za održivi razvoj izvještaj sa skupa - odraz.hr ciljevi odrzivog razvoja do 2030... · odraz -...

ODRAZ - ODRŽIVI RAZVOJ ZAJEDNICE

Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.

ODRAZ-ovih 15 godina doprinosa promjenama i zalaganja

za održivi razvoj

Izvještaj sa skupa

29. listopada 2015., Zagreb

Impresum

Izdavač: ODRAZ- Održivi razvoj zajednice

Zagreb, studeni 2015.

Priredila: Lidija Pavić-Rogošić

Suradnica: Martina Jagnjić

Financijska pomoć: Institucionalna podrška

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 1

O održivom razvoju ................................................................................................................................. 2

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015. ............................................................................................. 3

Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030. ............................................................................. 4

Globalni ciljevi održivog razvoja ...................................................................................................... 6

Kako će biti mjereno postizanje ciljeva? ....................................................................................... 14

Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja? ....................................................... 14

Skup u Zagrebu: Rezultati rada u skupinama ........................................................................................ 15

Najvažniji ciljevi održivog razvoja za Hrvatsku .................................................................................. 15

Ciljevi održivog razvoja i ODRAZ ........................................................................................................ 18

Osobni doprinos ciljevima održivog razvoja ...................................................................................... 20

Zaključak ............................................................................................................................................ 21

Prilog 1. .................................................................................................................................................. 23

Literatura: .............................................................................................................................................. 31

EU podržava Globalne ciljeve održivog razvoja

Europska unija se obvezala kako će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda

za održivi razvoj 2030., unutar EU-a (npr. budućim inicijativama EU-a, među ostalim,

strategijom kružnog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje održivih modela

proizvodnje i potrošnje) te u okviru vanjskih politika EU-a podržavanjem provedbe

ciljeva u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najviše potrebno.

"Ovaj Sporazum povijesni je događaj i važan korak prema globalnom djelovanju u

području održivog razvoja. Ponosno ističem snažno zalaganje EU-a za postizanje

ambicioznog ishoda, od samog početka procesa. Riječ je o globalnom programu

kojim su obuhvaćene sve zemlje, bogate i siromašne, u cilju potpune integracije

ekonomske, društvene i okolišne dimenzije održivosti. Radi se o ključnom postignuću

u pogledu dogovora cijelog svijeta oko zajedničkih ciljeva za održiviju budućnost.

Odlučni smo provesti Program 2030. koji će predstavljati obris naše unutarnje i

vanjske politike kako bi se osiguralo da EU pruži maksimalan doprinos.”

Frans Timmermans

Prvi potpredsjednik Europske komisije, zadužen za održivi razvoj

"Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj

proceduri Ujedinjenih naroda. ... Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15

godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost.

„Preobraziti naš svijet“ – to nije fraza, to je obveza svih nas."

Kolinda Grabar Kitarović

Predsjednica Republike Hrvatske

Samit o održivom razvoju nakon 2015., 70. Opća skupština UN-a

1

Uvod

ODRAZ - Održivi razvoj zajednice već 15 godina potiče i pruža potporu provedbi promjena

usmjerenih prema održivosti. Kontinuirano promoviramo načela održivog razvoja, educiramo

dionike iz cijele Hrvatske i iz svih sektora o načelima održivog razvoja i potičemo ih na

okupljanje i zajedničko djelovanje u promišljanju i provedbi održivog razvoja u svojim

zajednicama. Pratimo i što se dešava na razini javnih politika, kako na globalnoj, tako i na

europskoj i nacionalnoj razini. O svemu tome izvještavamo naše suradnike, korisnike i širu

javnost.

Obilježavanje 15 godina djelovanja ODRAZ-a i zalaganja za održivi razvoj bilo je povod za

okupljanje, druženje, ali i informiranje i promišljanje o novim globalnim ciljevima održivog

razvoja, usvojenih krajem rujna 2015. na samitu UN-a u New Yorku.

Okupili smo 70-ak predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora, koje smo podsjetili na

Milenijske ciljeve UN-a koji su vrijedili do 2015. te ih informirali o novim ciljevima održivog

razvoja do 2030. Nakon toga smo radili u skupinama, kako bi svi prisutni mogli promisliti o

tim novim ciljevima, njihovoj važnosti za Hrvatsku te o svom vlastitom doprinosu njihovom

postizanju. Također smo htjeli provjeriti njihovu percepciju rada ODRAZ-a i našeg doprinosa

održivom razvoju.

Zgrada UN-a, New York

2

O održivom razvoju

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih,

socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo "zadovoljavanje potreba sadašnje

generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe". Od

1987. godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj,

kojom je predsjedavala Gro Harlem Brundtland, pa do današnjeg dana, održivi razvoj je

postao jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu.

Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih tako i

političkih težnji usmjerenih prema osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva i

očuvanju okoliša. U tom procesu, ključni događaji i pokretačka snaga bili su Svjetski skupovi

na vrhu u Riju i Johannesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN-a u rujnu 2000. Od

razine UN-a (Komisije UN-a za održivi razvoj) i brojnih multilateralnih i međunarodnih

institucija i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU pa sve do civilnog sektora i

lokalne samouprave, na provođenju koncepta održivog razvoja rade milijuni ljudi širom

svijeta. Na sastanku Ujedinjenih naroda krajem rujna 2015., svjetski su se čelnici dogovorili o

novom Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030., koji sadrži 17 ciljeva održivog

razvoja.

Tri sastavnice održivog razvoja

3

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015.

U rujnu 2000. godine državnici 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku

deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim

područjima od interesa za sve članice, kao i međunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti

koje trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.

Države članice UN-a obvezale su se da će do 2015. godine učiniti maksimum u ispunjavanju

osam ključnih razvojnih ciljeva u zadanim rokovima ili se barem značajno približiti njihovom

postizanju.

Milenijski ciljevi razvoja istaknuti u Milenijskoj deklaraciji su:

1. Iskorijeniti ekstremno siromaštvo i glad;

2. Osigurati univerzalno osnovno obrazovanje;

3. Promovirati ravnopravnost spolova i osnažiti žene;

4. Smanjiti stopu smrtnosti djece;

5. Poboljšati zdravlje majki;

6. Boriti se protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti;

7. Osigurati održivost okoliša;

8. Razviti globalno partnerstvo za razvoj.

Izvor: http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview/

U Republici Hrvatskoj određeno je osam nacionalnih ciljeva i 31 podcilj, koji odgovaraju

specifičnim okolnostima i uvjetima razvoja naše zemlje.

http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm

http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm

4

Prvi Izvještaj o provođenju milenijskih ciljeva u Hrvatskoj dostupan je na

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UN

DP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

Milenijski razvojni ciljevi dokaz su da se utvrđivanjem ciljeva može pridonijeti ostvarenju

napretka širom svijeta te postići dobre rezultate. Punih 15 godina tim je ciljevima

usmjeravana razvojna politika, pri čemu je EU dao velik doprinos njihovu ostvarenju.

Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.

Napredak u ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva neujednačeno je protekao diljem svijeta i

nisu ostvareni svi ciljevi. Geopolitičke promjene posljednjih 15 godina dovele su do spoznaje

da su univerzalni ciljevi, za koje su potrebna integrirana rješenja, sada primjereniji. Stoga se

novim Programom 2030. definirala iznova suradnja unutar međunarodne zajednice u

pogledu globalne obaveze stvaranja drukčije budućnosti za ljude i planet, temeljem koje će

svijet ići putem održivog razvoja. Dok su Milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u

razvoju, Program 2030. je globalni sporazum kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni

program djelovanja za sve zemlje, uključujući nacionalne politike.

Program 2030. usvojen je nakon trogodišnjeg procesa konzultacija, u kojem je sudjelovao

veliki broj predstavnika civilnog društva i drugih dionika. Program se nastavlja na Milenijske

razvojne ciljeve, ali i na druge dokumente (npr. zaključke Konferencije Ujedinjenih naroda o

održivom razvoju Rio + 20 i konferencija o financiranju razvoja).

Novi je Program mnogo šireg opsega, a za uspješnu provedbu bit će potrebno uključiti sve

resurse, domaće i međunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat će dati svoj doprinos,

uzimajući u obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i kapacitet svake zemlje. Nacionalna

odgovornost i odgovornost prema građanima bit će od ključne važnosti za uspjeh Programa.

U okviru 17 novih ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva, uravnotežene su tri dimenzije

održivog razvoja (okolišna, društvena i gospodarska dimenzija), u područjima kao što su

siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, održiva potrošnja i

proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima,

klimatske promjene, kao i rodna jednakost, mirna i uključiva društva, pristup pravosuđu i

odgovorne institucije.

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UNDP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/mdg/UNDP_HR_MDG_PROGRESS_HR_2006.pdf

5

Izvor: UNDP Hrvatska

6

Globalni ciljevi održivog razvoja

Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima

Ekstremna stopa siromaštva smanjena je za više od polovice od 1990. Iako je to izvanredan

uspjeh, jedna od pet osoba u regijama u razvoju i dalje živi s manje od 1,25 USD dnevno, a

tu su i milijuni koji zarađuju nešto više od tog dnevnog iznosa. Dodatno, mnogi ljudi su u

riziku od klizanja natrag u siromaštvo.

Siromaštvo je više od nedostatka prihoda i resursa za održivo življenje. Obilježja siromaštva

su glad i pothranjenost, ograničen pristup obrazovanju i drugim osnovnim uslugama,

socijalna diskriminacija i isključivanje, kao i nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka.

Gospodarski rast mora biti uključiv kako bi se osigurala održiva radna mjesta i promicala

jednakost.

Do kraja 2030. želi se iskorijeniti ekstremno siromaštvo, dakle siromaštvo svih onih koji žive

s manje od 1,25 USD na dan. Također se planiraju osigurati jednaka prava na ekonomske

resurse za sve muškarce i žene, а posebno siromašne i ranjive, kao i pristup osnovnim

uslugama, vlasništvu i upravljanju zemljištem te drugim oblicima vlasništva. Bitno je i

povećati otpornost siromašnih i ranjivih skupina te smanjiti njihovu izloženost i ranjivost na

ekstremne klimatske događaje, kao i druge ekonomske, društvene ili ekološke katastrofe.

Za to je potrebno osigurati značajnu mobilizaciju resursa iz različitih izvora, između ostalog i

kroz povećanu razvojnu suradnju te se trebaju kreirati jasne javne politike na nacionalnoj,

regionalnoj i međunarodnoj razini, temeljene na razvojnim strategijama koje promoviraju

borbu protiv siromaštva i rodnu osjetljivost.

Cilj 2. Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati

održivu poljoprivredu

Vrijeme je za promišljanje o uzgoju, raspodjeli i konzumiranju hrane. Ako se ispravno radi,

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo mogu pružiti zdravu hranu za sve i stvoriti pristojne

prihode te ujedno podržavati ljude usmjerene na ruralni razvoj i zaštitu okoliša.

U današnje vrijeme se tla, slatke vode, oceani, šume i bioraznolikost rapidno degradiraju.

Klimatske promjene stvaraju još veći pritisak na resurse o kojima ovisimo, povećani su rizici

povezani s katastrofama poput suša i poplava. Mnoge žene i muškarci u ruralnim područjima

više ne mogu živjeti na svojoj zemlji, prisiljeni su migrirati u gradove u potrazi za

mogućnostima za život. Potrebna je duboka promjena globalnog sustava proizvodnje hrane i

poljoprivrede, ako želimo nahraniti gladne na planetu. Prehrambeni i poljoprivredni sektor

nude ključna rješenja za razvoj te su najvažniji za iskorjenjivanje siromaštva do 2030., kao i

za osiguranje pristupa sigurnoj i kvalitetnoj hrani u dovoljnim količinama siromašnima i

ranjivim skupinama.

Planira se udvostručiti poljoprivredna produktivnost i prihodi malih proizvođača hrane, a

posebno žena i obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Za to je potrebno povećati razinu

investiranja, uključujući i međunarodnu suradnju, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna

istraživanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i dr.

7

Cilj 3. Zdravlje - Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

Osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve ljude, svih uzrasta bitno je za održivi

razvoj. Značajan napredak postignut je u povećanju očekivanog trajanja života i smanjenju

smrtnosti djece i majki. Najveći je napredak postignut u boljem pristupu čistoj vodi i

higijenskim uvjetima, smanjenju broja oboljelih od malarije, tuberkuloze, dječje paralize te

širenja HIV / AIDS-a. Međutim, potrebno je mnogo više napora za potpuno iskorjenjivanje

mnogih bolesti i rješavanje zdravstvenih problema koji se javljaju.

Dodatno, do kraja 2020. na globalnoj se razini želi prepoloviti broj smrtnih slučajeva i

povreda do kojih dolazi u prometnim nesrećama.

Želi se postići univerzalni obuhvat zdravstvenom zaštitom, uključujući zaštitu od financijskog

rizika, osigurati dostupnost kvalitetnih osnovnih usluga zdravstvene zaštite.

Također se želi bitno smanjiti broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih zagađenjem

zraka, vode i tla.

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti

cjeloživotnog učenja

Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljšanje života ljudi i održivi razvoj. Veliki napredak

postignut je u povećanju pristupa obrazovanju na svim razinama i povećanju stope upisa u

škole, posebno žena i djevojaka. Razina osnovne pismenosti se vidljivo poboljšala, ali

potrebni su jači napori kako bi se postigao još veći napredak u postizanju univerzalnih ciljeva

obrazovanja. Na primjer, u svijetu je postignuta ravnopravnost djevojčica i dječaka u

osnovnom obrazovanju, ali samo su neke zemlje uspjele postići taj cilj na svim razinama

obrazovanja.

Do kraja 2030. se želi osigurati besplatno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje za sve

djevojčice i dječake. Također se želi osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog,

stručnog i tercijarnog obrazovanja, kao i univerzitetskog, za sve žene i muškarce. Treba

znatno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i

tehničke i stručne, za bolju zapošljivost, pristojne poslove i poduzetništvo.

Važan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te osigurati jednak pristup svim

razinama obrazovanja i stručnoj obuci za ranjive grupe, uključujući osobe s invaliditetom i

djecu u ranjivom položaju.

Do kraja 2030. se želi osigurati da svi učenici steknu znanja i vještine potrebne za

unaprjeđenje održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života,

ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja,

pripadnosti globalnoj zajednici i poštovanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom

razvoju.

Kako bi se postigao ovaj cilj s podciljevima, treba izgraditi i poboljšati obrazovne objekte

prilagođene djeci, osobama s invaliditetom, omogućiti veći broj stipendija koje su dostupne u

zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama.

Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran,

prosperitetan i održiv svijet. Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi,

dostojanstvenom radu ženama i djevojkama te njihove zastupljenosti u političkim i

8

ekonomskim procesima donošenja odluka, bit će poticaj održivoj ekonomiji te će donijeti

korist društvu i čovječanstvu u cjelini.

Stoga treba svuda okončati sve oblike diskriminacije žena i djevojaka, eliminirati sve oblike

nasilja i eksploatacije u javnoj i privatnoj sferi.

Cilj 6. Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati

higijenske uvjete za sve

Čista, dostupna voda za sve je bitan dio svijeta u kojem želimo živjeti. Na planetu ima

dovoljno pitke vode, no, zbog ekonomskih problema i loše infrastrukture, svake godine

milijuni ljudi, od kojih je većina djece, umire od bolesti povezanih s opskrbom vodom te

neadekvatnim sanitarnim i higijenskim uvjetima.

Nedostatak vode, loša kvaliteta vode i neadekvatna kanalizacija negativno utječu na

sigurnost hrane, mogućnost životnih izbora te obrazovne mogućnosti za siromašne obitelji

diljem svijeta. Do 2050., najmanje jedna od četiri osobe će vjerojatno živjeti u zemlji s

problemom nestašice pitke vode.

Stoga je jedan od podciljeva postići do kraja 2030. univerzalan i jednak pristup sigurnoj i

jeftinoj pitkoj vodi za sve te adekvatan i jednak pristup svih sanitarnim i higijenskim uvjetima.

Također se treba poboljšati učinkovito korištenje i snabdijevanje vodom te primijeniti

integrirano upravljanje vodnim resursima na svim razinama.

Nadalje, do kraja 2020. treba zaštititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, uključujući

planine, šume, plavna zemljišta, rijeke, izvore i jezera.

Kako bi se to postiglo, potrebno je proširiti međunarodnu suradnju sa zemljama u razvoju i

dati podršku tim zemljama u jačanju kapaciteta te podržati i ojačati sudjelovanje lokalnih

zajednica u unaprjeđivanju načina upravljanja vodom i sanitarnim uvjetima.

Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji po pristupačnim

cijenama za sve

Energija je u središtu gotovo svakog velikog izazova i prilike s kojima se svijet danas

suočava. Bilo da se radi o radnim mjestima, sigurnosti, klimatskim promjenama, proizvodnji

hrane ili povećanju prihoda, pristup energiji je bitan za sva ta područja djelovanja. Održiva

energija je prilika - ona mijenja živote, gospodarstva i planet.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predvodi Inicijativu 'Održiva energija za sve', kako bi se

osigurao univerzalni pristup modernim energetskim uslugama, poboljšala učinkovitost i

povećalo korištenje obnovljivih izvora.

I u ovom je području potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju kako bi se olakšao pristup

istraživanju i tehnologiji za čiste energije, uključujući obnovljivu energiju i energetsku

učinkovitost.

Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv ekonomski rast, punu zaposlenost i dostojanstven

rad za sve

Gotovo polovina svjetskog stanovništva živi s oko dva USD dnevno. U mnogim područjima

imati posao ne jamči mogućnost bijega iz siromaštva. Ovaj spor i neujednačen napredak

zahtijeva ponovno promišljanje i moderniziranje ekonomskih i socijalnih politika usmjerenih

na iskorjenjivanje siromaštva.

9

Kontinuirani nedostatak mogućnosti za dostojanstven rad, nedovoljna ulaganja i mala

potrošnja, vode do erozije osnovnog društvenog ugovora u demokratskim društvima, koji

podrazumijeva da svi trebaju imati koristi od napretka. Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta će

ostati veliki izazov gotovo svim gospodarstvima i nakon 2015.

Održivi gospodarski rast zahtijeva stvaranje uvjeta u društvima koji omogućuju ljudima

kvalitetne poslove, koji će poticati gospodarstva, bez štete za okoliš. Mogućnosti

zapošljavanja i pristojni radni uvjeti su također potrebni za svo radno sposobno stanovništvo.

Jedan od podciljeva je postići višu razinu ekonomske produktivnosti putem diversifikacije,

tehnoloških unaprjeđenja i inovacija, između ostalog i fokusirajući se na radno intenzivne i

visoko profitabilne sektore.

Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podržavaju proizvodne aktivnosti,

stvaranje pristojnih poslova, poduzetništvo, kreativnost i inovativnost te poticati osnivanje i

rast malih i srednjih poduzeća, između ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.

Do kraja 2020. planira se bitno smanjiti udio mladih koji nisu niti zaposleni niti su u procesu

obrazovanja odnosno obuke tzv. NEET1 populacije, između ostalog, provedbom "Globalnog

pakta o zapošljavanju“ Međunarodne organizacije rada.

Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu

industrijalizaciju i poticati inovativnost

Ulaganja u infrastrukturu - promet, navodnjavanje, energiju i informacijske i komunikacijske

tehnologije - ključni su za postizanje održivog razvoja i osnaživanje zajednica u mnogim

zemljama. Odavno je prepoznato da rast produktivnosti i prihoda te poboljšanja u

zdravstvenim i obrazovnim ishodima zahtijevaju ulaganja u infrastrukturu. Razviti kvalitetnu,

pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, kako bi se podržali ekonomski razvoj i

blagostanje, s fokusom na jeftin i jednak pristup za sve, jedan je od podciljeva.

Uključiv i održiv industrijski razvoj je primarni izvor stjecanja dohotka, omogućuje brzo i

održivo povećanje životnog standarda za sve ljude, a pruža tehnološka rješenja za okolišno

prihvatljivu industrijalizaciju. Tehnološki napredak je temelj za postizanje ciljeva zaštite

okoliša, kao što je energetska učinkovitost. Bez tehnologije i inovacija, neće se desiti

industrijalizacija, a bez industrijalizacije neće se moći dogoditi ni razvoj.

Treba podržati razvoj domaće tehnologije, istraživanje i inovacije u zemljama u razvoju te

povećati pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama do 2020., uključujući

univerzalni i jeftin pristup internetu u najnerazvijenijim zemljama.

Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

Međunarodna zajednica je napravila značajne korake prema izlasku ljudi iz siromaštva.

Međutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i

obrazovnim uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost između zemalja možda

smanjila, nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je više prisutno mišljenje kako

ekonomski rast nije dostatan za smanjenje siromaštva, ako nije uključiv i ako ne uzima u

obzir sve tri dimenzije održivog razvoja - ekonomsku, socijalnu i okolišnu. Kako bi se

smanjile nejednakosti, javne politike bi trebale voditi računa o potrebama ugrožene i

marginalizirane populacije.

1 'NEET, engl. kratica 'Not in Education, Employment or Training'

10

Neki od podciljeva do kraja 2030. su: osnažiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i političku

uključenost svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo,

religiju ili ekonomski ili neki drugi status te osigurati jednake mogućnosti i smanjiti

nejednakosti u ishodima.

Važan element su i javne politike i zakonodavstvo u području plaća i socijalne zaštite, koje

vode računa o ravnopravnosti, kao i nadzor globalnih financijskih tržišta i institucija, uz

praćenje provedbe propisa. Nadalje, dobro vođene migracijske politike trebale bi olakšati

uređenu, sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi.

Važnu ulogu u postizanju ovog cilja ima razvojna pomoć i financijski tokovi te izravne strane

investicije u državama u kojima postoji najveća potreba, a posebno u najnerazvijenijim

zemljama, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.

Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

Gradovi su rasadnik ideja, središta trgovine, kulture, znanosti, produktivnosti, društvenog

razvoja i još mnogo toga. Gradovi su omogućili ljudima socijalni i ekonomski napredak.

Međutim, postoje mnogi izazovi u održavanju i razvoju gradova kako bi i dalje stvarali nova

radna mjesta i prosperitet, ne opterećujući zemljište i resurse. Zajednički urbani izazovi

uključuju zagušenje prometom, nedostatak sredstava za pružanje osnovnih usluga,

nedostatak adekvatnog stanovanja i probleme s infrastrukturom.

Izazovi u gradovima mogu se prevladati na način koji će im omogućiti daljnji napredak i rast,

poboljšanjem korištenja resursa i smanjenjem zagađenja i siromaštva. Budućnost koju

želimo uključuje gradove koji otvaraju mogućnosti za sve, s pristupom osnovnim uslugama,

energiji, stanovanju, prijevozu i dr.

Stoga se do kraja 2030. želi osigurati pristup za sve adekvatnom, sigurnom i jeftinom

smještaju i osnovnim uslugama; pristupačnim i održivim transportnim sustavima,

poboljšavajući javni prijevoz i vodeći računa o potrebama ranjivih skupina, žena, djece,

osoba s invaliditetom i starijih.

U svim zemljama treba unaprijediti uključivu i održivu urbanizaciju i kapacitete za

participativno, integrirano i održivo planiranje i upravljanje naseljima.

U podciljevima se, nadalje, spominje potreba zaštite svjetske kulturne i prirodne baštine;

zaštita od elementarnih nepogoda, usmjerena naročito na siromašne i ranjive skupine;

omogućavanje pristupa zelenim i javnim površinama, posebno ženama i djeci, starijim

osobama i osobama s invaliditetom.

Treba se smanjiti negativan utjecaj gradova na okoliš, s posebnom pažnjom na kvalitetu

zraka i gospodarenje otpadom na lokalnoj i drugim razinama.

Također, treba podržati pozitivne ekonomske, socijalne i okolišne veze između urbanih, peri-

urbanih i ruralnih područja, osnaživanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja.

Gradovi i druga naselja trebaju primjenjivati integrirane politike i planove u smislu

uključenosti, učinkovitosti resursa, ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama te

otpornosti na elementarne nepogode.

I za postizanje ovog cilja najnerazvijenije zemlje trebaju podršku, financijsku i tehničku

pomoć u gradnji održivih i otpornih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.

11

Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

Održiva potrošnja i proizvodnja se odnose na promicanje djelotvornosti u korištenju resursa i

energetske učinkovitosti, održivu infrastrukturu i pružanje pristupa osnovnim uslugama,

zelena i dostojanstvena radna mjesta i bolju kvalitetu života za sve. Održiva potrošnja i

proizvodnja pomažu u postizanju ukupnih razvojnih planova, smanjenju budućih ekonomskih,

okolišnih i društvenih troškova, jačanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju siromaštva.

Održiva potrošnja i proizvodnja imaju za cilj "raditi više i bolje s manje", povećanje

blagostanja iz ekonomskih aktivnosti smanjenjem upotrebe resursa, degradacije i

onečišćenja, uz povećanje kvalitete života. To uključuje različite dionike, među ostalima

predstavnike poslovne zajednice, potrošače, donositelje odluka, istraživače, znanstvenike,

medije i agencije za razvojnu suradnju.

Održiva potrošnja i proizvodnja također zahtijevaju sustavni pristup i suradnju između aktera

koji djeluju u lancu opskrbe, od proizvođača do krajnjeg potrošača. To uključuje angažiranje

potrošača kroz podizanje svijesti i obrazovanje o održivoj potrošnji i načinu života.

Potrošačima se trebaju pružiti odgovarajuće informacije putem standarda i oznaka.

Podciljevi definiraju, između ostalog, namjeru postizanja održivog upravljanja i učinkovitog

korištenja prirodnih resursa do kraja 2030.; bar za polovicu smanjiti bacanje hrane po glavi

stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke u hrani u proizvodnji i

lancima opskrbe.

Neki od podciljeva se odnose na održivo gospodarenje otpadom, uključujući ispravno

upravljanje kemikalijama i svim oblicima otpada tijekom čitavog njihovog životnog ciklusa,

značajno smanjiti ispuštanje u zrak, vodu i tlo, kako bi se što više umanjili negativni utjecaji

na zdravlje ljudi i okoliš te značajno smanjiti stvaranje otpada povećanim udjelom

prerađivanja i ponovne upotrebe.

Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njenih posljedica

Klimatske promjene utječu na sve zemlje, na svim kontinentima. Negativno utječu na

nacionalne ekonomije i na živote ljudi, stvarajući već danas dodatne troškove ljudima,

zajednicama i državama, koji će biti još veći u budućnosti.

Ljudi već danas osjećaju značajne posljedice klimatskih promjena, koje uključuju promjene

vremenskih obrazaca, podizanja razine mora i više ekstremnih vremenskih pojava. Emisije

stakleničkih plinova od ljudskih aktivnosti dovode do klimatskih promjena, koje se i dalje

povećavaju. One su danas na najvišim razinama u povijesti. Bez akcije, predviđa se rast

prosječne temperature na planetu za 3 °C tijekom 21. stoljeća.. Najsiromašniji i najranjiviji

ljudi su, nažalost, najviše pogođeni.

Danas su dostupna povoljna rješenja koja omogućuju zemljama prijelaz na čišća i otpornija

gospodarstva. Tempo promjena se ubrzava, jer se sve više ljudi okreće obnovljivim izvorima

energije i drugim mjerama koje smanjuju emisije i doprinose naporima prilagodbe.

Klimatske promjene su globalni izazov, koji ne poznaje nacionalne granice. Štetne emisije na

jednom mjestu utječu na ljude u širem okruženju. To je pitanje koje zahtijeva rješenja i

koordinaciju na međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u

razvoju i njihovom zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Za rješavanje

klimatskih promjena, zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu 2015. Mjere

za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove.

12

Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje, podići razinu svijesti, kao i ljudske i institucionalne

kapacitete za ublažavanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, od prilagođavanja do

ranog upozoravanja.

Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj

Svjetski oceani - njihova temperatura, kemijski sastav, struje i život u njima - vrlo su bitni za

globalne sustave koji čine Zemlju pogodnom za život ljudi. Kišnica, voda za piće, vremenske

prilike, klima, obale, dobar dio naše hrane pa čak i kisik u zraku koji udišemo, sve to u

konačnici daje i regulira more. Kroz povijest, oceani i mora bili su vitalni i za trgovinu i

prijevoz. Stoga je pažljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom ključno za održivu

budućnost.

Do kraja 2025. trebali bismo spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih

resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati

održivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih od značajnih negativnih

utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i

produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati izlov ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i

destruktivne ribarske prakse. Plan je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na

znanstvenoj osnovi, kako bi se obnovile zalihe riba u najkraćem mogućem roku.

S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i

tržištima.

Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava,

održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te

spriječiti uništavanje biološke raznolikosti

Šume pokrivaju 30 posto površine Zemlje, a osim što su izvor hrane i skloništa, šume su

ključ za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti. Procjenjuje se da

se godišnje izgubi 13 milijuna hektara šuma. Krčenje šuma i dezertifikacija - uzrokovane

ljudskim aktivnostima i klimatskim promjenama - predstavljaju glavne izazove za održivi

razvoj i utječu na živote i egzistenciju milijuna ljudi u borbi protiv siromaštva. Učinjeni su

napori za bolje upravljanje šumama i suzbijanje dezertifikacije. Do kraja 2020. planira se

zaustaviti krčenje šuma, obnoviti uništene šume i znatno povećati pošumljavanje na

globalnoj razini. Treba se boriti protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano tlo te neutralizirati

degradaciju zemljišta.

Do kraja 2020. treba osigurati očuvanje, obnovu i održivo korištenje kopnenih slatkovodnih

ekosustava i njihovog okruženja, posebno šuma, močvarnog zemljišta, planina i isušenog

zemljišta, u skladu s obavezama prema međunarodnim sporazumima. Jedan od podciljeva je

i poduzeti hitne i značajne aktivnosti za smanjivanje degradacije prirodnih staništa, zaustaviti

gubitak biološke raznolikosti te do kraja 2020., zaštititi ugrožene vrste i spriječiti njihovo

izumiranje.

Važno je do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i biološke raznolikosti u nacionalno i

lokalno planiranje, razvojne procese te strategije za smanjenje siromaštva.

Za postizanje ovog cilja potrebno je mobilizirati i značajno povećati financijska sredstva iz

svih izvora radi očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti i ekosustava, održivo

upravljanje šumama i pošumljavanje, borbu protiv krivolova i trgovine zaštićenim vrstama, uz

povećanje kapaciteta lokalnih zajednica.

13

Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup

pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim

razinama

Ovaj je cilj posvećen promicanju mirnih i uključivih društava za održivi razvoj, pružanju

pristupa pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih institucija na svim razinama. Treba

promovirati vladavinu prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini i svima osigurati jednak

pristup pravdi.

Do kraja 2030. značajno treba smanjiti nezakonite tijekove novca i oružja i boriti se protiv

svih oblika organiziranog kriminala. Treba značajno smanjiti korupciju i podmićivanje u svim

njihovim pojavnim oblicima te razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na

svim razinama.

Treba osigurati odgovorno, uključivo, participativno i reprezentativno donošenje odluka na

svim razinama, javni pristup informacijama i zaštitu osnovnih sloboda, u skladu s

nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima.

Svuda treba značajno smanjiti sve oblike nasilja i s njima povezane stope smrtnih slučajeva;

okončati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i sve oblike nasilja i torture nad

djecom.

Za postizanje ovog cilja potrebno je osnažiti relevantne nacionalne institucije, između ostalog

i preko međunarodne suradnje, izgraditi kapacitete na svim razinama, posebno u zemljama u

razvoju, radi sprječavanja nasilja i borbe protiv terorizma i kriminala.

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Uspješan program održivog razvoja zahtijeva partnerstva između vlada, poslovnog sektora i

civilnog društva. Ova uključiva partnerstva satkana na načelima i vrijednostima, zajedničkoj

viziji i zajedničkim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u središte, potrebna su na globalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Potrebna je hitna akcija za mobilizaciju, preusmjeravanje i oslobađanje transformativne

snage trilijuna dolara privatnih sredstava za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Dugoročna

ulaganja, uključujući izravna strana ulaganja, potrebna su u kritičnim sektorima, posebice u

zemljama u razvoju. To uključuje održivu energiju, infrastrukturu i transport kao i

informacijske i komunikacijske tehnologije. S druge strane, javni sektor mora postaviti jasan

smjer. Treba definirati okvire za praćenje, propise i poticajne strukture koje omogućuju

investicije koje privlače ulaganja i podržavaju održivi razvoj. Treba ojačati nacionalne

mehanizme nadzora, uključujući nadzor koji provode zakonodavna tijela.

Treba unaprijediti suradnju Sever–Jug, Jug–Jug te regionalnu i međunarodnu suradnju u

području znanosti, tehnologije i inovacija. Nadalje, treba promovirati razvoj, prijenos i širenje

tehnologija povoljnih za okoliš u zemlje u razvoju.

Pri tome je važno unaprijediti međunarodnu podršku za primjenu djelotvorne i ciljane

izgradnje kapaciteta u zemljama u razvoju, kako bi se podržali nacionalni planovi za primjenu

održivih razvojnih ciljeva.

Treba raditi na koherentnosti institucija i javnih politika, unaprijediti globalnu makroekonomsku

stabilnost, između ostalog i kroz koordinaciju politika odnosno koherentnost politika za

potrebe održivog razvoja.

14

Kako će biti mjereno postizanje ciljeva?

Pokazatelji će biti okosnica za praćenje napretka ostvarivanja globalnih ciljeva održivog

razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Definiranje mjerljivih indikatora

će pretvoriti ciljeve održivog razvoja s podciljevima u alat za upravljanje, koji će pomoći

zemljama pri razvoju strategija i alociranju potrebnih sredstva, kao i za mjerenje napretka

prema održivom razvoju, ali će pomoći i u definiranju odgovornosti svih dionika za postizanje

tih ciljeva.

Fokus u praćenju postizanja ciljeva bit će na nacionalnoj razini. Komplementarno praćenje će

se vršiti na regionalnoj i globalnoj razini. Štoviše, svaka glavna tematska zajednica, kao što

su zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, i tako dalje, će mobilizirati, analizirati, i komunicirati

podatke o napretku prema postizanju svojih ciljeva. Takav tematski nadzor i pregled bit će

važna dopuna službenom praćenju i pregledu na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Svaka zemlja treba odabrati određen broj i raspon komplementarnih nacionalnih pokazatelja

koji najbolje odgovaraju potrebama zemlje i njenoj sposobnosti za prikupljanje i analizu

podataka. Očekuje se da će stručna skupina završiti proces definiranja pokazatelja do ožujka

2016. Svaki pokazatelj se ocjenjuje po izvedivosti, prikladnosti i važnosti.

Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja?

Međuvladina komisija stručnjaka za financiranje održivog razvoja napravila je grube izračune

sredstava potrebnih za stvaranje sigurnosne socijalne mreže za iskorjenjivanje ekstremnog

siromaštva. Potrebno je oko 66 milijardi USD godišnje, a godišnja ulaganja u poboljšanje

infrastrukture (voda, poljoprivreda, promet, energija) mogu iznositi i do ukupno 7 bilijuna USD

na globalnoj razini.

Javne financije i razvojna pomoć će biti najvažniji za provedbu ciljeva održivog razvoja. No, i

sredstva generirana iz poslovnog sektora kroz porezne reforme i prekid nezakonitih

financijskih tokova i korupcije, također su bitna.

Glavna konferencija o financiranju ciljeva održivog razvoja, održana u etiopskom glavnom

gradu Addis Abeba u srpnju 2015., nije uspjela ublažiti zabrinutost povezanu s mogućnošću

namicanja potrebnih sredstava za ispunjenje ambicioznih ciljeva.

15

Skup u Zagrebu: Rezultati rada u skupinama

Sudionici skupa kojeg je ODRAZ organizirao krajem listopada 2015, nakon podsjećanja na

Milenijske ciljeve održivog razvoja do 2015., upoznati su i s najnovijim globalnim ciljevima

održivog razvoja: svijet bez siromaštva; svijet bez gladi; zdravlje i blagostanje; kvalitetno

obrazovanje; rodna ravnopravnost; čista voda i sanitarni uvjeti; pristupačna energija iz čistih

izvora; dostojanstven rad i ekonomski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje

nejednakosti; održivi gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; očuvanje klime;

očuvanje vodenog svijeta; očuvanje života na kopnu; mir, pravda i snažne institucije, i

posljednji - partnerstvom do ciljeva. Pregled tih ciljeva dobili su svi sudionici.

Sedamdesetak sudionika bilo je raspodijeljeno po skupinama, koje su radile na tri zadatka.

Svaka skupina je trebala odabrati od 17 ciljeva tri cilja održivog razvoja najvažnija za

Hrvatsku te tri cilja u kojima prepoznaju djelovanje ODRAZ-a. Na kraju, trebali su odabrati tri

cilja u kojima mogu dati svoj osobni doprinos.

Rad ODRAZ-a se prepoznaje u djelovanju na području izgradnje partnerstava za ostvarenje

ciljeva održivog razvoja, promoviranju održivih gradova i zajednica te kvalitetnog

obrazovanja.

"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti s

lakoćom te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost te načine odgovorne potrošnje i

proizvodnje."

Najvažniji ciljevi održivog razvoja za Hrvatsku

Zadatak je bio, između 17 ciljeva, u radnim skupinama raspraviti i odabrati tri cilja održivog

razvoja, za koje se svi slažu da su najvažniji i najrelevantniji za Hrvatsku. Za sudionike, tri

najvažnija cilja održivog razvoja Hrvatske su:

1) Cilj br. 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

2) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

3) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice.

"Stanovništvo planeta Zemlje je koncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni

održivog planeta."

Sudionici su ukupno spomenuli deset ciljeva važnih za Hrvatsku od 17 globalnih ciljeva

održivog razvoja. Redoslijed ciljeva po važnosti za Hrvatsku prema ispitanicima:

cilj broj 8. Dostojanstven rad i gospodarski rast odabran je tri puta kao 1. izbor i tri puta

kao 2. izbor te jednom kao 3. po važnosti.

cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, odabran je tri puta kao najvažniji cilj te tri puta kao 2.

po važnosti za Hrvatsku.

cilj br. 1 Iskorjenjivanje siromaštva pojavio se dvaput kao 1.

cilj br. 3 Zdravlje i dobrobit jednom kao 1. i jednom kao 2. po važnosti.

cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice pojavio se jednom kao 1. i tri puta kao 3. izbor po

važnosti

cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije odabran je tri puta kao 3. po važnosti

16

cilj br. 6. Pitka voda i higijenski uvjeti prepoznat je jednom kao 2. po važnosti za

Hrvatsku

ciljevi 5. Rodna ravnopravnost, br. 9. Industrija, inovacije i infrastruktura te cilj. br. 12.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja javljaju se po jednom kao 3. po važnosti.

Tablica 1.: Ciljevi održivog razvoja važni za Hrvatsku

Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi

Broj cilja koji je 2. na rang listi


1 4 8 11

2 8 4 5

3 1 3 8

4 8 4 16

5 4 8 9

6 4 11 16

7 8 4 12

8 1 8 11

9 3 6 11

U nastavku je prikazan izbor svake od skupina:

Prva skupina:

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje- temelj svega + zalog za budućnost

2) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast- zato što nam to treba

3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice-zato što s tim razvoj počinje

Druga skupina:

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - osiguravaju materijalnu dobrobit

koja onda generira sve ostale ciljeve koje možemo smatrati izvedenicama

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje-- omogućuje osnovicu za dostojanstven rad i

gospodarski rast

3) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit

Treća skupina:

1) Cilj br.1. Iskorjenjivanje siromaštva

2) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - bolesni ljudi ne mogu pridonositi gospodarskom rastu

3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

Četvrta skupina:


2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje

17

3) Cilj br.16.Mir i pravda/snažne institucije

Peta skupina:



3) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura

"Bez kvalitetnog razvoja, obrazovanja i znanja ne možemo financirati druge

aspekte održivosti."

Šesta skupina:

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj razvoja zajednice; rast konkurentnosti i

gospodarstva; pretpostavka napretka

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - eliminiranje zagađenja, obnovljivi

izvori energije, bolji životni uvjeti/standard građana; bolja javna i društvena

infrastruktura

3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - preduvjet za ostvarenje svih drugih

ciljeva; zaštita ugroženih skupina; sigurnost građana; povjerenje građana u sustav;

pravednija raspodjela društvenog dohotka; eliminiranje korupcije i kriminala.

Sedma skupina:



3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja

"Zato što je sve povezano, bez odgovorne potrošnje i proizvodnje nema

dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, a za to je potrebno kvalitetno

obrazovanje (sve je povezano), jer ono odgaja odgovorne građane."

Osma skupina:



3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice

"Osiguranje uvjeta za dostojanstven rad i gospodarski rast doprinijet će

iskorjenjivanju siromaštva i za posljedicu imati održive gradove i zajednice."

Deveta skupina:

1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - zdravlje je osnovna pretpostavka kvalitetnog života

2) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjeti - zdravlje je neostvarivo bez pitke vode i

higijenskih uvjeta

3) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - stanovništvo planeta Zemlje je

skoncentrirano u gradovima. Bez održivih gradova nema ni održivog planeta.

18

Ciljevi održivog razvoja i ODRAZ

Na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete ulogu i doprinos ODRAZ-a?', skupine su dale

sljedeće odgovore:

Prva skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ je začetnik koncepta u

Hrvatskoj i implementirao je mnoge projekte

2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - ODRAZ radi na jačanju svijesti,

edukaciji, informiranju, podršci i ohrabrivanju i to vrlo gorljivo

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava, daje podršku, stručno radi,

promovira partnerstva, razvija suradnju, promovira dobru primjere iz prakse

Druga skupina:


2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ puno radi na umrežavanju

3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ je prepoznat kao pružatelj neformalnog

učenja

"ODRAZ provodi edukaciju, projekte, istraživanja, aktivnosti zagovaranja, potiče i

stvara partnerstva, informira široki krug dionika. Svojim primjerom daje dobar smjer

kojim treba ići."

Treća skupina:


2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve

"Važnost ODRAZ-a očitava se u dijalogu koji potiče i otvara."

Četvrta skupina:

1) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija



"U svim svojim projektima ODRAZ se referira na ova tri navedena cilja."

Peta skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ aktivira lokalne zajednice,

osnažuje ih kroz radionice, provodi istraživanja. Informira o aktivnostima u civilnom

društvu

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i sudjeluje u partnerskim

konzorcijima kroz projekte koje provodi; povezuje dionike civilnog društva s drugim

sektorima

19

3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje - ODRAZ jača svijest o neformalnom

obrazovanju/cjeloživotnom učenju i važnosti za društvo

Šesta skupina:

1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

2) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ radi na umrežavanju

3) Cilj br. 16. Mir i pravda te snažne institucije

"ODRAZ doprinosi mijenjanjem svijesti i načina razmišljanja kroz obrazovno-

edukativne programe i radionice. Nadalje, uklapa svoje programe u rad obrazovnih

institucija."

Sedma skupina:

1) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

2) Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

3) Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve

"ODRAZ se ustavno bavi obrazovanjem u lokalnim zajednicama i pritom uključuju sve

dionike tj. primjenjuje participativni pristup."

Osma skupina:

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - ODRAZ sudjeluje u projektima kao

što su npr. CIVTAS ELAN, Civinet i sl

2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - ODRAZ umrežava i uspješno pronalazi partnere

za projekte; uspješno provodi partnerske obaveze; uspješno surađuje na projektima

koje sufinancira EU


Deveta skupina:




"Kroz druženje i partnerstvo s ODRAZ-om naučili smo cijeniti pravo partnerstvo, učiti

s lakoćom te u svemu uočavati pozitivnu stranu i ljudskost odgovorne potrošnje i

proizvodnje."

Tablica 2.: Ciljevi održivog razvoja u kojima ODRAZ daje doprinos

Skupina Broj cilja koji je 1. na rang listi



1 11 12 17

2 11 17 4

3 11 12 17

4 7 11 17

20

5 11 17 4

6 11 17 16

7 4 11 17

8 11 17 4

9 12 4 17

Najviše sudionika vidi ODRAZ-ov doprinos sljedećim ciljevima održivog razvoja:

1) Cilj br. 11. Održivi gradovi i zajednice

2) Cilj. br. 17. partnerstvo za ciljeve

3) Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje, s naglaskom na neformalno učenje.

Naš doprinos vide i u sljedećim ciljevima: br. 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja, s

naglaskom na promociju održivih stilova življenja; br. 7. Pristupačna i čista energija, ponovno

s naglaskom na promociji održivog urbanog prometa, obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti te br. 16. Mir, pravda / jačanje institucija.

Osobni doprinos ciljevima održivog razvoja

Odgovor na pitanje 'U kojim ciljevima prepoznajete svoju ulogu i svoj doprinos?' dalo je 50-ak

sudionika.

U tablici 3. prikazani su rezultati po ciljevima. U prvom stupcu je navedeno koliko puta su

sudionici naveli pojedini cilj u kojem mogu dati svoj doprinos odnosno označili ga kao prvi,

drugi ili treći izbor. Jedan je sudionik odabrao samo jedan cilj, a dva sudionika su odabrala

dva cilja. Jedan je sudionik na trećem mjestu naveo dva cilja. Svi ostali su naveli tri cilja.

Tablica 3.: Ciljevi održivog razvoja u kojima sudionici mogu dati osobni doprinos

Cilj 1. izbor 2. izbor 3. izbor Ukupno

1. Iskorjenjivanje siromaštva 3 - - 3

2. Iskorjenjivanje gladi - - 1 1

3. Zdravlje i dobrobit 1 6 3 10

4. Kvalitetno obrazovanje 8 5 5 18

5. Rodna ravnopravnost 4 3 - 7

6. Pitka voda i higijenski uvjeti - - 1 1

7. Pristupačna i čista energija - - 2 2

8. Dostojanstven rad i gospodarski rast

4 4 2 10

9. Industrija, inovacije i infrastruktura 1 4 2 7

10. Smanjenje nejednakosti 1 4 1 6

11. Održivi gradovi i održive zajednice 9 5 3 17

21

12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

7 4 7 18

13. Odgovor na klimatske promjene 2 4 5 11

14. Život ispod vode - oceani i mora 2 1 - 3

15. Život n kopnu - kopneni ekosustavi

- 1 1 2

16. Mir i pravda / snažne institucije 1 - 1 2

17. Partnerstvo za ciljeve 3 4 10 17

Sudionici su se prepoznali u svim ciljevima, s tim da su četiri cilja bila najizraženija:

Cilj br. 4. Kvalitetno obrazovanje

Cilj br. 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Cilj br. 11. Održivi gradovi i održive zajednice

Cilj br. 17. Partnerstvo za ciljeve.

Detaljni odgovori su navedeni u Prilogu 1.

Zaključak

Gotovo svi sudionici su se prvi put susreli s novim globalnim ciljevima održivog razvoja. Iz

povratnih informacija čuli smo da im je bilo zanimljivo i korisno čuti o dogovorenom programu

za razvoj na svjetskoj razini do 2030. godine. Smatraju da niti mediji niti relevantna tijela

državne uprave nisu o tom događaju na zadovoljavajući način obavještavali zainteresiranu

javnost. U Hrvatskoj je gotovo nezapaženo prošao skup UN-a na visokoj razini, na kojem je

usvojen Program za 2030., iako je i Hrvatska na njemu sudjelovala.

Smatraju da bi Hrvatska prilikom određivanja 'svojih' ciljeva, podciljeva i indikatora trebala

provesti široki konzultativni proces, kao što je i UN proveo proces na globalnoj razini.

Svakako bi donositelje odluka na svim razinama vlasti u Hrvatskoj trebalo upoznati s

konceptom i načelima održivog razvoja, kako bi prestalo poistovjećivanje održivog razvoja i

zaštite okoliša, što je samo jedna dimenzija održivog razvoja. Trebalo bi ih upoznati i s novim

globalnim ciljevima održivog razvoja, kako bi ih uklopili u svoje strategije, programe i planove

razvoja, bilo da se radi o ukupnom razvoju ili pojedinim sektorima.

U nekim od skupina se razgovaralo i gdje treba 'smjestiti' održivi razvoj na razini Vlade.

Prevladalo je mišljenje da tema održivog razvoja treba biti razmatrana i praćena na razini

vlade, kao horizontalna tema. Svakako nije dobro da bude unutar Ministarstva zaštite okoliša

i prirode, jer se radi o širem konceptu, koji ima tri dimenzije koje trebaju bitu uravnotežene:

ekonomska, društvena i okolišna. Načela održivog razvoja trebaju biti uključena u krovnu

strategiju razvoja Hrvatske, ali i u sve sektorske politike.

Bilo je zanimljivo promatrati rad u skupinama, s obzirom da većina sudionika nije očekivala

osobni angažman tijekom skupa. Pokazalo se dobrim što su svi sudionici dobili popis 17

ciljeva održivog razvoja, a i na svakom stolu je bio veći plakat. Razvila se živa rasprava na

22

svakom od stolova, pogotovo jer su u skupinama bili sudionici iz različitih sektora, različitog

obrazovanja i struka, različitog iskustva i različitih interesa.

Zaključak ODRAZ-a je da trebamo nastaviti i čak pojačati informiranje i obučavanje o

konceptu održivog razvoja među predstavnicima svih sektora. Također trebamo više raditi na

informiranju relevantnih dionika i šire javnosti o novim globalnim ciljevima održivog razvoja i

Programu UN-a za razvoj do 2030. Također, trebamo se i nadalje aktivno uključivati u

oblikovanje, provedbu i praćenje javnih politika, kako bismo ukazivali na potrebu poštivanja

načela održivog razvoja.

23

Prilog 1.

Odgovori sudionika o mogućem osobnom doprinosu ciljevima održivog razvoja navedeni su

u nastavku:


"Smatram da je kvalitetno obrazovanje ključ sveg, a i osobno radim dosta na

obrazovanju i podizanju svijesti."


"Zagovaram i promičem ovaj cilj u nekoliko sektora."

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene

"Osobno radim na projektima vezanim uz ovaj cilj."


"Doprinosim prenošenjem stečenog znanja."


3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - u području hrane i zaštite prirodnih

resursa




"Moja uloga je mala, ali u svom radu i načinu života pokušavam poštovati načela

kojima je cilj postizanje ovih ciljeva. To su teme kojima se bavim i provodim

projekte."



3) Cilj br.2. Iskorjenjivanje gladi

"Nastojim odgovorno živjeti."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - bez njega ne možemo naprijed, ostajemo u

srednjem vijeku

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - grad kao 'motor' napretka, kulture,

civilizacije i razvoja općenito

3) Cilj br.12.Odgovorna potrošnja i proizvodnja - konzumerizam će 'doći glave' ovom

malom i prekrasnom planetu


2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti

24


"Pojedinac rijetko kad sam može napraviti promjenu, ali može inicirati te u

partnerstvu provesti u djelo aktivnosti prema napretku.

Osobno reagiram na svaku nepravdu i nejednakost bilo koje vrste. Utopijski

možda, no trudim se biti odgovorna u potrošnji vode, električne energije, odvajati

otpad i općenito biti svjesna sebe kao dijelu prirode."


2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - umrežavanje


"Kao općinski dužnosnik naučio sam biti odgovoran i racionalan kroz planiranje

općinskog budžeta te prepoznati partnere koji mogu doprinijeti razvoju moje

općine i sve to u cilju razvoja i poboljšanja života građana."




"U partnerstvu se uvijek može postići više nego pojedinačno i ugodnije je

postizati ciljeve u društvu. Pod kvalitetnim obrazovanjem podrazumijevam i

cjeloživotno učenje i mijenjanje u skladu s tim i sebe i okoline. Nastojim ne trošiti i

ne uzimati više nego što mi treba te sve eventualne viškove adekvatno reciklirati.

Možda bi moglo i bolje!"


"Doprinosim prilikom izrade gradskih odluka, analize i evaluacije postojećih mjera

i aktivnostima usmjerenim na iskorjenjivanje siromaštva."

2) Cilj br.10. smanjenje nejednakosti

"Sudjelujem u aktivnostima koje imaju za cilj razvoj zajednice i njenih članova,

kako bi svi imali jednake prilike za kvalitetan život, osobni i profesionalni razvoj."

3) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije - otvorenost, dostupnost informacija o

pravima, nadležnostima; povezanost sa srodnim sustavima, suradnja, umreženost

1) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - važno za sigurnost rada i radnih

mjesta, očuvanje postojećih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti, malih i srednjih

poduzetnika i zapošljavanje radnika u realnom sektoru

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije, infrastruktura - inovacija kao temelj napretka svakog

društva; postoji potreba za reindustrijalizacijom, s obzirom da je industrija u padu 20-

ak godina treba jednostavniji put od ideje do poduzetničke realizacije, kao i

odgovarajuća infrastruktura (potporne institucije, podrška javnog i civilnog sektora koji

će to sve poticati i podržavati)

2) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno da bude u skladu s potrebama tržišta

rada, a neformalno kao cjeloživotno učenje te doprinos boljoj zapošlljivosti i

gospodarskom napretku

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost

25

"Doprinosim promicanjem i edukacijama, sudjelovanjem u izradi, praćenju

izvršenja i evaluaciji strateških dokumenata na gradskoj razini, partnerstvom sa

civilnim društvom i institucijama."

2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - promicanje, praćenje provođenja propisa i

strateških dokumenata na razini grada

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - partnerstvo s građanima i institucijama, a za

realizaciju ciljeva iz gradskih strateških dokumenta i propisa




"U firmi doprinosim vodeći računa o održivom gospodarenju sirovinama,

sudjelujem u projektima modernizacije; zdravlja i sigurnosti zaposlenih, u skladu

sa zakonskom regulativom. Dodatno, brigom o zdravlju zaposlenih, suradnjom s

lokalnom zajednicom u projektima vezanih za održivost lokalne zajednice i dr."


.2) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve-umrežavanje

3) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene-

"Nastojim promišljeno konzumirati i smanjiti ekološki otisak, uključivanjem obitelji

i prijatelja. Nastojim širiti ideje i principe, koristim bicikl i javni prijevoz, kupujem

na tržnici, biram lokalne proizvode i usluge ... Radim posao u koji vjerujem."




"Osnivačica sam Zaklade za ljudska prava koja (će) brinuti o smanjenju

nejednakosti i diskriminaciji ugroženih skupina u RH. Osobno racionalno koristim

resurse, ponovo koristim predmete, kompostiram, recikliram, vozim bicikl, ne

koristim dizalo, a sve u smislu poticanja ostvarenja ciljeva 12 i 13."


"U svom radu uvijek sam ulagala u vlastito obrazovanje, nastojala prenijeti znanje

i poticati druge na obrazovanje."


"Osobno podržavam takav pristup i prenosim ideju o potrebi održive potrošnje i

proizvodnje na druge i u poslovnom i u privatnom životu."

3) Cilj br.17. . Partnerstvo za ciljeve

"U ostvarivanju ciljeva, kako poslovnom tako i privatnom radu, nastojim uključiti i

ostale suradnike te partnere."



26


"Osobni aktivizam za ove ciljeve u lokalnoj zajednici i na radnom mjestu."


"Kako sam djelomično rodom iz liberalne zemlje (NL), smatram da je općenito

ravnopravnost temeljno pravo koje čovjek mora imati osigurano."


"Kako sam sam svoj poslodavac već 21 godinu. smatram da sam, ma koliko

malo, dao doprinos gospodarskom rastu ove zemlje, jer mislim da je već toliko

dugo raditi u RH umjetnost za sebe."


"Osobno imam kroničnu bolest te sam naučio cijeniti zdravlje."


"Na svom poslu stalno spajam nespojivo, mirim opasno posvađane, potičem

partnerstva za provedbu različitih ciljeva pa je ovaj globalni cilj za održivi razvoj

kao stvoren za samoostvarenje moje osobne i profesionalne misije."


2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - uvođenjem korištenja čiste energije,

ekonomiziranjem potrošnju energije

1) Cilj br.3. Zdravlje i dobrobit - moj najbitniji faktor u ostvarivanju svih drugih ciljeva

2) Cilj br.13. Odgovor na klimatske promjene - bitan faktor življenja

3) Cilj br.7.Pristupačna i čista energija - povezano s prethodnim ciljevima


"Aktivnim sudjelovanjem u oblikovanju programa neformalnog obrazovanja, kao i

podršci u unapređivanju formalnog obrazovanja doprinosim ostvarenju ovog

cilja."


3) Cilj br.8. Dostojanstven rad i gospodarski rast - sudjelujem u poduzetništvu

1) Cilj br.16. Mir i pravda/snažne institucije



"Doprinosim vlastitim odgovornim ponašanjem prema sebi i zajednici te

zapošljavanjem i odgovornim ponašanjem prema zaposlenicima."




"Radeći prenosim svoja znanja o održivom razvoju i odgovornoj potrošnji i

proizvodnji."

27




"Dajem doprinos održivom razvoju i održivoj mobilnosti u gradovima. Težim

zdravlju i dobrobiti zajednice. Globalne ciljeve je moguće odraditi samo kroz

partnerstvo."

1) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - podržavajući aktivno održivi razvoj

2) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - podržavajući razvoj domaće industrije

i inovativnosti u poslu

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve- podržavajući partnerstvo kao način učinkovitog i

sveobuhvatnog rješavanja postojećih ciljeva



3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje

"Doprinosim provođenjem edukacije, seminara, organiziranja i sudjelovanja na

skupovima itd. Nadalje, stvaranjem partnerskih odnosa, promocijom pristupa

LEADER/CLLD te radom na unaprjeđenju života u ruralnoj Hrvatskoj."


2). Cilj br.5. Rodna ravnopravnost


"Doprinosim kroz suradnju s organizacijama/tvrtkama koje provode projekte u

kojima je važan aspekt inovacija. Sudjelujem u neformalnom i formalnom

obrazovanju te širim iskustva radom na društvenim mrežama."



"Moja aktivnost tijekom radnog vijeka se vezala uz navedene ciljeve, koji su se

ujedno i poklapali s osobnim težnjama."


2) Cilj br.14. Život ispod vode

3) Cilj br.15. Život na kopnu

"Pišem knjige i učim ljude."




"Moja poruka je sustavnim analizama pronaći prave mjere za poticanje

gospodarskog razvoja i obrazovanja."


28

2) Cilj br.15. Život na kopnu


"Važno je prihvaćanje i implementacija svih normi ekološke zaštite mora i kopna."

1) Cilj br.9. Industrija, inovacije i infrastruktura - osnova razvoja

2) Cilj br.11. Održivi gradovi i održive zajednice - bitno za dugoročno održiv razvoj

3) Cilj br.6. Pitka voda i higijenski uvjet i- osnova svega



3) v9. Industrija, inovacije i infrastruktura

"Moj doprinos - edukacija i diseminacija."




"Aktivno se zalažem za održivu mobilnost u regiji, iniciram i aktivno sudjelujem u

projektima koji smanjuju emisije CO2. Doprinosim i djelovanjem mreže za održivu

mobilnost u regiji."



3) Cilj br.4 Kvalitetno obrazovanje

"Sudjelovanje u projektu CIVITAS ELAN na mjeri Sigurnost starijih osoba u

prometu - vrlo dobra iskustva. U budućnosti bih željela i dalje raditi na navedenim

ciljevima kao volonterka."




"Doprinosim proizvodnjom hrane na OPG-u. Dostojanstven rad i gospodarski rast

su nužnost, a cilj br. 4. je također važan - kvalitetno obrazovanje je nužno više

nego ikad u globalnom svijetu."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - formalno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje

kao osoba koja uči od drugih i uči druge


"Moj ukupni profesionalni angažman fokusiran je na gradove."

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - svaki zahtjevniji posao može se kvalitetno riješiti

samo timski i s partnerima i na tom načelu treba organizirati posao


"Sudjelujem u pripremi projekta održive mobilnosti."

29


"Koordiniram izradu prometno infrastrukturnih projekata."

3) Cilj br.7. Pristupačna i čista energija

"Planiram i potičem nabavu vozila i opreme s energetskim i ekološki

prihvatljivijim, štedljivim i čišćim (s manjim postotkom) štetnih nusprodukata

(ispušni plinovi)."




"Nadam se da je i moj rad dao doprinos ODRAZ-u, u smislu snažnijeg partnera i

stabilnije organizacija te dobro organizirane u financijskom smislu."

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - djelovanje u udruzi koja se zalaže za prava žena i

djevojaka

2) Cilj br.10. Smanjenje nejednakosti - poticanje na takmičenje, svladavanje barijera,

veću samouvjerenost

3) Cilj br.17. Partnerstvo za ciljeve - najvažnije je zajedništvo i povezivanje: "Zajedno

smo jači, možemo i znamo više"




"Kao novinar već 30-ak godina upozoravam na sve što šteti hrvatskom

gospodarstvu i njegovom rastu te predlažem i ističem dobra rješenja. Također

istražujem i upozoravam na sve što šteti zdravlju i okolišu (to je izravno

povezano)."




"Doprinosim kroz rad u FZOEU i programe koje Fond provodi. Kroz edukaciju

djece o važnosti zaštite okoliša i odgovornom ponašanju te o jačanju svijesti da je

zemlja naša zajednička kuća."

1) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje - temelj svakog razvoja, osobnog i profesionalnog



"U osobnom i profesionalnom životu se trudim doprinijeti neformalnom

obrazovanju u onome što dobro poznajem. Dostojanstven rad i gospodarski rast

se postiže procesom kojeg je često teško popratiti, no doprinosimo mu

svakodnevno solidarnim načinom života."

30

1) Cilj br.5. Rodna ravnopravnost - društvo bi napokon trebalo zakopati ratnu sjekiru

po pitanju muško-ženskih odnosa

2) Cilj br.12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja - društvo treba posvetiti pažnju

odgovornom ponašanju u smislu potrošnje

3) Cilj br.4. Kvalitetno obrazovanje /17. Partnerstvo za ciljeve




"Sva tri cilja su povezana, s obzirom da moram imati u vidu da bez jednog od

nabrojanih nema održivog razvoja."


"Doprinosim istraživanju morskih ekosustava te radom na povećanju znanja i

razumijevanja važnosti tih vodenih sustava za funkcioniranje cijelog planeta i

sigurnost opskrbe hranom. Promoviram njihovu važnost kroz edukaciju i

podizanje svijesti."

2) Cilj br.13.Odgovor na klimatske promjene

"Doprinosim istraživanjem utjecaja klimatskih promjena te primjerima koji se

koriste u edukaciji i mijenjanju svijesti i neodrživih navika."


"Doprinosim vlastitim djelovanjem u svakodnevnom životu putem prakticiranja

održivijeg načina života."

31

Literatura:

http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/

https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/

2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-

elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview.html

http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/

http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/

https://sustainabledevelopment.un.org/index.php?page=view&type=400&nr=2013&menu=35

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/2013150612-FINAL-SDSN-Indicator-Report1.pdf&embedded=true

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/presscenter/articles/2015/09/25/svjetski-elnici-usvojili-odr-ive-razvojne-ciljeve.html

http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview.html

http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/

http://odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

za održivi razvoj izvještaj sa skupa - odraz.hr ciljevi odrzivog razvoja do 2030... · odraz -...

Documents