impresum - odraz.hr - home ciljevi odrzivog...primjene, potiče na okupljanje i zajedničko...
TRANSCRIPT
Impresum
Izdavač: ODRAZ- Održivi razvoj zajednice
Zagreb, studeni 2015.
Priredila: Lidija Pavić-Rogošić
Suradnice:
Višnja Jelić Mück
Martina Jagnjić
Financijska pomoć: Institucionalna podrška
Sadržaj
Sažetak..................................................................................................................................................... 4
O održivom razvoju ................................................................................................................................. 1
Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015. ............................................................................................. 2
Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030. ............................................................................. 3
Globalni ciljevi održivog razvoja ...................................................................................................... 5
Kako će se mjeriti postizanje ciljeva? ............................................................................................ 16
Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja? ....................................................... 16
ODRAZ – 15 godina posvećenih održivom razvoju zajednice ................................................................ 17
Zadatak 1.: Globalni ciljevi održivog razvoja najvažniji za Hrvatsku .................................................. 17
Zadatak 2.: Globalni ciljevi održivog razvoja i ODRAZ ....................................................................... 20
Zadatak 3.: Osobni doprinos sudionika skupa globalnim ciljevima održivog razvoja ....................... 22
Prilog 1. - Odgovori sudionika o mogućem osobnom doprinosu globalnim ciljevima održivog razvoja
............................................................................................................................................................... 24
Literatura: .............................................................................................................................................. 32
Sažetak
U Hrvatskoj je gotovo sasvim nezapaženo prošla konferencija Ujedinjenih naroda o održivom
razvoju održana u New Yorku 25. rujna 2015., na kojoj je usvojen novi Program globalnog
razvoja za 2030. (Agenda 2030). Ni mediji niti odgovarajuće državne upravne organizacije pa
ni Ured predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je na skupu predvodila hrvatsko
izaslanstvo, nisu na zadovoljavajući način obavijestili hrvatsku javnost o procesu završnog
promišljanja i usuglašavanja svjetskih čelnika koji je rezultirao donošenjem novih sedamnaest
ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine. Ti se ciljevi, nazvani globalnim ciljevima
održivog razvoja, nadovezuju na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje
do 2015. godine.
Misao vodilja milenijskih ciljeva bila je zajednička borba protiv siromaštva te je u tom cilju
potaknuto provođenje promjena na različitim područjima. Postignut je određeni napredak, ali
potrebno je nastaviti zajedničko zalaganje. Novi razvojni ciljevi proširuju djelokrug na područje
promjene klime i održive potrošnje, naglašavaju vrijednost inovativnosti te važnost mira i
pravde za sve.
Globalni razvojni ciljevi su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama,
od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete i
mogućnosti na različitim dijelovima planeta. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja i
sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju diljem planeta. Na taj način
postajemo dijelom globalnog partnerstva koje je ključno za realizaciju ciljeva.
Od 2000. do danas ODRAZ – Održivi razvoj zajednice zagovara, potiče na akciju i pruža
potporu provedbi promjena usmjerenih prema održivosti. Promovira načela održivog razvoja,
educira dionike iz različitih dijelova Hrvatske i iz svih sektora o mogućnostima njihove praktične
primjene, potiče na okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog
razvoja u svojim zajednicama. Prati i komentira nova usmjerenja na razini javnih politika na
globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Prati i istražuje promjene u društvu. O tome izvještava
suradnike, korisnike i širu javnost.
Obilježavanje 15 godina ODRAZ-ova zalaganja za održivi razvoj koncem 2015. godine u
Zagrebu bilo je dobar povod za okupljanje, informiranje i promišljanje o novim globalnim
ciljevima održivog razvoja usvojenim na samitu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Nakon uvodnog podsjećanja 70-ak sudionika, predstavnika civilnog, javnog i poslovnog
sektora, na milenijske ciljeve UN-a koji su vrijedili do 2015., dana je kratka informacija o novim
ciljevima održivog razvoja za razdoblje nakon 2015. Slijedio je rad u skupinama sa svrhom
boljeg upoznavanja novih ciljeva te promišljanja njihove važnosti za Hrvatsku i sagledavanje
mogućeg vlastitog doprinosa. U želji provjere percepcije svog rada i doprinosa i dobije
polazište za buduća ključna usmjerenja, ODRAZ je zamolio sudionike da izdvoje ciljeve u
kojima prepoznaju ODRAZ-ov doprinos održivom razvoju.
Povratne informacije sudionika u cijelosti su opravdale odabrani način rada. Gotovo svi su se
prvi put susreli s novim globalnim ciljevima održivog razvoja. Ocijenili su da im je pružena
sažeta informacija o dogovorenom programu za razvoj na svjetskoj razini do 2030. godine bila
zanimljiva, korisna i motivirajuća. Smatraju propustom nedostatnu razinu odgovarajućih
informacija u medijima i od strane državne uprave.
Nadalje, sudionici smatraju da bi Hrvatska prilikom određivanja 'svojih' ciljeva, podciljeva i
indikatora za praćenje njihova ostvarenja trebala provesti široki konzultativni proces, poput
onoga što su ga Ujedinjeni narodi proveli na globalnoj razini. Svakako bi donositelje odluka na
svim razinama vlasti u Hrvatskoj trebalo upoznati s konceptom i načelima održivog razvoja te
mogućnostima provedbe tih načela u Hrvatskoj na različitim područjima djelovanja. Treba
suzbijati općeprihvaćeno poistovjećivanje održivog razvoja sa zaštitom okoliša što ima za
posljedicu svođenje odgovornosti za održivi razvoj samo na jedno područje djelovanja
upravnih tijela. Zaštita okoliša samo je jedna od tri sastavnice održivog razvoja. Donositelje
odluka bi svakako trebalo upoznati i s novim globalnim ciljevima održivog razvoja, kako bi ih
na odgovarajući način uklopili u svoje strategije, programe i planove razvoja, bilo da se radi o
ukupnom razvoju ili pojedinim razvojnim sektorima.
Gore navedeni stavovi sudionika ODRAZ-ova skupa bili su povod razmatranjima nekih skupina
o tome gdje je pravo mjesto za održivi razvoj u upravnom ustroju Republike Hrvatske.
Prevladalo je mišljenje da bi temu održivog razvoja trebalo raspravljati i pratiti na razini Vlade,
kao horizontalno pitanje. Položaj unutar Ministarstva zaštite okoliša i prirode nije prikladan, jer
se radi o širem konceptu koji zahvaća sva područja ljudske djelatnosti. Održivi razvoj ima tri
dimenzije koje zahtijevaju kontinuirano praćenje i uravnoteživanje: ekonomsku, društvenu i
okolišnu. Načela održivog razvoja trebaju biti uključena u krovnu strategiju razvoja Hrvatske i
na odgovarajući način razrađena u svim sektorskim politikama.
Većina sudionika ODRAZ-ova skupa nije očekivala da će se od njih zahtijevati i osobni
angažman. No njihova reakcija i interes za temu globalnih ciljeva premašili su očekivanja
organizatora. Pokazalo se dobrim što su svi sudionici dobili popis 17 ciljeva održivog razvoja,
a i na svakom stolu stajao je plakat s ciljevima kao podsjetnik. Živa rasprava razvila se za svim
stolovima. Bitnu ulogu imala je činjenica da su u skupinama bili okupljeni sudionici iz različitih
sektora, različitog obrazovanja i struka, različitog iskustva i različitih interesa.
U odnosu na djelovanje ODRAZ-a, zaključak je da treba nastaviti pa čak i pojačati informiranje
i obučavanje o konceptu održivog razvoja među predstavnicima svih sektora. Pokazalo se da
rasprava o globalnim razvojnim ciljevima ne mora biti dosadna teoretska rasprava, ako se
organizira na odgovarajući način. ODRAZ će stoga nastaviti i ojačati rad na informiranju
relevantnih dionika i šire javnosti o novim globalnim ciljevima održivog razvoja i Programu UN-
a do 2030. Također, rezultati rasprave upućuju na potrebu daljnjeg aktivnog sudjelovanja u
oblikovanju, provedbi i praćenje javnih politika sa svrhom ukazivanja na potrebu poštivanja
načela održivog razvoja.
Zgrada UN-a, New York
EU podržava globalne ciljeve održivog razvoja
Europska unija se obvezala kako će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda
za održivi razvoj 2030., unutar EU-a (npr. budućim inicijativama EU-a, među ostalim,
strategijom kružnog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje održivih modela
proizvodnje i potrošnje) te u okviru vanjskih politika EU-a podržavanjem provedbe
ciljeva u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najviše potrebno.
"Ovaj Sporazum povijesni je događaj i važan korak prema globalnom djelovanju u
području održivog razvoja. Ponosno ističem snažno zalaganje EU-a za postizanje
ambicioznog ishoda, od samog početka procesa. Riječ je o globalnom programu
kojim su obuhvaćene sve zemlje, bogate i siromašne, u cilju potpune integracije
ekonomske, društvene i okolišne dimenzije održivosti. Radi se o ključnom postignuću
u pogledu dogovora cijelog svijeta oko zajedničkih ciljeva za održiviju budućnost.
Odlučni smo provesti Program 2030. koji će predstavljati obris naše unutarnje i
vanjske politike kako bi se osiguralo da EU pruži maksimalan doprinos.”
Frans Timmermans
Prvi potpredsjednik Europske komisije, zadužen za održivi razvoj
"Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj
proceduri Ujedinjenih naroda. ... Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15
godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost.
„Preobraziti naš svijet“ – to nije fraza, to je obveza svih nas."
Kolinda Grabar Kitarović
Predsjednica Republike Hrvatske
Samit o održivom razvoju nakon 2015., 70. Opća skupština UN-a
1
O održivom razvoju
Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih,
socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo "zadovoljavanje potreba sadašnje
generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe". Od
1987. Godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj
pod predsjedanjem Gro Harlem Brundtland, pa do današnjeg dana, održivi razvoj je postao
jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu.
Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih tako i
političkih težnji usmjerenih prema osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva u
očuvanom okolišu. U tom procesu, ključni događaji i pokretačka snaga bili su Svjetski skupovi
na vrhu u Riju i Johannesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN-a u rujnu 2000. Od
razine UN (i Komisije UN-a za održivi razvoj) i brojnih multilateralnih i međunarodnih institucija
i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU-a, do civilnog sektora i lokalne samouprave,
na provedbi koncepta održivog razvoja rade milijuni ljudi širom svijeta. Na sastanku Ujedinjenih
naroda krajem rujna 2015. svjetski su se čelnici dogovorili o novom 15-godišnjem globalnom
Programu za održivi razvoj kojem je ciljna godina 2030. i koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja.
Tri sastavnice održivog razvoja
2
Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015.
U rujnu 2000. godine državnici 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku
deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim
područjima od interesa za sve članice, kao i međunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti koje
trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.
Države članice UN-a obvezale su se da će do 2015. godine učiniti maksimum u ispunjavanju
osam ključnih razvojnih ciljeva u zadanim rokovima ili se barem značajno približiti njihovom
postizanju.
Izvor: http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview/
Republika Hrvatska bila je preuzela svih osam ciljeva kao svoje nacionalne ciljeve pridodajući
im 31 podcilj koji odgovaraju specifičnim razvojnim okolnostima i uvjetima u našoj zemlji.
Njihovo ostvarivanje prati i o tome izvještava Projektni ured Programa za razvoj Ujedinjenih
naroda (UNDP) u Hrvatskoj.
Prvi Izvještaj o provođenju milenijskih ciljeva u Hrvatskoj dostupan je na adresi:
http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UN
DP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf
Praćenje pomaka ostvarenih provedbom milenijskih razvojnih ciljeva pokazuje kako se
zalaganjem za postizanja željenih učinaka na prioritetnim područjima zajedničkog djelovanja
može pridonijeti ostvarenju napretka širom svijeta te postići dobre rezultate. Punih 15 godina
ti su ciljevi pokazivali osnovne smjerove koje trebaju slijediti razvojne politike. EU je dao velik
doprinos ostvarenju milenijskih ciljeva.
3
Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.
Napredak u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva nije se ujednačeno odvijao diljem svijeta i
sva očekivanja nisu ostvarena. Geopolitičke promjene koje bilježimo u ovom tisućljeću dovele
su do spoznaje kako bi današnjem trenutku više odgovarali univerzalni ciljevi koji traže
integrirana rješenja, nego ciljevi usmjereni na rješavanje prioritetnih problema u zemljama u
razvoju. Stoga je novim Programom 2030. drukčije definiran koncept suradnja unutar
međunarodne zajednice u pogledu globalne obveze stvaranja bolje budućnosti za ljude i
planet, temeljem kojeg će svijet ići putem održivog razvoja. Dok su milenijski razvojni ciljevi bili
usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030. je globalni sporazum kojim se utvrđuje
univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja za sve zemlje uključujući nacionalne politike.
Program 2030. usvojen je nakon trogodišnjeg procesa konzultacija, u kojem su bile zastupljene
sve društvene skupine na svim razinama. Program se nastavlja na milenijske razvojne ciljeve,
ali i na druge dokumente (npr. zaključke Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju
Rio + 20 i Konferencija o financiranju razvoja).
Novi je Program mnogo opsežniji, a za uspješnu provedbu bit će potrebno uključiti sve resurse,
domaće i međunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat će dati svoj doprinos, uzimajući u
obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i vlastite sposobnosti. Nacionalna odgovornost i
odgovornost prema građanima bit će od ključne važnosti za uspjeh Programa.
4
Izvor: UNDP Hrvatska
5
Globalni ciljevi održivog razvoja
Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima
Ekstremna stopa siromaštva smanjena je za više od polovice od 1990. Iako je to izvanredan
uspjeh, jedna od pet osoba u regijama u razvoju i dalje živi s manje od 1,25 USD dnevno, a tu
su i milijuni koji zarađuju tek nešto više od tog dnevnog iznosa. Dodatno, mnogim ljudima prijeti
rizik klizanja natrag u siromaštvo.
Siromaštvo je više od nedostatka prihoda i resursa za održivo življenje. Manifestacije
siromaštva su glad i pothranjenost, ograničen pristup obrazovanju i drugim osnovnim
uslugama, socijalna diskriminacija i isključivanje, kao i izostanak sudjelovanja u donošenju
odluka. Gospodarski rast mora biti uključiv, kako bi se osigurala održiva radna mjesta i
promicala jednakost.
Do kraja 2030. želi se iskorijeniti ekstremno siromaštvo, dakle svih onih koji žive s manje od
1,25 USD na dan. Također, planira se osigurati jednaka prava na gospodarske resurse svim
muškarcima i ženama, u prvom redu siromašnim i ranjivim, kao i pristup osnovnim uslugama,
vlasništvu i upravljanju zemljištem te drugim oblicima vlasništva. Bitno je i povećati otpornost
siromašnih i ranjivih skupina te smanjiti njihovu izloženost i ranjivost u odnosu na ekstremne
klimatske događaje, kao i druge ekonomske, društvene ili ekološke katastrofe.
Za to je potrebno osigurati značajnu mobilizaciju resursa iz različitih izvora, između ostalog i
kroz povećanu razvojnu suradnju, te kreirati jasne javne politike na nacionalnoj, regionalnoj i
međunarodnoj razini temeljene na razvojnim strategijama koje promoviraju borbu protiv
siromaštva i rodnu osjetljivost.
Cilj 2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu
ishranu te promovirati održivu poljoprivredu
Vrijeme je za promišljanje o uzgoju, raspodjeli i konzumiranju hrane. Ako se ispravno postupa,
poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo mogu svima pružati zdravu hranu i donositi pristojne
prihode te ujedno podržavati ljude usmjerene na ruralni razvoj i zaštitu okoliša.
U današnje vrijeme se tla, vode, oceani, šume i bio-raznolikost naglo degradiraju. Klimatske
promjene povećavaju pritisak na resurse o kojima ovisimo, sve veći su rizici povezani s
katastrofama poput suša i poplava. Mnoge žene i muškarci u ruralnim područjima više ne mogu
6
živjeti na svojoj zemlji, prisiljeni su migrirati u gradove u potrazi za životnim mogućnostima.
Želimo li nahraniti gladne na planetu, potrebna je duboka promjena globalnog sustava
proizvodnje hrane i poljoprivrede. Prehrambeni i poljoprivredni sektor nude ključna rješenja za
razvoj te su najvažniji za iskorjenjivanje siromaštva do 2030., kao i za osiguranje pristupa
dovoljnim količinama sigurne i kvalitetne hrane siromašnima i ranjivim skupinama..
Planira se udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a
posebno žena i obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Za to je potrebno povećati razinu
ulaganja, uključujući i međunarodnu suradnju, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna
istraživanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i dr.
Cilj 3. Zdravlje - Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za
ljude svih generacija
Osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve ljude, svih uzrasta bitno je za održivi
razvoj. Značajan napredak postignut je u povećanju očekivanog trajanja života i smanjenju
smrtnosti djece i majki. Najveći je napredak postignut u boljem pristupu čistoj vodi i higijenskim
uvjetima, smanjenju broja oboljelih od malarije, tuberkuloze, dječje paralize te širenja HIV /
AIDS-a. Međutim, potrebno je mnogo više napora za potpuno iskorjenjivanje mnogih bolesti i
rješavanje novih zdravstvenih problema.
Dodatno, broj smrtnih slučajeva i povreda u prometnim nesrećama na globalnoj se razini do
kraja 2020. želi smanjiti na polovicu.
Želi se postići univerzalni obuhvat zdravstvenom zaštitom, uključujući zaštitu od financijskog
rizika, osigurati dostupnost kvalitetnih osnovnih usluga zdravstvene zaštite.
Također cilj je bitno smanjiti broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih zagađenjem zraka,
vode i tla.
7
Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati
mogućnosti cjeloživotnog učenja
Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljšanje života ljudi i održivi razvoj. Veliki napredak
postignut je u povećanju pristupa obrazovanju na svim razinama i povećanju stope upisa u
škole, posebno žena i djevojaka. Razina osnovne pismenosti se vidljivo poboljšala, ali potrebni
su jači napori kako bi se postigao još veći napredak u postizanju univerzalnih ciljeva
obrazovanja. Na primjer, u svijetu je postignuta ravnopravnost djevojčica i dječaka u osnovnom
obrazovanju, ali taj je cilj postignut na svim razinama obrazovanja samo u nekim zemljama
Besplatno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje za sve djevojčice i dječake želi se
osigurati do kraja 2030. Također, želi se osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog,
stručnog i tercijarnog kao i fakultetskog obrazovanja za sve žene i muškarce. Treba znatno
povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i tehničke i
stručne, za bolju zapošljivost, dobre poslove i poduzetništvo.
Važan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te jednak pristup svim razinama
obrazovanja i stručnoj obuci za ranjive grupe, uključujući osobe s invaliditetom i djecu u
ranjivom položaju.
Do kraja 2030. se želi osigurati da svi učenici steknu znanja i vještine potrebne za unaprjeđenje
održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu
ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici,
poštivanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju.
Kako bi se postigao ovaj cilj s podciljevima, treba izgraditi i poboljšati obrazovne objekte
prilagođene djeci i osobama s invaliditetom te omogućiti veći broj stipendija u zemljama u
razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama.
Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke
Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran,
prosperitetan i održiv svijet. Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i
dostojanstvenom radu ženama i djevojkama te njihove zastupljenosti u političkim i
gospodarskim procesima donošenja odluka, bit će poticaj održivoj ekonomiji te će donijeti
korist društvu i čovječanstvu u cjelini.
8
Stoga treba posvuda ukloniti sve oblike diskriminacije žena i djevojaka, eliminirati sve oblike
nasilja i eksploatacije u javnoj i privatnoj sferi.
Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati
vodama te osigurati higijenske uvjete za sve
Čista voda, dostupna svima, bitno je obilježje svijeta u kojem želimo živjeti. Na planetu ima
dovoljno pitke vode, no, zbog gospodarskih problema i loše infrastrukture, svake godine
milijuni ljudi, od kojih je većina djece, umire od bolesti povezanih s vodoopskrbom te
neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima.
Nedostatak vode, loša kvaliteta vode i neodgovarajuća kanalizacija negativno utječu na
sigurnost hrane, mogućnost životnih izbora i obrazovnih mogućnosti siromašnih obitelji diljem
svijeta. Procjenjuje se da će do 2050. barem jedna od četiri osobe živjeti u zemlji s problemom
nestašice pitke vode.
Jedan od podciljeva stoga je postići do kraja 2030. univerzalan i jednak pristup sigurnoj i jeftinoj
pitkoj vodi za sve kao i odgovarajući i jednak pristup svih sanitarnim i higijenskim uvjetima.
Također, treba poboljšati učinkovitost korištenja i snabdijevanja vodom te primijeniti integrirano
upravljanje vodnim resursima na svim razinama.
Nadalje, do kraja 2020. treba zaštititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, uključujući
planine, šume, plavna zemljišta, rijeke, izvore i jezera.
Kako bi se to postiglo, potrebno je proširiti međunarodnu suradnju sa zemljama u razvoju i dati
im podršku u jačanju kapaciteta te podržati i ojačati sudjelovanje lokalnih zajednica u
unaprjeđivanju načina upravljanja vodom i sanitarnim uvjetima.
Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji
po pristupačnim cijenama za sve
Energija je u središtu gotovo svakog velikog izazova i prilike s kojima se svijet danas suočava.
Pristup energiji bitan je za sva područja djelovanja, bilo da se radi o radnim mjestima,
sigurnosti, klimatskim promjenama, proizvodnji hrane ili povećanju prihoda. Održiva energija
je prilika - ona mijenja živote, gospodarstva i planet.
9
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predvodi Inicijativu 'Održiva energija za sve', kako bi se
osigurao univerzalni pristup suvremenim energetskim uslugama te poboljšala učinkovitost i
povećalo korištenje obnovljivih izvora.
I u ovom je području potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju kako bi se olakšao pristup
istraživanju i tehnologiji za čiste energije, uključujući obnovljivu energiju i energetsku
učinkovitost.
Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu
zaposlenost i dostojanstven rad za sve
Gotovo polovica svjetskog stanovništva živi s oko dva USD dnevno. Imati posao na mnogim
područjima ne jamči mogućnost bijega iz siromaštva. Taj spor i neujednačen napredak
zahtijeva ponovno promišljanje i moderniziranje ekonomskih i socijalnih politika usmjerenih na
iskorjenjivanje siromaštva.
Kontinuirani nedostatak mogućnosti za dostojanstven rad, nedovoljna ulaganja i mala
potrošnja vode do erozije osnovnog društvenog ugovora u demokratskim društvima prema
kojem bi svi trebali imati koristi od napretka. Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta ostat će veliki
izazov gotovo svim gospodarstvima i nakon 2015.
Održivi gospodarski rast zahtijeva stvaranje društvenih uvjeta koji ljudima omogućuju
kvalitetne poslove koji će poticati gospodarstvo bez štete po okoliš. Mogućnost zapošljavanja
i pristojni radni uvjeti također su potrebni svem radno sposobnom stanovništvu.
Jedan od podciljeva je postići višu razinu ekonomske produktivnosti putem diversifikacije,
tehnoloških unaprjeđenja i inovacija, između ostalog i fokusirajući se na radno intenzivne i
visoko profitabilne sektore.
Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podržavaju proizvodne aktivnosti,
stvaranje pristojnih poslova, poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, te poticati osnivanje i
rast malih i srednjih poduzeća, između ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.
Do kraja 2020. planira se bitno smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni niti su u procesu
obrazovanja odnosno obuke, između ostalog, provedbom "Globalnog pakta o zapošljavanju“
Međunarodne organizacije rada.
10
Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i
održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost
Ulaganja u infrastrukturu - promet, navodnjavanje, energiju i informacijske i komunikacijske
tehnologije ključni su za postizanje održivog razvoja i osnaživanje zajednica u mnogim
zemljama. Odavno je prepoznato da rast produktivnosti i prihoda te poboljšanje rezultata u
zdravstvu i obrazovanju zahtijevaju ulaganja u infrastrukturu. Iedan od podciljeva je razviti
kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, kako bi se podržali ekonomski razvoj
i blagostanje s fokusom na prihvatljivom trošku i jednakom pristupu za sve.
Uključiv i održiv industrijski razvoj je primarni izvor stjecanja dohotka, omogućuje brzo i održivo
povećanje životnog standarda za sve ljude, a pruža tehnološka rješenja za okolišno prihvatljivu
industrijalizaciju. Tehnološki napredak je temelj za postizanje ciljeva zaštite okoliša, kakav je
energetska učinkovitost. Bez tehnologije i inovacija neće se dogoditi industrijalizacija, a bez
industrijalizacije neće se moći dogoditi razvoj.
Treba podržati razvoj domaće tehnologije, istraživanje i inovacije u zemljama u razvoju te
povećati pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama do 2020., uključujući
univerzalni i jeftin pristup Internetu u najnerazvijenijim zemljama.
Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država
Međunarodna zajednica je napravila značajne korake prema izlasku ljudi iz siromaštva.
Međutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i obrazovnim
uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost između zemalja možda smanjila,
nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je zastupljenije mišljenje kako gospodarski rast
nije dostatan za smanjenje siromaštva, ako nije uključiv i ako ne uzima u obzir sve tri dimenzije
održivog razvoja - ekonomsku, socijalnu i okolišnu. Kako bi se smanjile nejednakosti, javne
politike bi trebale voditi računa o potrebama ugrožene i marginalizirane populacije.
Neki od podciljeva do kraja 2030. su: osnažiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i političku
uključenost svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo,
religiju ili ekonomski ili neki drugi status te osigurati jednake mogućnosti i smanjiti nejednakosti
u ishodu.
Važan element su i javne politike i zakonodavstvo u području plaća i socijalne zaštite koje vode
računa o ravnopravnosti kao i nadzor globalnih financijskih tržišta i institucija uz praćenje
11
provedbe propisa. Nadalje, dobro vođene migracijske politike trebale bi olakšati uređenu,
sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi.
Važnu ulogu u postizanju ovog cilja ima zvanična razvojna pomoć i financijski tokovi te direktne
strane investicije u državama u kojima postoji najveća potreba, a posebno u najnerazvijenijim
zemljama, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.
Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim,
prilagodljivim i održivim
Gradovi su rasadište ideja, središta trgovine, kulture, znanosti, produktivnosti, društvenog
razvoja i još mnogo toga. Gradovi su omogućili ljudima socijalni i ekonomski napredak.
Međutim, postoje mnogi izazovi održavanju i razvoju gradova kako bi i dalje stvarali nova radna
mjesta i prosperitet ne opterećujući zemljište i resurse. Zajednički urbani izazovi uključuju
zagušenje prometom, nedostatak sredstava za pružanje osnovnih usluga, nedostatak
adekvatnog stanovanja i probleme s infrastrukturom.
Izazovi u gradovima mogu se prevladati na način koji će im omogućiti daljnji napredak i rast,
poboljšanjem korištenja resursa i smanjenjem zagađenja i siromaštva. Budućnost koju želimo
uključuje gradove koji otvaraju mogućnosti za sve s pristupom osnovnim uslugama, energiji,
stanovanju, prijevozu i dr.
Do kraja 2030. želi se stoga svima osigurati pristup adekvatnom, sigurnom i jeftinom smještaju
i osnovnim uslugama; pristupačnim i održivim transportnim sustavima, poboljšavajući javni
prijevoz i vodeći računa o potrebama ranjivih skupina, žena, djece, osoba s invaliditetom i
starijih.
U svim zemljama treba unaprijediti uključivu i održivu urbanizaciju i kapacitete za
participativno, integrirano i održivo planiranje i upravljanje naseljima.
U podciljevima se, nadalje, spominje potreba zaštite svjetske kulturne i prirodne baštine;
zaštita od elementarnih nepogoda usmjerena naročito na siromašne i ranjive skupine;
omogućavanje pristupa zelenim i javnim površinama, posebno ženama i djeci, starijim
osobama i osobama s invaliditetom.
Treba se smanjiti negativan utjecaj gradova na okoliš, s posebnom pažnjom na kvalitetu zraka
i gospodarenje otpadom na lokalnoj i drugim razinama.
Također, treba podržati pozitivne ekonomske, socijalne i okolišne veze između urbanih, peri-
urbanih i ruralnih područja osnaživanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja. Gradovi
i druga naselja trebaju primjenjivati integrirane politike i planove u smislu uključenosti,
učinkovitosti resursa, ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama te otpornosti na
elementarne nepogode.
12
I za postizanje ovog cilja najnerazvijenije zemlje trebaju podršku, financijsku i tehničku pomoć
u izgradnji održivih i otpornih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.
Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje
Održiva potrošnja i proizvodnja odnose se na promicanje djelotvornosti u korištenju resursa i
energetske učinkovitosti, održivu infrastrukturu i pružanje pristupa osnovnim uslugama, zelena
i dostojanstvena radna mjesta i bolju kvalitetu života za sve. Održiva potrošnja i proizvodnja
pomažu u postizanju ukupnih razvojnih planova, smanjenju budućih gospodarskih, okolišnih i
društvenih troškova, jačanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju siromaštva.
Održiva potrošnja i proizvodnja imaju za cilj "s manje raditi više i bolje", povećanje blagostanja
iz ekonomskih aktivnosti smanjenjem upotrebe resursa, degradacije i onečišćenja uz
povećanje kvalitete života. To uključuje različite dionike, među ostalima predstavnike poslovne
zajednice, potrošače, donositelje odluka, istraživače, znanstvenike, medije i agencije za
razvojnu suradnju.
Održiva potrošnja i proizvodnja također zahtijevaju sustavni pristup i suradnju između aktera
koji djeluju u lancu opskrbe, od proizvođača do krajnjeg potrošača. To uključuje angažiranje
potrošača kroz podizanje svijesti i obrazovanje o održivoj potrošnji i načinu života. Potrošačima
treba pružiti odgovarajuće informacije putem standarda i oznaka.
Podciljevi definiraju, između ostalog, namjeru postizanja održivog upravljanja i učinkovitog
korištenja prirodnih resursa od kraja 2030.; bacanje hrane po glavi stanovnika smanjiti barem
za polovicu na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke u hrani u proizvodnji i lancima
opskrbe.
Neki od podciljeva se odnose na održivo gospodarenje otpadom, uključujući ispravno
upravljanje kemikalijama i svim oblicima otpada tijekom čitavog njihovog životnog ciklusa,
značajno smanjiti ispuštanja u zrak, vodu i tlo, kako bi se što više umanjili negativni utjecaji na
zdravlje ljudi i okoliš te bitno smanjiti stvaranje otpada povećanim udjelom prerade i ponovne
upotrebe.
13
Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i
njihovih posljedica
Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na svim kontinentima. Negativno utječu na
nacionalne ekonomije i na živote ljudi stvarajući već danas dodatne troškove ljudima,
zajednicama i državama koji će u budućnosti biti još veći.
Ljudi već osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena koje uključuju promjene
vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više ekstremnih vremenskih pojava. Emisije
stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti dovode do klimatskih promjena koje se i dalje
povećavaju. Danas su na višim razinama nego ikad u povijesti. Bez akcije, predviđa se rast
prosječne temperature na planetu tijekom 21. stoljeća, koji bi vjerojatno nadmašio 3 stupnja
Celzija. Najsiromašniji i najranjiviji ljudi su, nažalost, najviše pogođeni.
Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz na čišća i otpornija
gospodarstva. Sve se više ljudi okreće obnovljivim izvorima energije i drugim mjerama koje
smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe.
Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. Emisije na jednom
mjestu utječu na ljude u širem okruženju. To je pitanje koje zahtijeva rješenja i koordinaciju na
međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u razvoju i njihovom
zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Za rješavanje klimatskih promjena,
zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu 2015. Mjere za smanjivanje
klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove.
Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne
kapacitete za ublažavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do
ranog upozoravanja.
Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse
za održiv razvoj
Svjetski oceani - njihova temperatura, kemijski sastav, struje i život u njima vrlo su bitni za
globalne sustave koji čine Zemlju pogodnom za život ljudi. Kišnica, voda za piće, vremenske
prilike, klima, obale, dobar dio naše hrane pa čak i kisik u zraku koji udišemo, sve to u konačnici
daje i regulira more. Kroz povijest, oceani i mora su bili vitalni i za trgovinu i prijevoz. Stoga je
pažljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom ključno za održivu budućnost.
14
Do kraja 2025. trebali bismo spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih
resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati
održivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih od značajnih negativnih
utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i
produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati ulov ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i
destruktivne ribarske prakse. Plan je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na
znanstvenoj osnovi kako bi se u najkraćem mogućem roku obnovile zalihe riba.
S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i
tržištima.
Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje
kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti
dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje
biološke raznolikosti
Šume pokrivaju 30 posto površine Zemlje, a osim što su izvor hrane i skloništa, šume su ključ
za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti. Procjenjuje se da se
godišnje izgubi 13 milijuna hektara šuma. Krčenje šuma i dezertifikacija - uzrokovane ljudskim
aktivnostima i klimatskim promjenama - predstavljaju glavne izazove za održivi razvoj i utječu
na živote i egzistenciju milijuna ljudi u borbi protiv siromaštva. Učinjeni su napori za bolje
upravljanje šumama i suzbijanje dezertifikacije. Do kraja 2020. planira se zaustaviti krčenje
šuma, obnoviti uništene šume i znatno povećati pošumljavanje na globalnoj razini. Treba se
boriti protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano tlo te neutralizirati degradaciju zemljišta.
Do kraja 2020. treba osigurati očuvanje, obnovu i održivo korištenje kopnenih slatkovodnih
ekosustava i njihovog okruženja, posebno šuma, močvarnog zemljišta, planina i isušenog
zemljišta, u skladu s obavezama prema međunarodnim sporazumima. Jedan od podciljeva je
i poduzeti hitne i značajne aktivnosti na smanjivanju degradacije prirodnih staništa, zaustaviti
gubitak biološke raznolikosti te do kraja 2020., zaštititi ugrožene vrste i spriječiti njihovo
izumiranje.
Važno je do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i biološke raznolikosti u nacionalno i
lokalno planiranje, razvojne procese te strategije smanjenja siromaštva.
Za postizanje ovog cilja potrebno je mobilizirati i značajno povećati financijska sredstva iz svih
izvora radi očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti i ekosustava, održivog
upravljanja šumama i pošumljavanja, borbe protiv krivolova i trgovine zaštićenim vrstama uz
povećanje kapaciteta lokalnih zajednica.
15
Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi
razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite,
odgovorne i uključive institucije na svim razinama
Ovaj je cilj posvećen promicanju mirnih i uključivih društava za održivi razvoj, pružanju pristupa
pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih institucija na svim razinama. Treba promovirati
vladavinu prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini i svima osigurati jednak pristup pravdi.
Do kraja 2030. značajno treba smanjiti nezakonite tijekove novca i oružja i boriti se protiv svih
oblika organiziranog kriminala. Treba značajno smanjiti korupciju i podmićivanje u svim
njihovim pojavnim oblicima te razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim
razinama.
Treba osigurati odgovorno, uključivo, participativno i reprezentativno donošenje odluka na
svim razinama, javni pristup informacijama i zaštitu osnovnih sloboda u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima.
Posvuda treba značajno smanjiti sve oblike nasilja i s njima povezane stope smrtnih slučajeva;
okončati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i sve oblike nasilja i torture nad
djecom.
Za postizanje ovog cilja potrebno je osnažiti relevantne nacionalne institucije, između ostalog
i preko međunarodne suradnje, izgraditi kapacitete na svim razinama, posebno u zemljama u
razvoju, radi sprječavanja nasilja i borbe protiv terorizma i kriminala.
Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo
za održivi razvoj
Uspješan program održivog razvoja zahtijeva partnerstva između vlada, poslovnog sektora i
civilnog društva. Ova uključiva partnerstva satkana na načelima i vrijednostima, zajedničkoj
viziji i zajedničkim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u središte, potrebna su na globalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Potrebna je hitna akcija za mobilizaciju, preusmjerivanje i oslobađanje transformativne snage
trilijuna dolara privatnih sredstava za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Dugoročna
ulaganja, uključujući izravna strana ulaganja, potrebna su u kritičnim sektorima, posebice u
zemljama u razvoju. To uključuje održivu energiju, infrastrukturu i transport kao i informacijske
i komunikacijske tehnologije. S druge strane, javni sektor mora postaviti jasan smjer. Treba
definirati okvire za praćenje, propise i poticajne strukture koje omogućuju investicije koje
16
privlače ulaganja i podržavaju održivi razvoj. Treba ojačati nacionalne mehanizme nadzora,
uključujući nadzor koji provode zakonodavna tijela.
Treba unaprijediti suradnju Sjever–Jug, Jug–Jug te regionalnu i međunarodnu suradnju u
području znanosti, tehnologije i inovacija. Nadalje, treba promovirati razvoj, prijenos i širenje
tehnologija povoljnih za okoliš u zemlje u razvoju.
Pri tome je važno unaprijediti međunarodnu podršku za primjenu djelotvorne i ciljane izgradnje
kapaciteta u zemljama u razvoju, kako bi se podržali nacionalni planovi za primjenu održivih
razvojnih ciljeva.
Treba raditi na koherentnosti institucija i javnih politika, unaprijediti globalnu makroekonomsku
stabilnost, između ostalog i kroz koordinaciju politika odnosno koherentnost politika za potrebe
održivog razvoja.
Kako će se mjeriti postizanje ciljeva?
Pokazatelji će biti okosnica za praćenje napretka ostvarivanja globalnih ciljeva održivog
razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Definiranje mjerljivih indikatora
pretvorit će ciljeve održivog razvoja s podciljevima u alat za upravljanje koji će pomoći
zemljama pri razvoju strategija i alociranju potrebnih sredstva kao i za mjerenje napretka
prema održivom razvoju, ali će pomoći i u definiranju odgovornosti svih dionika za postizanje
tih ciljeva.
Fokus u praćenju postizanja ciljeva bit će na nacionalnoj razini. Komplementarno praćenje će
se vršiti na regionalnoj i globalnoj razini. Štoviše, svaka glavna tematska zajednica, kao što su
zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, itd., mobilizirat će, analizirati i komunicirati podatke o
napretku prema postizanju svojih ciljeva. Takav tematski nadzor i pregled bit će važna dopuna
službenom praćenju i pregledu na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Svaka zemlja treba odabrati određen broj i raspon komplementarnih nacionalnih pokazatelja
koji najbolje odgovaraju njenim potrebama i sposobnosti za prikupljanje i analizu podataka.
Očekuje se da stručna skupina završi proces definiranja pokazatelja do ožujka 2016. Svaki
pokazatelj se ocjenjuje po izvedivosti, prikladnosti i važnosti.
Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja?
Međuvladina komisija stručnjaka za financiranje održivog razvoja napravila je grube izračune
sredstava potrebnih za stvaranje sigurnosne socijalne mreže za iskorjenjivanje ekstremnog
siromaštva. Potrebno je oko 66 milijardi USD godišnje, a godišnja ulaganja u poboljšanje
infrastrukture (voda, poljoprivreda, promet, energija) mogu iznositi i do ukupno 7 bilijuna USD
na globalnoj razini.
Javne financije i razvojna pomoć bit će najvažniji za provedbu ciljeva održivog razvoja. No
bitna su i sredstva generirana iz poslovnog sektora kroz porezne reforme i prekid nezakonitih
financijskih tokova i korupcije.
Glavna konferencija o financiranju ciljeva održivog razvoja, održana u etiopskom glavnom
gradu Addis Abebi u srpnju 2015. nije uspjela ublažiti zabrinutost povezanu s mogućnošću
namicanja potrebnih sredstava za ispunjenje ambicioznih ciljeva.
17
ODRAZ – 15 godina posvećenih održivom razvoju zajednice
Zagreb, 29. listopada 2015.
Svih 15 godina djelovanja ODRAZ-a, od njegova osnutka 2000. godine, u velikoj su mjeri
obilježene nastojanjima, radom i doprinosom održivom razvoju uključujući informiranje,
poticanje, promoviranje, educiranje, obrazovanje i praktični doprinos. Ne treba stoga čuditi
zamisao da se i obilježavanje 15-godišnjice ODRAZ-a koristi kao prilika za informiranje i
promoviranje održivog razvoja. Bila je to i zgodna prilika za podsjećanje na upravo istekle
milenijske ciljeve održivog razvoja 2000.-2015. i upoznavanje s novim globalnim ciljevima
2015.-2030. usvojenim na samitu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Uz upoznavanje i kratku
raspravu o globalnim ciljevima, bila je to i prilika za istraživanje stavova sudionika i njihovog
prepoznavanja važnosti ostvarenja globalnih ciljeva za Hrvatsku, za ODRAZ i za njih osobno.
Na skupu organiziranom u Zagrebu 29. listopada 2015., ODRAZ je okupio 70-ak sudionika,
predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora. Nakon uvodnog podsjećanja na milenijske
ciljeve UN-a, sudionici su upoznati s globalnim ciljevima održivog razvoja: svijet bez
siromaštva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno obrazovanje; rodna
ravnopravnost; čista voda i sanitarni uvjeti; pristupačna energija iz čistih izvora; dostojanstven
rad i ekonomski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi
gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; očuvanje klime; očuvanje vodenog
svijeta; očuvanje života na kopnu; mir, pravda i snažne institucije, i posljednji - partnerstvom
do ciljeva. Svi sudionici dobili su pregled tih ciljeva.
Sedamdesetak sudionika bilo je raspodijeljeno po skupinama, koje su radile na tri zadatka.
Svaka je skupina trebala između 17 globalnih ciljeva odabrati tri cilja održivog razvoja
najvažnija za Hrvatsku te tri cilja u kojima prepoznaju djelovanje ODRAZ-a. Na kraju, trebali
su odabrati tri cilja u kojima mogu dati svoj osobni doprinos.
Rad ODRAZ-a se prepoznaje u djelovanju na području izgradnje partnerstava za ostvarenje
ciljeva održivog razvoja, promoviranju održivih gradova i zajednica te kvalitetnog obrazovanja.
"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti s lakoćom
te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost te načine odgovorne potrošnje i proizvodnje."
Zadatak 1.: Globalni ciljevi održivog razvoja najvažniji za Hrvatsku
Između 17 globalnih ciljeva trebalo je u radnim skupinama raspraviti i odabrati tri cilja održivog
razvoja za koje se svi slažu da su najvažniji i najrelevantniji za Hrvatsku. Za sudionike, tri
najvažnija cilja održivog razvoja Hrvatske su:
1) Cilj br. 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice.
"Stanovništvo planeta Zemlje je koncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni
održivog planeta."
Sudionici su ukupno spomenuli deset ciljeva važnih za Hrvatsku od 17 globalnih ciljeva
održivog razvoja. Redoslijed ciljeva po važnosti za Hrvatsku prema ispitanicima:
18
cilj broj 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast odabran je tri puta kao 1. izbor i tri puta
kao 2. izbor te jednom kao 3. po važnosti.
cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, odabran je tri puta kao najvažniji cilj te tri puta kao 2.
po važnosti za Hrvatsku.
cilj br. 1 Iskorjenjivanje siromaštva pojavio se dvaput kao 1.
cilj br. 3 Zdravlje i dobrobit jednom kao 1. i jednom kao 2. po važnosti.
cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice pojavio se jednom kao 1. i tri puta kao 3. izbor po
važnosti
cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije odabran je tri puta kao 3. po važnosti
cilj br. 6. Pitka voda i higijenski uvjeti prepoznat je jednom kao 2. po važnosti za Hrvatsku
ciljevi 5. Rodna ravnopravnost, br. 9. Industrija, inovacije i infrastruktura te cilj. br. 12.
Odgovorna potrošnja i proizvodnja javljaju se po jednom kao 3. po važnosti.
Tablica 1.: Ciljevi održivog razvoja važni za Hrvatsku
Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi
Broj cilja koji je 2. na rang listi
Broj cilja koji je 3. na rang listi
1 4 8 11
2 8 4 5
3 1 3 8
4 8 4 16
5 4 8 9
6 4 11 16
7 8 4 12
8 1 8 11
9 3 6 11
U nastavku je prikazan izbor svake od skupina:
Prva skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje- temelj svega + zalog za budućnost
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast- zato što nam to treba
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice-zato što s tim razvoj počinje
Druga skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - osiguravaju materijalnu dobrobit
koja onda generira sve ostale ciljeve koje možemo smatrati izvedenicama
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje-- omogućuje osnovicu za dostojanstven rad i
gospodarski rast
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
19
Treća skupina:
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - bolesni ljudi ne mogu pridonositi gospodarskom rastu
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
Četvrta skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.16.Mir i pravda/snažne institucije
Peta skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Bez kvalitetnog razvoja, obrazovanja i znanja ne možemo financirati druge aspekte
održivosti."
Šesta skupina:
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj razvoja zajednice; rast konkurentnosti i
gospodarstva; pretpostavka napretka
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - eliminiranje zagađenja, obnovljivi
izvori energije, bolji životni uvjeti/standard građana; bolja javna i društvena
infrastruktura
3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - preduvjet za ostvarenje svih drugih
ciljeva; zaštita ugroženih skupina; sigurnost građana; povjerenje građana u sustav;
pravednija raspodjela društvenog dohotka; eliminiranje korupcije i kriminala.
Sedma skupina:
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Zato što je sve povezano, bez odgovorne potrošnje i proizvodnje nema
dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, a za to je potrebno kvalitetno
obrazovanje (sve je povezano), jer ono odgaja odgovorne građane."
Osma skupina:
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Osiguranje uvjeta za dostojanstven rad i gospodarski rast doprinijet će
iskorjenjivanju siromaštva i za posljedicu imati održive gradove i zajednice."
20
Deveta skupina:
1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - zdravlje je osnovna pretpostavka kvalitetnog života
2) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjeti - zdravlje je neostvarivo bez pitke vode i
higijenskih uvjeta
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - stanovništvo planeta Zemlje je
skoncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni održivog planeta.
Zadatak 2.: Globalni ciljevi održivog razvoja i ODRAZ
Na isti način, odabirom tri od 17 globalnih ciljeva, prikupljeni su odgovori sudionika na
sljedeće pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete ulogu i doprinos ODRAZ-a?'.
Najviše sudionika vidi ODRAZ-ov doprinos sljedećim ciljevima održivog razvoja:
1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice
2) Cilj. br. 17. Partnerstvo za ciljeve
3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje s naglaskom na neformalnom učenju.
Doprinos ODRAZ-a vidljiv je i u sljedećim ciljevima: br. 12. Odgovorna potrošnja i
proizvodnja s naglaskom na promociji održivih stilova življenja; br. 7. Pristupačna i čista
energija, ponovno s naglaskom na promociji održivog urbanog prometa, obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti te br. 16. Mir, pravda / jačanje institucija.
Radne skupine su dale odgovore kako slijedi:
Prva skupina:
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ je začetnik koncepta u
Hrvatskoj i implementirao je mnoge projekte
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - ODRAZ radi na jačanju svijesti,
edukaciji, informiranju, podršci i ohrabrivanju i to vrlo gorljivo
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava, daje podršku, stručno radi,
promovira partnerstva, razvija suradnju, promovira dobru primjere iz prakse
Druga skupina:
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ puno radi na umrežavanju
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ je prepoznat kao pružatelj neformalnog
učenja
"ODRAZ provodi edukaciju, projekte, istraživanja, aktivnosti zagovaranja, potiče i
stvara partnerstva, informira široki krug dionika. Svojim primjerom daje dobar smjer
kojim treba ići."
Treća skupina:
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
21
"Važnost ODRAZ-a očitava se u dijalogu koji potiče i otvara."
Četvrta skupina:
1) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"U svim svojim projektima ODRAZ se referira na ova tri navedena cilja."
Peta skupina:
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ aktivira lokalne zajednice,
osnažuje ih kroz radionice, provodi istraživanja. Informira o aktivnostima u civilnom
društvu
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i sudjeluje u partnerskim
konzorcijima kroz projekte koje provodi; povezuje dionike civilnog društva s drugim
sektorima
3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ jača svijest o neformalnom
obrazovanju/cjeloživotnom učenju i važnosti za društvo
Šesta skupina:
1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ radi na umrežavanju
3) Cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije
"ODRAZ doprinosi mijenjanjem svijesti i načina razmišljanja kroz obrazovno-
edukativne programe i radionice. Nadalje, uklapa svoje programe u rad obrazovnih
institucija."
Sedma skupina:
1) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
2) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice
3) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve
"ODRAZ se ustavno bavi obrazovanjem u lokalnim zajednicama i pritom uključuju sve
dionike tj. primjenjuje participativni pristup."
Osma skupina:
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ sudjeluje u projektima kao
što su npr. CIVTAS ELAN, Civinet i sl
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i uspješno pronalazi partnere
za projekte; uspješno provodi partnerske obaveze; uspješno surađuje na projektima
koje sufinancira EU
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
22
Deveta skupina:
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti
s lakoćom te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost odgovorne potrošnje i
proizvodnje."
Tablica 2.: Ciljevi održivog razvoja kojima ODRAZ daje doprinos
Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi
Broj cilja koji je 2. na rang listi
Broj cilja koji je 3. na rang listi
1 11 12 17
2 11 17 4
3 11 12 17
4 7 11 17
5 11 17 4
6 11 17 16
7 4 11 17
8 11 17 4
9 12 4 17
Zadatak 3.: Osobni doprinos sudionika skupa globalnim ciljevima
održivog razvoja
Odgovor na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete svoju ulogu i svoj doprinos?' dalo je 50-ak
sudionika.
Kao što se moglo i očekivati, ovdje je raspon odgovora bio najveći što odražava različitost
sudionika, njihovih zanimanja, djelatnosti, statusa i sektorske pripadnosti. U tablici 3. prikazani
su rezultati po ciljevima. U prvom stupcu je navedeno koliko puta su sudionici naveli pojedini
cilj u kojem mogu dati svoj doprinos odnosno označili ga kao prvi, drugi ili treći izbor. Jedan je
sudionik odabrao samo jedan cilj, a dva sudionika su odabrala dva cilja. Jedan je sudionik na
trećem mjestu naveo dva cilja. Svi ostali su naveli tri cilja.
Tablica 3.: Ciljevi održivog razvoja u kojima sudionici mogu dati osobni doprinos
Cilj 1. izbor 2. izbor 3. izbor Ukupno
1. Iskorjenjivanje siromaštva 3 - - 3
2. Iskorjenjivanje gladi - - 1 1
3. Zdravlje i dobrobit 1 6 3 10
23
4. Kvalitetno obrazovanje 8 5 5 18
5. Rodna ravnopravnost 4 3 - 7
6. Pitka voda i higijenski uvjeti - - 1 1
7. Pristupačna i čista energija - - 2 2
8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
4 4 2 10
9. Industrija, inovacije i infrastruktura 1 4 2 7
10. Smanjenje nejednakosti 1 4 1 6
11. Održivi gradovi i održive zajednice 9 5 3 17
12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
7 4 7 18
13. Odgovor na klimatske promjene 2 4 5 11
14. Život ispod vode - oceani i mora 2 1 - 3
15. Život n kopnu - kopneni ekosustavi
- 1 1 2
16. Mir i pravda / snažne institucije 1 - 1 2
17. Partnerstvo za ciljeve 3 4 10 17
Sudionici su se prepoznali u svim ciljevima, s tim da su četiri cilja bila najizraženija:
Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje
Cilj br. 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice
Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve.
Detaljni odgovori su navedeni u Prilogu 1.
24
Prilog 1. - Odgovori sudionika o mogućem osobnom doprinosu
globalnim ciljevima održivog razvoja
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"Smatram da je kvalitetno obrazovanje ključ sveg, a i osobno radim dosta na
obrazovanju i podizanju svijesti."
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Zagovaram i promičem ovaj cilj u nekoliko sektora."
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Osobno radim na projektima vezanim uz ovaj cilj."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"Doprinosim prenošenjem stečenog znanja."
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - u području hrane i zaštite prirodnih
resursa
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Moja uloga je mala, ali u svom radu i načinu života pokušavam poštovati načela
kojima je cilj postizanje ovih ciljeva. To su teme kojima se bavim i provodim
projekte."
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.2. Iskorjenjivanje gladi
"Nastojim odgovorno živjeti."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - bez njega ne možemo naprijed, ostajemo u
srednjem vijeku
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - grad kao 'motor' napretka, kulture,
civilizacije i razvoja općenito
3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - konzumerizam će 'doći glave' ovom
malom i prekrasnom planetu
1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti
3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Pojedinac rijetko kad sam može napraviti promjenu, ali može inicirati te u
partnerstvu provesti u djelo aktivnosti prema napretku.
25
Osobno reagiram na svaku nepravdu i nejednakost bilo koje vrste. Utopijski
možda, no trudim se biti odgovorna u potrošnji vode, električne energije, odvajati
otpad i općenito biti svjesna sebe kao dijelu prirode."
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - umrežavanje
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Kao općinski dužnosnik naučio sam biti odgovoran i racionalan kroz planiranje
općinskog budžeta te prepoznati partnere koji mogu doprinijeti razvoju moje
općine i sve to u cilju razvoja i poboljšanja života građana."
1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"U partnerstvu se uvijek može postići više nego pojedinačno i ugodnije je
postizati ciljeve u društvu. Pod kvalitetnim obrazovanjem podrazumijevam i
cjeloživotno učenje i mijenjanje u skladu s tim i sebe i okoline. Nastojim ne trošiti i
ne uzimati više nego što mi treba te sve eventualne viškove adekvatno reciklirati.
Možda bi moglo i bolje!"
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva
"Doprinosim prilikom izrade gradskih odluka, analize i evaluacije postojećih mjera
i aktivnostima usmjerenim na iskorjenjivanje siromaštva."
2) Cilj br.10. smanjenje nejednakosti
"Sudjelujem u aktivnostima koje imaju za cilj razvoj zajednice i njenih članova,
kako bi svi imali jednake prilike za kvalitetan život, osobni i profesionalni razvoj."
3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - otvorenost, dostupnost informacija o
pravima, nadležnostima; povezanost sa srodnim sustavima, suradnja, umreženost
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - važno za sigurnost rada i radnih
mjesta, očuvanje postojećih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti, malih i srednjih
poduzetnika i zapošljavanje radnika u realnom sektoru
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije, infrastruktura - inovacija kao temelj napretka svakog
društva; postoji potreba za reindustrijalizacijom, s obzirom da je industrija u padu 20-
ak godina treba jednostavniji put od ideje do poduzetničke realizacije, kao i
odgovarajuća infrastruktura (potporne institucije, podrška javnog i civilnog sektora koji
će to sve poticati i podržavati)
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno da bude u skladu s potrebama tržišta
rada, a neformalno kao cjeloživotno učenje te doprinos boljoj zapošlljivosti i
gospodarskom napretku
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
"Doprinosim promicanjem i edukacijama, sudjelovanjem u izradi, praćenju
izvršenja i evaluaciji strateških dokumenata na gradskoj razini, partnerstvom sa
civilnim društvom i institucijama."
26
2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - promicanje, praćenje provođenja propisa i
strateških dokumenata na razini grada
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - partnerstvo s građanima i institucijama, a za
realizaciju ciljeva iz gradskih strateških dokumenta i propisa
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"U firmi doprinosim vodeći računa o održivom gospodarenju sirovinama,
sudjelujem u projektima modernizacije; zdravlja i sigurnosti zaposlenih, u skladu
sa zakonskom regulativom. Dodatno, brigom o zdravlju zaposlenih, suradnjom s
lokalnom zajednicom u projektima vezanih za održivost lokalne zajednice i dr."
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
.2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve-umrežavanje
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene-
"Nastojim promišljeno konzumirati i smanjiti ekološki otisak, uključivanjem obitelji
i prijatelja. Nastojim širiti ideje i principe, koristim bicikl i javni prijevoz, kupujem
na tržnici, biram lokalne proizvode i usluge ... Radim posao u koji vjerujem."
1) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Osnivačica sam Zaklade za ljudska prava koja (će) brinuti o smanjenju
nejednakosti i diskriminaciji ugroženih skupina u RH. Osobno racionalno koristim
resurse, ponovo koristim predmete, kompostiram, recikliram, vozim bicikl, ne
koristim dizalo, a sve u smislu poticanja ostvarenja ciljeva 12 i 13."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"U svom radu uvijek sam ulagala u vlastito obrazovanje, nastojala prenijeti znanje
i poticati druge na obrazovanje."
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Osobno podržavam takav pristup i prenosim ideju o potrebi održive potrošnje i
proizvodnje na druge i u poslovnom i u privatnom životu."
3) Cilj br.17. . Partnerstvo za ciljeve
"U ostvarivanju ciljeva, kako poslovnom tako i privatnom radu, nastojim uključiti i
ostale suradnike te partnere."
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Osobni aktivizam za ove ciljeve u lokalnoj zajednici i na radnom mjestu."
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
27
"Kako sam djelomično rodom iz liberalne zemlje (NL), smatram da je općenito
ravnopravnost temeljno pravo koje čovjek mora imati osigurano."
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
"Kako sam sam svoj poslodavac već 21 godinu. smatram da sam, ma koliko
malo, dao doprinos gospodarskom rastu ove zemlje, jer mislim da je već toliko
dugo raditi u RH umjetnost za sebe."
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Osobno imam kroničnu bolest te sam naučio cijeniti zdravlje."
1) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Na svom poslu stalno spajam nespojivo, mirim opasno posvađane, potičem
partnerstva za provedbu različitih ciljeva pa je ovaj globalni cilj za održivi razvoj
kao stvoren za samoostvarenje moje osobne i profesionalne misije."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - uvođenjem korištenja čiste energije,
ekonomiziranjem potrošnju energije
1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - moj najbitniji faktor u ostvarivanju svih drugih ciljeva
2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - bitan faktor življenja
3) Cilj br.7.Pristupačna i čista energija - povezano s prethodnim ciljevima
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"Aktivnim sudjelovanjem u oblikovanju programa neformalnog obrazovanja, kao i
podršci u unapređivanju formalnog obrazovanja doprinosim ostvarenju ovog
cilja."
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - sudjelujem u poduzetništvu
1) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Doprinosim vlastitim odgovornim ponašanjem prema sebi i zajednici te
zapošljavanjem i odgovornim ponašanjem prema zaposlenicima."
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Radeći prenosim svoja znanja o održivom razvoju i odgovornoj potrošnji i
proizvodnji."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
28
"Dajem doprinos održivom razvoju i održivoj mobilnosti u gradovima. Težim
zdravlju i dobrobiti zajednice. Globalne ciljeve je moguće odraditi samo kroz
partnerstvo."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - podržavajući aktivno održivi razvoj
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - podržavajući razvoj domaće industrije
i inovativnosti u poslu
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve- podržavajući partnerstvo kao način učinkovitog i
sveobuhvatnog rješavanja postojećih ciljeva
1) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje
"Doprinosim provođenjem edukacije, seminara, organiziranja i sudjelovanja na
skupovima itd. Nadalje, stvaranjem partnerskih odnosa, promocijom pristupa
LEADER/CLLD te radom na unaprjeđenju života u ruralnoj Hrvatskoj."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
2). Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Doprinosim kroz suradnju s organizacijama/tvrtkama koje provode projekte u
kojima je važan aspekt inovacija. Sudjelujem u neformalnom i formalnom
obrazovanju te širim iskustva radom na društvenim mrežama."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Moja aktivnost tijekom radnog vijeka se vezala uz navedene ciljeve, koji su se
ujedno i poklapali s osobnim težnjama."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.14. Život ispod vode
3) Cilj br.15. Život na kopnu
"Pišem knjige i učim ljude."
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
"Moja poruka je sustavnim analizama pronaći prave mjere za poticanje
gospodarskog razvoja i obrazovanja."
1) Cilj br.14. Život ispod vode
2) Cilj br.15. Život na kopnu
3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
"Važno je prihvaćanje i implementacija svih normi ekološke zaštite mora i kopna."
29
1) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - osnova razvoja
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - bitno za dugoročno održiv razvoj
3) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjet i- osnova svega
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) v9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Moj doprinos - edukacija i diseminacija."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Aktivno se zalažem za održivu mobilnost u regiji, iniciram i aktivno sudjelujem u
projektima koji smanjuju emisije CO2. Doprinosim i djelovanjem mreže za održivu
mobilnost u regiji."
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje
"Sudjelovanje u projektu CIVITAS ELAN na mjeri Sigurnost starijih osoba u
prometu - vrlo dobra iskustva. U budućnosti bih željela i dalje raditi na navedenim
ciljevima kao volonterka."
1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"Doprinosim proizvodnjom hrane na OPG-u. Dostojanstven rad i gospodarski rast
su nužnost, a cilj br. 4. je također važan - kvalitetno obrazovanje je nužno više
nego ikad u globalnom svijetu."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje
kao osoba koja uči od drugih i uči druge
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Moj ukupni profesionalni angažman fokusiran je na gradove."
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - svaki zahtjevniji posao može se kvalitetno riješiti
samo timski i s partnerima i na tom načelu treba organizirati posao
1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Sudjelujem u pripremi projekta održive mobilnosti."
2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura
"Koordiniram izradu prometno infrastrukturnih projekata."
3) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija
30
"Planiram i potičem nabavu vozila i opreme s energetskim i ekološki
prihvatljivijim, štedljivim i čišćim (s manjim postotkom) štetnih nusprodukata
(ispušni plinovi)."
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve
"Nadam se da je i moj rad dao doprinos ODRAZ-u, u smislu snažnijeg partnera i
stabilnije organizacija te dobro organizirane u financijskom smislu."
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - djelovanje u udruzi koja se zalaže za prava žena i
djevojaka
2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - poticanje na takmičenje, svladavanje barijera,
veću samouvjerenost
3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - najvažnije je zajedništvo i povezivanje: "Zajedno
smo jači, možemo i znamo više"
1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
"Kao novinar već 30-ak godina upozoravam na sve što šteti hrvatskom
gospodarstvu i njegovom rastu te predlažem i ističem dobra rješenja. Također
istražujem i upozoravam na sve što šteti zdravlju i okolišu (to je izravno
povezano)."
1) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
2) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost
3) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti
"Doprinosim kroz rad u FZOEU i programe koje Fond provodi. Kroz edukaciju
djece o važnosti zaštite okoliša i odgovornom ponašanju te o jačanju svijesti da je
zemlja naša zajednička kuća."
1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj svakog razvoja, osobnog i profesionalnog
2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast
3) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja
"U osobnom i profesionalnom životu se trudim doprinijeti neformalnom
obrazovanju u onome što dobro poznajem. Dostojanstven rad i gospodarski rast
se postiže procesom kojeg je često teško popratiti, no doprinosimo mu
svakodnevno solidarnim načinom života."
1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - društvo bi napokon trebalo zakopati ratnu sjekiru
po pitanju muško-ženskih odnosa
2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - društvo treba posvetiti pažnju
odgovornom ponašanju u smislu potrošnje
31
3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje /17. Partnerstvo za ciljeve
1) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene
2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje
3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit
"Sva tri cilja su povezana, s obzirom da moram imati u vidu da bez jednog od
nabrojanih nema održivog razvoja."
1) Cilj br.14. Život ispod vode
"Doprinosim istraživanju morskih ekosustava te radom na povećanju znanja i
razumijevanja važnosti tih vodenih sustava za funkcioniranje cijelog planeta i
sigurnost opskrbe hranom. Promoviram njihovu važnost kroz edukaciju i
podizanje svijesti."
2) Cilj br.13.Odgovor na klimatske promjene
"Doprinosim istraživanjem utjecaja klimatskih promjena te primjerima koji se
koriste u edukaciji i mijenjanju svijesti i neodrživih navika."
3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice
"Doprinosim vlastitim djelovanjem u svakodnevnom životu putem prakticiranja
održivijeg načina života."
32
Literatura:
Sustainable development goals
http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
Indicators and a Monitoring Framework for the Sustainable Development Goals
https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35
https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/
2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true
Svjetski čelnici usvojili Ciljeve održivog razvoja; UNDP
http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-
elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html
Održivi razvoj, MVEP
http://www.mvep.hr/hr/vanj ska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
Održivi razvoj, ODRAZ
http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf
Brundtlandino izvješće
http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm
UNCED
http://www.un.org/geninfo/bp/enviro.html
Milenijska deklaracija
http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm
Milenijski ciljevi OR-a
http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview.html
Skup o Zemlji, Johannesburg
http://www.earthsummit2002.org/
Rio + 20
http://www.uncsd2012.org/
ECOSOC
http://www.un.org/en/ecosoc/
Revidirana strategija održivog razvoja EU
http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st10/st10917.en06.pdf