iii. dio g l o b a l n a k r i z a crna gora i zapadni balkan · crna gora i zapadni balkan...

III. dioG L O B A L N A K R I Z A

CRNA GORA I ZAPADNI BALKAN

Globalna kriza je zadesila i Crnu Goru i čitavi Zapadni Balkan. Za stanovnike, preduzeća i cjelokupne države u regionu važno je da se za nju što je moguće najbolje pripreme i preduzimaju odgovarajuće mjere. Pri tome, vodilja mora da bude gradualizam u pristupu i traženje rješenja „sui generis“, gdje su ona moguća i imaju smisao, dakle karakteristike koje će podstaći regiju da ubrza svoj razvoj i smanji zaostatak za EU koja joj ostaje kao konačni cilj

U krizi se opet pokazalo da su mnoge države koja su bile često navođene kao uzor, razočarale. Irska spasava banke „de facto“ nacionalizacijom i ima nega-tivan rast, Island je u stečaju, Luksemburg (zajedno sa Belgijom i Holandi-jom) spasava propale banke, baltička trojka je u velikoj recesiji i finansijskim teškoćama. Neoliberalni pristup privređivanju se pokazao kao kobni uzrok dubine i dužine krize, u stvari njenog nastanka. Zato ga nikako ne treba slije-diti, već izabrati put koji je otporniji na krize.

1. OSJETLJIVOST CRNE GORE I ZAPADNOG BALKANA NA KRIZU

Sredinom 2009. globalna kriza je uzelamaha i u realnom sektoru,na štoukazujepadprivredneaktivnosti,međunarodne trgovine iporastnezaposlenosti.Ali,naberzamaiufinansijskomsektoruod

drugogkvartala2009.ukazujusevećnekipozitivniznacikrajapadanja.Ali,problemotplaćivanjadrugorazrednihhipotekarnihkreditauSAD,kaoprimarni povod za krizu, još nije sasvim riješen. Berzanski indeksi su usvijetupostiglinajnižinivo9.marta2009,aposlijetogasukontinuiranimrastomusljedećadvamjesecapodiglinivoza30%,dabiumaju2009.opetstagnirali.Sljedećimjesecićepokazatida li jeuistinuumartu2009.ufi-nansijskomsektorupostignutocikličnodnokomeslijedioporavak.Akojetako,premaoptimističkomscenariju,realnaaktivnostmoglabidaslijediberzansketrendovesakašnjenjemodotprilikešestmjeseci,pabiurealnomsektoruusvijetudnobilopostignutonajesen2009,aoživljavanjebidovelodopozitivnihstoparastauproljeće2010.

Slika e: Korelacija cikličnosti berzanskih indeksa i privredne aktivnosti

III 1

OSJETLJIVOST CRNE GORE I ZAPADNOG BALKANA NA KRIZU

157

ZAŠTO BI ZEMLJE REGIONA TREBALO MANJE DA OSJETE KRIZU ?

Dubinakrizeuregionuzavisiodspoljnihuticajaiodunutrašnjihfaktora.

a)Spoljnjiuticaji:Premanjima,regijabitrebalodarelativnomanjeoddrugihregijazemaljaurazvojuodnosnouEvropitrpikrizu,jer:Manjećeseosjetitienergetskaoskudicaregijezbogvelikogpadacijenanaf-te(od147uaugustu2008naispod40udecembru2008,madaumaju2009većpreko60$zabarelnafte);40

Padcijenahrane,kojapredstavljaiizvozniproizvodregije,sporijijeposlijeljeta2008;Zemljeregijesuuvećiniispodprosjekaotvorenepremainostranstvu,naštoukazujemanjikoeficijentotvorenosti(odnosizvozaiuvozapremadomaćemproizvodu),kojiiznosiuprosjekusamo70%,akoduslugasamo24%;41 Zemljeregijesuuvelikojmjerijošuprocesudostizanjaostalihzemalja(cat-ching-up)zbogzaostajanjaurazvojuitranziciji,prouzrokovanogivojnimaktivnostimaposlijeraspadanjaSFRJugoslavije.Toznačidaimajuvelikuunutrašnjusnaguprivrednograstaizbognezadovoljenetražnjeineiskori-šćenihpostojećihkapaciteta;Turizammože da djeluje u kriznim godinama u nekim zemljama regije(CrnaGora,Hrvatska)udvapravca,ilikaofaktorpadaaktivnosti,poštojeluksuznauslugačijijedohodovnielasticitetjevećiodjedan,adohodakukrizipada;ilikaopodsticaj,poštosekodturističkihuslugaukriziprelazinamanjeluksuzne,atoznačiputovanjeuokviruEvrope,umjestoputova-njabogatihEvropljanaprekookeanaodnosnonanajskupljelokacije;Manjerazvijenisektorfinansijskihuslugaznačiimanjipadfinansijskihak-tivnostiimanjeopterećenjetoksičnimfinansijskiminstrumentimaideriva-timauregiji.

Ekonomije Zapadnog Balkana s kašnjenjem su ušle u krizu, i sa kašnje-njem bi mogle da izađu iz nje.Tobiznačilo,premaoptimističkomscena-

40 Zemljeregijesuu2005.uvezleizmeđu29%(Srbija)i57%(Hrvatska,Albanija)potrošeneenergije,premaAutor:»TheBalkanConflictanditsSolutions,Manet,PravnifakultetLjubljana,2007,strana30841 Ibidem,strana203

GLOBALNA KRIZA CRNA GORA I ZAPADNI BALKAN

III 1

158

riju,najnižutačkuteku2010.ioporavaku2011.godini.Prvo,zbogslaborazvijenefinansijskestrukture,zatekaoihjetekdrugiitrećitalasglobalnekrize,zastojspoljnogfinansiranjaipadizvozazbogpadaaktivnostiuizvo-znimpartnerima.Drugo,zbogkašnjenjauoživljavanju,imarazlogakašnje-njauponovnomotvaranjufinansijskihprilivaiobnavljanjuprilivastranihdirektnihiportfolioinvesticija(svimzemljamaregijejepogoršankreditnirating), sporijeg prilagođavanja izvoza i obnavljanja doznaka državljanazaposlenihuinostranstvukojisuzavrijemekrizeostalibezposla.

Kolikoćepojedinadržava,finansijskainstitucija,preduzećeilipojedinacdaosjetikrizuzavisiodnjihovesenzitivnostinaspoljnikrizniudar.Višesura-njivisubjektisavećimzaduženjem,manjimlikvidnosnimrezervamaisma-njenimprilivomdohotkaodnosnonjegovimprestankomzavrijemekrize.Dijagnozuranjivostiomogućavapregledstanjaempirijskimpodacima,kojisuraspoloživiuglavnomza2008,kadajekrizateknailazilauregionu.


III 1

159

DIJAGNOZA STANJA I RANJIVOSTI DRŽAVA REGIJE U KRIZI DRŽAVE

PremapodacimauTabeli6,državeizregijeZapadnogBalkanasurazličitozadužene.UdiospoljnogiukupnogdugadalekonajvećiimaHrvatska,dokjekoddrugihdržavaonnaizdrživomnivou.Ukupnidugkodsvihostalihbiojeispod60%(madazaKosovonemapodatkaospoljnomzaduženju),štobizajavnidugtrebalodabudeMastrihtskikriterijum.Deviznerezervesukrajem2008.kodsvihzemaljaiznosilebar10%BDP-a,arelativnonaj-višekodMakedonijeiKosova.RelativnoniskaizvoznaotvorenostukazujenamanjusenzitivnostnapadaktivnostiurazvijenojEuropi.Dosadajakipriliv stranih investicija,biće prelaznoosjetno smanjen,uz istovremenuprognozusmanjenjaplatnobilansnogdeficitakojijebiopokrivenprilivomnovca iz njih.Dok veličinu stranih investicija za 2009. nijemoguće pro-gnozirati,povećanjedeficitaplatnogbilansa(relativnouodnosunaBDP)očekujesesamozaKosovoiumjerenozaMakedoniju,dokbiCrnaGoratrebalodasvojrekordnideficitsignifikantnosmanji.

Kakoćedržaveizregionafinansijski izdržati krizukadasudosadabileuvelikozavisneodspoljnihprilivanovca,bilokapitalskihulaganjailikre-dita,anekekaoBosnaiHercegovinaodnosnoKosovoiodvelikedirektnefinansijskepomoći?Novacimjepotrebanzapokrivanjebudžetskihdefici-takojisunastali,prvo,smanjenimprimanjimazbogsmanjeneaktivnosti,idrugo,povećanimizdavanjimasocijalneprirodeizajačanjedomaćetražnjekaopodrškuprivredneaktivnosti.

Prvo,Hrvatska iCrnaGoravelikenadepolažuuprilivod ljetnog turiz-ma,drugemanje.Drugo,EUjeizrazilaspremnostzapodrškuJugoistočnojEvropiuiznosuodoko25milijardi€,alitajnovacjošnijeodobren,kamolidistribuiran.Treće,domaćefinansijskeinstitucijeuregijipokušajudado-bijudodatnekrediteuinostranstvu.Kadausadašnjimuslovimakreditnogzastoja tonije realno,na svjetsko tržišteulazidržava,pokušajemproda-je obligacija ili direktnimzaduživanjemkodbanaka, privatnih ilimeđu-narodnih.Upitanju su, naprimjer kodCrneGore,DeutscheBank, EIB,


III 1

160

EBRD.Niskikreditnirejtinzi(izuzevHrvatskenijednazemljaregijenemainvesticionuocjenuBBBkojaomogućavadugoročnoinvesticionozaduži-vanje)kojisubilipraktičnozasvezemljeuregiji(kaousvijetugeneralno)uposljednjimmjesecimajošsniženi,predstavljajudodatnoograničenjekodnastupanjanasvjetskimfinansijskimtržištima.Nakraju,kaočetvrto,ostajeobraćanjezapomoćMMF-u,kojenijepopularnokodvladaizvišerazloga:pokazujefinansijskuslabostdržave i stavlja jepodpritisakuslovljavanja(„conditionality“)odstraneMMF-akaoposljednjegzajmodavca.Onokojeje još uvijek prisutno,mada jeG20 Samit tražio njegovo olakšanje.Mje-rekojetražiMMF,naime,direktnopogađajusocijalnustabilnostuzemljiitimeotvarajupitanjesocijalnogmira.Sredinom2009,uregijiZapadnogBalkanaSrbijaiBiHsuzaključilearanžmanesaMMF-om,Albanijazaklju-čujedosadašnjiaranžman,KosovojetekpostaločlanomMMF-aipočinjedasarađujesnjim,doksevladeCrneGore,MakedonijeiHrvatskezasadaodupiruulaskuuaranžmansaMMF-om.


III 1

161

Tabela 6: Države, 2008.

Legenda: … = Nema podatka, - = Pojava ne postoji Izvori: IMF, Svjetska banka, WIIW, Eurostat, EIPF, CBCG, državne statističke institucije,centralne banke država

Zemljeregionasujošu2008.godinibrzopovećavaleprivrednuaktivnost(najbržeCrnaGora,najsporijeHrvatska),alineautonomno,većuzpomoćvelikogspoljnogzaduživanja.SizuzetkomAlbanije,njihovibudžetskidefi-citi subili ispod3%BDP-a (kodCrneGore jebiočakpozitivan),amalo


III 1AGREGAT CG ALB BiH HRV MAK SRB KOS SLO

BDP milioni € 3339 16500 12833 47370 6507 33861 3804 37403

Dug ukupno % BDP 37% 60,4% 50,7% 185,8% 28% 23,1% ... 49,8%n

-Spoljni % BDP 20% 9% 24% 138% 17% 13,8% ... 26.2%

-Domaći % BDP 17% 51,4% 34,0% 47,8% 11% 9,3% 55,9% 23,6%Devize,mio $07 08

665336

21621615

51513219

108529121

22431501

174908160

…1111

1076602

Izvoz robe/BDP 15,9% 6.6% 26,7% 20,2% 41,3% 32,4% 33,9% 60,0%FDI stanje 2007-priliv u 2008.

2478567

2264…

5990…

446302930

3084422

132052123

1150357

10,350300

Plat.bilans,mio € -976 -2458 -1879 -4454 -851 (12301) -773 -1600

Bil. Roba, mio € -1441 -2362 -4819 - -1737 -15876 -1372 -2400

Budžet08,%BDPpromjena, 08/07.

2,7%-3,1

-5,2%-1,1

-0,8%-1,7

-2,3%0

-1.5%-0,8

-2,2%-0,2

-0,1%-0,8

-0,9-1,2

Inflacija, % 6,9 2,2 3,8 2,9 4,1 8,6 0,5 3,7

Rast BDP-a, % 8,1 6,8 5,5 2,4 5,0 5,4 5,4 3,8

Finansijski 08riziko 09

B3 B2+

B3B3-

B3B3-

A2A2

B1B1+

B2B2+ - …

- Duži rok 08riziko 09

B3B1

B3B3

B3B2

A2A2

B1B1

B3B1 - …

S&P, 09 BB+n - B+ BBBn - BB-n B+ A+

Moody’s, 09 Baa1n B1 B2 Baa3 - - - AA

FITCH, 09 - - - BBB+ BBB- BB- - …

Izvozni krediti 6 6 7 5 5 7 - …

Stand-by sa IMF, krizni Nema završen 800 nema nema 3000 Član

5/2009 -

Indeks ekonom. slobode, rang122 94. 62. - 116. 78. 109. - 68.

162

povećanjedeficitauodnosuna2007.ukazujedafiskalnistimulansuovimzemljamajošnijebiojak.Zatobisetajdeficit,kaofiskalnistimulanszarela-tivnotrgovinskizatvoreneregijezemlje,u2009.i2010.mogaoipovećati,naravno,akosenađenačinzanjegovofinansiranje.

Niskirangovi,premaindeksuekonomskeslobodepoHeritageasocijaciji(nijedna zemlja regije nije u gornjoj polovini 122 analiziranih zemalja, anajvišejeAlbanija),ustvariukazujudaipaknijednuzemljuregijeliberal-izamnijejošucjeliniuhvatio,pasutakoimanjeosjetljivenaspoljneudareglobalnekrizenegoštobimogledabudu.

Za2009.godinusamoKosovoočekujesignifikantnipozitivnirastdomaćegproizvoda što je izraz kako nadoknađivanja velikog zaostajanja u razvi-jenostinastartutakoirelativnovelikezatvorenosti ifinansijskenerazvi-jenostiprivrede.

MONETARNI SEKTOR – CENTRALNE BANKE

CentralnebankepredstavljajuglavnistubstabilnostiCrneGorealiidrugihdržavaZapadnogBalkana.Postiglesuvisokistepenpolitičkenezavisnos-ti,čestojedinevodekvalitetnustatističkubazupodatakaibezprevelikogpolitičkog preopterećivanja uključuju se u rješavanja tekućih privrednihproblema,štovladamačestonijedato.Kodsvihzemaljaregiona,centralnebankesuinstitucijenajvišegkredibilitetameđugrađanima.

KodtogasuCrnaGoraiKosovouvelejednostranu»euroizaciju«,kodBiHje uvedenmonetarni savjet (»currency board«), Hrvatska praktički vežekurs za €, ali i ostale tri zemlje imajudirigovanoklizanje kursadomaćevaluteuvezisakursomeura.Urazličitimstepenimasuseodreklesamos-talnekursnepolitikeslobodnogklizanjakursadabieliminisalemogućnostpritisakazaekspanzivnirastnovcaitimeinflaciju.Zatosuuvelikodoprini-jeleotklanjanjuinflacijekaonajvećegekonomskogproblemauprošlosti.

CrnojGoriiKosovuostajukaoinstrumentsamostopeobaveznerezerve,ostale kontrolišu rast novca.U 2008. godini, rast novca je bio negativan


III 1

163

uCrnojGori (samodepozitnidio, jergotovognovcaeurauopticajunijemogućeizmjeriti),anajvišeuBiH.

Tabela 7: Politika monetarnih autoriteta, 2008.

AGREGAT CG ALB BiH HRV MAK SRB KOS SLO

Centralne banke

- OR, % 19 2 … 14 14,9 10 … … …

-diskontna stopa nema 5,75 Nema 9,0 6,5 17,8 nema nema

- rast M1 % -22,3 … 21,5 8,2 13,4 -3,1 … -4,0

- rast M2 % -14,3 … 21,6 … 0,4 1,3 … +5,2

Legenda: … = Nema podatkaIzvori: IMF, Svjetska banka, WIIW, Eurostat, EIPF, CBCG, državne statističke institucije, centralne banke država

PRIMJER: AKTIVNOST CENTRALNE BANKE CRNE GORE U KRIZI

U procesu osamostaljivanja, Crna Gora je prvo jednostrano uvela 2000.godinekaozvaničnuvalutunjemačkumarku,a2002.godineeuro.Cen-tralnabankaCrneGorejeosnovana2001.godine,kaonezavisnainstitucijasasvimfunkcijamavođenjamonetarnepolitike(sograničeniminstrumen-timazbogeura)inadzoranadbankarskimsektoromkojisesastojiod11banaka,većinomustranomvlasništvu.Uistinu,inflacijajebrzonestalakaoekonomskiproblem.Zafinansijskustabilnostcjelokupnedržavepotrebnaje,međutim,ijedinstvenakontroladrugihfinansijskihsektora,daklesek-tora osiguranja i institucija kapitalnog tržišta.Do sadakontrolanije bilaujedinjena,alije2008.godineustanovljenOdborzafinansijskustabilnost. Poslijeproglašenjanezavisnosti2006.godine,CrnaGorajeuživalatrigo-dinebrzograstaBDP-aodpreko9%uprosjeku.Međutim,tojepostignutovelikimplatnobilansnimdeficitomodpreko 25%BDP-agodišnje, koji jepokrivennetoprilivomstranihdirektnih iportfolio investicija. Skrizomovajprilivpada,alisesmanjujeiplatnobilansnideficit.Spoljnaneravnotežajepraćenaistovremenounutrašnjomravnotežom:budžetjedokrizebiousuficitu,ponekadinaračunnedovoljnesocijalnepodrškesiromašnima,sve


III 1

164

uviduneoliberalnogpristupa.Takosuidomaćiispoljnidugostalirela-tivnomali, štodajeprostorazafiskalnistimulansukriznimvremenima,akosepridobijustraniizvorisredstava.Dolaskomkrizeprilivibudžetususmanjenizbogmanjeprivredneaktivnosti iuvoza, takodamuprelaznopomaže ponovo svrstavanje državnih obligacija među izvore obaveznerezervebanaka.Bankeinvestiranjemudržavnepapiredelimičnopokrivajusvojuobaveznurezervu.Timepomažufinanciranjebudžeta.

Globalnakriza jeCrnuGoruzadesilasazakašnjenjem, tekudrugomta-lasu(prekopadaspoljnihizvorafinansiranjaipadaizvoza),jerizloženostitoksičkimderivativimaodnosnodionicamapropalihvelikihinvesticionihbanakanijebilo.Uspjehturističkeljetnesezone2009.pokazaćedaliCrnaGoramožedaprođekrizubezspoljnefinansijskepodrškeMMF-a,kojeseVladazasadaodriče.

Zbognedostatka jedinstvenog nadzoranadfinansijskim sektorom,neo-liberalni talas ekspanzije privrede i naduvavanja balona nije mimoišaoCrnuGoru.Ujednommomentu,sredinom2008,tržišnakapitalizacijanaberzipremašilaje250%BDP-a,štojeizaekonomskiifinansijskirazvijeneprivredenedostižno.Cijenezemljištaistanovasuporasleunebo.Bankesuuvelikodopunjavaledomaćidepozitnipotencijalzaduživanjemuinostran-stvuodnosnokreditnimlinijamaodnjihovihmaticauinostranstvu,takodajeumartu2009.iznosbankarskihkredita50%iznadbankarskihdepozita.

Kreditnaekspanzijabilabi jošvećadanijebilomjeranjenogkočenjaodstraneCentralne bankeCrneGore, usvojenih u novembru 2007.Uprkosneograničenojgarancijidržavezadepoziteubankamaiznovembra2008,depozitisuipakpočelidaseprivremenoodlivajuizbanaka,štojepogoršalonjihovulikvidnosnusituaciju.Nakrajuprvogkvartala2009,ipaksepoka-zujuznacistabilizovanjafinansijskesituacijeubankama:odlivdepozitajeprestao,rastkreditajeusporen,bankesuponovopoboljšalelikvidnosneisolventnosnekoeficijente.Kreditnizastojzarealnisektorprivredejoštrajeuprkos ovogodišnjim mjerama Centralne banke da prilagođenom poli-tikom obavezne rezerve poveća kreditni potencijal banaka. Kako stranivlasnicidomaćihbanakanijesupovuklisvojekrediteiznjihovihbanaka-


III 1

165

kćeri uCrnojGori, i likvidnost je, sa izuzecima, u bankamapoboljšana.Pomanjkanje kredibiliteta je očiti razlog smanjene bankarske kreditnepodrškeprivredisredinom2009.Moždaćezapovećanjekredibilitetaitimeporastkreditabitipotrebnadodatnagarancijadržavezabankarskekreditepreduzećima (dakle bar djelimičnopreuzimanje kreditnog rizika),mjerakojuuvelikovećpraktikuju i razvijeneprivredekaoNjemačka.Svakako,akorastućidepozitnipotencijaldozvoljavarastkredita.

Uz sve unutrašnje napore Vlade i Centralne banke Crne Gore ali i uzuspješnu turističku sezonu,CrnaGora ćevjerovatnomoratidaprelaznoposegneza spoljnim izvorimafinansiranja,naročitoako sepriliv stranihdirektnihiportfolioinvesticijaznačajnijesmanji.Narepertoarusu-spoljniprivatniizvori,međunarodneinstitucije,inakrajudogovorsaMMF-om,štobiojačalobankarskialiicijelifinansijskisistemCrneGore.

FINANSIJSKI SEKTOR

Poslijekrizesahipotekarnimkreditima,finansijskisektor,prijesveganjegovbankarskidio,centralniječinilacglobalnekrizeusvijetu.ZatosunjegovekarakteristikeznačajneizaprenoskrizeuregionuZapadnogBalkana.

PremapodacimauTabeli8,krajem2006.godine bankarski sektor regijejoš je bio prilično nerazvijen.Odnos bankarske aktive premaBDP-u biojetekblizu50%uvećinizemalja,94%uBiH,aliveć121%kodHrvatske.Uposljednjedvijegodinedošlo jedovelikeeksanzijebankarstva, i tonaračun spoljnog zaduživanja, ne samo domaće depozitne baze. U ovomsmislu,bankesupostaleustvariinvesticionebanke,sasvimslabostimain-vesticionogbankarstva,usvijetuiskazanimuvrijemeglobalnekrize.Ipak,ranjivostbanakazbog»prezaduženosti«,daklezaotplaćivanjeanuiteta imaturiranihkredita,različita jeoddržavedodržave.Premakoeficijentu,ukupnikrediti/depozitinajvišejeizloženaCrnaGora,slijedeSrbijaiBiH,dok jedalekonajmanje izloženoKosovo,gdjekrediti iu2009.normalnorastu .42Poštojekodsvihdržavaregijebankarskisektorpretežnoustranomvlasništvu,kritičnozalikvidnostisolventnostbanakajeponašanjematičnih

42 ZaduženjebanakauinostranstvuispoljnidugdržavenijesujednoiistokakopokazujeprimjerHrvatske.


III 1

166

bankauinostranstvu.Prvistrahdaćepovućinovaczbogrješavanjavlastitelikvidnosti, bio je izgleda suvišan i sada sepokušava čakpotpisivanjemMemorandumaizmeđudržaveistranihbanakadobitigarancijedastranebankenećepovućisvojasredstvaizbanakauregionukojesuunjihovomvlasništvu.43

Izračunatikoeficijenti krediti/depoziti zaprivredu i stanovništvuponao-sobpokazuju,međutim,kolikosutadvasektorazaduženaitakoizloženapritiscimaukriznimvremenimasmanjenihdohodakailikvidnosti.PremapodacimauTabeli 8, privredni sektori svihdržava regiona su jakonetozaduženi kod banaka, kod čega iskaču Crna Gora i Srbija, a najmanjeprivrednisektorMakedonije.Nasuprottome,stanovništvojekrajem2008.bilojošnetokreditorbanakaiprivredeusvimdržavama,izuzevBiHiCrneGore,gdjeće,prematome,stanovništvodatrpimukuotplaćivanjabankar-skihkredita,naročitoakozbogkrizedođedosmanjenjanjegovihtekućihdohodaka.

Kamatnamarginabanakaregionajošjepriličnovisokaštodajeosnovuzaunosnoposlovanje,aposljedicajevećegrizikaimanjetržišnekonkurencijeuodnosunasituacijuurazvijenimzemljama.Najnižakamatnamargina,premaraspoloživimpodacima, jeuMakedonijiivjerovatnouHrvatskoj.Najslabijiprosječnikoeficijent solventnostikodbankarskog sektoraCrneGorebio jekrajem2008,dok jekoddrugih još znatno iznad8%,koji sedaje kaominimalni zahtjev prema Bazelskom standardu I.44 Iznosmaseobaveznerezervepremadepozitimaubankarskomsektoruvariraod11%(Hrvatska) do 26% (BiH). Sve zemlje regiona su krajem 2008. povećaledržavnegarancije(jemstvo)zadepoziteubankezanekolikoputa,jedinojeCrnaGorauvelaneograničenugarancijudržave,štoipakikodnjenijeucjelinispriječiloprivremeninetoodlivdepozita.

43 Stranebankeobičnozapotpisivanjetražekaopreduslovpotpisivanjestand-byaražmanadržavesaMMF-omkojiuključujeipismoonamjeri.Snjimdržavaobećavazdravuekonomskupolitiku,kojomsezastranebankesmanjujerizikodržanjanovcauzemljiregije.

44 Trebauzetiuobzir,dajeuizračunuuzetauobzircjelokupnaanerizikomprilagođenaaktiva.


III 1

167

Tabela 8: Finansijski sektor, 2008.


BANKE

Aktiva/BDP, %,06 55 54 94 121 … 51 47 117

-Krediti –ukupno 2769 … 7439 33676 2810 12926 1183 26881

- Privredi 1630 … 3846 12849 1670 8016 902 19438

- Stanovništvu 1032 134L 3423 16757 1134 4316 281 7443

-Depoziti- ukupno 1959 … 6142 33834 2858 10019 1444 16972

-Privredi 591 … 2143 6745 1010 3698 491 3735

- Stanovništvu 837 … 2663 18569 1760 5152 842 13237

Krediti/depoziti, 1,41 … 1,21 1,00 0,98 1,29 0,82 1,58

Kredit/depozit, privreda 2,76 … 1,79 1,90 1,65 2,17 1,84 5,20

Kredit/depozit, stanovn. 1,23 … 1,28 0,90 0,64 0,84 0,33 0,56

-Kamatna stopa aktivna 9,4 … 9,0 … 9,8 7,2 18,1 13,5 7,0

Pasivna 4,2 … … … 6,5 3,0 7,3 4,4 3,7

kamatna margina 5,2 … … … 3,3 4,2 10,8 9,1 3,3

Kapital/Aktiva 08 07

8,09,0

……

13,014,3

12,613,5

15,315,5

20,823,0

16,518,0

8,48,5

Kapital/krediti 08 07

10,610,7

……

21,120,6

20,020,3

28,326,4

43,740,8

……

15,3…

Obavezna rez./Depoz. 08 11,1 . 26,0 11,0 11,4 18,6 15 5,9

Obavezna rez./Aktiva 08 6,6 . 14,9 7,3 7,1 8,6 12 2,0

OSIGURANJEPremije, mio €, 08 07

…51,0

……

…205,6

13181234

…99,5

…565,1

56,450,8

20191894

Premije L 08 07

…5,9

...… 27,9

347337 2,8 62,3

00

643609

Premije NL 08 07 45,1

……

…177,8

972897

…96,7

…502,8

56,450,8

13761285

Štete NL neživot 08 07

……

……

…80,2

533478

…44,8

…210,6

17,612,8

1027862

Štete L život 08 07

……

…… Obe 93

57…2,2

…12,5

00

183166

Štetni koeficijent. sve 08 07

……

……

…0,39

0,470,43

…0,47

…0,39

0,310,25

0,600,54

BERZE

Berzanski indeks 08/07 -71 . -67 -67 -73 -76 . -68

Tržiš. kap/BDP 08 1,45 . 0,37 0,61 0,51 0,65 0,46

Tržiš. kap 08/07 % -50 . -50 -55 -60 -45 -42 Legenda: … = Nema podatka, - = nema pojaveIzvori: IMF, Svjetska banka, WIIW, Eurostat, EIPF, CBCG, državne statističke institucije, centralne banke država, asocijacije osiguranja država (Filip Šramel)


III 1

168

Za sektor osiguranjaudržavamaregionapostojeosnovnipodaci tekza2007,asamozanekezemljeza2008.Premanjimaodnosizmeđuisplačenihštetaiuplačenihpremijajekodsvihdržavaispod50%,štiojepovoljno.Ali,pitanjejekolikosuizgubiladruštvaosiguranjainvestiranjemsvojihsred-stavanatržištukapitala,očemuzasadaraspoloživihpodatakajošnema.Velikigubicinakapitalskomtržištumoglibičakugrozitinjihovulikvid-nostisolventnostakoimtehničkerezervacijenijesubiledovoljne.

Berze u regiji su u 2008. godini doživljele natprosječni pad u svjetskimpoređenjima.Berzanskiindeksisusmanjenibarzadvijetrećineuperioduizmeđukraja2007.ikraja2008,itousvimzemljamaregijeotprilikejednako.Tržišnakapitalizacijasesmanjilauprosjekuza50%,neštovišekodMake-donskeberze,neštomanjekodBeogradskeberze.Timejeuvelikoizduvanberzanskibalon.Tržišnakapitalizacijakrajem2008.neprelazidvijetrećineBDP-a,izuzevkodCrneGore,gdjejejošuvijekbila145%BDP-a,štouka-zujedaberzanskibalonvjerovatnojošpostoji.Gubicinaberzamauregijisubiliveliki,alioniipaknijesuzadesilivećinudomaćegstanovništva,većmanjibrojbogatijihirizicimasklonihdomaćihaliimnogostranih»igračanaberzi«.

REALNI SEKTOR PRIVREDE

Poslijeviškauavgustu2008,privrednaaktivnostjepočeladasesmanjujeusvijetuali iuregionu.Kao iudrugimdijelovimasvijetakarakteriše jepadindustrijskeproizvodnje,građevinarstva,spoljnjetrgovine,povećanjenezaposlenosti,aliibrzosmirivanjecijena.Nekiprivrednigigantikojisuseteškoodržavaliuživotuuvrijemekonjukture,sadasukrizomrazgolićeniivjerovatnoosuđeninapropastodnosnovelikoprestrukturiranje.


III 1

169

Tabela 9: Realni sektor privrede, 2008.


Doing business, rang 09. 90. 86. 119. 106. 71. 94. - 54.

- procedure (broj) 15 6 12 8 7 11 - 5

- trajanje (dani) 21 8 60 40 9 23 - 19

- troškovi (% dohotka) 4,4 25,8 30,8 11,5 3,8 7,6 - 0,1

- min. kapital (% dohotka) 0,0 32,3 36,3 16,6 0,0 6,9 - 46,8

Stepen tranzicije, EBRD 25,5 28,5 26 32 29 26,5 - 31,5

Konkurentnost turizma 59. 92. … 34. … 78. - 36.

Legenda: … = Nema podatka, - = nema pojaveIzvori: IMF, Svjetska banka, WIIW, Eurostat, EIPF, CBCG, državne statističke institucije, centralne banke država

U takvoj situaciji je značajno koliko je privredni sektor sposoban dapreusmjeristečajemiotpuštanjemoslobođenekapacitetesredstavailjudiunekunovuaktivnost.JedanododgovoradajeocjenaspremnostizaposaoSvjetske banke (»Doing Business«, 2009), prema kojoj su zemlje regionaispodprosjekaprilagodljivemeđu182analiziranezemlje(Tabela9).Većaprilagodljivostznačilakšiprolazkrozkriznavremena.Najviširanguregijiima,premaSvjetskojbanci,Makedonija.Ostalezemljesunegdjeblizusv-jetskogprosjekautompogledu,zaostajujedinoHrvatskaijošvišeBiH.IzTabele9jasnosevidigdjesuslabostiuinstitucionalnimuslovimakreiranjanovogbiznisaupojedinimzemljama regiona:kodnekih sudužina,brojprocedura,koddrugih troškoviotvaranja iminimalnogkapitalazanovibiznis .

Istovremeno,nezavršena tranzicija zemaljau regionuu tržišnuprivatnuekonomiju,ukazujenapovećanjeteškoćauprilagođavanjuukriznimuslo-vima.Odsvihzemaljaregiona,najvećistepentranzicijejepostiglaHrvats-ka,anajmanji,premaocjeniEBRD,CrnaGora,BiHiSrbija(podatakazaKosovonema).Kodtoga,relativnoniskirejtinzizakonkurentnostturizmaukazujuukolikojmjeridržaveregionamogudaračunajunadohodakodturizmakaoputnjihovefinansijskekonsolidacije.Borbazaturisteuovoj


III 1

170

godinibićežestoka,poštoiizdacizaodmor,kaoluksuznuuslugu,uvri-jeme pada dohodaka natprosječno padaju. Još najviši rejting konkurent-nosti turizmajedodijeljenHrvatskoj, iako jetek34,slijediCrnaGora sarejtingom59,doksuSrbijaijošvišeAlbanijadalekoiza.

STANOVNIŠTVO I SOCIJALNO STANJE

Utvrđenojeveć,dakrajem2008.stanovništvodržavaregionauprosjeku(još)nijebiloprevišezaduženokodbanaka.SamouBiHiCrnojGorikred-itistanovništvusuzaokočetvrtinuvišiodnjegovihdepozitaubankama.Drugidiopitanja jekolikolakoćestanovnici izdržatipadstandardakojidonosikriza,biliopterećenidugomiline.StanovniciudržavamasavišimBDPpostanovnikuodnosnovišomnetoplatomlakšećepreživjetipaddo-hodakanegouzemljamasanižimdohocima,kojićetimpadompastiispodlinijesiromaštva.Problemnijesamozapojedinca,većtakavrazvojmožeprerastiiusocijalnetenzijevećihrazmjera,naročitoakojeudiosiromašnihinezaposlenihuzemljivelik.

Tabela 10: Stanovništvo i socijalno stanje, 2008


Stanovništvo,hiljade 624 3170 3767 4432 2048 7950 2162 2053

BDP, milioni € 3339 16500 12833 47370 6507 33861 3804 37403

BDP po osobi, € 5350 5230 3407 10688 3177 4260 1759 18464

Plate (neto, u €) 443 ... 408 752 283 436 210 939

GINI koeficijent 30,0 31,1 26,2 29,0 39,0 30,0 - 28,4

Bogat/siromašan, 10% … 7,7 5,5 7,2 12,3 … - 5,9

% u siromaštvu 7,0% 12,4% 19,5 11,0 21,7 6,5 37,0 12,9

Stopa nezaposlenosti % 14,7 12,5 29,0 13,9 34,5 18,8 40,0 6,7

Legenda: … = Nema podatka, - = nema pojave Izvori: IMF, Svjetska banka, WIIW, Eurostat, EIPF, CBCG, državne statističke institucije, centralne banke država


III 1

171

PremaTabeli10,Hrvatskadalekoodskačeuregijipoprosječnomstandardu,dokKosovodalekozaostajeodprosjeka.Cijeliregion,međutim,ostajejošuvijeknajsiromašnijiuEuropi, jedinojeisprednekihzemaljanateritorijibivšeg Sovjetskog Saveza.45 Prema GINI koeficijentu, najveća diferenci-jacijameđustanovnicima,kojastvaravećuverovatnoćusocijalnihtenzija,podohotkujeuMakedoniji(39%),uprosjekujošuvijekmala(koeficijentoko30)uostalimzemljama,anajmanjauBiH.Sličnezaključkedajeodnosdohotka10%najbogatijihprema10%najsiromašnijihstanovnikauzemljiiliprocentljudiusiromaštvu(koji jeipakmjerenrelativnimindikatoromodstupanjaodprosječnogdohotkauzemlji,aneapsolutnimindikatoromdohotkaispodfiksnogdolarskogdnevnogdohotka).Nasličannačin,većusocijalnu izloženostzemljepokazujestepennezaposlenostikoji jeveomavisokidugoročnoneizdrživnaKosovu,paiuMakedonijiiuBiH,dokjeudrugimzemljamaregionajošvisokihali izdrživihoko15%,barpremazvaničnimpodacima.

ZAKLJUČAK

Situacijauregionukrajem2008.nijeružičasta,zemljeregijesupriličnoran-jiveupogleduuticajakrize.Uprvojpolovini2009,zakojujošnemadovolj-nopodataka,situacijaureanomsektoruprivredesejošpogoršala.Države,bankesuprezaduženeitrpjetćeteretotplaćivanja.Realnisektornijedo-voljnoelastičandabi lakopomogaoukrizi ljudimaisredstvimaizzbogkrizepropalihpreduzeća.Velikibrojljudijeblizusiromaštvaodnosnobezposlaštootvaramogućnostsocijalnihnapetosti.Idaspoljniudarkrizeure-gionunijetolikojakkaokodnekihrazvijenijihdržavairegiona,unutrašnjeslabosti, objektivne i subjektivne prirode povećavaju težinu tereta krizekojutrebadazemljeregijedapodnesu.

45 DetaljnijaanalizaopozicijiregionauEvropiiusvijetu,gdjejeregionipakjošuvijekiznadprosjeka,datajeuknjiziautora»TheBalkanConflictandItsSolutions,MANET,PravnifakultetuLjubljani,novembar2007,uvod,sedmo,devetoijedanaestopoglavlje.


III 1

172

SPOLJAŠNJI I UNUTRAŠNJI UZROCI KRIZENA ZAPADNOM BALKANU

Negativni uticaji dolaze i još će dolaziti od spolja, a priključiće im se idomaćinegativnifaktori.

SPOLJAŠNJI NEGATIVNI UTICAJI

Kamatne stopeposlovnihbanaka su seu svijetupovećale (doknedođedoobnovepovjerenjaitimeoživljavanjakreditnogtržištaiuprkoskrajn-jegsniženjakamatnestopeFED,BOJ,BOEiECB)zbogpovećanjarizikainedostatka raspoložive likvidnosti.To će seprenijeti i nakamatne stopeuzemlji,aktivnezazajmove,aveomavjerovatnoipasivnezadepoziteubanke.Većekamatnestopećedodatnosmanjitikreditnuaktivnost,štoćesmiritidomaćufinalnupotražnjuistogaprivrednirast.46Aliključniprob-lemnijecijena,većraspoloživostspoljnihfinansijskihsredstavazaprivrederegionauopšte.

Izvoz pada zbog recesije u razvijenim državama,kojesuuvoznicerobaiuslugazemaljaregiona.Padanjesvjetskihcijenanafteisirovinasmanjiloje spoljnje inflacione pritiske uprkos suprotnomučinku jačanja dolara uodnosunaeuro.47Zbogtogajedošlodosmanjivanjakamatnihstopacen-tralnihbanakasciljemekspanzivnijemonetarnepolitike,dabisnjomun-aprijediliaktivnost urealnomsektoru. Pitanje je,da li ikolikoćetakvakamatnastimulacijadjelovatinaopštesmanjenjekamatnihstopabanakai zatim na povećanje likvidnosti u sistemu zbog prisutnosti likvidnosnezamke.Zavraćanjepovjerenja,nakreditnomtržištubićepotrebnoobezbi-jedititrajnostizvoralikvidnosticentralnebanke.

46 Nainflacioniuticajdizanjakamatnihstopakaocijenekapitalananivoupreduzetnikačestozaboravljamo,doksedizanjeplatakaocijenefaktoraradnaglašavakaoizvorinflacije.47 Sniženjecijenanaftesa147naispod40dolarapobareluzakratkovrijeme,možebitiznakdajeu ljeto2008.cijenabilaprevisoka,bilozboguskoggrla,kojeznačiblizinapunog iskorišćenjakapacitetaodstraneponude,ilikaoposljedicanjenogdizanjazahvatima(finansijskih)špekulanatanatržištunafte.Rekordniprofitinaftnihdruštavabilisuznakuspješne,auokolnostimakojesepogoršavaju, sasvimneprihvatljivepolitikemaržinaftnihdruštava. Jačanjedolarauodnosunaeurojebilo„kontrafaktualno“,sobziromnatodaameričkaprivredavodiispredevropskekodtonjenjau recesiju,alibi semoglanaslanjatinapoglednaprijed–nadu,daćesepragmatičnijaameričkaprivredabržeizvućiizkrize,jerimanaraspolaganjuvišeinstrumenataipragmatičnijeihkoristi.Razlogprivremenojačegdolarakrajem2008.možebititakođepotrebazadolarimazbogzahtjevazavraćanjemlikvidnosti,štosepostižeprodajomameričkihobveznica.


III 1

173

Velike strane banke,vlasnicefilijalauzemljamaregiona,upovoljnimsv-jetskimprivrednimuslovimamogle sudoprinositi povećanjukonkuren-cijeipovoljnijimuslovimazadobijanjezajmovanadomaćimfinansijskimtržištima regije sa relativno jeftinijim izvorima, dobijenim od matičnihbanaka.Tomesusepridružileidomaćebankesaubrzanimzaduživanjemusvijetuzafinansiranjekreditaprivredi.Nekovrijemesubankarskizajmo-viraslibržeoddomaćihdepozita.48Kodproduženogzajmovnogilikvid-nosnogzastojastranebanke,kadasudospjeleuteškoće49,ipaksunajpriježeljeleriješitiproblemekodsebeizbogtogajebilaopasnostdaćepovućinovac,kojisudaleuoblikukreditasvojimfilijalama.50Domaćadepozitnaizvorisukaoosnovazakreditnipotencijalbanakautomsmislustabilnijia,jerihmožeuzdrmatisamonavalanabanke(„runonbank“).Prihvaćenadržavnagarancija,odnosnopovećanjeiznosagarancijekoddepozitnešemezadepozitegrađana, efikasno jepsihološki odvraća.Opisaninepovoljanrazvojsituacijepoznat jeizfinansijskekrizekrajem80-tihgodina,koja jepočelauLatinskojAmerici.Poštosutamouvelikojmjeribileinvolviranebanke Zapadne Evrope, finansijska kriza se preko matičnih banaka naopisaninačinprenijelananjihovefilijaleuIstočnojEvropi.

Opasnost bježanja likvidnosti iz banaka u regionujedvostruka:najprijepodizanjemdepozitaštedišainakontogajošiprekidomrefinansiranjaza-jmovaizinostranstvabankamafilijalamauregionu,kadasestranimbanka-mazajmodavcima„zaljulja“ likvidnost.Pri tome,kao isvugdje,naročitosukritičnećerkeifilijalestranihbanaka,kojesutijesnopovezanesasvojimcentralamau inostranstvu. Uvrijemeprocvatadobijuodnjihnovacpopovoljnijojkamatnojstopiod tržišne,ali suuvrijemekrizeranjivije,akodođedobržegbježanjalikvidnostiuinostranstvo,daklenatragumatičnebanke .

48 Uameričkombankarstvu,faktorodnosaizmeđuzajmovaidepozitaje0,96,auevropskom1,2,štonekedovodidozaključka,daćesemanjeizloženoameričkobankarstvoprijeizvućiizkrizeodevropskog.49 Odbanaka,kojesuvlasničkiprisutnekodnas,praktičnosuvećsveprimilevladinudokapitalizaciju.50 HrvatskipredsjednikMesićkažedastranebankeodlivajuuinostranstvohrvatskedepoziteizaustavljajukreditiranjeHrvataitakostvarajulikvidnosneproblemeuzemjli.Generalnomožemouvijeknanovonaučitiiznegativnihiskustava,štoznačizadržaveregionaakopredajustrancimasavbankarskiivećinurealnogsektora.


III 1

174

POZIV WIIW ZA PODRŠKU ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA U KRIZI

VođstvouticajnogMeđunarodnoginstitutaWIIWizBečajeumartu2009.pozvaloinstitucijeEUišireusvijetudafinansijskipodržezemljeZapadnogBalkanausadašnjojkrizi.Premanjihovimnalazima,postojiopasnostdaćepomoćovojregijiodstranerazvijeneEvropebitizanemarljiva, jerćebitiizmijenjeniprioritetirazvijenihzapadnihzemalja,posebnoEU,kojiće,prijesvega,pokušatidariješesvojekrizneprobleme.Naročitobibiloštetno,akobibankezapadnihzemaljapovuklenovackojisunudileprekosvojihbana-ka-kćerinaZapadnomBalkanu.OvajpozivupomoćZapadnomBalkanunije jedini,osličnojpotrebipiše,naprimjer, iTheEconomistumajskombroju.Međutim,simptomatičnojedajemeđuprvimapozivdošaoizinsti-tucijesasjedištemuAustriji,kadaseznadasuaustrijskebanke(djelimičnoiitalijanske)najvišeeksponiranenaZapadnomBalkanuiuIstočnojEvropi,premaprocjenamaoko200milijardieura.Zato,izaAustrijuposebnoznačipomoćprivredamaZapadnogBalkana(iIstočneEurope),nečlanicamaEU,igaracijudaćepreduzećauregionumoćidaljedobroposlovatiitakoservi-siratidugoveaustrijskimbankama.FinansijskapomoćZapadnomBalkanutakoustvariznačiposrednoipomoćaustrijskombankarstvuiprivredikaocjelini.OdlučenojedaseizEUzasvenečlaniceEUizIstočneiJužneEvro-pedapomoćodoko50milijardieura.

DODATNI DOMAĆI NEPOVOLJNI FAKTORI

Nekretninski balonjebionaduvaniuzemljamaregiona.Posebnosucijenenekretninauzobaluodnosnouglavnimgradovimaporasleunebo.Iovajbalonćemoratijednompopustiti,pitanjejesamo,dalipucanjemiliposte-peno.Toćezadomaćuprivreduimatidodatnerecesijskeposljedice.Finan-sijskisektorjeupogledulikvidnostivećpogođen,padcijenanekretninauzsmanjenupotražnjuzanjimadodatnoćepogoditifinansijskisektor,apritomeirealnisektorprivrede.Sličnojebionaduvaniberzanski balon. Uvelikojevećpopustioalisadepresivnimposljedicamazarealnisektorifinansijskisektorprivredauregionu


III 1

175

POSLJEDICE KRIZE

POSLJEDICE ZA FINANSIJSKI SEKTOR

Poštosu ibankeuregionuuvrijemeliberalizacijedijelaplatnogbilansa,koji seodnosinakapital,previše snizilekamatne stope, ljudi su se,višenegoštojebilopotrebno,svojimušteđevinamapreusmjerilinatržištaka-pitala.Najčvršćibankarskidepozitniizvorsezatosmanjio,zbogtogasusebankesvevišezaduživaleu inostranstvu,a istovremenosuekspanzijomzajmovagrađanimaipreduzećimajošpokretaleberzanskueuforiju.Tosesadavraća.Naodređeninačinsupaleuistusituacijukaoinvesticioneban-ke,kojeuopštenemajudepozitakaosopstveniizvor.Postalesu„investici-onebanke“.Pravastrategijabanakabilabizaustavitikreditnuekspanzijunanivostečenihdepozita,anjihpovećavativećimpasivnimkamatnimsto-pama.

Toje,takođe,putubudućnost,iakosedeponentivećsamivraćajuubanke,gdjećeostatioprezniji,jerihjeučešćenaberziopametilo,anekeiopeklo.Bankećeidaljemoratinuditikonkurentnepasivnekamatnestopeiistovre-menosmanjivatiaktivne,dabiuopštedobilezajmojemce.Morajukreditira-tiiposlovatiakoželedazaradedohodak,adepozitno-zajmovnaaktivnostjejošuvijekosnovazaopstanakposlovnoguniverzalnogbankarstva.

Bankenebismjelesredstvakojasusteklazapodrškuoddržaveilicentral-nebankepotrošitizafinansijskešpekulacijeilipreuzimanjadrugihbanaka,azajmovikojeimjedaladržavamoralibibitiuslovljeni.Radiseodavanjuzajmovabankamautranšama,uzispunjavanjeuslovaranijetranše.Napri-mjer,morajuda75%takodobijenihfinansijskihsredstavaoddržavenaprijeprodužeuoblikuzajmapreduzećima,azanjihjekamatnastopaodređenaodstranecentralnebankeodnosnodržavekojaimjedalazajam.


III 1

176

POSLJEDICE ZA REALNI SEKTOR

Svjetskarealnaprivredajekrajem2007.godinevećsamaposebiprelazilaurecesiju(početakuSAD-u,širenjeposvijetu),kojajeformalnostatistič-kiutvrđena sadvauzastopnakvartalnapadaaktivnosti.KakoEU,SADtakoOECDucjelinisuformalnourecesiji.Finansijskakrizarealnurecesijusamojošprodubljava,sobziromnatodanormativnaregulativa,kontrolafinansijskogtržištaiponašanjeakterananjemudjelujuprociklično.Ampli-tudeciklusasezbogtogajošpovećavaju.

Znaci recesije su iz danaudan veći i brojniji.O tomegovore više negoprepolovljeniberzanskiindeksiuposljednjojgodini,gubitakposlanajprijefinansijera,asadairadnikaurealnomsektoru,padpovjerenjapotrošačaislabljenjekonjunkturnihočekivanjaprivrednika,padprodajenamalo,aposebnoautomobila ilimanjagradnjakuća.Odmartase ipakpojavljujunekiznacioživljavanja,alijošnijejasnodalisutrajneprirodeilisamopre-lazni.

Istovremenosesmirujeinflacija,jerfinansijskapotražnjapada,astimici-jenesirovinaicijenetransporta(baltičkiindeks).Padaktivnostiuautomo-bilskojindustrijiseprenosinaostalesektoreprivrede,štopovratnodjelujenasektoruslugaifinansijskisektor.Pojavljujesezačaranikrugpogoršanjasituacije,kojićesemorati(dodušeteško)unekomtrenutkupresjeći.Isku-stvaizfinansijskekrizekrajem80-tihgodinaprošlogavijekapokazuju,dajezaoživljavanjefinansijskihtržištapotrebnagodina,dvijezarealnisektoričetirizasektornekretnina.

Istokaofinansijskakriza,realnarecesijauEvropisetakođepojavljujevre-menskiposlijeSAD-a.Ali,zbogsvevećeitjesnijepovezanostisvihtržištavremenskizaostacisusvemanji,asvjetskakontaminacijageografskiisek-torskisvebrža.Regionjošmaloviševremenskizaostajeuprepoznavanjurecesije, iako su znaci sve jači: najavljeno ili stvarno otpuštanje radnika,smanjenje izvoznihnarudžbi,padberzanskih indeksa,prodajavećpada.Iuregionu,takođe,bankarskizajmovnigrčjošprodubljujerecesijsketen-dencije.


III 1

177

VLASNIŠTVO PRIVREDNIH I FINANSIJSKIH JEDINICAU VRIJEME KRIZE

Uvrijemefinansijskekrizeinastupajućerecesije,usvijetuiregionusesasvom žestinomponovo stavlja u prvi plan pitanje vlasništva privrednihdruštavarealnogifinansijskogsektora.Dabiihspasilepropasti,razvijeneprivredezapadnihdržavanacionalizujubankeinekedrugefinansijskein-stitucije.Dosličnihzahvataćedoćiiunekimdjelatnostimarealnogsektora,naprimjeruautomobilskojindustriji.Ideološkinukleusliberalnogkapita-lizma,londonskilistTheEconomist,usvjetlufinansijskekrize,pitasedaliuzemljamatranzicijebilostvarnorazumnoprodatistrancimasvefinansij-skeustanove.UameričkomKongresusevodepolemike,daliadministra-cijaintervencijamazapravozemljuusmjeravausocijalizam.IstorazglabapariskiLeMondeDiplomatiqueilifilozofinaokruglomstolunjemačkogprvogTVprogramaARD.

VRSTE VLASNIŠTVA I NJEGOVI SUBJEKTI

Vlasniciprivrednihjedinicamogubitifizičkailipravnalica,privatniciilidržava(javnisektor),domaćiilistranisubjekti.Organizacionioblicimogubiti samostalna lica,partnerstva (tajna ili javna),porodičnapreduzeća ilidioničkadruštva.51

Jedanodglavnihciljevaliberalnogkapitalizmaposljednjih40godinabilajeprivatizacijasvihpodručjaljudskihaktivnosti,uklanjanjejavnogsektoraivlasništvanesamouprivredivećiuostalimdruštvenimdjelatnostima.Uuslovimaneregulisanekonkurencijeislobodnogpreduzetništva,trebalobidaljudiuželjizasopstvenimprofitomkaoprvimmotivomistovreme-nodjelujuzanajvećudobrobitcjelokupnogdruštva.Takouči„nevidljivaruka“početnikaekonomije,AdamaSmith-a,čijuidejusupreuzelineolibe-rali.Alisupritomezaboravilinanjegovezahtjevezamoralnostekonom-skogdjelovanja,dakleneštoštobismodanasnazvalidruštvenaodgovor-nostpreduzeća.52

PrivatizacijajeurazvijenimkapitalističkimdržavamaZapadauproteklih51 DetaljnijeotomeuBajt,A.,Štiblar,F.,Ekonomija,GVZaložba,Ljubljana,2004.52 Sigurnojenijesuimalimenadžerikojisupronalazilifinansijskeinstrumente,pomoćukojihsuprisvajaliprofite,arizike,kojiiznjihproizilaze,prenijelisunadrugeakterenafinansijskomtržištu.


III 1

178

nekolikodecenijadostiglaistorijskivrhunac.Nesamoprivreda,idruštvenisektor,kultura,sportiškolstvo–svejeprešlouprivatnusvojinuitrebalobidadjelujeponačeluprofita.Istovremenosuprivrednadruštvarazvijenihdržavapostalavlasnicidruštavadržavau razvoju,posebnoudržavamatranzicije. „Pošto saminijeste sposobnidobroprivređivati, najbolje jedapreduzećaibankeprepustitenamastrancima“,krilaticajekojusu,takođe,podržavaliinekiuregionu.Stepenpovjerenjausposobnostirukovođenjadomaćihmenadžera,kodnjih jebiostvarnoneopravdanonizak.A ipak,domaćimenadžeriuglavnomnijesuskrenulisvojadruštvana„kriviput“(osimizuzetaka),štonemožemodanastvrditizasveglorifikovanemena-džerestranihpreduzećaifinansijskihinstitucija.

Nastalafinansijskakrizainastupajućarecesijajepokazaladajepotrebnostrateški razmisliti omnogimprivrednimpitanjima formiranja ekonom-skogsistemaivođenjaekonomskepolitike.Tuspadaidefinisanjeodnosaizmeđuprivatnogijavnogvlasništva.

SAV RAZVIJENI SVIJET NACIONALIZUJE, A TRANZICIJSKE ZEMLJE REGIJE BI JOŠ UVIJEK PRIVATIZOVALE

Privatizacija,liberalizacijaiafirmacijakonkurentskeklauzuleurazvijenojEvropiiusvijetunijesuviše„in“,sobziromnatodasubitnodoprinijelesadašnjoj finansijskoj krizi. Zbog toga, vodeće ekonomske velesile ispra-vljajunjihoveposljedice.OdredbePaktastabilnostiobudžetskomdefici-tuiantimonopolskeodredbeprivremenoje„zamrznuo“čakBrisel,zbogrješavanjafinansijskekrize, takođesadržavnimkapitalom(štopovećavadeficit)ipreuzimanjima(štopovećavatržišnukoncentraciju).

Posljednjih mjeseci razvijene države čine upravo suprotno. Zbog togameđunarodneinstitucijenemajupravodaodzemaljaregionatražedana-stavljajusuvođenjemprocesakojesupropisali,akosamipostupajuupravosuprotno.Uregionuseopetkasni.Sadajevrijemejačanjadržaveikoncen-tracijetržišta,neobratno.Skašnjenjemsemožezaostatizarazvijenimkapi-talističkimdržavama:onećesenacionalizovatiiuvestiprotekciju,azemljeregijećeihprestićisprivatizovanjemiliberalizacijom.


III 1

179

Slika k: Suprotni procesi vlasničke transformacije

Zbogtogajeuvrijemefinansijskekrizeimedveđihtrendovanaberzine-razumnoprivatizovatipreduzećaujavnomvlasništvu.Kodmalepotra-žnjenaberzi,izbogzajmovnoggrčailikvidnostnekrizepostignutecijenepreduzećaćebiti (pre)niske,a istovremeno jepitanješirestrateškeodlu-ke,kojapreduzećaujavnomvlasništvuuopšteprivatizovati.Akodržavainjenifondoviprivatizujusvojevlasničkeudjeleupreduzećimasamozbogvlastitenelikvidnosti,boljezasvejedarješavajunelikvidnostuzimanjemzajmova,zakojegarantujedržava,ilineposrednomfiskalnompomoćibu-džeta.

„DETAJKUNIZACIJA“ U SADAŠNJIM USLOVIMA

Uzauzimanjuzamenadžerskovlasništvoslovenačkihprivrednihdrušta-va,prijenekolikogodinajasnosamseopredijelioza10do15%vlasništvainternihgrupamenadžera,kaoštojepoznatousvijetu.Osnovzanjegovopostizanjetrebadasuvlastitaredovnaštednjamenadžera,anebankarskikrediti.Cilj toga je ivlasničkipodstaćimenadžerenadobroiodgovornoodlučivanjeukoristdruštvaisredine,ukojojdjeluju,aistovremenoublaži-tiosnovnusuprotnostupravljanjaiodlučivanjaizmeđuprincipalaiagenta.Većinskoiličak100%vlasništvo,kojejenastalosnekimMBO(„manage-mentbuy-out“ : unutrašnjimenadžerskiotkup) ikojesuuvelikojmjeri


III 1

180

finansiralekreditimabanke,53stvaragomiluproblema.Najprije,iakolegal-no,nelegitimnojeodnosnomoralnosporno,kaoštokaževećinskosupro-stavljanjejavnosti.

Ustvari,čaknekolikoprivrednihdruštavasvusvojuenergijuposvjećujeak-tivnostimanatržištukapitalaumjestodasebaveosnovnimposlovima,zakojesubilaosnovanaizakojeimaju„knowhow“.Neukeinaivneberzan-skipadihjeveomapogodio.Pritomeseradikakoodionicamasopstvenihdruštava tako iodionicamadrugihdruštava, skojimašpekulišu.Cijenedionicanjihovihdruštavakojesu(kao„fjučerse“)daliujemstvozauzetezajmove,palesu.Zbogtogabankeodnjihzahtijevajudodatnajemstva,akojanemaju.

Istovremenoprivredna recesija snižavaprofite,ako ihnijeuništilo ranijeiscrpljivanjedruštavaprilikommenadžerskogpreuzimanja.Ako„tajkun-skapreduzeća“nebuduuspjelaotplaćivatizajmove,uzetezapreuzimanjeMBO,trpjećebanke,kojesuihdale.Akovlasnicinebududokapitalizovalisvojatajkunskadruštva,razumnojedatouradidržava,biloneposrednimulaskom kapitala u društvo ili zamjenom državnih obveznica za potra-živanjabanakaod tajkunskihdruštava.Takoseustvarivraćausanacijubankarstvaiz90-tihgodina,aistovremenopodržavatajkunskaprivrednadruštva,onakojaslaboprivređuju.

Otvorenopitanje ostaje cijena, po kojoj bi država kupila dionica takvihpreduzeća,naročito,akoseradiodruštvimakojasuodstrateškogznačajazapojedinudržavuregiona.Vladiniidržavniorganimorajuprimijenitiod-govarajućasredstvaubjeđivanjadabisedogovorilioprikladnojcijeni,kojaćebitinegdjeizmeđuželjesadašnjegvlasnikadionicainjihovenekadašnjeotkupnecijene.Državabinaravnozakratakperiodizgubila,akoćekupitipreduzećeskupljenegoštogajeprijeprodala.Ali,udoglednovrijemećese„medvjeđi“berzanskitrendpreokrenutiu„bikovski“,uzpostignutevišecijenezatričetvrtinetogaštojekupila(četvrtinuplusdionicuzadržisama)idobijevećukupovnucijenuinemavišegubitaka.

53 Sredinom90-tihgodina,kaoglavni ekonomistauNLB,protivio samsedavanjubankarskihkreditazaMBO.Nakonpočetnihpokušaja,tapraksajezamrla,izbogjavnogotpora,aposljednjihgodinasesvomsilinomvratila.


III 1

181

Većinustrateškihpreduzećaustrateškimsektorima54trebalobisačuvatiuvećinskomdomaćemvlasništvu,akoseželipripadatidruštvurazvijenihdržavasasačuvanomvlastitomekonomskomsuverenošću.Domaći„bluechips“-evićekaomikroinstrumentiomogućitidasevodisopstvenastra-tegija,dasenepostajeprovincijaZapadneEvrope.55Vlasničkastrukturačetirivlasnika(radnici,država,isporučioci,drugaprivrednadruštva,do-maćaistrana),prikladnajeisličnamojim,većdecenijustarim,prijedlozimao tri jednakovrijednavlasničkaudjelauprivatizacijibanaka.Činjenica jedastrukturaodgovaratakođemenadžerima,kojikodraspršenihvlasnikadobijuvećusamostalnostzavođenjepreduzeća.Tonijeništaslabo,akosusposobni,a toćedadokažupostignutimrezultatima.Važno je samo,dasuvlasnicikorporacijskečetvrtinedruštva iz jednakog ili sličnogsektorakaošto jerazmatranodruštvo, jerpoznajupodručjenjegovogposlovanjaiimajukaoučesnicistrateškiinteresdugoročnogvlasništvadruštva.JožeMencingerseutomkontekstuzauzimazavlasnikepreduzeća,nezavla-snikeimovine.Premateoriji,reklibismo,daseradiosmanjivanjukonflik-ta izmeđuprincipala (vlasnika) imenadžera (agenta).Poredmenadžera,mogubitizainteresovanivlasniciiostaliradnicidruštva.

Preduzećanaberzisuuperioduniskihcijenadionicaosjetljivazastranapreuzimanja.Zbogtogabibilodobrodasezaštitedržavnimfondovima,kojibipremapotrebiunjihušli.SličnuidejuafirmišeNikolasSarkozizaFrancusku.ŽeliojujeuvestiizacjelokupnuEU,alijenaišaonasuprosta-vljanjeNjemačke,kojabivjerovatnoutakavdržavnievropskifond(„so-vereignwealthfund“)moralauplatitinajviše,aodnjega imalarelativnomanjekoristi.

54 Postavljasepitanje,kojisektoriikojadruštvasustrateška.Zapravoseradiopodručjuklasičneinfrastrukture, a kao „modernu“ infrastruktutu bi ovamomogli svrstati i najveća društva kojaimajufinansijsketokove(banke,osiguravajućadruštva)ilitrgovinsketokove(trgovačkadruštva)razvijenepocijelojdržavi.EngleskiparlamentaracTonyBennnaprimjertvrdi,dabifinansijskisektorzbog interesa iznačajamoraobitiucjelininacionalizovan.To jenaravnopreviše,avećakontrolabiipakonemogućilanaduvavanjefinansijskogbalonasafinansijskim„inovacijama“.55 Svejavneanketebipokazaledabar75%ljudidajepodrškudomaćemuvlasništvuuodnosunastrano.


III 1

182

FILIJALE STRANIH BANAKA U REGIJI SU U VLASNIŠTVU STRANIH DRŽAVA

Zagovorniciprivatizacijebanakaputemprodajestrancima,tajkoraksuuvi-jekbraniliobrazloženjemdasubankeuprivatnomvlasništvuefikasnije.56 Takosumnogebankeprešleustranovlasništvo,azapreostaleujavnomvlasništvupostojivelikaopasnostdaćeimsedesitidesiti.Međutim,svestranematičnevlasnicebanakauregionusu2008.godinebiledokapitali-zovaneodstranedržavanjihovihdomicila.Iaustrijskevlasnicebanakasuvećinomvećprimiledržavnuinjekcijukapitala.Toznačiunajmanjurukudjelimičnunacionalizaciju.Timesudržavepostalenjihovevlasnice-une-kim slučajevima samo„de facto“, audrugima i „de iure“!Tovaži zatoposrednotakođezanjihovefilijaleuregiji,kojesutakoprešleuvlasništvostranihdržava.Istinajedajeulazakdržavespasiomatičnebankeitimenji-hovefilijaleuregionurizikapropasti,aliipak:akojebiloodbijenodomaćedržavnovlasništvobanaka,zaštojeonda„dozvoljeno“vlasništvostranihdržava?U tomslučajuse radiokrucijalnompitanjusuverenitetadržaveregije.

Nadrugojstrani,apsurdnojeprivatizovatijošpreostalebankeudržavnomvlasništvuupravo sada, kadanosioci liberalnog tržišnog sistema, SAD iVelikaBritanija,nacionalizujusopstvenebanke.Nerazumnojedasetražiputtamo,odaklevodećiideoloziliberalnogsistemabježe,idasetoradiuvrijemeberzanskogslomainiskihcijena.

PRIKLADNA VLASNIČKA STRUKTURA DOMAĆE PRIVREDE

Svjetskafinansijskakrizaidubokarecesijaćetemeljitopromijenitidosadaslavljenisistemtržišnogliberalizma.Zbogtogabibilonerazumno,daze-mljeregionakao„posljednjiMohikanci“ustrajunaputuufundamentali-stičkutržišnuliberalnuprovaliju.Sada,kadaseusvijetusocijalno-tržišniputpokazaoprimjerenijiikadajeneoliberalističkisistemtržišnogfunda-mentalizmapaosafinansijskomkrizomkojujeprouzrokovao,potrebnojeponovonaćipravumjeruipotezezaočuvanjedomaćihprednostiiudru-štvoširokoprihvaćenihprioriteta.56 Empirijskeanalizeautorasasaradnicimakaoidrugihanalitičara(naprimjerKošaksaEkonom-skogfakultetauLjubljani)nijesupokazaleizrazituposlovnuprednoststranihuodnosunadomaćebanke .


III 1

183

Potrebnoseusredsreditinapravilnuekonomskupolitikuvladeipolitikufinansijskihautoriteta,sakojomćebitimogućeuspješnoublažitiposljedi-ce svjetske finansijske i realne krize.Upogleduproblematike vlasništvaproizvodnih potencijala, još uvijek se čini prikladna vlasnička strukturanorveškogiliholandskogdruštva,kojesamkaouzorpredlagaoprilikompisanjaPrveslovenačkeprivrednestrategijeuperiodu1993-1994.Radiseonaglašavanjujakesrednjeklaseivlasničkogsloja,kojijetemeljstabilnedemokratije.Znači,danemamjestazatajkune,kojipoveličinibogatstvainačinu,nakojisugastekli,unosenemirinezadovoljstvoudruštvo.

Istovremeno,ukrizibimoralisocijalnopodržatinajvišepogođenesiroma-šneslojeve,kojinemajurezervezasmanjivanjedohodaka.Civilizovanostdruštvasevidipotome,kolikinivominimalnesocijalnesigurnosti(škol-stvo,zdravstvo,penzioneri;zaštitadjece,starih,invalida)jesposobnoobez-bijediti.Utomenam,naprimjer,uzormogubitiNorvežaniiliHolanđani.

Kod toga jepotrebnonekolikonapomena.Prvo,domaćevlasništvozna-čivlasništvostalnihrezidenatadržave,nedomaćenacionalnosti,čaknitidomaćegdržavljanstva.Oniživestalnoudomaćojsrediniizatosebrinuzakvalitet(ekološki,socijalni)sredineukojojživeodnosnoukojojimajustalnoprebivalištesvogprivrednogdruštva.Nasuprottome,ljudidomaćenacionalnosti,kojisustečenobogatstvopreseliliuporeskeoazeširomsvije-ta,neradeusmjerudomaćihinteresazazaštitudomaćegidentiteta,nijesustvaraoci.

Drugo,kadanemafinansijskognitiljudskogkapitaladasesačuva„srebrni-nadruštvauoblikustrateškihblue-chipsa“udomaćemvlasništvu,boljejezadržavudauzmekreditiunajmimenadžerekojimaćedasačuvadomaćevlasništvo,negodaprodapreduzećeijednomzauvijekgaizgubi.Timese,naime,gubemikroinstrumentivođenjaspecifičnevlastitestrategijerazvojaidomaćihprioritetakojaustvariznačisačuvanjevlastitogidentiteta-

Treće,sveštovažizaprivredne„blue-chipse“,važiizazemlju.Injutrebazadržatiutrajnomdomaćemvlasništvu,dabisesačuvaosuverenitet,itobartolikodugodoktoradesvedrugerazvijenezemlje.Upitanjujezemlja


III 1

184

kodmorskeobaleilionanakojojsufabrikekojeseprodajustrancima.Gu-bitimogućnostprilazamoruuvlastitoj zemlji je sramotnapriča za sebekojuinetrebavišekomentarisati.Kadaseprodajufabrike,zemljanakojojsuonenebisesmelaprodavati,većsamoiznajmitiza99godinaitakoosta-tiutrajnomdomaćemvlasništvu.Takoprodatazemlja,naime,čestojeciljkupacafabrike,jerimavećuvrijednostnegofabrikasama.Fabrikuštobržezatvaraju,poruše,dabidobilizemljištekojemoguboljedaprodaju.Timeseubrzavazatvaranjefabrikaigubitakradnihmjesta.Zatobidržavasamodugoročnimiznajmljivanjemzemljištanakojimasenalazifabrikaspriječi-lamanipulacijezemljištemiistovremenobiredovnoubiralanajamninuzazemljištezavlastitibudžet.


III 1

185

iii. dio g l o b a l n a k r i z a crna gora i zapadni balkan · crna gora i zapadni balkan...

Documents