INFO BILTEN 2011.

PB 1

InfoZA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE

godina: XIIISSN: 1847 - 50432011.

HUHIV

2 3

INFO BILTEN 2011.

2 3

Sadržaj

Početna obrada novootkrivenog HIV+ bolesnika u razvijenim zemljamaDr. Šime Zekan, specijalist infektolog (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

Novi dijagnostički test u Republici Hrvatskoj — određivanje tropizma HIV-a tipa 1Snježana Židovec Lepej, Ivana Grgić (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

IRIS – sindrom upale uzrokovan oporavkom imunitetaDr. Šime Zekan, specijalist infektolog (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

Znanjem protiv predrasudaJosip Škaričić, Marko Vuletić (studenti šeste godine studija stomatologije, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ivica Pelivan (Zavod za mobilnu protetiku, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Vlaho Brailo (Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Stanje stigme na Balkanu i dobra praksa u BiHTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

Zašto je važno neprekidno osmišljavati, provoditi i usavršavati terenske programe probira osoba s povećanim rizikom zaraze hepatitisom C?HUHIV

Kliničko ispitivanje pokazalo je da je testiranje uzorka “sline” na HIV jednako točno kao i testiranje uzorka krviNiamh Scallan

Hoće li krvlju prenosive zarazne bolesti “pobijediti” postojeće programe edukacije, prevencije i probira populacijskih skupina izloženih riziku zaraze?Dragan Miličić

Oraquick testoviJosip Begovac, prof. dr. sc.

Naši uspjesi u 2011. godiniTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

Svjetski dan zdravlja 2011. Latica Mirjanić, mag. psih.

Kampanje kao poluga mijenjanja ponašanjaLatica Mirjanić, mag. psih.

IglomanijaSiniša Zovko, dr. med.

Kampanja “Prekriži hepatitis B, prekriži hepatitis C”Latica Mirjanić, mag. psih.

Otvoreno Savjetovalište Udruge HUHIVTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

Edukacija o kroničnim zaraznim bolestima za socijalne radnikeKristina Duvančić, dipl. soc. radnik

Zaštiti sebe i pomozi drugima!HUHIV

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 2011. – CroMSICViviana Radica

Obilježavanje svjetskog dana AIDS-a 26. 11. - 1. 12.Znanjem protiv predrasudaLatica Mirjanić, mag. psih.

Održan koncert pun pozitive!Mediji o Pozitivnom koncertu

HIV/AIDS kutak

7

13

19

21

27

29

33

35

39

43

47

55

57

63

73

75

77

79

81

100

105

HUHIV

6 7

INFO BILTEN 2011.

6 7

Početna obrada novootkrivenog HIV+ bolesnika u razvijenim zemljama

AUTOR Dr. Šime Zekan, specijalist infektolog (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

Danas u zemljama razvijenog svijeta raste broj HIV+ bolesnika, dok broj eksperata za HIV opada.

Razlog za prvu tvrdnju je antiretrovirusna terapija koja je od kraja 90-ih godina promijenila poimanje o HIV-bolesti i pretvorila je iz smrtonosne u kroničnu bolest. Shodno tome, problemi vezani uz samu HIV-infekciju i donedav-no uobičajene komplikacije kao oportunističke bolesti postaju manje važni, dok u prvi plan dolaze problemi koji se sreću i kod opće populacije. Jedan dio eksperata za HIV nije sklon ili nije kvalificiran za brigu o ovoj populaciji koja “stari”.

To nas vodi na drugu tvrdnju, padu broja eksperata za HIV, što dio liječenja tih bolesnika prebacuje na obiteljske liječnike. Smatra se da danas i obiteljski liječnici mogu pratiti HIV+ bolesnike, ali još uvijek uz nadzor eksperata za HIV. Omjer posjeta jednom i drugom liječniku ovisi o stadiju HIV-infekcije, komorbiditetima, općem stanju te nekim drugim okolnostima kao što je dostupnost ek-sperta za HIV, povjerenje bolesnika u obiteljskog liječnika i dobra komunikacija između specijaliste i liječnika opće medicine koji skrbe za HIV+ bolesnika.

Bez obzira na sve to, i liječnik opće medicine i specijal-ist za HIV moraju biti upoznati s početnom obradom HIV+ bolesnika kako bi liječnik opće medicine znao protumačiti značenje podataka, simptoma te nalaza u fizikalnom statusu i laboratorijskim pretragama takvog bolesnika dok specijalist mora znati koristiti podatke pri-kupljene početnom obradom kako bi usmjerio liječenje i eventualno proširio dijagnostiku. Početna obrada započinje temeljitim uzimanjem poda-taka, dakle anamnezom koja uz “klasične” stavke ima svoje specifičnosti, nastavlja se jednako tako temeljitim fizikalnim pregledom, a završava dijagnostičkim testo-vima od kojih su neki uobičajeni za mnoge bolesti, dok su neki specifični i provode se samo u populaciji HIV+ bolesnika.

ANAMNEZA

Započinje se uzimanjem podataka koji bi mogli otkriti koliko dugo je bolesnik zaražen. Pita se za prijašnja tes-tiranja na HIV, mogućnosti rizične ekspozicije, akutne bolesti koje bi mogle odgovarati akutnoj HIV-infekciji. Nastavlja se detaljnom osobnom anamnezom, tj uziman-jem podataka o svim dosadašnjim bolestima s posebnim osvrtom na gastrointestinalne bolesti, kronične probleme s jetrom, bubrezima kao i stanja vezana uz kardiocirkula-torni sustav, masnoće i šećer u krvi.

Od preboljelih bolesti važno je pitati već za dječje boles-ti, npr. vodene kozice, preko drugih akutnih i kroničnih bolesti, uz osvrt na prijašnje spolnoprenosive bolesti, tu-berkulozu ili eventualnu izloženost tuberkulozi.

Važno je uzeti dobru epidemiološku anamnezu koja

uključuje putovanja ili život u regijama i područjima gdje je moguća zaraza endemičnim uzročnicima (npr. leišmanioza). Ne smije se zaboraviti ispitati bilo kakvu povijest mentalnih i psihijatrijskih stanja.

Potom slijede pitanja o dosadašnjim imunizacijama te al-ergijama i lijekovima koje uzima, redovito ili povremeno, uzimajući u obzir i lijekove koji se ne nabavljaju preko re-cepta, jer i među tzv. “narodnim” lijekovima ima priprava-ka koji ostavaruju značajne interakcije s nekim lijekovima koje uzimaju HIV+ bolesnici.

Kod žena treba uzeti podatke o menstruaciji, dosadašnjim ginekološkim bolestima, trudnoćama i porodima.

Kod navika treba pitati za korištenje alkohola, pušenje i nelegalne droge, kao i način uzimanja. Intravenozni ovis-nici trebaju biti pitani o tome kako nabavljaju pribor i dijele li ga s drugim ovisnicima. Pitanja o seksualnim navikama treba postavljati u otvorenom razgovoru bez osuđivanja prošlog ili sadašnjeg seksualnog ponašanja. U taj razgovor treba uklopiti i savjetovanje o smanjenju rizika od prijenosa HIV-a za druge te spomenuti rizik od superinfekcije i prijenosa drugih spolnih bolesti za našeg bolesnika. Treba pitati za stalne seksualne partnere i pitati je li im HIV+ bolesnik otkrio svoj serostatus.

Bitno je znati tko od bolesnikovih najbližih zna za njegov serostatus te kakva je njegova obiteljska situacija, gdje i s kime živi, što radi, je li zaposlen i hoće li nešto od tih po-dataka imati negativan učinak na liječenje HIV-infekcije.

Obiteljska anamneza je važna zbog podataka o ma-lignim bolestima, hipertenziji, šećernoj bolesti, povišenim masnoćama u krvi te kardiovaskularnim bolestima, pogo-tovo kod prvih muških rođaka mlađih od 55 i ženskih rođaka mlađih od 65 godina.

U evaluaciji trenutnog stanja važno je pitati za simp-tome od strane svih organskih sustava s posebnim osvr-tom na simptome koje izazivaju HIV-infekcija i najčešće oportunističke bolesti. Pa tako pitamo za febrilitet, noćno znojenje, gubitak težine, glavobolje, promjene vida, promjene u usnoj šupljini (naslage, ulceracije), smetnje gutanja, simptome respiratornog i gastrointestinalnog sustava, promjene na koži te neurološke ispade i promjene mentalnog statusa. Potrebno je napraviti “probir” na simp-tome depresije uz pitanja o promjenama raspoloženja, libida, spavanju, apetitu, koncentraciji, mogućnosti obav-ljanja svakodnevnih zadataka, pamćenju.

FIZIKALNI STATUS

Temeljit fizikalni status treba uključivati pregled svih organskih sistema dostupnih pregledu. Na koži tražimo najčešća stanja povezana s HIV-om kao seboroični der-matitis, folikulitis, Kaposi sarkom, gljivične infekcije, psori-jazu, prurigo nodularis i dermatološke malignitete.

HUHIV

8 9

INFO BILTEN 2011.

8 9

U usnoj šupljini tražimo znakova kandidijaze, oralne vla-saste leukoplapije, aftozne ulceracije, lezije Kaposi sarko-ma i periodontalne bolesti.

Limfadenopatija je uobičajena kod HIV-infekcije, ali ako je fokalna, izražena ili brzo napreduje zahtijeva dalju evalu-aciju prvenstveno u smjeru nekih oportunističkih infekci-ja i limfoma. Slično vrijedi i za hepatosplenomegaliju.

Kardiopulmonarni sustav zahtijeva također detaljan pre-gled. Treba provjeriti anogenitalnu regiju zbog česte pa-tologije u tom području kod ovih bolesnika. Tražimo zna-kove spolnoprenosivih bolesti (herpes, sifilis, kondilomi, iscjedak ili proktitis koji može biti posljedica gonoreje, kl-amidije, limfogranuloma venerum), ali i malignih bolesti. Kod žena je potreban ginekološki pregled i pregled dojki. Neurološki pregled treba obuhvatiti kognitivne funkcije (te eventualno neuropsihijatrisko testiranje), kao i mo-torno i senzorno ispitivanje.

LABORATORIJSKA OBRADA

Specifični testovi

Najvažniji od inicijalnih laboratorijskih testova kod HIV+ bolesnika (ako se podrazumijeva da je HIV-infekcija potvrđena tzv. potvrdnim “western blot” testom) koji nam daje presudnu informaciju o stanju imunološkog sustava bolesnika, tj. do koje mjere je HIV-infekcija zah-vatila stanični imunitet je broj CD4 limfocita. Taj broj nam daje najbolju procjenu vjerojatnosti da li i koje oportunističke komplikacije možemo očekivati. Također je to za sada najvažniji kriterij za otpočinjanje antiretrovi-rusne terapije. Postotak CD4 limfocita koji je čak stabilniji od apsolutnog broja pa se ponekad također koristi kako bi procijenili važnost variranja apsolutnog broja CD4 lim-focita.

Sljedeći specifični test je molekularni test (Polymerase Chain Reaction – PCR) na HIV-1 RNA koji izražava broj kopija virusa u ml plazme i važan je zbog uvida u virusnu replikaciju. Korelira s rizikom prijenosa virusa i progresi-jom bolesti. Kasnije u liječenju se koristi kao najvažniji indikator uspješnosti antiretrovirusne terapije.U većini razvijenih zemalja inicijalno se radi i test rezistencije virusa HIV-a (genotipski) kako bi se detekti-rao eventualni prijenos rezistentnog virusa, što je važno za praćenje epidemiološke situacije rezistencije, ali i za odabir adekvatne terapije za pojedinog bolesnika.

Opći testovi

Kompletna krvna slika, biokemijske pretrage (šećer, elek-troliti, jetrene probe, funkcija bubrega). Kreatinin klirens bi trebao biti izračunat koristeći se uobičajenim formu-lama. Biokemijski pregled urina. Masnoće u krvi se uz-imaju kako bismo imali incijalno stanje prije eventualnog početka antiretrovirusne terapije koja djeluje na metabo-

lizam masti.

Rentgen snimka pluća se po nekim autorima preporučuje kao inicijalni pregled kod svih HIV+ bolesnika, a kod drugih samo prema indikaciji. Obrada za osteoporozu te eventualne hormonalni testovi ovise o simptomima i dobi.

Testovi za koinfekcije

Serologija na viruse hepatitisa A,B,C te ovisno o tim re-zultatima daljnja obrada po potrebi (određivanje viremije pojedinog virusa, genotipa te potrebe za cijepljenjem ili liječenjem).

Probir na tuberkulozu – tuberkulinski kožni test (ovisno o imunitetu, nije adekvatan kod niskih vrijednosti CD4 limfocita) te danas priznatija alternativa – test otpuštanja interferon-y (IGRA).

Testiranje na spolnoprenosive bolesti – sifilis za sve bole-snike te posebni testovi ovisno o simptomima (HPV, her-pes, gonoreja). Kod žena je obavezan cervikalni PAPA-test, a analni PAPA test preporučuje se i kod žena i muškaraca koji imaju receptivne analne odnose.

Potrebno je utvrditi izložnost herpesvirusima, pa se tako radi serologija na CMV i za VZV kod onih koji nisu sigurni u izloženost tom virusu u dotadašnjem životu, a sve se više radi i serologija na HSV 2 koja pomaže kod dijagnoze genitalnih uceroznih lezija.

Testovi za oportunističke infekcije

Serologija na toksoplazmu, klinički je važan samo IgG. Pozitivan nalaz zahtijeva profilaksu ovisno o stanju imu-niteta dok negativan s velikom vjerojatnošću isključuje toskoplazmu kao uzročnika fokalne lezije CNS-a.

Klasične hemokulture se uzimaju kod febrilnih bolesnika, a kod onih s apsolutnim brojem CD4 limfocita manje od 50st/mm³ dodatno i hemokulture za rast acidorezistent-nih bakterija (MAC).

Testovi za izbor terapije

Određivanje razine glukoza-6-fosfat dehidrogenaze je test koji se preporučuje kod bolesnika s afričkim i med-iteranskim porijeklom zato što primjena nekih lijekova za liječenje i prevenciju oportunističkih bolesti (dapsone, primakvin, sulfonamidi) može dovesti do hemolize kod bolesnika koji imaju manjak ovog enzima.

HLA B*5701 test je danas postao rutinska pretraga jer bolesnici koji su pozitivni na ovom testu imaju genetsku predispoziciju za alergijsku reakciju na antiretrovirusni li-jek abakavir i preporuka je da se njima ne prepisuje.

Viralni tropizam se određuje kako bi znali je li bolesnik zaražen virusom koji koristi isključivo CCR5 koreceptor za ulazak u stanicu. Radi se samo ako se namjerava uvesti terapija CCR5 antagonistom

ZAKLJUČAK

Nakon što se provedu svi početni postupci i pristignu nal-

azi, donosi se odluka o započinjanju ili odgađanju anti-retrovirusnog liječenja te odluke o eventualnom liječenju ili daljnjoj obradi drugih stanja koja obradom budu ot-krivena. Ovisno o opsegu tog liječenja i obrade odlučuje se o hospitalnom ili ambulantnom praćenju te o dinamici kontrolnih pregleda i obrade.

Daljnje praćenje bit će predmet jednog od sljedećih članaka.

HUHIV

12 13

INFO BILTEN 2011.

12 13

Novi dijagnostički test u Republici Hrvatskoj — određivanje tropizma HIV-a tipa 1

UVOD

Virusi zaražavaju ciljne stanice vezanjem na virusne re-ceptore, tj. stanične površinske molekule koje iskazuju različite biološke funkcije (enzimi, receptori za citokine i druge modulatore biološkog odgovora i sl.). Termin tropizam opisuje upravo sposobnost vezanja virusa za određene stanične površinske molekule, tj. njihovu spo-sobnost zaražavanja određenih staničnih subpopulacija.

MOLEKULARNI MEHANIZAM ZARAZE CD4+ T-LIMFOCITA HIV-om

Molekula CD4 koja se nalazi na membrani CD4+ T-lim-focita je ujedno i glavni stanični receptor za HIV (Douek i sur., 2009). Međutim, ulazak HIV-a u ciljnu stanicu (najčešće aktivirani memorijski CD4+ T-limfocit) je kom-pleksan proces tijekom kojeg se HIV veže za molekulu CD4, ali i za dodatnu molekulu, tj. koreceptor. In vivo, HIV pri ulasku u stanicu može koristi koreceptore CCR5 ili CXCR4 (Moir i sur., 2011). Ove molekule klasificiramo u skupinu kemokinskih receptora.

Kemokinski receptori CCR5 i CXCR4 dio su heterogene porodice kemokina i njihovih staničnih receptora koji iskazuju brojne važne biološke funkcije od kojih valja posebno izdvojiti ulogu u regulaciji migracije limfocita u tijelu (Moir i sur., 2011). Prirodni ligandi za receptor CCR5 su kemokini CCL3, CCL4 i CCL5, dok je ligand za CXCR4 receptor kemokin CXCL12.

Prvi korak u zaražavanju CD4+ T-limfocita je vezanje glikoproteina virusne ovojnice gp120 za molekulu CD4 što uzrokuje konformacijsku promjenu tog virusnog glikoproteina koja omogućuje vezanje za jedan od kemok-inskih koreceptora. Slijedi konformacijska promjena vi-rusnog glikoproteina gp41 te insercija fuzijskog peptida u staničnu membranu što u konačnici dovodi do fuzije virusa i stanične membrane. Nakon fuzije dolazi do inter-nalizacije virusa u stanicu te njegove replikacije (Douek i sur., 2009).

TROPIZAM HIV-a

Uporaba kemokinskih koreceptora CCR5 i/ili CXCR4 za ulazak HIV-a u stanicu naziva se koreceptorskim tropiz-mom (Vandekerckhove i sur., 2011). Sojevi HIV-a koji pri ulasku u stanicu koriste koreceptor CCR5 nazivamo R5 virusima ili CCR5-tropičkim virusima, dok sojeve HIV-a koji koriste koreceptor CXCR4 nazivamo X4 virusima ili CXCR4-tropičkim virusima. Sojevi HIV-a koji mogu koris-titi oba koreceptora za ulazak u stanicu nazivamo sojevi-ma dvojnog tropizma, dok se termin miješanog tropizma odnosi na heterogene populacije R5 i X4 virusa (Vande-kerckhove i sur., 2011).

Većina zaraza HIV-om povezuje se upravo s R5 sojevima virusa koji dominiraju u ranoj fazi infekcije i prisutni su

u oko 80% zaraženih osoba. Tijekom progresije zaraze HIV-om u simptomatsku HIV-bolesti dolazi do promjene tropizma virusa te se u oko 50% bolesnika pojavljuju soje-vi dvojnog tropizma. Populacije X4 sojeva su relativno ri-jetke i opisuju se u oko 0,1% neliječenih osoba te u 3-4% liječenih bolesnika u simptomatskoj fazi bolesti (Vande-kerckhove i sur., 2011).

Mutacija Δ32 u genu koji kodira sintezu CCR5 receptora uzrokuje deleciju 32 parova baza, što u konačnici dovodi do formiranja nefunkcionalne molekule koja se ne može eksprimirati na površini stanične membrane (Douek i sur., 2009; Moir i sur., 2011). Osobe koje su homozigoti za mutaciju CCR5 Δ32 iskazuju značajnu rezistenciju na zarazu CCR5-tropičkim sojevima HIV-a in vivo. Literaturni podatci pokazuju da se osobe koje su homozigoti za CCR5 Δ32 mutaciju mogu zaraziti CXCR4-tropičkim sojevima HIV-a, no ta su zapažanja rijetka. U osoba koje su hetero-zigoti za ovu mutaciju nije opažena otpornost na zarazu CCR5-tropičkim sojevima HIV-a, ali je dokazana sporija progresija HIV-bolesti. Genetička istraživanja provedena u Europi (bijelci) pokazuju da su 15% stanovnika hetero-zigoti za CCR5 Δ32, dok su 1% stanovnika homozigoti (najviše u sjevernoeuropskim zemljama). Značajno je naglasiti da ne postoje dokazi o eventualnoj povezanosti CCR5 Δ32 mutacije i deficijencije imunološkog sustava te da je ova mutacija rijedak primjer kako promjena struk-ture virusnog receptora na stanicama može uzrokovati prirodnu rezistenciju na infekciju.

INHIBITOR KEMOKINSKOg KORECEPTORA CCR5 MARAVIROK

Maravirok, antagonist kemokinskog koreceptora CCR5, je antiretrovirusni lijek iz skupine inhibitora ulaska vi-rusa u stanicu (Parra i sur., 2011). Djeluje kao negativni alosterički modulator CCR5 receptora te sprječava vezan-je koreceptora za virusni glikoprotein 120, što u konačni onemogućuje ulazak HIV-a u ciljne stanice.

Maravirok se, u kombinaciji s drugim antiretrovirusnim lijekovima, primjenjuje za liječenje osoba koje su zaražene CCR5-tropičkim sojevima HIV-a. Ovaj lijek se ne primjen-juje u liječenju osoba koje su zaražene CXCR4-tropičkim sojevima HIV-a, sojevima dvojnog odnosno miješanog tropizma (Parra i sur., 2011).

European Medicines Agency (EMA) odobrila je maravi-rok za primjenu u HIV-om zaraženih osoba koje su pre-thodno liječene antiretrovirusnim lijekovima i u kojih je testom tropizma dokazan CCR5-tropički virus. Food and Drugs Administration (FDA) je odobrila maravirok za liječenje zaraze HIV-om u osoba kod kojih je dokazan CCR5-tropički virus (uključujući i prethodno neliječene osobe).

U Republici Hrvatskoj – Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je kao terapijsku

AUTORISnježana Židovec Lepej, Ivana grgić (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

HUHIV

14 15

INFO BILTEN 2011.

14 15

indikaciju (odijeljak 4.1) odobrila lijek maravirok (Celsentri) u kombinaciji s drugim antiretrovirusnim lijekovima prethodno liječenih odraslih bolesnika, kod koji je kao uzročnik bolesti utvrđen samo CCR5-tropni HIV1(SmPC – HALMED 12/20010).

Odobrenja EMA i FDA temelje se na rezultatima kliničkih istraživanja MOTIVATE-1 i -2 (u prethodno liječenih bole-snika) te MERIT (u terapijski naivnih bolesnika) (Fätken-heuer i sur., 2008; Gulick i sur, 2008).

Dvostruko slijepa, placebo-kontrolirana klinička istraživanja faze III MOTIVATE-1 (Maraviroc versus Opti-mized Therapy in Viremic Antiretroviral Treatment-Expe-rienced Patients) i MOTIVATE-2 provedena na uzorku od 1049 ispitanika dokazala su učinkovitost liječenja mara-virokom u bolesnika koji su prethodno liječeni s tri klase antiretrovirusnih lijekova ili razvili rezistenciju na antiret-rovirusne lijekove te bili viremični (> 5000 kopija HIV-1 RNA po ml plazme) (Gulick i sur., 2008). Rezultati ovih istraživanja pokazali su da je primjena maraviroka (u us-poredbi s placebom) omogućila statistički značajno veću supresiju virusne replikacije kao i značajno veći porast broja CD4+ T-limfocita nakon 48 tjedana liječenja u bole-snika s CCR5-tropičkim virusa (uz optimiziranu terapiju drugim antiretrovirusnim lijekovima).

TESTOVI ZA DOKAZIVANJE TROPIZMA

Tropizam HIV-a, kao obvezni dijagnostički test koji pre-thodi primjeni maraviroka u liječenju HIV-infekcije, može se odrediti primjenom genotipizacijskih i fenotipizaci-jskih testova (za pregled literature Vandekerckhove i sur., 2011). Fenotipizacijski se testovi dijele u dvije skupine obzirom na to da li se za određivanje tropizma koristi ci-jeli virus ili virusne rekombinante.

Fenotipizacijski testovi Fenotipizacijski test u kojem se koriste kompletne virusne čestice je MT-2 test. Test se temelji na kultivaciji monon-uklearnih stanica periferne krvi bolesnika sa staničnom kulturom MT-2 koja na membrani eksprimira isključivo CXCR4 koreceptor. Ako je bolesnik zaražen CXCR4-tropičkim sojevima HIV-a, tijekom replikacije u MT-2 stanicama formiraju se sinciciji (multinuklearne stanične tvorbe) kao morfološka manifestacija zaraze HIV-om koja se može jednostavno vizualizirati mikroskopom. MT-2 test se ne koristi u kliničkoj dijagnostici zbog određenih analitičkih nedostataka (nema direktne detekcije CCR5-tropičkih sojeva HIV-a), ali i zbog toga što izvođenje testa zahtijeva laboratorij biološke razine sigurnosti III koji su dostupni uglavnom samo u specijaliziranim istraživačkim centrima za emergentne i reemergentne opasne pato-gene.

Fenotipizacijski testovi koji koriste rekombinantne viruse

temelje se na upotrebi vektora u koje su klonirani geni iz env regije genoma HIV-a koja određuje virusni tropizam. Dobivenim rekombinantnim virusima ili pseudovirusnim česticama zaražavaju se stanične kulture koje ekspri-miraju molekulu CD4 i jedan od kemokinskih korecep-tora (CCR5 ili CXCR4) i na taj se način određuje virusni tropizam. S obzirom na tehničku kompleksnost, ova vrsta fenotipizacijskih testovi ne izvodi se u kliničkim labora-torijima nego su dostupni na komercijalnom principu u nekoliko tvrtki, odnosno istraživačkih centara u svijetu.Najviše literaturnih podataka dostupno je za fenotip-izacijske testove: Trofile assay (Monogram Biosciences, San Francisco, CA, USA), Xtrack/PhenX-R (InPheno AG, Basel, Switzerland) i Toulouse Tropism Test (Universite Toulouse III Paul-Sabatier, Soulouse, France).

U kliničkim istraživanjima MOTIVATE-1, MOTIVATE-2 i MERIT, koja su prethodila odobrenju maraviroka za kliničku primjenu, u svrhu potvrde CCR5-tropizma vi-rusa ispitanika primjenjen je tzv. orginalni Trofile test s osjetljivošću 10% za X4 sojeve. U srpnju 2008. orginalni Trofile test zamijenjen je novom generacijom testa koji iskazuje značajno veću osjetljivost za detekciju X4 soje-va od samo 0,3% i naziva se ESTA (enhanced sensitivity Trofile assay). ESTA je standardiziran i kvalitetan feno-tipizacijski test tropizma virusa, no njegova primjenji-vost je ograničena dužinom testiranja (2-3 tjedna) kao i činjenicom da se biološki uzorci svih bolesnika moraju transportirati u SAD, tj. u laboratorij tvrtke Monogram.

genotipizacijski testovi

Genotipizacijski testovi tropizma temelje se na ana-lizi sekvence nukleotida V3 regije env gena HIV-a koja određuje virusni tropizam. Procjenu tropizma virusa pomoću sekvence V3 regije omogućuju bioinformatički algoritmi od kojih se najčešće primjenjuje algoritam geno2pheno. Rezultat testa izražava se kvantitativno kao False Positive Rate, tj. vjerojatnost pogrešne klasifikacije R5 virusa kao X4 virusa. Međutim, dostupni su i brojni drugi interpretativni algoritmi od kojih se kvalitetom ističe PSSM (position-specific scoring matrix).

McGovern i sur. (2010) retrospektivno su analizirali tropizam u ispitanika uključenih u klinička istraživanja MOTIVATE-1 i MOTIVATE-1 primjenom genotipizaci-jskog testa (sekvenciranje V3 regije env gena) i usporedili rezultate s ESTA testom. Ovaj je rad dokazao da nije bilo značajne razlike u virusološkom odgovoru na liječenje nakon 8 i 24 tjedna u ispitanika klasificiranih sukladno rezultatima tropizma ESTA testa i genotipizacijskog testa. Istraživanje McGovern-a i sur. jedno je od najvažnijih lit-eraturnih podataka o ekvivalentnosti ESTA testa i geno-tipizacijskog testa tropizma u kliničkom smislu.

Genotipizacijski testovi tropizma su tehnički mnogo jed-nostavniji od fenotipskih testova jer se temelje na teh-nologiji sekvenciranja nukleinskih kiselina koja je danas

dostupna u svim kliničkim laboratorijima koji se bave molekularnom dijagnostikom HIV-infekcije.

S obzirom na tehničku kompleksnost određivanja tropiz-ma, brojne fenotipizacijske i genotipizacijske testove, različite interpretativne algoritme kao i sve širu primjenu maraviroka u liječenju HIV-infekcije u cijelom svijetu, 2011. grupa stručnjaka iz ovog područja objavila je Eu-ropske preporuke za određivanje tropizma.

EUROPSKE PREPORUKE ZA ODREđIVANJE TROPIZMA

Vandekerchove i sur. objavili su 2011. u časopisu Lancet Infectious Diseases članak European guidelines on the clin-ical management of HIV-1 tropism testing. U izradi Europ-skih preporuka o određivanju tropizma sudjelovalo je 60 stručnjaka iz 31 zemlje uključujući Hrvatsku. U radu ovog ekspertnog panela nazvanog European Consensus Group on clinical management of tropism testing sudjelovali su znanstvenici koji se bave molekularnom virusologijom, kliničkom virusologijom, liječenjem HIV-infekcije kao i predstavnik EATG-a (European AIDS treatment group). Preporuke su prvi put predstavljene široj znanstvenoj zajednici na konferenciji 9th European Workshop on HIV&Hepatitis koja je u ožujku 2011. održana na Cipru. U preporukama su navedene kliničke indikacije za određivanje tropizma, preporuke o izboru optimalnog kliničkog testa za određivanje tropizma, vremenskom periodu u kojem je potrebno odrediti tropizam kao i pre-poruke o uporabi interpretativnih algoritama i tehničkim aspektima testiranja (Vandekerckhove i sur., 2011).

Osnovna klinička indikacija za određivanje tropizma HIV-a je virusološki neuspjeh antiretrovirusnog liječenja. U bolesnika s virusološkim neuspjehom liječenja preporučuje se istovremeno određivanje rezistencije na inhibitore reverzne transkriptaza i/ili proteaze i/ili in-tegraze te određivanje tropizma kako bi kliničar dobio potpunu informaciju o svim aktivnim antiretrovirusnim lijekovima uključujući i maravirok. Određivanje tropizma preporučuje se i u bolesnika kod kojih se zbog nuspo-java liječenja drugim antiretrovirusnim lijekovima planira primjena maraviroka. Ekspertni panel je zaključio da zas-ad ne postoje literaturni podatci koji bi dokazali kliničku korisnost određivanja tropizma u novodijagnosticiranih HIV-om zaraženih osoba.

Panel preporučuje određivanje tropizma virusa neposred-no prije započinjanja liječenja maravirokom (odnosno minimalizaciju vremenskog perioda između testiranja i početka liječenja).

Panel preporučuje određivanje tropizma virusa fenotip-izacijskim testom ESTA ili genotipizacijskim testom ana-lize V3 regije env gena metodom sekvenciranja nuklein-skih kiselina u svih bolesnika s viremijom u plazmi većom od 1000 kopija HIV-1 RNA po ml. S obzirom na to da je

Panel procijenio da je klinička vrijednost rezultata ESTA-testa i genotipizacijskog testa analize V3 regije ekviva-lentna, klinički centri se u izboru metode trebaju voditi ekonomskim i logističkim parametrima (cijena, vremen-ski period testiranja, transport infektivnog biološkog ma-terijala ovlaštenim tvrtkama iz Europe u SAD, kapacitet testiranja i sl.).

Posebno je važno minimizirati vrijeme testiranja u bole-snika s vrlo niskim brojem CD4+ T-limfocita kao i u bole-snika s AIDS-indikatorskim bolestima kod kojih se planira započinjanje liječenja maravirokom te se u tih skupina bolesnika preporučuje primjena genotipizacijskog testa tropizma zbog kratkoće testiranja (tri dana).

U osoba s viremijom manjom od 1000 kopija HIV-1 RNA po ml plazme ili s nemjerljivom viremijom kod kojih se primjena maraviroka planira zbog težih nuspo-java dotadašnje antiretrovirusne terapije preporučuje se genotipizacijski test tropizma u kojem se analizira provi-rusna HIV-1 DNA.

U dijelu preporuka koje se odnose na tehničke aspekte testiranja posebno se ističe potreba genotipizacijskog testiranja u triplikatu kako bi se osigurao što pouzdaniji rezultat određivanja tropizma. Panel preporučuje False Positive Rate od 10% kao osnovni kriterij za interpretraci-ju rezultata genotipizacijskog testa.

U zaključku Preporuka ističe se da se zbog praktičnih ra-zloga genotipizacijski test tropizma smatra testom izbora za Europu.

Američke preporuke za određivanje tropizma sadržane u dokumentu Guidelines for the use of Antiretroviral Agents in HIV-1-infected Adults and Adolescents (Department of Health and Human Services, 2011) također preporučuju

HUHIV

16 17

INFO BILTEN 2011.

16 17

određivanje tropizma virusa u svih bolesnika kod kojih se planira liječenje maravirokom, no kao test izbora navodi se fenotipizacijski test ESTA koji se izvodi u SAD-u.

NOVE TEHNOLOgIJE U ODREđIVANJU TROPIZMA

Sekvenciranje nove generacije (Next Generation Sequenc-ing) ili “ultradeep” sekvenciranje je nova tehnologija koja omogućuje analizu nekoliko tisuća individualnih sekven-ci V3 regije env gena svakog pacijenta. Na taj se način značajno povećava osjetljivost detekcije CXCR4-tropičkih sojeva HIV-a kao i sojeva dvojnog tropizma analizom tzv. rijetkih kvazispecijesa virusa. Međutim, ova tehnologija zasad je dostupna samo u odabranim akademskim in-stitucijama, a primjenu u analizi tropizma otežava i zahtjevnost analize vrlo velikog broja podataka te nepos-tojanje standardiziranih interpretativnih algoritama. Swenson i sur. (2011) su analizirali tropizam HIV-a terapi-jski-naivnih pacijenata koji su bili uključeni u kliničko istraživanje MERIT metodom “ultradeep” sekvenciranja uz primjenu 454 sekvencera (Roche Diagnostics, USA) te usporedili dobivene rezultate s rezultatima ESTA-testa koji je orginalno korišten u istraživanju te dokazali kliničku korisnost nove tehnologije. Međutim, iznimno visoka ci-jena analize biološkog uzorka samo jednog bolesnika te kompleksnost tehnologije zasad opravdavaju primjenu ove tehnologije isključivo u istraživačke svrhe (Swenson i sur., 2011).

ODREđIVANJE TROPIZMA HIV-a U HRVATSKOJ

Određivanje tropizma HIV-a je od rujna 2011. dostupno i osobama koje žive s HIV-om iz Republike Hrvatske. Test se izvodi u Odjelu za protočnu citometriju i moleku-larnu dijagnostiku Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Testiranje se provodi metodom genotipizacijskog testa sekvenciranja V3 loopa, sukladno Europskim preporukama.

ZAKLJUČCI

• Maravirok, antagonist kemokinskog koreceptora CCR5, je prvi antiretrovirusni lijek iz skupine inhibitora kemok-inskih koreceptora koji je odobren za kliničku primjenu.

• Uporaba kemokinskih koreceptora CCR5 i/ili CXCR4 za ulazak HIV-a u stanicu naziva se koreceptorskim tropiz-mom.

• S obzirom na tropizam, sojevi HIV-a se dijele na R5 sojeve (koriste CCR5 koreceptor), X4 sojeve (koriste CXCR4 ko-receptor), sojeve dvojnog tropizma (koriste oba korecep-tora) a u bolesnika se pojavljuju i heterogene populacije R5 i X4 sojeva (miješani tropizam).

• Tropizam HIV-a kao obvezni dijagnostički test koji pre-thodi primjeni maraviroka u liječenju HIV-infekcije, može

se odrediti primjenom genotipizacijskih i fenotipizacijskih testova.

• U Europi se za određivanje tropizma HIV-a preporučuje genotipizacijski test sekvenciranja V3 regije env gena HIV-a.

• Određivanje tropizma HIV-a je od rujna 2011. dostup-no i osobama koje žive s HIV-om iz Republike Hrvatske u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Za-grebu.

REFERENCE

Douek, D. C., Roederer, M., Koup, R. A. Emerging concepts in the immu-nopathogenesis of AIDS. Annu Rev Med 2009;15:861-5.

Fätkenheuer G, Nelson M, Lazzarin A, Konourina I, Hoepelman AI, Lam-piris H, Hirschel B, Tebas P, Raffi F, Trottier B, Bellos N, Saag M, Cooper DA, Westby M, Tawadrous M, Sullivan JF, Ridgway C, Dunne MW, Fel-stead S, Mayer H, van der Ryst E; MOTIVATE 1 and MOTIVATE 2 Study Teams. Subgroup analyses of maraviroc in previously treated R5 HIV-1 infection. N Engl J Med 2008;359:1442-55.

Gulick, R. M., Lalezari, J., Goodrich, J., Clumeck, N., DeJesus, E., Horban, A., Nadler, J., Clotet, B., Karlsson, A., Wohlfeiler, M., Montana, J. B., McHale, M., Sullivan, J., Ridgway, C., Felstead, S., Dunne, M. W., van der Ryst, E., Mayer, H.; MOTIVATE Study Teams. Maraviroc for previously treated pa-tients with R5 HIV-1 infection. N Engl J Med 2008;359:1429-41.

McGovern, R. A., Thielen, A., Mo, T., Dong, W., Woods, C. K., Chapman, D., Lewis, M., James, I., Heera, J., Valdez, H., Harrigan, P. R. Population-based V3 genotypic tropism assay: a retrospective analysis using screening samples from the A4001029 and MOTIVATE studies. AIDS 2010;24:2517-25.

Moir, S., Chun, T. W., Fauci, A.S. Pathogenic mechanisms of HIV disease. Annu Rev Pathol 2011;6:223-48.

Panel on Antiretroviral Guidelines for Adults and Adolescents. Guide-lines for the use of antiretroviral agents in HIV-1-infected adults and adolescents. Department of Healths and Human Services. October 14, 2011;1-16z. Available at http://www.aidsinfo.nih.gov/ContentFiles/AdultandAdolescentGL.pdf.Accessed January 23rd 2012.

Parra, J., Portilla, J., Pulido, F., Sánchez-de la Rosa, R., Alonso-Villaverde, C., Berenguer, J., Blanco, J. L., Domingo, P., Dronda, F., Galera, C., Gutiér-rez, F., Kindelán, J. M., Knobel, H., Leal, M., López-Aldeguer, J., Mariño, A., Miralles, C., Moltó, J., Ortega, E., Oteo, J. A. Clinical utility of maraviroc. Clin Drug Investig 2011;31:527-42.

Swenson, L. C., Mo, T., Dong, W. W., Zhong, X., Woods, C. K., Thielen, A., Jensen, M. A., Knapp, D. J., Chapman, D., Portsmouth, S., Lewis, M., James, I., Heera, J., Valdez, H., Harrigan, P. R. Deep V3 sequencing for HIV type 1 tropism in treatment-naive patients: a reanalysis of the MERIT trial of maraviroc. Clin Infect Dis 2011;53:732-42.

Vandekerckhove, L. P., Wensing, A. M., Kaiser, R., Brun-Vézinet, F., Clotet, B., De Luca, A., Dressler, S., Garcia, F., Geretti, A. M., Klimkait, T., Korn, K., Masquelier, B., Perno, C. F., Schapiro, J. M., Soriano, V., Sönnerborg, A., Vandamme, A. M., Verhofstede, C., Walter, H., Zazzi, M., Boucher, C. A.; European Consensus Group on clinical management of tropism testing. European guidelines on the clinical management of HIV-1 tropism testing. Lancet Infect Dis 2011;11:394-407.

Celsentri® - Sažetak opisa svojstava lijeka- HALMED – 12/2010

HUHIV

18 19

INFO BILTEN 2011.

18 19

IRIS – sindrom upale uzrokovan oporavkom imuniteta

AUTOR Dr. Šime Zekan, specijalist infektolog (Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)

IRIS (Immune reconstitution inflammatory syndrome) karakterizira paradoksalno pogoršanje kliničkih i labora-torijskih parametara nakon započinjanja antiretrovirusne terapije unatoč povoljnom razvoju HIV-infekcije mjereno uobičajenim “surogatima”- brojem CD4 limfocita i razi-nom viremije HIV-1 RNA u plazmi.

Kod bolesnika koji imaju ovaj sindrom, broj početnih CD4 limfocita je obično ispod 50 stanica u mm3 u trenutku započinjanja antiretrovirusne terapije, te poraste 2-4 puta unutar godine dana, a viremija se značajno smanji. Od prvih opisa koji datiraju već od prvih primjena anti-retrovirusnih lijekova (monoterapija zidovudinom) do današnjih dana postotak pojave IRIS-a je varirao od i do 25% ranije do realnijih 5-10% danas. Tome je pridonio ne-dostatak prave definicije ovog sindroma u ranijim godi-nama antiretrovirusne terapije.

Danas se dijagnoza postavlja na temelju slijedećih kri-terija:1. odgovor na antiretrovirusnu terapiju mjeren odgovarajućim padom viremije (jedan log10 kopija virusa/ml)2. kliničko pogoršanje infektivnog ili upalnog zbivanja vremenski povezano s početkom antiretrovirusne terapije3. simptomi se ne mogu objasniti očekivanim kliničkim tijekom već dokazanih i liječenih infekcija ili nuspoja-vama i toksičnošću terapije kao niti nespjehom terapije.

Osim tih kriterija spominju se i 3 “nepisana pravila”:1. kod IRIS-a sve je moguće2. ništa nije kao što je bilo u eri prije antiretrovirusne terapije3. IRIS ne znači da antiretrovirusna terapija ne vrijedi; bolesnici unatoč ovom sindromu obično imaju dobru prognozu.

Ima puno entiteta koji se povezuju s IRIS-om. Najčešće su to infekcije mikobakterijama. Česti su i kod infekcije CMV-om, progresivne multifokalne leukoencefalopatije te kriptokokne infekcije iako praktički sve infekcije i mno-ga imunološka stanja mogu ići pod ovim sindromom. Odlučili smo prikazati jednog “tipičnog” bolesnika s ovim sindrom kako bismo najjednostavnije približili ovaj sin-drom.

Prikaz bolesnika: Bolesnik Š.Z. rođen 1975. godine, iz Splita, dijagnoza HIV-infekcije 08/2010. Aktualne te-gobe počinju dva mjeseca prije toga s otežanim i bol-nim gutanjem. Smršavio je 7 kg. Povremeno febrilan i do 39°C. Nakon kraće ambulantne obrade upućen internisti, učinjena gastroskopija i pronađene su gljivične naslage cijelom dužinom jednjaka. Započeto liječenje flukon-azolom (antigljivični lijek) te je nakon pozitivnog testa na HIV upućen na evaluaciju u HIV ambulante Klinike za Infektivne bolesti u Zagrebu. Na evaluaciji je bio dobrog općeg stanja, afebrilan, bez

osobitosti u kliničkom statusu, bez znakova gljivične infekcije, a smetnje gutanja više nije imao. Učinjena je uobičajena laboratorijska obrada. Iz nalaza izdvajamo leukopeniju (L 2,2), niske vrijednosti limfocita CD4 = 16 /mm3, izraženu viremiju HIV-1 RNA 272 000c/ml, a imao je i serološke biljege preboljelog luesa i hepatitisa B. Ostali nalazi nisu bili upadljivi.

Nastavljena je terapija flukonazolom i uvedena je pro-filaksa oportunističkih infekcija kotrimoksazolom (za pneumocistis jiroveci i toxoplasma), azitromicinom (in-fekcije atipičnim mikobakterijama) te antiretrovirusna terapija (stavudin/lamivudin/efavirenz). Predviđena je kontrola za tri tjedna.

Na kontroli 9/2010 je bez tegoba, dobio nekoliko kg na TT, redovito uzimao lijekove. Antiretrovirusna terapija se modificira (dalje abacavir/lamivudin/efavirenz), prekida se flukonazol i nastavlja se profilaksa kotrimoksazolom i azitromicinom. Tada CD4 114/mm3. Predviđena kon-trola za dva mjeseca.

Kontrola 11/2010. Žali se na glavobolju unatrag dva tjedna, nije imao drugih općih niti specijalnih infektivnih simptoma. Bio febrilan do 38°C. Redovito je uzimao anti-retrovirusnu terapiju kao i profilaksu oportunističkih in-fekcija. U kliničkom statusu bez osobitosti osim pozitivnog meningitičkog sindroma. Prima se na odjel na obradu. Iz nalaza CD4 140/mm3, PCR HIV-1 RNA nedetektabilan. Ostali nalazi neupadni. Napravljen je CT mozga koji, osim atrofije mozga, ne pokazuje osobitosti. EEG je uredan. Lumbalnom punkcijom dobije se niska pleocitoza 380/3 uz proteinorahiju (2605mg/L) te hipoglikorahiju (GUL/GUK 1,4/5,7) te hipoklorahiju Cl 114.

Daljnjom obradom likvora (više uzoraka) isključeni su neki virusni (EBV, CMV, enterovirus) uzročnici kao i bak-terijski, ali je pozitivna aglutinacija na antigen kriptokoka te je naposlijetku javljeno da u kulturi likvora raste Cryp-tococcus neoformans u svim poslanim uzorcima.

Već kod kliničke sumnje započeto je empirijsko liječenje kriptokoknog meningitisa koje je nastavljeno po prispijeću kultura. Liječen je kombinacom amfotericina B i flukon-azola u odgovarajućim dozama i vremenskom te je po poboljšanju stanja otpušten na kućno liječenje uz prepo-ruku uzimanja profilakse kriptokoknog meningitisa. Na daljnjim kontrolama bio je dobro, nastavio se opora-vak imuniteta i ukinuta je profilaksa oportunističkih in-fekcija.

Prikazani bolesnik je bio “klasičan” primjer IRIS-a dakle bolest (u ovom slučaju kriptokokna infekcija) se klinički prezentirala tek nakon oporavka imuniteta. Limfociti CD4 su porasli od apsolutnog broja 16 do 140 u samo tri mjeseca, a viremija je od više stotina tisuća kopija došla na nedetektabilnu razinu.

HUHIV

20 21

INFO BILTEN 2011.

20 21

Znanjem protiv predrasuda

AUTORI Josip Škaričić, Marko Vuletić (studenti šeste godine studija stomatologije, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ivica Pelivan (Zavod za mobilnu protetiku, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Vlaho Brailo (Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

UVOD

Stomatolozi i studenti stomatologije tijekom svog rada mogu biti izloženi virusima HIV-a, hepatitisa B i C jer stomatološko liječenje gotovo uvijek podrazumijeva nep-osredan kontakt s pacijentovom krvi i slinom. Iako HIV i virusni hepatitisi imaju različita epidemiološka obilježja, u stomatološkoj praksi mogu se prenijeti na isti način, najčešće putem uboda na iglu kontaminiranu pacijento-vom krvlju. Rizik infekcije nakon jednog uboda značajno se razlikuje i iznosi 0,3% za HIV, 1,8 % za hepatitis C (HCV) i oko 20% za hepatitis B (HBV) (1,2).

Dosadašnja istraživanja pokazala su nedostatnu in-formiranost stomatologa i studenata stomatologije o pu-tovima prijenosa HIV-a u stomatološkoj praksi i rizicima stomatološkog liječenja pacijenata s HIV-om (3,4). Tako je u istraživanjima iz 1999. i 2001. godine 38,6% studenata stomatologije i 48,8% stomatologa mislilo da se HIV može prenijeti slinom. U istim studijama, 21,5% stomatologa i 39,6% studenata stomatologije bilo je uvjereno da je rizik infekcije HIV-om nakon jednog uboda na zaraženu iglu vrlo visok. Sukladno nedostatnom znanju o rizicima ve-zanim uz stomatološko liječenje pacijenata s HIV-om, samo 56,6% stomatologa izrazilo je voljnost za njihovo liječenje. Prema našim saznanjima, istraživanje o znanju i stavovima hrvatskih stomatologa o liječenju pacijenata s hepatitisom do sada nije provedeno. Ovi podaci uka-zuju na potrebu dodatne edukacije sadašnjih i budućih stomatologa.

ISPITANICI I POSTUPCI

S ciljem dobivanja uvida u znanje i stavove studenata o HIV- u i virusnim hepatitisima te rizicima vezanim uz stomatološko liječenje tih pacijenata provedena je an-keta među studentima svih pet godina Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim navedenog, cilj ankete bio je utvrditi utječu li čimbenici kao što su spol, srednjoškolska naobrazba, profesija roditelja (zdravstveni radnik ili drugo) i razina osobnog znanja na formiranje stavova i procjenu rizika o radu sa spomenutim pacijen-tima. Anketa se sastojala od pet cjelina. U prvoj cjelini upitnika bilježili su se opći i socijalni parametri ispitanika (dob, spol, završena srednja škola, godina studija, stručna sprema i zanimanje roditelja). Druga cjelina, u kojoj se procjenjivalo znanje studenata o HIV, HBV i HCV infekciji, sastojala se od 23 pitanja s tri ponuđena odgovora: DA, NE i NE ZNAM. U trećoj i četvrtoj cjelini procjenjivao se stav studenata prema pacijentima s HIV-om, HBV-om i HCV-om, te poimanje rizika stomatološkog liječenja tih pacijenata. Stavovi studenata i poimanje rizika procjen-jivali su se 5-stupanjskom skalom kojom se izražavao stupanj slaganja s određenom tvrdnjom (od 1 - uopće se ne slažem do 5 - u potpunosti se slažem). U petoj cjelini, koja se sastojala od sedam pitanja s DA i NE odgovorom, procjenjivalo se postojeće stanje i potreba za edukacijom o navedenoj problematici.

Za potrebe statističke obrade, studenti su podijeljeni u dvije skupine: studente nižih godina (prva i druga) i viših godina (treća, četvrta i peta godina). Ova podjela odab-rana je iz razloga što na trećoj godini studenti započinju s kliničkim vježbama i bivaju intenzivnije upoznati s mjerama kontrole infekcije, osobne zaštite i profesionalne transmisije.

REZULTATI

Upitnike je ispunilo 384 od ukupno 539 studenata (271 žena i 113 muškaraca) svih godina dodiplomskog studija stomatologije, što čini reprezentativan uzorak od 71,9% studenata. Većina studenata (89,6%) završila je gimnaziju. Roditelje zdravstvene radnike imalo je 173 (45,1%) ispi-tanika.

Znanje

Broj točnih odgovora rastao je s godinom studija. Stu-denti prve godine dali su najveći broj točnih odgovora na 2 od ukupno 23 postavljena pitanja, dok su studenti pete godine dali najveći broj točnih odgovora na 12 od 23 postavljena pitanja. Ovi podaci ukazuju na to da se napretkom kroz studij povećava znanje o HIV-u i virus-nim hepatitisima.

Razina osobnog znanja se procjenjivala brojem točnih odgovora po studentu. Prosječan broj točnih odgo-vora po studentu iznosio je 17,66 (67,93%) i rastao je s nastavnom godinom. Nisu utvrđene razlike u osobnom znanju u odnosu na spol, srednjoškolsku naobrazbu i za-nimanje roditelja. Studenti viših godina imali su statistički značajno veće osobno znanje u odnosu na studente nižih godina (19,29±2,22 prema 16,28±2,43 točnih odgovora).Stavovi i poimanje rizika o liječenju pacijenata s HIV-om i hepatitisom

Najizraženije razlike primijećene su između studenata viših i nižih godina. Studenti viših godina studija izra-zili su statistički značajno viši stupanj slaganja s tvrdn-jom “Stomatolozi imaju profesionalnu obvezu liječiti HIV-pozitivne pacijente” od studenata nižih godina (79,4% prema 62,4%). Nadalje, studenti viših godina su u značajno većem postotku od studenata nižih godina sma-trali da svim pacijentima treba pristupiti kao potencijalno infektivnim (95% prema 84,4%), te da su postojeće mjere dezinfekcije i sterilizacije instrumenata korištenih kod pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom 100% učinkovite (58,1% prema 44,7%). Osim toga, studenti viših godina su u značajno manjem postotku podupirali rutinsko godišnje testiranje stomatologa na HIV i hepatitis (84,4% prema 90,8%), kao i tvrdnju da bi stomatolog koji oboli od HIV-a ili hepatitisa trebao prestati s obavljanjem svog posla (36,6% prema 29,1%). Isto tako, studenti viših godi-na smatrali su se nedovoljno kompetentnima za liječenje pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom od studenata nižih godina (36,6% prema 29,1%).

HUHIV

22 23

INFO BILTEN 2011.

22 23

Stavovi o edukaciji

Velika većina studenata (84,4%) smatrala je da treba posto-jati zaseban kolegij koji će obuhvatiti teorijsko i praktično znanje o stomatološkom liječenju pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom. Također, većina studenata (69,3%) sma-trala je da bi rad s većim brojem pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom utjecao na njihove stavove prema njima. Želju za rad s pacijentima s HIV-om i/ili hepatitisom ti-jekom studija izrazilo je nešto više od polovice (58,1%) studenata. Gotovo dvije trećine studenata (62,5%) sma-tralo je da će biti dovoljno kompetentni za rad s pacijen-tima s HIV-om i/ili hepatitisom nakon završetka studija. Značajno manje studenata viših godina (55,1% prema 75,2%) odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje.

Odnos znanja i stavova

Studenti s višom razinom osobnog znanja iskazivali su i profesionalnije stavove. Tako je utvrđena pozitivna ko-relacija između osobnog znanja i stava da stomatolozi imaju profesionalnu obvezu liječiti HIV-pozitivne paci-jente te stava da se svakom pacijentu treba pristupiti kao potencijalno infektivnom. Također, studenti s višim osob-nim znanjem izražavali su veći stupanj slaganja s tvrdn-jom da standardna zaštitna oprema (rukavice, maska, naočale) pruža dovoljnu sigurnost od infekcije tijekom stomatološkog zahvata.

Studenti s višom razinom osobnog znanja pokazivali su veću voljnost da liječe pacijente s hepatitisom i intraven-ske ovisnike. Također su izražavali manju spremnost da odbiju liječiti dugogodišnjeg pacijenta zbog saznanja da je obolio od HIV-a ili hepatitisa, kao i niži stupanj slaganja sa stavom da bi stomatolog koji oboli od HIV-a ili hepa-titisa trebao prestati s obavljanjem svog posla.

RASPRAVA

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da znanje studenata raste s godinom studija. Ovaj podatak ne iznenađuje jer se na višim godinama studija povećava broj predmeta koji obrađuju problematiku stomatološkog liječenja paci-jenata s HIV-om i hepatitisom. Ovo najbolje ilustrira po-datak da na pitanje “Preporučuje li se HIV profilaksa na-kon izlaganja virusu?”, niti jedan student prve godine nije odgovorio potvrdno, dok je 70,4% studenata pete godine dalo točan odgovor na ovo pitanje. Istraživanje je poka-zalo i napredak u znanju o putevima prijenosa HIV-a. Samo 4,7% studenata mislilo je da se HIV može prenijeti slinom, za razliku od istraživanja iz 1999. godine u kojem je to mislilo 38,6% studenata (3).

Primijećene su i određene manjkavosti u znanju koje uka-zuju na potrebu daljnje edukacije. Tako je 18% studenata mislilo da se HIV može prenijeti socijalnim kontaktom. Osim toga, studenti su značajno preuveličavali rizik trans-misije HIV-a i HCV-a nakon jednog ubodnog incidenta

dajući točan odgovor na pitanja “Rizik od razvoja infekci-je HIV-om / HCV-om nakon uboda iglom je 50-75%” u 37,8%, odnosno 14,6% slučajeva. Ovi rezultati podudaraju se s rezultatima iz literature (5,6), gdje je točan odgovor na pitanje o transmisiji HIV-a i HCV-a nakon jednog ubo-da dalo 18-44% ispitanika.

Osim znanja, s godinama studija mijenjali se i stavovi studenata prema pacijentima s HIV-om i hepatitisom. Stu-denti viših godina iskazali su veću spremnost za liječenje pacijenata s hepatitisom i intravenskih ovisnika te se u većem postotku slagali s tvrdnjom da stomatolozi imaju profesionalnu obvezu liječiti pacijente s HIV-om. Što se poimanja rizika o stomatološkom liječenju pacijenata s HIV-om i hepatitisom tiče, iz rezultata je vidljivo da se taj rizik još uvijek precjenjuje. Više od polovice studenata (56,8%) smatra da je rizik infekcije HIV-om i hepatitisom u svakodnevnom radu vrlo visok a njih samo 44,8% uvjere-no je da mjere osobne zaštite (rukavice, maska, naočale) pružaju dovoljno zaštitu od infekcije. Ovi podaci također ukazuju na potrebu za daljnjom edukacijom studenata.Teorijsku i praktičnu edukaciju o ovoj problematici podu-prla je velika većina (84,4%) studenata, a mnogi od njih svjesni su da bi rad s većim brojem pacijenata s HIV-om i hepatitisom djelovao na njihovo samopouzdanje. Podaci iz literature ukazuju da se spremnost studenata da rade s pacijentima s HIV-om i hepatitisom povećava s kliničkim iskustvom (7).

Sociodemografski čimbenici (spol, srednjoškolska nao-brazba i zanimanje roditelja) imale su minimalan utje-caj na formiranje stavova. Taj utjecaj bio je izraženiji na nižim godinama studija, dok se na višim godinama gubio. S obzirom na pozitivnu korelaciju između razine osobnog znanja i spremnosti na liječenje pacijenata s HIV-om i hepatitisom te realnijeg poimanja rizika u radu s tim paci-jentima, moguće je zaključiti da studenti koji imaju veće znanje imaju manje diskriminirajuće stavove.

Tri su najvažnija zaključka koja se daju izvesti iz rezultata ovog istraživanja:

• Razina znanja studenata stomatologije o HIV-u i virus-nim hepatitisima raste sa svakom nastavnom godinom studija.• Studenti s višom razinom osobnog znanja poka-zali su pozitivniji pristup i manju sklonost donošenju diskriminirajućih stavova o pacijentima s HIV-om i hepa-titisom u odnosu na studente s nižim osobnim znanjem.• Studenti stomatologije pokazuju volju i potrebu za daljnjom teorijskom i praktičnom edukacijom o stomatološkom liječenju pacijenata oboljelih od HIV-a i/ili hepatitisa.

LITERATURA

1. Scully C., Greenspan J. S. Human immunodeficiency virus (HIV) trans-mission in dentistry. J Dent Res. 2006; 85(9): 794-800.

2. Tarantola A., Abiteboul D., Rachline A. Infection risks following acci-dental exposure to blood or body fluids in health care workers: a review of pathogens transmitted in published cases. Am J Infect Control. 2006; 34(6): 367-75.

3. Vučićević-Boras V., Cekić-Arambašin A., Alajbeg I., Biočina-Lukenda D. Fifth year dental students’ knowledge on HIV infection. Acta Stomatol Croat. 1999; 33(4): 401-5.

4. Vučičević-Boras V., Cekić-Arambašin A., Alajbeg I., Biočina-Lukenda D., Blažić-Potočki Z., Ognjenović, M. Dentists’ knowledge on HIV infection. Acta Stomatol Croat. 2001; 35(1): 9-13.

5. Suh-Woan HU, Hsiang-Ru L., Pao-Hsin L. Comparing dental students’ knowledge of and attitudes toward hepatitis B virus-, hepatitis C virus-, and HIV-infected patients in Taiwan. AIDS Patient Care STDS. 2004; 18(10): 587-93.

6. Seacat, J. P., Inglehart, M. R. Education about treating patients with HIV infections/AIDS: the student perspective. J Dent Educ 2003;67:630–40.

7. Kuthy, R. A., Heller, K. E., Riniker, K. J., McQuistan, M. R., Qian, F. Stu-dents’ opinions about treating vulnerable populations immediately after completing community-based clinical experiences. J Dent Educ. 2007; 71(5): 646-54.

Tablica 1.: Znanje studenata stomatologije o HIV-u i virusnim hepatitisima

HUHIV

24 25

INFO BILTEN 2011.

24 25

NE DISKRIMINIRAJ, NEGO SE INFORMIRAJ

Tablica 2.: Stavovi studenata stomatologije o pacijentima s HIV-om i hepatitisom i poimanje rizika o stomatološkom liječenju tih pacijenata

Tablica 3.: Stavovi studenata o edukaciji o liječenju pacijenata s HIV-om i hepatitisom

HUHIV

26 27

INFO BILTEN 2011.

26 27

Stanje stigme na Balkanu i dobra praksa u BiH

AUTOR Tomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

Problem stigme i diskriminacije prema oboljelima koji žive s HIV-infekcijom i infekcijom virusnih hepatitisa nije samo problem u našoj zemlji. Kako prenosi France press od 13. siječnja 2012., navodeći izvor US CDC National Prevention Information Netwrok, “zemlje Balkana ujed-injenim snagama bore se protiv HIV/AIDS stigme”.

Nevladine udruge na Balkanu ujedinile su se u borbi pro-tiv stigme koja okružuje područje HIV/AIDS-a, sve će započeti konferencijom u travnju ove godine na kojoj će sudjelovati cijela regija, a koja će za fokus imati potrebe ljudi koje žive s HIV/AIDS-om.

Službene brojke oboljelih u regiji su male, pa tako i spada u regiju niske prevalencije: primjer je Bosna i Hercegovina koja ima samo 65 osoba koje žive s HIV/AIDS-om, ali i Crna Gora koja broji 103 osobe. No, stručnjaci ipak vje-ruju da je stvarna brojka barem 10 puta veća. Crna Gora, s ukupno populacijom od 660 000 ljudi, u razdoblju od 2005. do 2009. zabilježila je porast novooboljelih za 33%. I kako mnoge nevladine organizacije iz regije potvrđuju, HIV/AIDS se jako brzo širi među mlađom populacijom.

Kako mnoge zemlje bivše Jugoslavije imaju osigurano be-splatno liječenje za oboljele, ljudi koji žive s HIV/AIDS-om sve više ukazuju na problem diskriminacije, ali i izolacije s kojom su suočeni. “Isključenost iz društva, gubitak posla, te su im oduzeta njihova osnovna ljudska prava i edukaci-ja”, izjavila je Tatjana Preradović-Sjenica, psiholog u udruzi Viktorija, s područja Banja Luke.

U ovoj regiji, gdje su tradicionalne vrijednosti duboko usađene, osobe koje žive s HIV-infekcijom često izbjegava-ju njihovi najbliži i najmiliji. “Kod nas ne postoji nikakvo mjesto gdje bismo mogli smjestiti ljude koje je obitelj od-bacila. Većina njih živi, nažalost, po bolnicama, gdje na

kraju i umiru”, izjavio je Boris Kovačić iz USOP-a, krovne organizacije udruga koje se bave HIV/AIDS-om u Srbiji.

Diskriminacija i stigma mnoge ljude i odvraća od samog testiranja na HIV, i to posebice u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. “Strah od označenosti i/ili samog rezultata testa dovodi do zaključka da se baš zbog tih stvari ljudi i ne žele testirati”, kaže Preradović-Sjenica. “Stoga i pokušavamo što više motivirati ljude da odu na testiranje.”

Tomislav Beganović iz Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa istaknuo je da neznanje rađa diskriminaciju te da je potrebno što više raditi na samoj edukaciji ljudi i podizanju svijesti o problematici HIV/AIDS-a.

Da na Balkanu i nije sve tako crno, pokazuje novi program koji se pokreće u Bosni i Hercegovini. Krajem 2011., i to na sam Svjetski dan AIDS-a (1. prosinca), Medicinski fakultet Sveučilišta u Sarajevu i UNDP u Bosni i Hercegovini pot-pisali su zajednički sporazum za pokretanje novog projek-ta kojim će se testirati i vršiti screening OraQuick brzim testovima na HIV i hepatitis pripadnika rizičnih skupina – medicinskih djelatnika ali i MSM-populacije na području cijele Bosne I Hercegovine.

Projekt financira Global Fund i implementiran je kroz UNDP BH u trajanju od 12 mjeseci. Osim Medicinskog fakulteta u Sarajevu, partneri na ovom projektu su i Medicinski fakulteti u Tuzli te Banja Luci. Medicinsko osoblje s infektivnog i pulmološkog odjela, kako nositelja, tako i partnera projekta, bit će uključeno u provedbu samog projekta.

United Nations Development Programme Bosnia and Herzegovina i sa stranica Francepress-a i www.cdcnpin.org (objavljeno 13. 1. 2012.)

HUHIV

28 29

INFO BILTEN 2011.

28 29

Zašto je važno neprekidno osmišljavati, provoditi i usavršavati terenske programe probira osoba s povećanim rizikom zaraze hepatitisom C?

AUTOR HUHIV

Hepatitis C - “tihi” ubojica

Već se duže vrijeme u stručnim krugovima govori o kroničnom hepatitisu C kao najopasnijoj krvlju preno-sivoj zaraznoj bolesti današnjice. Izostanak jasnih simpto-ma zaraze omogućuje virusu hepatitisa C tiho i neometa-no širenje u populaciji, osobito među osobama koje su pod povećanim rizikom zaraze. Bolest se najčešće otkriva slučajno ili s pojavom prvih simptoma koji obično gov-ore u prilog dugotrajnom i težem kroničnom oštećenju tkiva jetre. Također, stopa izlječenja postojećim lijeko-vima (kombinacija ribavirina i pegiliranog interferona) nedovoljno je uspješna, osobito u slučaju zaraze nekim genotipovima virusa. Nove generacije antivirusnih li-jekova trebale bi značajno povećati uspjeh liječenja obo-ljelih te dati novu nadu prethodno nedovoljno uspješno liječenim osobama.

Važnost terenskih programa edukacije i probira

Jedini mogući način borbe protiv teških pa i smrtonosnih posljedica neprepoznate zaraze je neprekidno osmišljavanje novih, uspješnijih programa edukacije, otkrivanja i ranog liječenja zaraženih osoba. Za uspjeh takvih programa izn-imno je važna njihova učinkovita primjena u svakodnevnoj javno-zdravstvenoj praksi. Unatoč nastojanjima Ministar-stva zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravst-venih institucija te brojnih zainteresiranih strana kao što su npr. Hrvatski Crveni križ, nevladine organizacije, farma-ceutske kompanije i drugi, u Hrvatskoj ne postoji sustavno osmišljeni i kontinuirano provođeni terenski (tzv. outreach) program pristupa, edukacije i probira osoba s povećanim rizikom zaraze virusom hepatitisa C kao i ostalim krvlju prenosivim uzročnicima zaraznih bolesti.

Važnost učenja na iskustvima naprednijih

Ovaj uvodni komentar potaknut je objavom rezultata novog ispitivanja američkog CDC-a koji jasno ukazuju na sve veću opasnost od posljedica kronične zaraze hepatiti-som C, te veliku važnost sustavnog otkrivanja i liječenja zaraženih osoba.

Također, nedavno objavljene preporuke američke Zaklade za kronične bolesti jetre jasno ističu važnost tehnologija poput OraQuick HCV testova (dostupnih i u našoj zem-lji) za kvalitetno i uspješno provođenje programa sus-tavnog otkrivanja zaraženih osoba.

Učenjem na iskustvima naprednijih sustava, suočavanjem s njihovim kao i vlastitim greškama i nedostacima možemo kreirati uspješan, troškovno učinkovit i održiv te-renski sustav edukacije, otkrivanja i neposrednog liječenja zaraženih. Taj bi sustav mogao biti primjer zemljama u regiji ako nas one u svojim nastojanjima ne preteknu te ne iskoriste sve prednosti koje izgradnja takvih sustava donosi s perspektive njihova financiranja iz posebnih

fondova zajednica naroda poput EU-a odnosno drugih nedržavnih izvora.

HUHIV se zalaže za postizanje konsenzusa svih zain-teresiranih strana u svezi kreiranja, provođenja i trajnog usavršavanja sistematskih izvaninstitucionalnih programa probira skupina s rizikom zaraze krvlju prenosivim zaraz-nim bolestima koji bi se provodili pod stručnim nadzorom ključnih zdravstvenih institucija u Republici Hrvatskoj uz organizacijsku pomoć nevladinog sektora.

U nastavku donosimo isječke prenesene iz priloga ob-javljenog na Medscapeu 21. veljače 2012. godine (http://www.medscape.com/viewarticle/758969).

Zaraza virusom hepatitisa C povezana s većim brojem smrtnih ishoda nego zaraza HIV-om

Rezultati novog ispitivanja američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (US CDC) objavljeni 21. veljače 2012. godine u časopisu Annals of Internal Medicine pokazuju da je u Sjedinjenim Američkim Državama zaraza virusom hepatitisa C po broju smrtnih ishoda nadmašila zarazu HIV-om.

Virus hepatitisa C najčešće je uzročnik kroničnih krvlju prenosivih virusnih zaraznih bolesti. Danas se govori o “tihoj” epidemiji zaraze HCV-om. Zaraza obuhvaća oko 3,2 milijuna Amerikanaca i čini vodeći uzrok bolesti jetre, ciroze i smrti. Uvidom u dokumentaciju 22 milijuna umr-lih osoba u razdoblju od 1999. do 2007. godine istraživači su utvrdili da je broj smrtnih slučaja povezan sa zarazom virusom hepatitisa C značajno povećan, dok je broj sm-rtnih slučaja povezan sa zarazom virusom hepatitisa B ostao nepromijenjen. Broj smrtnih slučaja povezanih sa zarazom HIV-om se smanjio.

Gotovo 75% smrtnih ishoda povezanih sa zarazom HCV-om obuhvaća osobe generacija rođenih u razdoblju između 1945. i 1964. godine. To su pojedinci koji pripadaju generacijama koje obuhvaća pojam “baby boomers”, a koje su u mladosti češće eksperimentirale s uzimanjem različitih opojnih sredstava. Mnogi od njih niti danas nisu svjesni svoje zaraze, što će vjerojatno utjecati na daljnje povećanje tereta zdravstvenih posljedica zaraze ako se programi edu-kacije, otkrivanja i liječenja ne organiziraju na isti način na koji je to učinjeno tijekom epidemije HIV-om.

Kathleen N. Ly, iz Odjela za virusne hepatitise američkog CDC-a (Atlanta, Georgia), ističe da je pad broja smrtnih isho-da kao posljedica zaraze HIV-om u posljednja dva desetljeća rezultat uporabe vrlo djelotvornih lijekova, ali i učinkovite nacionalne primjene programa prevencije i njege. Navodi da jedino sličan pristup sprječavanju zaraze HCV-om može tijekom vremena rezultirati smanjenjem stope smrtnosti od ove bolesti. Stopa smrtnosti od zaraze HCV-om danas je premašila stopu smrtnosti od zaraze HIV-om.

HUHIV

30 31

INFO BILTEN 2011.

30 31

Otkrivanje oboljelih osoba bez simptoma bolesti ključ je borbe protiv zaraze virusom hepatitisa C

Liječnici Harvey J. Alter i T. Jake Liang iz Nacionalnog in-stituta u Bethesdi (Maryland) procjenjuju da 50 do 75% zaraženih osoba nije svjesno svog medicinskog statusa, dodajući da većina tih osoba nisu ovisnici o opojnim drogama nego su jednostavno jedno vrijeme u svojoj mladosti s njima eksperimentirali. Dobra vijest je brz napredak u razvoju novih lijekova za liječenje hepatitisa C pa je za očekivati da će se za pet go-dina liječenje temeljiti na režimima oralnih, direktnih, an-tivirusnih lijekova bez potrebe za primjenom interferona. Tim će se režimima liječenja moći postići 90%-tna stopa izlječenja neovisno o genotipu virusa i statusu IL-28B. Liječnici Alter i Liang navode kako optimističnu perspek-tivu borbe protiv zaraze HCV-om narušava nedostatak nacionalne politike “pronađi i liječi” putem koje bi se značajno unaprijedilo otkrivanje nosioca virusa hepatitis C te ih se u što većem broju uključilo u liječenje lijekovima nove generacije.

Zaklada za kronične bolesti jetre (The Chronic Liv-er Disease Foundation) preporučuje nove mjere pretraživanja populacije:

CDC preporučuje sustavno pretraživanje samo onih oso-ba koje imaju povećani rizik zaraze HCV-om, no trenutno se procjenjuje korist probira svih osoba određene životne dobi kako bi se povećala stopa otkrivanja zaraženih viru-som hepatitisa C.

Zaklada za kronične bolesti jetre (The Chronic Liver Disease Foundation) izdala je sljedeće preporuke (http://www.chronicliverdisease.org/) kao potporu povećanju obima testiranja na HCV:

1. rutinsko testiranje na HCV svih osoba rođenih između 1945. i 1965. godine2. uporaba OraQuick (OraSure) HCV brzih testova kako bi se povećala učestalost testiranja i ubrzala neposredna skrb o bolesnicima 3. programi edukacije za liječnike primarne zdravst-vene zaštite u svrhu povećanja svjesnosti o rizičnim čimbenicima zaraze virusom hepatitisa C4. programi testiranja na razini primarne zdravstvene zaštite uz sustav neposrednog upućivanja zaraženih na liječenje5. kreativni pristup programima povećanja dostupnosti testiranja ovisnicima o opojnim drogama i drugim popu-lacijskim skupinama s povećanim rizikom zaraze HCV-om.

HUHIV

32 33

INFO BILTEN 2011.

32 33

Kliničko ispitivanje pokazalo je da je testiranje uzorka “sline” na HIV jednako točno kao i testiranje uzorka krviREZULTATI NAJNOVIJEg KLINIČKOg ISPITIVANJA POKAZUJU DA JE TESTIRANJE UZORKA ORALNE TEKUĆINE BRZIM TESTOM gOTOVOJEDNAKO TOČNO KAO I TESTIRANJE UZORAKA KRVI

AUTOR Niamh Scallan

Ispitivanje koje je nedavno objavljeno u legendarnom medicinskom časopisu The Lancet Infectious Diseases provela je grupa ispitivača s uglednog znanstveno-istraživačkog instituta zdravstvenog centra McGill u Ka-nadi.

Riječ je o analizi rezultata globalnih, terenskih ispitivanja brzih metode testiranja uzoraka krvi i uzoraka sline testo-vima OraQuick HIV 1/2.

Ispitivači su utvrdili da “oralni” test otkriva zarazu HIV-om u populaciji odraslih osoba s visokim rizikom (intra-venski ovisnici o opojnim drogama, MSM, osobe izložene nezaštićenom spolnom odnosu) jednakom točnošću kao i test uzorka krvi te s 97% točnošću u populaciji odraslih osoba s niskim rizikom zaraze HIV-om.

Dr. Nikita Pant Pai, znanstvenik s McGill instituta i glavni ispitivač navodi: “U stvarnoj želji za porazom virusa ... oralni test je jedan od načina kako ljudi mogu saznati svoj HIV status.”

OraQuick, “oralni” test tvrtke OraSure Technologies, Inc., je jedini test oralne tekućine (kolokvijalno “sline”) koji je Američka administracija za hranu i lijekove (“FDA”) odo-brila za uporabu u zdravstvenim ustanovama. Test još nije odobren za kućnu uporabu iako ga korisnici mogu izvesti sami.

Za glavnog ispitivača, dr. Panta Paija, testiranje uzorka sline, za koje očekuje da će biti odobreno od strane FDA kao oblik kućnog testiranja u narednim godinama, ima ogroman potencijal upravo u sredinama u kojima stigma i diskriminacija još uvijek utječu na odluku potencijalnih korisnika testa da se ne testiraju u klinikama odnosno drugim zdravstvenim institucijama.Nadodaje da je testiranje sline manje invazivno i znatno pogodnije od testiranja uzoraka krvi.

Pant Pai navodi: “Testovi krvi nisu tako lako prihvatljivi jer neki korisnici zaziru od davanja uzorka vlastite krvi. Jastučić za prikupljanje uzorka sline lako se može uvesti u rutinsku praksu jer je jednostavan za uporabu. Ljudi ga nazivaju lizalicom.”

Najčešće nazivan testom “sline”, “oralni” test prikuplja uzorak tekućine koji se po definiciji naziva transudatom krvnih žila oralne sluznice.Korisnici prikupljaju uzorak oralnog transudata kružnim pokretom pamučnog jastučića testnog uređaja po van-jskoj strani gornje i donje gingive te zatim uređaj za testi-ranje s uzorkom transudata uranjaju u bočicu ispunjenjuotopinom s enzimima.

Ako su u testiranom uzorku pronađena HIV-antitijela, pri vrhu uređaja za testiranje pojaviti će se crvenkasto-ljubičasta linija. Pojava linije dokaz je reakcije, no ne znači pozitivan rezultat testiranja.

Korisnik čiji je testirani uzorak bio reaktivan mora se javiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi potvrde rezul-tata testiranja.

Postupak testiranja traje 20 minuta, što je znatno manje u usporedbi s standardnim testovima krvi na čiji se rezultat čeka oko dva tjedna.

Objavljeno: 27. siječnja 2012. godine

Izvor: healthzone.ca(http://www.healthzone.ca/health/newsfeatures/article/1121379--hiv-saliva-test-as-effective-as-blood-test-study-finds)

HUHIV

34 35

INFO BILTEN 2011.

34 35

Hoće li krvlju prenosive zarazne bolesti “pobijedi-ti” postojeće programe edukacije, prevencije i probira populacijskih skupina izloženih riziku zaraze?

AUTOR Dragan Miličić

KOMENTAR UDRUgE HUHIV POVODOM ČLANKA OBJAVLJENOg U ONLINE IZDAN-JU ČASOPISA DaIly MaIl

Udruga HUHIV nastoji svojim aktivnostima na posredan i neposredan način unaprijediti sustav sprječavanja i ranog otkrivanja oboljelih od krvlju prenosivih zaraznih bolesti. Naše aktivnosti su prije svega usmjerene prema populaci-jskim skupinama s najvećim rizikom zaraze od HIV-a i vi-rusnih hepatitisa, osobito hepatitisa C.

NAJUgROŽENIJA SKUPINA I PONAŠANJA KOJA NOSE RIZIK

Među tim skupinama ističu se mladi. Mladi su osjetljiva skupina kojoj kao takvoj treba posvetiti posebnu pažnju. U razdoblju odrastanja i traženja vlastite osobnosti mladi ljudi se često rizično ponašaju. Skloni su posegnuti za alko-holom i opojnim drogama, često prakticiraju nezaštićeni spolni odnos, mijenjaju seksualne partnere ne vodeći računa o vlastitom zdravlju i zdravlju partnerice, odnos-no partnera, često se podvrgavaju piercingu, tetoviranju i trajnom šminkanju ne vodeći računa o potrebi izvođenja navedenih zahvata isključivo sterilnim priborom za jed-nokratnu uporabu. Upravo navedena ponašanja da-nas nose najveći rizik zaraze krvlju prenosivim zaraznim bolestima.

POSEBNOSTI LIJEČENJA KRVLJU PRENO-SIVIH ZARAZNIH BOLESTI

AIDS i kronični hepatitis C su zarazne bolesti koje se sve uspješnije liječe. Nove generacije iznimno djelotvornih lijekova posljednja dva desetljeća gotovo neprekidno unaprjeđuju liječenje AIDS-a. Pojava novih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C će prema rezultatima ob-javljenih kliničkih ispitivanja značajno unaprijediti uspjeh njegovog liječenja. Zaraženim pripadnicima najugroženije skupine mladih to je prilika za nastavak zdravog privat-nog i profesionalnog života što je prvorazredni javno-zdravstveni, ali i znatno širi interes cijelog društva. Pa ipak potpuno korištenje djelotvornosti novih generacija lijekova odnosno značajan uspjeh liječenja moguće je postići jedino zajedničkim djelovanjem preventivnih i kurativnih postupaka. Sprega uspješnih preventivnih ak-tivnosti i djelotvornog liječenja spriječiti će širenje zaraze, a postojećom bolešću potpuno ovladati do krajnjeg, uni-verzalnog cilja – otkrivanja metoda prevencije i liječenja koje će u potpunosti iskorijeniti uzročnike ovih zaraznih bolesti.

ZAŠTO JE TO OSOBITO VAŽNO?

Krvlju prenosive zarazne bolesti su vrlo specifične. Pod-muklo se i nezamjetno šire. Nakon ulaska u organizam uzročnici - virusi duže vrijeme ne izazivaju klinički jasne simptome bolesti pa nosioci najčešće nisu niti svjesni zaraze. Nesvjesnost zarazom nosi dva iznimno velika

javno-zdravstvena rizika. “Tiha”, neprepoznata zaraza re-zultira zaraznom bolešću koja tijekom godina nepovratno oštećuje tkiva i organe oboljelih. Uspjeh liječenja najveći je ako se bolest otkrije u ranim stadijima kada ju je moguće i u potpunosti zaustaviti, a osobe koje su bile zaražene mogu nastaviti živjeti zdrav profesionalni i privatni život. “Tiha” zaraza također predstavlja veliki rizik za okolinu oboljelog. Nesvjestan zaraze oboljeli može širiti bolest na osobe iz svoje okoline s kojima njeguje različite oblike, bliskog, intimnog kontakta.

ZADOVOLJAVAJU LI NAS PREVENTIVNI PROgRAMI ODNOSNO PROgRAMI PRO-BIRA?

Unatoč brojnim preventivnim i edukacijskim programi-ma kojima se u svijetu i u nas nastoji smanjiti širenje krvlju prenosivih zaraznih bolesti, stručnjaci širom svi-jeta očekuju njihovo daljnje širenje. Nezadovoljni su do sada učinjenim i pozivaju na učinkovitiju borbu protiv širenja tih opakih bolesti. U svijetu je stoga osobita pažnja usmjerena prema zaštiti najugroženijih, ranom otkrivanju zaraženih i njihovom neposrednom liječenju.

Kao jedna od ključnih mjera sprječavanja širenja tih bolesti ističu se ciljani programi probira populacijskih sk-upina izloženih posebnom riziku zaraze uz preventivne, edukacijske programe izbjegavanja svih oblika rizičnih ponašanja odnosno načina života.

Ključni problem probira i ranog otkrivanja pripad-nika populacijskih skupina s rizikom zaraze od krvlju prenosivih zaraza je njihova nedovoljna educiranost o zaštiti, načinima prijenosa i povezanosti rizika zaraze s određenim načinom života, ali i dohvatnosti navedene populacije programima probira. U Hrvatskoj postoji veli-ki broj mjesta na kojima se vrši savjetovanje i testiranje na krvlju prenosive zarazne bolesti. Sustav javnog zdravstva organizirao je centre u zdravstvenim ustanovama diljem zemlje, no odaziv na testiranje u tim je centrima relativno malen. Pripadnici populacija s najvećim rizikom zaraze uzročnicima krvlju prenosivih zaraznih bolesti izbjegavaju klinike, bolnice i zavode najvećim dijelom zbog nelagode odlaska u te ustanove, iako u njima radi educirano oso-blje koje im savjetima može pomoći zaštititi sebe i svoje najbliže istovremeno garantirajući anonimnost. Dio onih koji se i odluče na testiranje u zdravstvenim ustanovama nikada ne podignu svoj nalaz (koji se obično čeka jedan ili više dana) zbog straha od mogućeg pozitivnog rezultata.

U svijetu su odavno prepoznali taj problem te težište testiranja i savjetovanja premjestili na terenske (eng. out-reach) programe u zajednici (eng. community based). Programi probira u zajednici, na terenu, moraju biti pažljivo osmišljeni i rukovođeni zdravstvenim radnicima i educiranim profesionalcima.

Zdravstveni radnici, uključeni educirani profesionalci

HUHIV

36 37

INFO BILTEN 2011.

36 37

kao i krajnji korisnici imaju pravo biti podvrgnuti testi-ranju testovima čija je kvaliteta provjerena medicinom temeljenom na dokazima

Osim temeljnih preduvjeta za provođenje takvih progra-ma (jasni ciljevi, osmišljenost i izvedivost učešćem zdravst-venih radnika i educiranih profesionalaca te osiguranjem uvjeta dobre kliničke i laboratorijske prakse), iznimno je važno osigurati testiranje pojedinaca točnim i pouzdanim dijagnostičkim testovima. Ako se takvim testovima može omogućiti jednostavno i bezbolno uzimanje uzorka za testiranje te brzo dobivanje rezultata, uspjeh programa bit će značajno veći.

U Hrvatskoj su terenski programi probira u zajednici iznimno rijetki. Osim što su rijetki, programi nerijet-ko ne ispunjavaju temeljne preduvjete za kvalitetno provođenje. Čak i ako su temeljni preduvjeti zadovoljeni, testiranja se najčešće provode nedovoljno pouzdanim i nedovoljno točnim testovima koji duboko kompromiti-raju rezultate programa, ali i učinkovitost cijelog sustava zdravstva. Trivijalno tumačenje da je ionako riječ samo o probirnim testiranjima čije je rezultate potrebno pot-vrditi odgovarajućim potvrdnim testiranjima nikako ne može opravdati uporabu dijagnostičkih proizvoda čija pouzdanost i točnost nije temeljito klinički ispitana.

Svi korisnici dijagnostičkih testova (ispitanici), zdravstveni radnici (ispitivači) i svi drugi profesionalci koji sudjeluju u programima savjetovanja i testiranja imaju pravo na upo-rabu dijagnostičkih proizvoda čije su karakteristike ispi-tane i jasno potvrđene neovisnim kliničkim ispitivanjima odnosno imaju pravo na medicinu temeljenu na dokazi-ma. Medicina temeljena na dokazima čini osnovu terapi-jskog postupanja pa nije jasno zašto se isti kriterij uporno izbjegava koristiti i pri dijagnostičkom postupanju.

U Hrvatskoj su dostupni dijagnostički testovi kojima se brzo, bezbolno, jednostavno i točno može analizom uzorka sline utvrditi status zaraženosti uzročnicima krvlju prenosivih zaraznih bolesti. Vjerujemo da bi uporaba ove tehnologije mogla na više različitih načina pozitivno utje-cati na programe probira pa se HUHIV zalaže za njihovo redovito korištenje. Dobivanje izuzetno točnog i pouzdanog rezultata “teren-skog” testiranja uzorka sline brzo usmjerava zaraženog korisnika prema potvrdnom testiranju i liječenju. Tak-vim se testiranjima može “osnažiti” povjerenje između zdravstvenog sustava i krajnjih korisnika te tako povećati obuhvat osoba s rizikom zaraze programima probira.

Na čemu temeljimo prethodnu tvrdnju? Korisnicima se pristupa neposredno u njihovom okruženju, testovima koji omogućuju dobivanje iznimno točnih rezultata tes-tiranja na jednostavan i bezbolan način koji je ugodan ko-risnicima, a ne ugrožava ispitivača (nema rizika ubodnog incidenta odnosno kontakta s krvlju možebitno zaražene osobe što je jako važno u uvjetima terenskog, opsežnijeg

testiranja). Na taj se način također izbjegavaju dodatni dijagnostički medicinski postupci, a brzina i učinkovitost sustava postaju znatno veći. Također, tako se mogu uštedjeti znatna sredstva za postavljanje dijagnoze krvlju prenosivih zaraznih bolesti jer se izbjegava potreba do-datnog (“među”) testiranja znatno skupljim metodama prije postavljanja krajnje dijagnoze obveznim potvrdnim (“krajnjim”) metodama testiranja.

Zaključujemo da će se i kod nas i u svijetu djelotvor-nost novih generacija lijekova za liječenje krvlju preno-sivih zaraznih bolesti iskoristiti na najbolji mogući način ako se razviju djelotvorni programi prevencije i probira najugroženijih populacijskih skupina. Programi moraju biti prilagođeni osobitostima populacijskih skupina kojima su namijenjeni. Moraju zadovoljiti sve preduvjete kvalitetnog provođenja, uključujući i korištenje točne i pouzdane dijagnostike procijenjene i potvrđene kriteri-jima medicine temeljene na dokazima.

Na taj će se način uspješno spriječiti daljnje širenje ovih zaraznih bolesti, a znatna sredstva koja se ulažu u njihovo dijagnosticiranje i liječenje bit će učinkovito utrošena u najboljem interesu bolesnika, zdravstvenih radnika, zain-teresiranih educiranih profesionalaca i društva u cjelini.

Odnos djelotvornosti novih lijekova za liječenje krvlju prenosivih zaraznih bolesti i stvarnog uspjeha njihovog liječenja važno je pitanje i u znatno bogatijim zemljama svijeta u usporedbi s Hrvatskom. U nastavku prenosimo članak objavljen u online izdanju časopisa Daili Mail:

Izvor: Daily Mail Online, 9. 2. 2012., www.dailymail.co.uk

23 months ago: LAKE FOREST, CA - DECEMBER 1, 2006: Sen. Barack Obama (D-IL) and Saddleback Church Pastor Rick Warren joke before the start of a press conference after they took a public HIV rapid-test at the second annual Global Summit on AIDS and The Church, at Saddleback Church December 1, 2006 in Lake Forest, California. Sen. Sam Brownback (R-KS) also took the public test.

OBEĆAVAJUĆA TERAPIJA HEPATITISA C POSTAJE BEZVRIJEDNA JER VEĆINA NOS-IOCA VIRUSA U BRITANIJI NIJE SVJESNA SVOJE ZARAZE

Napredak u liječenju hepatitisa C omogućuje izlječenje više od 70% nosioca virusa ukoliko se bolest otkrije u ranom stadiju. Stručnjaci ističu da je u Velikoj Britaniji većina od pola milijuna nosioca virusa nesvjesna svoje zaraze. Mark Wright, hepatolog, konzultant Opće bolnice Southempton navodi kako je znanje o tome tko je izložen riziku oboljevanja od krvlju prenosivih zaraznih bolesti vrlo slabo.

Hepatitis C izaziva upalu i stvaranje ožiljaka u tkivu jetre što može rezultirati razvojem ciroze i zatajenja jetre, a većina oboljelih nije svjesna svoje bolesti.Novi lijekovi koji su korišteni u Centru za klinička ispiti-vanja Welcome Trusta u Southemptonu u okviru serije kliničkih ispitivanja djeluju direktnim napadom na virus, sprječavajući njegovo umnažanje i širenje. Dr. Wright kaže:

“Virus hepatitisa C je nezgodan virus koji izaziva oštećenje jetre prije pojave bilo kakvih simptoma bolesti što je oso-bito opasno za oko pola milijuna zaraženih britanaca”. Dr. Wright nastavlja: “Tragično je što će današnji napredak u liječenju postati bezvrijedan ukoliko poruka o rizicima prijenosa zaraze ne dopre do najvećeg broja zaraženih os-oba”. “U najgorem scenariju gubi se mogućnost uspješnog liječenja te dugog i zdravog života cijele generacije mladih ljudi koja nije prepoznata kao generacija izložena riziku oboljevanja”.Svatko tko je primio transfuziju krvi prije 1990. godine, tko je ikada dijelio igle za intravenstvo ubrizgavanje opija-ta, liječio se u inozemstvu, podvrgnuo tetoviranju izložen je riziku zaraze virusom hepatitisa C. Bolest se može pren-jeti i spolnim odnosom. Dr. Wright dodaje: “Ukoliko ste bili izloženi riziku konzultirajte se sa svojim liječnikom o potrebi testiranja jer se bolest može liječiti te se sve više ljudi uspješno liječi novim lijekovima kakvi su isprobani i kod nas u Southemptonu”. “Ukoliko ste u mogućnosti eliminirati virus i spriječiti njegov povratak, bolest se može zaustaviti, a jetra oporaviti”.

HUHIV

38 39

INFO BILTEN 2011.

38 39

Oraquick testovi

OraQuick testovi

Brzi test OraSure Technologies-a, proglašen je prema urednicima časopisa Popular Science jednom od na-jboljih tehnoloških inovacija u 2010. Brzi test koji ot-kriva antitijela na hepatitis C, OraQuick HCV Rapid Antibody Test, osvojio je “Best of What’s New” na-gradu, zbog svoje tehnologije te same činjenice da je to prvi brzi test za otkrivanje antitijela na hepatitisa C koji je odobren od strane FDA-a.

“Čast nam je što smo prepoznati od strane Popular Science časopisa kao inovativna kompanija koja po-duzima revolucionarne korake u otkrivanju osoba koje žive s hepatitisom C” rekao je Douglas A. Michels, predsjednik i izvršni direktor OraSure Technologies-a. “Ova nagrada odraz je strasti i predanosti naših za-poslenika, partnera i klijenata u borbi protiv hepa-titisa C”.

Vaš OraQuick test je:

POZITIVAN NEgATIVAN

Značenje testa

NEGATIVAN rezultat testa znači da testom nisu utvrđena protutijela na virus humane imunodeficijencije (HIV-a) u slini. No, važno je naglasiti da u ranoj fazi zaraze HIV-om još nema protutijela.

Stoga, ukoliko ste bili u situaciji u kojoj ste se mogli zarazi-ti HIV-om (npr. nezaštićeni spolni odnos, korištenje tuđeg pribora za ubrizgavanje.....) potrebno je ponoviti test za 3 mjeseca od trenutka mogućeg zaražavanja. Rani simp-tomi zaraze HIV-om su: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, grlobolja, mučnina, gubitak teka, osip i povećanje limfnih čvorova. Ako imate takve simptome, a Vaš OraQuick test je negativan testiranje je potrebno ponoviti za 3 mjeseca. Valja napomenuti da OraQuick test može biti negativan (lažno negativan) i kod osoba zaraženih HIV-om koje se uspješno liječe antiretrovirusnim lijekovima (anti-HIV li-jekovima).

Ako je rezultat Vašeg testa POZITIVAN vjerojatno ste zaraženi HIV-om (potrebno je još učiniti potvrdni test na anti-HIV). Javite se u našu Ambulantu 6/1 (Klinika za in-fektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, Mirogojs-ka ulica broj 8) koja radi svakim radnim danom od 08.00 do 16.00 sati. Molimo Vas da se prethodno najavite na telefo-nski broj 01/2826206. Za pregled u ambulanti nije potrebna uputnica.

UREDIO prof. dr. sc. Josip Begovac

HUHIV

42 43

INFO BILTEN 2011.

42 43

Naši uspjesi u 2011. godini

AUTOR Tomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

Kao i svi oni koji krajem godine vole istaknuti svoje poslovne uspjehe, i Udruga HUHIV želi istaknuti svoj rad na edukaciji, prevenciji te općenito suzbijanju HIV-a i virusnih hepatitisa u našem društvu.

Aktivnosti kojima želimo naše građane upozoriti na prob-lematiku krvlju i spolno prenosivih bolesti te pokušati utjecati na promjenu ponašanja naših građana, kako u cilju zaštite vlastitog, tako i tuđeg zdravlja. I u 2012. nas-tavljamo uporno raditi na područjima koji su nam uvijek bili u fokusu djelovanja: edukacija, prevencija i skrb za oboljele. I ovim putem vas pozivamo da nam se pridružite u ostvarenju naših ciljeva u cilju stvaranja novih ciljeva UN-a i WHO-a – 0 novih oboljelih, 0 diskriminacije i 0 sm-rti od AIDS-a, a sve u cilju stvaranja pozitivnijeg i zdravi-jeg okruženja za sve nas.

Slijedi samo nekoliko važnijih događanja i aktivnosti koji-ma smo obilježili naš rad u zajednici i naš doprinos u ost-varenju kako naših, tako i svjetskih ciljeva i smjernica.

NAJVAŽNIJI PROJEKTI HUHIV-a U 2011. gODINI:

1.KAMPANJA ZA TESTIRANJE – Kako bi se što veći broj osoba potaknuo na besplatno i anonimno testiranje dostupno diljem Hrvatske, HUHIV je pokrenuo kampanju u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te je u domovima zdravlja diljem Hrvatske na 1100 oglasnih prostora postavio plakate na poticanje testiranja na HCV.

2. SVJETSKI DAN HEPATITISA – Od 2010. udruga HUHIV obilježava Svjetski dan hepa-titisa, kao i Svjetski dan AIDS-a. Kako je Svjetski dan hepa-titisa od 2011. godine službeno 28. 7., Udruga se odlučila za drugačiji pristup obilježavanju. Zbog ljetnih mjeseci, kampanja obilježavanja dana hepatitisa održala se kroz kampanje u javnom gradskom prijevozu. Postavljanjem 380 plakata u tramvajima i autobusima te TV-spot koji je prikazan na 11 državnih i lokalnih TV-postaja. Kampanja je prošla izvan svih očekivanja jer je povećan broj poziva prema SOS telefonu za 100%, te je povećan broj testiranja na HCV u Klinici za infektivne bolesti i u zavodima za javno zdravstvo.

3. KAMPANJA ZA DANE HEPATITISA – Pokrenuta je nova kampanja pod nazivom Pozitivne vi-bracije, a namijenjena je prije svega mladima koji posjećuju događanja i koncerte namijenjene upravo njima. Zajedno s MIXER.hr pokrenuli smo sudjelovanje na ljetnim mani-festacijama na Jadranu i sudjelovali na sedam koncerata diljem hrvatske obale.

4. DANI ZDRAVLJA – U suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje, ove godine u razdoblju od 7. do 9. travnja na Trgu kralja Tomislava organizirali smo Dane zdravlja. U INFO šatoru organizirali smo različite edukacije i stručna predavanja te dijelili materijale u cilju podizanja razine svijesti građana o zdravom načinu života.

5. SAVJETOVALIŠTE ZA HIV I VIRUSNE HEPATITISE – Udruga je početkom mjeseca listopada i službeno otvorila Savjetovalište za virusne hepatitise pri Klinici za infektivne bolesti “Dr.Fran Mihaljević” u Zagrebu. Savjetovalište pruža individualnu i grupnu psihosocijalnu podršku oboljelima, ali i članovima njihovih obitelji. Ot-varanje Savjetovališta popraćeno je radiospotom na An-teni Zagreb. Ovim putem želimo zahvaliti svima koji su poduprijeli rad savjetovališta, koje je do kraja 2011. odra-dilo 366 savjetovanja.

6.EDUKACIJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA – Kao i posljednje dvije godine, i ove smo održali edu-kaciju stomatologa o virusnim hepatitisima u cilju osvješćivanja stomatologa i stomatološkim djelatnika o načinima prijenosa i rizicima prijenosa virusnih hepatiti-sa. Radionica je održana u Zagrebu 19. veljače u suradnji s Hrvatskim stomatološkim društvom za oralnu medicinu i patologiju te Stomatološkim fakultetom u Zagrebu. U cilju smanjenja diskriminacije i stigme od strane zdravst-venih djelatnika, nakon edukacije stomatologa na red su došli socijalni radnici. Tako smo 14. prosinca organizirali edukaciju socijalnih radnika i drugih stručnjaka unu-tar sustava socijalne skrbi na području grada Zagreba. U edukacijama su sudjelovali prof. Josip Begovac, prof. Adriana Vince, prof. Ksenija Turković, vms. Anka Szabo te Kristina Duvančić dipl. soc. rad. Edukacije su se održale pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i zagrebačkom podružnicom HUSR-a. Cilj je ovih edukacija smanjenje stigme i diskriminacije prema oboljelima i korisnicima socijalne službe te podizanje svijesti socijalnih radnika o važnosti čuvanja osobnih podataka korisnika centara za socijalnu skrb. Na edukaciji je sudjelovalo 46 socijalnih radnika s područja Zagreba. Također, i u 2012. planiramo održati iste radionice na području cijele Hrvatske, i to u većim gradovima - Rijeka, Split i Osijek.

7. KAMPANJA STOP AIDS – Dva tjedna prije samog Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a u 2011. godini, pokrenuta je kampanja s ciljem podizanja svijesti i razine znanja općeg pučanstva o prob-lemu HIV/AIDS-a. Plakati su postavljeni na 380 površina u javnom gradskom prijevozu u Zagrebu. Svojim porukama pozivali su građane na dobrovoljno i anonimno testiranje u cilju saznavanja vlastitog zdravstvenog statusa.

HUHIV

44 45

INFO BILTEN 2011.

44 45

8. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-a – Dan se na sličan način obilježava svake godine. U 2011. aktivnosti su se održavale od 26. 11. do 1. 12. na Preradovićevom trgu. Postavljen je INFO šator u kojem volonteri HUHIV-a i udruge studenata medicine (CroM-SIC-a) i HCK-a dijelili edukativne brošure, pružali infor-macije te raznim stručnim predavanjima podizali svijest mladima kako o načinima zaštite, tako i o smanjenju stigme i diskriminacije. Ovim putem želimo zahvaliti svima koji su sudjelovali u tim događanjima te, narav-no, svim predavačima koji su izrazili svoje zadovoljstvo i odlučili pomoći nam u borbi protiv stigme i diskrimi-nacije te podizanju svijesti o važnosti smanjenja širenja HIV-infekcije u našem društvu. Osim šatora i kampanje u javnom gradskom prijevozu, Svjetski dan borbe protiv AIDS-a popraćen je i velikim koncertom Pozitivan kon-cert koji je održan u Domu sportova 2. 12., i na kojem su nastupali Dubioza Kolektiv, Stereo MC, Svadbas, Kawasaki 3P. Koncert su medijski popratili MTV Adria, CMC prika-zivanjem videospota, Muzika.hr, net.hr i ostali portali, i to obavijestima i nagradnim igrama, a na svim radioposta-jama u Zagrebu mogao se čuti i prigodan radiospot. 9. gRUPE ZA PODRŠKU – Osnovane su 2006. godine zbog potrebe za grupnom podrškom oboljelima od HIV-infekcije, a održavaju se dva puta mjesečno. Cilj je međusobnom podjelom iskustva pomoći svakom novom oboljelom da započne prihvaćati i živjeti sa svojom bolešću. Udruga se želi zahvaliti svom članu koji već pet godinu nesebično radi na ovom projek-tu. Zbog povećanja broja novooboljelih, u 2012. planira-mo proširiti grupe i njihovo održavanje organizirati jed-nom tjedno.

10.HIV SOS TELEFON (0800 448 767) – Besplatna telefonska linija namijenjena je za pomoć oboljelima, kao i pružanje informacija o spolnopreno-sivim bolestima, mogućnostima liječenja i testiranju, a aktivna je od 2007. godine. Kako su od 2011. godine kam-panje za HCV i HIV izuzetno jake, moramo naglasiti kako je i samo povećanje od 100% primljenih poziva više nego dovoljan pokazatelj uspješnosti ovog projekta. U 2011. linija je zaprimila 427 poziva.

11. MREŽNA STRANICA (www.huhiv.hr) – Na stranici se mogu naći sve informacije o Udru-zi te njezinim aktivnostima, HIV/AIDS-u i virusnim hepatitisima, te ostalim spolnoprenosivim bolestima, mogućnostima testiranja i liječenja te novostima u Hrvatskoj i svijetu. Nudi jednostavan pregled te pruža razmjenu informacija i međusobnu podršku oboljelima kako iz Zagreba, tako i iz svih krajeva u Hrvatskoj. Stranica se polako pretvara u portal koji na zabavan i vedar način promovira rad Udruge i pruža informacije iz Hrvatske i

svijeta, ali i podiže svjesnost o prihvaćanju kvalitetnijeg i zdravijeg spolnog odnosa u cilju zaštite vlastitog zdravlja.

12.ONLINE SAVJETOVANJE – Od početka 2009. HUHIV svim korisnicima nudi i mogućnost on-line savjetovanja (pitaj@huhiv.hr) Na postavljena pitanja odgovara se u što kraćem roku. Također, nakon postavljanja novog portala te tijekom odvijanja naših kampanja moramo naglasiti povećanje postavljenih pitanja ovim putem. U 2011. odgovoreno je na 124 postavljena pitanja.

13. PRAVNA POMOĆ – Od početka 2008. godine za sve članove Udruge omogućena je besplatna pravna pomoć te savjetovanje koje provodi odvjetnička kuća iz Zagreba. Telefonskim putem ili osobno omogućeno je besplatno pravno sav-jetovanje svim članovima udruge i oboljelima od HIV-a u svrhu zaštite njihovih osnovnih ljudskih prava. Pravni je savjet zatražilo 54 osobe. Vrlo je bitno poticati ljude da počinju prijavljivati bilo kakvu diskriminaciju, i prema sebi i prema osobama iz okoline u cilju zaštite ljudskih prava, ali i suzbijanja diskriminacije u našem društvu.

14. BILTEN – Bilten HIV/AIDS INFO koji se distribuira svim zdravst-venim institucijama, klinikama i zdravstvenim ustano-vama na području cijele Hrvatske, od 2011. godine izlazi samo jednom, i to na kraju godine, u nakladi od 10 000 primjeraka. Donosi informacije o kretanju HIV-infekcije u Hrvatskoj i u svijetu, te donosi nove informacije vezane uz dijagnostiku, liječenje te najnovija dostignuća vezana uz istraživanje HIV/AIDS kod nas i u svijetu. Također, izdali smo i dvije nove brošure namijenjene stomatolozima koje će se preko Hrvatskog stomatološkog vjesnika distribuirati diljem Hrvatske stomatološkim klinikama i poliklinikama te privatnim ordinacijama.

15. SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA/EDUKACIJAMA – Članovi Udruge su tijekom godine sudjelovali na neko-liko važnih konferencija (AIDS konferencija zemalja regije – Kijev, Europska AIDS konferencija – gdje smo se po prvi put predstavili regiji na dobivenom prostoru, štandu, HIV Europe meeting, te različiti treninzi i edukacije ).

16. OUTREACH PROgRAMI – Od početka 2011. obišli smo dva zatvora, Split i Šibenik, te jednu terapijsku zajednicu u Đurmancu u suradnji sa Zatvorskom bolnicom i HCK-om. Ovim smo putem educirali 48 korisnika u zatvorskom sustavu i 79 kroz HCK i 13 korisnika u terapijskoj zajednici Đurmanec. Testirano je 45 korisnika u zatvorima i 79 u prostorijama HCK-a te

13 korisnika u Đurmancu na HIV i HCV.

17. STIgMA NIJE DOBAR SUDAC – U borbi za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava naših korisnika, a u suradnji s pravnim sustavom u Republici Hrvatskoj, nastala je knjižica koja sadržava sve informacije potrebne osobi koja je doživjela diskriminaciju. Tekst os-obu vodi kroz pravna razmatranja stvarnih slučajeva dis-kriminacije te razmišljanja ključnih institucija s naglaskom na sadašnje mogućnosti ostvarivanja ljudskih prava.

Udruga je tijekom rada u 2011. podijelila više od 110 000 brošura te više od 25 500 kondoma. U cilju edukacije cijele Hrvatske svoj edukativni materijal šalje i dalje svim centrima za testiranje i savjetovanje, srodnim udrugama na području cijele zemlje. Nadalje, Udruga je sklopila Ugo-vor o suradnji s udrugom Institut (Pula; u cilju edukacije zaposlenika i korisnika te distribucije edukativnog materi-jala). U 2011. Udruga je tiskala različite brošure i letke te ih dijelila, zajedno s kondomima, kroz svoja događanja i u suradnji s ostalim udrugama i centrima diljem Hrvatske. I u 2012. očekujemo, ako ne približno iste, onda bolje brojke u cilju edukacije i prevencije.

Ovim putem želimo se zahvaliti svima koji su na bilo koji način poduprijeli naš rad i koji su se na nesebičan način pridružili nama i našim aktivnostima u cilju stvaranja bolje, zdravijeg i humanijeg društva.

HUHIV

46 47

INFO BILTEN 2011.

46 47

Svjetski dan zdravlja 2011. U ORgANIZACIJI HRVATSKE UDRUgE ZA BORBU PROTIV HIV-A I VIRUSNOg HEPATITISA, gRADSKOg UREDA ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE I SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORgANIZACIJE U HRVATSKOJ

Vrijeme održavanja: 6. – 8. travnja 2011.Mjesto održavanja: grad Zagreb

AUTOR Latica Mirjanić, mag. psih.

SRIJEDA, 6. 4. 2011.Mjesto održavanja: prostorije grada Zagreba

Konferencija za medije povodom Svjetskog dana zdravlja 2011. godine održana je 6. travnja u 11 sati u prostorijama Gradskog poglavarstva u Zagrebu. Uvodnu riječ održao je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, dr. Zvonimir Šostar. Nakon uvodne riječi dr. Šostara riječ je preuzela prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak koja je objas-nila zašto se i od kada obilježava Svjetski dan zdravlja te kako se izabire tema pod kojom će se Svjetski dan zdravlja svake pojedine godine obilježiti. Prezentirane su i prepo-ruke i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije povo-dom ovog dana te je naglašena činjenica da u borbi protiv antimikrobne rezistentnosti možemo i moramo sudjelo-vati svi kako bismo spriječili neželjene posljedice.

Potom je dr. Tihomir Majić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Dr Andrija Štampar”, preuzeo riječ te iznio plan aktivnosti kojima će Zavodi za javno zdravstvo obilježiti Svjetski dan zdravlja. Isto tako, Ivana Crnčić, glasnogovor-nica udruge HUHIV, predstavila je aktivnosti i edukacije

HUHIV

48 49

INFO BILTEN 2011.

48 49

koje je HUHIV pripremio i organizirao za učenike srednjih škola u Zagrebu, u sklopu Info šatora. Predsjednik uprave Plive, dr. Matko Bolanča, predstavio je projekt zbrinja-vanja starih lijekova u suradnji Plive, Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje i Zavoda za javno zdravstvo “Dr. An-drija Štampar” koji se kontinuirano provodi. Voditeljica službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, doc. dr. sc. Danijela Štimac, predstavila je aktivnosti Zavoda u akciji zbrinjavanja starih lijekova te naglasila samu važnost zbrinjavanja starih lijekova i načine na koji svi možemo sudjelovati u tome i iznijela podatke iz dosadašnjih akcija.

Na kraju konferencije, svi su građani pozvani da se uključe u obilježavanje Svjetskog dana zdravlja, da sudje-luju u pripremljenim aktivnostima te da u svakodnevnom životu obrate pažnju na vlastiti odnos prema korištenju i odlaganju lijekova.

ČETVRTAK, 7. 4. 2011. Mjesto održavanja: Trg Kralja Tomislava

Na Svjetski dan zdravlja organizirali smo tri predavanja za 81 učenika srednjih škola iz Zagreba (Škola za primalje, Poljoprivredna škola i Prehrambeno tehnološka škola) te nekoliko slučajnih prolaznika, od kojih je bilo 83% djevo-jaka. Ta predavanja obuhvaćaju sve ovogodišnje teme Sv-jetskog dana zdravlja.

Atmosferu u šatoru je jedino pokvarilo jako sunce, zbog kojeg je bilo vruće.

grafički prikaz 1.: Ocijenite, kao u školi, koliko Vam je bilo ugodno u šatoru.

11h - dr. sc. Blaženka Kos, izvanredna profesorica na Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: Spasonosni lijekovi na krivom mjestu

12,30h - gordana Maravić-Vlahoviček, molekularni bi-olog, docentica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: Bakterijska rezistencija na antibi-otike

14h - doc. dr. sc. Vlaho Brailo, dr. stom., Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: HIV i virusni hepatitisi – transmisija u stomatološkoj praksi

grafički prikaz 2.: Ocijenite, kao u školi, koliko su Vam se svidjele današnje aktivnost u šatoru.

Prosječna ocjena današnjih predavanja iznosila je 4,06.

Što Vam se posebno svidjelo:

• Svidjelo mi se mnogo toga, sada znam ono što nisam znala.• Bilo mi je jako vruće.• Svidjelo mi se to što smo saznali neke dodatne pojedi-nosti o antibioticima.• Posebno mi se svidjelo predavanje profesorice s PBF-a, ali je kasnije već postalo naporno.• Plazma, zvučnici, plakati. Jako lijepo.• Bilo je lijepih cura.• Sve mi se svidjelo.• Bilo je sve OK, od svega se može nešto naučiti. Tako da je sve bilo korisno.• Saznali smo novosti o antibioticima.• Sviđa mi se saznanje o penicilinu i da antibiotike tre-bamo koristiti u umjerenim količinama.• Informacije koje sam zapamtila na predavanju.• Aktivnosti koje smo probali na predavanju.• Nedostajalo mi je zraka, prevruće je.• Čula korisne stvari za školu.• Svidjelo mi se predavanje o antibioticima.• Pokušaj da nas osvjestite o raširenosti i primjeni antibi-otika.• Ne mogu ništa izdvojiti.• Sve mi se svidjelo jer sam puno toga saznala.• Cijela priča mi se svidjela, jer bi javnost trebala što više znati o antibioticima, o njihovoj štetnosti, ali i njihovoj pomoći.• Najviše mi se svidjela priča o tome kako je nastao peni-cilin, antibiotici i kako sve to nama pomaže u životu.• Pristupačnost osoba koje su vodile program. Lijepo i korisno predavanje.• Najviše mi se svidjelo što je penicilin otkriven na vri-

HUHIV

50 51

INFO BILTEN 2011.

50 51

jeme da spasi mnoge ljude u Drugom svjetskom ratu i to što se proizvede 200 000 tona godišnje da spasi mnoge ljudske živote.• Atosfera na predavanjima i teme predavanja.• Saznala sam puno novog o bakterijama što prije nisam znala• Predavanja su vrlo stručna i poučna.• Zanimljivosti o bakterijama. Odlično predavanje.• Pomalo dosadno.• Ponovili smo što smo već znali.• Uz teoriju su bili i primjeri kao petrijevke i pipete.• Iznošenje informacija koje nisu prisutne u javnosti.• Svidio mi se uvod, povijest i gdje se sve koriste antibi-otici, gdje su zabranjeni itd.• Svidjela mi se prezentacija uz slike.• Sve mi se svidjelo, a posebno profesorica Kos koja je bila jako uljudna pa nam je sve objasnila.• Svidjela mi se prezentacija s bakterijama i infekcijama.• Naučili smo više, a i zanimljive stvari o bakterijama.• Bakterije razgovaraju... hahaha... prekul. I još na dva jezika... Ma kraljevi!• Predavanje je bilo jako zanimljivo i korisno, lijepa prezentacija i jako zanimljiva predavačica koja ja uspjela približiti ovu temu učenicima na način na koji to oni mogu shvatiti.• Posebno mi se svidjelo predavanje o antibioticima.• Drugo predavanje i profesorica.• Atmosfera i tema trećeg predavanja.• Energično, razumljivo i poučno predavanje.• Zanimljive i korisne informacije o stomatologiji i dotičnim temama i zdravstvenim problemima; Do-bra uputstva i savjeti za osoblje koje radi u medicini i zdravstvenim ustanovama.• Ma sve je bilo super i lijepo objašnjeno.• Meni se svidjelo, jako je zanimljivo.• Jako je zanimljivo i poučno, dobro objašnjeno.• Prvo predavanje i stomatolog.• Gospodin je sve objasnio.

grafički prikaz 3.: Koliko Vam je dan proveden u šatoru koristio?

Kako Vam je dan proveden u šatoru koristio:

• Bilo je super korisno. • Vruće.• Naučio sam nešto korisno.• Korisno svakako, dio smo već čuli u školi.• Mislim da je ovaj dan proveden u šatoru vrlo koristan jer smo mogli čuti i naučiti puno više o antibioticima, o njihovoj uporabi.• Bilo je odlično. • Većinu toga učimo u školi, ali treba i nešto novo, uvijek korisno.• Nije bilo loše.• Ne znam.• Ponavljanje mikrobiologije i biotehnologije.• Saznala sam puno informacija o tome što smijemo raditi s lijekovima, a što ne.• Dobila sam korisne informacije za daljnji život.• Puno sam naučio o antibioticima.• Korisno za školu.• Saznala sam mnogo o antibioticima, njihovim korisnim svojstvima i štetnim (životinje).• Odlično. Drago mi je što sam naučio nešto novo.• Super. Sada imam više znanja o antibioticima i štetnosti.• Super. Sada znam jos više gdje se sve antibiotici koriste.• lijekovima nikad dosta.• Dobro iskorišten dan i saznala sam mnogo korisnih informacija.• Dobila sam korisne informacije koje mogu poslije iskoristiti u životu.• Super. Pametno iskorišteno vrijeme.• Za struku korisno, a osobno vrlo ugodno.• Saznala sam dosta informacija koje nisam znala, a mogla bi ih koristiti u medicinskoj mikrobiologiji i infek-tologiji.• Naučila sam više o bakterijama i njihovom razmnožavanju.• Pa nešto sam naučila, ali sam večinu znala. Zato je prvo predavanje bilo bolje.• Bilo je jako zanimljivo i može se primijeniti u nastavi.• Vrlo poučno da hrane zivotinje sa antibioticima.• Bilo je vrlo zanimljivo i poučno• Jako dobro. Korisne informacije koje nisam prije znala.• Vrlo poučno predavanje, informacija više u mom životu.• Bilo je vrlo zanimljivo.• Većinu smo znali, ali svaki podatak je koristan.• Jako zanimljive stvari.• Čuli smo puno novih informacija o bakterijama koje su zanimljive.v Još nisam bila na predavanju o stomatologiji pa sam nešto novo naučila.• Vidjet ćemo. • Naučili smo mnogo o bakterijama.• Koristi za svakodnevi život i za rad s djecom.• Koristilo je.• Ugodno ozračje, pozitivna, ležerna atmosfera i veoma

korisni savjeti.• Mislim da je bilo poučno.

grafički prikaz 4.: Što Vam je nedostajalo?

Kako možemo postati još bolji:

• Da je malo hladnije i udobnije.• Jako vruće i zagušljivo.• Da je malo hladnije. Ma dobro je bilo.• Klima.• Ne možete postati bolji, već ste bolji.• Sve je bilo super. • Nikako. Klima i fotelja.• Kasnije je postalo naporno.• Bili su problemi s prezentacijom.• Sve je bilo super.• Slike s prezentacije.• Ništa. Sve je bilo u redu.• Ma vi ste najbolji. Super. Sve mi se jako svidjelo.• Sve je odlično.• Osim preparata, meni bi bilo bolje da su nam pokazali neki mali pokus.• Još ovakvih korisnih predavanja u budućnosti.• Malo je prevruće i preveliko sunce. Nismo vidjeli pr-ezentaciju na plazmi.• Prezentacija na TV-u nije se dobro vidjela.• Ne posustajte.• Možda više praktičnog rada.• Više prakse i više rada.• Klima i nešto osvježavajuće.• Sve je bilo super, samo mi je žao sto nismo dobro vidjeli slike.• Klima i nismo dobro vidjeli umjetnost bakterija.• Dobri ste i ovako.• Mali ekran za prezentaciju i smanjena vidljivost zbog sunca.• Nastavite ovako kao danas.

PETAK, 8. 4. 2011. – Trg Kralja Tomislava

Antoinette Kaić-Rak, dr. med., Svjetska zdravstvena orga-nizacija u Hrvatskoj

Sedam ciljeva WHO strategije:

1. promicati nacionalnu koordinaciju2. jačati praćenje rezistencije na antibiotike3. promicati racionalnu uporabu antibiotika, uključujući i praćenje potrošnje antibiotika 4. unaprijediti kontrolu infekcija i nadzor nad korištenjem antibiotika u zdravstvenim ustanovama 5. promovirati praćenje, prevenciju i kontrolu nad mik-robnom rezistencijom u lancu proizvodnje hrane6. promovirati istraživački rad i inovacije s ciljem pronalaženja novih antibiotika7. podizanje svijesti u javnosti o primjeni antibiotika i riziku pojave otpornosti na antimikrobne lijekove.

Poboljšati kontrolu infekcija i upravljanje korištenjem antibiotika u zdravstvenim ustanovama

• potrebno je razviti i provoditi nacionalne smjernice o prevenciji i suzbijanju infekcija • potrebno je ustanoviti multidisciplinarno bolničko pov-jerenstvo radi poboljšanja praćenja bolničkih infekcija i vodiča o antibiotskoj terapiji ili profilaksi• za mnoge intervencije profilaksa može biti samo 24 sata• potrebno je uključiti privatni i javni sektor• promicanje higijene ruku i pridržavanja uputa o korištenju lijekova.

Promicanje praćenja, prevencije i suzbijanja rezisten-cije na antibiotike u prehrambenom lancu

• antibiotike kod životinja koristiti samo kada to veteri-nari propišu• eliminirati korištenje antibiotika za poticanje rasta• kritično važne antibiotike za upotrebu u humanoj medi-cini koristiti kod životinja samo kada za to postoji oprav-danje • poboljšati zdravlje životinja kroz prevenciju bolesti, cije-

HUHIV

52 53

INFO BILTEN 2011.

52 53

pljenje, higijenu, bio-sigurnosne mjere • praćenje korištenja antibiotika u životinjskoj hrani• integrirano (životinje, ljudi) praćenje odabranih bak-terija koje se prenose hranom• povećati u javnosti svjesnost o antimikrobnoj rezisten-ciji s perspektive zdravstvene ispravnosti hrane.

Svi trebaju biti uključeni - komunikacijska strategija SZO/Europa

• liječnici profesionalci, farmaceuti, veterinari koji prop-isuju prave antibiotike u pravu svrhu, ispravne doze i u pravo vrijeme• javnost bolje upoznati s antibioticima, kada ih koristiti, kada ne• veterinari i poljoprivrednici, i razumno korištenje anti-

biotika• farmaceutska industrija treba razvijati nove lijekove• tvorci strategija razviti i provoditi nacionalne akcijske planove.

ZAKLJUČCI

• Rezistencija na antibiotike postaje javnozdravstveno iz-vanredno stanje još uvijek nepoznatih razmjera.• Sve zemlje članice europske regije SZO-a (53) trebale bi postupno provoditi regionalni sveobuhvatni akcijski plan.• Svjetski dan zdravlja i Europski dani svjesnosti o antibi-oticima odlična su prilika za povećanje svijesti o potrebi za AKCIJOM.

HUHIV

54 55

INFO BILTEN 2011.

54 55

Kampanje kao poluga mijenjanja ponašanja

AUTOR Latica Mirjanić, mag. psih.

Informiranje javnosti o bolesti i prevencija putem masovnih medija označava jedan od najčešćih jav-nozdravstvenih djelovanja u svim zemljama. Osim kampanja, uvedeni su i različiti bihevioralni programi za skupine pod povećanim rizikom. Cilj svih tih ak-tivnosti je uvjeravanje u odaslane informacije (per-suazija) te u konačnici promjena ponašanja.

KAKAV UČINAK IMAJU PORUKE ZASTRAŠIVANJA?

Zastrašivanje u persuaziji odnosi se na naglašavanje pogubnih fizičkih, socijalnih, psiholoških i emocionalnih posljedica u slučaju nepoštivanja poruke komunikacije. Zajednička karakteristika takvih poruka je izazivanje straha. No problem je u tome što prijetnja ne mora sistematično izazivati željeni emocionalni odgovor, zbog čega se niti ne može očekivati ujednačeni bihevioralni odgovor.

Pitanje je je li šokiranje javnosti učinkovita metoda odašiljanja preventivnih poruka u borbi protiv AIDS-a? Izazivanje straha kod ljudi može usmjeriti osobno funk-cioniranje na smanjivanje straha, koje u sebi ne mora sadržavati promjenu ponašanja u željenom smjeru. Sman-jenje straha može se dogoditi uslijed procjene niskog os-obnog rizika od predstavljenje prijetnje.

POSTOJI MNOgO ČIMBENIKA KOJI UTJEČU NA CILJ KOMUNIKACIJE

Osim naglašavanja rizika, kampanja će biti uspješna samo u slučaju davanja prijedloga kako razriješiti nastalu emo-cionalnu reakciju ili kako izbjegavati prijetnju navedenu u kampanji. U slučaju kampanja vezanih uz borbu protiv AIDS-a ta informacija bi bila upućivanje na testiranje (pri-jetnja je kasno saznavanje dijagnoze) ili pravilno korištenje kondoma u spolnim odnosima (prijetnja je rizik prijenosa infekcije). Ako kampanja ne sadrži ove informacije, prika-zana prijetnja će osobu navesti na poricanje rizika, čime se kontrolira emocionalna reakcija izazvana prijetnjom (strah).

Također se ne smije zanemariti utjecaj same poruke koja se šalje. U pravilu, što je veća razlika između ponašanja os-obe i ponašanja koje zagovara kampanja, to će motivacija usvajanja tog novog ponašanja biti manja. Recimo, teže je spolno aktivnu populaciju nagovoriti da apstiniraju, nego da koriste kondome.

Korištenje HIV-pozitivnih osoba u kampanjama promi-canja zaštite reproduktivnog zdravlja nije se uvijek poka-zala kao učinkovita metoda. Takva komunikacija može povećati osjećaje osobne ranjivosti do te mjere da osoba pokrene procese kojima će kontrolirati strah (poput pori-canja vlastitog rizika za HIV-infekciju). Na taj način neće biti pokrenuti željeni procesi kontrole prijetnje (poput usvajanja navike prakticiranja sigurnog seksa). No, takva

kampanja povoljna je za smanjivanje diskriminirajućih stavova prema osobama koje žive s HIV-om.

Okvir persuazije mora se odnositi na procjenu osobnog rizika

Većina ljudi se boji bolesti, no to ne znači da ujedno misle kako postoji osobni rizik da oni obole od te bolesti. Budući da ljudi u procjenama rizika zaraze HIV-om os-obni rizk procjenjuju manjim od rizika drugih ljudi, kam-panje bi trebale izazvati percepciju osobnog rizika kako bi persuazija uspjela. U osnovi to znači promjenu percepcije da se AIDS događa drugima.

UČINKOVITA KAMPANJA

Najučinkovitija kampanja s promjenama u ponašanju šest tjedana nakon kampanje sadrži kombinaciju velikog naglaska na prijetnju i visoke procjene osobnog rizika te veliku efikasnost odgovora na prijetnju (naglašavanje onog što se može poduzeti kao sigurnu metodu otklan-janja prijetnje). Prijetnje koje nisu sadržavale učinkovite mehanizme njihovog uklanjanja stvorile su kod ljudi su-protan efekt od očekivanog.

LITERATURA

Devos-Combi, L. i Salovey, P. (2002). Applying Strategis to Alter HIV-Relevant Thoughts and Behavior. Review of General Psychology, 6, 3, 287-304.

HUHIV

56 57

INFO BILTEN 2011.

56 57

Iglomanija

• Ovaj članak dio je teksta doktorske disertacije Utjecaj politike sman-jenja šteta zlouporabe droga na promjenu zdravstvenog ponašanja intravenskih korisnika droga koju je autor obranio na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu 2011. godine. Disertacija je temeljena na desetogodišnjem provođenju Harm Reduction programa Hrvatskoga Crvenog križa. Sažetak disertacije:

“Istraživanjem su obuhvaćeni aktivni intravenski korisnici droga (ovis-nici) s područja grada Zagreba i grada Zadra. Na uzorku od 300 ispi-tanika, aktivnih intravenskih korisnika droga, ispitane su i utvrđene socijalne determinante i odnos prema bolesti ovisnosti. Istraživanjem je utvrđeno da programi smanjenja šteta zlouporabe droga imaju utjecaj na promjenu zdravstvenog ponašanja aktivnih i. v. korisnika droga koje se iskazuje kao smanjenje učestalosti dijeljenja pribora za in-jiciranje droga, veća učestalost testiranja na hepatitis C, hepatitis B i HIV, te povećanom motivacijom razmišljanja o liječenju bolesti ovisnosti i zapošljavanju. Utvrđeno je i da intravenski ovisnici u Hrvatskoj često zamjensku terapiju uzimaju i. v. putem, a pri tome razvijaju ovisnost o intravenskom uzimanju supstanci – “iglomaniju”. Ispitanici su svoju bolest ovisnosti o drogama doživljavali i kao bolest uvjetovanu osobnim izborom načina (stila) života.”

Iglomanija je izraz kojim se opisuje potreba i. v. korisnika droga (ovisnika) za uzimanjem psihoaktivnih supstanci intravenskim injiciranjem.

Analiza rezultata istraživanja ukupnog uzorka ispitanika, s obzirom na navike intravenskog korištenja sredstava ovisnosti, pokazuje da većina ispitanika (68,3%) smatra da su ovisni i o intravenskom načinu uzimanja psihoak-tivnih sredstava, osim ovisnosti koju su razvili prema sredstvu; 14,3% izjavljuje da ne znaju jesu li ovisni i o načinu uzimanja, a 17,3% izjavljuje da nisu ovisni o intra-venskom injiciranju supstance. Kao glavni razlog zašto drogu uzimaju i. v. injiciranjem, 73,3% ispitanika navodi zadovoljstvo (užitak), a manji dio to čini zbog maksimal-nog iskorištavanja količine droge (19,3%) ili zbog osjećaja “krize” (7,3%). Velika većina ispitanika (84,7%) navodi da supstitucijsku metadonsku terapiju uzima intravenozno; 40,7% ispitanika to čini često ili redovito. Nasuprot tome, buprenorfinsku supstitucijsku terapiju čak 81,7% ispitani-ka nikada ne uzima intravenski.

Tablica 1. Karakteristike uzorka s obzirom na navike intravenoznog korištenja sredstava

AUTOR dr. sc. Siniša Zovko, dr. med.

HUHIV

58 59

INFO BILTEN 2011.

58 59

SL. 1. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA OVIS-NOSTI O I. V. NAČINU UZIMANJA SUPSTANCE

SL. 2. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA OVISNOSTI O I. V. NAČINU UZIMANJA SUPSTANCE I MJESTO ISTRAŽIVANJA

SL. 3. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V. UZIMANJE SUPSTANCE - METADON

SL. 4. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V. UZIMANJE SUPSTANCE – METADON I MJESTO ISTRAŽIVANJA

SL. 5. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V. UZIMANJE SUPSTANCE – BUPRENORFIN

SL. 6. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V. UZIMANJE SUPSTANCE – BUPRENORFIN I MJESTO ISTRAŽIVANJA

Ovi rezultati potvrđuju hipotezu istraživanja da i. v. ovisnici u Hrvatskoj vrlo često uzimaju supstitucijsku terapiju intravenskim putem, te da razvijaju i ovisnost o intravenskom uzimanju supstance – iglomaniju. Iako se intravensko uzimanje droga tradicionalno veže uz bolest ovisnosti (posebice opijatne, heroinske), rađeno je malo istraživanja s ciljem razumijevanja problematike intra-venske ovisnosti. Jean Paul Grund analizira intravensko uzimanje droge u kontekstu subkulture korisnika droga; Barnard M. A. istražuje dijeljenje pribora za injiciranje droga u odnosu rizičnosti zaraze HIV-om; Battjes i Pickins komentiraju dijeljenje pribora za injiciranje iz nacionalne i međunarodne perspektive.

Dubinskim intervjuima provedenim među ispitanicima ovog istraživanja dobili su se kvalitativni podatci o in-travenskom uzimanju droga. Kao glavni razlog intraven-skog uzimanja droga ispitanici većinom navode razlog “postizanja vrhunskog osjećaja zadovoljstva” (koje se u ovisničkom slengu naziva “flash”). Ispitanici na početku konzumiraju heroin ušmrkavanjem. Dio njih nakon toga puši heroin (u praksi heroin se stavlja na aluminijsku fo-liju, koja se s donje strane zagrijava upaljačem ili svijećom; korisnici udišu dim sagorjelog heroina izravno udisanjem kroz nos, ili putem plastičnih cjevčica koje stave u nos-nicu). U Hrvatskoj ovisnici takav način konzumiranja heroina nazivaju “folijanjem” ili “čejsanjem”. Ovisnici ug-lavnom ne preferiraju takav način korištenja heroina jer smatraju da takvim načinom gube veliku količinu droge, koja izgara i koju onda ne stignu konzumirati. Intravens-kim injiciranjem smatraju da koriste maksimalnu količinu droge, a ujedno postižu i maksimalni osjećaj zadovoljstva i euforije. Više ispitanika izjavilo je: “Jednom kada počneš koristiti iglu i špricu, to je to. Nema boljeg. Nikada.”

Posebnost heroinskih ovisnika u Hrvatskoj je i injiciranje supstitucijske terapije. Budući da se terapija dijeli u ob-liku tableta, zanimljiv je način pripreme istih za injiciranje. Metadonske tablete se konzumiraju na dva načina. Tzv. jednostavan način pripreme, koji slovi među ovisnicima kao “loš” i “bezvezan”, znači da se tablete smrve u prah, koji se otapa u vodi (neki puta blago zagrijanoj), te se tak-va otopina navlači preko filtera (smotuljak vate, filter od cigarete) u štrcaljku i injicira. U Hrvatskoj tako priprem-ljen metadon ovisnici nazivaju “krečom”,. Prema takvom načinu injiciranja vlada prijezir, jer on često izaziva vrlo bolne apscese na mjestima injiciranja, tromboze, duboke flebitise. Unatoč tomu, takav način korištenja metadona je prisutan i događa se u situacijama krize ovisnika ili stan-jima svijesti kojima dominira kompulzivna potreba za uzi-manjem supstance. “Ispravan” način pripreme metadona radi se na način da se smrvljene tablete (mrve se žlicom, čekićem, tarionikom s batićem) otapaju u 70-postotnom medicinskom alkoholu. Za kvalitetno otapanje potrebno je najmanje 30 minuta, a ponekad se tablete ostavljaju u otopini i do dva sata, ili preko noći. Nakon toga, površina alkoholne otopine se zapali ili se posuda u kojoj se otopi-na nalazi zagrijava na izvoru topline. U posudi ostaje gus-

ta smjesa uljane strukture koja se preko “filtera” navlači u štrcaljku i injicira. Za takav način korištenja metadona uvijek se koriste štrcaljke zapremine 2 ml ili 5 ml, a nikada inzulinske štrcaljke koje inače predstavljaju standardnu štrcaljku za ubrizgavanje heroina.

Buprenorfin se, što je pokazalo i istraživanje, rjeđe injicira. Može se pripremati kao i metadonske tablete, a ponekad se otapa i u fiziološkoj otopini, te injicira. Kada se govori o zlouporabi buprenorfina, on se najčešće zloupotrebljava na način da se smrvljene tablete ušmrkavaju u nosnice. Takav način zlouporabe, po iskazima ispitanika, vrlo je čest u zatvorima.

Tijekom terapeutskog procesa liječenja bolesti ovisnosti apstinencija od glavnog sredstva ovisnosti je osnovni standard ispravnog liječenja. Apstinencija podrazumijeva i prestanak uzimanja sredstva zlouporabe intravenskim putem. Budući da većina heroinskih ovisnika heroin uz-ima intravenskim putem, i da pri tome razvijaju snažan oblik ovisnosti i o intravenskom načinu uzimanja sredst-va zlouporabe, tijekom liječenja uvijek se mora posvetiti iznimna pozornost i ovisnosti pacijenta o intravenskom korištenju droga, iglomaniji. Bez rješavanja problema ig-lomanije povećava se rizik od zlouporabe supstitucijske terapije. Ispitanici u ovom istraživanju nisu mogli definirati pravi razlog nastavljanja korištenja supstitucijske terapije intravenskim putem, te se može pretpostaviti da je i to ekspresija kompulzivnog ponašanja karakterističnog za ličnost ovisnika.

SL. 5. IgLOMANIJA – NEKROTIZIRAJUĆI UPALNI PROCESI DORZUMA STOPALA. POSLJEDICA UBRIZ-gAVANJA METADONA

HUHIV

60 61

INFO BILTEN 2011.

60 61

SL. 6. IgLOMANIJA – LOKALNI UPALNI PROCES. POSLJEDICA UBRIZgAVANJA METADONA, UZ PRISUTAN EDEM ŠAKE

SL. 7. IgLOMANIJA – OŽILJCI POTKOLJENICE. POSLJEDICA INJICIRANJA METADONA

SL. 8. IgLOMANIJA – PODLAKTICE OSOBE KOJA INTRAVENSKI KORISTI DROgE. EDEM PODLAKTICA I NESTANAK VENA NA PODLAKTICAMA

SL. 9. IgLOMANIJA – NEKROTIZIRAJUĆI UPALNI PROCESI DORZUMA STOPALA. POSLJEDICA UBRIZ-gAVANJA METADONA

SL. 10. IgLOMANIJA – OŽILJCI I APSCESI POT-KOLJENICE. POSLJEDICA INJICIRANJA METADONA

Roche d.o.o

Banjavčićeva 22, 1000 Zagreb - HR

tel. +385 1 4722 333, fax. + 385 1 4722 300

HUHIV

62 63

INFO BILTEN 2011.

62 63

Izvještaj: domovi zdravlja

Kampanja “Prekriži hepatitis B, prekriži hepatitis C”PROMOCIJA TESTIRANJA NA VIRUSNE HEPATITISE U DOMOVIMA ZDRAVLJA

AUTOR Latica Mirjanić, mag. psih.

ZAHVALE:Ovim putem bismo se željeli zahvaliti sponzorima kampanje:• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske• Privredna banka Zagreb• Johnson & Johnson

Ljubazne zahvale B1 plakatima.Zahvale Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” na podršci u ovoj kampanji.Zahvale domovima zdravlja u Gradu Zagrebu.

UKLJUČENE INSTITUCIJE

U svrhu poticanja na odlazak na testiranje, u suradnji sa Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Gradskim ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi pokrenuli smo kampanju po domovima zdravlja diljem Republike Hrvatske.

ZAŠTO KAMPANJA?

Hepatitis je danas u svijetu jedan od vodećih javnozdravst-venih problema. Prije svega, govorimo o problemu ve-likog broja infekcija i činjenici da se infekcija hepatitisom događa mnogo lakše nego što je to slučaj kod niza drugih virusa. Osim toga, problem je i taj što velik broj osoba nije svjestan da živi s tim virusom dok bolest ne dođe u naprednu fazu i sve su posljedice puno teže, a samim time je i liječenje puno kompliciranije. Još uvijek je slabo poznata činjenica da svaka dvanaesta osoba u svijetu živi s kroničnim oblikom hepatitisa B ili C. Ako govorimo o jednom školskom razredu djece, lako je zaključiti da to znači u prosjeku troje djece u svakom razredu. Procjena za Hrvatsku govori da oko 1,7% populacije živi samo s jednim od virusa – hepatitisom C, što čini gotovo 75 000 ljudi. Poznavajući putove transmisije hepatitisa, te s obzirom da je riječ samo o hepatitisu C, lako je zaključiti koliko je stanje alarmantno.

U Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoje epidemiološki podaci o virusnim hepatitisima, a svijest o potrebi testi-ranja još je uvijek jako niska. I ova se bolest, kao i mnoge druge, zbog stigmatizirajućeg pristupa koji ih veže samo uz određene subpopulacije u društvu, pripisuje određenom opisu ljudi. Mnogi ljudi koji se ne svrstavaju u te subpopulacije, ne smatraju se ugroženima te su zbog same te činjenice izloženiji mogućnosti infekcije. Od ve-like je važnosti skrenuti pozornost na mogući rizik – bilo aktualni ili prošli, te na taj način prevenirati mogućnost infekcije. Cilj cijele kampanje je potaknuti na preispiti-vanje vlastitih stavova i zdravlja, a ne stigmatizirati druge.

KAKO SE KAMPAJA PROVODILA?

Na 1100 oglasnih mjesta u cijeloj Republici Hrvatskoj u domovima zdravlja izvješen je plakat Jeste li se ikada tes-tirali na hepatitis B ili hepatitis C u razdoblju 1. lipnja do 11. rujna 2011. godine.

Kako bismo utvrdili poticajniji kanal komunikacije za građane, u Gradu Zagrebu se provodila pojačana kam-panja.

Ona se sastojala u kampanji u javnom gradskom prijevo-zu povodom Svjetskog dana hepatitisa 28. srpnja 2011. godine. Kampanju su mogli popratiti građani u razdoblju od 17. do 31. srpnja 2011. godine.

U razdoblju od 1. rujna do 31. listopada 2011. građani Grada Zagreba mogli su osobno popuniti anketu u kojoj su bili navedeni rizici od zaraze. Isti rizici navedeni su i na plakatu. Domovi zdravlja u koje su ankete distribuirane izabrani su slučajnim odabirom po teritorijalnoj podi-jeljenosti domova zdravlja u Zagrebu (istok, zapad i cen-tar). Na taj način osigurana je procjena osobnog rizika od zaraze hepatitisom, što plakat sam po sebi ne jamči.

GRAD ZAGREB

DOMOVI ZDRAVLJA

ZAPAD

CENTAR

ISTOK

REZULTATI I KOMENTARI

Ukupno je sudjelovalo 116 osoba. U Tablici 1. mogu se vidjeti deskriptivni podaci osoba koje su ispunile anketu. Sudionici su većinom žene, osobe srednje stručne spreme i zaposlene osobe u Zagrebu. Medijan dobi (34) sugerira da su procjenu vlastitog rizika infekcije virusnim hepatiti-sima ispunile osobe dobne skupine koja se inače povezuje s asimptomatskom fazom bolesti.

HUHIV

64 65

INFO BILTEN 2011.

64 65

Tablica 1.: Deskriptivni podaci

Tablica 2.: Rizici infekcije hepatitisom

Što se samih rizika tiče (Tablica 2.), u skladu sa nastojan-jima nismo zahvatili najbrojniju skupinu osoba koje žive s kroničnim hepatitisom C (intravenski ovisnici droga.). Također ovim uzorkom nisu zahvaćene osobe koje su im-ale transplantaciju organa i dijalizu bubrega (vjerojatno zbog dobne skupine) te je rizik procijenila samo jedna os-

oba s hemofilijom. Najčešći rizici koje su osobe navele su operativni zahvat prije 1993. godine (20,7%), transfuzija (17,2%), kontakt s tuđom krvi (10,3%), nezaštićeni spolni odnos sa slučajnim partnerom (7%) i dijeljenje oštrih higi-jenskih predmeta (6%)

Tablica 3.: Odlazak na testiranje i edukacija

Od dosadašnjih odlazaka na testiranje, najučestalije je testiranje na hepatitis B (20,9%), dok se na testiranje na HIV i hepatitis C građani podjednako odlučuju. 34,5%

građana je cijepljeno, a manje od trećine njih je imalo neku dodatnu edukaciju o virusnim hepatitisima, izuzev informacija koje su čuli u školi.

HUHIV

66 67

INFO BILTEN 2011.

66 67

Binomijalni test računa razlikuje li se udio dobiven u uzorku od očekivanog. Udio za svaku pojedinu kategoriju računa se:

Proporcija = Nkategorije/Nukupni

Očekivana proporcija (P0) za varijable bila je 0,5, odnosno pretpostavila se podjednaka zastupljenost obje kategorije u uzorku. Značajnost je izračunata preko z-vrijednosti.

U uzorku se pojavljuje podjednak broj osoba s obzirom na dvije činjenice. Prva je jesu li ikada bili na operativnom

zahvatu, a druga jesu li imali nezaštićeni spolni odnos u posljednjih 6 mjeseci (stalna veza). Broj osoba sa svim os-talim rizicima je u značajno manjoj proporciji prisutan u ovom uzorku. Kako je riječ o manjem dijelu populacije, moguće je još uvijek govoriti o skupinama pod povećanim rizikom, promatramo li stanovnike Grada Zagreba koji su u trenutku provedbe kampanje koristili usluge domova zdravlja.

http://stattrek.com/lesson1/formulas.aspx; One-sample z-test for

proportions: z-score = z = (p - P0) / sqrt( p * q / n )

Korelacije među varijablama prikazane su pomoću φ – koeficijenta, koji se izračunava na sljedeći način:

Tablica 4.: Binomijalni test Tablica 5.: Povezanost između varijabli uzetih u analizu (φ – koeficijent)

U Tablici 5. od prikazanih korelacija, dodatna edukacija o virusnim hepatitisima, od čega se izuzima ona edukacija koja se stiče u školi, povezana je sa testiranjem na HIV, hepatitis C, hepatitis B i sa cijepljenjem protiv hepatitisa B. Cijepljenje se povezuje sa sva tri testiranja te se testi-ranja također međusobno povezuju.

Dodatno se testiranje na hepatitis B povezuje s kontaktom s tuđom krvi, a testiranje na HIV i hepatitis C s odlaskom na operativni zahvat. Transfuzija se također povezuje s operativnim zahvatom.

Što se još rizika tiče, dodatna edukacija se povezuje s nezaštićenim spolnim odnosom u posljednjih šest mjese-ci. Kontakt s tuđom krvi se povezuje s dijeljenjem oštrih higijenskih predmeta, a to dijeljenje je povezano s odno-som sa slučajnim partnerom.

Odnos sa slučajnim partnerom se povezuje s nezaštićenim spolnim odnosom u posljednjih šest mjeseci, a takav od-nos se dodatno povezuje s tetoviranjem ili piercingom.

φ2 = χ2/N

HUHIV

68 69

INFO BILTEN 2011.

68 69

Oni koji su imali edukaciju češće se odlučuju na testiranje na HIV (sa 6% bez edukacije na 24,2% s edukacijom).

Također, oni koji su imali edukaciju češće se odlučuju na testiranje na hepatitis B, s time da je velika razlika od 11% onih koji su testirani neovisno o edukaciji i 45% onih kod kojih se testiranje povezuje s dodatnom edukacijom. Isto vrijedi i za hepatitis C (s 3,7% na 30,3% veći udio onih koji su bili na testiranju, ovisno o tome jesu li imali dodatnu edukaciju). Još uvijek, 80-ak % uzorka nije se testiralo niti na jedan od virusa.

Od onih koji su se cijepili protiv hepatitisa B, veći je udio

onih koji su bili na testiranju te se cijepljenje dodatno pojačava s edukacijom. Zbog ne odlaska na testiranje na hepatitis B, 55,6% osoba se nije cijepilo, a dodatni izostanak edukacije pojačava ovaj postotak na 84,9%. Dodatna edu-kacija o virusnim hepatitisima samostalno pogoduje većem cijepljenju (66,7% u odnosu na 21,7% bez edukacije).

Oni koji su se dodatno educirali, uglavnom nisu prak-ticirali nezaštićene spolne odnose (75,8%). No, podjednak udio zaštićenih i nezaštićenih odnosa kod onih koji nisu imali dodatnu edukaciju ne može se u potpunosti inter-pretirati, jer nemamo podatak o stalnoj vezi, koja je jedan od glavnih faktora nezaštićenih spolnih odnosa.

DODATNA EDUKACIJA O VIRUSNIM HEPATITISIMA

TESTIRANJE

Oni koji su se testirali na HIV, češće se testiraju i na hepa-titis B (29,2% u odnosu na 6,6%). 93,4% onih koji se nisu testirali na HIV, nisu testirani ni na hepatitis B.

Od onih koji su se testirali na HIV, veći je broj njih koji su testirani i na hepatitis C (61,5% u odnosu na 4,9%). Zan-imljivo, 95,1% uzorka se nije testiralo niti na HIV, niti na hepatitis C.

Naravno, testiranje na hepatitis B povećava šansu da je os-oba testirana i na hepatitis C (69,2% u odnosu na 14,7%). No, manji je postotak onih koji nisu testirani niti na jedan od virusa (85,3%) u odnosu na HIV testiranja.

Od onih koji su testirani na hepatitis B, više od pola ih se cijepilo (51,3%), no većina uzorka nije učinila niti jedno niti drugo (94,7%). Sličnu povezanost pokazuje i testiran-je na hepatitis C i cijepljenje protiv hepatitisa B.

RIZICI I TESTIRANJE

Što se rizika tiče, oni koji su bili u kontaktu s tuđom krvlju se češće testiraju na hepatitis B (25,0% u odnosu na 6,6%). Oni koji su bili u kontaktu s tuđom krvi, vjerojatnije su i cijepljeni protiv hepatitisa B (20% u odnosu na 5,3%), no većina ih nije imala niti rizik, niti je cijepljena (94,7%).

Od onih koji su bili na operativnom zahvatu, veći je udio onih koji su testirani na hepatitis C (84,6% u odnosu na 46,1%). No, operacija prije 1993. godine se ne povezuje sa testiranjem na hepatitis C. Također se za one koji su bili na operativnom zahvatu povećava udio HIV-testiranja (92,3% u odnosu na 45,6%).

HUHIV

70 71

INFO BILTEN 2011.

70 71

RIZICI

Dijeljenje oštrih higijenskih predmeta (uključujući i četkicu za zube) i kontakt s tuđom krvi dovodi se u vezu na način da većina osoba nije imala jedan od ova dva riz-ika. Slično vrijedi za dijeljenje oštrih higijenskih predmeta i odnos sa slučajnim partnerom.

Nezaštićeni spolni odnos u posljednjih šest mjeseci pov-ezuje se s tetovažom ili piercingom (22,9% u odnosu na 7,4%).

Također, odnos sa slučajnim partnerom češći je kod osoba koje se tetoviraju ili imaju piercing (iako je njihov broj u ovom uzorku mali). Osim toga, od onih koji su imali nezaštićeni spolni odnos u posljednjih šest mjeseci (41,2%), njih 17% je taj odnos imalo sa slučajnim part-nerom. No, 63,2% osoba nije bilo u ovakvom riziku te je ukupno gledajući 7% njih imalo odnos sa slučajnim part-nerom.

Od onih koji su bili na operativnom zahvatu, 27,1% je pri-mio transfuziju, a 40,7% je tu operaciju imalo prije 1993. godine.

PREPORUKE

Potrebno je pojačati kampanju na testiranja na virusne hepatitise s posebnim naglaskom na rizike prijenosa vi-rusa, pogotovo operacija prije 1993. godine, transfuzija, kontakt s tuđom krvi te nezaštićeni odnosi sa slučajnim partnerom. Bilo bi korisno da te kampanje budu sustavne. Dodatni prijedlog je naglasiti jedan od rizika u svakoj go-dini kampanje i pritom uputiti osobe da se jave civilnom sektoru ili zdravstvenim institucijama po dodatne infor-macije. Takvo informiranje može biti dodatni oblik edu-kacije, koje potiču odlazak na testiranje. Ključni cilj kam-panje je osobu zainteresirati za dodatno informiranje.

Kako se operacija prije 1993. godine ne povezuje s odlaskom na testiranje na hepatitis C, dodatni prijedlog je da takva kampanja bude fokus iduće godine, s naglaskom na okolnosti operacija koje su mogle biti rizične, jer će puna informacija vjerojatnije zainteresirati osobu za do-datno informiranje.

Kako se virusni hepatitisi mogu prenijeti unutar obitelji ili suživotu, dodatni prijedlog je usmjeriti kampanju ne samo na osobu nego naglasiti najbližu okolinu kao sub-

jekt mogućeg rizika. Ako osoba sama svoj rizik procjen-juje nisko, možda će s većom lakoćom procjenjivati rizik bliske osobe i potaknuti razgovor o odlasku na testiranje.

Potrebne su sustavne edukacije populacije o virusnim hepatitisima jer se povezuju s odlaskom na testiranje ne samo hepatitisa B i C nego i s testiranjem na HIV. Možda bi bilo korisno uz sadašnju ponudu besplatnog i anonim-nog testiranja na HIV uvesti takvo sustavno testiranje i za virusne hepatitise. Posebna kampanja mogla bi se usmjer-iti na spolno aktivno stanovništvo, s jakim naglaskom na asimptomatski karakter ovih infekcija.

Prema posljednjim podacima za HIV, 30%-40% osoba koje su na liječenju dolaze preko centara za besplatno i

anonimno testiranje. Potrebno je učiniti više kako bi se pacijenti otkrivali još u asimptomatskim fazama.

Treba naglasiti kako ovaj uzorak nije obuhvatio niti jed-nog ovisnika opojnih droga, no u Republici Hrvatskoj za aktivne ovisnike već postoje programi smanjenja štete koji su povod za testiranje na hepatitis C, uključujući i vanjske programe pomoću kojih se ova skupina pod povećanim rizikom testira.

Veliki nedostatak ovih podataka je što nisu obuhvaćene osobe koje su bile na transplantaciji ili dijalizi. Prijedlog je dodatno istraživanje odlaska na testiranje onih koji su bili u riziku.

HUHIV

72 73

INFO BILTEN 2011.

72 73

Otvoreno Savjetovalište Udruge HUHIV

AUTOR Tomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

S oduševljenjem vas obavještavamo da je dana 4. 10. 2011. i službeno otvoreno Savjetovalište za virusne hepatitise pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, Mirogojska 8.

Kao što znate, HUHIV je uvijek puno ulagao u programe i projekte prevencije spolno i krvlju prevosivih bolesti među općom, ali i rizičnom populacijom, te u edukaciju. No, naš glavni fokus djelovanja je na brizi za oboljele.

Svrha ovoga Savjetovališta je prije svega briga za oboljele. Za bolju prilagodbu na bolest te za poboljšanje kvalitete života nužno je osigurati sveobuhvatnu skrb te interdisci-plinaran pristup liječenju. Bitna je sinergija zdravstvenog osoblja i zaposlenika Savjetovališta, u ovom slučaju psi-hologa i socijalnog radnika, kako bi se pomoglo ljudima i kako bi oni na jednom mjestu dobili cjelokupnu skrb te adekvatno liječenje. U nas često nije dostupna psihoso-cijalna podrška u radu s oboljelim osobama, ali iskustva zemalja s višegodišnjom praksom interdisciplinarnosti ukazuju na njenu važnost.

Holistički pristup postiže se interdisciplinarnim radom, u ovom slučaju suradnjom Savjetovališta za virusne hepa-titise i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, čime je pogođenim osobama, uz zdravstvenu skrb, omogućena i psihosocijalna podrška. Na taj ćemo način utjecati na povećanje kvalitete života naših korisnika.

Radom Savjetovališta utjecat ćemo na povećanje kvalitete života osoba pogođenih krvlju prenosivim infekcijama, kojima će psihosocijalna podrška biti osigurana kroz sve faze bolesti.

Ovim se putem također želimo zahvaliti onima bez čije pomoći ne bismo i uspjeli, a to su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, ali i svima vama koji ste na bilo koji način sud-jelovali i pomogli u realizaciji naših programa i projekata.Kako zbog ranije dogovorenih obveza nitko iz Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi nije mogao prisustvovati, dajemo vam jedan mali dio njihovog službenog dopisa koji je upućen prilikom samog otvorenja Savjetovališta.“…Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi cijeni napore koje Vaša udruga ulaže na području borbe protiv HIV-a i virusnih hepatitisa te na području psihosocijalne podrške zaraženim i oboljelim osobama te daje podršku otvoren-ju navedenog Savjetovališta čije će djelovanje dodatno doprinijeti boljem informiranju o navedenim bolestima kao i borbi protiv infekcija HIV-om i virusnim hepatiti-sima općenito.Želimo Vam puno uspjeha u budućem radu.

U potpisu, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i so-cijalne skrbi;Mr. Darko Milinović, dr. med.”

I na samom kraju, službeni dio otvorenja Savjetovališta za virusne hepatitise pripao je voditeljici Referentnog cen-tara za liječenje i dijagnostiku virusnih hepatitisa, prof. dr. sc. Adriani Vince, koja je HUHIV-u i Savjetovalištu poželjela daljnji uspjeh u radu.

Djelatnici HUHIV-a zahvaljuju se od srca još jednom svi-ma vama koji ste na bilo koji način sudjelovali u pripremi i realizaciji ovog, za nas, velikog projekta.

HUHIV

74 75

INFO BILTEN 2011.

74 75

Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hep-atitisa (HUHIV) i Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) pokrenule su, uz odobrenje i financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, tečaj trajne izo-brazbe pod nazivom Kronične zarazne bolest - HIV i vi-rusni hepatitisi. Tečaj je namijenjen socijalnim radnicima i ostalim djelatnicima koji rade u ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama te centrima za socijalnu skrb.

Česti slučajevi kršenja ljudskih prava, nemogućnost osiguranja smještaja izvan vlastite obitelji, ako se zna za serostatus osobe oboljele od HIV-infekcije, kršenje prava na povjerljivost podataka te drugi problemi s kojima se unutar socijalne skrbi susreću osobe oboljele od HIV-a i virusnih hepatitisa, ukazuju na nedovoljnu razinu znanja službenih osoba o ovoj problematici. Ta činjenica, kao i nedostatak jasnih smjernica o postupanju službenih os-oba u radu s osobama s HIV-om i virusnim hepatitisom, nedostatak specifične edukacije te brojne kontradiktorne informacije dostupne putem interneta te drugih medija pridonose stvaranju i održivosti pogrešnih stavova.

Stoga smo došli do zaključka kako bi socijalnim radnici-ma i ostalim djelatnicima zaposlenima u sustavu socijalne skrbi, kao i socijalnim radnicima koji rade u zdravstvu, trebalo omogućiti poboljšanje razine znanja o HIV-u i drugim kroničnim zaraznim bolestima te davanje napu-taka u radu s ovom kategorijom korisnika u svrhu sman-jenja ili uklanjanja postojećih predrasuda, mijenjanja pogrešnih stavova te zaštite prava naših korisnika.

Prva jednodnevna radionica, namijenjena polaznicima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, održana je u prosincu 2011. godine u Zagrebu u prostoru Doma za stare i nemoćne osobe Pešćenica.

Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu (Zaraza HIV-om), a potom su sli-jedili Anka Szabo, bacc. med. tech., glavna sestra Zavoda za infekcije imunokomprimitiranih bolesnika pri KIB (Standardne mjere zaštite /HIV i virusni hepatitisi/ i njega HIV-bolesnika), Kristina Duvančić, dipl. soc. radnica iz KIB (Psihosocijalni rad s osobama pogođenima kroničnim zaraznim bolestima), prof. dr. sc. Adriana Vince, voditelji-ca Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virus-nih hepatitisa pri KIB (Virusni hepatitisi - javnozdravst-veni problem današnjice), te prof. dr. sc. Ksenija Turković, prorektorica zagrebačkog Sveučilišta za pravna pitanja i međunarodnu suradnju, i mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Zaštita povjerljivosti podataka).

Pitanja postavljana nakon svakog predavanja, kao i do-bivene povratne informacije, ukazuju na svrhovitost daljnjeg održavanja ovakvog tipa edukacije koji planira-

mo nastaviti i u 2012. godini na području drugih županija, te ih ponoviti u Zagrebu.

Edukacija o kroničnim zaraznim bolestima za socijalne radnike

AUTOR Kristina Duvančić, dipl. soc. radnik

HUHIV

76 77

INFO BILTEN 2011.

76 77

ZAHVALJUJUĆI FILOZOFIJI DM-a, VEĆ OSMU gODINU ZAREDOM, U RAZDOBLJU OD 1. 11. DO 1. 12. PO 2 KN OD SVAKOg KUPLJENOg KONDOMA ODVAJA SE ZA BORBU PROTIV AIDS-a.

DM-DROgERIE MARKT D.O.O. FILOZOFIJA Kao društveno odgovorna kompanija kontinuirano raz-vijamo humanitarne, zdravstvene, sportske i edukativne projekte i kampanje korisne za zajednicu u kojoj djelu-jemo te ujedno omogućujemo kupcima da osobnim uključivanjem u njih postanu angažirani građani za opće dobro zajednice

VAŽNOST KONDOMA

Kondom od lateksa je najbolji način zaštite od spol-noprenosvih bolesti koji učinkovito pomaže zaštiti re-produktivnog zdravlja. Kondom se ne smije nositi u džepu jer može doći dotermičkih i mehaničkih oštećenja. Uvijek treba upotrijebiti novi kondom tijekom bilo kojeg spolnog odnosa. Korištenje kondoma je najučinkovitija prevencija u borbi protiv AIDS-a.

više informacija na www.dm-drogeriemarkt.hr

Zaštiti sebe i pomozi drugima!

AUTOR HUHIV

HUHIV

78 79

INFO BILTEN 2011.

78 79

Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 2011. – CroMSIC (CROATIAN MEDICAL STUDENTS’ INTERNATIONAL COMMITTEE)

AUTOR Viviana Radica

Udruga CroMSIC (Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska) organizirala je niz aktivnosti s ciljem informiranja i educiranja o HIV/AIDS-u i drugim spolno-prenosivim bolestima, poticanja na kritičko razmišljanje i borbu protiv diskriminacije i stigmatizacije osoba koje žive s HIV/AIDS-om usmjerenih na široku javnost, s na-glaskom na mlade.

SCORA odbor (Standing Committee on Reproductive Health including AIDS) već četrnaestu godinu zaredom organizirao je obilježavanje Svjetskog dana borbe pro-tiv AIDS-a. Aktivnosti su se održavali u većini gradova i županija diljem Hrvatske.

Od aktivnosti organizirani su informativni štandovi i mobilni timovi koji su po svim većim trgovima, svim studentskim domovima i fakultetima dijelili edukativne letke i prezervative, te informirali javnost o mjestima za anonimno i besplatno testiranje. Organizirani su STOP AIDS tulumi na kojima su se dijelili prezervativi i informa-tivni letci. Na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, u šatoru HUHIV-a, medicinari su pomogli u održavanju nagradnih igara, natjecanja u znanju i educiranju posjetioca sve u cilju promicanja odgovornog spolnog ponašanja. Također su dijelili besplatni zagrljaj, u sklopu akcije “FREE HUGS” kako bi pokazali da se HIV ne prenosi socijalnim kontak-tom – rukovanje, poljubac, zagrljaj.

U borbi protiv diskriminacije i stigmatizacije potpisivale su dvije deklaracije, jedna za opću populaciju, da će se educirati o HIV-u i da neće diskriminirati, te jedna za studente medicine da u svom radu neće odbiti liječiti pacijenta koji živi s HIV-om. Kao i svake godine, održali smo interaktivna predavanja u srednjim školama diljem Hrvatske na temu reproduktivnog zdravlja, spolnopreno-sivih infekcija s posebnim naglaskom na HIV/AIDS, te o zaštiti i borbi protiv diskriminacije, gdje smo dijelili CroM-SIC-ove i HUHIV-ove letke.

1. prosinca 2011. na Trgu francuske republike, u Zagrebu, studenti medicine, odjeveni u crveno, skupili su se kako bi svojim tijelima oblikovali broj nula i otpjevali refren pjesme grupe TBF Pozitivan stav u sklopu akcije UN-AIDS-a Get to ZERO!, koja se nastavlja na prošlogodišnju temu Light for rights, i traje do 2015. godine. Poruka koju smo htjeli poslati svima koji su prolazili te svim gledatelji-ma Hrvatske uživo i Dnevnika glasila je:

• Nula novih HIV-infekcija!• Nula diskriminacije!• Nula smrti povezanih s AIDS-om!

Sve aktivnosti su prošle uspješno i možemo s ponosom reći da smo imali jako veliku akciju te se nadamo da će iduće godine biti još i veća!

HUHIV

80 81

INFO BILTEN 2011.

80 81

KAMPANJA U JAVNOM PRIJEVOZU

Ovogodišnja kampanja u javnom prijevozu povodom Sv-jetskog dana AIDS-a provodila se od 6. 11. do 4. 12. 2011. godine. Ukupno smo obuhvatili 350 oglasnih površina javnih prijevoznika Grada Zagreba.

Poseban cilj ovogodišnje kampanje je poticanje na odla-zak na testiranje, jer u 2011. godini pada broj testiranja. Poseban naglasak stavili smo na našu SOS telefonsku us-lugu, preko koje osobe mogu besplatno dobiti savjet.

OVOgODIŠNJI ŠATOR

I ove godine su u šatoru s nama bili Hrvatski Crveni križ i Udruženje studenata medicine CroMSIC. Ovim putem im se zahvaljujemo na suradnji i entuzijazmu koji su pokazali u tjednu AIDS-a.

Većina posjetitelja predavanja (koji su se u šatoru dulje zadržali) dalo je ocjenu 4 ili 5, što pokazuje da smo i ove godine postigli zadovoljavajuću atmosferu i udobnost našim posjetiteljima.

Obilježavanje svjetskog dana AIDS-a26. 11. - 1. 12.Znanjem protiv predrasudaSvjetski dan AIDS-a 2011. u organizaciji Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Plive i Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj

NAZIV: Znanjem protiv predrasuda

VRIJEME ODRŽAVANJA: 26. 11. 2011. – 2. 12. 2011.

MJESTO ODRŽAVANJA: INFO ŠATOR, Trg Petra Preradovića u Zagrebu, Velika dvorana Doma sportova u Zagrebu

AUTOR Latica Mirjanić, mag. psih.

HUHIV

82 83

INFO BILTEN 2011.

82 83grafički prikaz 1.: Koliko Vam je bilo ugodno u našem šatoru?

NAJAVA DOgAđAJA

PONEDJELJAK, 28. 11. 2011.12:00h – Konferencija za novinare - najava aktivnostiorganizirao Gradski ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Udruga HUHIV

SUDIONICI:

Nada Brkljačić, dr. med. – voditeljica Odjela za zdravstvo Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, MODERATOR-ICAGradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić, dipl. poli-tolog – pozdravni govordr. Tatjana Nemeth-Blažić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo – epidemiološka slika HIV-a u Republici HrvatskojLatica Mirjanić, glasnogovornica Udruge HUHIV – pred-stavljanje aktivnosti udruge u tjednu AIDS-aProf. dr. sc. Josip Begovac, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” – trenutni trendovi i mogućnosti u Republici HrvatskojPredstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Re-publike Hrvatske

HUHIV

84 85

INFO BILTEN 2011.

84 85UTORAK, 29. 11. 2011.12:00h – Konferencija za novinare - najava Pozitivnog koncerta • Koncert se održava 02.12.2011. u Domu sportova u 20:00h

SUDIONICI:PLIVA – Tamara Sušanj Šulentić, direktorica komu-nikacijaPrimeros – Ljerka BorićSvadbas – Pavle MiholjevićOrganizator Pozitivnog koncerta – Sanjin đukićPsihologinja u Udruzi HUHIV – Latica Mirjanić

PROgRAM:

Zaštita reproduktivnog zdravljaNaziv: Dođi, isprobaj, educiraj se!Ideja: Samostalno učenje kroz igru i brošureOpis: Putem igre učenici su učili kako se prenosi HIV. Tri osnovna načina prijenosa (spolnim putem, krvlju i sa zaražene majke na dijete) bilo je ilustrirano pomoću dvije kutije, osmišljene za igru – za prijenos spolnim putem potrebno je ubaciti lopticu s velike udaljenosti u malu probušenu na vrhu kutije; za prijenos krvlju (dijeljenje zaraženih igala i šprica, transfuzija i transplantacija or-gana) te za prijenos sa zaražene majke na dijete (pri vagi-nalnom porodu, dojenjem) zadatak je bio ubaciti lopticu u kutiju kojoj je jedna strana bila otvorena (loptica je morala uči sa strane).Brošure: Edukacija o drugim spolnoprenosivim bolesti-ma provodila se preko paketa brošura koji su bili uručeni

svakom polazniku na šator. Svaki paket sadržavao je brošuru o sljedećim spolnoprenosivim bolestima: hepa-titisi, gonoreja, humani papiloma virus, klamidija, geni-talni herpes i sifilis.

SUBOTA, 3. 12. 2011.13:00h – 15:00h – “Primeros University” • polaznici su mogli naučiti sve što ste oduvijek željeli znati o seksu kroz smijeh• program su vodili stand up komičari iz Studia smijeha – Marina Orsag i Aleks Curać• najbolji su osvojili vrijednu Primeros nagradu – godišnju zalihu kondoma

PRIMEROS UNIVERSITY

HUHIV

86 87

INFO BILTEN 2011.

86 87

NEDJELJA, 4. 12. 2011.10:00h – 17:00h - kontinuirane aktivnosti

KONTINUIRANO (svaki dan 10:00h – 18:00h)• Dođi, isprobaj, educiraj se!• HIV-stigma• Testiraj svoje znanje

Smanjenje stigme i diskriminacije osoba koje žive s HIV-om

Naziv: HIV-stigmaIdeja: Samostalno učenje kroz igru, brošure i davanje vlas-titih idejaOpis: Putem igre učenici su učili kako se HIV ne prenosi. Svi načini bili su ilustrirani jednom kutijom na vrhu koje je bila ‘’tabla’’ s dvije rupe. Cilj je bio odjednom baciti nekoliko loptica i pogoditi što više rupa. Po završetku igre, svakom je sudioniku podijeljen letak Hrvatskog Cr-venog križa Kako se HIV ne prenosi. Nakon ovog dijela sudionici su bili upućeni na sljedeću aktivnost – U pro-zirnu kutiju ispred koje je stajao plišani crveni medvjedić i natpis “Kako biste uključili osobe koje žive s HIV-om?”. Svoje ideje sudionici su zapisati na za to predviđene listiće pored kutije i ubaciti u kutiju. Nakon ovog dijela svakom sudioniku je dana brošura udruge “Ne diskriminiraj, nego se informiraj!”.

Tijekom trajanja šatora prikupljen je 101 stav “Kako biste uključili osobe koje žive s HIV-om’”. Stav je obrađen pre-ma dva kriterija. Prvi je bio valencija stava, a drugi način uključivanja osoba koje žive s HIV-om. S obzirom na va-lenciju, riječ je o stavu prihvaćanja, suzdržanom stavu i odbijanju. Načini uključivanja osoba koje žive s HIV-om su druženje, davanje podrške, instrumentalna pomoć, izbjegavanje, jednako postupanje kao s drugima i kon-stantno ponašanje (bez promjene ponašanja).

MAKINg LOVE BETTER s PRIMEROS

KVIZ ZNANJA NAgRADA – JEDNOgODIŠNJA ZALIHA KONDOMA

HUHIV

88 89

INFO BILTEN 2011.

88 89

S obzirom da istraživanje kvalitete života osoba koje žive s HIV-om u Republici Hrvatskoj pokazuje kako je soci-jalna domena kvalitete života najviše narušena kod osoba koje žive s HIV-om, što se objašnjava izlaganjem diskrimi-naciji, marginalizaciji i socijalnoj izolaciji, posebno vesele pozitivni primjeri i komentari mladih ljudi koji su pos-jetili šator. 75,2% ima stav prihvaćanja osoba koje žive s HIV-om. Osim toga, 63,4% osoba bi se spremno uključilo u život osobe koja živi s HIV-om, od kojih bi se 26,7% s njom družilo, 23,8% bi davalo podršku, a 9,9% bi pružilo pomoć. Također veseli 6,9% onih koji ne bi promijenili svoje ponašanje u slučaju da saznaju kako je netko poziti-van, a njih 23,8% bi osobi koja živi s HIV-om pristupilo na jednak način kao i seronegativnim osobama.

grafički prikaz 2.: Valencija stava prema osobama koje žive s HIV-om

grafički prikaz 3.: Način uključivanja osoba koje žive s HIV-om

DRUŽENJE:• Uglavnom ne bi bio isključen iz svega samo zbog svoje bolesti. Druženje!!! :) • Osim što bih s njima kontaktirao današnjim uobičajenim sredstvima (Facebook, mobitel), družio bih se s njima i os-obno, pospješujući nediskriminaciju!• Pa sigurno ju ne bih isključila iz društvenog života, jer naprotiv, ona se ne razlikuje od ostalih niti po izgledu, niti po razmišljanjima i slično... :)• Apsolutno bi se socijalizirao s njom. Vodio bih seks bez zaštite, jer zašto bi se ona osjećala manje vrijednom. Onda bi zajedno posjećivali bolnice i učlanili se u pro-gram zaštite.• Vodio bih ju na svoje svirke, druženje s ekipom, upoznao

ju sa svojim životom i pokušao ju razumjeti.• Na svaki mogući način.• Pozvala bih ju na kavu.• Prihvatila tu osobu, uključila ju u svoj život, družila se s njom, upoznala ju sa svojim prijateljima i pokušala joj pomoći.• Prihvatio bih ga kao normalnu osobu, zato što se HIV ne prenosi ako ste prijatelj i dolazite u fizički kontakt sa zaraženom osobom. • Ja bih bio na oprezu, ali bih se s njime družio.• Pomogao da se socijalno uključi.• Ja bih se potrudio.• Normalnim druženjem. Mislim da postoji previše ste-reotipa o osobama koje su zaražene HIV-om, kao što i većina ljudi ne zna razliku između HIV-pozitivne osobe i AIDS-a.• Ja bih se normalno družio s njom i naravno pružio joj pomoć, ako joj je ona potrebna.• Družio bih se s njom kao i sa svakom drugom osobom.• Izlazila s njom i družila se.• Više razgovarala s tom osobom i družila se s njima os-obno i preko društvenih mreža.• Ja bih se družila s takvom osobom. Sprijateljila bih se s njom. • Uključila bih ju u sve životne aktivnosti s obzirom da se ne prenosi socijalnim kontaktom.

DAVANJE PODRŠKE:• Ja bih mu dala podršku i razgovorom mu nekako po-mogla.• Ja bih joj dala podršku. Ne bih ju osuđivala jer se to može svakome dogoditi.• Pomogao da se nosi s bolesti.• Poklonio bih joj veeelikog medu.• Pružala bih ljubav, kao i svima.• Ne bih ju nikako izbacila iz svog života. Bila bih još bliža s njom jer joj treba potpora u životu zbog toga.• Podržavala i ohrabrivala da zaštiti druge ljude da ne do-biju HIV.• Ponašala bih se s njom kao i sa svim drugim prijateljima, bila bih joj podrška.• Razgovarala s tom osobom i bila bih uz nju.• Bila bih joj prijatelj. Bila bih uz nju i njenoj borbi s HIV-om.• Pružila bih joj potporu.• Ja bih ju prihvatila i pomogla joj da se ne osjeća usam-ljenim.• Pričala s njom/njim i imala normalan odnos.• Ja bih ju podržavala da zaštiti ljude oko sebe od HIV-a.• Učinio da se osoba ne osjeća izolirano te pokušao osobi osigurati život koji je imala prije saznanja tog problema. • Ja bih joj/mu pružila podršku u bilo kojem smislu i bila bih pravi prijatelj! :)• Družila se normalno s tom osobom i pokušala ju utješiti i pomoći što više mogu da se ta osoba osjeća bolje. • Družila se s njom i bila s njom sve do kraja. Dala bih joj veliku podršku i uvijek bi bila uz nju.• Normalno živjela uz njega, uz više pažnje.

BEZ PROMJENE PONAŠANJA:• Nastavila se družiti kao i dosad.• Uključio samo ženske osobe, jer za muške nisam spolno orijentiran.• Zašto bih ju uključio, kada niti ne bi trebala biti isključena.• Ako mi je ta osoba prijatelj, ponašala bih se normalno i prijateljski s tom osobom!• Ja bih se ponašala prema njoj kao i prema svim drugim prijateljima, kao i dosad.• Nastavila druženje, HIV nije prepreka.• Ne bih tu osobu ni isključio.

INSTRUMENTALNA POMOĆ:• Svakom čovjeku u nevolji treba pomoći.• Trudila se da nastavi normalno sa svojim životom.• Ponudio bih joj posao kod mene u turističkoj agenciji. Naravno, adekvatno stručnoj spremi.• Pomagala bih mu/joj.• Zaposlio bih ju/ga.• Pomogao na bilo koji način.• Prihvatila tu osobu s tom bolesti i pokušala joj pomoći u životu.• Pomogao da normalno živi, koliko god je to moguće.

JEDNAKO POSTUPANJE KAO S DRUgIMA:• Kao i svaku koja nema HIV.• Jednako kao i druge osobe. Ne bih se drugačije odnosila prema njoj.• Uključila bi je u svoj život kao i svaku drugu osobu s kojom sam prijatelj, jer stigmatizacijom nećemo ništa postići.• Kao i svaku drugu osobu, uz obraćanje pažnje na faktore rizika za njeno i moje zdravlje.• Kao i bilo koga drugog.• Tretirati kao i svaku drugu osobu.• Uključila bih je kao svakog tko nema HIV.• Ja bih se ponašala potpuno normalno kao i prema svakoj drugoj osobi budući da ona ne zaslužuje biti stigmatizira-na zbog svog stanja.• Ja bih je uključio u normalne aktivnosti u koje su uključeni apsolutno svi ljudi. Dakle, tretirao bih je kao i sve druge ljude.• Bez diskriminiranja, sasvim normalno kao i svaka druga osoba.• Družila se isto kao i sa ostalima.• Odnosila bih se prema toj osobi kao prema svima os-talima.• Normalno kao i svaku drugu osobu.• Ja bih ju uključila kao i svaku drugu osobu koju upoznam tokom života.• Družila bih se sa zaraženom osobom kao i sa svima drugima.• Ponašala bih se prema njoj normalno kao prema svakom drugom čovjeku.• Ja bih ju tretirao kao i svaku drugu osobu, a ne ju izolirao, jer samo na taj način je “oporavak moguć”.• Uključila bih ju u svoj život na isti način kako bih uključila i zdravu osobu.

HUHIV

90 91

INFO BILTEN 2011.

90 91

IZBJEgAVANJE I OPREZ:• Nikako.• Ne bih ju uključila u svoj život.• Neka se liječi.• Ne bih stupila u spolne odnose s njim.• Normalno bih se družila s tom osobom, ali bih izbje-gavala jedino kontakte putem krvi i spolni kontakt s tom osobom.

• Savjetovala bih ljude o osobama koje imaju HIV i kako se držati nekakve prevencije.• Pazio u našim odnosima da ne bude nikakvog kontakta krvlju niti spolnog odnosa.• Koristila kondom i bila oprezna u kontaktu s krvlju.

KVIZ ZNANJA

Naziv: Testiraj svoje znanjeIdeja: Provjera naučenog Opis: Nakon gore opisanih aktivnosti polaznici su ispuniti upitnik Kviz znanja

Kviz je ispunilo 400 posjetitelja šatora. Dob posjetitelja se kretala od 14 do 82 godine, sa srednjom vrijednosti od 25,75 godina. Medijan iznosi 22 godine, što pokazuje da smo uspjeli u svom naumu educiranja populacije ispod 25

godina, što je prema najnovijim podacima prosječna dob kada mladi saznaju za svoj HIV-pozitivan status. Osim toga, bilo je 64,9% posjetiteljica te 35,1% posjetitelja.

Iz dobivenih rezultata, može se reći da posjetitelji imaju ili su stekli zadovoljavajuću razinu znanja o prijenosu HIV-virusa. Posebno veseli znanje o sredstvu zaštite reproduk-tivnog zdravlja i mogućnosti koje daje testiranje na HIV. Ono što još uvijek zabrinjava je podatak da 25,8% pos-jetitelja šatora misli da se HIV može prenijeti socijalnim kontaktom.

Tablica 1.: Kako se HIV prenosi

Edukacija budućih medicinskih djelatnika

Naziv: Educirajmo budućnostIdeja: Edukacija budućih medicinskih djelatnika u svrhu veće profesionalnosti i smanjenje diskriminacije u zdravst-venom sustavu prema osobama koje žive s HIV-omSuradnja: profesori sa Stomatološkog fakulteta, medicin-ske sestre sa Zavoda za infekcije imuno kompromitiranih bolesnika (VI/1 odjel) Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Udruženje studenata medicine CroM-SIC, Hrvatski Crveni križOpis: Buduće medicinske sestre educirala je medicinska sestra koja ima iskustvo kliničkog rada sa osobama koje žive s HIV-om. Studenti stomatologije biti će educirani o problematici liječenja HIV-a u stomatološkoj praksi. Na-kon predavanja studentima će biti distribuirane brošure Udruge - HIV i stomatolog te Manifestacije spolnopreno-sivih bolesti u usnoj šupljini.

Predavanjima je ukupno prisustvovalo 87 učenika/učenica i studenata (86,2% ženskog spola). Dobna granica kretala se od 14 do 24 godine, što nam je početno i bila ciljna skupina s obzirom na podatak da mladi u prosjeku saznaju za vlastitu HIV-infekciju s 25 godina. Aritmetička sredina dobi od 17,47 godina (Sd=1,83) pokazuje da smo dodatno zahvatili buduće medicinske djelatnike koji će već iduće godine raditi u zdravstvenom sustavu.

grafički prikaz 4.: Polaznici predavanja

LEGENDA: MS - buduće medicinske sestre, Stom – budući dentalni asistenti i tehničari u stomatološkim ordinacijama, Pravo – studenti pravnog fakulteta i učenici gimnazija u Zagrebu

Tablica 2.: Kako se HIV ne prenosi

Tablica 2.: Zaštita reproduktivnog zdravlja i testiranje

HUHIV

92 93

INFO BILTEN 2011.

92 93

UTORAK, 29.11.2011.11:00hUloga medicinske sestre u brizi za pacijente koji žive s HIV-om

• Željka Županac, med. sestra, i medicinske sestre sa Za-voda za infekcije imuno kompromitiranih bolesnika (VI/1 odjel) Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”

Predavanju je prisustvovalo 51 učenica Srednje škole za primalje, Škole za medicinske sestre Vrapče i Škole za medicinske sestre Mlinarska.

grafički prikaz 5.: Koliko ste zadovoljni dananašnjom aktivnosti u šatoru?

ŠTO VAM SE POSEBNO SVIDJELO?• Ne znam• Saznali smo nove stvari o HIV-u• Baloni• Edukacijsko predavanje• Ekipa koja radi ovdje je supač, a gospođa koja prezentira je smiješna• Ma sve je super• Materijali• Prezentacija i pitanja• Predavanje je bilo zanimljivo• Sve• Predavanje je bilo ok• Na kraju pitanja i odgovori• Cjelokupno predavanje• Pitanja na kraju, rasprava!• Svidjelo mi se iskustvo medicinske sestre i znanje koje nam je prenijela• Predavanje, dijeljenje kondoma• Ubacivanje loptice u kutiju, dijeljenje kondoma• AV sredstva • Ništa• Svidjele su mi se igre, kondomi, čokoladice • Sve mi se svidjelo• Pristupačnost osoblja• Cijeli program• Svidjela mi se cjelokupna prezentacija i medo sa stola• Igre, čokoladice, kondomi• Igra i kondomi• Podjela brošura, kondoma, predavanje

grafički prikaz 6.: Koliko Vam je današnji dan u šatoru koristio?

KAKO VAM JE DAN PROVEDEN U ŠATORU KORISTIO?• Bilo je toplo• Možda nemamo zadnji sat• Bilo je zanimljivo• Dobili smo kondome• Viškom informacija• Pomogao je da još naučim nešto što nisam znala• Informirali smo se• Bilo je zanimljivo• Dobro• Bilo je zanimljivo i toplo• Donekle• Naučili smo nešto o HIV-u• Divno je • Ugodno i zanimljivo• Doprinijelo je mojem dosadašnjem znanju o HIV-u• Dobro mi je koristilo• Sada znam puno više o osuđivanju ljudi koji boluju od HIV-a• Većinu stvari i sami znamo• A bilo je korisno• Relativno korisno• Nove informacije• Dodatne informacije• Većinu toga sam znala • Već smo u školi to sve naučili• Nikako, skoro sve pa znao• Jako korisno, ponovila sam gradivo• Super, svi smo se lijepo družili • Naučila sam puno više o HIV-u i AIDS-u• Proširila sam svoje znanje o HIV-u• Koristilo mi je na način da sam više saznala o zdravst-venoj njezi• Veoma zanimljivo• Dobili smo kondome

• Naučio sam neke stvarigrafički prikaz 7.: Što Vam je nedostajalo?

KAKO MOŽEMO POSTATI JOŠ BOLJI?• Nisam dobila kutijicu od crvenog križa• Sve je bilo u redu• Više predavanja• Da traje duže• Sve je bilo super• Sve je bilo dobro• Još malo predavanja, češće• Sve je divno• Više informacija• Ništa nije nedostajalo• Stolci, više slika, fotografija• Bili ste super• Hrane• Durex kondomi• Ne bih ništa mijenjao• Ništa. Samo dajte više za jesti

14:00hHIV i virusni hepatitisi – transmisija u stomatološkoj praksi

• dr. sc. Vlaho Brailo, dr. stom., Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Predavanju je prisustvovalo 24 učenika Zdravstvenog učilišta u Zagrebu i Upravne i birotehničke škole.

HUHIV

94 95

INFO BILTEN 2011.

94 95

grafički prikaz 8.: Koliko ste zadovoljni današnjom ak-tivnosti u šatoru?

ŠTO VAM SE POSEBNO SVIDJELO?• Sve mi se svidjelo• Anonimne ankete, predavanje• Predavanje koje je jako edukativno i puno informacija• Pristupačnost svih u šatoru, a i predavanje mi je bilo su-per. Saznala sam puno stvari za koje uopće nisam ni znala. Sve 5!!!

• Posebno mi se svidjela prezentacija. Jednostavno, ali informativno! Zanimljivo! Saznala sam dosta novih infor-macija, a posebno mi se svidjela statistika.• Letci, ankete, bomboni, ljudi• Ništa posebno• Sve, primjeri o oboljelima iz cijelog svijeta• Sve super• Podaci zaraženosti sa HIV-om• Pjesma prije prezentacije i sama prezentacija• Ma sve• Svidio mi se način izlaganja. Saznala sam mnogo koris-nih informacija, koje ce mi pomoći ubuduće• To što smo naučili da se kapica ne vraća na iglu i da se virus prenosi sa pacijenta na sestru i stomatologa. Sviđa mi se što ima mnogo statistika iz svijeta• Sviđa mi se elokventnost izlagača. U iščekivanju prezen-tacije muzika je bila odlična. Primjeri su odlični. Svidjelo mi se povremeno ubacivanje subjektivnog mišljenja. Svi-djeli su mi se i savršeno ravni zubi izlagača• Podaci navedeni u prezentaciji - prijenos HIV-a s paci-jenta na pacijenta, postekspozicijski postupci, zaštita od prenošenja HIV-a u stomatologiji• Prezentacija• Uljudnost, pristupačnost i toplina volontera, mnogo po-dataka koji se mogu koristiti u različite svrhe, informacija o tome što treba napraviti u slučaju uboda • Točni podaci o riziku• Primjeri u određenim državama. Postoci zaraze

grafički prikaz 9.: Koliko Vam je današnji dan u šatoru koristio?

KAKO VAM JE DAN PROVEDEN U ŠATORU KORISTIO?• Naučila sam puno o HIV-u i drugim bolestima• Predavanje je bilo jako korisno i naučili smo načine zaraze• Naučila sam nešto novo o HIV-u iako sam to znala iz škole• Koristilo mi je jer prije nisam imala bas nekih zanimanja za sve ovo, ali sada znam i, iskreno, ovo me potaklo na razmišljanje mojih budućih učinaka• Pa saznala sam što trebam napraviti ako se ubodem zaraženom iglom. Da trebam pustiti krv i sprati velikom količinom vode• Informativno• Dosta toga sam naučila već u školi, ali sada znam više, kolike su male šanse dobiti HIV• Znam što ću učiniti ako do rizika dođe• Saznala sam puno važnih podataka • Naučila sam nešto iz prezentacije. Bilo je zanimljivo i jako dobro prezentirano.• Dobra edukacija• Koristio je zbog korisnih informacija koje sam saznala. Također sam dobila i mnogo letaka koje ću vrlo rado pročitati i dati svojoj obitelji da se informiraju.• Pa dosta jer smo dobili dosta letaka iz kojih možemo saznati ono što nas zanima i predavanje mi se također svi-djelo. Puno smo naučili, hvala.• Saznala sam da se kapica ne vraća na iglu (iskorištenu) zbog koje se u 50% slučajeva inficira stomatološko oso-blje. Dobila sam puno letaka i ukoliko će me nešto doista zanimati ću pročitati• Koristilo mi je zbog toga što sam čula o nekim postup-cima kako spriječiti prijenos i ozljede prilikom zahvata• Koristilo mi je da saznam više o HIV-u• Naučila sam nove i korisne informacije• Dosta je koristilo• Znam kako se mogu bolje zaštititi i kako štititi pacijenta. • Dosta toga sam već znala iz škole

grafički prikaz 10.: Što Vam je nedostajalo?

KAKO MOŽEMO POSTATI JOŠ BOLJI?• Sve je ok• Smatram da ništa ne biste trebali promijeniti jer je pre-davanje korisno i informativno• Sve je super, ali mislim da bi trebali imati konstantna predavanje za mlade, a i stare, za koje mislim da baš nisu upućeni, jer većina kao sve zna, a zapravo tek u šatoru dobije adekvatno znanje• Nije mi ništa nedostajalo. Sve je bilo dobro, informa-tivno i zanimljivo• Ma super ste!• Nije bilo zanimljivo• Ništa nije nedostajalo• Ne morate biti bolji, već ste najbolji • Ništa nije nedostajalo, sve je lijepo objašnjeno. Ne može biti bolje.• Uvedite grijanje i stolice s naslonom. Sve drugo može proći.• Možda ponuditi bolje bombone te da pojačate grijanje, jer je strašno hladno. Da se skrati trajanje prezentacije• Mogli ste ponuditi kvalitetnije bombone (šum šum su jeftini). Prezentacija se mogla skratiti jer publika gubi in-teres zbog previše statistika• Sve je bilo super• Grijanje je bilo vjerojatno na minimumu • Sve je odlično

HUHIV

96 97

INFO BILTEN 2011.

96 97

Ljudska prava osoba koje žive s HIV-omNaziv: Stigma nije dobar sudacIdeja: Edukacija budućih pravnika; Okrugli stol Stigma nije dobar sudac

SRIJEDA, 30. 11. 2011.14:00h Odavanje tajne kao pravni problem HIV/aIDS-a• mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, dipl. iur., Pravni fakultet u Sveučilišta u Zagrebu

Predavanju i okruglom stolu prisustvovalo je 12 studena-ta Pravnog fakulteta u Zagrebu. Šator su u trenutku pre-davanja posjetili i učenici XV. gimnazije u Zagrebu, koji su nakon igara ostali i na Okruglom stolu Stigma nije dobar sudac. Obrađeni podaci odnose se na studente prava.

grafički prikaz 11.: Koliko ste zadovoljni današnjom aktivnosti u šatoru?

ŠTO VAM SE POSEBNO SVIDJELO?• Predavanje magistre Sunčane Roksandić Vidličke i mnoštvo promotivnih materijala• Puno materijala, entuzijazam volontera, okrugli stol i iskustva iz prakse• Bilo je zabavno i svašta smo naučili• Brošure• Opuštena atmosfera• Bilo je zabavno i poučno• Način organizacije sa socijalno/pravnog gledišta, te obrazovanje iz medicinskog aspekta• Okrugli stol i rasprava• Opuštena atmosfera• Posebno mi se svidjelo to što sam čula neke nove infor-macije i naučila puno korisnih stvari

grafički prikaz 12.: Koliko Vam je današnji dan u šatoru koristio?

KAKO VAM JE DAN PROVEDEN U ŠATORU KORIS-TIO?• Nova znanja• Koristilo je• Saznala sam svašta• Saznala sam više• Puno sam saznala o HIV-u, i neke nove informacije, npr. da se HIV često puta ne prenosi preko posteljice• Većinu sam već znala, ali bilo je zanimljivo utvrditi gra-divo• Saznala sam neke dosta nepoznate činjenice o HIV-u• Naučio sam i statističke brojke• Shvatila sam da više sami ljudi diskriminiraju nego što ih drugi diskriminiraju. I druge se diskriminira, samo na drugim temeljima. Treba razviti svijest da je AIDS samo bolest i da je tim ljudima najgore, ali to ne treba skrivati!!!• Može se otići u osnovne i srednje škole i početi od djece kako bi se od malih nogu mijenjala svijest. Strašno je da danas još postoje osobe koje bi pokrenule “hajku” protiv osobe sa AIDS-om. Ne treba se sramiti sebe. Ne može se danas nikoga diskriminirati, pogotovo putem medija!!! Ne treba to skrivati, pogotovo od najbližih.

grafički prikaz 13.: Što Vam je nedostajalo?

KAKO MOŽEMO POSTATI JOŠ BOLJI?• Šteta što je ponestalo Primeros proizvoda• Nedostatak kondoma• Sve je bilo super• Još interaktivnih sadržaja• Nisam dobio kondom

SRIJEDA, 30. 11. 2011.15:00h Stigma nije dobar sudac• Okrugli stol

MODERATOR:Tomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV

SUDIONICI:

MINISTARSTVO PRAVOSUĐAZdravka Jagić, pravosudni inspektorURED PUČKOG PRAVOBRANITELJAJanja Pavković, savjetnica pučkog pravobranitelje za pravne posloveURED VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA LJUDSKA PRAVAInes Loknar Mijatović, savjetnica u Vladinom ureduKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆKristina Duvančić, dipl. soc. rad.Šime Zekan, dr. med.PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBUprof. dr. sc. Ksenija Turkovićmr. sc. Sunčana Roksandić-VidličkaODVJETNIČKO DRUŠTVO ANTOLIĆ I SURADNICIgorana Lončarić, odvjetnička vježbenica u OD Antolić i suradniciUDRUgA HUHIV

ZAKLJUČCI S OBZIROM NA TEME:

1.) Zaštita anonimnosti osoba koje žive s HIV-om kroz pravni sustav Republike Hrvatske

Što se tiče čuvanja anonimnosti, treba ojačati postojeće mehanizme u smislu izgrađivanja pravnog sustava. Moguće je da se praksa iz kaznenih postupaka (npr. zaštita djece) “prelije” u građanske postupke i time ostvare me-hanizmi koji dodatno osiguravaju anonimnost. Dodatno, oni koji su u postupku te mehanizme moraju koristiti.

2.) Koja je alternativa dugotrajnim sudskim sporovi-ma za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava

U slučaju dobivanja otkaza uslijed zdravstvenog stanja (koje nije kontraindikacija za obavljanje posla), osim tužbe i naknade štete, osobe se imaju pravo obratiti Državnom inspektoratu. Inspekcija rada će utvrditi je li poštovana procedura prilikom davanja otkaza, a poslo-davac bi morao biti jako vješt u nalaženju nekog drugog razloga za davanje otkaza.

Kako sporovi u Republici Hrvatskoj ne nude brza rješenja, predlažemo mirenje kao efikasniju mogućnost. U takvom je postupku izglednija nagodba, a u samo mirenje bi se mogao umiješati Ured pučkog pravobranitelja uz jaku podršku nevladinog sektora.

HUHIV

98 99

INFO BILTEN 2011.

98 99

3.) Kampanje namijenjene suzbijanju diskriminacije

S obzirom da će trebati proći još puno vremena kako bi HIV danas postao ono što je bila homoseksualna osoba 50-ih godina prošlog stoljeća, treba raditi na osvještavanju ljudi s postojećim mehanizmima i potrebno je razvijati nove mehanizme.

Potrebno je otvoreno izlaziti s problemom u javnost, jer se tako na najbolji način ruše predrasude, a ne još više mistificirati cijelu problematiku. U jednom će se trenutku stvoriti dovoljno kritične mase koja izlazi u javnost i tek će se tada situacija promijeniti.

Potrebna je potpuno nova informacijska kampanja te-meljena na novim podacima, s time da je potrebno dati potpunu informaciju.

4.) Zaštita osobnih podataka (zdravstvenog stanja) kroz e-zdravstvo i koji su daljnji koraci u postizanju zadovoljavajuće razine ljudskih prava u Hrvatskoj

Prema sadašnjoj situaciji moguće je preko šifra (čiji je kodni plan dostupan na internetu) saznati zdravstveno stanje pojedinca, s naglaskom da je to omogućeno ne-medicinskim djelatnicima (doznake za bolovanje koje se nose poslodavcu). Prema HZZO-u bi se trebao vršiti

zajednički pritisak od strane osoba koje žive s HIV-om, osoba koje žive s mentalnim bolestima, trudnica... Daljnji je prijedlog da se naglasi prikrivanje dijagnoze, a ne staviti naglasak na rizične skupine.

5.) Način rješavanja dosadašnjih slučajeva diskrimi-nacije osoba koje žive s HIV-om u zdravstvenom sus-tavu

Današnja praksa odnosi se na niz problema koji su os-tavljeni na rješavanje samim liječnicima odgovornim za pacijenta. Osim izlaženju ususret pacijentu, liječnici nastoje vlastitim postupanjem u radu s kolegama odas-lati poruku kako nije jednostavno dobiti HIV u izravnom kontaktu, pogotovo ako je osoba na terapiji. To su sada već potvrđene medicinske činjenice.

6.) Jačanje mehanizama kojima se sprečava odavanje tajne među zaposlenicima u javnoj službi

Trebao bi se napraviti protokol postupanja (protokol o radu) za osobe zaposlene u javnim službama. Taj protokol bi jasno definirao u kojim situacijama se smije, a u kojima ne proslijediti informacija. Time bi se spriječilo sadašnje odavanje tajne i diskriminacija koju čine osobe zaposlene u tim službama.

PETAK, 2. 12. 2011.Održavanje rok-koncerta u dvorani Doma sportova.Izvođači su: Kawasaki 3P, Stereo MC, Svadbas, Dubioza Kolektiv

Bila je puna velika dvorana Doma sportova (više od 10 000 ljudi)!

ČETVRTAK, 1. 12. 2011.SVJETSKI DAN AIDS-A

HUHIV

100 101

INFO BILTEN 2011.

100 101

Održan koncert pun pozitive!2. 12. 2011.

Mediji o Pozitivnom koncertu Ovogodišnji, sedmi po redu, Pozitivan koncert ispunio je sva očekivanja. Uz bogat koncertni repertoar, veliki broj odlično raspoloženih obožavatelja i vrhunsku glazbu, najbolji provod u gradu Zagrebu ovog je vikenda bio u Domu sportova.

Pozitivan koncert naziv je eventa za odgajanje tzv. AIDS free generacije, odnosno spoj edukativnog i zabavnog, spoj liječničkih savjeta i glazbe, večer kad su napuhani Primeros kondomi letjeli dvoranom. Posjetitelje su na ulazima dočekivali s letcima i promotivnim materijalima kojima se upozorava na potrebnu zaštitu i brigu oko sek-sualnog zdravlja. Mnogi su komentirali kako ih je sinoćnji Pozitivan kon-cert održan pred deset tisuća ljudi u rasprodanom Domu sportova podsjetio na slične koncerte koji su se održavali u toj kultnoj dvorani, a odazivaju se na ime Fiju briju. Rasprodan dan i pol ranije, sa idealno pogođenim line upom i više od 5 sati sjajne svirke nošene nevjerojatnom energijom publike i bendova HUHIV-ov koncert zauvijek je upao među najveće i najbolje.

Pozitivan koncert je ponovno privukao brojnu publiku, a organizatore se može pohvaliti za odličan izbor glazbe-nika. Valja napomenuti kako su se kao i prijašnjih godina na videozidovima vrtile poruke o načinima na koji se HIV ne prenosi, a također su brojna poznata lica porukama na video – zidovima pozivala ljude na testiranje.

Vrijeme događanja bio je petak, 2. prosinca, večer na-kon obilježavanja međunarodnog Dana AIDS-a, mjesto događaja bila je velika dvorana zagrebačkog Doma spor-tova koja je za tu prigodu bila rasprodana nekoliko dana unaprijed, jer su Dubioza kolektiv, Stereo MCs, Kawasaki 3P i Svadbas svakako bili garancija dobrog koncertnog provoda koji će ujedno najvjerojatnije biti zabilježen kao posljednji ovogodišnji kvalitetni koncertni spektakl u metropoli. Jer ipak je odgovorna uloga zabave i “otvaran-ja očiju” publici dana glazbenicima koji spadaju u popu-larno zvanu kategoriju urbane glazbe, a ne estradnim licima, što je samo plus cijelom organizacijskom timu koji je želio glazbeni događaj na nivou, a ne glazbeni događaj po svaku cijenu.

S početkom u 20 sati pred tek nekolicinom posjetitelja predstavila se grupa Svadbas koja je otvorila ovogodišnji Pozitivan koncert. Kako se kazaljka na satu približavala brojci deset, posjetitelji su sve više pristizali u zagrebački Dom sportova.Nakon veselih Svadbasa na pozornicu su stupili energični Kawasaki 3p. Iako vidno umorni od puta dečki su, ponese-ni euforijom obožavatelja, dobro zagrijali plesni podij. ‘Ljudi je l’ vi znate da smo mi vozili 16 sati iz Skopja samo da bi bili večeras ovdje s vama’, rekao je frontmen grupe Demirel i izazvao ovacije publike.Uz hitove Niskarastaman, Antonija i Mupov-ska rasplesali

su fanove te ih posljednjom pjesmom Puta madre ostavili u odličnom raspoloženju.

Tako zagrijani posjetitelji, jedva su dočekali englesku electro skupinu Stereo Mc’s. Iako je ta hvaljena grupa već nekoliko puta svraćala u Hrvatsku, publika ju je i ovoga puta dočekala raširenih ruku. Uz nekoliko bezvremenskih hitova, uključujući i pjesmu Connected koja je izazvala najveće divljenje publike, Ste-reo Mc’s predstavili su i svoj novi album Emperor’s Night-ingale.

Nakon kratke pauze na pozornicu su stupili dugoočekivani – Dubioza Kolektiv. U sada već prekrcanom Domu spor-tova nastala je potpuna euforija. Odlično raspoloženi dečki iz benda krenuli su nizati svoje hitove koje je ‘rulja’ pjevala uglas, dok je najveću euforiju izazvala je pjesma Recesija.

Kako je ovo bio njihov posljednji zagrebački koncert prije pauze, dečki iz Dubioze zaista su dali sve od sebe i potrudili se da ih fanovi ne zaborave.

Nakon punih Tvornica i Draženovog doma jučerašnji, rasprodani Dom sportova, konačno je ostvarenje cilja koji si je HUHIV zadao pokretanjem ove glazbene manifest-acije. Poruke odaslane sa pozornice došle su do izuzetno velikog broja ljudi i još jednom je skrenuta pozornost na potrebu prevencije i informiranja o HIV-u i HIV pozi-tivnim osobama, ali i na neumoran rad Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa.

Time je završio još jedan Pozitivan koncert u nizu za kojeg dižemo prst gore i s nestrpljenjem očekujemo iduću godinu.

hot.net.hrRavno Do DnaROCKmuzikametro-portal.hrmuzika.hr

HUHIV

102 103

INFO BILTEN 2011.

102 103

HUHIV

104 105

INFO BILTEN 2011.

104 105

ŠTO JE AIDS I OTKUDA SE POJAVIO?

AIDS je engleska kratica za Acquired Immunodeficien-cy Syndrome, što znači sindrom stečenoga nedostatka imuniteta (otpornosti). SIDA je francuska kratica koja u prijevodu znači isto - sindrom znači da postoji skup određenih znakova bolesti, stečeno znači da je to stanje koje se dobiva tijekom života, za razliku od prirođenih stanja, a imunodeficijencija (nedostatna otpornost) uka-zuje na pojavu oštećenja obrambenih snaga, imunološkog sustava. Prema tome, AIDS je stanje u kojem je došlo do takvog slabljenja imuniteta da se javljaju određene bolesti koje inače u imunološki zdravih ljudi ne viđamo. Suvremena povijest AIDS-a počinje objavljivanjem rada o učestalom pojavljivanju neobičnih infekcija u homosek-sualaca u SAD-u 1981. godine. Postoje mnoge teorije o podrijetlu AIDS-a, no niti jedna do sada nije znanstveno potvrđena. Moguće je da je HIV prisutan u svijetu već desetljećima ili čak stoljećima u obliku u kojem ne uz-rokuje nikakvu bolest, te da se tek nedavno promijenio u uzročnika bolesti.

Pitanje podrijetla HIV-a od znanstvenog je interesa. No, važnije od toga su sljedeće činjenice:HIV-bolest bit će dio naše svagdašnjice sljedećih desetljeća čak i u slučaju brzoga pronalaska lijeka ili cjepiva; danas postoji mogućnost da se osobnim, socijalnim, nacional-nim i međunarodnim mjerama spriječi širenje HIV-a.

OSNOVNE ČINJENICE O HIV-BOLESTI

HIV-bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusa humane imunodeficijencije (HIV) u krvo-tok te tijekom vremena dolazi do postupnog uništavanja imunološkoga sustava. AIDS/SIDA se javlja u uznapre-dovaloj i završnoj fazi HIV-bolesti.AIDS je uzrokovan HIV-om. HIV-bolest je zarazna bolest te neizlječiva - djelotvornga cjepiva zasad nema. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku 10 godina. Osoba zaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema simptome pa može, ne znajući da je zaražena, širiti infekciju.

KAKO SE PRENOSI HIV?

Tri su glavna puta prenošenja infekcije: spolni, preko krvi i u tijeku trudnoće i porođaja s majke na dijete.

• HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe u količini dovoljnoj da zarazi druge osobe. Ako tijekom spolnog odnosa dođe do kontakta sluznice (npr. sluznice rodnice, penisa, rektuma ili sluznice usne šupljine) s krvi, spermom te cervikalnim i vaginalnim sekretom zaražene osobe, moguć je prijenos HIV-a. In-fekcija se na taj način može prenijeti s muškarca na ženu i sa žene na muškarca, kao i izmedu muškaraca u homo-seksualnom odnosu.

• Drugi važan put prijenosa je preko krvi. Najčešće je riječ o intrave-nskim ovisnicima koji upotrebljavaju zajednički pribor (igle i šprice) za ubrizgavanje droge.

Mogućnost zaraze putem transfuzije krvi i krvnih deriva-ta danas je u zemljama gdje se rutinski testiraju darivatelji krvi i plazme gotovo nemoguća. Prijenos HIV-a moguć je presađivanjem organa i umjetnom oplodnjom, no testi-ranjem darivatelja organa i sperme taj rizik praktično više ne postoji.

Ako zdravstveni radnici nepažljivo rukuju iglama pa se ubodu na iglu koja je prethodno rabljena u zaraženih bolesnika, može također doći do zaraze HIV-om.

• Treći put prenošenja je tijekom trudnoće, kada se sa zaražene majke infekcija prenosi na dijete. Smatra se da do prijenosa infekcije najčešće dolazi pri kraju trudnoće i ti-jekom porođaja, no opisane su i infekcije preko majčinoga mlijeka.

KOJIM SE PUTEM HIV NE PRENOSI? • Ne prenosi se rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenim međuljudskim kontaktima.• Ne prenosi se kontaktom s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tram-vaju ili autobusu.• Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna.• Ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.• Ne prenosi se šmrcanjem, kašljucanjem i kihanjem.• Ne prenosi se uobičajenim pregledom kod liječnika niti uobičajenim pregledom i popravkom zubi kod stoma-tologa.• Ne prenosi se putem domaćih životinja (preko psa, mačke).• Ne prenosi se ubodom insekta.• Ne prenosi se darivanjem krvi.• Ne prenosi se tijekom uobičajene njege oboljeloga od AIDS-a.

HIV/AIDS kutak

HUHIV

106 107

INFO BILTEN 2011.

106 107

POPIS CENTARA ZA HIV SAVJETOVANJE I TESTIRANJE

ZAgREBReferentni centar za HIV/AIDS, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Mirogojska 8, ZagrebRadno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 15,30 do 18,30 sati Telefon: 01/4678 243

Hrvatski zavod za javno zdravstvoRockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti - Savjetovalište za HIV/AIDS, Rockefellerova 12Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati i svaka druga (parna) subota od 10 do 12 satiTelefon: 01/ 4863 237Info telefon (od ponedjeljka do petka): 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005

DUBROVNIKZavod za javno zdravstvo na 1. katu - Odjel za epidemiologijuDr. Ante Šercera 4ARadno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 020/341 000

KORČULAPlokata bb, KorčulaRadno vrijeme: četvrtkom od 11-13, moguće i prema dogovoru,telefon: 020/715021, 099/7720026

OSIJEKZavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županije Franje Krežme 1Radno vrijeme: ponedjeljkom od 7 do 16 sati, od utorka do četvrtka od 7 do 15 satiTelefon: 031/225 711 i 031/225 717

PULAZavod za javno zdravstvo Istarske županijeNazorova 23Radno vrijeme: ponedeljkom i četvrtkom od 15 do 17 satiTelefon: 052/529 017 i 052/529 046

RIJEKANastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Epidemiološki odjel Krešimirova 52a, RijekaRadno vrijeme: srijedom od 12 do 17 sati, ponedjeljkom i četvrtkom od 12 do 15 satiTelefon: 051/358 798 ili 098/369 844

SLAVONSKI BRODZavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, V. Nazora bb Radno vrijeme: utorak i četvrtak od 15 do 16 satiTelefon: 035/ 447-228

SPLITZavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Služba za epidemiologiju, Ambulanta za AIDS, Vukovarska 46Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 8 do 15 satiTelefon: 021/ 539 824, 091/ 88 03 513

Udruga HELP, Mihovilova širina 1, SplitRadno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 15 do 17 satiTelefon: 021/ 346 664

ZADARZavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 9 do 11 satiTelefon: 023/300-841

Ulica Don Ive Prodana 12 (kod crkve sv. Šime)Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 023/318-152

IZDAVAČHrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV)Maksimirska 51a, 10 000 ZagrebOIB: 35361878872T/F: 01/ 4666655GSM: 091 3377 113HUHIV SOS TEL: 0800 448 767E: info@huhiv.hrWEB: www.huhiv.hr

ŽIRO RAČUN PBZ2340009-1100195705

UREDNIŠTVOTomislav BeganovićKristina Duvančić, dipl. soc. adLatica Mirjanic, mag. psih.Dragan Miličić

STRUČNI SURADNICIJosip Begovac, prof. dr. sc.Adriana Vince, prof. dr. sc.Miroslav Lisić, prof. dr. sc.Tomislav Maretić, prim. dr.Snježana Židovec Lepej, dr. sc.Šime Zekan, dr. med.Tihana Kniewald, dr. med.Kornelija Gedike, vms.Vlaho Brailo, dr. sc.Zlatko Hamarić, mr. sc.Zdravka Jagić, pravosudni inspektorJanja Pavković, savjetnica pučkog pravobranitelja za pravne posloveTena Šimonović Einwalter, koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacijeteKsenija Turković, prof.dr.sc.Sunčana Roksandić-Vidlička, mr. sc.Gorana Lončarić, odvjetnička vježbenicaTatjana Vlašić, stručna suradnicaInes Loknar Mijatović, savjetnica u Vladinom ureduSiniša Zovko, dr. sc.Zoran Gardašanić, dr. med.Lejla Bosak, dr. med.Branko Kolarić, doc. dr. sc.Ivica Pavić, prof. dr. sc.Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med.Mario Poljak, prof. dr. sc.Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc.Slavko Sakoman, prof. dr. sc.Vlasta Hiršl Hećej, prim.mr. sc.Jolanda Pažanin, dr. med.Dragutin Ptiček, dr. med. Inga Obad Kovačević, mr. pharm.Anita Bijelić, mr. pharm.Viviana Radica, studentica medicineDanijela Stiplošek, prof. psihologijeIvana Zadražil, dipl. soc. pedagog

LEKTORJasmina Sočo

DIZAJNRafaela Dražić, www.rafaeladrazic.net

TISAKKerschoffset, Zagreb

PRIPREMU, TISAK I DISTRIBUCIJU BILTENA FINANCIRABoehringer-Ingelheim

HUHIV

108 PB