesamo posredovanje pa nitijedan medij ne može zamijeniti

stvarnu Kristovu prisutnost ueuharistiji ni sakramentalnustvarnost ostalih sakramenataili pak dioništvo u bogoslužju ukrilu stvarne ljudske zajednice,zaključio je dr. Valković. Dr. Mirko Mataušić u svom seizlaganju osvrnuo na praksuprijenosa misnih slavlja uNjemačkoj, gdje je Crkvaposebnim dokumentom iscrpnoregulirala to pitanje. Ustvrdio jekako bilo radijski bilotelevizijski prijenos misnogaslavlja mora biti kvalitetan iprilagođen odgovarajućojliturgijskoj, glazbenoj,misaonoj i sadržajnoj "visini" tese uvijek mora prenositiizravno. Također je istaknuovažnost pripreme radijskih itelevizijskih djelatnika

zaduženih za prijenosliturgijskih slavlja, kao ivažnost priprave župnezajednice, posebnopropovjednika, za taj prijenos.Smjernice namijenjene Crkvina njemačkome govornompodručju stoga pri prijenosueuharistije na radiju i televizijitraže autentičnost,profesionalnost ivjerodostojnost. Matušić jenaznačio i izazove koje predprijenos liturgije stavlja novimedij Internet, koji omogućavai interaktivno praćenjeeuharistijskoga slavlja.Godišnja skupština Hrvatskogadruštva katoličkih novinarazavršena je plodnom izanimljivom raspravomsudionika.

Slavonski Kobaš: Biskup Škvorčević krstio petodijete u obitelji KolundžićSlavonski Kobaš, 29.1.2005.(IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorčević predvodio je 29.siječnja euharistijsko slavlje užupi Slavonski Kobaš i krstiomalog Petra, peto dijete obiteljiPredraga i Eve Kolundžić. Ukoncelebraciji su bili domaćižupnik mons. Mijo Dukić ikancelar Biskupskog

ordinarijata Ivica Žuljević.Radost krštenja s obiteljiKolundžić svojimsudjelovanjem podijelila jerodbina, kao i brojni vjernici idjeca župe.U propovijedi je biskupistaknuo kako izvanjskemeđuljudske podvojenosti isukobljavanja, koja rađaju

vanjskim razaranjima, imajusvoj izvor u nutarnjem stanjunepovjerenja, hladnoće i sveveće osobne udaljenosti ipraznine. Biskup je istaknuokoliko su tragični takvimeđuljudski odnosi, ali jeujedno naglasio koliko jedramatičan odnos nepovjerenjaprema Bogu.

Crikvenica: Blagoslovljena nova kapelicaBriga za bolesnikebriga je cijelogadruštva koje morastvoriti dostojneuvjete za bolesničkuskrb. To je i brigaCrkve koja moraljudima bolest i patnjuprikazati u svjetluevanđelja, dajući timedostojanstvo i novudimenziju bolesnima,poručio je nadbiskupDevčić

Crikvenica, 29.1.2005. (IKA) -U Centru za thalasoterapiju uCrikvenici riječki nadbiskupIvan Devčić blagoslovio je 29.siječnja novu kapelicu Sv.Blaža u župi sv. AntunaPadovanskog. Kapelica jeuređena u prostoriji samogcentra, a misa je, zamnogobrojno osoblje i župljaneslavljena u velikoj dvorani.Obraćajući se djelatnicima ikorisnicima centra nadbiskupse u propovijedi osvrnuo nadvije strane ljudskoga života skojima se svaki čovjek suoči.Jedna je u znaku zdravlja iživotnosti, dok se drugaproživljava kroz bolest itrpljenje. Starozavjetni primjerJoba, pravednika koji trpi,primjer je nedokučive tajneživota. "Staroga Joba, a to jezapravo svaki čovjek, mučipitanje: zašto čovjek trpi iumire, pogotovo ako je k tomejoš i nevin?", rekao jenadbiskup Devčić. Odgovor jeu apsolutnom povjerenju uGospodina, jer od njega čovjekprima dobro, "stoga ne smije

sumnjati kad ga iskušavatrpljenjem i zlom". Kako utrpljenju i smrti pronaći životpokazao nam je Isus Krist, kojisvojom mukom na križuukazuje na novi smisao patnje ipobjedu života nad smrću.Nadbiskup je podsjetio i napastoralne smjernice hrvatskihbiskupa u dokumentu "Nasvetost pozvani" koje govore obrizi Crkve i cijele zajednice zabolesne. Biskupi se obraćajubolesnima da prihvate svojetrpljenje kao oblik sudjelovanjau spasonosnom Kristovutrpljenju te zdravstvenimdjelatnicima koje potiču da svojposao obavljaju "stručno i sljubavlju". No, briga zabolesnike briga je cijelogadruštva koje mora stvoritidostojne uvjete za bolesničkuskrb. To je i briga Crkve kojamora ljudima bolest i patnjuprikazati u svjetlu evanđelja,dajući time dostojanstvo i novudimenziju bolesnima. "Svi smo,dakle, pozvani na aktivnuborbu protiv bolesti i svihostalih oblika ljudskog

trpljenja, kao i na neprestanotraženje zadnjeg smisla života,u koji su uključeni ne samoradost i zdravlje, nego i bolest iumiranje", zaključio jenadbiskup. Župnik fra Ivo Sadrić na krajumise djelatnicima i župljanimaporučio je kako je kapelica sadapostala duhovno srce centra iotvorena je kao znak "damoramo ispunjavati Kristovezapovijedi ljubavi prema Bogui bližnjima". Kapelica jeuređena na inicijativu župnika usuradnji s djelatnicimathalasoterapije. Za ostvarenjetoga projekta župnik zahvaljuježupljanima koji su svojompomoći, i premamogućnostima, sudjelovali uuređenju prostora. Posebnazahvalnost ide glavnojmedicinskoj sestri u Centru zathalasoterapiju Margini Pleše,koja se posebno zauzela zaostvarivanje te zamisli ipreuzela brigu za kapelicupomažući župniku.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Zatvorena Katehetska zimska škola"Primjećujete kako serimokatoličkivjeronauk stalnoproziva, a oni koji gaprozivaju znaju zaštoto čine. Sve vaspozivam na budnost,razboritost i nadijalošku otvorenost",upozorio je kardinalBozanić

Zagreb, 29.1.2005. (IKA) -Podnošenjem izvješća voditeljapedagoških radionica iokruglim stolom s plenarnomraspravom završena je s radomu subotu 29. siječnja,Katehetska zimska škola zavjeroučitelje osnovnih škola.Stručno usavršavanjeosnovnoškolskih vjeroučiteljaorganizirao je Nacionalnikatehetski ured Hrvatskebiskupske konferencije usuradnji sa Zavodom zaškolstvo Republike Hrvatske, aodržano je od 27. do 29.siječnja na Filozofskomefakultetu Družbe Isusove uZagrebu. Katehetsku zimsku školu, nakojoj je sudjelovalo oko 550vjeroučitelja, među kojima suznatan broj predstavljaleredovnice, zatvorio jepredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić. Pozdravljajućisudionike KZŠ, kardinalBozanić istaknuo je kako su onivažna poveznica Crkve i škole,ustvrdivši pritom da je ta vezatijekom povijesti uvijek bilajaka, ali i da ju se ponekadhtjelo silom prekinuti. "I Crkvai škola usmjerene su zajedničkiprema čovjeku s ciljem pomoćimu u rastu i razvoju. Vi,poštovani vjeroučitelji,pomažete djeci i mladima unjihovu rastu na svimpodručjima. U ime Crkveodajem vam priznanje izahvalu", poručio jevjeroučiteljima kardinalBozanić, podsjetivši kako suosobito redovnice u dobakomunizma odigrale velikuulogu u katehetskome radu."Primjećujete kako serimokatolički vjeronauk stalnoproziva, a oni koji ga prozivajuznaju zašto to čine. Sve vaspozivam na budnost, razboritosti na dijalošku otvorenost",upozorio je kardinal, pozvavši

sve koji rade na tome važnomepodručju na složnost izajedničko djelovanje. U ime Zavoda za školstvoRepublike Hrvatske izvješće oradu toga Zavoda podnijela jeprof. Nevenka Lončarić Jelačić,viša savjetnica za školskivjeronauk, upoznavši sudionkeKZŠ s terminima održavanjanatjecanja u vjeronaučnomeznanju na biskupijskim inadbiskupijskim razinama iorganiziranju nastave tih dana.Predstavila je i rad na izradikataloga stručnih skupova, kaoi pitanje primjene pravila onapredovanju nastavnika uzvanje mentora i savjetnika. S programom cjelovitogaspolnoga odgoja unutarškolskoga sustava "TeenSTAR" okupljene jevjeroučitelje upoznalapredsjednica toga programaprof. Kristina Pavlović. Premanjezinim riječima, riječ je omeđunarodnom programuprisutnome u tridesetak zemaljasvijeta, a namijenjen je svimmladim ljudima. Program seizvodi u 7. i u 8. razredimaosnovnih škola, a provode gastručno osposobljeni voditeljiza koje se organiziraju prigodneradionice i stručni skupovi.Program uključuje suglasnost isuradnju s roditeljima, atrenutno ga izvodi stotinjakvoditelja u sedamdesetakosnovnih i srednjih škola uHrvatskoj uz preporukuMinistarstva znanosti,obrazovanja i sporta RH-a uzpotporu Zavoda za školstvoRH-a i Nacionalnogakatehetskog ureda HBK-a.Predsjednica Pavlović posebnoje podsjetila na brojne napadena taj program sa stranerazličitih udruga i medija,osobito u posljednje vrijeme, azapočeli su ih, prema njezinimriječima, homoseksualneudruge. Pozvala je pritom sve

vjeroučitelje da podrže tajprogram kako bi i pritisci protivnjega bili smanjeni.U plenarnoj raspravipredloženo je, uz ostalo, da seorganizira i potpisivanjepeticije podrške tomeprogramu, a bilo je riječi i oostalim konkretnih pitanjimavezanima uz rad vjeroučitelja uškolama te o odnosu školskogavjeronauka i župne kateheze. Govoreći o programucjelovitoga spolnog odgoja"Teen STAR-u" kardinalBozanić je u završnoj riječiupozorio da to nije programHrvatske biskupskekonferencije niti zamjenaškolskome vjeronauku, ali,dodao je, ni da taj programhrvatski biskupi ne odbacuju.Hrvatska biskupskakonferencija, istaknuo jekardinal, odgovorno je ocijenilada je program cjelovitogaspolnoga odgoja Teen STARkoristan za mlade i da Crkva,između različitih programa kojise nude, njega smatranajboljim. "Učinimo daprogram Teen STAR bude štoprisutniji. Provodimo tajprogram. On je koristan zamlade", istaknuo je kardinalBozanić. Nadalje, otvoreno jeizrazio zabrinutost zbogmedijskih pritisaka u javnostina taj program, pozvavšivjeroučitelje da zajedničkinastupaju u javnosti i ostavljajudobar dojam, čime će, kako jerekao, utjecati na donošenjeodređenih sudova u javnosti."Vjeroučitelj je izabranivjernik. On je pozvan u prvomuredu životom, ali i riječjusvjedočiti vjeru te vlastitimprimjerom odgajati djecu imlade", poručio je kardinalBozanić sudionicimaKatehetske zimske škole,zaželjevši im puno uspjeha unjihovu daljnjem radu.

Varaždin: Susret s voditeljima župnih CaritasaBiskup Culej istaknuokako se upravo pospremnosti da sepomogne onima kojisu u nevolji i potrebi,prepoznaje je li netkoIsusov učenik koji činidobro i pomaže svojimbližnjima

Varaždin, 29.1.2005. (IKA) -Caritas Varaždinske biskupijepriredio je 29. siječnjatradicionalni godišnji susret svoditeljima župnih Caritasa napodručju biskupije. Na susretsu bili pozvani predstavnicižupnih Caritasa, ali i onih župakoje još nemaju registriranžupni Caritas. Odazvali su sepredstavnici iz tridesetak

župnih Caritasa, od 73 koliko ihje registrirano u 104 župebiskupije. Sudjelovali su ipredstavnici Caritasova centraza djecu s posebnim potrebamau Čakovcu. Susret je započeo u katedraliUznesenja BDM u Varaždinumisnim slavljem, koje jepredvodio varaždinski biskup

Marko Culej, u zajedništvu spredsjednikom BiskupijskogCaritasa i generalnim vikarommons. Ivanom Godinom,ekonomom Josipom Grošićem,župnikom iz OrehoviceStjepanom Mostečakom ikapelanom u Čakovcu fraAnđelkom Rakhelom.Osvrnuvši se u propovijedi nakatastrofu koja je prije mjesec

14 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

dana pogodila južnu Aziju,biskup je kazao kako je onapotaknula svijet da otvori svojesrce i pruži svoju ruku pomoći."Premda mnogi ljudi misle daje Isus daleko, da Bog spava iza nas se ne brine, i danas Isusželi preko nas ovome svijetusvjedočiti svoju prisutnost. Isusželi da naše ruke budu uNjegovoj službi, kako bi prekonas drugima pružio pomoć.Upravo vi, koji djelujete uCaritasu, oni ste koji žele danasu ovom vremenu djelatnosvjedočiti Isusovu ljubav. Nekai ova euharistija nama budesnaga i okrjepa da neposustanemo na putu činjenjadobra našim bližnjima,pogotovo onima koji su unevolji, koji osjećaju da ih jezahvatila tama noći ibespomoćnost u borbi snjihovim tjeskobama islabostima", rekao je biskupCulej. Zahvaljujući svima nasudjelovanju u misnom slavlju iupućujući završni blagoslov,biskup je kazao kako se upravopo spremnosti da se pomogneonima koji su u nevolji ipotrebi, prepoznaje je li netkoIsusov učenik, koji čini dobro ipomaže svojim bližnjima. Zatim je susret djelatnika ivolontera Caritasa nastavljen udvorani Biskupskogordinarijata, gdje su pozdravneriječi uputili predsjednik iravnatelj Biskupijskog Caritasamons. Ivan Godina i Ante Šola,a dijelu susreta bio je nazočan i

biskup Culej. Ravnatelj Šolazahvalio je svimpredstavnicima župnih Caritasana dosadašnjoj vrlo uspješnojsuradnji, čiji su rezultati bilividljivi u svim akcijamapomoći. Napomenuo je kako jes područja Varaždinskebiskupije za stradale od potresai plimnog vala u južnoj Azijiprikupljeno oko 600.000 kuna,od čega 420.000 kn u novcu požupama, 50.000 kn donirano jes tog područja pozivima nadonacijski telefon, a darovanaje i prirodna izvorska voda uvrijednosti 120.000 kuna. No,najbitnije je da je iskazanasolidarnost s onima u nevolji ipotrebi, ustvrdio je Šola,dodavši kako informacije sterena pokazuju da se požupama na karitativnom planumnogo radi, te da se unapređujerad župnih Caritasa i sudjelujeu akcijama Hrvatskog iBiskupijskog Caritasa. Pozvaoje nazočne da ustraju ukaritativnom radu, koji jeneophodan u današnjemdruštvu, u kojem su svi pozvanina djelovanje. "Vaš rad nijenimalo beznačajan, gledajući scrkvenog, ali i socijalnogstajališta. Ustrajte u svojimuvjerenjima i djelovanju.Nadam se da ćemo svi zajednoiznaći način kako ostvariticiljeve. No, među ljudimakojima pomažete, treba stvaratisvijest da se ne može ništapostići bez osobnogangažmana. Svi ste vi pozvaniangažirati se onoliko koliko to

zaista možete, da ne bi stradalevaše obitelji, zato nastojteuključivati druge suradnike,osobito mlade", zaključio jeŠola. Potom je izlaganje o temi"Srednja životna dob - traženjesmisla" održao voditeljbiskupijskog Obiteljskog ibračnog savjetovališta BrankoPagadur. Osobito se osvrnuo nakrize smisla života kojenajčešće pogađaju ljude srednježivotne dobi, kazavši kako nakrize treba gledati kao na Božjumilost koja potiče nasuočavanje s novim životnimiskustvom i poziva na ponovansusret s Bogom. Napomenuo jekako srednja životna dob nijesamo vrijeme nesigurnosti, većtreba biti i vrijeme traženjanovih alternativnih životnihusmjerenja, novih mogućnostiza odlučujuće promjene isvjedočenje djelatne konkretneljubavi, kao što je mnogisvjedoče upravo svojim radomu Caritasu.U posljednjem dijelu susretapredstavnici župnih Caritasapredali su i ukratko obrazložiligodišnja izvješća o svom radu.Na susretu je dogovoren ijednodnevni zajednički izletpredstavnika župnih Caritasa,koji bi se priređivao jednomgodišnje radi boljegmeđusobnog upoznavanja iunapređenja zajedništva.Zajednički susret zaključen jeobjedom u Caritasovoj pučkojkuhinji u Varaždinu.

Đakovo: Biskupijski seminar za župne glazbenesuradnike

Predavanja zašezdesetak župnihglazbenika iz cijeleĐakovačke iSrijemske biskupijeodržali su mo. VinkoSitarić i mo. IvanAndrić

Đakovo, 29.1.2005.(IKA/BTU) - U velikoj dvoraniTeologije u Đakovu održan je29. siječnja seminar za župneglazbene suradnike pod temom"Korizma i Sveto trodnevlje".Seminar je priredio Biskupijskiured za crkvenu glazbu, a za tuprigodu okupilo se šezdesetakžupnih glazbenika iz cijeleĐakovačke i Srijemskebiskupije. Predavači su bilivoditelj Biskupijskog ureda zacrkvenu glazbu mo. VinkoSitarić te voditelj Biskupijskeglazbene škole mo. IvanAndrić. Nakon pjevanogamolitvenoga uvoda sve nazočnepozdravio je đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,koji je istaknuo važnost takvihseminara te podsjetio na uloguĐakovačke biskupije naglazbenom području tih

prostora, koju je još u svojedoba isticao i poznati osječkiglazbenik Franjo Kuhač. Mo. Andrić izvijestio je odjelovanju Biskupijskeglazbene škole koja je za prvih15 polaznika započela s radomtekuće akademske godine.Škola obuhvaća nekolikosegmenata obrazovanja:liturgika, vokalnost, dirigiranjei sviranje. Mo. Sitarić podsjetiona glazbena događanja iaktivnosti u organizacijiBiskupijskoga ureda:nacionalno zahvalno hodočašćeu Rim od 6. do 9. studenoga2003., regionalne smotrezborova u proljeće 2004.godine sa zaključkom da će sete smotre u buduće održavati umjesecu listopadu. Podsjetio jei na prošli seminar za župne

glazbene suradnike s temom"Darovne pjesme i pjesmesrijemskim mučenicima" koji jebio priprava za proslavu 1700.obljetnice srijemskih mučenikasa središnjim slavljem uSrijemskoj Mitrovici 26.listopada 2004. Upoznao jeokupljene i s radomBiskupijskog ureda za crkvenuglazbu, koji od ove godine imai honorarnog djelatnika DarijaKusturu te vlastiti pečat. Nakon kratkog odmora i okrepeslijedila su stručna predavanjavezana za temu seminara. Mo.Sitarić govorio je o povijesno-teološkom vidu korizme ianalizi pripadajućih pjesama upjesmarici "Pjevajte Gospodupjesmu novu". Istaknuo jepotrebu povezanosti Rimskogmisala, lekcionara i pjesmarice

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

u glazbenom oblikovanjuliturgijskog slavlja jakihvremena. To je novost uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji, jer se od glazbenikatraži praćenje ulaznih ipričesnih pjesama u Misalu tepronalaženje odgovarajućihpsalama ili pjesama upjesmarici "Pjevajte Gospodupjesmu novu". Analizirajućipjesmaricu uočilo se danedostaje određen brojuglazbljenih psalama kao ipredloženih ulaznih i pričesnihpjesama iz Misala. Slijedilo je izlaganje mo.Andrića na temu "Svetotrodnevlje: teološko-liturgijskorazumijevanje i glazbeno

uređenje". Predavač jenapomenuo da je riječ o danimakoji su vrhunac pashalnogaotajstva koje ima svojeutemeljenje u slavljima prveCrkve već od 4. st. Uglazbenom smislu potrebno jepronaći načina da se istaknejedinstvo Trodnevlja skulminacijom u Vazmenombdjenju. To je bio konkretangovor o uređenju liturgijskihslavlja Velikog četvrtka,Velikog petka i Vazmenogbdjenja. Izrađen je prijedlogglazbenog uređenja tihnajvažnijih dana u liturgijskojgodini. Slijedio je praktični dioseminara u kojem su seobrađivale i vježbale neke odpjesama ponuđenih u tiskanim

glazbenim materijalima. Nakraju seminara slijedila jeplenarna diskusija u kojoj subili izneseni neki od gorućihproblema župnih glazbenihsuradnika - od rada s zborom,odabira pjesama do praktičnihpitanja, kao što je nabavkapjesmarica. Glazbeni materijaliseminara dostupni su naInternet stranici Đakovačke iSrijemske biskupije:http://djakovo.hbk.hr, uizborniku Glazba ili se mogunaručiti u Biskupijskome ureduza crkvenu glazbu (tel.031/802-227 ili 031/821-103;ili na adresi Strossmayerov trg5, 31400 Đakovo).

Varaždinske uršulinke proslavile blagdan sv. AnđeleBiskup Culejpredvodio slavlje utijeku kojeg je s.Florijana Gojšićproslavila 60., a s.Gracija Rajković 25.obljetnicu polaganjazavjeta

Varaždin, 29.1.2005. (IKA) -Blagdan svoje utemeljiteljicesv. Anđele Merici, varaždinskeuršulinke proslavile susvečanim misnim slavljem,koje je 29. siječnja usamostanskoj crkvi RođenjaIsusova u Varaždinu predvodiovaraždinski biskup MarkoCulej. Tim su slavljem ujednodvije uršulinke proslavile iobljetnice polaganjaredovničkih zavjeta. 84-godišnja sestra FlorijanaGojšić, rodom iz Rečice kodKarlovca, proslavila je 60.obljetnicu polaganja zavjeta,dok je s. Gracija Rajković (54),rodom iz Gradišta kraj Županje,inače osobna tajnica biskupaCuleja, proslavila 25. obljetnicuzavjeta.U slavlju su sudjelovala djeca imladi iz župa u Varaždinu iokolici, u kojima uršulinkepomažu u pastoralnom radu.Uoči misnog slavlja pozdravneriječi svima je uputilapoglavarica samostana s.Mihaela Dumbović, koja jeistaknula kako se timzahvalnim slavljem upućujezahvala Bogu za sve redovniceuršulinke koje su slijedile svojuutemeljiteljicu sv. AnđeluMerici u tijeku proteklih 470godina, ali osobito zaslavljenice koje su ostale vjernesvojim obećanjima, koje ćeobnoviti u tijeku slavlja.Pozdravila je predvoditeljaslavlja biskupa Culeja isuslavitelje kancelara biskupijemons. Antuna Perčića,duhovnika sestara u Varaždinupreč. Franju Biškupa i župnika

Stjepana Najmana, rodbinu s.Florijane iz Karlovca, djecu,mlade i druge vjernike iz župau kojima djeluju sestre: sv.Nikole i sv. Josipa izVaraždina, Biškupca,Kneginca, Kućan Marofa iPetrijanca, kao i prijateljice iprijatelje sv. Anđele koji danasu svijetu nastoje i žele živjetikarizmu te svetice. Prijateljicesv. Anđele potom su izvelescenski prikaz o njezinu životu,uvevši nazočne u euharistijskoslavlje. Varaždinski biskup pozvao jevjernike da u svoje molitve utijeku mise ugrade zahvaluBogu za život sestara, osobitoslavljenica, te njihovu vjernost iljubav prema Isusu kojem supredale svoje srce i svoj život tekojeg nastoje u svome životuslijediti i proslaviti.U propovijedi je biskuppotaknuo okupljene da Boguzahvale, ne samo za dvijeredovnice koje su slijedileKrista kako bi ovaj svijet bionovi Božji svijet, nego i začitav redovnički stalež jer to jepoziv u Crkvi i za Crkvu."Bogu su potrebni ljudi da senjima posluži poput AnđeleMerici, a to su ljudi koji suspremni svoje darove isposobnosti staviti Kristu naslužbu ljubavi. Krenimo i svimi u tu školu ljubavi, premaizvoru ljubavi, krenimo naKalvariju, jer križ i žrtva suznak ljubavi. Dopustimo da tajizvor ljubavi iz Isusova srcabude i naša snaga koja nas vodikako bismo u ovaj svijet unijeli

ljubav i nastojali da Krist budeslavljen, a čovjek poštivan",zaključio je biskup. Nakonpropovijedi slavljenice suobnovile svoja redovničkaobećanja te se nakoneuharistijske službe i susrele sKristom pod prilikama kruha ivina. Riječima zahvale na krajuse svima obratio duhovnik preč.Biškup, osobito zahvalivšibiskupu Culeju na predvođenjuslavlja te čestitavšislavljenicama srebrni idijamantni jubilej. S. Florijana Gojšić rođena je19. kolovoza 1920. u Rečicikod Karlovca. Redovničke jezavjete položila 27. siječnja1945. u Varaždinu, gdje je iprovela čitav svoj redovničkivijek. Za geslo uzela je riječi"U Tebe se, Gospodine,uzdam". U početku je pomagalau spremanju škole i konvikta, akad je zgrada škole oduzeta,sudjelovala je u gradnji zgradena imanju sestara, na kojemdanas živi Zajednica Cenacolo.Na imanju je radila na uzgojupovrća u vrtu i na polju, a idanas marljivo uzgaja povrće icvijeće za potrebe samostana.S. Gracija Rajković rođena je16. kolovoza 1950. godine uGradištu kod Županje. Zavjeteje položila 27. siječnja 1980. uVaraždinu. Radila je kaokatehistica u župi i dječjemvrtiću uršulinki u Gračanima uZagrebu. Bila je i provincijalnatajnica, a od 1998. radi kaoosobna tajnica biskupa Culeja uBiskupskom ordinarijatu uVaraždinu.

16 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Don Bosco fest 2005.I ove godine festivalokupio najboljeskladatelje,tekstopisce, aranžere ipjevače koji djeluju napodručju salezijanskihžupa, oratorija,katoličkih misija iškolskih centara udomovini i inozemstvute je izvedeno i 20novih skladbi

Zagreb, 30.1.2005. (IKA) -Četvrti festival duhovne glazbe"Don Bosco fest 2005.", uorganizaciji glasila salezijanskeobitelji "Don Bosco danas" ičlanova Komisije za pastoralmladih, održan je 30. siječnja iove godine u župnoj crkviMarije Pomoćnice nazagrebačkoj Knežiji. Riječ je ofestivalu koji nijenatjecateljskoga karaktera, apokrenut je 2002. godine napoticaj uredništva glasila "DonBosco danas" u povodu 80.obljetnice dolaska salezijanacau Zagreb (1922-2002) i 30.obljetnice osnutka Hrvatskesalezijanske provincije (1972-2002). Na samom početku nazočne uprepunoj crkvi pozdravili suvoditelji Adrijana Tolj i GoranRanogajec, a potom i don PejoOrkić, delegat za pastoralmladih Hrvatske salezijanskeprovincije, koji je rekao kakosu mladi koji će nastupiti nafestivalu svjesni don Boscoverečenice da onaj tko želi bitiuspješan mora imati ljubav usrcu i biti strpljiv na djelu."Ono što je don Bosco govoriomladima svoga vremena,govori i današnjoj mladeži.Ovaj festival jest način da

pomladimo lice Crkve, ali ipotvrda da mladi danas žele bitiaktivni protagonisti Crkve",zaključio je don Pejo Orkić.Na festivalu je izvedeno 20novih skladbi glazbenihskupina i vokalnih solista izZagreba (Knežija, Jarun,Podsused, Rudeš), Rijeke,Splita, Dubrovnika (NoveMokošice) i Zadra, ali i izBosne i Hercegovine - Žepča iZovika. Tako je i ove godinefestival okupio najboljeskladatelje, tekstopisce,aranžere i pjevače koji djelujuna području salezijanskih župa,oratorija, katoličkih misija iškolskih centara u domovini iinozemstvu. Izvođači su pjevalina matricu, a svaku pjesmupratio je posebni spot.Osim mladih, na festivalu jenastupila i Kristijana Ujkica,koja je na samom početkuotpjevala "Ave Maria", a potomi pjesmu Whitney Houston"Jesus Loves Me". Osim toga,pjesmom s prošlogodišnjegafestivala nastupila je i plesnaskupina "Flor Kilaz" u znaksjećanja na velikoga plesačaGorana Kolareka koji se svakegodine odazivao Boscofestu, akoji je smrtno stradao proteklegodine.Na samom kraju festivala,

nazočnima se obratio i njegovravnatelj don Vitomir Zečević,koji se zahvalio svimizvođačima, nazočnima,brojnim sponzorima i svimaonima koji su na bilo koji načinpomogli organiziranje festivala.Potom su svi izvođači zajedno sKristijanom Ujkicom otpjevalihimnu festivala "Pozdravprijatelju". Osim svećenika,redovnika, redovnica,bogoslova i velikog brojavjernika, festivalu je nazočio idon Tadeo Lewicki, dekanFakulteta za komunikacije priPapinskom sveučilištu"Salesianum" u Rimu.Glazbeni ravnatelj festivalačetvrti put bio je DragutinSiladi, a medijski pokroviteljifestivala bili su Narodni radiote Televizija Sljeme Z1, čiji ćegledatelji moći pogledati isnimku festivala. U crkvi je zatu prigodu podignuta pozornicas popratnim sadržajima:rasvjetom, svjetlosnim efektimai ozvučenjem, kao i dva videozida preko kojih su gledateljimogli pratiti spotove i ono štose događa na pozornici.Organizator se pobrinuo da navrijeme izađe i nosač zvuka sasvim skladbama, tako da suposjetitelji po cijeni od 50 knmogli kupiti CD festivala.

Zimsko planinarsko hodočašće na Svetu GeruSamobor, 30.1.2005. (IKA) -Tradicionalno zimskoplaninarsko hodočašće na SvetuGeru bilo je u nedjelju 30.siječnja. Po lijepom zimskomdanu okupilo se više stotinaplaninara iz cijele Hrvatske, anešto i iz susjedne Slovenijekako bi pokraj kapelice Sv. Ilijena najvišem vrhusjeverozapadne Hrvatskeliturgijskim slavljem proslaviliGospodina. Euharistijskoslavlje predvodila su dvojicagrkokatoličkih svećenika MileVranešić i Milan Stipić terektor zagrebačke Bogoslovije

preč. Mijo Gorski. Nadahnutupropovijed preč. Gorskitemeljio je na Isusovu govoruna gori, kada je uspostavljenaljestvica novih kršćanskihvrednota teško razumljiva djeciovoga svijeta, ali onima kojivjeruju biblijskom Bogu jespasonosni put otkupljenja isvjedočenja ljepote života uvjeri. Na kraju liturgijskogslavlja čuvar svetišta Sv. Ilijena Svetoj Geri preč. MileVranešić zahvalio je Bogu nadaru divnog dana, svimplaninarima koji su se odvažilidoći na to planinarsko druženje,

općini Žumberak na brizi okočišćenja snijega na prilaznojcesti kako bi bila savršenopripremljena za prihvatmnogobrojnih hodočasnika kaoi upravi Parka prirodeŽumberak - Samoborsko gorjena organizaciji logorskih vatri iponudi toplih napitaka i toplogaplaninarskog jela. Nakonsilaska sa Svete Gere u Sošice,gdje su planinare čekaliautobusi i osobna vozila mnogisu pohodili Jazovku gdje su sepomolili za duše mnogihpoginulih nevinih hrvatskihžrtava.

Duhovna obnova za dragovoljce i djelatnike CaritasaZagrebačke nadbiskupijeZagreb, 30.1.2005. (IKA) - UCentru za bolji svijet naZavrtnici u Zagrebu od 28. do30. siječnja održan je seminarza djelatnike CaritasaZagrebačke nadbiskupije tedragovoljce župnih Caritasa.Trodnevni seminar započeo je upetak 28. siječnja, a vodio ga je

dr. Tomislav Ivančić.Sudjelovalo je dvjestotinjakosoba od kojih su neke skupinedošle iz udaljenijih Caritasovihkuća, a neke iz župnih Caritasaizvan Zagreba. Na završetkuseminara voditelju Ivančićuzahvalila je ravnateljicaCaritasa Jelena Brajša, koja je i

sama sudjelovala na svimpredavanjima. Istaknula je kakoje sve što je na susretu rečenodoživjela kao izazov i pozivdjelatnicima i dragovoljcimaCaritasa za jedan veliki koraknaprijed u duhovnom pogledu.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Blagdan sv. Ivana BoscaNa svečanomumisnom slavlju u crkviGospe Loretske uArbanasimanadbiskup Prenđaizložio "program" donBoscove svetosti

Zadar, 30.1.2005. (IKA) - Uočiblagdana sv. Ivana Bosca 30.siječnja svečano misno slavlje ucrkvi Gospe Loretske uArbanasima predvodio jezadarski nadbiskup IvanPrenđa. U pozdravnoj je riječinadbiskup Prenđa salezijanskimsvećenicima koji djeluju u tojžupi čestitao blagdanutemeljitelja njihova reda,poželjevši da i dalje žive donBoscovu karizmu odgajanjamladih koji su "uvijek bililjubav i skrb Crkve". Pozdravioje i nazočnost 20 zadarskihsvećenika predvođenihdekanom dekanata Zadar-Istokdon Mladenom Kačanom,rekavši da je to svjedočanstvobratske uzajamnosti, podrške izajedništva u pastoralu smladima. Nadbiskup ih jepozvao da ostvaruju pastoralpomognuti primjerima svetaca ida budu veliko srce koje ćepoput don Bosca privlačitimlade i biti im poticaj uostvarenju duhovnih zvanja.Župnik Gospe Loretske donNiko Šošić je rekao da je donBoscov odgojni sustav temeljenna razumu, vjeri i ljubavi, te idanas donosi obilat plod, a iznjega je izrastao i uzorni donBoscov učenik, sveti DominikSavio. Poželio je da se mladene tretira kao kratkoročniproblem o kojem se razgovara,nego da to postane stvarnosttrajnog djelovanja, izražavajućinadu da će konkretniminicijativama zaživjeti i proglas

Godine mladih u nadbiskupiji. U propovijedi je nadbiskupPrenđa izložio "program" donBoscove svetosti, zapisan i naplavim majicama dječjegžupnog zbora "Dominik Savio"iz Arbanasa: Budi veseo;Ispunjaj svoje dužnosti i budipobožan; Čini dobro drugome."Radost je najbolji sadržajkojeg možemo ponuditidrugome. Želimo doživjetiradost koja je put svetosti,način osvajanja srca iotkrivanja Božjeg očinstva",rekao je nadbiskup Prenđa,dodavši da je vedrina uvijekkrasila don Boscovoodgojiteljsko svećeničko lice.Ispunjavanje dužnosti je školaživota i svetosti, a Božjanaklonost se uvijek očitujeonima koji su odgovorni zapovjerene zadatke. "Ponudimomladima životne vrednoteutemeljene na Evanđelju IsusaKrista. Ponudimo im svojusvjedočku riječ koja je u skladus ponašanjem i životom u istini.To je najveći dar i najsnažnijaodgojna metoda. Ta je riječneprolazna. Njoj je zajamčenaplodnost i rast. Ona jeuvjerljiva, nikad se nezaboravlja i ne prezire",istaknuo je nadbiskup Prenđa,upitavši kolike riječi odgojitelja"umru na putu od govornika dosrca mladog čovjeka". To jeozbiljno pitanje, možda izgledadramatično i pesimistično, alinije, nego je istina koja nas

izaziva, poručio je nadbiskup,potaknuvši na razmišljanje oraskoraku između riječi kojimazahtijevamo nešto od mladih ipostupanja u životu. Svjedočitivrednote evanđeljapodrazumijeva zahtjevangovor, no zahtjevnost su mnogiprihvatili i ona je jamstvobudućnosti, poručio je. "Možda je jedna od slabosti uodgoju mladih strah odzahtjevnosti, strah od istinekoju treba kazati i ponude kojaizgleda teška. Jer, stvoren jeambijent u kojem se šansa zadijalog s mladima vidi upopuštanju. Pustimo ih pa ćemoih imati. Pustimo ih, nezahtijevajmo, pa ćemo moćirazgovarati s njima. A Isus idon Bosco nisu tako postupali.Premda su doživljavali klonućai zaustavljanja, čekali su idočekali mnoge da krenu zanjima i budu njihovinasljedovatelji", istaknuo jenadbiskup, dodavši da Isus nijeuzmakao i "razvodnio ponuduspasenja". I stupovi Crkve supojedinci koji su shvatili iprihvatili zahtjevnost Evanđeljakao jamac životnog uspjeha.Nadbiskup je potaknuo namolitvu za plodonosan odgojkoristeći odgojne metodesvetaca, koji su "primjer nesamo riječju, nego iostvarenim". Poželio je da Bogoplodi riječi koje odgajateljisiju i podari im snage u davanjunovog lica Crkvi i društvu.

Novi voditelji Zajednice bračnih susreta IvanecNa redovitom susretuu Lepoglavi za novevoditelje izabraniDragica i VilimKolarić

Lepoglava, 30.1.2005. (IKA) -Članovi Zajednice bračnihsusreta Ivanec okupili su se 30.siječnja u Lepoglavi naredovitom mjesečnom susretu.O temi "Bolesti braka" izlagalisu bračni par Slađana i MarijanKončevski, a nazočnima seobratio i lepoglavski župnik

Andrija Kišiček. Na susretu jeizabran i novi voditeljski bračnipar zajednice Dragica i VilimKolarić iz Ivanca. Za njihovezamjenike izabrani suDubravka i Darko Stanko. Nasusretu je ujedno priređendoček u Zajednicu jednognovog bračnog para iz župe

Klenovnik. Na područjuVaraždinske biskupije, odnosnoRegije sjever Hrvatskezajednice bračnih susreta,bračni parovi organizirani su upet zajednica, a među njima jejedna od aktivnijih ona uIvancu.

Dan posvećenog života u ŠibenikuO tome koliko smouronili u euharistijuovisi i naša, crkvena,uspješnost u služenjuspašavanja svijeta,upozorio biskup Ivas

Šibenik, 30.1.2005. (IKA) -Redovnice i redovnici Šibenskebiskupije u povodu Danaposvećenog života okupili su se30. siječnja na molitvenomslavlju u katedrali Sv. Jakova uŠibeniku. Slavlje koje sesastojalo od molitve Večernje,euharistijskog klanjanja iprocesije s Presvetim pokatedrali predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas. "Euharistija

je srce života Crkve i srceživota svake redovničkezajednice. Poziv upućenosobama posvećenog života jepoziv na nasljedovanjeKristova djela. Uzimati na seboli i grijehe svijeta i liječiti ihu njegovoj ljubavi", poručio jebiskup Ivas okupljenimredovnicama i redovnicima."Uronimo u euharistiju kroztajnu svoje mjesne Crkve čiji

smo konstitutivni dio. O tomekoliko uranjamo u euharistijuovisi i naša crkvena uspješnostu služenju spašavanja svijeta",rekao je šibenski biskup. Unastavku slavlja redovnice iredovnici predstavili su odnosprema euharistiji i njezinoštovanje u svojim zajednicama iu duhovnostima njihovihutemeljitelja.

18 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan sv. Ivana Bosca u RijeciDon Boscova ljubavprema mladima izrazje njegove ljubaviprema Isusu, istaknuoje nadbiskup Devčić

Rijeka, 30.1.2005. (IKA) -Župa Marije Pomoćnice uRijeci proslavila je 30. siječnjablagdan sv. Ivana Bosca.Euharistijsko slavlje u prepunojcrkvi predvodio je riječkinadbiskup Ivan Devčić, kojegje, kao i mnogobrojne vjernike,na početku pozdravio domaćižupnik Niko Cvitkušić.U propovijedi je riječki

nadbiskup ukazao na Boscovusposobnost odgajanja mladih."Don Boscova ljubav premamladima je izraz njegoveljubavi prema Isusu i obratno:njegova ljubav prema Isusu jeuobličena i konkretizirana unjegovoj ljubavi premamladima. To je temeljna normakršćanskog odgojitelja",istaknuo je nadbiskup. Poručio

je odgojiteljima da odgajati neznači samo prenositi znanje,nego pomagati mladomčovjeku da postane zrela,slobodna i odgovorna osobakoja će biti najprije sposobnagospodariti sobom, kako bimogla biti suvereni subjekt umnogim situacijama iodnosima, tj. u društvu u kojemživi i djeluje.

Koncert u povodu feste sv. VlahaU dubrovačkojkatedrali održanaautorska večerskladatelja,glazbenika i klapskogvoditelja KrešimiraMagdića

Dubrovnik, 30.1.2005. (IKA) -U povodu feste sv. Vlaha iDana grada Dubrovnika udubrovačkoj katedrali GospeVelike održan je 30. siječnjagala koncert - autorska večerKrešimira Magdića.U programu su sudjelovaliDubrovački simfonijskiorkestar, klape "Subrenum","Linđo N" i "Smokvica",Capella Ragusina" i mješoviticrkveni pjevački zbor "Don J.Salečić" iz Smokvice. Solisti su

bili Ilka Zec Đapo (sopran), IvoGrgurević (bariton), MarojeBrčić (gitara) i Margit Cetinić(orgulje). Dirigent je bio ZlatanSrzić, a recitatori u programuDarko Kavain i Frane Perišin.Skladatelj i glazbenik, klapskivoditelj i pjevač KrešimirMagdić radi kao violinist uDubrovačkomu simfonijskomorkestru. Osnivač je i voditeljdalmatinskih klapa "Maestral","Linđo N" i ansambla zahrvatsku ranu glazbu "Capella

Ragusina". Dobitnik je brojnihnagrada na festivalima i članraznih strukovnih udruga.Posebno se skrbi za hrvatskusakralnu glazbenu baštinu, te jeprikupio i obradio stotinjakbožićnih pjesama i kolendi.Vrijedno je izdvojiti Spomen-plaketu koju je primio iz rukukardinala Franje Šepera za svojumjetnički doprinos jubilarnojproslavi 1000. Feste svetogVlaha u Dubrovniku 1972.godine.

Sv. Ivan Bosco proslavljen na splitskom KmanuSlavlje predvodioprovincijalFranjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja fra ŽeljkoTolić

Split, 31.1.2005. (IKA) - Usplitskoj župi Marijepomoćnice kršćana na Kmanusvečanim misnim slavljem 31.siječnja proslavljen je blagdansv. Ivana Bosca. Euharistijskoslavlje predvodio je provincijalFranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja fraŽeljko Tolić, uz koncelebracijužupnika don Ante Vasilja i donMladena Delića te ostalihsvećenika Splitsko-makarske

nadbiskupije koji su došliuveličati slavlje.U propovijedi se provincijalTolić posebno obratio ženama -majkama i djevojkama,upozoravajući ih kakobudućnost svijeta nije u politici,nego u njihovim rukama kaomajkama i moliteljicama,onima koje daju toplinu istvaraju dom u predanosti.Muškarcima je za uzor njihovaponašanja stavio don Bosca

koji je znao dati sebe, ali izauzeti se za druge.Blagdanskom slavlju prethodilaje trodnevnica koja se sastojalaod krunice i duhovnihpromišljanja o slikama iz životadon Bosca koje su pripremalikrizmanici i salezijancisuradnici. Trodnevnicu jepredvodio župnik Klisa donMiro Šestan.

Kotoriba: Biskup Culej blagoslovio novouređeni dioDoma za starije i nemoćne osobe

Dom u Kotoribiotvoren je prije sedamgodina, a danas je unjemu smješteno 60-tak osoba

Kotoriba, 31.1.2005. (IKA) -Dnevni boravak za starije osobei pomoć u kući, u sklopu većpostojećeg Doma socijalneskrbi za starije i nemoćne osobeu Kotoribi, otvoren je naprigodnoj svečanosti 31.siječnja. Novouređeni dioDoma otvorila jepotpredsjednica Vlade iministrica obitelji, branitelja imeđugeneracijske solidarnostiJadranka Kosor, a blagoslovioga je varaždinski biskup MarkoCulej, uz sudjelovanjegeneralnog vikara mons. IvanaGodine i drugih svećenikadonjomeđimurskih župa. Nasvečanosti su, osim ministriceKosor i biskupa Culeja,govorili i međimurski županBranko Levačić, načelnik

Općine Kotoriba ZoranRadmanić, predsjednikUpravnog vijeća DomaAnđelko Ribič te ravnatelj IlijaDuspara. U uređenje iopremanje prostora za dnevniboravak od 150 četvornihmetara te izobrazbu osoblja udomu u Kotoribi Ministarstvoje protekle godine uložilo1.265.000 kuna, a poduprijet ćei program pomoći i njege ukući. Tim će projektom bitiobuhvaćeno oko 200 starijih inemoćnih osoba starijih od 65godina s područja donjegMeđimurja, odnosno općinaKotoriba, Donja Dubrava,Donji Vidovec, Sveta Marija iGoričan, gdje je i do petinastanovništva starija od 65godina.

Dom u Kotoribi otvoren je prijesedam godina, a danas je unjemu smješteno 60-tak osoba.Programi dnevne skrbi ostarijima i pomoći u kućiprovode se od prije dvamjeseca, i to ne samo uKotoribi, kao zasad jedinommjestu u Međimurskoj županiji,nego i u još osam mjesta uHrvatskoj, od Belog Manastirado Šibenika. Namjera im jepodići i unaprijediti kvalitetuživota osoba treće životne dobi,educirati o zdravijem načinuživota, a također i osiguratiradno-okupacijske aktivnostikroz radionice, kulturne,sportske i zabavne aktivnosti tesusrete i druženja.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nadbiskup Hočevar na zagrebačkoj KnežijiU župi Marijepomoćnice salezijancisvečano proslaviliblagdan sv. IvanaBosca

Zagreb, 31.1.2005. (IKA) -Blagdan sv. Ivana Boscasvečano je proslavljen 31.siječnja u župi Marijepomoćnice na zagrebačkojKnežiji u kojoj djelujusalezijanci. Svečanu večernjumisu zajedno s više svećenikapredslavio je beogradskinadbiskup i metropolitStanislav Hočevar. Na početku mise pozdravneriječi u ime Hrvatskesalezijanske provincije te svihžupljana uputio je don MarijanLovrić, zahvalivši senadbiskupu što je prihvationjihov poziv predslaviti misuna sam blagdan Ivana Bosca,budući da je i on kako je rekao"duhovni sin sv. Ivana Bosca -salezijanac". Osvrnuvši se nastanje u današnjem društvu,nadbiskup Hočevar zaključio jekako više nema dovoljnomladih i djece, premda svakodijete sa sobom donosi upaljenonovo svjetlo nade za budućnostčovječanstva. Ustvrdio je kako je sv. IvanBosco znao nadići ono što je usvima nama velika opasnost, ariječ je o isticanju

individualnosti i samo jednečovjekove dimenzije, tako štoje naglašavao zajedništvo ukojem je naša snaga, jer je Bogzajedništvo ljubavi. Govoreći,pak, o jedinstvu Crkve,nadbiskup Hočevar istaknuo jekako je potrebna međusobnapovezanost, zbližavanje istoka izapada, sjevera i juga, te da jesamo Crkva ona zajednica kojaspašava svijet. Govoreći o Katoličkoj crkvi uHrvatskoj, rekao je kako jepotrebno da upravo ona kaonajveća zajednica vjernikakatolika na ovim prostorimaučini sve kako bi u cijelomjugoistočnom dijelu Europe svikatolici, pa i oni u dijaspori, bilipovezani i podržani te kako bi uvećem zajedništvu moglisurađivati i osiguravatibudućnost. Obraćajući se zatimmladima, rekao je kako jemladost vrijeme za svetost."Mlad čovjek ne trebapredmete već osobe. Zato je sv.Ivan Bosco pred mladogačovjeka postavio osobu IsusaKrista, potpunoga čovjeka,onoga koji je objedinio prošlosti budućnost, materijalno iduhovno", rekao je. On je

također istaknuo kako jepotrebno da mladi u sebiizgrade potpuno jedinstvoizmeđu želja, volje i htijenja,između spoznaje i ljubavi,između tjelesnog i duhovnog, teda imaju u sebi snagu IsusaKrista, jer mladima trebaotvoriti najveću mogućuperspektivu, a to je vječnost. Na misi je pjevao zbor župeMarije pomoćnice. Na krajumise župnik don Mirko Režekzahvalio je nadbiskupuHočevaru što je zajedno s njimaslavio misu, ali i don AntiStojiću koji je kroz tri dana natrodnevnici kojom su sežupljani pripravili za samblagdan sv. Ivana Bosca, od 28.do 30. siječnja predvodio mise ipropovijedao te istaknuo kakonas Bog kada ga ljubimo šaljebližnjima kako bismo nosilinjihove poteškoće, baš kako štoje i sv. Ivan Bosco nosio bremesvojega vremena. Trodnevnicu su svojimpjevanjem uzveličali zbor župeMarije pomoćnice, te sastavi"Sve boje ljubavi" i " MarijinoZrno".

U Podsusedu proslavljen sv. Ivan BoscoPodsused, 31.1.2005. (IKA) -Svoga nebeskog župnogzaštitnika sv. Ivana Boscaistoimena župa u Podsuseduproslavila je 31. siječnjasvečanim misnim slavljimakoja su okupila mnoštvovjernika Podsuseda i okolnihžupa, osobito mladih, čiji jetorinski svetac nebeskizaštitnik. U župi kojom odnjezina ustanovljenja 1942.godine upravljaju salezijanciutemeljitelj te družbe vrlo jeomiljen. U župnoj crkvi Sv.Ivana Bosca, izgrađenoj iposvećenoj 1939.,prijepodnevne mise predvodilisu svećenici iz salezijanskekuće u Podsusedu. Misu zadjecu i mlade u podnepredslavio je don Anto Stojić izzagrebačkog Salezijanskogkatehetskog ureda. Upropovijedi mladima, govorioje o "optimalnom razvijanjuBožjih darova", na čemu jegradio svoje odgojnodjelovanje sv. Ivan Bosco,

nastojeći iz svakog mladogčovjeka "izvući" one najboljedarove koje mu je dao Bog, učemu je u velikom dijelu iuspijevao. Svečanu središnju misupredslavio je rektor zagrebačkeBogoslovije preč. Mijo Gorski.U propovijedi je oslikao lik iživotno djelo sv. don IvanaBosca, talijanskog svećenika,utemeljitelja družbesalezijanaca, po čijemodgojnom uzoru salezijanci idanas djeluju među mladima.Istaknuo je osobito njegovuzauzetu brigu za odgojzapuštene muške mladeži, kojuje skupljao s ulica Torina,sjevernotalijanskog grada ukojem je živio i djelovao, a kojise u 19. stoljeću razvijao uindustrijski grad, u kojem jebilo mnogo nezbrinute isiromašne mladeži. U Torinu jedon Bosco za njih osnivao prveoratorije, svojevrsnaodgojilišta, u kojima je

siromašne, nezbrinute i uliciprepuštene mladiće odgajao iosposobljavao za različitezanate, vodeći ih molitvom,igrom i radom na pravi put.Mnogi su od tih mladićazahvaljujući don Boscu krenulipravim putem u život, a neki odnjih postali su i svećenici. Posvom odgojnom djelovanju,don Bosco je uzor odgojiteljaza sva vremena, kazao jeizmeđu ostaloga propovjednik,dodavši da su takvi odgojiteljipotrebni i danas, kada su mladiizloženi čak i većimpogibeljima i utjecaju ulice,negoli u don Boscovo doba. Sv.don Bosca stavio je za uzorvjernicima, osobito roditeljima,u njihovu odgovornomroditeljskom pozivu. Zaproslavu blagdana župnogzaštitnika vjernike Podsusedatrodnevnicom je duhovnopripravljao isusovac o. ZvonkoVlah.

20 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret mladih svećenika u ĐakovuBiskupi Srakić iHranić na susretu kojije u bogoslovnomsjemeništu okupiočetrdesetak svećenikazaređenih od 1995. do2004. godine

Đakovo, 31.1.2005.(IKA/BTU) - U Bogoslovnomsjemeništu u Đakovu održan je31. siječnja susret mladihsvećenika zaređenih od 1995.do 2004. godine. Teme susretabile su "Isusova briga za osobes posebnim potrebama", "Brigaza osobe s posebnim potrebamaogledalo vjerodostojnostisvećenikove službe" i "Iskustvai očekivanja obitelji - roditeljaosoba s posebnim potrebama ususretu sa svećenikom".Četrdesetak je svećenika,zajedno s đakovačkim isrijemskim biskupom dr.Marinom Srakićem, pomoćnimbiskupom dr. Đurom Hranićem,duhovnikom mr. BožeRadošom i trojicom predavača,susret započelo molitvomsrednjega časa u kapeliBogoslovnoga sjemeništa,nakon čega su slijedilapredavanja u auli sjemeništa.Profesor biblijske teologije naTeologiji u Đakovu mr. MarkoTomić izlagao je o Isusovustavu i odnosu prema osobamas posebnim potrebama,istaknuvši kako je Isusovpristup različitim kategorijamaljudi pouzdanje i osobnanaklonost. Isus liječi čovjeka,tjelesne bolesti, grijeh kaosuuzročnika bolesti te različitapsihička oboljenja. Kao rezultatIsusovih zahvata osobaozdravljenjem izlazi iz svojeizoliranosti. Govoreći o smisluozdravljenja, mr. Tomić jerekao kako su ozdravljenja dio

Isusova naviještanja koja nisusebi svrha. Isus pokazujekarakter Kraljevstva Božjega.Mr. Tomić govorio je i otrpljenju, a predavanje jezaključio porukom kako jekršćanska dužnost nositi bremejedni drugih.O brizi za osobe s posebnimpotrebama kao ogledaluvjerodostojnosti svećenikoveslužbe govorio je vojni kapelani biskupijski povjerenik zapastoral osoba s invaliditetom injihovih obitelji AlojzKovaček. Istaknuo je kako bi ususretu s osobama s posebnimpotrebama Crkva i crkvenislužbenici trebali trajnoiščitavati znakove vremena i uodnosu prema njima izvršavatisvoje poslanje. Svećenicima jerekao kako u pastoralu sosobama s posebnim potrebama"testiramo sebe i odgovaramosi na pitanje kako stojimo snašim povjerenjem u Boga, je linaša vjera živa i jesmo li jespremni prenijeti drugima".Vlč. Kovaček govorio je i opristupu sakramentima, onepoznavanju i strahu odrazličitosti te o zajednici "Vjerai svjetlo". Istaknuo je kako sevjerodostojnost svećeničkogapoziva i poslanja očituje usvećeničkom svakidašnjempastoralnom radu. Uz molitvu iredovite aktivnosti kojetrebamo činiti, osobe sposebnim potrebama nesmijemo izgubiti iz vida ipropustiti u njima prepoznati

Kristovo lice. Istinski susret snjima obogatit će naše životnoiskustvo, pomoći će nam da seosjetimo "siromasima duhom",oplemenimo svoju osobnost iobnovimo svoj identitetsvećenika, zaključio je vlč.Kovaček i pozvao svećenike dase upuste u susret s osobama sposebnim potrebama.O iskustvu i očekivanjimaobitelji i roditelja osoba sposebnim potrebama u susretusa svećenikom govorio je članBiskupijskoga povjerenstva zapastoral osoba s invaliditetom injihovih obitelji dr. vet.Branimir Domac. Mlade jesvećenike nastojao upoznati sbiti problema - odnosimaizmeđu "normalnih i zdravihljudi" s djecom s posebnimpotrebama. Istaknuo je kako tadjeca nisu bolesna, nego susamo drugačija od drugih.Pokušao je u svom predavanjuprenijeti saznanje da u takvojdjeci postoji velika ljepota iduhovnost koju treba otkriti i utome uživati. "Ja osobno živimdva života - jedan život nasnormalnih i život s osobomposebne potrebe, sa svojimsinom Markom. Život s njim jesasvim jedan drugi svijet",svjedoči dr. Domac.Nakon predavanja upriličen jesusret s biskupima, na kojemuje biskup Srakić podsjetiosvećenike na Godinueuharistije, pozvavši ih nekaposebnu pozornost usmjereprema slavljenju euharistije.

Marija Bistrica: Trajna formacija mladih svećenikaNa susretu trajneformacije mladihsvećenika Zagrebačkenadbiskupije uHodočasničkom domu"Salve Regina" uMariji Bistrici održani seminar za formacijusinodskih animatora

Zagreb, 1.2.2005. (IKA) -Dvodnevni susret trajneformacije svećenikaZagrebačke nadbiskupijezaređenih u posljednje trigodine održan je u ponedjeljaki utorak, 31. siječnja i 1.veljače, u Hodočasničkomdomu "Salve Regina" u MarijiBistrici. Na početku susreta, uponedjeljak navečer, koji jevodio zagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak sudionicisu se osvrnuli na upravozavršeni Teološko-pastoralnitjedan koji je imao za temu"Četrdeseta obljetnica završetkaDrugoga vatikanskog sabora:očekivanja - ostvarenja -izazovi". Biskup Mrzljakprisjetio se kako je kao mladisvećenik i sam sudjelovao uprovedbi koncilskih zaključaka

te istaknuo njegovu važnost iaktualnost i danas, a mladi susvećenici posebno istaknuliznačenje liturgijske obnovekoju je iznjedrio Sabor. Drugog dana susreta održan jeseminar za formaciju sinodskihanimatora. To je prvi u nizuseminara kojim će bitiobuhvaćeni svećenici te župnianimatori kao i animatoriredovnika i redovnica ivjeroučitelja na dekanatskojrazini te predstavnici crkvenihpokreta i udruga. Odosadašnjem tijeku pripremesinode sudionike je upoznaotajnik Sinode Tomislav Markić,a o zadaćama budućihsinodskih animatora kao i onačinu odvijanja predsinodskihrasprava u župnim i drugim

zajednicama govorila jedjelatnica u Tajništvu SinodeVerica Kraš. Istaknuto je kakoje cilj predsinodskih raspravane samo dobiti odgovore napitanja iz radnih listova, nego ipotaknuti bolju komunikaciju užupnim i drugim zajednicamate ojačati zajedništvo u njima.Nakon toga sudionici su u dvijeskupine, koje su vodile VericaKraš i volonterka Sinode ŽeljkaVakula, održali oglednupredsinodsku raspravu na temuformacija svećeničkihkandidata. Po završetkurasprave predstavnici pojedinihskupina prikazali su rezultaterasprave te su se pozitivnoizrazili o tijeku seminara ipredloženom načinu održavanjapredsinodskih rasprava.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

U Hrvatskoj nedostatak katoličkih školaNovinarsku nagradu"Posvećeni život"dobili SvjetlanaMartinović, novinarkaHrvatskoga katoličkogradija, za cikluspriloga u emisiji"Redovništvo Crkve uHrvata", a nagradu ukategoriji mladognovinara do 25godina dobio jeBranimir Stanić,novinar "GlasaKoncila"

Zagreb, 1.2.2005. (IKA) - Upovodu IX. Svjetskog danaposvećenog života, koji Crkvaslavi na Svijećnicu 2. veljače, usjedištu Hrvatske unije višihredovničkih poglavarica(HUVRP) i Hrvatskekonferencije viših redovničkihpoglavara (HUVRP) održana je1. veljače konferencija zanovinare na kojoj je bilo riječi odjelovanju redovnica iredovnika u Hrvatskoj.Posebni naglasak stavljen je narad katoličkih škola kojeredovnice i redovnici drže i ukojima rade. PredsjednicaHUVRP s. Emila Barbarićiznijela je kratku povijestkatoličkog školstva uHrvatskoj, rekavši kako jeredovništvo dalo temeljekatoličkom školstvu uHrvatskoj. Iznijela je podatakda u Hrvatskoj danas djelujedeset katoličkih srednjih školaod kojih su četiri osnovane unovije vrijeme, a njih pet suosnovali redovnici i redovnice.O svojim iskustvima u školstvu

i o problematici školstvagovorio je i ravnateljSalezijanske gimnazije u Rijecidon Niko Tunjić, koji je dodaokako su katoličke škole oneškole koje u cijelosti izgrađujuosobu intelektualno iopćeljudski te da su to školemase koje izgrađuju pojedince.Ravnateljica zagrebačkeŽenske opće gimnazije "Sestaramilosrdnica" BerislavaGrabovac smatra da bi državatrebala jače poduprijetiotvaranje katoličkih škola uHrvatskoj. "One svojimprogramima mladima nudecjelovitost znanja, jasan pogledna svijet, kršćanski svjetonazor,a polaznici su lišeni svakemanipulacije", rekla je s.Berislava. Prema njezinimriječima, u zemljama s manjekatolika nego u Hrvatskoj imaviše katoličkih škola. Izrazila jenezadovoljstvo što se današnjehrvatsko društvo olako odričevažnosti katoličkih škola kojesu u povijesti imale važnu ulogu vjeri i kulturi hrvatskoga

naroda. Istaknula je kako jeprva katolička srednja škola uZagrebu otvorena 1845.zaslugom Sestara milosrdnica.One su već 1848. uveleinstituciju školovanja učiteljakoje je trajalo sto godina, doukinuća 1945., dolaskomkomunizma na vlast. Nakon radnog dijela prvi putdodijeljene su novinarskenagrade "Posvećeni život" kaopriznanje za najboljanovinarska dostignuća koja navjerodostojan način prikazujuživot i djelovanje redovničkihosoba i zajednica. Nagrade za2004. godinu dobili suSvjetlana Martinović,novinarka Hrvatskogakatoličkog radija, za cikluspriloga u emisiji "RedovništvoCrkve u Hrvata", a nagradu ukategoriji mladog novinara do25 godina dobio je BranimirStanić, novinar "GlasaKoncila".

Mons. Valentin Pozaić novi pomoćni biskup Zagrebačkenadbiskupije

Papa Ivan Pavao II.patru Pozaićudodoijelio je titulunaslovnoga biskupaPićna u Istri

Zagreb, 2.2.2005. (IKA) –Apostolska nuncijatura uRepublici Hrvatskoj priopćilaje da je u srijedu 2. veljače u 12sati u Vatikanu objavljenavijest da je papa Ivan Pavao II.imenovao dr. ValentinaPozaića, DI, profesorakršćanske etike naFilozofskome fakultetu DružbeIsusove u Zagrebu, pomoćnimbiskupom Zagrebačkenadbiskupije i dodijelio mutitulu naslovnog biskupapićanskoga (Pićan u Istri). Pater Valentin Pozaić rođen je15. rujna 1945. godine u MarijiBistrici u brojnoj obitelji Jankai Agate rođene Salar, koji suveć pokojni. Nakon završeneosnovne škole, koju je pohađaou Selnici i Bedekovčini,sjemenišnu gimnaziju upisujena zagrebačkoj Šalati. Pozavršetku drugoga razredastupa u Družbu Isusovu.Filozofsko-teološki studijpohađa na Filozofsko-

teološkom institutu DružbeIsusove u Zagrebu. Zasvećenika je zaređen 24. lipnja1973. godine, a nakon ređenjastudij nastavlja u Rimu naPapinskome sveučilištuGregorijani gdje je 1975.godine postigao bakalaureat izmoralne teologije, a 1984.godine na istome je sveučilištui doktorirao. Od 1977. do 1979.godine član je uredništvaHrvatskoga programa RadioVatikana. Nakon završenogastudija vraća se u Zagreb ipreuzima službu profesoramoralne teologije naFilozofsko-teološkom institutuDružbe Isusove. Od 1990. do1994. godine predavao je naPapinskom sveučilištuGregorijani u Rimu. Profesor jekršćanske etike na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu. U znanstvenom se radu osobitoističe na području bioetike te jena Filozofsko-teološkom

institutu Družbe Isusoveosnovao i Centar za bioetiku, aistraživanja je vršio iusavršavao se u svojojspecijalizaciji u Americi iEuropi: na "Joseph and RoseKennedy Institute of Ethics" uWashingtonu, na "LinacreCentre for Health Care Ethics"u Londonu te na "InstitutoBorja de Bioetica" u Barceloni. Od 1990. godine član je VijećaHrvatske biskupskekonferencije za nauk vjere, atakođer je i član VijećaHrvatske biskupskekonferencije za obitelj teduhovni asistent Udruženjakatoličkih liječnika. Od 1994. do 2000. godine bioje rektor Kolegija DružbeIsusove na Jordanovcu.Objavio je mnogo znanstvenihčlanaka u stručnim časopisima,a autor je i više knjiga spodručja moralne teologije.

22 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Predstavljen Caritasov Nacionalni programza razvoj struktura kućne njege u BiH i SCG

Program provodiCaritas u BiH uzpotporu NjemačkogCaritasa i NjemačkogMinistarstva zazajedničkugospodarsku suradnjui razvoj

Sarajevo, 28.1.2005.(IKA/KTA) - U prostorijamaKatoličkog školskog centra"Sveti Josip" u Sarajevupredstavljen je 28. siječnjaNacionalni program za razvojstruktura kućne njege u Bosni iHercegovini, Srbiji i CrnojGori, 2004. - 2007. Programprovodi Caritas u BiH uzpotporu Njemačkog Caritasa(Deutscher CaritasVerband) iNjemačkog Ministarstva zazajedničku gospodarskusuradnju i razvoj(Bundesministerium fuerwirtshafltliche Zusammenarbeitund Entwicklung).Nazočne je pozdravio direktorCaritasa BK BiH mons.Bosiljko Rajić te ukratkoprikazao povijest djelovanjaCaritasa, koji je bio osobitodjelotvoran u najtežim ratnimvremenima. Napomenuo je daCaritas BiH već šestu godinuprovodi projekt kućne skrbistarih i bolesnih osoba u BiH.Zahvalio je svima koji supomogli u njegovu pokretanju irazvijanju. Direktor CaritasaVrhbosanske nadbiskupije dr.Pero Brkić istaknuo je željudjelatnika Caritasa da pomogneljudima koji su gurnuti namargine društva. Podsjećajućina riječi nekadašnjegnjemačkog kancelara HelmutaSchmidta, kazao je da državakoja se ne brine za stare,bolesne i invalide nije vrijednada preživi. Napominjući daprema nekim informacijamasamo u gradu Sarajevu živi oko4000 starih i nemoćnih osobakoji nemaju nikoga svog,istaknuo je da Caritas prekosvoje patronažne službe želi jošbolje i organiziranije pomagatitakvim ljudima kako bidostojno čovjeka mogli živjetisvoju starost.Predstavnik njemačkogMinistarstva za gospodarskusuradnju i razvoj kazao je da

njemačko Veleposlanstvo uBiH sa zanimanjem prati ovajprojekt koji se provodi naregionalnoj razini te se uklapa usmjernice Pakta za stabilnost. Utijeku više godina bit ćeuloženo više od milijun eura itaj projekt će biti dobar primjersuradnje nevladinihorganizacija i vladinog sektorau nastojanju da se pomognestarim i bolesnim osobama.U ime predsjednika BK BiHbiskupa dr. Franje Komarice,koji je ujedno i predsjednikCaritasa BK BiH, kao i u imeostalih članova BK BiH radostzbog pokretanja projektaizrazio je generalni tajnik BKBiH mons. Ivo Tomašević.Zahvalio je biskupijskimCaritasima u Sarajevu, Mostarui Banja Luci kao i Caritasu BKBiH što, pomažući nemoćnimai bolesnima, svijetu pokazujuljepše lice Crkve koja u svijetuželi biti svjedok Božje ljubavi.Zahvalio je i prijateljima izNjemačke za ovu i svaku drugudosadašnju pomoć ljudima uBiH. Izrazio je želju da ovajprojekt Caritasa pokrene imnoge druge ljude u BiH, aposebno ljude iz vlasti i onekoji su napustili ovu zemljuostavljajući svoje najbliženezbrinute, otvore svoje srce ipomognu ljudima za koje senema tko pobrinuti. Mons.Tomašević na kraju jeblagoslovio sedam novihautomobila koji će djelatnicimapatronažne službe pomoći dabrže i lakše pomognu starima ibolesnima.Program je nastao na temeljuCaritasova dugogodišnjegdjelovanja u okviru kućne njegeza stare i nemoćne osobe uBiH. Uz pomoć Caritasovihpartnera i donatora, stalnomizobrazbom osoblja i volonterate uvezivanjem s drugimCaritasovim projektimapostignuta je kvalitetna usluga

za korisnike kao i dobrasuradnja s civilniminstitucijama kao i ostalimpartnerima iz srodnihorganizacija. Koordinatorprojekta je Caritas BK BiH,dok će njegovu implementacijuna sebe preuzeti CaritasVrhbosanske nadbiskupije,Sarajevo, Caritas BiskupijeBanja Luka i Caritas BiskupijaMostar-Duvno i Trebinje-Mrkan.Korisnici projekta su osobe upotrebi, slabijeg imovinskogstanja kojima je propisanakućna njega prema nalazu ipreporuci liječnika, starijeosobe, nepokretne i polu-pokretne, hendikepirane ibolesne osobe. Programobuhvaća medicinske uslugekao što su mjerenje tlaka,mjerenje šećera u krvi,previjanje rana, kontrolauzimanja terapije, davanjeterapije i sl. Takođerprogramom su predviđenenemedicinske i savjetodavneusluge kao što su razgovor,savjetovanje pacijenata,savjetovanje članova obitelji,animiranje volontera,pripravljanje toplih obroka kaoi njihovo donošenje, plaćanjeračuna, nabavka namirnica,presvlačenje i sl. Program će seimplementirati kroz mobilnetimove kućne njege. Svaki timčine dvije medicinske sestre ijedna domaćica odnosnonjegovateljica. Timovi ćedjelovati u Sarajevu, Mostaru,Banjoj Luci, Derventi i Doboju.Izobrazba i animiranjevolontera za pomoć mobilnimtimovima bit će važan dio uimplementaciji programa.Suradnja s partnerima,institucijama, vladinim inevladinim organizacijamaintenzivirat će se u tijekuprograma.

Biskup Komarica primio veleposlanika HumphreysaMeđunarodnazajednicanezadovoljnapovratkom Hrvata napodručje RepublikeSrpske

Sarajevo, 28.1.2005.(IKA/KTA) - Banjolučkibiskup i predsjednik Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine Franjo Komaricasusreo se 28. siječnja uSarajevu sa šefom DelegacijeEuropske komisije u BiHveleposlanikom MichaelomHumphreysom. U dužemotvorenom razgovoru bilo je

riječi ponajviše o problemimavezanim za prognanike,izbjeglice i raseljne osobe spodručja BiH. O tojproblematici biskup Komaricaje razgovarao prije desetakdana u sjedištu Europskekomisije u Bruxellesu o čemuje bio obaviješten iveleposlanik Humphreys. On jepotvrdio biskupu da je

međunarodna zajednicaposebno nezadovoljnapovratkom i održivimostankom na području entitetaRepublika Srpska i nadodao dase moraju uložiti dodatni naporikako bi se učinkovitijepomoglo svima koji se želevratiti u svoj zavičaj. To seposebno odnosi na desetinetisuća prognanih Hrvata iz

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Bosanske posavine i banjolučkeregije. VeleposlanikHumphreys je, između ostalog,istaknuo da predstavnicimeđunarodne zajednice sazanimanjem iščekuju rezultateskorašnjeg tripartitnog sastankadomaćih političara u Sarajevukao i akcijama koje će nakontoga uslijediti. Biskup Komarica jeveleposlanika također upoznaos nekim konkretnim planovimai akcijama koje poduzimaKatolička crkva u Bosni iHercegovini u koristzalječivanja još uvijek

otvorenih rana nedavnoga rata izajedničkog suživota ljudi,naroda i vjerskih zajednica napodručju BiH i njezinogokruženja. Tako ga jeobavijestio da će se u Sarajevuod 25. do 27. veljače održatiredovni godišnji susretpredsjednika biskupskihkonferencija osam zemaljajugoistočne Europe na kojemuće se raspravljati, izmeđuostalog, i o aktualnojhumanitarnoj i socijalnojsituaciji mnogih žitelja civilneregije. Biskup Komarica usvojstvu predsjednika BK BiHslužbeno je pozvao

veleposlanika Humphreysa da usvojstvu šefa delegacijeEuropske komisije sudjeluje naspomenutom skupu što je on sazadovoljstvom i prihvatio.Biskup Komarica predstavio jei više projekata odgojno-obrazovne i socijalne naravikoje Banjolučka biskupija kaniostvariti kao svoj doprinospoboljšanju aktualne situacijemnogih stanovnika na tompodručju. VeleposlanikHumphreys obećao je da će sasvojim suradnicima razmotritimogućnosti konkretne pomoćitim projektima.

U Sarajevu održan prvi susret vjerničkih društavaNa susretu se okupilopedesetakpredstavnika izdvadesetak vjerničkihdruštava, udruga,molitvenih ikaritativnih skupina

Sarajevo, 29.1.2005.(IKA/KTA) - Prema zaključkuBiskupske konferencije Bosne iHercegovine, a u organizacijiVijeća za laike, uVrhbosanskom bogoslovnomsjemeništu u Sarajevu održan je29. siječnja prvi susretpredstavnika vjerničkihdruštava s područjaVrhbosanske metropolije.Okupilo se pedesetakpredstavnika iz dvadesetakvjerničkih društava, udruga,molitvenih i karitativnihskupina. Među predstavnicimaje bio veliki broj mlađihvjernika laika. U uvodnoj riječipredsjednik Vijeća za laikebanjolučki biskup FranjoKomarica istaknuo je kako je to"jedinstveni povijesni dan zaKatoličku crkvu u ovoj zemlji,a posebno za vjernike laike",jer koliko je poznato, nikada sedosad na tim prostorima nijemogao upriličiti zajedničkisusret većeg broja formalno ilineformalno već postojećihvjerničkih društava, udruga,zajednica i skupina, što jediljem svijeta već odavnoredovita praksa. Biskup jeistaknuo kako je cilj susretaustanoviti koliko i kakvihvjerničkih društava, udruga,skupina i zajednica postoji napodručju Vrhbosanskemetropolije odnosno BiH, i jesuli ta društva javna ili privatna tezakonito osnovana. Susretom setakođer željelo posvijestiticrkveni nauk o katoličkomlaikatu i upoznati nazočne scrkvenim propisima zaosnivanje i djelovanjekatoličkih društava te se, uskladu s odlukom BK BiH ivažećim crkvenim normama tedržavnim Zakonom o slobodivjere i pravnom položajuCrkava i vjerskih zajednica u

BiH, pristupi organiziranjulaika po uzoru na mnoge drugezemlje. Prigodno predavanje okatoličkom laikatu u naukuCrkve održala je voditeljicaBiskupijskog centra "Sv. Josip"u župi Lištani kod Livna MarijaJurković, prikazujući stanjedruštva i Crkve u BiH.Govorila je i o prevažnoj ulozivjernika laika u Crkvi i svijetukako ju tumače suvremenidokumenti Crkve. BiskupKomarica pozvao je okupljeneda tekst toga predavanjapozorno prouče sve vjerničkeudruge, društva ili skupine te ganastoje primijeniti u svomapostolskom životu idjelovanju. Zatim supredstavnici svakog odvjerničkih društava, udrugaodnosno skupina u kratkomizlaganju progovorili o svomdjelovanju i ustroju. Došlo jedo izražaja kako su vjernicilaici željni produbljenogduhovnog života i osobnogvećeg socijalnog i karitativnogdjelovanja u svojoj župiodnosno okolini. Mole biskupei svećenike da im u tomepomognu. Posebno je bilauočljiva crkvenost i vjernostcrkvenoj hijerarhiji, upravoonako kao to predviđajucrkveni dokumenti o mjestu iulozi vjernika laika u Crkvi.Zatim je biskup Komaricapredstavio što sve Zakonikkanonskoga prava govori ovjerničkim društvima kojamogu biti javnog ili privatnogkaraktera ali uvijek s izričitomdozvolom mjerodavne crkvenevlasti. Zaključio je kako uVrhbosanskoj metropoliji,odnosno u BiH, postoje brojnadruštva, udruge i organizacijevjernika laika koje su nastalespontano, ali nisu sve u duhucrkvenog zakona formalno i

zakonito ustanovljene. Ukazaoje na potrebu da se na tompodručju uvede više reda ipravne sigurnosti. Potaknuo jenazočne predstavnike da sada,na temelju dobivenih pravnihnormi, poduzmu što je nužnoda se osigura zakonitostpostojanja i djelovanja njihovihdruštava, zajednica ili udruga,posebno onih koja žele da im seprizna pravna osobnost koja biimala učinka također i nagrađanskom području u skladusa spomenutim Zakonom.Tajnica vijeća dr. Klara Ćavarzatim je govorila oorganiziranom laikatu, posebnoonom kojega preporučuje SvetaStolica i sam Sveti Otac. Tajorganizirani laikat je proširenpo desetinama tisuća župa istotinama biskupija u zemljamasvih kontinenata, a za kojega sesvojevremeno svim srcemzalagao i bl. Ivan Merz.Nadovezujući se na to izlaganjekao i na raspravu koja jeuslijedila, biskup Komarica jeobjavio nakanu BK BiH da uzovogodišnji blagdan bl. IvanaMerza 10. svibnja bude islužbeno ustanovljenjeorganiziranog laikata napodručju bosansko-hercegovačkih biskupija.Najavio je da će krajem veljačeSarajevo i Banju Luku posjetitipredstavnici Papinskog vijećaza laike i organiziranoga laikataTalijanske BK. Najavio jetakođer kako će se u ranoproljeće organizirati još takvih isličnih susreta na kojima ćezacijelo moći sudjelovati ipredstavnici drugih društava,udruga odnosno zajednicavjernika laika kojima to ovogaputa nije bilo moguće. Susret jezavršen molitvom i pjesmom.

24 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sjednica Vijeća za obitelj BK BiHCrkva treba i morareagirati u obranuživota i ljudskogdostojanstva ukonkretnim kritičnimsituacijama kada sepojave u društvu

Sarajevo, 29.1.2005.(IKA/KTA) - Vijeće za obiteljBiskupske Konferencije Bosnei Hercegovine održalo je 29.siječnja svoju prvu sjednicu unovom sastavu. Sjednici jepredsjedao pročelnik Vijećavrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić. Na početkusjednice za novog tajnikaVijeća izabran je vlč. JozoTomić. Uz predstojeći Danživota Vijeće za obiteljanaliziralo je prigodnu porukupod naslovom "Odgovornostpred darom života". Istaknutoje kako Crkva treba i morareagirati u obranu života iljudskog dostojanstva ukonkretnim kritičnimsituacijama kada se pojave u

društvu. Poruke bi trebale biti ialarmantnije, a ne tekdeklarativno intonirane. Vijećeje istaknulo potrebuuključivanja crkvenihinstitucija kako bi se ponudilakonkretna moralna isavjetodavna pomoć osobama iobiteljima kojima i kada je tonužno potrebno.U tom smislu bilo bi potrebnoporaditi na otvaranju obiteljskihsavjetovališta, ali iskoristiti imogućnosti koje nudeelektronski mediji i katoličkitisak. Članovima Vijećapredstavljen je pripremljenitekst za tiskanje Direktorija zapastoral obitelji. Direktorij ćeposlužiti kao pomoć i orijentirna području pastorala obitelji i

braka u mjesnoj Crkvi. Vijećeje nadalje, na temeljudokumenata crkvenogučiteljstva o euharistiji,razmotrilo prijedloge zapromicanje svetosti idostojanstva euharistije sposebnim osvrtom na obiteljskookružje. Tako su istaknutedodirne točke obitelji ieuharistije u sljedećimtrenucima: slavljenje nedjeljnemise; sudjelovanje obitelji uproslavi svetkovine Tijelova itijelovske procesije; nošenjePresvetoga u obiteljske kućebolesnicima; priprava obiteljina prvu pričest djece i duhovnaasistencija osoba koje se nalazeu neredovitim obiteljskim ibračnim situacijama.

Sjednica Vijeća za ekumenizam BK BiHOd ekumenskihdogađaja na raziniCrkve u BiH saslušanje izvještaj o sastankubiskupa i episkopa 4.studenoga 2004. uTrebinju, oekumenskiminicijativamapojedinih biskupa narazini vlastitihbiskupija, kao i oteološkim radovima stog područjaobjavljenih proteklegodine

Sarajevo, 31.1.2005.(IKA/KTA) - U tajništvu BKBiH u Sarajevu održan je uponedjeljak 31. siječnja petiradni susret Vijeća zaekumenizam BK BiH kojemuje predsjedao mostarski biskupRatko Perić.Vijećnici su pregledali zapisnikprošloga zasjedanja, zatimsaslušali izvještaj PredsjednikaVijeća na temu "EkumenizamKatoličke crkve na općoj imjesnoj razini". Nastavili su srazrađivanjem idejeorganiziranja "Ekumenskogdana" na području biskupija uBiH, koji bi se održavao u

sklopu siječanjske redoviteMolitvene osmine za jedinstvokršćana te odlučili predložitibiskupima da tu inicijativu islužbeno utemelje.Od ekumenskih događaja narazini sveopće Crkvepredsjedatelj je skrenuopozornost sudionika naznanstveni skup u Rimu (Roccadi Papa), koji je prirediloPapinsko vijeće za jedinstvokršćana od 11. do 13.studenoga 2004. godine, nakojem se raspravljalo o stanjuekumenizma među katolicimasvih uzrasta i zadaća u povodu40. obljetnice koncilskoga

dekreta Unitatis redintegratio.Od ekumenskih događaja narazini Crkve u BiH saslušan jeizvještaj o sastanku biskupa iepiskopa održanog 4. studenoga2004. godine u Trebinju, te oekumenskim inicijativamapojedinih biskupa na razinivlastitih biskupija kao i oteološkim radovima s togpodručja objavljenih tijekom2004. godine.S radošću su se osvrnuli naprvorazredni ekumenskidogađaj Božićne poslaniceepiskopa i biskupa u BiH, kojaje našla odjeka u domaćemvjerskom i svjetovnom tisku.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Irak: Izlazak na izbore "vjerska obveza"Bagdad, 26.1.2005. (IKA) -Kaldejski katolički nadbiskupKirkuka Louis Sako pozvao jekršćane na sudjelovanje napredstojećim izborima u Iraku,ističući kako je to njihova"nacionalna i vjerska obveza".U razgovoru za misijskuagenciju Asianews nadbiskupje izrazio uvjerenje daterorističke prijetnje neće

spriječiti birače. Dok na relativno sigurnomsjeveru Iraka mnogi polažunade u izbore, na jugu zemljeprevladava sumnja. Takokaldejski katolički patrijarhBagdada Emmanuel III. Dellynije siguran hoće li ljudi uopćebiti u stanju koristiti svojegrađansko pravo. U razgovoru

za katoličku agenciju SIRpatrijarh je istaknuo kako suulice zatvorene i nema javnogprijevoza pa će mnogima,osobito starijima, biti inemoguće doći do glasačkihmjesta. Patrijarh smatra da seizbori mogu održati samo uzjamčenje sigurnosti.

Kenija: Vjerski poglavari pozivaju na okončanjeetničkih sukobaNairobi, 26.1.2005. (IKA) -Kršćanske i muslimanske vođeu Keniji pozvali su Vladu daokonča krvave sukobe izmeđunaroda Masai i Kikuyu. Premaizvještaju misijske agencije"Misna" samo je od početkagodine u tim sukobima ubijeno

47 osoba. Kenijska biskupskakonferencija i nadbiskupglavnoga grada NairobijaRaphael Ndingi Mwanaa Nzekipozvali su političare naiznalaženje mirnog rješenja

sukoba. I kenijskomuslimansko vijeće zalaže seza brzu i djelotvornuintervenciju vlasti. Uzrokiznenađujuće rasplamsanogsukoba su gospodarski interesi,osobito borba za pristupizvorima vode.

Krakov: Međunarodna znanstvena konferencija obiskupu Strossmayeru

Katedra za hrvatski,srpski i slovenski jezikInstituta za slavenskufilologijuJagiellonskogsveučilišta priređujekonferenciju"Jugoslavizam,ekumenizam, Europa"

Krakov, 27.1.2005. (IKA) -Katedra za hrvatski, srpski islovenski jezik Instituta zaslavensku filologijuJagiellonskog sveučilišta uKrakovu priređuje od 28. do30. travnja međunarodnuznanstvenu konferencijuposvećenu biskupu Josip JurajuStrossmayeru pod nazivom"Jugoslavizam, ekumenizam,Europa". Na konferenciji se želipredstaviti lik i djeloStrossmayera, preteču

suvremenog ekumenizma,političara i istaknutogkulturnog mecenu, tvorca idejeo hrvatskoj Toscani, premakojoj bi se južni Slaveniujedinili ponajprije na temeljukulturne suradnje. Kotizacija za konferencijuiznosi 80 PLZ. Organizatorsnosi troškove smještaja zapredavače. Zainteresirani zakonferenciju trebaju dostavititemu i sažetak izlaganja (koje

ne smije prelaziti 20 kartica)organizatoru do 31. siječnja naadresu: Instytut FilologiiSlowianskiej UJ, al.Mickiewicza 9/11, 30-120Krakov Poljska (s napomenomStrossmayer na omotnici) ili nae-mail:mczerw@vela.filg.uj.edu.plViše obavijesti može se vidjetina web stranici:http://www.uj.edu.pl/dispatch.jsp?item=konferencje/display.jsp&confer=89.

Koeln: Pravoslavni kršćani na proslavi Svjetskogdana mladihKoeln, 27.1.2005. (IKA) - Ipravoslavni kršćani pridružit ćese slavlju Svjetskoj danamladeži u kolovozu u Kolenu,istaknuo je grčko-pravoslavnimetropolit u NjemačkojAugoustinos. Na predavanjupriređenom u Bonnu metropolitje ocijenio kako su odnosi sKatoličkom crkvom vrlo dobri.Grčko-pravoslavna crkva, koja

okuplja 1,2 milijuna vjernika,treća je po brojnosti Crkva uNjemačkoj. Još uvijek se raspravlja o tomeda se slavlje otvorenjapredstojećeg Svjetskog danamladih održi na tri mjesta - uKoelnu, Bonnu i Duesseldorfu,no još ništa nije odlučeno. UKoelnu upravo boravi

prireditelj Papinih putovanjabiskup Renato Boccardo kojiutvrđuje organizacijskepojedinosti boravka pape IvanaPavla II. u Njemačkoj. Papaneće sudjelovati na otvaranjusvečanosti 16. kolovoza, većdolazi dva dana kasnije.Na proslavi se očekuje okomilijun mladih hodočasnika izcijeloga svijeta.

Nizozemska: Dva "blagdanska" neradna dana godišnjeDen Haag, 27.1.2005. (IKA) -Nizozemska Vlada razmišlja ouvođenju dva neradna dana zasve zaposlenike. Oni bi zatimsami odlučili hoće li ostati kodkuće na kršćanske blagdane iliblagdane neke druge religije,

piše 27. siječnja dnevnik"Trouw". Ministricagospodarstva Karien vanGennip taj je prijedlog nazvala"doprinosom integraciji" teznakom da će nizozemskodruštvo poštivati vjerske

običaje doseljenika. Premasadašnjim propisima poduzećasmiju uskratiti zaposlenicimaneradni dan ako nije riječ o"državno utvrđenom"kršćanskom blagdanu.

26 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

U Vatikanu predstavljena Papina poruka za korizmu2005. (1)

Na konferenciji zanovinare istaknutaneka goruća pitanja skojima se suočavasuvremeni svijetvezano uz stariju dob,koja su osobitoaktualna u zapadnomsvijetu

Vatikan, 27.1.2005. (IKA) - Udvorani Ivana Pavla II.Tiskovnog ureda Svete Stoliceodržana je tiskovnakonferencija na kojoj jepredstavljena Poruka SvetogOca za korizmu 2005. na temu"On je život tvoj, tvoj dugivijek" (Pnz 30,20) o položajustarijih osoba. Poruku supredstavili predsjednikPapinskog vijeća "Cor unum"nadbiskup Paul Josef Cordes ibelgijski biskup Andre-MutienLeonard, stručnjak za pitanjavezana uz eutanaziju. Nadbiskup Cordes primijetio jekako nam Papina poruka,premda je kratka, "dajeznačajne poticaje, koje se nesmije zanemariti". On takonavodi Papine riječi iz porukeda "mudrost i iskustvo starijihosoba mogu rasvijetliti hod naputu napretka", da "starenjemože postati dragocjenaprigoda za bolje shvaćanjeotajstva križa, koji daje smisaoljudskom životu", da"uzajamno obogaćivanjerazličitih naraštaja" predstavljauzvišeni cilj". Papa, istaknuo jenadalje nadbiskup Cordes,primjećuje kako se u današnjemdruštvu, također zahvaljujućiznanosti i medicini, prisustvujeproduljenju ljudskog života što

ima za posljedicu porast brojastarijih osoba. To dovodi dodramatičnog razvoja kojiizaziva sve veću zabrinutost:broj starijih osoba u posljednjedoba bilježi značajan rast, dokse istodobno smanjuje udiomlađeg pučanstva. To je dovelodo drastične promjene ustrukturi pučanstva te sada malipostotak mlađeg pučanstvamora podnositi teret mnogovećeg udjela starijih osoba. Nadbiskup Cordes to jepotkrijepio i nekim statističkimpokazateljima. Dok je prije 15godina u Italiji 15,3%pučanstva bilo starije od 65godina, 2050. godine taj ćepostotak iznositi 34,9%,odnosno 14,4 milijuna građana.U Francuskoj taj broj iznosi15,3 milijuna, u Njemačkoj20,8 milijuna. Očito da, s timnovim neravnotežama, troškovisocijalnog osiguranja za starijeosobe predstavljaju opasnost zamlađe radno pučanstvo. To bimoglo uroditi napetostimaizmeđu dviju skupina ili - kaošto se već pisalo - do "ratageneracija", istaknuo jenadbiskup Cordes. Stoga neke europske zemljepozivaju na veću velikodušnostu rađanju djece, primijetio je.

Naveo je tako primjer Floride,demografski najstarije američkesavezne države, gdje si samcipokušavaju osigurati budućnostusvajanjem djece. Oni "ulažu uodgoj siročadi u nadi da će siosigurati da će se netko brinutiza njih kada ostare", rekao jenadbiskup Cordes. Već danas19% stanovnika te državestarije je životne dobi. Floridatako predstavlja sliku mogućebudućnosti zapadnih društava.Ekonomisti predviđaju da će seu Europi taj preokret dogoditi20-ih godina ovog stoljeća: tadaće naime definitivno većinapučanstva biti treće životnedobi. To kod mladeži, kaomanjine, pobuđuje strah, jer ćebiti ovisni o odlukama starijih,dok će istodobno tim istimstarijim osobama moratizajamčiti sigurnost, zdravlje ipomoć. Ipak u najvećoj suopasnosti starije osobe, jer ih sesve češće promatra kao teret pas različitih strana dopiru glasovio ozakonjenju eutanazije kojuse naziva "pravom nadostojanstvenu smrt", rekao jenadbiskup Cordes.Prepustio je potom riječbiskupu Andre-MutienuLeonardu, koji je govorio opitanju eutanazije.

U Vatikanu predstavljena Papina poruka za korizmu2005. (2)

Postojeći zakoni, uime slobodepojedinca, namećueutanaziju čime sestubokom mijenjaosnovno značenjecjelokupne liječničkeprofesije kao takve"koja više ne bi bilasamo umijećeliječenja iozdravljenja, većtakođer umijećeubijanja, u potpunojsuprotnosti sHipokratovomtradicijom.Instrumentaliziranjemedicinske profesijeneprihvatljivo jerliječniku, zaublažavanje bolova,stoji na raspolaganjudjelotvorno

Vatikan, 27.1.2005. (IKA) - Napredstavljaju Papine poruke zakorizmu u dvorani Ivana PavlaII. Tiskovnog ureda SveteStolice u Vatikanu 27. siječnja,nakon predsjednika Papinskogvijeća "Cor unum" nadbiskupaPaula Josefa Cordesa govorio jebelgijski biskup Andre-MutienLeonard, koji je svoje izlaganjeusredotočio na pitanjeeutanazije.Najprije je naveo riječi SvetogOca: Čovjekov je životdragocjeni dar kojeg trebaljubiti i braniti u svakojnjegovoj fazi. Zapovijed: "Neubij!" zahtijeva da ga se poštujei promiče uvijek, od njegovapočetka do njegova naravnogsvršetka. Ta zapovijed vrijedi ikada nastupi bolest, i kadaoslabljene snage priječe osobuda bude samostalna. Belgijskije biskup eutanaziju definiraokao pozitivni čin ili propustkoji po sebi ili po svojoj nakani

dovodi do smrti s ciljem da seokončaju patnje neizlječivogbolesnika. Spomenuo je primjerBelgije, gdje zakon dopuštaeutanaziju i nad osobama kojenisu na umoru. Pritom jeupozorio kako se eutanaziju nesmije miješati s dopuštenimkorištenjem sredstava zaublažavanje ili uklanjanjebolova, premda će ono imati zaposljedicu skraćenje života. Biskup Leonard također jespomenuo primjer nekihzakonodavstava, poputnizozemskog, gdje je eutanazijaozakonjena i može se izvršitipod točno određenim uvjetima.Tako primjerice belgijski zakonpropisuje da se eutanazija možeizvršiti kada se bolesnik nalaziu, s medicinskoga gledišta,bezizlaznoj situaciji, žaleći sena stalne i nepodnošljivebolove, koji se ne daju ublažiti,uslijed teškog i neizlječivog

nenadanog ili patološkogoboljenja. Traži se također dabolesnik bude svjestan utrenutku podnošenja zahtjeva ida isti bude formuliran udragovoljnom, promišljenom iopetovanom oblikom. Ubrzo suprošireni zakonom propisaniuvjeti, te je biskup Leonardizrazio bojazan da u budućnostiograničenja koja predviđajudanašnji zakoni neće višepoštivati, kao što je to slučaj i spobačajem. Zabrinjava takođerčinjenica da veliki brojliječnika, primjerice uNizozemskoj, vrše eutanaziju ikada zakonom propisani uvjetinisu ispunjeni, znajući dobro daće zakonske restrikcije zapravovremenom biti ukinute. Belgijski je biskup stoga iznionekoliko opažanja. Kao prvorekao je kako se u pozadininacrta zakona koji ozakonjujueutanaziju krije ideologija

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

sredstvo kao što jepalijativna medicina",istaknuo je biskupLeonard

slobode izbora pojedinca. Nopostojeći zakoni, u ime slobodepojedinca, nameću eutanazijučime se stubokom mijenjaosnovno značenje cjelokupneliječničke profesije kao takve"koja više ne bi bila samoumijeće liječenja i ozdravljenja,već također umijeće ubijanja, upotpunoj suprotnosti sHipokratovom tradicijom". Topitanje pobuđuje snažnuzabrinutost pa je zato Svjetskaliječnička udruga posljednjihgodina već dva put kategoričkiizjasnila protiv svakog oblikaeutanazije. Jednako tako VijećeEurope u preporuci iz 1999.godine kategorički isključujepribjegavanje eutanaziji uslučaju neizlječivih bolesti ilikada je bolesnik na umoru,precizirajući da želja za smrćuizražena od umirućeg ilineizlječivog bolesnika ne možeslužiti za zakonsko opravdanjeza izvršavanje čina upravljenihizazivanju smrti.

Na drugom mjestu biskupLeonard istaknuo je kako jeinstrumentaliziranje medicinskeprofesije neprihvatljivo jerliječniku, za ublažavanjebolova, stoji na raspolaganjudjelotvorno sredstvo kao što jepalijativna medicina, koja, kadase primjenjuje na profesionalannačin, dovodi do nestajanjazahtjeva za smrću koji,općenito, više predstavljajuizraz bojazni osobe da će u bolibiti prepuštena samoći nonjezine istinske želje za smrću. Kao treće spomenuo je da,vodeći računa o dramatičnomstarenju pučanstava ueuropskim zemljama, postojivrlo velika opasnost daliječnička profesija postaneodlučujuće sredstvo kako zasmanjenje troškova u zdravstvutako i za uspostavu selektivnepolitike utemeljene na pojmukvalitete života. Nisu, naime,malobrojni oni koji predlažuda, u kontekstu krize kroz koju

prolazi welfare state ismanjenja resursa što ima zaposljedicu smanjenje troškovau zdravstvu, zakon moranavesti liječnike da isključeneke kategorije osoba - naprvome mjestu starije osobe - izskupljih terapija. "Očito je dazakoni u prilog eutanazijipridonose naglašavanjuskliskog puta koji prijeti našojkulturi odnosno nekulturi",istaknuo je belgijski biskup. U enciklici "Evangelium vitae"iz 1995. godine kao i u ovojPoruci za korizmu, istaknuo jena kraju biskup Leonard, Papaističe potpuno drukčije,humanističko stajalište. On jetakođer izrazio nadu da će tajpozitivni stav prevladati predteškom napašću eutanazije te daće javna rasprava u zapadnimzemljama biti življa od onekoja se po tom pitanju vodila uBelgiji.

Papina poruka u povodu 60. obljetnice oslobođenjaAuschwitza

"Taj pokušaj da seplanski uništi cijelijedan narod nadvijase poput sjene nadEuropu i nad cijelisvijet; to je zločin kojije okaljao zauvijekpovijest čovječanstva.Neka to vrijedi, bardanas i za budućnost,kao opomena: nesmije se podleći predideologijama kojeopravdavajumogućnost gaženjaljudskog dostojanstvana temelju različiterase, boje kože, jezikaili religije"

Krakov, 27.1.2005. (IKA) - Nasvečanom obilježavanju 60.obljetnice oslobođenjazloglasnoga koncentracijskoglogora Auschwitz u četvrtak 27.siječnja Papin izaslanikkardinal Jean-Marie Lustigerprenio je poruku Ivana Pavla II.Pariški nadbiskup i sam ježidovskog podrijetla, a uholokaustu je izgubio 30članova svoje obitelji. Papa se u poruci prisjećamilijuna osoba "koje su bezikakve krivnje podnijelineljudske patnje i bili ubijeni uplinskim komorama ikrematorijima". Prisjeća se isvog posjeta Auschwitzu 1979.godine te ističe kako su muduboko ostale urezane usjećanje spomen ploče na žrtveholokausta ispisane nadevetnaest jezika. Govoreći ožrtvi koju je u holokaustupodnio židovski narod, Papa jeistaknuo: "Taj pokušaj da seplanski uništi cijeli jedan narodnadvija se poput sjene nadEuropu i nad cijeli svijet; to jezločin koji je okaljao zauvijekpovijest čovječanstva. Neka tovrijedi, bar danas i zabudućnost, kao opomena: nesmije se podleći predideologijama koje opravdavajumogućnost gaženja ljudskogdostojanstva na temelju

različite rase, boje kože, jezikaili religije". Sveti Otac taj poziv upućujesvima, a na osobit način "onimakoji se u ime religijepribjegavaju nasilju iterorizmu". Papa ističe kako seprigodom svog posjetaAuschwitzu zaustavio u molitvipred svakom od spomen pločate je preporučivao božanskommilosrđu sve žrtve."Nastavljam neprestance molitis pouzdanjem da će, u svakojprilici, na kraju pobijeditipoštivanje prema dostojanstvuljudske osobe, prema pravimasvakog čovjeka na slobodnotraženje istine, premapridržavanju moralnih uredbi,prema ispunjavanju pravednostii prava svake osobe na životneuvjete dostojne čovjeka",istaknuo je Papa, izrazivšiuvjerenje da "zlo neće imatiposljednju riječ". "Neka senikada više ni u jednom kutkuzemlje ne ponovi ono što suproživjeli muškarci i žene kojeoplakujemo već šezdesetgodina", pozvao je Sveti Otacna kraju poruke. Šefovi država i Vlada izcijeloga svijeta, među njima iStjepan Mesić, okupili su se uPoljskoj na dan kada je prije 60godina Crvena armija ušla u

najveći nacistički logor smrti.Uime logoraša govorili sunekadašnji poljski ministarvanjskih poslova WladyslawBartoszewski, francuskapolitičarka Simone Veil ipredsjednik Središnjeg vijećaRoma u Njemačkoj RomaniRose. Izraelski predsjednikMoshe Katzav pozvao jeEuropu da sjećanje na masovnipokolj postane čvršći dionjezine političke kulture.Upozorio je na opasnostiponovnog oživljavanjaantisemitizma i umanjivanjaznačaja holokausta. Američkipotpredsjednik Dick Cheneyistaknuo je kako povijest togakoncentracijskog logorapokazuje da je "zlo stvarnost"te je tim važnije odlučno mu sesuprotstavljati. Ruskipredsjednik Vladimir Putinkazao je kao holokaust nije biosamo katastrofa za Židove većza cijelo čovječanstvo.Podsjetio je kako su Auschwitzoslobodili upravo sovjetskivojnici, koji su imali i važnuulogu u slamanju nacističkeNjemačke. Kazao je kakousprkos krvavom danku ižrtvama njegove zemlje i u njojjoš uvijek ima netrpeljivostiprema strancima, antisemitizmai rasizma te istaknuo da će seRusija protiv njih boratijednakim snagama kao i protiv

28 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

terorizma. Ukrajinskipredsjednik Viktor Juščenkoobećao je da u njegovoj zemljiviše nikada neće bitiantisemitizma te istaknuo kakoje cilj ukrajinske narančasterevolucije bio obrananepovredive ljudskevrijednosti. Prvi put je Opća skupštinaUjedinjenih naroda, naposebnom zasjedanju 24.siječnja u New Yorku,obilježila 60. obljetnicuoslobođenja nacističkihkoncentracijskih logora.Njemački Bundestag danas jeobljetnicu obilježiokomemorativnom sjednicom,na kojoj je predsjednikparlamenta Wolfgang Thiersepozvao na borbu protivneonacista u Njemačkoj.Europski parlament je pakpredložio da 27. siječnja budeEuropski dan komemoracije

holokausta te je pozvao članiceEuropske unije da u svojimškolskim programima posebnopozorno paze na obrazovanje opovijesti II. svjetskog rata.Države članice, političkestranke i institucije EU-a supozvane da osude svaki obliknetolerancije i poticanja narasnu mržnju, a bez rezervemoraju osuđivati sve oblikeantisemitizma. U večernjim satima 26. siječnjaodržan je crkvi u Harmezeu,predgrađu Auschwitza,ekumenski spomen žrtvama, nakojem se molilo i za sve koji susvojim mučeništvom omogućiliponovno izvojevanje slobodenaroda. Na slavlju su se okupilipredstavnici nekadašnjihlogoraša, diplomatskog kora ipolitičara iz Njemačke, Poljske,Izraela, Francuske i Ukrajine.Molitvu za žrtve genocidapročitao je preživjeli zatočenik

Auschwitza Jozef Horodynski.Uime svojih vjerskih zajednicamolili su, između ostalih,katolički biskup TadeuszRakoczy, pravoslavninadbiskup Abel, predsjednikžidovske zajednice iz KrakovaTadeusz Jakubowicz. Psalam122 izgovoren je na više jezika,a na kraju su nekadašnjilogoraši zapalili "svjetlo mira izBetlehema", predajući svijećenazočnim vjerskimpredstavnicima. Nakon što jeNjemačka 1941. ustanovilaglavni koncentracijski logorAuschwitz-Birkenau,stanovništvo mjesta Harmeze jeprotjerano te je tu otvorenouzgajalište pilića i riba, gdje jeradilo više od 100 logoraša. Uribnjak se odvozio ljudskipepeo iz Auschwitza. Franjevcisu tu 1989. godine započeligraditi hodočasničko središte icrkvu, koja je posvećena 28.svibnja 1993.

Polemika između Vatikana i španjolske VladeVlada u Madriduburno reagirala naPapine optužbe naračun laičke reformešto ju u zemlji provodiVlada premijeraZapatera

Madrid, 28.1.2005. (IKA) -Španjolska Vlada burno jereagirala na kritiku što ju jeuputio papa Ivan Pavao II. naračun laičke reforme kojuprovodi vlada premijera JoseaRodrigueza Zapatera. U svomgovoru španjolskim biskupimau tijeku njihova posjeta "adlimina" u utorak 25. siječnja,Papa je optužio politikupremijera Zapatera zbogstavova o homoseksualnimparovima, rastavi, eutanaziji ispolnom ćudoređu. Papa jeistaknuo kako se tom politikomšpanjolske Vlade promiče"prezir prema onomu što jevjersko" i "mentalitet nadahnutna laicizmu".Iz Vlade je priopćeno kako tePapine ocjene smatrajunepravednima te kako pitanjevjere ne spada na državu već napojedince. Obrazlažućispomenute reforme Vladatakođer iznosi podatak kakoprema posljednjimistraživanjima samo 14%

španjolske mladeži ide redovitona misu. Zato svu krivnjuprebacuje na Crkvu, ističućikako su "njezini pretjeranozastarjeli stavovi" doveli dotoga da se narod udaljuje odCrkve. Ministar obrane ipraktični katolik Jose Bonoizjavio je da "nijedna zemlja uEuropi ne postupa bolje premaCrkvi od španjolske Vlade uispunjavanju bilateralnihsporazuma".Ministarstvo vanjskih poslovaistim je povodom pozvalo uMadrid apostolskog nuncija uŠpanjolskoj kako bi muprenijelo svoje "čuđenje" zbogPapinih riječi o "tobožnjemlaicizmu" koji ograničavavjerske slobode, a za što seoptužuje Zapaterovu Vladu. Napriopćenje španjolskogMinistarstva vanjskih poslovaoglasio se ravnatelj Tiskovnogureda Svete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls. On je pozvao dase "pozorno pročita cijeli Papingovor, koji može lijepo

predočiti stav Crkve". Upriopćenju Tiskovnog uredaSvete Stolice također jeizraženo zadovoljstvo zbogspremnosti španjolske Vlade natrajni dijalog s Crkvomnadahnut uzajamnimpoštivanjem. "To je bila iuvijek će biti linija SveteStolice", ističe se u priopćenju.Vlada premijera Zapateraspomenutim reformama, međuostalim, želi ozakonitihomoseksualne veze te ihizjednačiti s obiteljima.Španjolski biskupi, kakoprenosi "Glas Koncila" od 30.siječnja, objavili su timpovodom dokument "Čovjeka iženu. On ih stvori". Udokumentu biskupi iznose stavda se ustanova braka temelji narazlici u spolu, što je bitan uvjetza istinito izražavanje bračnogzajedništva, sakramenta tevidljivoga i nazočnog znaka,otajstva novoga i vječnogasaveza između Krista, ljudi iCrkve.

Papa primio armenskog predsjednikaPapa izrazio želju zamirom na GornjemKarabahu, te pozvaona odlučnoodbacivanje nasilja istrpljivi dijalogsukobljenih strana

Vatikan, 28.1.2005. (IKA) -Mir na Gornjem Karabahu,želja je koju je papa Ivan PavaoII. izrazio primivši u petak 28.siječnja u audijencijuarmenskoga predsjednikaRoberta Kočariana, te zatražioodbacivanje nasilja u rješavanjusukoba koji već više od 15godina dijeli Armeniju odAzerbajdžana. U središtu

krvavog spora sAzerbajdžanom je pokrajinaGornji Karabah, koja se 1991.godine proglasila neovisnomrepublikom, ali nije bilameđunarodno priznata, te jetako i danas društveno ipolitičko neriješeno pitanje iizvor napetosti. Pozivajući seupravo na vlasti tih dvijuzemalja, ali i na međunarodnu

diplomaciju, Sveti je Otacizrazio želju da se mir postigneodlučnim odbacivanjem nasiljai strpljivim dijalogom međustranama, zahvaljujući takođeraktivnome međunarodnomposredovanju. Sveta Stolica,koja je u tijeku stoljeća uvijekupozoravala na nasilje i branilaprava slabih, i dalje ćepodupirati svako nastojanje

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

usmjereno prema izgradnjičvrstoga i trajnoga mira,istaknuo je Papa.Sveti se Otac nadalje prisjetiodrugih susreta s armenskimpredsjednikom, kao i svogaapostolskog pohoda Armeniji uprigodi proslave 1700.obljetnice obraćenjaarmenskoga naroda nakršćanstvo. Izrazivšizadovoljstvo zbog dobrihodnosa koji postoje izmeđuSvete Stolice i Armenije,

poželio je da postojeća suradnjabude sve veća kako bi se, tamogdje je to potrebno, usavršiopoložaj Katoličke crkve. Svetije Otac, osim toga, istaknuoprijateljske odnose izmeđuKatoličke crkve i stareArmenske apostolske crkve,kojoj pripada 98% tamošnjegastanovništva. Ti su odnosi jošaktivniji, prema Papinimriječima, zahvaljujući inicijativikatholikosa Karekina II., a oniće zasigurno pozitivno utjecati

na miroljubiv suživot čitavogaarmenskog naroda, koji se trebasuočiti s mnogo društvenih igospodarskih izazova. Odraztih dobrih veza jest i stanje ukojemu se nalazi oko 350.000katolika koji žive u Armeniji.Njihova je zajednica dobroprihvaćena i poštivana, a onasvojim djelovanjem pridonosiblagostanju čitave nacije, kazaoje Papa.

Papa: Veze zajedništva jačati putem duhovnostizajedništva

Papa primio članoveMeđunarodnogapovjerenstva zateološki dijalogizmeđu katoličke istaroistočnih Crkvi

Vatikan, 28.1.2005. (IKA) - Naputu prema jedinstvu kršćana, udrugome treba prije svegavidjeti ono što je u njemupozitivno, istaknuo je papa IvanPavao II. primivši 28. siječnjačlanove Međunarodnogapovjerenstva za teološki dijalogizmeđu Katoličke crkve iStaroistočnih crkvi, u prigodidruge opće skupštinepovjerenstva koja se ovih danaodržava u Rimu. Riječ je osedam Crkvi koje su se odijelileod Rima, jer nisu prihvatileneka kristološka tumačenja sKalcedonskog sabora iz 451.

godine. Rasprava se odnosilana božansku i ljudsku narav ujednoj osobi Isusa Krista.Terminološka pitanja i jezičnerazlike doveli su donerazumijevanja i podjele, alizajedničkim izjavamapotpisanima 70-ih godina, starisu problemi riješeni, te se možereći da katolička i staroistočneCrkve dijele istu vjeru u Isusa,pravoga Boga i pravogačovjeka. Sjedinjujem se s vamau molitvi, rekao je Papa,citirajući apostolsko pismo"Novo millennio ineunte", da bistvarne veze zajedništva bile

ojačane putem duhovnostizajedništva, koje razmatraotajstvo Trojstva čije svjetlovalja vidjeti također na licimabraće koja nas okružuju. Riječje o sposobnosti da se uoči prijesvega ono što je pozitivno udrugome, kako bi ga seprihvatilo i vrednovalo kao darBožji, rekao je Papa te na krajuistaknuo kako ohrabrujenjihove napore u podupiranjumeđusobnoga zajedništva irazumijevanja među kršćanimaZapada i Istoka.

Nadbiskup Cordes u pohodu područjima pogođenimtsunamijem

Papa po nadbiskupuCordesu uputio pismou kojem izražavasvoju zabrinutost iblizinu u molitvi svimaonima koje jepogodila ta tragedija

Vatikan, 29.1.2005. (IKA) - Toje strašna nesreća ublaženaneusporedivom solidarnošćukoja je pružila nadu onima kojeje pogodio tsunami, i koja će ubudućnosti ostati primjervelikodušnosti i međunarodnesuradnje, u službi općegadobra, istaknuo je Papa uporuci nadbiskupu Paulu JosefuCordesu, predsjednikuPapinskoga vijeća Cor Unum,koji je kao Papin predstavnik29. siječnja otputovao na jugAzije, u područja pogođenaplimnim valom. U tijeku tjedandana posjeta razorenimmjestima nadbiskup će

preživjelima posvjedočitiPapinu blizinu. Na početku poruke Sveti seOtac osvrnuo na velikumobilizaciju humanitarnepomoći koju je pokrenulovijeće Cor Unum, kao i brojnekatoličke udruge. "Molim Vasda izrazite svu moju zabrinutosti blizinu u molitvi svima onimakoje je pogodila ta tragedija, ikoji trpe zbog posljedica",napisao je Sveti Otac, tepovjerio Božjemu milosrđužrtve te strašne nesreće, molećibožansku utjehu za ranjene,preživjele i one bez krova nad

glavom. Osvrnuvši se na tokoliko su, u ime solidarnosti,države na našemu planetu bilesposobne učiniti za pogođenezemlje, Papa je izrazio želju data solidarnost bude izvorohrabrenja, ustrajnosti i nadesvima onima koji su uključeni uobnovu. Od vjernika različitihreligija, osim toga Papa traži dabudu ujedinjeni u podupiranju ipomoći potrebitima. Uz Božjumilost neka ta katastrofapovede do budućnosti većevelikodušnosti, suradnje ijedinstva u službi općega dobraod strane pojedinaca, naroda inacija.

Papa: Crkveni se sudovi moraju odlikovati u traženjuistine

Papina porukadjelatnicima Rimskerote

Vatikan, 29.1.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. u poruciobjavljenoj 29. siječnja uVatikanu u prigodi godišnjeaudijencije za prelatepreslušatelje, službenike iodvjetnike suda ApostolskeStolice Rimske rote, istaknuo jeneka stajališta o moralnojdimenziji djelovanja službenika

pri crkvenim sudovima, osobitošto se tiče istine o ženidbi. Papaje primijetio kako u svakomsudskom procesu, a toga nisuimuni ni kanonski procesi,posebno snažno dolazi doizražaja etičko pitanje, jerpojedinačni i kolektivni interesimogu navesti strane dapribjegavaju najrazličitijim

prijevarama pa čak i korupcijikako bi dobile parnicu. Papa jenadalje upozorio kako u "imetobožnjih pastoralnih potreba"neki predlažu da se proglaseništavnima ženidbene veze kojesu doživjele potpuni krah.Pritom se katkad kršenajelementarnija načelanormative i učiteljstva Crkve.

30 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

"Očita je objektivna pravna imoralna težina tih vladanja,koja sigurno ne predstavljajupastoralno valjano rješenje naprobleme koje postavljajubračne krize", rekao je Papa.Na sreću, dodao je Sveti Otac,ne nedostaje vjernika koji se nedaju zavarati i koji bračnu krizužele rješavati slijedećiisključivo put istine.U nastavku svoga govora Papaje potaknuo biskupe, koji su pobožanskom pravu suci u svojim

zajednicama, da skrbe zaprikladnost članova sudišta teutvrđuju suglasnost presuda sispravnim naukom. Oninipošto, upozorio je Papa, nesmiju smatrati kako jedjelovanje njihovih sudištačisto "tehničko" pitanje koje senjih ne tiče, povjeravajući istesvojim sudskim vikarima. Papaje također istaknuo kako sedeontologija suca nadahnjujena ljubavi prema istini te stogasudac mora s istinskom željom

težiti da spozna istinu, usprkossvim neprilikama koje iz tespoznaje mogu proizići. "Trebase oprijeti strahu od istine, kojikatkad može nastati iz bojaznida će se ozlojediti osobe",istaknuo je Papa. Sudac semora uvijek pridržavatiispravno tumačenih kanonskihpropisa i nikada ne smijeizgubiti iz vida dubokupovezanost pravnih normi snaukom Crkve, poručio je Papadjelatnicima Rimske rote.

Međubiskupijska konferencija u DallasuKardinal Arinzeistaknuo usmjerenostameričkih biskupaliturgijskom odgoju,koji nije stečenjednom za uvijek

Dallas/Vatikan, 29.1.2005.(IKA) - U Dallasu je proteklihdana održana Međubiskupijskakonferencija koja se na poticaj27 američkih biskupija održavaveć 42 godine u nizu. Središnjatema ovogodišnjega skupa bilaje liturgija, a na njemu jesudjelovao i pročelnikKongregacije za bogoštovlje istegu sakramenata kardinalFrancis Arinze."Nije istina da je narod umoranod religije, već je, naprotiv,gladan Isusa", istaknuo je urazgovoru za Radio Vatikankardinal Arinze nakon povratkaiz Sjedinjenih Američkih

Država. Slijediti Isusapredstavlja izazov, ali unatočtomu postoji žeđ koju Kristmože utažiti, ustvrdio jekardinal koji je, na upitnovinara što trebaju učinitipastiri kako bi utažili žeđnaroda za Bogom, odgovoriokako oni trebaju prije svegapropovijedati evanđelje i slavitiliturgiju te tako svjedočiti nesamo osobnu vjeru, nego i vjeruCrkve. "Osim toga, važan jeprimjer osobnog života, jerdjela govore bolje od riječi, abitno je i društveno djelovanje,budući da nas euharistija pozivana solidarnost s drugima",

kazao je kardinal Arinze.Govoreći o dojmovima skonferencije u Dallasu, kardinalje istaknuo usmjerenostameričkih biskupa liturgijskomodgoju, koji nije stečen jednomza uvijek. "Organiziraju setakođer brojne inicijative, poputizložbe liturgijske umjetnosti, ačasoslov ne čitaju samosvećenici i redovnici, nego ivjernici laici. U tamošnjimdnevnim listovima i časopisimapiše se i o onome što nije dobrou Crkvi, ali, na sreću, imamnogo više stvari koje trebapohvaliti", zaključio je kardinalArinze.

52. Svjetski dan oboljelih od gubeU tijeku 2003. usvijetu je od gubeoboljelo više od polamilijuna ljudi

Vatikan, 30.1.2005. (IKA) - 52.Svjetski dan oboljelih od gubeobilježen je 30. siječnja, a1954. godine utemeljio ga jefrancuski pisac i novinar RaoulFollereau, s ciljem da olakšapatnje osoba oboljelih od tebolesti. Prema posljednjimpodacima Svjetske zdravstveneorganizacije, u tijeku 2003.godine u svijetu je zabilježenoviše od pola milijuna novihoboljenja od gube, od čega oko11% čine djeca, kazao je urazgovoru za Radio Vatikančlan talijanske udruge PrijateljiRaoula Follereaua dr. SunilDeepak. "Ti podaci upućuju načinjenicu da guba i danaspredstavlja opasnost zamilijune osoba, posebice

siromašnih, u zemljama gdjejoš uvijek postoji", ustvrdio jenadalje dr. Deepak te dodaokako u Indiji i Brazilu imanajviše oboljelih od gube, ali jeona nazočna i u drugimzemljama, poput Angole,Nigera, Tanzanije, Indonezije,Nepala, Mianmara iMadagaskara. "Glad,siromaštvo i nemogućnostliječenja glavni su razlozi kojidovode do te, inače lakoizlječive bolesti. Za liječenjeoboljelih od gube vrlo je važnošto prije utvrditi točnudijagnozu, jer bolest upočetnom razdoblju ne ostavljatragove na tijelu pacijenatakojega se može liječiti uvlastitom domu. Međutim,

ukoliko je bolestuznapredovala, bolesnik jeizložen opasnosti da budeudaljen iz obitelji ili posla, jerjoš uvijek postoje društvenepredrasude o ovoj bolesti. Gubaje simbol nepravde", istaknuoje dr. Deepak, upozorivši kakoza brojne osobe primoraneživjeti u siromaštvu, gladi i bezljudskoga dostojanstva, kao i za30 tisuća djece koja svaki danumiru od lako izlječivih bolesti,svi snosimo odgovornost."Guba se ne može pobijeditisamo lijekovima, većsolidarnošću i ljubavlju međunarodima", zaključio je dr.Sunil Deepak.

Kina: Biskup umro u zatočeništvuBiskup "podzemneCrkve" pokopan bezvjerskog obreda

Peking, 31.1.2005. (IKA) -Kineski katolički biskupJohannes Gao Kexian (81)preminuo je u zatočeništvu,objavila je 31. siječnja agencijaAsia-News. Biskup "podzemneCrkve" proveo je više od petgodina u zatvoru, a preminuo je24. siječnja u bolnici te je

pokopan bez vjerskog obreda.Sveta Stolica već je proteklogrujna pogrešno izvijestila osmrti biskupa Gaoa, nakon štoobitelj dugo vremena nijeprimila nikakve vijesti o stanjuteško bolesnog biskupa. On jejoš kao bogoslov proveo mnogegodine u radnim logorima, a

posljednji je put uhićen zajednog pastoralnog pohoda1999. godine i otada je smatrannestalim. Prema podacimaAsia-Newsa, trenutno su jošdva biskupa kineske"podzemne Crkve" zatočena nanepoznatom mjestu.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Objavljen Papinski godišnjak 2005.Protekle godine Papautemeljio 10 novihbiskupijskih i šestmetropolijskih sjedištate jedan apostolskivikarijat, imenovan171 biskup

Vatikan, 31.1.2005. (IKA) - UVatikanu je 31. siječnja papiIvanu Pavlu II. uručennovoobjavljeni Papinskigodišnjak 2005. (AnnuarioPontificio). Urednik izdanja jemons. Vittorio Formenti izSredišnjeg crkvenogstatističkog ureda, a novoizdanje će se uskoro naći i uknjižarama.Godišnjak donosi iscrpnepodatke o stanju i djelovanjuCrkve u protekloj godini.Između ostaloga, u 2004.godini Sveti Otac utemeljio je10 novih biskupijskih i šest

metropolijskih sjedišta te jedanapostolski vikarijat, a imenovanje 171 novi biskup. Među statistikama koje opisujunazočnost Katoličke crkve usvijetu ističe se da je brojkrštenika porastao s milijardu i71 milijun u 2002. na milijardui 86 milijuna u 2003. godini.Gledajući po kontinentima, uAfrici je broj vjernika porastaoza 4,5%, dok se taj broj uEuropi nije značajnijepromijenio. U Aziji je, pak,evidentiran porast od 2,2%,Oceaniji 1,3% i u Americi

1,2%. Katolika ima najviše uAmerici (49,8%), a u Europi ihje 25,8%. Zatim slijede Afrika(13,2%), Azija (10,4%) iOceanija (0,8%).Svećenika je 2003. u svijetubilo 405.450, od toga je268.041 dijecezanskih i137.409 redovnika. U 2002. ihje bilo 405.058 (267.334dijecezanskih i 137.724redovnika). Dakle, broj sepovećao, uz rast zaređenihdijecezanskih svećenika (707više) te opadanje brojaredovnika (315 manje).

Interdisciplinarni pristup u crkvenom odgoju iobrazovanju

U poruci u povodusjednice Kongregacijeza katolički odgojPapa govorio oodgoju usjemeništima, važnojulozi katoličkihfakulteta i sveučilištate općenitokršćanskom odgoju

Vatikan, 1.2.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. uputio jepročelniku Kongregacije zakatolički odgoj kardinaluZenonu Grocholewskomporuku u povodu plenarnesjednice Kongregacije koja jeposvećena pitanjimasjemeništa, crkvenih fakulteta ikatoličkih sveučilišta. Kako seposebna pozornost na skupuposvećuje odgoju usjemeništima, Papa je u svojojporuci istaknuo kako se "usvjetlu trenutnih društvenih ikulturnih promjena možekatkad pokazati korisnim da seodgojitelji okoriste savjetimastručnjaka kako bi pomoglisjemeništarcima i bogoslovimadublje shvatiti zahtjevesvećeništva, prepoznavajući ucelibatu dar Gospodinoveljubavi braći". "Već u trenutku

pripuštanja mladića usjemenište neka se pozornoocijeni njihova prikladnost dažive celibat tako da se, prijezaređenja, prispije moralnojsigurnosti glede njihoveafektivne i spolne zrelosti",istaknuo je Papa. Ističućinadalje kako crkveni fakulteti ikatolička sveučilištapredstavljaju "bogatu baštinuCrkve", Papa je kazao kako sete ustanove moraju "isticati upoučavanju i istraživanju, takoda budu kadre uspostavitidijalog s ostalim fakultetima isveučilištima" te vrednovatiznanstvena i tehničkapostignuća u perspektivicjelovitog razvoja osobe. U tomje smislu, istaknuo je Papa,koristan interdisciplinarnidijalog. Kršćanski odgojtakođer je jedna od tema

sjednice Kongregacije zakatolički odgoj pa Papa ističekako "u kontekstu globalizacijei promjenljiva ispreplitanjanaroda i kultura Crkva uočavaurgentnost da propovijedaevanđelje i hoće ga živjeti sobnovljenim misijskimpoletom". Katolički odgoj,prema tome, plod je poslanjakoje moraju uvijek "dijeliti"svećenici, zavjetovane osobe ivjernici laici. Na taj se obzorsmješta crkvena službapredavača religijske nastave uškoli. Njihovo poučavanjepridonosi cjelovitom razvojuučenika i upoznavanju drugogau uzajamnom poštivanju",rekao je Papa te zaželio davjeronauk bude uvijek priznat iima primjerenu ulogu uodgojnom planu obrazovnihustanova.

Papa u bolnici zbog gripePapa se nalazi ubolničkoj sobi nadesetom katupoliklinike Gemelli

Vatikan, 2.2.2005. (IKA) -Ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls oglasio sesljedećim priopćenjem zanovinare: "Sindrom gripe odkoje Papa boluje posljednja tridana, sinoć se zakompliciraoakutnim laringo trahitisom ikrizom laringospazma. Zbogtoga je donesena odluka o

hitnom prebacivanju uPolikliniku Agostino Gemelli,što je i učinjeno 1. veljače u22.50 sati". Dr. Navarro-Vallskasnije je pojasnio: "Sveti Otacse nalazi u svojoj bolničkojsobi na desetom katuPoliklinike Gemelli. Nije,dakle, smješten na odjel zaintenzivno liječenje ireanimaciju te bolnice".

Papa je još u nedjeljupokazivao simptome gripe, tesu početkom tjedna odgođeneplanirane audijencije, osim štomu je 31. siječnja svečanouručeno novo izdanjevatikanskog godišnjaka -"Annuario Pontificio" za 2005.godinu.

32 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Pozvani izvesti na pučinuPoruka pape IvanaPavla II. za 42.svjetski dan molitve zazvanja

Časna braćo u biskupstvu,draga braćo i sestre! 1. "Izvezi na pučinu!" Napočetku apostolskoga pismaNovo millennio ineunte pozvaosam se na riječi kojima Isuspotiče prve učenike da bacemreže u ribolovu koji će sepokazati čudesnim. Kaže onPetru: "Izvezi na pučinu!" (Lk5,4). "Petar i prvi učenici imalisu povjerenja u Kristovu riječ,te baciše mreže" (Novomillennio ineunte, 1). Taj poznati evanđeoski prizorposlužit će kao osnovasljedećega Dana molitve zazvanja, kojemu je tema:"Pozvani izvesti na pučinu". Toje povlaštena prigoda zapromišljanje o pozivu nanasljedovanje Isusa, a osobitona nasljedovanje Isusa na putusvećeništva i posvećenogaživota. 2. "Izvezi na pučinu!" Ta jeKristova zapovijed posebiceaktualna u naše doba, kadajedan prošireni mentalitetobeshrabruje hvatanje u koštacs teškoćama. Prvi uvjet kojivalja zadovoljiti kako bi semoglo "izvesti na pučinu" jestgajenje molitvenoga duhapotpomognutogasvakodnevnim slušanjem BožjeRiječi. Dosljednostkršćanskoga života mjeri sedubinom molitve, toga umijećakoje se ponizno uči "s usanasamoga božanskoga Učitelja",gotovo moleći "poput prvihučenika: Gospodine, nauči nasmoliti! (Lk 11,1). U molitvi serazvija onaj dijalog s Kristomkoji nas čini dijelom njega:Ostanite u meni i ja u vama (Iv15,4)" (Novo millennio ineunte,32). Molitvena veza s Kristomomogućuje nam da primijetimonjegovu prisutnost i utrenucima prividnoganeuspjeha, kad se svaki naporčini beskorisnim, kako je tobilo i sa samim apostolima kojisu nakon cjelonoćnoga trudauzviknuli: "Učitelju, ništa neulovismo" (Lk 5,5). Upravo utakvim trenutcima valja otvoritisrce valu milosti i dozvolitiOtkupiteljevoj riječi da djelujesvom svojom silom: "Izvezi napučinu" (Usp. Novo millennioineunte, 38). 3. Tko otvori srce Kristu ne

shvaća samo otajstvo vlastitapostojanja, nego i otajstvosvoga poziva, te donosi blistaveplodove milosti. Od njih, prvije rast u svetosti na jednomduhovnom putu koji se, započetdarom krštenja, nastavlja dopotpunoga postizanja savršeneljubavi (usp. Novo millennioineunte, 30). Živeći Evanđelje"sine glossa", kršćanin postajesve sposobniji da ljubi naKristov način, prihvaćajućinjegovu pouku: "Buditesavršeni kao što je savršen Otacvaš nebeski" (Mt 5,48). Takavkršćanin nastoji ustrajati najedinstvu s braćom uzajedništvu Crkve, kako binavijestio i svjedočio čudesnuistinu spasonosne ljubaviBožje. 4. Dragi mladi, vama na osobitinačin ponavljam Kristov pozivda "izvezete na pučinu". Vimorate donositi odluke važneza vašu budućnost. U srcučuvam uspomene na brojneprigode u kojima sam, krozprotekle godine, susretao mladekoji su danas već odrasli amožda su i vaši roditelji, ilisvećenici, redovnici iredovnice, vaši odgojitelji uvjeri. Vidio sam ih radosnekakvi mladi i moraju biti, ali izamišljene, jer su zahvaćeničežnjom da svome postojanjudaju puni smisao. Sve sam višeshvaćao da je u duši novihnaraštaja prisutna snažna težnjaprema vrijednostima duha,iskrena čežnja za svetošću.Mladima je potreban Krist, nooni znaju i da je Krist htio da ioni budu potrebni Njemu. Dragi mladići i djevojke!Imajte povjerenja u Njega,slušajte Njegove pouke,zagledajte se u Njegov lik,ustrajte u slušanju NjegoveRiječi. Dozvolite da Onupravlja svako vaše traženje inastojanje, svaki vaš ideal iželju vašega srca. 5. Obraćam se sada vama, dragiroditelji i kršćanski odgojitelji,vama dragi svećenici,posvećene osobe i vjeroučitelji.Bog vam je povjerio posebanzadatak da vodite mladež naputu svetosti. Budite im primjervelikodušne vjernosti Kristu.Ohrabrite ih da ne oklijevaju"izvesti na pučinu",odgovarajući bez odgađanja naGospodinov poziv. On pozivaneke na obiteljski život, druge

na posvećeni život ili životsluženja u svećeništvu.Pomozite im da znadu razaznatikojim putem trebaju krenuti, teda postanu pravi prijateljiKristovi i njegovi istinskiučenici. Kad odrasli vjerniciznaju učiniti vidljivim Kristovlik svojim riječima i svojimprimjerom, mladima je lakšespremno prihvatiti njegovuzahtjevnu poruku obilježenuotajstvom križa. Ne zaboravite, potom, da su idanas potrebni sveti svećenici,ljudi potpuno posvećenisluženju Bogu! Stoga bih htiojoš jednom ponoviti:"Neophodno je i hitnouspostaviti široki i sveprisutnipastoral zvanja, koji morazahvatiti župe, odgojne centre,obitelji, potičući pozornijepromišljanje o bitnimvrijednostima života, koje svojvrhunac nalaze u odgovoru štoga je svatko pozvan dati naBožji poziv, osobito kad tajodgovor zahtijeva potpunodarovanje sebe samih i svihsvojih sila za Kraljevstvo"(Novo millennio ineunte, 46). Vama, mladi, ponavljamIsusovu riječ: "Izvezi napučinu!". Predlažući taj njegovpoziv, mislim u isto vrijeme nariječi što ih je Marija, njegovaMajka, upravila poslužiteljimau Kani Galilejskoj: "Što godvam rekne, učinite" (Iv 2,5).Krist od vas traži, dragi mladi,da "izvezete na pučinu", aDjevica vas ohrabruje da neoklijevate u njegovunasljedovanju. 6. PotpomognutaBogorodičinim majčinskimzagovorom, neka se sa svakogkraja zemlje uzdigne žarkamolitva nebeskome Ocu dapošalje "radnike u žetvu svoju"(Mt 9,38). Neka on dadezauzete i svete svećenikesvakome dijelu svoga stada.Podržani tom sviješćuobraćamo se Kristu,Vrhovnome svećeniku, i sobnovljenim mu povjerenjemrecimo: Isuse, Sine Božji,u kojemu prebiva puninabožanstva,Ti pozivaš sve krštenike da"izvezu na pučinu",slijedeći put tvoje svetosti.Potakni u srcima mladih željuda u današnjem svijetu budu

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

svjedoci snage tvoje ljubavi.Ispuni ih svojim Duhom jakostii razboritostida mognu otkriti punu istinuo sebi i o svome pozivu. Spasitelju naš,koji si poslan od Oca objavitinjegovu milosrdnu ljubav,daruj svojoj Crkvimlade spremne izvesti napučinu,

kako bi među braćom biliobjavatvoje prisutnosti koja obnavlja ispasava. Djevice sveta, MajkoOtkupiteljeva,voditeljice pouzdana na putuprema Bogu i bližnjemu,Ti koja si čuvala njegove riječiu dubini srca,podrži svojim majčinskim

zagovoromobitelji i crkvene zajednice,te one pomognu mladimada velikodušno odgovore naGospodinov poziv.Amen. Castel Gandolfo, 11. kolovoza2004. Ivan Pavao II.

Poruka pape Ivana Pavla II. za korizmu 2005."On je život tvoj, tvojdugi vijek" (Pnz30,20)

1. Svake godine Korizma jeprava prigoda da osnažimosvoju molitvu i produbimopokoru, otvarajući srce zapoučljivo prihvaćanje božanskevolje. U njoj nam je naznačenduhovni put koji nas pripravljada ponovno proživimo velikootajstvo smrti i uskrsnućaKristova, osobito putem jošzauzetijeg slušanja Božje Riječii velikodušnijeg vježbanja umrtvenju, koje nam omogućujeda još obilnije pružimo pomoćbližnjemu u potrebi. Želja mi je, draga braćo i sestre,da vam ove godine svratimpozornost na izuzetno aktualnutemu, koja je dobro oslikanaretcima Ponovljenog zakona:"On je život tvoj, tvoj dugivijek" (30,20). Radi se oriječima što ih Mojsije upravljanarodu dok ga poziva da sklopisavez s Jahvom u moapskojzemlji, "ljubeći Gospodina,Boga svoga, slušajući njegovglas, prianjajući uz njega, daživiš ti i tvoje potomstvo"(30,19-20). Vjernost ovomebožanskome savezu jamstvo jebudućnosti za Izrael, "da bimirno mogao boraviti na zemljiza koju se Gospodin zakleocima tvojim Abrahamu, Izakui Jakovu da će im je dati"(30,20). Dostići zrelu dob,prema biblijskome viđenju,znak je blagoslovnedobrostivosti Svevišnjega. Dugivijek tako predstavlja posebanbožanski dar.Želim stoga pozvati da se oovoj temi razmišlja za vrijemepredstojeće Korizme, kako bise moglo još bolje shvatitiulogu što je starije osobe imajuu društvu i u Crkvi, te seraspoložiti za njihovoprihvaćanje u ljubavi, kakvo imuvijek treba biti pruženo. Udanašnjemu društvu,zahvaljujući i doprinosuznanosti i medicine, svjedocismo produženja ljudskogaživota i, shodno tome,povećanja broja starijih osoba.

To zahtijeva da se sasvimosobita pozornost dade svijetutakozvane "treće" dobi, kako bise pomoglo onima koji je čineda žive u punini svojihmogućnosti, stavljajući ih uslužbu čitave zajednice. Skrb zastarije osobe, osobito kadprolaze kroz teške trenutke,mora biti na srcu vjernicima,posebice u crkvenimzajednicama zapadnogadruštva, gdje je taj problemosobito izražen. 2. Ljudski je život dragocjenidar kojega valja voljeti i štititi usvim njegovim etapama.Zapovijed "Ne ubij!" zahtijevada ga se poštuje i promičeuvijek, od njegova početka donjegova prirodna zalaska. To jezapovijed koja vrijedi i kad seradi o bolestima i kad slabljenjetjelesnih moći ljudskome bićuograniči sposobnost samostalnebrige za sebe. Ako se starenje,sa svojim neizbježnimuvjetovanostima, smirenoprihvati u svjetlu vjere, onomože postati dragocjena prilikada se još bolje shvati otajstvoKriža, koje daje puni smisaoljudskome postojanju.Staroj je osobi u tom smislupotrebno razumijevanje ipomoć. Želim ovdje izrećisvoje priznanje svima koji sezauzimaju da iziđu ususretovim potrebama, te potičem iostale koji su voljni da nastojeiskoristiti ovu korizmu te utome daju i svoj osobnidoprinos. To će omogućititolikim starijim osobama da sene osjećaju teretom za svojuzajednicu, a katkad čak i zavlastite obitelji, u stanjuosamljenosti koje ih izlaženapasti zatvaranja u sebe iobeshrabrenja. Potrebno je u javnome mnijenjuojačati svijest da starije osobe usvakom slučaju predstavljajuvrijednost kojoj valja pridatisvu važnost. Stoga trebapojačati ekonomsku potporu,

kao i podnijeti zakonskeprijedloge koji će im omogućitida ne budu isključeni izdruštvenoga života. Istini zavolju, posljednjih desetljećadruštvo je postalo pozornije nanjihove potrebe, a medicina jerazvila olakšavajuće postupkekoji, uz cjeloviti pristupbolesniku, pružaju blagotvornupomoć trajno nepokretnimosobama. 3. Više raspoloživog vremena uovom životnom razdoblju pružastarijim osobama priliku da sesuoče s temeljnim pitanjimakoja su možda do tada, zbogdrugih važnih potreba iliinteresa za koje se smatralo daimaju prvenstvo, bilazanemarena. Svijest o bliziniposljednjega odredišta potičestarije osobe da se usredotočena ono što je bitno, dajućivažnost onome što prolaznostvremena ne uništava. Upravo zbog takva svoga stanjastarija osoba može odigratisvoju ulogu u društvu. Ako jeistina da čovjek živi od nasljeđašto su mu ga ostavili njegoviprethodnici, a njegovabudućnost ovisi o načinu nakoji su mu prenijete kulturalnevrijednosti naroda kojemupripada, mudrost i iskustvostarijih osoba mogu prosvijetlitinjegov hod na putu napretkaprema još potpunijem oblikucivilizacije.O, kako je važno iznova otkritiovo međusobno obogaćenjerazličitih naraštaja! Korizma, sasvojim snažnim pozivom naobraćenje i solidarnost, upućujenas ove godine da stavimo užarište promišljanja ovu važnutematiku koja se tiče svih. Štobi bilo kad bi se Božji narodpredao pred određenim danasprisutnim mentalitetom kojiovu našu braću i sestre, kojimasu smanjene sposobnosti zbogneprilika, dobi ili bolesti,smatra gotovo beskorisnima?Kako će društvo, međutim, biti

34 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

drugačije, počevši od obitelji,ako bude nastojalo ostati uvijekza njih otvoreno i ugodno! 4. Draga braćo i sestre, za ovekorizme, potpomognuti RiječjuBožjom, razmišljajmo koliko jevažno da svaka zajednica, uzrazumijevanje puno ljubavi,prati sve koji stare. Potrebno je,usto, navići se s pouzdanjemrazmišljati o otajstvu smrti,kako bi se konačni susret s

Bogom dogodio u ozračjunutarnjega mira. Moramo bitisvjesni da koji nas prima jestonaj koji nas je "satkao u krilumajčinu" (usp. Ps 139,13b) ikoji je htio da budemo njegova"slika, njemu slični" (usp. Post1,26). Marija, naš putokaz nakorizmenom putovanju, nekavodi sve vjernike, osobito oneostarjele, prema sve dubljem

poznavanju Krista umrloga iuskrsloga, koji je posljednjismisao našega postojanja. Ona,vjerna službenica svogabožanskoga Sina, zajedno sa sv.Anom i Joakimom, neka sezauzme za svakoga od nas"sada i na času smrti naše". Svima moj blagoslov! Vatikan, 8. rujna 2004.Ivan Pavao II.

Pedagogija mira i ljubaviPapine riječi uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju30. siječnja 2005.

1. Danas je Trg Sv. Petraradostan zbog prisutnostitolikih mladih pripadnikaKatoličke akcije koji timezaključuju "mjesec mira".Srdačno vas pozdravljam, dragadjeco i mladi iz Katoličkeakcije! U današnjem Evanđelju Isusproglašava: "Blagomirotvorcima" (Mt 5,9). I oninajmanji mogu biti mirotvorci!I oni se moraju izvježbati udijalogu, te naučiti da "dobrimpobjeđuju zlo" (usp. Rim12,21), kao što sam tonapomenuo u posljednjojPoruci za Svjetski dan mira.Potrebno je pravdom pobijeditinepravdu, istinom laž,

praštanjem osvetu, ljubavljumržnju. 2. Takav se način života neostvaruje na brzu ruku, negozahtijeva odgoj već oddjetinjstva. Taj se odgoj sastojiod mudrih pouka i posebicevažnih uzora u obitelji, u školi iu svakom području društvenogaživota. Župe, molitveneskupine, udruge, pokreti i ostalecrkvene skupine moraju jošizrazitije postati povlaštenamjesta takve pedagogije mira iljubavi, u kojima se moženaučiti kako zajedno rasti. 3. Molimo Mariju, Kraljicumira, da pomogne mladima kojitoliko žude za mirom, te oni

postanu njegovi odvažni iuporni graditelji. Nakon molitve AnđeoGospodnji:Danas se obilježava Svjetskidan gubavaca. Unajsiromašnijim krajevimasvijeta ova bolest, premdaizlječiva, nastavlja pogađatimilijune osoba, među kojima idjecu. Svoj toj braći i sestramaupravljam sasvim posebanpozdrav, jamčeći im i svojumolitvu, koju širim i na onekoji im na različite načinepomažu. Nadam se da će naporimeđunarodne zajednice uspjetiu potpunosti iskorijeniti ovumrlju društva.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Od suživota do bratstvaRedovnikova sreća ilinesreća ovisi o tomekako doživljava svojuzajednicu, ističe autorknjige GiuseppeColombero

"Od suživota do bratstva"naslov je najnovije knjigeobjavljene u nakladi Teovizije,autora Giuseppea Colombera.Svećenik i doktor teologije,filozofije i psihologijeGiuseppe Colombero bio jedugo godina duhovni pomoćniku jednoj od bolnica u Torinu paje svoje razmišljanje usmjeriona probleme patnje iunutarnjega zdravlja. Ovaknjiga svakako je doprinostomu promišljanju, budući sebavi odnosima u redovničkimzajednicama.Kako piše u uvodu knjige,redovnikova sreća ili nesrećaovisi o tome kako doživljavasvoju zajednicu, "tu mrežuosjećajnih kontakata i odnosakoja se zove klima ili ambijentzajednice, to zajedništvoneuhvatljivih elemenata, riječi,šutnje, osjećaja , gesta ipogleda koji čine razlikuizmeđu suživota i zajednice ukojoj vlada jedinstvo srca iživota". Podijelivši ju u jedanaest

poglavlja, Giuseppe Colomberoprogovara o zajednici kaobitnom elementu redovničkogaživota, zatim zajednici kaopotrebi srca i svjedočanstvuvjere, zajednici kao mjestuformacije (od "ja" do "mi",otkrivanje istine o sebi).Nadalje, autor govori i opravilima koja moraju vladati uzajednici, a to su: ne vrijeđati,navika gledanja u oči prilikomrazgovora, potreba prijateljstvakao dragocjenoga i osjetljivogadobra, povjerenja i sigurnosti tečuvanja tajne kao znakapoštivanja i zrelosti, ali i radostikoja bi trebala biti lice onogačije je srce ispunjeno. Govoreći o problemima uzajednici, autor ističe važnostotkrivanja ljepote ljudskihvrlina bez kojih nemakršćanskoga života, a to su:ljubav, poštovanje, otmjenost,blagost, osjećaj za mjeru ušaljenju, ljubaznost, prijaznost ibrižna pažnja koja čisti dušudrugoga i pretječe je. Govorećio tome kako izliječiti bolesne

misli i osjećaje, on navodi kakoje polazna točka upoznati sebete da su reakcije i kritike drugihnajbolji put k tomu. Osim togavažno je, a to je tema desetogapoglavlja, dopustiti bratskoispravljanje, zajedničkotraženje, ali i ukoliko je topotreba psihoterapijom otkritinepoznanice u sebi.Posljednje poglavlje knjigeposvećeno je unutarnjemuživotu kao dragocjenostiredovnika, ali i porukama kakosvaka dob ima svoju ljepotu icijenu te shodno tomu svatkotreba biti prijatelj svoje dobi ine opraštati se od života prijevremena, zatim gajiti interesekoji urezuju u pamet i u srcedinamizam koji se odražava ucijeloj osobi, i brinuti se zadruge. Knjiga na jednostavan načinželi pokazati koliko toga Boguposvećeni ljudi mogu i morajučiniti oni sami, kako bi "usmirenosti i zadovoljstvu živjelisvoju posvetu Bogu". (ika-žz/kj)

Novi "Žumberački krijes"Kalendar za 2005. uizdanju Žumberačkogvikarijata Križevačkebiskupije

U izdanju Žumberačkogavikarijata Križevačke biskupije,iz tiska je izišao najnoviji"Žumberački krijes", kalendarza 2005. godinu, čiji je glavniurednik rektor gkt. sjemeništaNikola Kekić, a grafičkiurednik Daniel Vranešić. Kakose navodi u uvodnoj riječi togakalendara, osnovna namjeraUredničkoga vijeća bila je"ponuditi čitateljima sve što jebilo vrijedno zabilježili zapovijest Križevačke biskupije,toga kraja i čovjeka". Tako se unjemu osim grkokatoličkoga irimokatoličkoga kalendara za2005. godinu te podacima ovremenu, državnim praznicimai neradnim blagdanima u RH,mogu pročitati i vijesti iz životaCrkve, odnosno članakposvećen Godini euharistije, ali

i prilozi o svecima Katoličkecrkve prema bizantskomsinaksariju i rimskommartirologiju, raspoređenihprema mjesecima u godini. Poseban dio kalendara zauzimapoglavlje "Od krijesa do krijesapo našim župama" u kojem semogu pročitati vijesti o godinižumberačke Bogorodice, zatimizgrađenoj novoj crkvi uSamoboru odnosnoGrkokatoličkom pastoralnomcentru, 475. godini doseljenjaUskoka u Žumberak, susretumladih Žumberčana uSošicama, hodočašćuŽumberčana u Križevce nakon27 godina, zatim vijesti iz župaGrabar, Berak, Stojdraga, Kašt,Pribić i dr. Slijede poglavlja"Žumberak - jučer, danas,

sutra" u okviru kojega se nalazei sjećanja na grkokatoličkuobitelj Gjukić i drugezanimljivosti iz povijesti, ali isadašnjosti Žumberka.Posljednji dijelovi"Žumberačkoga krijesa"posvećeni su književnompodlistku s pričama i nekolikopjesama, kao i rubrici "Inmemoriam" u kojoj se posebnospominje umirovljeni pomoćnivladika križevački mons.Joakim Segedi, zatim svećeniciDragan Čutura i Luka Pogačić idr., ali i istaknuti vjernici laici.Na samom kraju nalazi se popisproštenja u okviru Križevačkebiskupije kao i adresar župnihureda i samostana. Kalendar"Žumberački krijes" bogato jeopremljen i crno bijelim tefotografijama u boji. (ika-žz)

Hrvatski katolički radio na InternetuAdresa web straniceHKR-a je:www.hkr.hr

Od 1. veljače na Internetu senalazi web stranica Hrvatskogkatoličkog radija (HKR-a). Uzpraćenje programa uživo prekoInterneta, na web stranici semogu pronaći i snimkepojedinih emisija, iscrpni popisi opis emisija, aktualne vijestiiz Crkve, društva i kulture,rubrike duhovnog sadržaja za

svaki dan, komentar dana,katolički kalendar, najopširnijipopis hrvatskih katoličkih webstranica, forum te ostalisadržaji.Posjetitelju te web stranicenude se informacije o HKR-u,kao i mogućnost upisa umailing listu te izravno onlineučlanjivanje u sustav "Prijatelja

HKR-a". Obnovljena stranicaHKR-a donosi i podatke omarketinškoj ponudi, za svepotencijalne oglašivače ikorisnike višekanalskog studijaza snimanje.Adresa web stranice HKR-a je:www.hkr.hr. (ika-hc)

36 2 . veljače 2005. broj 05/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Novi broj časopisa "Kateheza"U novom brojuobjavljeni su radovi sMeđunarodnogsusreta salezijanskihkatehetičara u Rimu uveljači 2004.

Zagreb, 27.1.2005. (IKA) - Iztiska je izašao novi brojčasopisa "Kateheza" 26(2004)4,str. 309-404. U ovom brojuobjavljeni su radovi sMeđunarodnog susretasalezijanskih katehetičara kojije održan u Centru zaduhovnost "Salesianum" uRimu od 12. do 17. veljače2004. godine, u prigodi 50.obljetnice utemeljenja idjelovanja Katehetskoginstituta Fakulteta odgojnihznanosti Salezijanskogpapinskog sveučilišta u Rimu.Tema susreta bila je"Katehetsko poslanjesalezijanaca: situacija,perspektive, novi zadaci za

djelovanje i formaciju. Novibroj časopisa donosi člankeEmilija Albericha "U službireligioznog odgoja. Pedesetaobljetnica Katehetskog institutaFakulteta odgojnih znanostiSalezijanskog papinskogsveučilišta", Josepha Gevaerta"Evangelizacija, prvi navještaj ikateheza", Wolfganga Gruena"Zahtjevi katehetske formacijeu Crkvi i u Salezijanskojdružbi", Pietra Braide "Mjestokateheze. Dva trenutkasalezijanske povijesti u Italiji(1907/1911 - 1938/1942)",Francesca Cerede "Katehetskoposlanje salezijanaca. Stajalištesalezijanskoga vrhovnogodsjeka za formaciju", Antonija

Domenecha "Kateheza usalezijanskom pastoralumladih. Stajalištesalezijanskoga vrhovnogodsjeka za pastoral mladih" teCyrila de Souze "Pogled premabudućnosti. Nekoliko misli upovodu 50. obljetniceKatehetskog institutaPapinskoga salezijanskogsveučilišta u Rimu". Rudi Palošpriredio je recenzije i prikaze.Sažeci članaka iz novoga brojačasopisa "Kateheza" kao i svihbrojeva objavljenih od 1994. do2004. mogu se čitati i nainternet stranici:www.ksc.hr/kateheza.htm.(ika-sa)

Dah sile BožjeKnjiga AnteVučkovića opisuje našodnos prema Svetompismu, odnosnoBožjoj, ali i ljudskojriječi općenito

Knjiga "Dah sile Božje" AnteVučkovića objavljena je ubiblioteci "Teološkemeditacije" u nakladi Teovizije.Govoreći o dahu sile Božje kaoo mudrosti, autor u predgovoruknjige navodi kako tekstovikoji su sabrani na jedno mjesto,a pisani su sasvimjednostavnim jezikom, imajunamjeru "ukazati na prisutnostdaha sile Božje tamo gdje ga sesve teže opaža i gdje mu prijetiopasnost zaborava: u Riječikoju kršćanstvo naziva Božjomi u mogućnostima oblikovanjavlastitoga života iz njezinesnage, u poslušnostimanjezinim zahtjevima". Jednom riječi, može se rećikako ova knjiga opisuje našodnos prema Svetom pismu,

odnosno Božjoj, ali i ljudskojriječi općenito te postavljasvakom čitatelju pitanjerazumije li što čita. Budući daje misao vodilja Riječ, autor seosvrće na Riječ Gospodnju,živu riječ, pisanu, izgovorenu,suvišnu, zlu, prešućenu,djelotvornu, utjelovljenu riječ idr. Budući da su riječi nositeljiemocija onoga tko ih izgovara,autor ističe kako riječimazapravo izričemo sebe, svojemisli, osjećaje, jer "riječigovore o nama i kada mi to nebismo htjeli i ono što bismomožda htjeli i sakriti". Zatovalja postaviti pitanje je livažnije u životu biti ili imati itko smo zapravo mi predBogom s obzirom na kratkoću

života. Osim toga, autorprogovara i o moći i odricanjunapose od samoga sebe, zatim ovažnosti preispitivanja života,ispitu savjesti, kajanju i strahuod kajanja, o grijehu ioproštenju, molitvi kaobudnosti, o mudrosti življenja iboli, srdžbi, otvorenosti iskrovitosti, da bi na krajuprogovorio i o smrti, umiranju ivjeri. Osnovna poruka knjigemogla bi glasiti kako "riječiljudske, obične, svakodnevnemogu odzvanjati smisleno iliblijedo, biti jake ili slabe,donositi život ili zadavati smrt",a ova je knjiga upravo poticajčitatelju da u sebi otkrije turiječ i prepozna njene plodoveu svojemu životu. (ika-žz/kj)