I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 27. srpnja 2005. broj 30/2005

Domovinske vijesti■ X. susret mladih Donjomeđimurskog dekanata■ Ukop vlč. Zdravka Arića■ Nadbiskup Vidović u Metkoviću■ Imenovanja u Gospićko-senjskoj biskupiji■ Split: Susret nadbiskupa Barišića i župana Sanadera■ Susret kardinala Bozanića s mladomisnicima Zagrebačke nadbiskupije■ Dr. Topić kod ministra Biškupića■ Novi provincijal hrvatskih kapucina■ Premještaji i nove službe svećenika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji■ Kardinal Bozanić primio gradonačelnika Bandića■ Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebačkoj nadbiskupiji■ Nadbiskup Barišić primio kardinala Špidlika■ Obljetnica posvete požeške katedrale

Započeo Franjevački hod

Više od 110 sudionika na putu prema Asizuhodočasti kroz hrvatske gradove stradale uDomovinskom ratu

■ Raspisan natječaj za "Don Bosco fest 2006."■ Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

Crkva u Hrvata■ Novi odašiljač Radio "Mira"■ Vatikanski dnevnik o blaženom Ivanu Merzu■ Sindelfingen: Oproštaj od s. Emanuele Škarice

Inozemne vijesti

Vatikan objavio službeni programPapina posjeta Koelnu

Plovidba Rajnom, posjet sinagogi u Koelnu,susret s bogoslovima, ekumenski susret i susrets predstavnicima muslimanskih zajednica,bdjenje s mladeži i središnji susret u nedjelju21. kolovoza

■ Kiro Stojanov imenovan skopskim biskupom i apostolskim egzarhom■ Indija: Eksplozija ispred katoličke škole

Putovanja mogu otvoriti novi putdijalogu

Kardinal Sodano uputio je u Papino imeporuku u povodu Svjetskoga dana turizma

■ Caritas: Teškoće u zbrinjavanju žrtava tsunamija

Gospa Kazanska vratila se kući

Riječ je o ikoni koja je gotovo čitavo 20.stoljeće lutala svijetom, dok 1993. godine nijedarovana papi Ivanu Pavlu II. koji ju je vratioruskoj Crkvi

■ Kardinal Martino o terorizmu■ Kopti podupiru Mubraka■ Papa se susreo s novinarima■ Brazil: Ubijen svećenik

Sveta Stolica odgovara na izraelskeoptužbe

Izrael prigovara Papi što nije spomenuo Izraelkao žrtvu terorističkih napada

Priopćenje sa susreta PredsjedništvaCCEE-a u Zagrebu

Susret Predsjedništva Vijeća biskupskihkonferencija Europe održan je u Zagrebu od17. do 21. srpnja 2005. Prilog dokumenti

■ Kršćanstvo nastavlja pridonositi izgradnji EuropeBudućnost pod zaštitom nebeskeMajke

Poruka vojnog biskupa Juraja Jezerinca zaDan Vojne biskupije te Dan pobjede idomovinske zahvalnosti, 5. kolovoza 2005.

Prilog prikazi■ "Željeni zrakama želja"■ Zagreb: 34. Obiteljska ljetna škola■ 100. broj "Kvarnerskog veza"

2 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Karmelska Gospa u Karmelu-BrezoviciSredišnju svečanupoldanicu naproštenje KarmelskeGospe predslavio jebiskup Pozaić sbrojnim svećenicima iredovnicima

Brezovica, 17.7.2005. (IKA) -U svetištu Bezgrešne KraljiceKarmela u Karmelu-Brezovicisvečano je u subotu 16. i unedjelju 17. srpnja proslavljenasvetkovina Gospe Karmelske,zaštitnice Karmelskog reda,crkve i samostana bosonogihkarmelićanki u Brezovici.Središnju svečanu poldanicu naproštenje Karmelske Gospe 17.srpnja predslavio je zagrebačkipomoćni biskup ValentinPozaić s brojnim svećenicima iredovnicima, među kojima subili i o. Božidar Ipša DI, VladoCvetnić, Anto Baković, donSebastijan Filić SDB, DamirOcvirk, Kristijan Brajković iostali te bogoslovi i ministranti. Mnoštvo vjernika, dvostrukoviše nego li prijašnjih godina,štovatelja Karmelske Gospe ičlanova Škapularskebratovštine, koji su već u ranimjutarnjim satima ispunili nesamo svetište, već i prostoreoko svetišta, sudjelovalo je naeuharistijskom slavljumolitvom, pjesmom,pobožnošću, primanjemsakramenata, kao i Gospinaškapulara. Na početkueuharistijskog slavlja sve jepozdravio domaći župnikCvetnić i izrazio posebnuradost zbog biskupoveprisutnosti, te zbog zajedništvavjere i molitve. U propovijedi se biskuposvrnuo na biblijske likovevezane uz goru Karmel: naPresvetu Djevicu Mariju i naproroka Iliju, modele i uzorekarmelskoga i kršćanskogživota po kojima častimo Boga.Govorio je o njihovoj vjeri ivjernosti, o njihovunepokolebljivu pouzdanju uBoga, te o njihovu služenju,revnosti za čast i slavu Božju,te o Marijinu prihvaćanjuBožjih planova. "Evanđelje

života svakog je dana, a bit ćenapose na kraju naših dana, našveliki ispit savjesti: Jesam libirao kao mudar - kulturuživota, ili kao bezuman -kulturu smrti: u svojoj obitelji,zajednici, narodu? Ako od 20županija u Hrvatskoj izumirenjih 19, koja nam je budućnost?Kakvi smo mi - takva će biti ibudućnost. Budućnost pripadaonima koji vole život, kojiprimaju život, koji daruju život,koji šire radost, a ne gorčinuživota oko sebe, u svojojzajednici", poručio je biskupPozaić. Govoreći o duhovnomzvanju kao izvanrednomBožjem daru koji otvara novehorizonte života i blagoslova,kao i o osobnom dostojanstvusvakoga čovjeka, sve je pozvaoda budu nositelji kulture životai radosti. Jutarnju misu predslavio jebrezovički župnik Cvetnić,zajedno s vlč. OlegomVatsebom i bogoslovima.Govoreći o Majci Crkve kojunam je Gospodin s križadarovao, o Škapularskoj Gospii o ljepotama pitome oaze goreKarmela, istaknuo je da jeMarija dika i ures KarmelskogReda, Crkve i svijeta. Svoju odanost, ljubav izahvalnost Majci BožjojKarmelskoj posvjedočila je iovoga proštenja župa Vukovinas najvećim brojemhodočasnika, koji su već uranim prijepodnevnim satimaispunili svetište, park predsvetištem i samostanski vrt.Bilo je to njihovo 62. zavjetnohodočašće Majci BožjojKarmelskoj, koje je, kao ieuharistijsko slavlje, predvodionjihov pastir župnik ĐuroSabolek.Proštenje je završiloposlijepodnevnom misom kojuje predslavio dr. o. Josip

Baričević, TOR. U propovijedije spomenuo hodočasničkudimenziju kršćanskog života sosobitim naglaskom na otajstvobožanskog života koji nam jeIsus na križu darovao zajednosa svojom Majkom Marijom. Na samu svetkovinu KarmelskeGospe 16. srpnja prijepodnevnueuharistiju predslavio je župnivikar župe sv. Josipa izZagrebu Domagoj Vuletić uzbrojne svećenike, među kojimasu bili Zvonimir Sekelj, StjepanBradica, Hinko Goričanec, o.Božidar Ipša, Vlado Cvetnić,Oleg Vatseba, Ivan Vragović,Josip Vragović te bogoslovi iministranti. U propovijedi jevlč. Vuletić uprisutnio u našimprilikama sv. Iliju proroka injegovo poslanje te prepoznaou njemu čovjeka monaštva,vjere, askeze, žarkog molitelja irevnitelja, kao i kontemplativcasve do mističnih iskustavaBoga. Popodnevnu misu slavioje o. Ljudevit Josip Jeđud OP,uz još petoricu suslavitelja, a upropovijedi je govorio oeuharistiji i Djevici Mariji. Proštenju Karmelske Gospe isamom blagdanu prethodila jetrodnevna duhovna pripravakoju su predvodili o. MihovilFilipović SMM, don DragoDetić SDB i Danijel Dukić. Udanima Karmelske Gospemnoštvo hodočasnika izZagreba i okolice, iz Siska iokolice, iz Turopolja, VelikeGorice, iz Samobora iKarlovca, iz Brezničkog Huma,Gornje Rijeke, čak iz Mostara iBosanske posavine, jačalo jesvoju vjeru na Marijinoj vjeri tepristupalo sakramentima, takoda je tih dana podijeljeno oko2000 pričesti, a u Škapularskubratovštinu primljeno je oko750 novih članova.

Donja Dubrava: Župniku Pilaju plaketa općineDonja Dubrava, 17.7.2005.(IKA) - U povodu Dana općineDonja Dubrava i župnogblagdana i proštenja sv.Margarete zaštitnicedonjodubravske župe i župnecrkve, 17. srpnja dodijeljena suopćinska priznanjanajzaslužnijim osobama,građanima i društvima teklubovima. Među nagrađenima je i

donjodubravski župnik MirkoPilaj. U obrazloženju Odboraza dodjelu priznanja iodlikovanja ističe se kako sežupniku Pilaju plaketadodjeljuje za angažiranost ipregalaštvo oko uređenjagrađevine župne crkve Sv.Margarete, koja je u prošlomsustavu bila u lošem stanju.Minulih godina župnikovimzalaganjem i poticanjimakompletno je uređena crkva,

crkveni zvonik, elektrificiranasu zvona, postavljena ura,postavljen novi križ te jeuređen okoliš crkve. Time jezgrada crkve postala lijepagrađevina koja krasi čitavonaselje Donja Dubrava, aposebice trg na kojem se nalazi.Župniku je plaketu uručioMarijan Varga, predsjednikOpćinskog vijeća Općine DonjaDubrava.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

X. susret mladih Donjomeđimurskog dekanataSusretom 120 mladihu župi Donja Dubravazavršena sezona2004./2005.

Donja Dubrava, 17.7.2005.(IKA) - Jubilarni deseti iposljednji ovosezonski susretmladih vjernikaDonjomeđimurskoga dekanata,koje organiziraju njegovianimatori, održan je 16. srpnjau župi Donja Dubrava. Susret jezapočeo okupljanjem oko 120mladih, među kojima su osimmladih iz Donjomeđimurskogdekanata bili i oni iz župe SvetiĐurđ iz Podravine, iz župeOrehovica, te dvojicabogoslova iz Benina koji su nastudiju u Hrvatskoj. Sve je napočetku pozdravio domaćižupnik Mirko Pilaj, koji jesudjelovao i u svim točkamaprograma. Uz njega sudomaćini susreta bili i mladi izžupe Donja Dubravapredvođeni pedagoginjomMihaelom Martinčić,vjeroučiteljem GašparomMikulanom i animatoricomMonikom Dominić. Uorganizacijskim su potrebamaza ovaj i protekli susret uDonjem Vidovcu u pomoćpriskočili animatori-instruktoriiz Varaždina predvođenivjeroučiteljicom SnježanomMališa. Prvi je dio susreta biojednoipolsatni rad u skupinama.Okupljeni oko središnje temesusreta "Bdijte i molite", mladisu uz pomoć različitihsuvremenih tekstova i tekstovaiz Evanđelja pokušali

odgovoriti na pitanje što je tomolitva, odnosno kako moliti.Svaka je od deset skupina imalarazličite tekstove za rad, a svojesu zaključke kasnije prikazali užupnoj crkvi u obliku kratkihscenskih prikaza, i na taj načinostalima navijestili svojeviđenje molitve. Između radapo skupinama i trećeg dijelaprograma koji je održan ucrkvi, mladi su uživali uzabavnim igrama u župnomdvorištu. Neki su ponovili svojeznanje flamanskog plesa, doksu ga drugi sad naučili. Zatimsu se sudionici okupili u župnojcrkvi na predstavljanje rada poskupinama koje je završilodijalogom "Oče naš". Mladimase u župnoj crkvi Sv. Margaretetada pridružio i varaždinskibiskup Marko Culej u pratnjiAntuna Štefana, povjerenika zapastoral duhovnih zvanjaVaraždinske biskupije.Također, mladima se pridružioveliki podržavatelj tih susretamladih župnik iz Svete MarijePavao Markač. Uslijedilo jepolusatno klanjanje predPresvetim s temom "Nauči nasmoliti", te svečana završnaeuharistija koju je predslaviobiskup Culej zajedno sokupljenim svećenicima.Slavlje je završeno u 22 sata,no premda je misa bila središnjidogađaj susreta, nije bila izavršni. Svi okupljeni su

pozvani u župno dvorište gdjeje za večeru priređen vojničkigrah. Mladi su se razišli neštoprije ponoći.Tim je susretom mladihzavršena sezona 2004./2005.Susreti su započeli u župi SvetiJuraj u Trnju u rujnu 2004. stemom "A što vi kažete, tkosam ja?", gdje je domaćin biovlč. Darko Kelemenić, koji jeidejnom začetniku i glavnomorganizatoru ovih susretavjeroučitelju Silviju Benču izPreloga najviše pripomogao unjihovu osmišljavanju irealizaciji. Prateći svojimtemama evanđelje i liturgijskugodinu, susreti su prošli gotovosvim župamaDonjomeđimurskog dekanata.Ako se uračuna Peti križni putmladih Varaždinske biskupije,održan u ožujku, i odlazakvećeg broja mladih iz ovogdekanata na Modrave ukolovozu, može se reći da jesusretima bilo pokriveno svihdvanaest mjeseci u godini, odrujna 2004. do kolovoza 2005.Na posljednjem susretu zbogneodgodivih obaveza nisumogli biti nazočni župnikKelemenić i župnik župeOrehovica Stjepan Mostečak,koji se založio za susreteunatoč tomu što pripadadrugom dekanatu.

Ukop vlč. Zdravka ArićaPogreb je ispredmjesne kapelepredvodio biskupŠkvorčević uzsudjelovanje stotinjaksvećenika

Našice, 19.7.2005. (IKA) -Nakon što je proslavio svetanedjeljna otajstva u ranimjutarnjim satima 18. srpnjaiznenada je preminuo svećenikZdravko Arić, prvi župniknovoosnovane župe GospeFatimske u Našicama sasjedištem u Velimirovcu. Umroje u trideset i prvoj godiniživota i sedmoj godinisvećeništva. Ispraćajpreminulog svećenika u župnojcrkvi Gospe Fatimske, Našice-Velimirovac bio je 19. srpnja.Misu je slavio biskupski vikarza pastoral Josip Klarić ukoncelebraciji s arhiđakonomSlavonsko-podravskim mons.Ivanom Štrbencem, našičkimdekanom Zdravkom Radošem itridesetak svećenika usudjelovanju mnoštva župljanai prijatelja. Uime svećenikaNašičkog dekanata odpokojnog svećenika oprostio sedekan Zdravko Radoš, a u imežupljana Božo Bošković.

Potom je tijelo preminulogsvećenika ispraćeno na putprema rodnim GornjimCrnogovcima u župi StaroPetrovo Selo.Pogreb je ispred mjesne kapelepredvodio požeški biskupAntun Škvorčević uzsudjelovanje stotinjaksvećenika, među kojima su bilikolege iz generacije po ređenjui prijatelji iz Požeške,Varaždinske i Đakovačke iSrijemske biskupije teZagrebačke nadbiskupije."Ispunjeni tugom, sabrali smose da bismo ispratili na vječnipočinak tijelo mladoga, ranopreminulog svećenika ZdravkaArića. Ali naša nada jača je odtuge. U svom svećeničkomređenju vlč. Zdravko predao jesvega sebe, cijelo svoje biće iživot Isusu Kristu. U smrti,jučer rano ujutro, to predanjepotpuno se ostvarilo, potpunose združio s Isusom Kristom. Utoj nadi, jačoj od tuge,

iskazujem svoje poštovanje ikršćansko suosjećanje majciMilki i sestrama Mariji iLjubici, župljanima,prijateljima", rekao je biskup napočetku obreda. Potom senakon naviještene Riječi Božjeod pokojnog svećenika u imežupljana župe sv. AntunaPadovanskog u StaromPetrovom Selu oprostio domaćižupnik Antun Prpić, istaknuvšikako je Zdravko rastao uzkapelu iz koje ga je pratilodobro oko Isusove MajkeMarije, bio radost svoje župe naslavlju mlade mise prije sedamgodina. Mons. Vjekoslav Marićpodsjetio je petogodišnjesvećeničko služenje u župi sv.Leopolda Mandića u Požegi,gdje su ga svi zavoljeli,posebno mladi. "Za njega nijebilo malog čovjeka. Svi su biliu njegovim očima vrijedni iveliki, istaknuo je mons. Marić.Uime generacije svećenikazaređenih u požeškoj katedrali

4 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

1999. oprostio se župnik župebl. Alojzija Stepinca uVirovitici Ivica Šoh. Puno mi jesrce tuge, što ostajem bezprijatelja, što je tvojimgubitkom biskupija postalasiromašnija, župa ostala bezsvećenika, a obitelj bez sina ibrata. Iz tvojih usta nikad nijeizašla samohvala. Bio sipožrtvovan i predan, uzormnogima. Hvala ti na svakojradosti i suzi koju si s namapodijelio, rekao je.Božo Bošković, zauzeti vjerniknovoosnovane župe GospeFatimske u Našicama, u svomoproštajnom govoru prisjetio sedolaska prvoga župnikaZdravka Arića i njegovaustrajnoga i vjernogpastoralnog djelovanja.Istaknuo je kako je hrabrozaorao u župi na svim razinamai ubrzo zadobio povjerenjemnogih župljana. U imemještana Gornjih Crnogovacaod vlč. Zdravka oprostio seškolski kolega Ivan Mrnjec,istaknuvši kako će odsada izraja jedne oči motriti namještane, a jedne sklopljeneruke moliti. Nakon obredaposljednje preporuke ioproštaja ispred kapelice uputilisu se na mjesno groblje, gdjemu je tijelo položeno u grob.U župnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog u StaromPetrovom Selu misu zadušnicunakon pogreba prevodio jebiskup Škvorčević. Upropovijedi je ocrtaopokojnikov lik, istaknuvši da jepo ljudskim mjerilima umroveoma mlad, u trideset i prvojgodini života, kao prvi odsvećenika koji su zaređeni umladoj Požeškoj biskupiji i prvižupnik novoosnovane župeGospe Fatimske u Našicama.Biskup je pozvao nazočne da

dopuste Božjoj riječi da onarasprši nedoumice i tjeskobukoja ih obuzima te da u srcimazadrže lik preminulogsvećenika u svjetlu Božjejasnoće. Podsjetio je na riječiKnjige mudrosti, kako vjernikne stječe zrelost i savršenstvoživota brojem godina, negoBožjim djelom ostvarenim unjemu. Istaknuo je da je vlč.Zdravko, došavši u Našice, unovoosnovanu župu, započeoraditi materijalno, ali je brzozaključio da se u okolnostimakoje je ondje zatekao stanjemože mijenjati samo duhovnimsredstvima. Započeo je stogazauzeto moliti i postiti, krenuoputem snažnijeg drugovanja sBogom. Tako je u svoju župuugradio dragocjeno duhovnoblago, po kojem će ostati trajnou njoj prisutan. Za malovremena ostvario je mnogadobra. K tome, istaknuo jebiskup Škvorčević, vlč.Zdravko radovao se osnutkuPožeške biskupije te je svelikom raspoloživošćuprihvatio suradnju sa svojimbiskupom, prigrlio župu uosnivanju, posvjedočivši takokako se voli Isusovu Crkvu,koja se ostvaruje u novojbiskupiji i župi. Spomenuo jekako je svećenik Zdravkosazreo u svojoj vjerničkojokrenutosti Bogu, te njegovasmrt nije nestanak negonastavak postojanja napreobraženi način. Zaključio jekako će on ostati svojoj obitelji,rođacima, prijateljima,kolegama, svećenicima i svimakoji su ga poznavali dugo usjećanju kao plemenita, dobra idraga osoba, spremna pomoći,utješiti, ohrabriti, ali da unjemu sada u vječnosti imamotrajnog molitelja za hrvatskinarod, za Požešku biskupiju,

župu Gospe Fatimske uNašicama i za duhovna zvanja.Na završetku mise biskup jeizrekao zahvalnost svima kojisu preminulom svećenikuiskazali poštovanje i ljubavsvojim sudjelovanjem napogrebu kao i onima koji su mubili dobri tijekom života,posebno na času smrti, međukojima je zdravstveno osobljenašičke bolnice, Branko Šipura,župnik župe sv. Marka uNašicama sa svojimsuradnikom Marijom Sanićem ižupnik Prpić.Zdravko Arić rođen je 14.listopada 1974. u NovojGradiški od roditelja Milke ipokojnog Stjepana. Djetinjstvoje proveo i osnovnu školuzavršio u selu Gornji Crnogovciu župi Staro Petrovo Selo, asrednju Interdijecezansku uZagrebu na Šalati, gdje jepoložio ispit zrelosti 1993. Istegodine nastavio je teološkestudije na Katoličkombogoslovnom fakultetu uZagrebu kao pitomacNadbiskupskog bogoslovnogsjemeništa. Za đakona ga je upožeškoj katedrali zarediobiskup Škvorčević 5. srpnja1998., na prvu obljetnicuutemeljenja Požeške biskupije,a za svećenika 26. lipnja 1999.Svećeničko djelovanje započeoje kao župni vikar u župi sv.Leopolda Mandića u Požegi ukolovozu 1999., gdje je uzpomoć župnika mons. Marićastjecao prva dragocjenapastoralna iskustva. Godine2004. imenovan je prvimžupnikom novoosnovane župeGospe Fatimske u Našicama.Nakon jednogodišnjegdjelovanja u složenimokolnostima nove župeiznenada je preminuo unašičkoj bolnici.

Konjevrate i Mirlović Zagora, župe Šibenske biskupijeKnjiga je velikdoprinos uznanstvenom pogleduboljeg razumijevanjapovijesti i sadašnjostiDalmatinske zagore,odnosno unutarnjegdijela Šibenskebiskupije

Šibenik, 19.7.2005. (IKA) -Ogranak Matice hrvatskeŠibenik predstavio je 19. srpnjau gradskoj vijećnici u Šibenikuknjigu "Konjevrate i MirlovićZagora, župe Šibenskebiskupije". O knjizi su govorilidr. Ivo Babić, dr. fra VickoKapitanović i dr. Ante Gulin.Knjiga je nastala kao zbornikradova koji su javnostipredstavljeni na znanstvenomsimpoziju održanom ustudenomu 2002., a objavila juje Hrvatska akademija znanostii umjetnosti - Odsjek za

povijesne znanosti. Knjiga"Konjevrate i Mirlović Zagora,župe Šibenske biskupije" velikje doprinos u znanstvenompogledu boljeg razumijevanjapovijesti i sadašnjostiDalmatinske zagore, odnosnounutarnjeg dijela Šibenskebiskupije, istaknuo je dr. Babić.Fra Vicko Kapitanović govorioje o samom sadržaju knjige,istaknuvši kako ona na više odšesto i pedeset stranica govori spovijesnoga, religijskog,demografskog, etnografskog,jezičnog, prirodoslovnog

aspekta o župama Konjevrate iMirlović Zagora, te kako je onavrijedan doprinos razvojuhrvatske historiografije.Urednik izdanja dr. Ante Gulinzahvalio je svima na pomoći prirealiziranju zbornika, izrazivšiželju da i u bližoj budućnostibude što više takvih izdanja ošibenskom kraju. Okupljene napredstavljanju pozdravio ješibenski biskup Ante Ivas,izrazivši zadovoljstvo što se naovaj način od zaboravasačuvala povijest Konjevrata iMirlovića.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zlatna plaketa Vinkovaca zboru Sv. CecilijeNagrada je zborudodijeljena za 80godina postojanja ikontinuiranogapredstavljanja GradaVinkovaca unastupimabiskupijskoga idruštvenog karaktera

Vinkovci, 20.7.2005. (IKA) -Na blagdan sv. Ilije proroka 20.srpnja Vinkovci su proslavilisvoga zaštitnika i Dan grada. UGradskom kazalištu Joza Ivakićodržana je svečana sjednicaGradskoga vijeća na kojoj jeupriličena dodjela priznanjaZlatna plaketa "Grb GradaVinkovaca". Među tri dobitnikaZlatne plakete je i mješovitipjevački zbor "Sv. Cecilija"župe sv. Euzebija i Poliona izVinkovaca. Nagrada je zborudodijeljena za 80 godinapostojanja i kontinuiranogapredstavljanja GradaVinkovaca u nastupimabiskupijskoga i društvenogakaraktera. Zlatnu je plaketu uime zbora od vinkovačkoggradonačelnika dr. MladenaKarlića primila dugogodišnjačlanica zbora Ivanka

Domaćinović. Zbor jeuvježbavalo više vrsnihglazbenika i pedagoga - FranjoBarac, Duško Marčelja,Anđelko Trišler, Josip Zalar.Budući je u njemu uvijek bilo ivrsnih pjevača, postigao jestoga zavidnu glazbenu razinu,tako da je osim pjevanja nasvečanoj misi nedjeljama iblagdanima, u svim svečanimprigodama održavao koncerte,pa čak izvodio i operete. Kaojedan od najkvalitetnijihzborova nastupao je na svimsmotrama pjevačkih zborovabiskupije, uz zborove izOsijeka i Đakova na svečanimprigodama ređenja biskupa teviše puta u inozemstvu.Mješoviti zbor pjevao je i uZagrebu na hipodromu uprigodi prvoga pohoda papeIvana Pavla II., a sudjelovao je

u velikom udruženom zboru naeuharistijskom slavlju koje je 7.lipnja 2003. u Osijekupredvodio papa Ivan Pavao II.Danas zbor ima više od 40stalnih članova različitihgodišta i zanimanja, koji ulažutrud uvježbavajući iodržavajući repertoar odjednostavnih do vrlo složenihzborskih pjesama, a vode gavoditeljica i orguljašicaDubravka Vukovarac tedirigentica BrankaDomaćinović. Zbor je uvijekimao veliku potporu svojihžupnika Pavla Matijevića, kojije sudjelovao u osnivanjuzbora, preč. Josipa Pavlovića,koji je 34 godine vodio brigu ozboru i danas župnika i dekanavinkovačkog mons. TadijePranjića.

Nadbiskup Vidović u MetkovićuNaša vjera mora bitividljiva u društvupreko naših djela,poručio je nuncij uBjelorusiji na slavljublagdana sv. Ilije

Metković, 20.7.2005. (IKA) -Apostolski nuncij u Bjelorusijinadbiskup Martin Vidovićpredvodio je 20. srpnjasredišnje misno slavlje uprigodi proslave zaštitnika župesv. Ilije u Metkoviću. Suslavilisu mons. Mile Vidović, o. JosipBebić i brojni svećeniciNeretvanskoga dekanata.Slavlje je započelo procesijoms kipom sv. Ilije i pjevanjemlitanija Svih svetih. Govoreći osv. Iliji, nadbiskup je istaknuokako se taj svetac služioposebnim darovima koje mu jeBog dao kako bi pokazao da jeono što govori od Boga, i da negovori svoje, nego Božje riječi."Posebnim darovima nije seslužio kako bi izazivaodivljenje ljudi, njihovo čuđenje,kako bi poveo mase za sobom,nego kako bi odlutale ponovno

priveo Bogu i uspostaviopravdu i pravednost", pojasnioje. Sveci su uzor i primjerdosljednoga kršćanskogaživota. Njih se ne oponaša,nego nasljeduje, što znači damoramo živjeti kršćanski,postupajući u svakodnevnimživotnim prilikama istvarnostima onako kako bi onipostupali, da su na našemmjestu. Ljudi poput sv. Ilijepotrebni su i u naše dane i bitće potrebni dok je vijeka isvijeta. Ne radi se o nekimdrugim ljudima, nego o namasamima, o nama koji se zovemoi jesmo kršćani, kojiispovijedamo katoličku vjeru.Činjenica da smo kršćani za nasima dvostruku odgovornostkoju imamo kao kršćani i kaoljudi građani. Poput sv. Ilijebudimo cjeloviti kršćani uvijek

i svagdje. Naša vjera mora bitividljiva u društvu preko našihdjela i preko njih se moraočitovati, ili nismo ni svijetlo nisol o kojima govori Isus.Ponosimo se svojomkršćanskom baštinom ipripadnošću Katoličkoj crkvi isvoj ponos očitujmo uvijekkroz svoje djelovanje, hranećise pri tome hranom koju namdaje Gospodin - euharistijom,pozvao je vjernike nadbiskupVidović, čestitajući im blagdanzaštitnika župe i Dan grada.Poglavarstvu Metkovića zaželioje uspjeh u radu i promaknućeopćeg dobra svih stanovnikacijele neretvanske doline.Nakon mise na groblju sv.Ivana uslijedile su molitve zaodrješenje za sve pokojne,nakon čega su položeni vijencihrvatskim braniteljima.

Imenovanja u Gospićko-senjskoj biskupijiGospić, 20.7.2005. (IKA) -Gospićko-senjski biskup MileBogović donio je više odluka oimenovanjima i premještanjimau Gospićko-senjskoj biskupiji.Mato Mikičić razriješen jeuprave župa sv. Mihovila uVratniku i sv. Križa u SenjskojDragi, a upraviteljem tih župaimenovan je preč. Mile Čančar.Fra Vidan Mišković razriješenje uprave župa sv. IvanaKrstitelja u Tounju i sv.Mihovila Arkanđela uTržić/Kamenici. Fra SlavenMijatović je razriješen službežupnog vikara u Plaškom i

Saborskom te imenovanupraviteljem župa sv. IvanaKrstitelja u Tounju i sv.Mihovila Arkanđela uTržić/Kamenici. ZdenkoSkender razriješen je upravežupe Uzašašća Isusova uCerovniku, a njenimupraviteljem je imenovan mr.Miljenko Sušac. Josip Štefančićrazriješen je uprave župa sv.Nikole u Cvitoviću i sv. Jurja uLađevcu te imenovanupraviteljem župa sv. Križa uKrižpolju, sv. Nikole u Stajnicii sv. Ivana Krstitelja uLipicama. Ivica Miloš

razriješen je službe duhovnogpomoćnika u Senju i imenovanupraviteljem župa sv. Nikole uCvitoviću i sv. Jurja u Lađevcu.Darko Mejaški razriješen jeuprave župa sv. Križa uKrižpolju, sv. Nikole u Stajnicii sv. Ivana Krstitelja uLipicama. Ivan Hodak primioje službu duhovnog pomoćnikau župi Uznesenja BDM uSenju, dok je Nikola Hodakređenjem za đakonainkardiniran kao klerikGospićko-senjske biskupije.Kao đakon služit će u župiNavještenja BDM u Gospiću.

6 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Split: Susret nadbiskupa Barišića i župana SanaderaSplit, 20.7.2005. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić je sa svojimnajbližim suradnicimageneralnim vikarom mons.Ivanom Ćubelićem ipastoralnim vikarom mons.Dragom Šimundžom u srijedu20. srpnja primio splitsko-dalmatinskog župana AntuSanadera u čijoj su pratnji bilipredsjednik Županijskeskupštine Živko Nenadić idožupani Luka Brčić i AnđelkaVuko. Istaknuvši kako to nije radniposjet, župan se zahvalionadbiskupu što ga je primio iujedno ga zamolio dablagoslovi njega i njegov tim,koji je kombinacija mladih istarijih političara, iskustva ienergije, koja svojim skladom

hoće i želi učiniti sve nadobrobit županije, dodao ježupan. Nadbiskup je izrazio radost štomože primiti vodstvo Splitsko-dalmatinske županije koja seprostorno otprilike i poklapa snadbiskupijom. Raditi zajednoza narod, paziti na prirodu, čistokoliš, čuvati ljepotu županije,more i otoke, vrlo su bitnestvari. Turizam je prvotnagospodarska grana, ali ona nijedovoljna, te bi trebalo širitidjelatnost kako bi se otvaralanova radna mjesto za mladeljude, koji će imajući radnomjesto moći i osnovati obitelj,ovdje ostati i raditi. Ugospodarskom smislu bitna je ibolja povezanost s dijasporom,otvarajući našim povratnicimaprostor za ulaganja da se i oni

mogu vratiti doma i tu živjeti. Župan je izložio kako se zalažeza ravnomjeran razvoj županije.Županija je servis malih sredinai državnih institucija imeđunarodnih fondova koji suvoljni ulagati u našu zemlju, dase i te male sredine financijskipomognu sagraditiinfrastrukturu, sagraditi školukoja je temelj povratka našegčovjeka doma. Nakonizmijenjenih razmišljanja složilisu se da je korupcija velikiproblem društva protiv kojegase svi trebaju boriti, ona kočipravilan razvoj društva,korupcija je jednostavnosramota. Na samom kraju izražena jeotvorenost suradnji tih dvijuinstitucija.

Susret kardinala Bozanića s mladomisnicimaZagrebačke nadbiskupije

Kardinal im podijelioprve pastoralnedekrete kojima im jepovjerio službe unadbiskupiji

Zagreb, 21.7.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić susreo se 21.srpnja s ovogodišnjimmladomisnicima Zagrebačkenadbiskupije u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu. Nadbiskup je ohrabriomladomisnike na početkunjihova svećeničkog služenja teih potaknuo da kao vjerniKristovi svjedoci buduoduševljeni navjestiteljiNjegove Radosne vijesti u

vjerničkim zajednicama koje ćeim biti povjerene. Na kraju susreta podijelio im jeprve pastoralne dekrete kojimaim je povjerio službe unadbiskupiji. MladomisnikKristijan Brajković imenovanje župnim vikarom u župi sv.Pavla u Zagrebu - Retkovec,mladomisniku DavoruŠimunecu povjerena je službažupnog vikara u zagrebačkojžupi sv. Blaža, a mladomisnikMladen Škvorc imenovan je

voditeljem UredaNadbiskupskog duhovnog stolaza statistiku i župnim vikaromu zagrebačkoj župi sv.Jeronima u Maksimiru. Uz mladomisnike na susretu jebio i đakon Alen Lulić, kojemuje nadbiskup povjerio đakonskopastoralno služenje unovozagrebačkoj župi sv.Mateja u Dugavama. Nakonsusreta kardinal Bozanićzadržao je mladomisnike nazajedničkoj večeri.

Biskup Srakić primio čelnike Brodsko-posavskežupanije i Grada Slavonskog Broda

"Dok nam je s jednestrane drago da Brodraste, s druge nam jestrane teško što jedruga strana Saveopustjela", rekao jebiskup Srakić urazgovoru s najvišimpredstavnicimapolitičke vlasti uSlavonsko-brodskojžupaniji i graduSlavonskom Brodu

Đakovo, 21.7.2005. (IKA) -Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić primio je učetvrtak 21. srpnja uBiskupskom domu u Đakovužupana Brodsko-posavskežupanije Šimu Đurđevića,zamjenicu župana Suzanu BilićVardić, gradonačelnikaSlavonskoga Broda dr. MirkaDusparu i dogradonačelnike dr.Sonju Padovan Janković i prof.Zvonimira Markotića. BiskupSrakić izrazio je zadovoljstvodosadašnjom suradnjom Crkvei političkih struktura kada je upitanju čovjek. Istaknuo je da jena tom području zbogDomovinskoga rata doseljenopuno vjernika. Vi ste morali

voditi brigu o njima, prije svegada se ne osjećaju strancima,nego da na neki način nađusigurno utočište. Dok nam je sjedne strane drago da Brod"raste", s druge nam je straneteško što je druga strana Saveopustjela, rekao je biskupSrakić. Spomenuo je i noveoblike suradnje na socijalno-humanitarnom području.Također je uputio zahvaluBrodsko-posavskoj županiji iGradu Slavonskom Brodu nadosadašnjoj pomoći isredstvima koja su uložili uKatolički bogoslovni fakultet uĐakovu i Središnju biskupijskuknjižnicu i Arhiv.Prof. Đurđević upoznao je

dijecezanskoga biskupa sa,kako je rekao, teškimgospodarskim stanjem uŽupaniji koja ima 187.000stanovnika. Dr. Duspara je,zahvalivši na dosadašnjojsuradnji, izrazio želju i zabudućom suradnjom u kojoj ćegrad dati svoj maksimum.Očekujem bolje stanje oveŽupanije i Grada u skorojbudućnosti, kazao jegradonačelnik. Nakonrazgovora gosti su u pratnjibiskupa Srakića posjetiliKatolički bogoslovni fakultet,gdje ih je dočekao dekan dr.Nikola Dogan, i Središnjubiskupijsku knjižnicu i Arhiv.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dr. Topić kod ministra BiškupićaZagreb, 21.7.2005. (IKA) -Predsjednik Hrvatskogakulturnog društva Napredak dr.Franjo Topić sastao se 21.srpnja u Zagrebu s ministromkulture Republike Hrvatske mr.Božom Biškupićem, koji ga jeu ministarstvu primio u imehrvatskog premijera dr. IveSanadera. U jednosatnom razgovorudotakli su se mnogih tema, aponajviše položaja Hrvata uBosni i Hercegovini i samogNapretka. Dr. Topić istaknuo je

kako Napredak igra velikuulogu u BiH, kulturi i uopćenazočnosti Hrvata u BiH,predstavivši i rezultate rada uposljednjih 15 godina otkakoNapredak ponovno djeluje.Kazao je kako je Napredakpomogao da se mnogi prognaniHrvati vrate u svoje kuće, aposebno je istaknuo povratakHrvata u Bugojno. Također jezatražio veću materijalnupodršku hrvatske Vlade zaNapredak, kao i promjenuodnosa prema Društvu. "Znamda nikada nema dovoljno

sredstava, ali ako se hoćepomoći onda se može.Napredak je često svrstavan sfolklornim skupinama što jenedopustivo, jer je Napredakpuno više od toga", ukazao jedr. Topić. Ministar Biškupić izrazio jezadovoljstvo zbog rezultatakoje Napredak ostvaruje te jekazao da će dati podršku iNapretku kao i projektima kojeje Napredak ove godineprijavio na natječaj hrvatskeVlade.

Split: Izložba "Biogradska katedrala"Izložba je otvorena do21. rujna

Split, 21.7.2005. (IKA) - UMuzeju hrvatskih arheološkihspomenika u Splitu otvorena je21. srpnja pod pokroviteljstvomgrada Biograda i Zadarskežupanije izložba "Biogradskakatedrala", koju su zajedničkiorganizirali Zavičajni muzejBiograd na moru i Muzejhrvatskih arheološkihspomenika Split. Postav sadržitridesetak srednjovjekovnihkamenih ulomaka biogradskekatedrale, rekonstrukcijugrađevine te nacrte i zapise omonumentalnoj katedrali kojaje 1125. srušena. Izložbu suotvorili ravnatelj Muzejahrvatskih arheološkihspomenika Split TomislavŠeparović i ravnateljica

Zavičajnog muzeja Biograd namoru Gorka Božulić te autoricaizložbe Nikolina Uroda. Biogradska katedrala,građevina u kojoj su stolovalibiskupi, postojala je i prijenastanka biskupije. Najranijagrađevna faza crkve je iz 6.stoljeća. Zbog mletačkograzaranja 1125. u kojem je,prema svjedočenju izvora, čitavgrad razrušen i spaljen,katedrala je ostala u ruševnomstanju te je ostala zabilježena ina slici putujućeg umjetnikaKarla von Grunenberga koji juje naslikao krajem 15. stoljeća.Prema pučkoj predaji ispredcrkve Sv. Stošije u Biograduzakopano je 12 volova sa

zlatnim plugom. Umjesto toga,1902. na tom mjestu, don LukaJelić je otkrio građevinudugačku 31 m i široku 18 m,čiji su zidovi bili sačuvani i dovisine 1,80 m. Zahvaljujućiupravo njemu, kasnije seutvrdilo da se radi obiogradskoj katedrali, građevinikoja će pobuditi velikozanimanje tadašnje znanstvenejavnosti. Ova izložba, koja daje kratkipovijesni pregled Biogradskebiskupije te početkaotkopavanja ruševina jedne odnajvažnijih sakralnih građevinaranoga srednjeg vijeka napodručju hrvatske države, bit ćeotvorena do 21. rujna.

Novi provincijal hrvatskih kapucinaZa novogprovincijalnogministra izabran je fraIvica Petanjek

Zagreb, 21.7.2005. (IKA) - Naredovitomu provincijskomkapitulu Hrvatske kapucinskeprovincije sv. LeopoldaBogdana Mandića za novogaprovincijalnog ministra izabranje 20. srpnja fra Ivica Petanjek.Kapitul se od 18. srpnjaodržava u kapucinskom

samostanu Sv. LeopoldaBogdana Mandića u Zagrebu-Dubrava, a predsjeda mugeneralni definitor Reda fraJure Šarčević. Na kapitulu jeusvojen i dokument o odgoju iformaciji mladih redovnika-kapucina.Kapitul je završen 21. srpnja

svečanom koncelebriranommisom koju je predvodiozagrebački pomoćni biskupValentin Pozaić. Bila je toujedno i misa zadušnica zauglednog kapucina i teologa fraTomislava Janka Šagi Bunića,koji je preminuo prije šestgodina.

Premještaji i nove službe svećenika u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji

U većini slučajevasvoje nove službesvećenici preuzimaju22. kolovoza ovegodine

Đakovo, 22.7.2005. (IKA) -Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić sredinom mjesecasrpnja potpisao je dekrete orazrješenjima, premještajima iimenovanjima svećenika uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji. Na područjusrijemskoga dijela biskupijedekrete je potpisao pomoćnibiskup Đuro Gašparović,generalni vikar s posebnimovlastima za Srijem. U većinislučajeva svoje nove službesvećenici preuzimaju 22.

kolovoza ove godine. O. Slavko Antunović OFMrazriješen je službe župnikažupe sv. Filipa i Jakova uVukovaru 1. Vlč. ĐuroBlumenšajn razriješen je službežupnog vikara župeBezgrešnoga Začeća BDM uValpovu te imenovanžupnikom župe PresvetogaTrojstva u Budimcima. Vlč.Krešimir Bulat razriješen jeslužbe župnog vikara župe sv.Euzebija i Poliona u

Vinkovcima 1 te imenovanžupnikom župe Presvetoga SrcaIsusovog u Šidu, župnimupraviteljem župe sv. IvanaNepomuka u Gibarcu, župePresvetoga Trojstva uKukujevcima i župe sv. Roka uMoroviću. Vlč. Vladimir Delićrazriješen je službe župnikažupe BDM Kraljice mučenika uVukovaru 3 te imenovanžupnikom župe sv. Jakova, ap.u Gunji. Fra Nikola DodićOFM imenovan je župnikomžupe sv. Ivana Kapistranskoga

8 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

u Iloku. Vlč. Vinko Dubravacrazriješen je službe župnikažupe Rođenja sv. IvanaKrstitelja u Sarvašu teimenovan župnikom župePreobraženja Gospodinova uStrošincima. Vlč. Jozo Duspararazriješen je službe župnikažupe sv. Jurja mučenika uGolubincima, župnogaupravitelja župe Rođenja BDMu Novim Banovcima, župe sv.Ivana Nepomuka u Putincimate imenovan župnikom župeUznesenja BDM u Zemunu.Vlč. Franjo Ivić, župnik župePohođenja BDM u Soljanima,razriješen je službe župnogaupravitelja župe PreobraženjaGospodinova u Strošincima. O.Ivica Jagodić OFM imenovanje župnikom župe sv. Filipa iJakova u Vukovaru 1. Vlč.Dinko Kalmar razriješen jesluže župnika župe Sv. Mihaelaarkanđela u NovomSlankamenu te imenovanžupnikom župe sv. Josipa uDalju. Vlč. Đuro Kedveš razriješen jeslužbe župnika župe PresvetogaTrojstva u Surčinu te imenovanžupnikom župe Rođenja sv.Ivana Krstitelja u Vrpolju. Vlč.Marko Kljajić župnik župe sv.Ivana Kapistranskoga u NovomBeogradu imenovan je župnimupraviteljem župe PresvetogaTrojstva u Surčinu. Vlč. IvanLenić razriješen je službežupnika župe sv. Jakovaapostola u Gunji te imenovanžupnikom župe Gospe BrzePomoći u Slavonskom Brodu 1.Vlč. Mato Lešić razriješen jeslužbe župnika župe GospeBrze Pomoći u SlavonskomBrodu 1 te imenovan župnikomžupe Rođenja BDM uKruševici. Vlč. Marko Lošrazriješen je službe župnikažupe sv. Antuna Padovanskog uNikincima te imenovanžupnikom župe sv. Roka uPetrovaradinu 3. O. ZvonkoLutrović OFM razriješen jeslužbe župnika župe SveteObitelji u Osijeku IV. Vlč.Božo Ljubičić razriješen jeslužbe župnika župe sv. AntunaPadovanskog u LevanjskojVaroši te imenovan župnikomžupe sv. Roka u Veliškovcima.O. Marko Malović OFMrazriješen je službe župnika sv.Ivana Kapistranskoga u Iloku.Vlč. Mato Martinkovićrazriješen je službe župnikažupe Bezgrešnoga ZačećaBDM u Bilju te imenovanžupnikom župe BDM Kraljicemučenika u Vukovaru 3. O.

Ilija Mijatović OFM imenovanje župnikom župe SveteObitelji u Osijeku IV. Vlč.Mirko Mrnarević razriješen jeslužbe župnika župe sv. Josipau Dalju te imenovan župnikomžupe sv. Antuna Padovanskog uLevanjskoj Varoši. Vlč. IvanPetričević razriješen je službežupnika župe sv. Roka uVeliškovcima te imenovanžupnikom župe BezgrešnogaZačeća BDM u Bilju. Vlč.Berislav Petrović razriješen jeslužbe župnika župe PresvetogaSrca Isusovog u Šidu, župnogupravitelja župe Sv. IvanaNepomuka u Gibarcu, župePresvetoga Trojstva uKukujevcima, župe Sv. Roka uMoroviću te imenovanžupnikom župe Sv. Mihaelaarkanđela u NovomSlankamenu. Vlč. ŽeljkoTovilo, župnik župe sv.Klementa pape i mučenika uHrtkovcima, imenovan ježupnim upraviteljem župe sv.Antuna Padovanskog uNikincima. Vlč. DarkoTvrdojević razriješen je službežupnoga vikara župe Uzvišenjasv. Križa u Osijeku 6-Retfali teimenovan župnikom župe sv.Jurja mč. u Golubincima,župnim upraviteljem župeRođenja BDM u NovimBanovcima i župe sv. IvanaNepomuka u Putincima. O.Josip Vrdoljak I. TORimenovan je župnikom župe sv.Josipa Radnika u Belišću. O.Josip Vrdoljak M. TORrazriješen je službe župnikažupe sv. Josipa Radnika uBelišću. Vlč. Zoran Vukojarazriješen je službe župnikažupe sv. Jakova ap. u Klakarute imenovan župnikom župeRođenja sv. Ivana Krstitelja uSarvašu. Vlč. Željko Zuanovićrazriješen je službe župnikažupe Presvetoga Trojstva uBudimcima te imenovanžupnikom župe sv. Jakova ap. uKlakaru.Vlč. Vladimir Delić razriješenje službe dekana Vukovarskogadekanata. Vlč. MatoMartinković razriješen jeslužbe dekana Baranjskogadekanata.Vlč. Zdravko Čabrajacrazriješen je službe župnogavikara župe Duha Svetoga uSlavonskom Brodu 2 teimenovan župnim vikaromžupe Bezgrešnoga ZačećaBDM u Valpovu. MladomisnikTomislav Ćurić imenovan ježupnim vikarom župe GospeBrze Pomoći u SlavonskomBrodu 1. Mladomisnik Josip

Filipović imenovan je župnimvikarom župe sv. Mihaelaarkanđela u Donjem Miholjcu.O. Benko Horvat OFMimenovan je župnim vikaromžupe sv. Filipa i Jakova uVukovaru 1. O. Tomislav KeroTOR imenovan je župnimvikarom župe sv. JosipaRadnika u Belišću. Vlč.Markan Kormanjoš razriješenje službe župnoga vikara župeGospe Brze Pomoći uSlavonskom Brodu 1 teimenovan župnim vikaromžupe Duha Svetoga uSlavonskom Brodu 2. O. GoranMalenica OFM razriješen jeslužbe župnog vikara župe sv.Ivana Kapistranskoga u Iloku.O. Oktavijan Nekić OFMimenovan je župnim vikaromžupe sv. Ivana Kapistranskogau Iloku. O. Siniša Paušić OFMrazriješen je službe župnogavikara župe sv. Filipa i Jakovau Vukovaru 1. Vlč. FilipPerković razriješen je službežupnoga vikara župe sv.Mihaela arkanđela u DonjemMiholjcu te imenovan župnimvikarom župe Uzvišenja sv.Križa u Osijeku 6-Retfali.Mladomisnik Bojan Slavičekimenovan je župnim vikaromžupe Svih svetih u Đakovu 1.Mladomisnik Boris Vulićimenovan je župnim vikaromžupe sv. Euzebija i Poliona uVinkovcima 1. Vlč. dr. Ivica Raguž imenovanje rektorom i voditeljemliturgije samostanske crkve uĐakovu na novi trogodišnjimandat. Vlč. mo. Vinko Sitarićimenovan je suradnikomrektora i voditelja liturgijesamostanske crkve u Đakovuna novi trogodišnji mandat.Vlč. Stjepan Kokanovićrazriješen je službe župnikažupe Rođenja BDM uKruševici i umirovljen. Mons.mr. Antun Kolarević, začasnikanonik, razriješen je službežupnika župe Uznesenja BDMu Zemunu, dekana Zemunskogadekanata i umirovljen.Vlč. Pavao Šrajer razriješen jeslužbe župnika župe Rođenjasv. Ivana Krstitelja u Vrpolju iumirovljen. Mons. GejzaVarga, kanonik-veliki prepošt,razriješen je službe kanonika inaslova velikog prepošta iumirovljen. Vlč. Josip Vrančićrazriješen je službe župnogavikara župe Svih svetih uĐakovu 1 i odlazi u Rim naposlijediplomski studijdogmatske teologije.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Kardinal Bozanić primio gradonačelnika BandićaZagreb, 22.7.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić primio je 21.srpnja gradonačelnika ZagrebaMilana Bandića uNadbiskupskom dvoru uZagrebu. Bio je to prvi službenisusret kardinala Bozanića s

gradonačelnikom Bandićemotkako je preuzeo službugradonačelnika glavnoga gradaRepublike Hrvatske. KardinalBozanić zaželio je novomgradonačelniku mnogo uspjehai Božjeg blagoslova uobnašanju te odgovorne službe.

Uz kardinala susretu je bionazočan generalni vikarZagrebačke nadbiskupije prelatVladimir Stanković, a u pratnjigradonačelnika bio je njegovposebni savjetnik za društvenedjelatnosti Stipe Zeba.

Blagoslovljena knjižara TeovizijeNova knjižara naKaptolu 26 u Zagrebu

Zagreb, 22.7.2005. (IKA) -Zagrebački pomoćni biskupVlado Košić blagoslovio je 22.srpnja novu knjižaru katoličkenakladne kuće "Teovizija" kojase nalazi na Kaptolu 26 uZagrebu. U moderno uređenojknjižari površine tridesetakčetvornih metara uz Teovizijine

knjige mogu se nabaviti izdanjai drugih katoličkih nakladnika,CD-i, nabožni predmeti teumjetničke slike i skulpture.Nakladna kuća Teovizija izZagreba u svome izdavačkomprogramu objavljuje katoličkuduhovnu literaturu. Međuobjavljenim naslovima nalaze

se i knjige istaknutih hrvatskihkatoličkih spisatelja dr.Tomislava Ivančića, dr.Bonaventure Dude, prof. IvanaGoluba, fra Zvjezdana Linića iniza drugih teologa i spisateljalaika. Teovizija objavljuje ivrijedna izdanja inozemnihautora.

Čazma: Blagdan sv. Marije Magdalene i Dan gradaNa svečanoj sjedniciGradskog vijećačazmanski župnik idekan Josip Vavrikprimio je priznanjeGradskogpoglavarstva zaočuvanje kulturnebaštine i zaštiteokoliša

Čazma, 22.7.2005. (IKA) - Nasvečanoj sjednici Gradskogvijeća grada Čazme na Dangrada i župe sv. MarijeMagdalene u petak 22. srpnjačazmanski župnik i dekan JosipVavrik primio je priznanjeGradskog poglavarstva gradaČazme za očuvanje kulturnebaštine i zaštite okoliša.Dekanu Vavriku priznanje jeuručio čazmanskigradonačelnik Dinko Pirak ipodsjetio na neumorni rad naobnovi i izgradnji župnog dvorai crkve. Zahvalivši se napriznanju, župnik Vavrikistaknuo je kako ga priznanjeobvezuje na još predaniji i većiangažman na uređenju župnecrkve sa željom da joj se vratiizgled i značaj koji je imala kadje Čazma bila sjedišteČazmanskog zbornog kaptola.Župnik Vavrik je, kako je to

istaknuto u obrazloženjunagrade, upravu župe sv.Marije Magdalene u Čazmipreuzeo u jesen 2002. Od tadaneumorno gradi i obnavljazapuštenu crkvu i župni dvor -najvrjedniju čazmanskukulturnu i sakralnu baštinu.Zapušteni župni dvor, star višeod 350 godina, i novi pastoralnicentar Vavrik je obnovio isagradio u vrlo kratkom roku.Naime, radovi su započeli u2003., a krajem 2004.obnovljeni župni dvor i novipastoralni centar zasjali supunim sjajem, s uređenimokolišem oko župnog dvora, ablagoslovio ga je zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić.Usporedno s obnovom župnogdvora i izgradnjom pastoralnogcentra, kontinuirano radi naobnovi župne crkve, stare

gotovo osam stoljeća, ajedinstvene po svojem postankui graditeljstvu. Time je i samacrkva neponovljiva ineprocjenljiva kulturna isakralna baština ukontinentalnoj Hrvatskoj.Nakon arheoloških istraživanjakoja su započela istraživanjemjužnog broda crkve 2003.,napravljena je drenaža crkve, a2005. arheološka istraživanjasjevernog i glavnog brodacrkve, nakon čega je napravljennovi kameni pod crkve,obnovljene klupe i noveinstalacije u crkvi. Misnoslavlje na blagdan sv. MarijeMagdalene 22. srpnja te nazavršetku faze obnovekamenoga poda, instalacija iobnavljanja crkvenih klupa,predvodio je pomoćnizagrebački biskup ValentinPozaić.

Gospić proslavio zaštitnicuMarija Magdalena jepravi primjer kakoIsusov božanskipogled pun dobrote iljubavi može potpunopromijeniti život,istaknuo je biskupBogović

Gospić, 22.7.2005. (IKA) -Blagdan sv. Marije Magdalene,zaštitnice grada Gospića,svečano je 22. srpnjaproslavljen misnim slavljimakojima je prethodilatrodnevnica kao i čitav nizkulturnih, društvenih i sportskihdogađanja. Trodnevnicu supredvodili nekadašnji gospićkižupnici Alojzije Kukec, MatePavlić i Stipe Zeba, a jutarnjumisu na blagdan sv. MarijeMagdalene predvodio je ukapelici na istoimenom grobljužupnik i dekan gospićki AntunLuketić. Središnje misno slavljeu gospićkoj katedraliNavještenja BDM predvodio jegospićko-senjski biskup Mile

Bogović u koncelebraciji sdeset svećenika Gospićkogdekanata, kao i vojnimkapelanom iz Karlovca o.Vladislavom Mandurom. Crkvanas uči kako se postaviti iprema neuspjesima, jer i onimogu pomoći, poručio jebiskup Bogović te nastaviokako je Marija Magdalena praviprimjer kako Isusov božanskipogled pun dobrote i ljubavimože potpuno promijenitiživot. Premda je bila grešnica,prihvatila je otvoreni pogledpun dobrote. To nas uči da i miprihvaćajući taj pogled drugeljude gledamo novim očima,istaknuo je biskup Bogović tena kraju sve pozvao na Udbinu

gdje će 9. rujna biti polaganjekamena temeljca Crkvehrvatskih mučenika. DekanLuketić zahvalio je svima kojisu pomogli oko pripremeproslave sv. Marije Magdalene,istaknuvši kako će sljedećegodine Gospić obilježiti 130godina od gradnje kapeliceMarije Magdalene. Na misi ukatedrali okupilo se više oddvije stotine vjernika, međukojima su bili potpredsjednikHrvatskog sabora DarkoMilinović, župan ličko-senjskiMilan Jurković te predstavnicipolicije i vojske. Katedralnimzborom ravnao je DarkoIvšinović.

10 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Imenovanja, premještaji i razrješenja u ZagrebačkojnadbiskupijiZagreb, 22.7.2005. (IKA) - UZagrebačkoj nadbiskupiji ovihje dana došlo do višepersonalnih promjena.Dosadašnji arhiđakon Sisačko-gorskog arhiđakonata mons.Josip Klarić, razriješen jeslužbe, a za novog arhiđakonaimenovan je kanonik mons.Lovro Cindori. Kanonik dr.Vladimir Zagorac razriješen jeslužbe arhiđakona Karlovačko-goričkog arhiđakonata i službepokorničara u katedrali, a završitelja dužnosti arhiđakonatoga arhiđakonata imenovan jekancelar Nadbiskupskogduhovnog stola mr. StjepanVečković. Prelat dr. Juraj Bateljaimenovan je kanonikomPrvostolnog kaptolazagrebačkog i razriješenrektorske službe uMeđubiskupijskom sjemeništuu Zagrebu. Za novog rektoraMeđubiskupijskog sjemeništaimenovan je mr. Ivan Gretić,koji je do sada obnašao službuvicerektora u istom sjemeništu.Razriješen je službe idosadašnji nadbiskupski tajnikVjekoslav Meštrić koji jeimenovan župnikommoderatorom u župi SveteObitelji u Zagrebu, a za novognadbiskupskog tajnikaimenovan je mr. Antun Senteml. Dr. Željko Blagusrazriješen je službe upraviteljažupa u Gušću, Kratečkom iPreloščici te je određen zaslužbu u Međubiskupijskomsudu prvog stupnja te će ujednopastoralno pomagati u župi Sv.Mirka u Šestinama. Dvije župe grada Bjelovaradobivaju nove župnike. Župusv. Ane preuzima StjepanPtiček, a sv. AntunaPadovanskog Marko MalovićOFM. Za novog župnika u župisv. Nikole u Krapini imenovanje Tomislav Šestak, a zažupnika župe Uznesenja BDMu Pokupskom dolazi StjepanRačić. Upraviteljem župe sv.Franje Ksaverskog u Zagrebuimenovan je Ivo MartinovićTOR, župnik župe PresvetogTrojstva u Karlovcu je MarijanOpitz OFM, a Slavku MilićuOFM, povjerena je župaPredragocjene Krvi Isusove uZagrebu - Kozari Bok. MladenSinković upravljat će župamasv. Lovre u Petrinji i sv. Bartola

u Hrastovici, a Josip Vnučecnovi je župnik u župiUznesenja BDM u Tuhlju. Josip Ban preuzima župu sv.Josipa u Stubičkim Toplicama.Ivan Bogdanović novi je župniku župama Pohoda BDM uVinagori i Uznesenja BDM uMarincima, Vinko Gregur užupi Uznesenja BDM uPregradi, a Ivo Jelušić TORupravljat će župom sv.Leonarda u Kotarima. AlfredKolić imenovan je župnikomžupa u Glini, Maji, MalojSolini i Viduševcu, BranimirKoretić upravljat će župamaSrca Marijina u Ilovi i bl.Alojzija Stepinca u KutinskojSlatini, a Anđelko Kufrin novije upravitelj župe sv. Barbare uVelikoj Mlaki. Mr. MarijanKušenić imenovan je župnikomžupe sv. Petra i Pavla uZagrebu-Bešići, Josip Karasupravljat će župom Sv. IvanaKrstitelja u Rečici, a FilipLucić župom sv. FranjeKsaverskog u Vugrovcu. Dosadašnji župnik župe SveteObitelji u Zagrebu MihaelGjilas imenovan jesupsidijarom u istoj župi, ažupnikom in solidum u istojžupi imenovan je MirianŠuvak. Mr. Mijo Matoševićimenovan je supsidijarom užupi Sv. Ivana Nepomuka uStupniku-Lučkom.Tomislav Petranović upravljatće župom Uzvišenja sv. Križa uKerestincu, a povjerena mu je ipastoralna služba za naseljeJeždovec (župa Sv. Ivananepomuka, Stupnik-Lučko).Mijo Rak novi je upravitelježupe sv. Martina uPisarovinskoj Jamnici, ujednoće upravljati Domom zapastoralne susrete u Lasinji.Dragutin Šarc dolazi za župnikau župu Majke Božje Fatimske uLukavcu, Dragutin Šengulaupravljat će župom sv. IvanaKrstitelja u Svetom IvanuZelini, a Ivan Šestak novi ježupnik u župi PresvetogaTrojstva u Visokom. DavorŠkara upravljat ćenovoosnovanom župom BDMPomoćnice u IvancuBistranskom, Mario ŠkofŽugec župama sv. Nikole uGušću, sv. Roka u Kratečkom isv. Mihaela Arkanđela uPreloščici, a Antun Špiranecžupom sv. Petra u Prišlinu.

Dragutinu Kučanu, župnikužupe Presvetog Trojstva uKrašiću, povjerena je upravažupe sv. Mihaela i sv. Ane uGornjem Prekrižju kao i župesv. Marije Magdalene u Oštrcu.Mladen Vidak imenovan jeupraviteljem župe sv. Brcka uKalniku, a župu sv. AntunaPadovanskog u Čuntićupreuzima Petar Žagar OFM. Razriješeni su župničke službe iumirovljeni: Josip Belavićžupnik u Vinagori, mons.Branko Ivanjko župnik uPregradi, koji će odsadastanovati i vršiti svećeničkuslužbu u samostanu MajkeDobroga Savjeta sestarakarmelićanki BSI u Poredju,Vinko Sedlaček župnik uMarincima, Pavao Šatrakžupnik u Vugrovcu i FranjoVrbanić župnik u Ilovi. FranjoŠpiljak razriješen je župničkeslužbe u Tuhlju te mu jeodređeno bolovanje i oporavak. Župničke službe su razriješeni:Stanko Belobrajdić OFM uKozari Boku, Tomsilav KeroTOR u Kotarima, Ivan PaponjaTOR u župi sv. FranjeKsaverskoga u Zagrebu,Čedomil Vešligaj u Čuntiću,Željko Jurković OFM u župi sv.Antuna Padovanskoga uBjelovaru.Božidar Cindori, župnik u župibl. Alojzija Stepinca uBestovju, Novakima i Rakitju,razriješen je službe upraviteljažupe Uzvišenja sv. Križa uKerestincu. Dragutin Papić,župnik u Kutini, razriješen ježupničke službe u župi bl.Alojzija Stepinca u KutinskojSlatini.Željko Lovrić imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Petra u Zagrebu, Ivan ŽeljkoBakšić u župi Uznesenja BDMi sv. Nikole u Stenjevcu,Tomislav Božiček OFM u župiPredragocjene Krvi Isusove uZagrebu-Kozari Bok, MirkoBrlić u župi Uznesenja BDM uMariji Bistrici, a Ivan Cestar užupi sv. Anastazije uSamoboru. Danijel Crnić dolaziza župnog vikara u župu SvihSvetih u Sesvetama, VjekoslavJakopović u župu sv. Lovre uPetrinji i župu sv. Bartola uHrastovici, Goran Kocmanić užupe Presvetoga Trojstva uKrašiću, sv. Mihaela i sv. Ane

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

u Gornjem Prekrižju i u župusv. Marije Magdalene u Oštrcu. Zoran Grgić imenovan ježupnim vikarom u župi sv.Marka Križevčanina u Zagrebui suradnikom povjerenika zapastoral duhovnih zvanja zaministrante. Svetislav KrnjakOFM novi je župni vikar u župisv. Nikole biskupa u HrvatskojKostajnici, Mladen Pejić TORu župi sv. Franje Ksaverskoga uZagrebu, Gordan PropadaloOFM u župi sv. AntunaPadovanskoga u Bjelovaru.Mario Stjepan Šikić dolazi zažupnog vikara u župu sv. Vidau Vrbovcu, a Mijo Tikvić OFMu župu Uznesenja BDM uKloštar Ivaniću. VelimirTomašković OFM imenovan je

župnim vikarom u župiPresvetoga Trojstva uKarlovcu, Vladimir Vizir užupi sv. Jelene Križarice uZaboku, a Ivan Zlodi u župi sv.Josipa u Zagrebu.Ivica Reparinac stavljen je naraspolaganje torontskomnadbiskupu za službu župnogvikara u župi Hrvatskihmučenika u Mississaugi.Na studij u Rim odlaziDomagoj Matošević,dosadašnji župni vikar u župisv. Blaža. Ovogodišnji mladomisniciimenovani su župnim vikarimau zagrebačkim župama:Kristijan Brajković u župi sv.Pavla u Retkovcu, DavorŠimunec u župi sv. Blaža, a

Mladen Škvorc u župi sv.Jeronima u Maksimiru teujedno i voditeljem UredaNadbiskupskog duhovnog stolaza statistiku, a Roko BedalovOFMConv. u župi sv. AntunaPadovanskoga na SvetomDuhu.Domagoj Vuletić razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Josipa u Zagrebu i dopušten muje nastavak života i rada međubenediktincima.Službe župnog vikararazriješeni su: Anto BarišićOFM, koji je dosad djelovao užupi u Hrvatskoj Kostajnici iZvonimir Križanović OFM,koji je pastoralno služio uzagrebačkoj župi u KozariBoku.

Nadbiskup Barišić primio kardinala ŠpidlikaU pratnji kardinalaŠpidlika bili su o.Marko Rupnik te jošsedam članovaduhovno kulturnogcentra "Aleti" iz Rima

Split, 22.7.2005. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić primio je 22.srpnja u zgradi Nadbiskupskogordinarijata u Splitu kardinalaTomaša Špidlika te profesorana papinskom sveučilištuGregoriana u Rimu o. MarkaRupnika, voditelje duhovnokulturnog centra "Aleti" uRimu, koji se bavi duhovnošćuistočnih Crkvi, te istočnomsakralnom umjetnošću. U pratnji je bilo još sedamčlanova Centra. Oni već drugu

godinu dolaze na odmor uHrvatsku, točnije u marijanskosvetište Vepric, a ove godinebili su od 7. do 22. srpnja. Kardinal Špidlik izrazio jezadovoljstvo svetištem Vepric,istaknuvši mnoge sadržaje iprirodne ljepote u tom prostoru.Po njegovu mišljenju takavprostor ima toliko toga dati dabi bio "prikladan i za papu",istaknuvši kako će BenediktuXVI. reći gdje je bio naodmoru, a čak mu i preporučitida dođe i da se uvjeri u

istinitost njegovih riječi. Nadbiskup je potvrdiokardinalu i ostalim gostima dasu im vrata nadbiskupije isvetišta u Vepricu uvijekotvorena. Ovom prigodomnadbiskup je gostima pokazaozgradu Ordinarijata, ističući naposeban način uspješnerestauratorske zahvate unadbiskupskoj kapeli i usvečanom salonu koji nosi imepo velikom papi Ivanu Pavlu II.

Sv. Marija Magdalena svečano proslavljena u LučuLuč, 22.7.2005. (IKA) - Župasv. Marije Magdalene u Lučukraj Belog Manastira svečanoje 22. srpnja proslavila blagdansv. Marije Magdalene, nebeskezaštitnice i naslovnice svoježupe i župne crkve iz 1721.Središnje misno slavljepredvodio je župnik uBudimirovcima ŽeljkoZuanović, u koncelebraciji sdomaćim župnikom IvicomKelamom te ostalim

svećenicima Baranjskogdekanata. Proslava blagdanazavršena je večernjom misomkoju je predvodio župnikKelama. Župna crkva Sv. MarijeMagdalene, barokno zdanje iz18. stoljeća, u srbo-četničkoj jeokupaciji, kao i cijela župa isamo mjesto, bila teškostradala, a stara je župna crkva izbog starosti u dotrajalom

stanju. "U izvornom bi jeizgledu trebalo obnovititemeljito, ali župa za to nemasredstava", rekao je za našuagenciju župnik Kelama,nastavivši kako su ipak nekiradovi u tijeku te istaknuo kakoje spomenuta crkva spomenikkulture, a njezin daljnjipopravak i obnova ovise ofinancijskom priljevu izMinistarstva kulture.

Vidonje: Nadbiskup Vidović na proslavi sv. LiberanaVidonje, 23.7.2005. (IKA) -Apostolski nuncij u Bjelorusijinadbiskup Martin Vidovićpredvodio je 23. srpnjakoncelebrirano euharistijskoslavlje u župi Vidonje, ispredkapelice Sv. Liberana naVidonjskim Gomilama. Na misije propovijedao don Boris

Vidović, koji je istaknuo kakoje prijateljstvo s Bogom tečuvanje Božjih zapovijediučinilo sv. Liberana svecem.Danas, kada je sve nekakoubrzano, nedostaje nam neštočvrsto i sigurno, nedostaje namprijateljstvo s Bogom i osjećajduboke i istinske povezanosti, i

zbog toga nam je drago doćiovdje u ovu duhovnu oazu kakobi dobili snagu ići dalje i živjetisvoju svakodnevicu, istaknuo jepropovjednik.Župnik don Bariša Plećaš nakraju je zahvalio nadbiskupuVidoviću i svim svećenicimakoji su uzveličali misno slavlje.

12 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Stari Grad: Zavjetovana trojica dominikanskihbogoslovaStari Grad, 23.7.2005. (IKA) -U crkvi starog dominikanskogsamostana u Starom Gradu naHvaru, nakon tjedan danaduhovnih vježbi koje je zapetoricu mladih dominikanaca,vodio o. Marko Bobaš, trojicabogoslova, studenataKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,pred dominikanskim

provincijalom o. Ivanom IkomMateljanom položila su 23.srpnja redovničke zavjete. Fr.Leopold Nikola Noso izPetrinje i fr. Mihael Mario Tolj,rodom iz pelješke župe Mokalakod Orebića, izrekli su svečanezavjete, dok je fr. Maro RandoBotica iz Korčule obnovioprivremene zavjete na godinudana.

Uz mnoštvo vjernika s otokaHvara obredu polaganjaredovničkih zavjeta te svečanojmisi koju je u starojdominikanskoj crkvi predvodioprovincijal Mateljan sudjelovalisu i brojni svećenici, rodbina teprijatelji mladih redovnika.

Obljetnica posvete požeške katedraleCrkvu čiju je gradnjuosim vjernikapomogla i caricaMarija Terezija kojajoj je darovala iprelijepi kalež temisno odijelo koje se idanas čuva u riznicikatedrale posvetio 24.srpnja 1763. tadašnjizagrebački biskupFranjo Thauzy

Požega, 24.7.2005. (IKA) -Euharistijskim slavljem koje jeu nedjelju 24. srpnja predvodiopožeški biskup AntunŠkvorčević u koncelebraciji sgeneralnim vikarom mons.Josipom Krpeljevićem,katedralnim župnikom preč.Matijom Jurakovićem ikatedralnim vikaromMladenom Štivinom slavljenaje 242. obljetnica posvete tecrkve koja je prije osam godinauzdignuta na čast katedraleosnutkom Požeške biskupije.Biskup Škvorčević podsjetio jekako je crkvu čiju je gradnjuosim vjernika pomogla i caricaMarija Terezija, koja joj jedarovala i prelijepi kalež temisno odijelo koje se i danasčuva u riznici katedraleposvetio 24. srpnja 1763.tadašnji zagrebački biskupFranjo Thauzy. Slavećisvetkovinu posvete te crkve,biskup je izrazio zahvalnostBogu za prelijepo baroknozdanje crkve, ali i Svetom Ocukoji ju je uzdigao na čast

katedrale prije osam godina.Želimo danas, dodao je,zajedno sa svim vjernicimabiskupije koji također slavesvetkovinu posvete našekatedrale probuditi svijestdostojanstva nas krštenih kaožive Crkve koji živimo iostvarujemo svoju crkvenost ipripadnost Isusovoj Crkvi usvojoj Požeškoj biskupiji. U prigodnoj propovijedi biskupje podsjetio kako se katedralarazlikuje od drugih crkava poonome zajedništvu koje se unjoj okuplja. Katedrala je crkvau kojoj postoji katedra - stolicajednog od apostolskihnasljednika, biskupa. Katedralaje crkva koja znakovito govorida postoji Crkva kaozajedništvo apostolskognasljeđa. Jedan od apostolskihnasljednika okuplja mjesnuCrkvu koja se obično zovebiskupija. To je i vidljivooznačeno kroz katedru -biskupsku stolicu koja jeučiteljska stolica, jer biskup je

taj koji mora učiti, pozivati ipromicati ono što je primio odapostola kao baštinu te se boritiza čistoću one vjere i naukakojega je Isus Krist predaoapostolima, a Crkva ponjihovim nasljednicimasačuvala do danas. To znači, dodao je biskup, daova požeška crkva sveteTerezije postavši katedralomima ulogu ne samo župne crkvei crkve ovoga grada, nego imaulogu glavne crkve, majkecrkve svih crkava u Požeškojbiskupiji. Ona je znak našegzajedništva sa svima onimadiljem svijeta koji živepripadnost Isusovoj Crkviokupljajući se oko biskupa,odnosno apostolskihnasljednika na čelu snasljednikom sv. Petra,objasnio je biskup zahvalivšisvima koji se okupljaju upožeškoj katedrali svjedočeći tozajedništvo s Isusom Kristom.

Zagreb: Sjećanje na žrtve HirošimeZagreb, 24.7.2005. (IKA) -Vojska Bezgrešne iHrvatsko/japansko društvo su24. srpnja u crkvi Sv. AntunaPadovanskoga na Svetom Duhuu Zagrebu organiziraliprisjećanje na žrtve Hirošime upovodu 60. obljetnice odbombardiranja toga japanskog

grada. U tijeku večernje misepropovjedao je fra Ilija Miškić,provincijal Hrvatske provincijesv. Jeronima franjevacakonventualaca. Na misi jeblagoslovljena svijeća koja će5. kolovoza biti zapaljena uHirošimi s mnoštvom svijeća izcijeloga svijeta. Prostor ispred

oltara bio je ukrašen bijelim icrvenim ždralovima.Nakon mise održan je prigodnikoncert u kojem su sudjelovaličlanovi SKUD I.G. Kovačić -sekcija za klasičnu glazbu iMira Vlaković. Program jevodila Lejdi Oreb.

Blagoslov crkve u BistrincimaBistrinci, 24.7.2005. (IKA) -Blagoslov novosagrađene crkveSv. Stjepana u Bistrincimaodržan je 24. srpnja. Crkvu jeblagoslovio đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,koji je istaknuo kako jeindikativno da se u Hrvatskojgrade i otvaraju crkve, dok sudiljem Zapada opustjele i

masovno zatvaraju svoja vrata.Stara i već predugo pretijesnacrkvica izgrađena je početkom19. stoljeća, a riječ je o jednojod rijetkih crkvi u Hrvatskojkojoj je zaštitnik mađarskikralj. Nova crkva površine 240četvornih metara zadovoljit ćepotrebe vjernika Bistrinaca.Nekadašnji mjesni odbor

Bistrinci inicirao je prije petgodina izgradnju nove crkve, aideju su svesrdno prihvatilivjernici. Isto tako značajno suBistrinčani pripomogli idobrovoljnim novčanimprilozima. Gradnju su pomoglii Grad Belišće, Belišće d.d. teĐakovačka i Srijemskabiskupija.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Euharistijsko slavlje za sudionike 39.Međunarodne smotre folklora

Duhovno blago kojese vidi na Smotridokaz je biranja iduhovnih vrednota,istaknuo je biskupKošić

Zagreb, 24.7.2005. (IKA) -Posljednjeg dana 39.Međunarodne smotre folklora,u nedjelju 24. srpnja, pomoćnizagrebački biskup Vlado Košićpredvodio je u zagrebačkojkatedrali svečano misno slavljeza sve sudionike Smotre.Želimo zahvaliti Bogu zamudar izbor naših starih koji sus mnogo ljubavi tkali,ukrašavali i izrađivali blagokoje baštinimo i kojim seponosimo, istaknuo je upropovijedi biskup Košić,nastavivši kako nas to blago

zadužuje da ne samo da gasačuvamo, već i da stvaramonovo te biramo dobro iplemenito produbljujućiduhovno bogatstvo srca.Duhovno blago koje se vidi naSmotri dokaz je biranja iduhovnih vrednota, rekao jebiskup Košić te zaključio kakose kroz ponos baštinomtrebamo osloniti na Krista,suputnika i spasitelja. 39. Međunarodna smotrafolklora u Zagrebu održavala seod 20. do 24. srpnja pod

visokim pokroviteljstvomHrvatskog sabora. Naovogodišnjoj Smotri nastupiloje 29 skupina ili solo izvođačaiz Hrvatske te 18 stranihskupina od zemalja sjeverneEurope, pa sve do Egipta.Međunarodna smotra folklora uZagrebu održava se od 1966., teje najstarija priredba ove vrsteu Hrvatskoj i najvećamanifestacija državnogznačenja u području narodnekulture.

Započeo Franjevački hodViše od 110 sudionikana putu prema Asizuhodočasti krozhrvatske gradovestradale uDomovinskom ratu

Našice, 25.7.2005. (IKA) - IzNašica je 25. srpnja krenuo XII.Franjevački hod pod geslom "Utvojoj povijesti... dar", koji jeokupio mlade Framaše iz čitaveFranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda. Za taj putmladi su se duhovno pripremilina večernjoj misi koju je užupnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog u Našicama unedjelju 24. srpnja predvodio

provincijal fra ŽeljkoŽeleznjak.Kroz sedam dana 110 sudionikapješice će proći kroz Belišće,Beli Manastir, Batinu, KneževeVinograde, Bilje, a hod će uHrvatskoj završiti ufranjevačkom samostanu uTvrđi u Osijeku 31. srpnja.Odatle će 1. kolovoza krenuti uAsiz, kako bi zajedno smladima iz Italije molili za

Porcijunkulski oprost. Povrataku Hrvatsku je 4. kolovoza kadaće i završiti njihov ovogodišnjiFranjevački hod. Kako nam jerekao provincijski duhovniasistent Frame fra Milan Krišto,ove godine izabran je dio našeDomovine koji je bio u ratu,točnije Baranja, a po drugi puthod kreće iz Našica.

Raspisan natječaj za "Don Bosco fest 2006."Zagreb, 25.7.2005. (IKA) -Uredništvo "Don Bosca danas"i Komisija za pastoral mladihHrvatske salezijanskeprovincije raspisali su natječajza pjesme za "Don Bosco fest2006". Festival će se održati 29.siječnja 2006. u crkvi MarijePomoćnice na Knežiji, Omiška10 u Zagrebu. Natječaj jeotvoren do 10. prosinca. Premauvjetima natječaja potrebno jenapisati i uglazbiti originalnupjesmu vjerskog sadržaja iliposvećenu don Boscu; skladbane smije trajati duže od 4minute; pjesma ne smije biti

već ranije izvođena; pjesmutreba snimiti u studiju i poslatije na CD-u, uz tekst i note.Treba navesti adresu, brojtelefon i kontakt osobu tekratku biografiju izvođača.Uz pjesmu treba snimitiprikladni spot koji traje kao ipjesma, nakon što komisijaodobri pjesmu. Spot trebasnimiti digitalno, a trebasadržavati motive župe, mjestai prirodnih ljepota toga kraja.Svakako trebaju bitipredstavljeni i sami izvođači.Na festivalu će biti izvedeno 20skladbi. Svi natjecatelji koji

pošalju svoju pjesmu bit ćepismeno obaviješteni orezultatima natječaja. Autorteksta i glazbe ne smije imativiše od dvije prijavljenepjesme. Izvođači trebaju bitistariji od 15 godina. Pjesmu ćepregledati festivalska komisija.Prijave treba slati na adresu:Don Bosco danas, Vlaška 36,10000 Zagreb.Podrobne informacije mogu sedobiti u uredništvu "Don Boscadanas", na telefon 01/4814255ili na e-mail dbd@zg.htnet.hr.

Šibenik: Blagdan sv. JakovaŠibenik, 25.7.2005. (IKA) - Nablagdan sv. Jakova, naslovnikakatedrale u Šibeniku 25. srpnjasvečanu prijepodnevnueuharistiju u koncelebraciji sčetvoricom svećenikapredvodio je don Frane Šimat,župnik župe Vodice idugogodišnji župnik katedrale. Govoreći o svetkovini sv.Jakova, istaknuo je kako je

svaki svetac izazov kršćanskomživotu. U životu sv. Jakovačesto je dolazila do izražajanjegova ljudska ograničenostkoju je uz Krista prevladao.Ističući da je sv. Jakova Kristposlao i osposobio za navještajRadosne vijesti, predvoditeljmisnoga slavlja poručio je dasmo i mi danas apostoli, i mismo danas pozvani prenositiIsusovu poruku.

U tijeku misnog slavlja pjevalisu polaznici Orguljaške ljetneškole. Za blagdan su se vjernicikatedralne župe pripremalitrodnevnom pripravom. Odpetka svaku večer bila je misa spropovijedi te s pjevanimPovečerjem tradicionalnimšibenskim napjevom.

14 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Štovanje sv. Mihovila, zaštitnika Šibenske biskupijeNa Ljetnoj orguljaškojškoli predavanjeodržao don AnteSkračić

Šibenik, 25.7.2005. (IKA) -Polaznicima Ljetne orguljaškeškole koja se u Šibenikuodržava već dvanaestu godinu,kancelar Šibenske biskupijedon Ante Skračić je uponedjeljak 25. srpnja uprostorijama glazbene škole

"Ivana Lukačića" održaopredavanje na temu štovanja sv.Mihovila koji se u Šibenikuslavi kao zaštitnik biskupije.Pobožnost sv. Mihovilu pozivana ljubav koja spašava, navjernost prema Crkvi koja jeučiteljica. Sveti Mihovil nas

poziva da zabludu pobijamojasnim svjedočenjem vjere i dasvim sredstvima promičemoistinu, kako bi se Božja riječproslavila i proširila po svakommjestu, poručio je izmeđuostalog vlč. Skračić.

Gradonačelnik Bandić primio biskupa JanjićaStrateški interesgrada Zagreba jepomagati hrvatskezajednice u susjednimzemljama i pridonositiočuvanju njihovakulturnog i narodnogblaga

Zagreb, 25.7.2005. (IKA) -Zagrebački gradonačelnikMilan Bandić primio je 25.srpnja u Poglavarstvu GradaZagreba kotorskog biskupa IlijuJanjića, koji mu je zahvalio napotpori u obnovi kotorskekatedrale Sv. Tripuna te gaizvijestio o životu hrvatskezajednice u Crnoj Gori,

priopćeno je iz Službe zainformiranje i odnose sgrađanima grada Zagreba.Strateški interes grada Zagrebaje pomagati hrvatske zajedniceu susjednim zemljama ipridonositi očuvanju njihovakulturnog i narodnog blaga,izjavio je Bandić, najavivšinastavak suradnje i potpore toj

hrvatskoj zajednici. Čestitajućimu na ponovnom izboru,biskup je poručiogradonačelniku da "dobro kojenosi u sebi podijeli s drugima teda svojim kvalitetama i daljebude na usluzi građanima svogagrada, ali i svima koji mu seutječu".

Udbina: Proslava sv. JakovaSredišnje misnoslavlje predslavionadbiskup Devčić

Udbina, 25.7.2005. (IKA) - Nablagdan sv. Jakova 25. srpnjana ostacima drevne krbavskekatedrale u Udbini održana jesvečana euharistija uzsudjelovanje više stotinavjernika i brojnih hodočasnika.Misno slavlje predvodio jeriječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić u suslavljumjesnog biskupa MileBogovića kao i pomoćnogbiskupa Fulde iz NjemačkeKarl Heinz Dieza, vatikanskognamjesnika u Srbiji i Crnoj

Gori za grkokatolike biskupaĐure Džudžara, te tridesetaksvećenika, među kojima je bio iudbinski župnik fra NediljkoKnezović. Biskup Bogovićpodsjetio je na početku na dvijeznačajne obljetnice - 820godina Krbavske biskupije, kaoi pet godina od uspostaveGospićko-senjske biskupije.Slavlje će se nastaviti 9. rujnakada će se svečano položitikamen temeljac za gradnjuCrkve hrvatskih mučenika,kamen koji je izvađen iz

temelja stare katedralekrbavskih biskupa, ablagoslovio ga je papa IvanPavao II. u tijeku pohoda Rijeci2003. Nadbiskup je upropovijedi istaknuo značajkekršćanskoga života, ističućikako uvijek ima onih koji izljubavi i dobrote grade, te onihkoji mržnjom i zloćomrazgrađuju. U tijeku misuodržano je sedam krštenja ipodijeljen je sakrament potvrdeza 25 krizmanika.

Opatija: Proslavljen sv. JakovTrodnevnicaposvećena bl. IvanuMerzu

Opatija, 25.7.2005. (IKA) -Crkva Sv. Jakova u Opatiji nasvečev blagdan 25. srpnjaproslavila je svoj 499.rođendan. Svečano misnoslavlje na sam blagdanpredvodio je zagrebačkipomoćni biskup ValentinPozaić. Za blagdan sv. Jakovaopatijska župa koju vodeisusovci pripremila setrodnevnicom koju je na pozivžupnika o. Zdravka Kneževića,a na prijedlog superiora o.Vatroslava Halambeka,predvodio postulator kauze zakanonizaciju bl. Ivana Merza o.Božodar Nagy. Po željiupravitelja župe tematrodnevnice bila je: "Može liprofesor biti svetac". Postulatorje prikazao lik i djelo bl. IvanaMerza pod tri vida njegovagesla "Žrtva - Euharistija -Apostolat". Istaknuo je takođerda je bl. Ivan Merz kao mladićboravio u Opatiji na odmoru,nakon uspješno položenemature od 18. do 27. srpnja

1914. i stanovao je u pansionukoji se tada zvao Lederer. Utijeku boravka u Opatiji bl.Merz je vodio dnevnik i ostaviodragocjene zapise iz togavremena. Bilo je to sudbonosnodoba kad je upravo izbijao I.svjetski rat u koji je potom imladi Merz morao poći i gdjeje doživio svoje dubokoobraćenje k Bogu.U propovijedi na misnomslavlju biskup Pozaić govorio jeo životu sv. Jakova i njegovusvjedočanstvu za Krista, koji jeprvi od apostola svojommučeničkom smrću za njposvjedočio. Istaknuo jeaktualnost njegove poruke zanaše vrijeme, ali i za svakogaod vjernika, jer smo pozvani neda nad drugima vladamo, negoda jedne druge u ljubaviposlužujemo. Biskup Pozaićosvrnuo se i na suvremenuproblematiku izumiranjahrvatskog naroda te je poručiokako budućnost pripada onimakoji vole život, prihvaćaju ga i

daruju, poštuju od začeća dopreminuća. Nakon tolikostoljeća ponovno smo sagradilidom - državu. Tko će živjeti utome domu? Hoće li se prazanurušiti ili će ga drugi nastavati,upozorio je. Nakon miseulicama Opatije krenuo je velikophod s kipom sv. Jakova. Namisi i u ophodu bio je i novigradonačelnik dr. Amir Muzur,koji je na kraju svečanostiuputio prigodne riječi. Cijeloliturgijsko slavlje kao ibogoslužje trodnevniceuzveličao je župni zbor podravnanjem kapelana o.Shtjefena Dodesa, a svojimsopranom sve je oduševilaprofesorica solo pjevanja izJapana Mayumi Kamei, koja jeu crkvi uoči blagdana održalavrlo uspjeli koncert. Pozavršetku svečanosti predcrkvom je održan zajedničkidomjenak i prijateljskodruženje župne zajednice sgostima.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Šibenik: Proslavljen sv. Jakov (2)Šibenska biskupijaslavi 450. obljetnicuposvete katedraleSvetog Jakova

Šibenik, 25.7.2005. (IKA) -Svetkovina svetog Jakovaapostola proslavljena je 25.srpnja u istoimenoj katedrali uŠibeniku. Središnje misnoslavlje uz koncelebracijutrinaest svećenika isudjelovanju mnoštva vjernikapredvodio je šibenski biskupAnte Ivas. Kako se Šibenskabiskupija nalazi u Godinimjesne Crkve kada obilježavačetiristo i pedesetu obljetnicuposvete katedrale Sv. Jakova,biskup Ivas u propovijedi jenaglasak stavio na teološkiznačaj stolne crkve, te na

biskupsku službu u Crkvi.Šibenska Crkva i grad Šibenikvjerovali su da je BožjeKraljevstvo jedini praviporedak koji može osiguratiživot u izobilju, duhovnom imaterijalnom, unatoč svimiskušenjima i zaprekama, rekaoje. Želimo danas na blagdannaslovnika katedrale da ona sasvim velikim vjerničkimporukama koje u sebi nosi budesredište vjerničkog zajedništvai identiteta naše biskupije, uzajedništvu cijelog kršćanskog

svijeta, poručio je šibenskibiskup, ističući kako jekatedrala spomenikneprolaznim vrednotamaKraljevstva Božjeg. Pritom jeizrazio želju da uvijek budesvima trajni poziv na životizgrađen na kršćanskimvrednotama, unatoč izazovimanovog svjetskog poretka kojigradi svijet Boga. Na krajuslavlja biskup Ivas pozvao jevjernike na skrb i zauzetost okoodržavanja i obnove katedralete je najavio skoro osnivanjedruštva prijatelja katedraleupravo u tu svrhu.

Donacija HKM Sindelfingen Hrvatskoj udruzi zaškolovanje pasa vodiča i mobilitet

10.000 eura zaizgradnju Centra zapse vodiče i mobilitetkao prvurehabilitacijskuustanovu iz područjaorijentacije imobiliteta slijepih

Zagreb, 26.7.2005. (IKA) -Hrvatska udruga za školovanjepasa vodiča i mobilitet upartnerstvu s VladomRepublike Hrvatske i gradomZagrebom gradi Centar za psevodiče i mobilitet kao prvurehabilitacijsku ustanovu izpodručja orijentacije imobiliteta slijepih.Predsjednica Udruge MiraKatalenić je na gradilištuCentra u Dotrščini u Zagrebu26. srpnja primila donaciju uiznosu 10.000 eura koliko jeHrvatska katolička misija uSindelfingenu prikupila na tunamjenu. Donaciju je uručiovoditelj misije fra MarinkoVukman.U ovoj godini kada HKMSindelfingen slavi 35.obljetnicu postojanja u misiji se

ta visoka obljetnica želiobilježiti i duhovnimobnovama, hodočašćima,seminarima te organiziranjemhumanitarnih akcija. Tako je nadva slavlja, humanitarnomkoncertu te na svečanommisnom slavlju u povodu 35.obljetnice HKM Sindelfingenkoje je predvodio kardinal JosipBozanić, prikupljeno 10.000eura koje su u misiji odlučilinamijeniti izgradnji togaCentra.Predsjednica Udruge zahvalilaje na donaciji te izrazila naduda će Centar iduće godine bitiizgrađen zahvaljujući pomoćiVlade, grada i dobročinitelja.Voditelj misije prenio jepozdrave hrvatskih vjernikaSindelfingena koji od početkadjelovanja misije svesrdno

pomažu Hrvate u domovini,posebice za vrijemeDomovinskoga rata, a ta sepomoć kontinuirano nastavlja iu naše vrijeme. Istaknuo jetakođer da Hrvati u misiji nepomažu samo domovinu negosu pomagali i potrebite gradaSindelfingena (u božićnoj akcijiPomoć susjedu u nevolji, te zaliječenje ovisnika u tomegradu), zatim žrtve poplava uNjemačkoj te pomažu i usvijetu, primjerice pomogli sužrtve potresa u Iranu te suuputili pomoć djeci u Iraku. Na svečanosti su bili nazočni ipotpredsjednica hrvatske Vladei ministrica obitelji, branitelja imeđugeneracijske solidarnostiJadranka Kosor te visokipredstavnici grada.

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskojnadbiskupijiSplit, 27.7.2005. (IKA) -Odlukom nadbiskupa MarinaBarišića u Splitsko-makarskojnadbiskupiji došlo je dopromjena u pastoralnomdjelovanju svećenika. Namjesto kapelana u župi Gospeod Otoka dolazi mladomisnikdon Dalibor Milina, dokdosadašnji kapelan don StipanŠurlin postaje prefektom uNadbiskupskom sjemeništu.Don Ante Matešan, župnikKostanja-Seoca, odlazi u župuSolinskih mučenika, a njeganasljeđuje don Špiro Čikeš, kojije bio župnik u Podgori, na čijemjesto sada dolazi don ZrinkoBrković. Don Nikola Bodrožić,sužupnik u župi Gospe odanđela u Trogiru, preuzimažupu Bagalovići, dok za

kapelana u trogirsku katedraludolazi don Ivan Kovačević,dosadašnji kapelan naMejašima, a umjesto njegadolazi don Marko Klarić. Namjesto kapelana u župi Pujankeumjesto don Marka Klarićastiže mladomisnik don DavorBilandžić, mjesto pomoćnika užupi Škrape preuzima donDario Čorić, koji je bio župnivikar u Metkoviću, a kojegzamjenjuje mladomisnik donMate Škaričić. Don IvanMatković na službu odlazi uVranjic, a na njegovo mjesto naBrda dolazi don ZdravkoVučak, dok njega u PoljicimaImotskim mijenja don PetarČondić, dosadašnji župnik naPujankama u Splitu. Župnikomna Pujankama postaje don Ante

Vranković, koji župu Bitelićprepušta don Zdravku Šariću. Užupu Krstatice dolazi donMario Čagalj, dosadašnjibilježnik Nadbiskupskogordinarijata, a don Mijo Šurlinvršit će pastoralnu službu užupi Kocunar, ali samonedjeljom. Četiri svećenika iduu mirovinu: dosadašnji župnikSolinskih mučenika iz Solinadon Vjekoslav Pavlinović,župni vikar Gospe Fatimske saŠkrapa don Jure Juginović,župnik Vranjica don PavaoVuković i župnik Krstatica donJakov Dragušica.Na studij su poslani don MarijoVolarević, koji je bio prefekt uSjemeništu i don EdvardPunda, kapelan u konkatedraliSv. Petra.

16 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Banja Luka: Radni sastanak predsjedništva udruge Bl.Ivan MerzBanja Luka, 19.7.2005.(IKA/KTA) - U Biskupskomordinarijatu u Banjoj Luciodržali su 19. srpnjacjelodnevni radni sastanakimenovani članoviPredsjedništva Udrugekatoličkih laika Bl. Ivan Merz.Na sastanku su sudjelovalipredsjednica Marija Jurković,potpredsjednik Anto Glavaš,tajnica Martina Galić,rizničarka Dušica Pleše iduhovni asistent Udruge fraJosip Božić, a nazočan je bio i

banjolučki biskup FranjoKomarica. Saslušana suizviješća o radu okoorganiziranja djelovanjaUdruge nakon njenog osnivanjana blagdan bl. Ivana Merza, 10.svibnja ove godine.Temeljito su razrađeni planoviza razdoblje do kraja kolovoza,kao i tekuće godine. Redovnirad podružnica Udruge trebazapočeti s mjesecom rujnom, adotle će se trebati obaviti svepreostale tehničke i drugenužne pripreme.

Biskup Komarica pohvalio jesavjesnost i odlučnost vodećihljudi prvoga javnog vjerničkogdruštva u BiH, nakondonošenja državnog Zakona oslobodi vjere i pravnompoložaju Crkava i vjerskihzajednica. Potaknuo ih je datako i nastave i obećao im svupotrebnu podršku. Zamolio ihje da se svjesno uključe u razneprograme na biskupijskoj raziniu ovoj svetoj godini Banjolučkebiskupije uz proslavu 125.obljetnice njezina postojanja.

Kardinal Puljić: Nema pravednog društva ako sezaniječe čovjek i njegova prava

Vrhbosanskinadbiskup predsjedaomisnim slavljem nasvetkovinu sv. Ilije uBosanskom Brodu

Bosanski Brod, 20.7.2005.(IKA) - Župa Sv. Ilije Prorokau Bosanskom Brodu proslavilaje 20. srpnja dan svog nebeskogzaštitnika svečanimeuharistijskim slavljem koje jeunutar prostora crkve uizgradnji predvodiovrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić u zajedništvu sa16 svećenika i više od šeststotina vjernika. Crkvu sv. Ilijeproroka uništile su srpske snage1992., a od prijeratnih 5000vjernika danas u župi živi oko200 vjernika. Na misnomslavlju bio je nazočan veći brojpolitičkih predstavnika idužnosnika iz BiH i RH tepredstavnik Islamske vjerskezajednice. Pjevanje jepredvodio zbor župe PresvetogTrojstva iz Slavonskog Broda.Na početku euharistijskogslavlja bosanskobrodski župniki dekan Derventskoga dekanataRobert Ružić pozdravio je svegoste, osobito kardinala Puljića.Kardinal Puljić u svom jepozdravu istaknuo kako je sv.Ilija zaštitnik Bosanskog Broda,ali i cijele BiH. To je svetackoji je zaštitnik i Đakovačke iSrijemske biskupije, ali i svetackojeg posebno štuje karmelskired. Kardinal je dodao da svi uBiH, i pravoslavni i muslimani,na svoj način slave ovog sveca.U propovijedi je kardinal

govorio o povijesti i liku sv.Ilije. Istaknuo je da je Ilijinživot bio u potpunostiopredjeljenje za Boga, a zbogistine koju je govorio morao jetrpjeti i bježati predneprijateljima. Njegov lik naspodsjeća da i mi vjernicimoramo biti proroci u vremenuu kojemu živimo, poručio jekardinal Puljić. Sadašnjitrenutak nije lak. Mnogiporučuju da nemamo pravo nasvoj jezik, kulturu, pravo naživot tamo gdje smo ponikli.Kada protiv toga govoriš, ondaremetiš planove, bilo lokalnihbilo međunarodnihpredstavnika i moćnika, te ihometaš u njihovom naumu.Kardinal je kazao kako jehrabrio svoje svećenike da iduu pepeo i iz pepela podižucrkve i župe, a onda su gakritizirali: "čemu graditi crkve,kad nema naroda". Bilo je teškonapisati te dekrete, i u tepotpuno uništene krajeve slatisvećenike, ali sada se vidi da jeto bilo proročki. Svi tisvećenici, i pored svihproblema i ljudskenesavršenosti, bili su iznimnohrabri. Nepravda se moraispraviti i jednakopravnostgraditi. Nema pravednogdruštva ako se zaniječe čovjek injegova prava. Upravo jepovratak, izgradnja crkava,

traženje jednakih prava pobjedadobra nad zlim. Nije lakoplivati protiv struje javnogmijenja i svijeta moćnika kojipriznaje samo pravo jačega,poručio je kardinal Puljić. Upropovijedi se osvrnuo i namnoge suvremene pošasti kojese već smatraju normalnim,iskazujući bojazan da će zakoje desetljeće i ono što sedanas još uvijek smatranenormalnim postatidozvoljeno i uobičajeno. Idanas su potrebne osobe poputproroka Ilije koje ćeupozoravati i pozivati društvoda se vrati Bogu. Potrebno je daiskusimo Božju blizinu. Borimose da Božji zakoni zavladaju usrcima i među ljudima, pozvaoje kardinal Puljić.Na završetku misnog slavljažupnik Robert Ružić darovao jeu ime župe umjetničke slike dr.Draganu Čoviću i kardinaluPuljiću. Izrazio je nadu da će uzfinancijsku pomoć Vlade RHove godine biti pokrivena crkvau Bosanskom Brodu.Župa Bosanski Brodutemeljena je 1864. godine.Hrvati Bosanskog Brodaprotjerani su 1992. iz njihovihdomova, a crkva je srušena.Prije posljednjeg rata uBosanskom Brodu svoj susamostan imale i SlužavkeMalog Isusa.

Novi odašiljač Radio "Mira"Međugorje, 22.7.2005. (IKA) -Nakon pribavljenih dozvola odRedulatorne agencije zakomunikacije - RAK-a,Radiopostaja "Mir" Međugorjepustila je u rad još jedan

odašiljač.U rad je pušten FM Stereoodašiljač u Jajcu. Tako seprogram te radijske postaje uJajcu i okolici, te dijelovimaBugojna i Donjeg Vakufa može

još kvalitetnije slušati nafrekvenciji 87,8 MHz. To jeujedno jedanaesti odašiljačpreko kojeg svoj programemitira Radiopostaja "Mir"Međugorje.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Vatikanski dnevnik o blaženom Ivanu MerzuU sklopu napisaposvećenihpredstojećem 20.Svjetskom danumladeži u Koelnudnevnik OsservatoreRomano mladima zauzor stavlja našegablaženika IvanaMerza

Vatikan, 22.7.2005. (IKA) -Vatikanski dnevnik OsservatoreRomano od 20. srpnja nasredišnjim stranicama donosiopširan članak o blaženomIvanu Merzu, u sklopu osvrtana duhovnu pripravu zaSvjetski dan mladih. Učitavome se, naime svijetu, vršeduhovne pripreme za 20.svjetski dan mladeži, koji će seod 16. do 21. kolovoza održatiu Koelnu. Bit će to prvi, veliki is nestrpljenjem očekivani susretkršćanske mladeži s novimpapom Benediktom XVI., aodržat će se na temu "Dođosmomu se pokloniti", koju jeizabrao njegov prethodnik papaIvan Pavao II. Nizom posebnihpriloga, vatikanski poluslužbenidnevnik prati, korak po korak,radosno hodočašće mladihprema tomu izvanrednomdogađaju. Tako je u broju od20. srpnja predstavljen likblaženoga Ivana Merza, koji je,kako se ističe u članku, uzor nesamo za mlade hodočasnike izrepublika Hrvatske i BiH, već iza sve nove naraštaje Europe isvijeta. Mladi će hodočasnici izHrvatske i BiH u velikomebroju doći u Koeln, donoseći usvojim srcima svjedočanstvosvojega "prijatelja" i "vršnjaka"Ivana Merza, piše novinarGiampaolo Mattei, jer žele"upisati" bl. Ivana u proslavuSvjetskoga dana mladeži, koji

je on svojom mladenačkomintuicijom, na neki način,predosjećao i predviđao. Nakonprikaza kratkoga životopisa bl.Merza, Mattei se pita: i to jesve? I odgovara - Da, to je sve:jednostavan, "normalan" život,ali koji je ušao u povijest Crkve20. stoljeća. Ono što"najosnovniji" životopis nećenikada moći ispripovijedati jest"životopis duha". Što je takoizvanredno učinio taj mladić daje potaknuo Ivana Pavla II. nahodočašće u Banju Luku kakobi ga ondje proglasio blaženim?Što bl. Ivan može reći danas? Učemu je njegova svetost?, pitase nadalje autor članka teodgovara kako se Ivanovaizvanrednost, originalnost ineodoljivost kriju upravo unjegovoj običnosti. Da jevrijednost lika i pojave bl.Ivana važna, razumije se iz vrlojednostavne činjenice: kada je1945. Titov komunistički režimdošao na vlast, zabranio je čakspominjanje imena IvanaMerza. Njegov je lik bionepodnošljiv za ateističkisustav, napominje nadaljeMattei. Spomenuvši,naposljetku, kako je život bl.Ivana bio usredotočen naeuharistiju, molitvu i velikupobožnost Majci Božjoj, kakoje bila postojana njegovavjernost Papi i Crkvi, aizvanredno i skriveno njegovo

kapilarno karitativnodjelovanje, Mattei ističe kakose doista ostaje bez daha predveličinom toga mladića. Ipotom navodi riječi teologa ibibličara Tommasa Federicija,kojima je izrazio svoje velikodivljenje prema bl. IvanuMerzu: "Lik i djelo IvanaMerza pobuđuju neopisivoiznenađenje čim im sepribližite. U dodiru s njime,stvarno se ulazi u životnurazmjenu koju nije mogućeizbjeći, i od koje nije mogućene naučiti mnogo". Istaknuvšida velika europska kultura nepoznaje Ivana Merza, Federicije upozorio da bi valjaloobjaviti sva njegova djela kakobi se svi katolici upoznali snjima. Blaženi Ivan "nosi" uKoeln program koji je živio,zaključuje Mattei. "To jeprogram katoličkogadjelovanja, koji vrijedi za svavremena i sva područja. Otkrioje da je biti laik poziv naposlanje, i od toga je trenutkanjegova velika težnja kaomladića među mladima bila"nikada ne zaboraviti Boga" usvojemu apostolatu, završavasvoj članak Mattei.Vijest o objavljivanju članka sopširnim citatima donio je iRadio Vatikan na hrvatskomjeziku 20. srpnja.

Biskup Komarica u razorenoj LiskoviciBanja Luka, 23.7.2005. (IKA) -Banjolučki biskup FranjoKomarica predvodio je 23.srpnja misno slavlje uraseljenoj župi Liskovica. Uzbiskupa su slavili upravitelj težupe i dekan jajački preč. AntoMarijan, župnik i gvardijan uJajcu fra Ilija Stipić te ekonombiskupije mons. IvicaBožinović. Biskup jevjernicima predstavio lik

proroka Ilije, zaštitnika njihovežupe, te ustvrdio "da svaki onajkoji drugome uskraćuje pravona njegov rodni kraj činizločin". Također se zapitao tkoće i kada odgovarati za srušenužupnu crkvu u Liskovici, zarazaranje te i drugih župa uBanjolučkoj biskupiji? Misi jenazočio i prof. dr. IvanTomljenović, dopredsjednikentiteta Republike Srspske iz

reda hrvatskog naroda. Vjernicisu tom prigodom biskupuKomarici i Tomljenovićuizložili brojne probleme skojima se susreću oni koji sežele vratiti u svoju župu. U tojžupi prije nedavnog rata živjeloje oko 1500 katolika, a tek senedavno u župu vratila prvaobitelj. Razorena infrastrukturai nemar odgovornih sprječavajupovratak.

Biskup Sudar blagoslovio obnovljenu crkvu u KlisuSolakova Kula, 24.7.2005.(IKA/KTA) - Vrhbosanskipomoćni biskup Pero Sudarblagoslovio je 24. srpnjaobnovljenu crkvu u Klisu, uopćini Konjic u BiH. Na misise okupilo više stotina vjernika,što je dosad najveći brojokupljenih župljana kraj svoježupne crkve što je svih ovihgodina čekala na obnovu ipovratak. Misno slavlje je uz

biskupa suslavilo osamsvećenika, a sudjelovale su iredovnice, mnoge takođerpodrijetlom iz klisanskih župa.U propovijedi je biskup govorioo smislu postojanja žive Crkve,smislu života vjernika uSolakovoj Kuli i Klisu, koji sveviše zaboravljaju svoj kraj, te označenju posvete crkve. Pozvaoje župljane župe u kojoj je isam rođen na povratak. Obnovu

nove crkve pomogli VladaRepublike Hrvatske, katoličkaudruga Renovabis iz Njemačke,tvrtka Rofix iz Ljubuškog,Nadbiskupski ordinarijat izSarajeva, dvojica braćeMartinovića iz Solakove Kule,Katolička akcija mladih iztalijanske biskupije Senigallie ižupljani.

18 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sindelfingen: Oproštaj od s. Emanuele ŠkariceNakon četiri godineuspješnog djelovanjau HKM Sindelfingenodlazi na novu službuu Tajništvo BK BiH uSarajevo

Sindelifingen, 24.7.2005. (IKA)- Nakon četiri godine uspješnograda u Hrvatskoj katoličkojmisiji u Sindelfingenuredovnica Klanjateljica KrviKristove s. Emanuela Škaricaoprostila se u nedjelju 24.srpnja u crkvi PresvetogaTrojstva od vjernika misije, jerodlazi na novu službu uTajništvo Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine u Sarajevo. Ucrkvi u Sindelfingenu je bilo

nazočno oko petsto vjernikakoji su s posebnomzahvalnošću i molitvom izrazilizahvalnost i sestrama koje od1988. uspješno djeluju u tojmisi te posebno s. Emanueli.Na kraju mise riječ zahvale s.Emanueli uputio je voditeljmisije fra Marinko Vukman,koji joj je zahvalio za predanirad, vedrinu, za rad sa svimskupinama vjernika, posebno sministrantima. Riječi zahvale uime biskupije Rotenburg

Stuttgart uputila je BarbaraWeidinger, posebno zaduženaza strane vjernike, te joj jepredala prigodni dar.S. Emanuela zahvalila je svimašto su je lijepo prihvatili, bilijoj podrška u radu, a posebnose zahvalila pastoralnimdjelatnicima misije. Pozavršetku mise priređen jedomjenak, na kojemu jefolklorna skupila otplesalanekoliko plesova.

Obljetnica "Briševskih žrtava"Povod okupljanju islavljenju mise u tompotpuno opustošenomi uništenomkatoličkom selu uopćini Prijedor bila jeobljetnica pokolja nad67 mještana

Briševo, 25.7.2005.(IKA/KTA) - Banjolučkibiskup Franjo Komaricapredvodio je 25. srpnja misu udjelomično obnovljenoj crkviSv. Petra i Pavla u selu Briševo,filijali župe Stara Rijeka u BiH.Uz biskupa je suslavio preč.Iljo Arlović, župnik staroriječkii dekan bihaćki s još šestoricomsvećenika. Povod okupljanju islavljenju mise u tom potpunoopustošenom i uništenomkatoličkom selu u općiniPrijedor bila je obljetnicapokolja nad 67 mještana, kojisu ubijeni s 24. na 25. srpnja1992. Govoreći o "BriševskojGolgoti", biskup Komarica jeistaknuo da "premda su poznataimena i prezimena ljudi koji suto činili kao članovi tadašnjevojne formacije 6. krajiškesanske jedinice podzapovjedništvom pukovnikaBranka Basare - ni tada, nikasnije - koliko je poznato, tiubojice nevinih Isusovihvjernika katolika nisu bilipozvani na odgovornost odstrane bilo koje ljudskeinstance". Ljudski sudovi suljudsko djelo. Ljudi su mogli imorali spriječiti i ovo nedjelo,ali nisu i zato su učinili grijehpred Bogom. Grijeh - teški, suučinili i ubojice ovih nevinihžrtava kao i ubojice tolikihdrugih pobijenih katolika inekatolika na područjuprijedorske, sanske i okolnihopćina", rekao je biskupKomarica. "Da je zločin

učinjen - to je istina. Ako se taistina zanemaruje iomalovažava onda se čini novizločin nad istinom. To istinit ipravedan čovjek ne smiječiniti!", dodao je banjolučkibiskup. Istina o Briševu i njegovimžrtvama od 25. srpnja 1992.,kao i svima koji su planirali iostvarili briševsku tragedijuzadužuje nas preživjele dapokažemo svoje pravo lice. Tolice treba pokazati naša pravnadržava, odnosno međunarodnopravo. Imamo pravo to iočekivati i zahtijevati, tim višešto se, za razliku od tolikihdrugih stratišta iz vremenanedavnog rata, ovaj pogrom naBriševu uporno prešućuje. Alito nije dovoljno. Otvorene noverane, stvorena novanepovjerenja, izazvane novemržnje i želje za osvetom inastavkom uništenja ljudionoga, što su ljudi pripadnicidrugog susjednog etnikuma,pojedinačno ili u zajednicistvorili, izgradili, sve to iznedavne naše prošlosti tištiteškim kamenom našusadašnjicu. Mi danas, tj. iovogodišnjeg 25. srpnja,govorimo o Briševu, a znademoda nažalost ima još "Briševa" ito ne samo na jednoj strani!Žrtva je žrtva i u principu netrpi predznaka!". Biskup Komarica pozvao je napraštanje, istaknuvši kako "nije

pravda nego opraštanje onajedinstvena sila koja možeprekinuti lanac mržnje, nasilja iosvete", a "kršćanskoopraštanje znači spoznati iobjasniti, da nas ljude, Bog,unatoč našoj zloći i neznanju,sve priznaje za svoje sinove ikćeri". "Oprostiti ne značizaboraviti. Oprostiti ne značinijekati. Opraštanje traži višeno što je čin volje. Opraštanjese ne može narediti. Oprostitine znači biti kao prije uvrede.Opraštanje ne traži odreći sesvojih prava. Oprostiti drugomene znači opravdati ga.Opraštanje nije dokazivanjemoralne nadmoćnosti.Opraštanje nije prebacivanjeodgovornosti na Boga.Opraštanje počinje odlukom dase nećemo svetiti. Opraštanjetraži vraćanje sebi. Opraštanjese sastoji također u traženjunovog pogleda na međuljudskeodnose. Opraštanje se oslanjana vrijednosti nositelja",istaknuo je biskup Komarica. Na misi se molilo i za još višeod stotinu katoličkih žrtava izokolnih župa. Nakon mise nakojoj su se okupili prognaniciiz Briševa i okolnih mjesta,biskup je predvodio molitvu zapokojne pred križem koji senalazi u dvorištu crkve kaospomen na "briševske žrtve", anakon toga na mjesnom grobljugdje je pokopan dio ubijenihžrtava.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Tanzanija: Konferencija o pomirenjuKardinal Martino otemeljima čvrstogmira

Vatikan, 18.7.2005. (IKA) -"Mir je čvrst i snažan kada sezapovijed o neubijanjubezuvjetno prihvati" - istaknuoje kardinal Renato RaffaeleMartino, predsjednikPapinskoga vijeća za pravdu imir, u izlaganju na Konferencijiza pomirenje koja je održana18. srpnja u Tanzaniji. Kardinalje, između ostalog, istaknuokako je nužno pomirenje međunarodima na području Velikihjezera. Skup je sazvan, ističe seu priopćenju Papinskoga vijećaza pravdu i mir, kako bi sečlanovima tamošnje Crkve dala

mogućnost za raspoznavanjeprepreka miru na tom području,te kako bi se pronašla rješenjaza probleme proizašle izneprestanoga nasilja. Predstavnici više biskupija utijeku susreta istaknuli suvažnost dijaloga i suradnjemeđu lokalnim Crkvama kakobi se sagradili temelji za mir.Dan prije konferencije, kardinalMartino je zajedno skardinalom PolycarpomPengom, nadbiskupom Dar-es-Salaama, i burundskimnadbiskupom Joachimom

Ntahondereyeom, slavioeuharistiju na kojoj se okupilopet tisuća vjernika. Kardinal je u propovijedipodsjetio na riječi Ivana PavlaII., sadržane u poruci zaovogodišnji Svjetski dan mira:Nemoj se prepustiti zlu, većdobrim pobijedi zlo.U izbjegličkim logorima uTanzaniji živi više od milijun ipol izbjeglica iz Burundija,Demokratske Republike Kongoi Ruande. Neki od njih su unjima smješteni još od 1972.godine.

Venezuela: Napetosti Crkve i državeBiskupi upozoravajuna povrededemokracije

Caracas, 20.7.2005. (IKA/CNS)- Izjava Biskupske konferencijeVenezuele u kojoj se kritizirapopulistička Vlada potaknula jenove polemike između biskupai predsjednika Huga Chaveza.Biskupi su u izjavi, objavljenojna kraju svoga zasjedanjasredinom srpnja pozvalistanovnike te zemlje da nedopuste da se pravni sustavkoristi kako bi se opravdalenezakonitosti i kaznili disidenti.U izjavi se upozorava kako se uParlamentu donose zakoni bezvolje većine i bez konsenzusa, a

problemi se u zemlji nastojeriješiti primjenom sile i uzpotporu oružja. Crkva jeposebno žestoko kritiziralapredsjednika Chaveza zbogprijedloga zakona o dozvolipobačaja u određenimsituacijama. Sukob Crkve ipredsjednika dodatno jepojačao intervju umirovljenogkurijalnog kardinala RosaliaCastilla Lara, koji je za dnevnik"El Universal" izjavio daVenezuela ima samo "prividdemokracije", a predsjednikaChaveza optužio je da

uskraćuje prava siromašnima ištiti bogate i moćne. Građane jetakođer podsjetio na njihovoustavno pravo da smiju uskratitipovjerenje predsjedniku koji nepoštuje zakone i kršidemokratska načela.Venezuelanski predsjednik jena to kardinala nazvao"banditom" i najavio žalbuSvetoj Stolici zbogkardinalovih izjava. No,kardinal Lara ističe kako je onu mirovini i smije iznositi svojemišljenje koje nije službeni stavCrkve o predsjedniku Chavezu.

Vatikan objavio službeni program Papina posjetaKoelnu

Plovidba Rajnom,posjet sinagogi uKoelnu, susret sbogoslovima,ekumenski susret isusret spredstavnicimamuslimanskihzajednica, bdjenje smladeži i središnjisusret u nedjelju 21.kolovoza

Vatikan, 20.7.2005. (IKA) -Plovidba Rajnom, posjetsinagogi u Koelnu, susret sbogoslovima, ekumenski susreti susret s predstavnicimamuslimanskih zajednica,bdjenje s mladeži i središnjisusret u nedjelju 21. kolovoza,to su glavne točke programaslužbenog posjeta papeBenedikta XVI. Koelnu od 18.do 21. kolovoza u povodu 20.Svjetskog dana mladeži što gaje 20. srpnja objavio Tiskovniured Svete Stolice. Papa će, prema programu, utijeku svoga boravka održati 8govora, 4 pozdravna obraćanja,propovijed na završnoj misi,molitvu Anđelovapozdravljenja i dvijeaudijencije. Prema informacijama SveteStolice, papa Benedikt XVI. ćena putovanje krenuti u četvrtak18. kolovoza zrakoplovom s

međunarodne zračne lukeCiampino u 10 sati. Dolazak uzračnu luku u Koeln/Bonnpredviđen je dva sata kasnije.Nakon svečanog dočeka Papaće otići u Nadbiskupski dvor uKoeln, odakle će se u 16.30 satizaputiti prema luciRodenkirchenbruecke, odakleće započeti plovidbu brodomRheinEnergie Rajnom. Na tomće mjestu mladi Papi pripremitidoček. Prvi dan posjetazaključit će se posjetomkatedrali. Drugoga dana, u petak 19.kolovoza, predviđen je posjetnjemačkom predsjedniku uBonnu u 10.30 sati te sinagogiu Koelnu u 12 sati, ručak smladeži u Nadbiskupskomdvoru, susret sasjemeništarcima u 17 teekumenski susret u 18.15 sati. Treći dan, u subotu 20.kolovoza, posvećen je

audijencijama. Uprijepodnevnim satima Papa ćeprimiti predstavnike političke icivilne vlasti u Njemačkoj,među kojima njemačkogkancelara Gerharda Schroedera,predsjednika ParlamentaWolfganga Thiersea tepredsjednicu CDU-a AngeluMerkel. U 18 sati istoga da Papa će sesusresti s predstavnicimamuslimanske zajednice. Istogadana u 20.30 sati na poljuMarienfeld bit će održanobdjenje. Na istome mjestuidućeg dana u nedjelju 21.kolovoza u 10 sati Papa ćepredvoditi svečano misnoslavlje kojim će biti zaključenSvjetski dan mladeži. Prijesvog povratka u Vatikan Papaće se susresti s njemačkimbiskupima. Papin povratak u Rim jepredviđen oko 21 sat.

20 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

SAD: Utemeljena zaklada "Terri Schindler Schiavo"Stipendije sunamijenjenestudentima teologije

Naples, 20.7.2005. (IKA/CNS)- Sveučilište Ave Maria uNaplesu u SAD-u utemeljilo jesveučilišnu zakladu "TerriSchindler Schiavo" zastipendiranje studenata koji sežele posvetiti svećeničkomezvanju. Začetnik te ideje jepredsjednik udruge SlužbenikaIsusova milosrđa Joseph Grady,čiji sin također studira na tomesveučilištu.

Vodstvo sveučilišta nada se daće ta zaklada svojim novčanimprilozima pomoći budućimsvećenicima, kao i laicima, ustudiju kako bi svojimdjelovanjem mogli "razvijatikatoličku kulturu života".Prorektor sveučilišta o. JosephFessio ističe da te školarineimaju pozitivnu porukustudentima i znak su sjećanjana život Terri Schiavo, čijasmrt nije samo tragedija za

njezinu obitelj, nego za cijeluzemlju te je potaknula savjestiAmerikanaca. Schiavo je umrla31. ožujka - dva tjedna nakonšto su joj je izvađena cijev zahranjenje. Ona je od 1990.,prema liječničkim nalazima,bila u stanju kome, a nakonsedam godina borbe izmeđusupruga i njezinih roditelja, sudje presudio da je treba skinuti saparata za hranjenje.

Crkva pomaže žrtvama tsunamijaVailankanni, 20.7.2005.(IKA/CNS) - Crkva u Indijipokrenula je niz pothvata kakobi pomogla ženama koje su uprošlogodišnjem tsunamijuostale bez obitelji i bez sveimovine. U bazilici Gospe od

zdravlja u Vailankannijuorganizirano je školovanje ženai djevojčica kako bi izučilezanate s kojima bi mogleprehraniti svoje obitelji. Uprvome ciklusu školovanja 160žena i djevojčica uči krojenje i

šivanje, ručne radove i rad naračunalu. U tsunamiju koji je uprosincu protekle godinepogodio to područje život jeizgubilo više od tisuću ljudi.

Više od 100.000 mladih iz Italije u KoelnuRim, 20.7.2005. (IKA) - Višeod 80.000 mladih iz cijeleItalije prijavilo je do sada svojesudjelovanje na 20. Svjetskomsusretu mladeži u Koelnu od16. do 21. kolovoza, priopćenoje iz Nacionalne službe zapastoral mladih u Rimu. Upriopćenju se pojašnjava kako

tome broju valja pridodati natisuće mladih koji su se zasudjelovanje prijavili izravnoorganizacijskom odboru uNjemačkoj. Zato se procjenjujeda će na Svjetskom susretumladeži u Koelnu sudjelovativiše od 110.000 mladihTalijana, možda čak njih

120.000, a taj se broj povećavaiz dana u dan. Za putovanje uKoeln mladima je stavljeno naraspolaganje 15 posebnihvlakova, 15 zrakoplova i višeod 600 autobusa, a brojni ćemladi putovati i osobnimautomobilima i motociklima.

Kiro Stojanov imenovan skopskim biskupom iapostolskim egzarhomVatikan, 20.7.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. imenovaoje mons. Kiru Stojanovaskopskim biskupom i

apostolskim egzarhom zavjernike bizantskog obreda uMakedoniji. Mons. KiroStojanov do sada je bio

apostolski administrator "sedevacante" iste biskupije i istogapostolskog egzarhata.

Papa: Nema sukoba civilizacijaTerorizam je bezglavipothvat. To nije sukobcivilizacija. Riječ je omanjim skupinamafanatika

Vatikan, 21.7.2005. (IKA) -Terorizam je bezglavi pothvat.To nije sukob civilizacija. Riječje o manjim skupinamafanatika, tim je riječima, kakoprenose talijanski mediji, Papakomentirao posljednje atentate

u Londonu. Papa je to rekaonovinarima u Les Combesu,gdje se nalazi na odmoru. Svetije Otac također istaknuovažnost dijaloga međumonoteističkim religijama.

Zamoljen da prokomentira svojodmor u Les Combesu, gdjeboravi već deset dana, Papa jerekao kako je to "prekrasniodmor". "Ovdje je sve takolijepo. Ovo je raj", rekao jePapa.

Indija: Eksplozija ispred katoličke školeNapad se povezuje spokušajem ometanjamirovnih pregovoraizmeđu Indije iPakistana

New Delhi, 21.7.2005. (IKA) -U snažnoj eksploziji bombeispred katoličke škole uSrinagaru, u indijskoj saveznojdržavi Jammu-Kašmir, ubijenoje 20. srpnja šestero ljudi anajmanje je dvadeset ranjeno.Upravitelj škole o. Maria Johnizjavio je za azijsku katoličkuagenciju UCANews da suučenici i profesori neozlijeđeni,a napad povezuje s pokušajemometanja mirovnih pregovora

između Indije i Pakistana. U tojsaveznoj državi većinustanovnika čine muslimani kojižele samostalnost od Indije ikasnije priključenje Pakistanu.Militantni islamisti nisu željeliozlijediti školsku djecu,istaknuo je i biskup PeterElampassery jer da su imalinamjeru ubiti djecu ili učiteljekatoličke škole planirali bieksploziju sat ranije kad sedjeca okupljaju ispred škole

prije nastave. Međuozlijeđenima je i jednakatolkinja koja je dovela djecuna nastavu. Bombašsamoubojica se svojimautomobilom zaletio u vojnikonvoj, a eksplozija je uništilastakla na katoličkoj školi isusjednoj džamiji. Eksplozija sedogodila u elitnoj četvrti ukojoj stanuju najviši državnidužnosnici.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Putovanja mogu otvoriti novi put dijaloguKardinal Sodanouputio je u Papinoime poruku u povoduSvjetskoga danaturizma

Vatikan, 21.7.2005. (IKA/CNS)- Međunarodna putovanjamogu otvoriti novi put dijalogui razumijevanju međunarodima, istaknuo je papaBenedikt XVI. u poruci zaSvjetski dan turizma koji seobilježava 27. rujna. Putniketreba poticati želja zasusretanjem drugih ljudi,poštujući njihovu osobnost,kulturne i vjerske različitosti,ističe se u poruci koja je 20.srpnja objavljena u Vatikanu.Poruku je, u Papino ime, uputio

predsjedniku Papinskoga vijećaza putnike i selioce kardinaluStephenu Fumiou Hamaou,državni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano.Svjetski dan turizmasponzoriran je od Svjetsketurističke organizacije, a ciljmu je promicati važnostturizma i njegovih socijalnih,kulturnih, političkih igospodarskih vrijednosti.Ovogodišnja je tema"Putovanja i prijevoznasredstva: Od mašte Julesa

Verna do stvarnosti 21.stoljeća". Putovanja su danasmnogo sigurnija nego u vrijemeJulesa Verna, no još uvijeknemaju svi mogućnost putovatiu inozemstvo, istaknuto je uporuci. Papa smatra kako biostvarenje sna o turizmu bezgranica moglo pomoći ustvaranju boljeg svijeta začovječanstvo, jer turizam morapočivati na etičkimvrijednostima, a putovanjamoraju biti sigurna,jednostavna i svima dostupna.

Caritas: Teškoće u zbrinjavanju žrtava tsunamijaZbog državneadministracije i lošekoordinacije pomoćteško stiže donajpotrebnijih

Colombo, 21.7.2005.(IKA/CNS) - Caritas i biskupijau Trincomalee-Batticaloa u ŠriLanki grade stotinu kuća zaobitelji koje su u udarutsunamija u prosincu prošlegodine ostale bez krova nadglavom i bez sve imovine.Volonteri Caritasa bore sdžunglom i divljim životinjamakako bi sagradili privremenismještaj za stradalnike, notridesetak kuća koje susagrađene već mjesec danastoje prazne dok se stradalnicinalaze u zbirnim skloništima u

lošim uvjetima. Razlog je tomedržavna i mjesna administracijakoja još uvijek nije odlučilakoje će obitelji dobiti smještaj unovoizgrađenim kućama.Voditelj crkvenih akcijapomoći žrtvama tsunamija o.Francis Dias ističe za američkukatoličku agenciju CNS, kakohumanitarne udruge ne mogumnogo učiniti kako bipoboljšali situaciju, a upravozbog sporosti administracije upodručjima koja su najgorepogođena katastrofom i lošekoordinacije pomoć teško stiže

do onih kojima je namijenjena.Stoga o. Dias, zajedno s ostalimhumanitarnim djelatnicima,potiče mjesne vlasti na hitnijerješavanje problema. Zbogodugovlačenja s dozvolama zagradnju i određivanjemzemljišta za skloništa, Caritasje u Šri Lanki započeo rad natek šest tisuća od planiranih 26tisuća kuća za stradalnikediljem zemlje. U Šri Lanki je uudaru tsunamija poginulo okotrideset tisuća ljudi a 860 tisućaih je ostalo bez krova nadglavom.

Gospa Kazanska vratila se kućiRiječ je o ikoni koja jegotovo čitavo 20.stoljeće lutalasvijetom, dok 1993.godine nije darovanapapi Ivanu Pavlu II.koji ju je vratio ruskojCrkvi

Kazan, 21.7.2005. (IKA) - Naobljetnicu ukazanja GospeKazanske 21. srpnja svečanimophodom na obali Volge uKazanu moskovski patrijarhvratio je njezinu ikonu konačnokući. Riječ je o ikoni koja jegotovo čitavo 20. stoljeće lutalasvijetom, dok 1993. nijedarovana papi Ivanu Pavlu II.,što je bio početak njezinapovratka kući. Povijest te ikonezapočinje mnogo prije, odnosnokrajem 16. stoljeća. Nakon štoje 1579. veliki požar gotovo upotpunosti uništio grad Kazan,Bogorodica se tri put ukazalajednoj devetogodišnjakinji,poručujući da je njezina ikonaostala neoštećena ispodruševina izgorjeloga grada.Slijedeći Bogorodičine upute,djevojčica je ikonu doista i

pronašla, a njezino štovanjepotom se proširilo u cijelojRuskoj pravoslavnoj crkvi.Dvadesetih godina proteklogstoljeća komunističke vlastiodlučile su prodati ikonu, kojaje od tada kružila Europom iSjedinjenim AmeričkimDržavama. Napokon jeotkupljuje američka katoličkaudruga "Blue Army" te jedaruje Svetome Ocu, koji je odtada čekao prigodni trenutakkako bi ikonu Majke BožjeKazanske vratio na štovanjeruskome narodu. To se idogodilo prošloga ljeta, kada jeIvan Pavao II. ikonu GospeKazanske povjeriopredsjedniku Papinskoga vijećaza jedinstvo kršćana kardinaluWalteru Kasperu, koji ju je 28.kolovoza 2004. svečano vratio

moskovskome patrijarhuAleksiju II. i čitavoj Ruskojpravoslavnoj crkvi. Na svečanosti 21. srpnjamoskovski patrijarh istaknuo jevažnost dijaloga, osobito onogaizmeđu kršćana i muslimana.Vraćanju ikone nazočile sutisuće vjernika, a među njima ikatolički župnik iz Kazana.Premda se Gospa Kazanska"vratila" u svoj grad, još uvijekse ne zna gdje će biti smještenanjezina ikona. Naime, kapelicuu kojoj je bila izložena ičašćena tijekom stoljeća srušilisu boljševici, izgradivši na tommjestu tvornicu duhana, pa jeGospina ikona svoje prvoutočište našla u kazanskojkatedrali.

Kardinal Martino o terorizmu"To je četvrti svjetskirat"

Vatikan, 22.7.2005. (IKA) -"To je četvrti svjetski rat",rekao je predsjednikPapinskoga vijeća za Pravdu imir kardinal Renato Martino,komentirajući za Radio Vatikannajnovije terorističke napade u

Londonu. "Ne radi se o sukobukultura, nego o nečemuiracionalnom. Terorizam raste iizvan islamskoga konteksta",rekao je kardinal, komentirajućida je hladni rat bio treći svjetskirat, a suočavanje s terorizmom

je četvrti svjetski rat. Kodterorizma se radi o nepoštivanjuljudskih prava, istaknuo jepredsjednik Papinskoga vijećaPravda i mir.

22 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kopti podupiru MubrakaEgipatski kršćani čine10% stanovnikazemlje

Kairo, 22.7.2005. (IKA) -Koptska crkva u Egiptu dala jepotporu predsjedniku HosnijuMubaraku za predsjedničkeizbore u rujnu ove godine. Bilibismo sretni kad bi predsjednikMubarak nastavio svojupredsjedničku službu, jer on

daje primjer snošljivosti,istaknuto je u priopćenju sazasjedanja Sv. Sinoda podpredsjedanjem pape Šenude III.Egipatski kršćani, koji čine10% stanovnika te zemlje,strahuju od promjene vlasti jerbi predsjednika Mubaraka

mogao zamijeniti netko izekstremnih islamističkihkrugova. Mubarak, oženjenkršćankom, još nije istaknuosvoju predsjedničkukandidaturu za prve izbore sviše predsjedničkih kandidata.

Korejski katolici hodočaste u KinuPudong je stoljećimabio "katolička utvrda"u Kini

Šangaj, 22.7.2005. (IKA) -Korejski katolici redovitohodočaste u jednu od najstarijihcrkvi u kineskome graduŠangaju. Crkva Bezgrešnogazačeća omiljeno je svetištekorejskih katolika, jer je u njojprvi korejski svećenik sv.Andrija Kim zaređen 1845. i u

crkvi se nalazi njemuposvećena kapelica, pojasnio jeo. Gong Tiande za agencijuUCANews. Ta je crkva zbogurbanističkih promjena u četvrtiPudong 2001. srušena iponovno izgrađena u lipnju2004. na otprilike kilometarudaljenom zemljištu. Pudong je

stoljećima bio "katoličkautvrda" u Kini, a početkom 90-tih godina proteklog stoljećapostao je bankarskom itrgovačkom zonom u Šangaju.Crkva je danas okruženavisokim poslovnim istambenim zgradama, a možeprimiti oko tisuću vjernika.

Kaldejski patrijarh poziva na molitvu za mirAuckland, 22.7.2005.(IKA/CNS) - Kaledjskibagdadski patrijarh EmmanuelKarim Delly pozvao je katolikada mole za mir u svijetu, aposebno na Bliskome istoku.

Patrijarh je boravio u NovomeZelandu, gdje je svečanootvorena prva kaldejska crkva utoj zemlji.Na Novome Zelandu živi oko600 kaldejskih katoličkih

obitelji koje su emigrirale izpolitičkih ili materijalnihrazloga iz Iraka. Patrijarh ih jepozvao da budu odani građanizemlje koja im je dala utočištekad im je bilo najpotrebnije.

Papa uputio brzojav sućuti u povodu atentata u EgiptuSveti Otac zahtijevada se odustane odputa nasilja kojeuzrokuje veliku patnju

Les Combes/Vatikan,23.7.2005. (IKA) - PapaBenedikt XVI. izrazio je 23.srpnja veliku žalost zbog žrtavau atentatima koji su pogodiliegipatsko ljetovalište Šarm el-Šeik, u kojima su, premaposljednjim informacijama,poginule 88 osobe, a više od200 je ranjenih. U poruci kojuje potpisao državni tajnik SveteStolice kardinal AngeloSodano, a koju je uputioegipatskim građanskim icrkvenim vlastima, Sveti Otacosuđuje te, kako ih je nazvao,besmislene čine, te zahtijeva dase odustane od puta nasilja koje

uzrokuje veliku patnjucivilnome pučanstvu. SvetiOtac je pritom potaknuo naprihvaćanje puta mira. Papa semoli za vječni pokoj onih kojisu poginuli u atentatima, a nasve ožalošćene zaziva utjehuSvemogućega. Vijest o tragediji u Šarm el-Šeiku duboko je ožalostilaSvetoga Oca, koji drugi vikendprovodi u Les Combesu. Ovo jesigurno ozračje koje utječe naodmor, rekao je u razgovoru zaRadio Vatikan SalvatoreMazza, dopisnik katoličkogadnevnika "Avvenire", te dodao

kako su za Papu to stvari kojeon neprestano ima u mislima.Mazza je potom spomenuokako se ravnatelj Tiskovnogaureda Svete Stolice JoaquinNavarro-Valls u prigodi dodjelenovinarske nagrade SaintVincent u subotu 23. srpnjaosvrnuo na te tragične događajei pritom kazao da je Sveti Otacbio odmah obaviješten osvemu. Treba se neprestanomoliti kako bi prevladao smisaoza pravdu, mir i za suživot, saželjom da dijalog među trimavelikim monoteističkimreligijama pomogne na tomputu, rekao je Mazza.

Sastanak Zaklade "Populorum Progressio"Zakladu "PopulorumProgressio" utemeljioje 1992. papa IvanPavao II., u prigodi500. obljetnicepočetka evangelizacijeu Latinskoj Americi,želeći siromašnomstanovništvu pružiznak nade

Lima, 24.7.2005. (IKA) - Naredovitome godišnjem sastankuUpravnoga vijeća Zaklade"Populorum Progressio", koji jeod 20. do 24. srpnja održan uLimi, u Peruu, odobreno je oko200 novih projekata pomoćiCrkvi i stanovništvu LatinskeAmerike, a u njih će bitiutrošeno više od dva milijunadolara. Na odgoj i naobrazbu ćese utrošiti 60% financijskihsredstava, dok će se ostatakraspodijeliti između projekataza razvoj poljoprivrede i onihza pomoć malimpoduzetnicima. Zakladu"Populorum Progressio"

utemeljio je 1992. papa IvanPavao II., u prigodi 500.obljetnice početkaevangelizacije u LatinskojAmerici, s ciljem da tamošnjemsiromašnom stanovništvu pružiznak nade. Ta Zaklada ne možeriješiti sve probleme kojipogađaju taj dio Zemlje, ali poonome što čini želi biti znakomprisutnosti Svetoga Oca injegove ljubavi za LatinskuAmeriku, rekao je za RadioVatikan mons. Tejado MunozSegundo, dužnosnikPapinskoga vijeća "Cor Unum".Veći dio pomoći odlazidomorodačkome stanovništvu,

kao i onima koji u teškimuvjetima obrađuju zemlju.Naime, ukoliko se ne pružipomoć poljodjelcima, onibivaju osuđeni na odlazak uvelike gradove, odnosno unjihova predgrađa, u kojimanajčešće ne postoje ni temeljniuvjeti za život dostojančovjeka, dodao je mons.Segundo, zahvalivši svima kojisvojim darovima podupirudjelovanje Zaklade, a međukojima se svojomvelikodušnošću na osobit načinistaknula Talijanska biskupskakonferencija.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa se susreo s novinarimaU islamu imačimbenika koji mogupomoći miru

Aosta, 26.7.2005. (IKA) -Teroristički atentati koji ovihdana pogađaju svijet nisuupravljeni protiv kršćanstva,već imaju puno općenitijenamjere, istaknuo je papaBenedikt XVI. u Introdu nakonsusreta s tamošnjim klerom.Odgovarajući na novinarskeupite, Papa je osim toga kazaokako je uvjeren da u islamu imai čimbenika koji mogupotpomoći mir, a oni trebajunadjačati ostale. Papa seosvrnuo i na Petrovu službukoju obnaša gotovo tri mjeseca

te kazao kako je, na neki način,teško biti Papa, ali, dodao je,ljudi su toliko dobri sa mnom ipodupiru me. Govoreći zaRadio Vatikan o Papinu susretus novinarima, Salvatore Mazza,dopisnik katoličkoga dnevnika"Avvenire", kazao je da je Papanaglasio važnost dijaloga sislamom, istaknuvši kako jenužno nastojati izvući iz svakekulture, religije i ljudskogavjerovanja ono najbolje štoposjeduju. Izrazio je i želju dase nastavi približavanje sKinom, u kojoj se katolici

nalaze u posebno slojevitoj iteškoj situaciji koja je ponekaddramatična. Govorio je i o prvatri mjeseca papinstva, kazao jenadalje Mazza, napomenuvšikako nije očekivao da će sedanas naći na mjestunasljednika Ivana Pavla II., ali ida osjeća kako ga vjernicipodupiru i pokazuju da ga vole.Osvrnuvši se, pak, na Papinsusret s mjesnim klerom,Mazza je kazao kako jedvosatni susret prošao u vrlosrdačnome raspoloženju.

Novi nuncij u AustrijiNadbiskup EdmondFarhat do sada je bionuncij u Turskoj iTurkmenistanu

Beč, 26.7.2005. (IKA) - PapaBenedikt XVI. imenovao jenadbiskupa Edmonda Farhatanovim apostolskim nuncijem uAustriji. Nadbiskup Farhat, kojije do sada bio nuncij u Turskoji Turkmenistanu, naslijedit će

dosadašnjeg nuncijanadbiskupa Georga Zura (75),koji odlazi u mirovinu, a noviće nuncij preuzeti dužnost ulistopadu. Nadbiskup EdmondFarhat (72) rodom je izLibanona iz maronitsko-

katoličke eparijhe Džubail. Zasvećenika te eparhije zaređen je1959., a od 1989. udiplomatskoj je službi SveteStolice. Bio je predstavnikSvete Stolice u Alžiru, Tunisu,Sloveniji i Makedoniji.

Brazil: Ubijen svećenikPolicija ne isključujemogućnost da jesvećenikova smrtpovezana s pokoljemiz ožujka ove godine

Rio de Janeiro, 26.7.2005.(IKA) - U Rio de Janeiru ubijenje svećenik. 36-godišnji PauloHenrique Machado pronađen jemrtav pokraj svoga automobilau gradskoj četvrti Nova Iguacu.Policija je priopćila da jesvećenik ustrijeljen s petmetaka, a nepoznati supočinitelji izbacili njegovo

mrtvo tijelo na ulicu te mu uzelinovčanik i mobitel. Biskupbiskupije Nova Iguacu, LucianoBergamini rekao je dasvećeniku, koji je pet godinabio župnikom u toj biskupiji,nitko nije prijetio smrću.Policija ne isključujemogućnost da je svećenikovasmrt povezana s pokoljem iz

ožujka ove godine kad su"eskadroni smrti" u četvrtiQueimados ubili 29 ljudi, aubijeni je Machado pomagaožrtvama. Zbog mogućepovezanosti s pokoljem uožujku pritvoreno je 11policajaca.

Koeln: Akreditirano 5904 novinaraSusret mladih spapom BenediktomXVI. u Kolenu -vrhunski medijskidogađaj

Koeln, 26.7.2005. (IKA) - Zapraćenje Svjetskoga susretamladih u Koelnu do sada seprijavilo 5904 novinara izcijeloga svijeta, objavio jeOrganizacijski odbor. Susretmladih vjernika iz cijeloga

svijeta s papom BenediktomXVI. pratit će tako najvišeakreditiranih novinara nanekom događanju u Njemačkoj.Na Svjetskoj gospodarskojizložbi u Koelnu 1999. bilo je5817 akreditiranih novinara, a

na proslavi njemačkogaujedinjenja u listopadu 1990.akreditiralo se točno pet tisućanovinara. Na susretu u Koelnuočekuje se do milijunsudionika, među kojima i oko700 biskupa.

Započeo međunarodni susret o selilaštvuSredišnja je temaposvećenamalodobnimseliocima, odnosno"drugoj generaciji"useljenika

Loreto, 26.7.2005. (IKA) - ULoretu je 26. srpnja započeoVIII. međunarodni susret oselilaštvu, koji većtradicionalno organiziraju ociskalabrinci. Središnja temaovogodišnjega susreta sumalodobni selioci, a ove godineujedno se obilježava 100.obljetnica preminuća mons.Giovannija BattisteScalabrinija, biskupa u Piacenzii utemeljitelja institutaposvećenoga života, čiji članovi- misionari skalabrinci - živekarizmu služenja seliocima. Za razliku od još uvijeknedovoljno pripravljene Italije,

zemlje poput Francuske,Njemačke ili Engleske većuvelike poznaju pojavu drugegeneracije useljenika, odnosnoteškoće vezane uz rast i odgojnjihove djece koja se rađaju unovoj sredini, rekao je za RadioVatikan o. Gianni Borin,organizator VIII.međunarodnog susreta oselilaštvu, ističući važnost"druge generacije", kojapredstavlja svojevrsni mostizmeđu zemlje podrijetla izemlje u kojoj je prvageneracija useljenika pronašlautočište. Protekle je godine uItaliji bilo 412.000 malodobnihuseljenika, odnosno stranih

državljana sa zakonitimboravištem u zemlji, dok ih je2001. bilo 128.000. Sada se svake godine taj brojpovećava za 20%, a gotovopolovica maloljetnih stranihdržavljana rođena je u Italiji.Naša je zadaća olakšati teškoćeseliocima, na poseban načinmaloljetnima, koji su uvijekoznačeni kao "sinovi stranaca"te im često prijeti getoizacija,rekao je o. Borin, podsjetivšikako su ne tako davno brojniTalijani napuštali vlastituzemlju, polazeći u potragu zaboljim životom.

24 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Sveta Stolica odgovara na izraelske optužbeIzrael prigovara Papišto nije spomenuoIzrael kao žrtvuterorističkih napada

Vatikan, 26.7.2005. (IKA) -Sveta Stolica odbacila jeizraelske optužbe da papaBenedikt XVI. nije u svojojosudi terorizma spomenuoteroristički napad u Netanyu.Papa se u nagovoru uz molitvuAnđeoskog pozdravljenjaprotekle nedjelje izričitoosvrnuo na atentate koji su sedogodili "ovih dana" a u štospada i teški napad u Netanyu,rekao je predstojnik Tiskovnog

ureda Svete Stolice JoaquinNavarro-Valls novinarima.Sveti je Otac u više navrataosuđivao terorizam bez obzira skoje strane dolazio i protivkoga je usmjeren, istaknuo jeNavarro-Valls, a prenosi"Kathpress".Izraelsko ministarstvo vanjskihposlova uputilo je 25. srpnjaprosvjed apostolskome nuncijunadbiskupu Pietru Sambiju ukojemu se izražava

negodovanje što Benedikt XVI.nije u najnovijoj osuditerorističkih napada u svijetumeđu žrtve izrijekom ubrojio iIzrael. Izraelci smatraju kako suoni glavna žrtva islamističkogaterorizma, pa je stoga u svojojosudi terorističkih napada papaBenedikt XVI. morao međupogođenim zemljamaspomenuti i Izrael.

Svjetski susret mladih: Riječi mira umjesto mržnjeIvan Pavao II. izabraoje Koeln zbogposebnog razloga

Vatikan, 27.7.2005. (IKA) -Organizator putovanja papeIvana Pavla II. biskup RenatoBoccardo pojasnio je zanjemački program RadioVatikana zašto je pokojni papaizabrao upravo Koeln za

Svjetski susret mladih.Za tu je svoju odluku IvanPavao II. imao poseban razlog,rekao je biskup Boccardo."Papa je mislio: Početkom 20.stoljeća brojni su mladi uNjemačkoj slušali riječi mržnje,

podjela i nasilja. Zato je važnoda na istome mjestu, na istometeritoriju, tisuće drugih mladihgovore o bratstvu, opraštanju imiru", istaknuo je biskupBoccardo.

Rim: Važni arheološki nalazRim, 27.7.2005. (IKA) -Arheolozi su prilikomiskapanja Trajanova foruma uRimu pronašli glavu antičkogakipa cara Konstantina Velikog.Glava je izrađena iz bijeloga

mramora a visoka je 60 cm.Stručnjaci tvrde kakomramorna glava potječe iz 312g. nakon Krista, odnosno nakonKonstantinove pobjede nadMaxentiusom. Tada je prvi put

na carskoj vojsci istaknutKristov monogram, bilježepovjesničari, a prenosi"Kathpress".

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Priopćenje sa susreta Predsjedništva CCEE-a u ZagrebuSusret PredsjedništvaVijeća biskupskihkonferencija Europeodržan je u Zagrebuod 17. do 21. srpnja2005.

Od 17. do 21. srpnja održan jeu Zagrebu susret PredsjedništvaVijeća biskupskih konferencijaEurope (CCEE), tijela kojesada objedinjuje 34konferencije europskogakontinenta. Na susretu susudjelovali mons. AmedeeGrab, predsjednik CCEE-a,biskup Chura i predsjednikŠvicarske biskupskekonferencije; kardinal CormacMurphy-OConnor,potpredsjednik CCEE-a,londonsko-westminsterskinadbiskup i predsjednikBiskupske konferencijeEngleske i Velsa; kardinal JosipBozanić, zagrebački nadbiskup,potpredsjednik CCEE-a ipredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije; mons. AldoGiordano, generalni tajnikCCEE-a; mons. AndrewSummersgill, generalni tajnikBiskupske konferencijeEngleske i Velsa i mons.Vjekoslav Huzjak, generalnitajnik Hrvatske biskupskekonferencije. Sudionike susretaugostio je zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić.Predsjedništvo je pripremiloplenarno zasjedanje CCEE-akoje će od 29. rujna do 2.listopada 2005. godine u Rimu

okupiti sve predsjednikeeuropskih biskupskihkonferencija. Predsjednici će uRimu, u povodu 40. obljetnicezavršetka Drugogavatikanskoga sabora, razmatratibuduće perspektive Crkve uEuropi s obzirom naevangelizaciju u okruženjusekularizirane kulture, gledesusretanja među različitimCrkvama, religijama ikulturama, kako bi se daodoprinos Europi ostvarivanjemmoralnih vrednota koje su jojpotrebne, na osobit način uodnosu na velike izazovebioetike. Stoga je iz Zagrebaupućeno pismo Svetomu OcuBenediktu XVI. u kojemu ga seobavještava o planovimaeuropskih biskupa, sa željom dase susretnu s njime za vrijemeplenarnoga zasjedanja.Nadalje, predsjedništvo CCEE-a raspravljalo je i oekumenizmu. Razmatran jeprojekt trećega europskogekumenskog skupa koji će bitihodočašće u četiri etape iuključiti sve zemlje i Crkve uEuropi. Započet će u Rimu od24. do 27. siječnja 2006., azavršiti u Sibiu u Rumunjskoj urujnu 2007. Predsjedništvo jezatim razmatralo sadašnjestanje vezano uz proces

europskoga ujedinjavanja usvjetlu nedavne drameterorističkih napada u Londonute francuskoga i nizozemskogaodbijanja ustavnoga sporazumaEuropske unije. Ostale temednevnoga reda bile su: suradnjameđu europskim i afričkimbiskupima te odnos smuslimanima u europskimzemljama.U ponedjeljak 18. srpnjapredsjedništvo se susrelo spotpredsjednikom hrvatskeVlade Damirom Polančecom,ministricom vanjskih poslova ieuropskih integracija mr.Kolindom Grabar Kitarović teministrom znanosti,obrazovanja i sporta dr.Draganom Primorcem. Nasusretu su razmijenjenamišljenja o europskimpitanjima od zajedničkogainteresa. Obilazak gradaZagreba, Marije Bistrice iZadra te susret spredstavnicima mjesnih Crkavai lokalnih vlasti bili su za gosteprigoda za upoznavanjehrvatske povijesti, kulture ivjere te za razumijevanjenjezina doprinosa životu općeCrkve i Europe.Aldo Giordanogeneralni tajnik CCEE-a

Kršćanstvo nastavlja pridonositi izgradnji EuropePapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju24. srpnja 2005.

Sutra je blagdan sv. apostolaJakova, brata Ivanova, čije serelikvije štuju u svetištu uComposteli, u Galiciji, u mjestukoje privlači bezbrojnehodočasnike sa svih stranaEurope. Jučer smo sespomenuli sv. Brigite Švedske,zaštitnice Europe. Ovoga 11.srpnja slavio se sv. Benedikt,još jedan veliki zaštitnikstaroga kontinenta. Dokgledamo ove svece, potaknutismo promisliti o doprinosu štoga je kršćanstvo dalo i nastavljadavati izgradnji Europe. Želiobih o tome promišljatiponavljajući u mislima onohodočašće što ga je sl. BožjiIvan Pavao II. poduzeo 1982. uSantiago de Compostela, gdjese održalo veliko europskoslavlje za kojega je izgovorioove spomena vrijedne riječi:"Ja, biskup Rima i pastirsveopće Crkve, upućujem ti,stara Europo, iz Santiaga,usklik ispunjen ljubavlju. Vratise sebi samoj, budi svoja! Otkrisvoje izvore. Oživi svojekorijene. Ponovno živi one

istinske vrijednosti koje suproslavile tvoju povijest, atvoju prisutnost među drugimkontinentima blagoslovom"(Insegnamenti, vol. V/3, 1982.str. 1260). Ivan Pavao II.započeo je tada projekt Europesvjesne svoga duhovnogajedinstva koje stoji na temeljukršćanskih vrijednosti. Toj setemi vratio prigodomSvjetskoga dana mladih 1989.,koji je održan upravo uSantiagu de Compostela."Žudim za Europom bezgranica, koja neće nijekatikršćanske korijene na kojima jeizrasla, niti će se odrećiistinskoga humanizma KristovaEvanđelja!" (usp.Insegnamenti, vol. XII/2, 1989.,str. 328). Kako je samosuvremen ovaj poziv, u svjetlunedavnoga razvoja događaja naeuropskome kontinentu! Zamanje od jednog mjeseca i ja ćuse uputiti kao hodočasnik ujednu povijesnu europskukatedralu, onu u Koelnu, gdjesu se mladi odlučili sastati nasvoj XX. svjetski dan. Molimo

kako bi novi naraštaji, crpećisvoju životnu snagu iz Krista,znali u europskim društvimabiti kvasac obnovljenogahumanizma, u kojemu će vjera irazum surađivati u plodnomdijalogu u promicanju čovjeka iizgradnji istinskoga mira. Tomolimo Boga po zagovoruBlažene Djevice Marije, kojapoput Majke i Kraljice bdije naputovima svih naroda.Nakon Angelusa:I ovi su dani spokoja i odmorabili narušeni tragičnimvijestima o bešćutnimterorističkim napadima, koji suprouzročili smrt, uništavanje ipatnju u različitim zemljamapoput Egipta, Turske, Iraka iVelike Britanije. Dokbožanskoj dobroti povjeravamopreminule, ranjene i njihovenajdraže, žrtve čina kojivrijeđaju Boga i čovjeka,zazivamo Svemogućega dazaustavi smrtonosnu ruku onihkoji su ih, pokrenutifanatizmom i mržnjom,počinili, te obrati srca mislimapomirenja i mira.

26 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Budućnost pod zaštitom nebeske MajkePoruka vojnogbiskupa JurajaJezerinca za DanVojne biskupije teDan pobjede idomovinskezahvalnosti, 5.kolovoza 2005.

Draga braćo i sestre, poštovanipripadnici Vojne biskupije uHrvatskoj! Razmišljajući o svemu što smokao narod i kao članovi Crkve uhrvatskom narodu doživjeli uproteklih 15 godina te mislećisa zahvalnošću na skoru desetuobljetnicu oslobođenja hrvatskeDomovine, često mi se vraćalamisao na svetopisamski psalamDavidov, koji je pjesmapovratka i molitva sigurnosti danas Bog ljubi. Udubimo se unjegov sadržaj još jednom iprepoznajmo u njemu našumolitvu i naš vapaj, molitvu ivapaj svih stradalih zaDomovinu, svih prognanih kojimožda još čame u izbjeglištvu,svih onih koji pate i trpe zboggubitka svojih najmilijih, tepokušajmo u njega unijeti isvoju bol da bismo moglidoživjeti radost onih koji siju usuzama kako bi žetvu dočekaliu pjesmi. "Kad Gospodin vraćašesužnjeve sionske, bilo nam jeko da snivamo. Usta nam bjehupuna smijeha, a jezik klicanja.Među poganima tad segovorilo: Velika im djelaGospodin učini! Velika namdjela učini Gospodin: opet smoradosni! Vrati, Gospodine,sužnjeve naše ko potokenegebske! Oni koji siju usuzama, žanju u pjesmi. Išli suplačući noseći sjeme sjetveno:vraćat će se s pjesmom, nosećisnoplje svoje" (Ps 126). Peti kolovoza - Danzahvalnosti, Dan pobjede i danslavlja zaštitnice Vojnogordinarijata Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjeta -okupit će nas ove godine uKninu na molitvu zahvale. Želimo najprije zahvalitiGospodinu, koji nas jeprepoznao kao narod dostojanslobode i državnosti. Kolikonam je puta blagopokojnikardinal Kuharić znao reći da jeBog voditelj ljudske povijesti ida svi oni koji bez Bogapokušavaju graditi ljudskupovijest jesu "graditelji koji seuzalud muče" (v. Ps 127,1) jergrade na pijesku. Kolike sugeneracije u našoj povijesti išleplačući noseći sjeme sjetveno,da bi upravo mi - našageneracija - bili dostojni vraćatise s pjesmom noseći snopljesvoje.

Zahvalni smo također našojnebeskoj zaštitnici, najvjernijojodvjetnici Hrvatske, KraljiciHrvata, Gospi Velikogahrvatskog krsnog zavjeta, čijasu svetišta posuta diljem našeDomovine. Zahvaljujemo joj zazaštitu kod Sina, za zagovor iza okupljanje oko sebe unajtežim trenutcima našepovijesti. Majka koja nas jetješila u vremenima beznađa,bila je nada našim vojnicima uobrani Domovine. Upravo zatonije nikakvo čudo da znakprepoznavanja naših vojnika uobrambenom Domovinskomratu postade krunica, taj lanackoji povezuje zemlju s nebom.Želimo zahvaliti i svim svetimzaštitnicima naše Domovine,osobito sv. Josipu kogaHrvatski sabor izabra zaodvjetnika; sv. Petru i svimBožjim ugodnicima koji su uNebu zagovarali naš narod dane izumre, nego da u svimpovijesnim nedaćama sukobacivilizacija i kultura te pokušajazatiranja svega što je bilokatoličko i hrvatsko, opstane naovom "vjetrometnom"podneblju. Vapili smo i onakokako je davno u svojoj molitvi"suprotiva Turkom" molioMarko Marulić, tražeći pomoćsa Zapada, ne u prvom reduporadi nas samih nego radi onihza koje "mrijesmo dok su onispali". A budući da Bog u redovitomredu spasenja uvijek spašavačovjeka po čovjeku, želimo uzovaj slavni blagdanski dan 5.kolovoza zahvaliti za sve ljudeu našoj povijesti, od onih prvihneznanih koji se odlučiše doćina obale Jadrana, do svih onihkoji su u vremenu knezova ikraljeva narodne krvi,zavjerivši se Papi da tuđe nećedirati a da će svoje braniti,ostali vjerni Zavjetu, pa do onihkoji su u dugoj povijesti obraneod Turaka i drugih agresoraulagali svoje živote na branikukršćanstva. Posebno smozahvalni na onim junacima kojisu u vremenu nakon II.svjetskog rata ostali vjernikršćanskim i ljudskim idealimai nisu se dali potkupiti i zavestibezbožnom ideologijom, negosu uz sve žrtve ostali vjerniKatoličkoj crkvi, papinstvu isvojem hrvatskom narodu.Gospodin je bio prema namavelik u ljubavi koncemdvadesetog stoljeća, kada nam

je podigao ljude znanosti ipolitike, koji su, u raspadukomunističkog sistema usvijetu, znali prepoznatipovijesni trenutak za ostvarenjesna o Državi Hrvatskoj. Zahvalni smo Gospodinu nasvetosti velikog broja uzora izagovornika našega roda, odkojih su cijeloj Crkvi dani naštovanje sv. Nikola Tavelić, sv.Marko Križevčanin, sv.Leopold Bogdan Mandić, ahrvatskom narodu uzdignutikao orijentir bl. AlojzijeStepinac, bl. Ivan Merz, bl.Marija od Propetoga Petković,bl. Augustin Kažotić, bl.Hozana Kotorska te mnogidrugi članovi našega roda, kojisu u povijesti vjerno živjelievanđelje te posvećujući se biliposvetitelji i cijeloga našegnaroda. Kako Gospodinu ne zahvalitidanas na našim braniteljima,onima koji su svoje životeugradili u dobro hrvatskedržavnosti, onima koji susvojom žrtvom pridonijeli dasmo danas svoji na svome.Neka je njima posebna hvala iod Boga nagrada. Toliko heroja duha i uzoraimamo u svojoj povijesti.Mnogi nisu službeno uzdignutina čast oltara, ali barempojedini neka budu spomenuti:kraljica Jelena, kralj Zvonimir,pobožna opatica Čika, PetarZrinjski i Fran KrstoFrankopan, mnogi mučenicisvih nepravednih i nasilničkihratova i poraća, mnogi muževi ižene koji su rađali i u darivanjuživota bili svjesni da seposvećuju Gospodinu teobogaćuju Domovinu. Oni nami danas ostaju uzor i primjerkako se ljubi Bog, Crkva iDomovina. I uz ovogodišnji danDomovinske zahvalnosti, Danpobjede i dan Vojne biskupijeevo nam poticaj za naš život.Kako sačuvati ono što su namnaši pređi u nasljedstvoostavili? Živeći poput njih podzaštitom naše nebeske MajkeGospe Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta i drugihnebeskih zaštitnika, stavljajućiopće dobro ispred osobnog iulažući sebe u dobro roda iDoma. S tim mislima u srcu, pristupam

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

svima Vama gospodo ministri,gospodine načelniče GS,gospodine ravnatelju policije,gospodo državni tajnici,pomoćnici ministara, gospodogenerali i admirali, gospodočasnici i dočasnici Hrvatskevojske i policije, dragi vojnici ipolicajci, poštovani državnislužbenici, poštovani branitelji

te umirovljenici, želeći da ovojubilarno slavlje 5. kolovozabude za sve nas poticaj na jošveću međusobnu ljubav, na jošžarču ljubav prema našojDomovini i na još dubljuzahvalnost prema svima onimakoji su svoje živote ugradili udobro drage nam Hrvatske.Čestitajući svima ovaj

domovinski i biskupijskiblagdan sve Vas najsrdačnijepozdravljam. U Zagrebu, na svetkovinu sv.Petra i Pavla, 29. lipnja 2005. Mons. Juraj Jezerinacvojni ordinarij

28 27. srpnja 2005. broj 30/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

"Željeni zrakama želja"Najnovija knjigaPhila Bosmansa uizdanju GK

U nakladi Glasa Koncila izišlaje knjiga Phila Bosmansa"Željeni zrakama želja",posljednja od šest Bosmansovihknjiga objavljenih u nizu"Zrake". Pisana jednostavnim,ali jedinstvenim rječnikom,bogata kratkim, ponekadnamjerno nedovršenimporukama te ilustriranafotografijama koje su u službinapisane riječi, knjiga će

neminovno "zarobiti" srce i"trgnuti" savjest onoga tkozaviri u njezine korice. Onapoziva čitatelje neka železrakama želja... želje srca -sreću, iskren dječji osmjeh,slobodu, pravednost i ljubav. Phil Bosmans, pisac za svakuživotnu dob, kako ga zovu, izrakama želja doista je ponudiovitamine za srce. Svojim

brojnim knjigama - u istomnizu ranije su izišli "Voljenizrakama srca", "Oživljenizrakama života", "Usrećenizrakama sreće", "Obradovanizrakama radosti" i "Zaljubljenizrakama ljubavi" - pokazao jekako radosno nositi vlastiti"križ života" sa sviješću da sebaš očima okupanim suzamabolje vidi i Boga i bližnjega.(ika-gk/kj)

Zagreb: 34. Obiteljska ljetna školaŠkola će se održati od24. do 28. kolovoza sokvirnom temom:"Obitelj - prva školaživota"

U organizaciji Obiteljskogcentra Filozofsko-teološkoginstituta Družbe Isusove od 24.do 28. kolovoza u Zagrebu(Fratrovac 38) će se održati 34.Obiteljska ljetna škola,namijenjena roditeljima,mladima i djelatnicima uobiteljskom pastoralu. Okvirnatema je: "Obitelj - prva školaživota". Kroz predavanja,rasprave i radionice Školom seželi pomoći rastu zajedništvabračnih parova kao iusavršavanju odgojnihkompetencija kršćanskihroditelja.Svečanost otvorenja Obiteljskeljetne škole bit će u srijedu 24.kolovoza u 17.45 sati.Pozdravni govor sudionicimaće uputiti mr. o. Jure Bosančić,a potom će dr. Ivan Macanodržati izlaganje "Obitelj:socijalno - etički vidik". U četvrtak 25. kolovoza prvopredavanje u 8.30 sati na temu

"Radost i patnja u obitelji -vrelu života" održat će dr. med.Danijela De Micheli Vitturi,nakon čega slijede radionice irad u skupinama. Popodne u16.30 sati će o braku kao školidugotrajnog odnosa u dvojegovoriti psihijatar ikomunikolog Pavao Brajša. U petak 26. kolovoza programzapočinje u 8.30 sati kada ćemr. Vesna Bilić održatipredavanje o roditeljskimodgojnim postupcima injihovim efektima. Uslijedit ćeradionice i rad u skupinama.Popodne u 16.30 sati oodgojnome okruženju u obiteljigovorit će dr. med. JozefinaŠkarica, a o ciljevima odgojaprema Obiteljskoj zajedniciizlagat će mr. Ana Volarić-Mršić. U subotu 27. kolovoza prvopredavanje u 8.30 sati na temu"Euharistija - spomenčin

Gospodinov" održat će dr.Franjo Pšeničnjak DI. Slijederadionice i rad u skupinama.Popodne u 16.30 sati ovjerničkom slavljenjuEuharistije govorit će dr. AnteCrnčević, OFM. U nedjelju, 28. kolovoza u 9sati je okrugli stol na temu"Obitelj – prava škola života". U tjieku škole organizirano ječuvanje i animacija djece imladih pa stoga roditelji kojinemaju kome ostaviti djecumogu ih povesti sa sobom.Smještaj i dnevna opskrba zajednu odraslu osobu stoji zajedan dan 50 kn, predškolskadjeca i osnovci - besplatno, amladi plaćaju pola cijene. Zaobavijesti i prijave treba seobratiti o. Juri Bosančiću,Palmotićeva 31, 10001 Zagreb,pp 699; tel. (01) 4803 000, fax4803 001, e-mail:bosancic@ftidi.hr.

100. broj "Kvarnerskog veza"List je pokrenut utravnju 1997. godinesa željom da budesnažni čimbenik upovezivanju ljudi naotocima Krčkebiskupije

Jubilarni 100. broj"Kvarnerskoga veza",mjesečnika za vjerski, kulturni idruštveni život Krčke biskupijeizišao je u srpnju iz tiska. Ujubilarnom broju se krčkibiskup Valter Župan osvrnuona značenje toga mjesečnoglista za biskupiju, koji jepokrenut u travnju 1997. saželjom da bude snažničimbenik u povezivanju ljudina otocima biskupije."Kvarnerski vez je donošenjemvijesti i izvještajima sa svihpodručja naše biskupije dao

svoj nezamjenjiv doprinos da sebolje upoznajemo, cijenimo ipostanemo sve dublje svjesnida je kršćanska vjera, koja je nanašim otocima prisutna već oko1500 godina, oblikovala našusvijest i postavila čvrste temeljesloge i jedinstva na kojima sejedino može graditi suživot ibudućnost", napisao je biskupŽupan za 100. broj mjesečnikakoji je tiskan kao dvobroj zasrpanj i kolovoz. O pokretanjuglasila, uređivačkoj politici te označenju Kvarnerskoga veza uživotu biskupije za jubilarni

broj pišu prvi urednik donAnton Šuljić, prvi direktor dr.Slavko Zec, jedan od urednikadr. Jerko Valković te suradnici,dopisnici i čitatelji togamjesečnika. Osnivač i izdavačKvarnerskoga veza je Krčkabiskupija, direktor je EncoRodinis, glavni urednik AntonValković, a pomoćnici glavnogurednika su Walter Salkovć iLjiljana Filipas Cres. (ika-kj)