Glavne karakteristike RER-a br. 12 za zapadni Balkan

y Ekonomije na zapadnom Balkanu nastavljaju i dalje rasti, uz očekivani rast realnog BDP-a u regiji za 2,6 procenata u 2017. Rast je bio jači i vođen investicijama u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, a stabilan u Bosni i Hercegovini, vođen potrošnjom. Ranija politička kriza je ove godine smanjila rast u BJR Makedoniji, a u Srbiji je uzrok smanjenju rasta bila izuzetno oštra zima.

y I pored zapanjujuće velike nezaposlenosti, u regiji je tokom 12 mjeseci do juna 2017., otvoreno 230.000 radnih mjesta (povećanje od 3,8 procenata). Preko polovine tih radnih mjesta je u privatnom sektoru. Kao rezultat, zaposlenost se vratila na nivoe prije 2008. u svim zemljama zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine.

y Obzirom na još uvijek visok nivo javnog duga, osiguranje fiskalne održivosti je i dalje prioritet za zapadni Balkan. U svim zemljama, osim Srbije, se za 2017. projicira veći fiskalni deficit nego u 2016. Iako su prihodi povećani, budžeti su i dalje preopterećeni neproduktivnom tekućom potrošnjom, čime se ograničava prostor za politike kojima se jača rast.

y Srednjoročni ekonomski izgled za zapadni Balkan je pozitivan. Projicira se da će regionalni rast do 2019. dostići 3,6 procenata, vođen domaćom potražnjom podržanom privatnom potrošnjom i investicijama. Očekuje se i povećanje izvoza, kako rast u euro-zoni bude dobivao zamah.

y Međutim, ekonomski izgled je osjetljiv na rizike vezane za političku neizvjesnost i preokret politike, što bi moglo imati negativnog uticaja na investicije i rast. Snažan rast u Evropi bi regiji dao vjetar u leđa. Ipak, kako se svjetske kamatne stope normaliziraju, doći će do povećanja troškova zaduživanja zemalja zapadnog Balkana. Da bi se rast održao, biće neophodno da one smanje fiskalni i vanjski disbalans i provedu jasne strukturalne reforme u cilju ostvarivanja napretka na putu pridruživanja EU.

Zapadni Balkan Redovni ekonomski izvještaj br.12

Povećanje zaposlenosti

jesen 2017.

Zahvale

Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretnja, izglede i ekonomske politike na zapadnom Balkanu: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. RER za zapadni Balkan je nasljednik RER-a za jugoistočnu Evropu (SEE).

Ovaj izvještaj dva puta godišnje rade ekonomisti Svjetske banke zaduženi za zemlje zapadnog Balkana. Autori su Ekaterina Vostroknutova i Marco Hernandez, vođe projektnog tima, Jeff Chelsky, Maria Davalos, Agim Demukaj, Sandra Hlivnjak, Johanna Jaeger, Suzana Jukić, Alena Kantarovich, Maryam Ali-Lothrop, Edith Kikoni, Sanja Madžarević-Šujster, Darjan Milutinović, Trang Nguyen, Monica Robayo, Asli Senkal, Lazar Šestović, Hilda Shijaku, Bojan Shimbov i Cevdet Cagdas Unal. Anne Grant je pružila pomoć na lektoriranju, a Budy Wirasmo i Artem Kolesnikov na dizajniranju. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Pegi Ylli, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović, Dragana Varezić, Mismake Galatis i Leah Laboy su pružile pomoć timu.

Za distribuciju izvještaja i vanjske i odnose s medijima je zadužen tim za vanjsku komunikaciju, kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Elena Karaban, Carl P. Hanlon, Artem Kolesnikov, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Kym Louise Smithies i Sanja Tanić.

Tim izražava zahvalnost sljedećim osobama: Linda Van Gelder (direktorica za zemlje zapadnog Balkana); John Panzer (direktor, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje); Gallina A. Vincelette (šefica prakse, Globalna praksa za makroekonomiju i fiskalno upravljanje); i timu za upravljanje zemljama zapadnog Balkana, za njihove savjete tokom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare na ranije nacrte izvještaja koje su dostavila Ministarstva finansija i Centralne banke zemalja zapadnog Balkana.

RER za zapadni Balkan i ranija izdanja RER-a se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/wbrer/.

© 2017 International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 1818 H Street NW Washington DC 20433 Telefon: 202-473-1000 Internet: www.worldbank.org

Ovaj materijal je proizvod osoblja Svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju.

Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica.

Prava i dozvole

Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Obzirom da Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova, ovaj se materijal može reproducirati u cijelosti ili dijelom, u nekomercijalne svrhe, ukoliko se u potpunosti navede izvor. Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti World Bank Publication, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2625, e-mail: pubrights@worldbank.org.

Sadržaj

1

4

6

11

13

17

1. Pregled

2. Dinamika rasta pokazuje osjetljivost

3. Zaposlenost se vraća na nivoe prije krize i smanjuje siromaštvo, uz pomoć niske inflacije

4. Izvoz raste, ali vanjske osjetljivosti ostaju

5. Fiskalni deficit se povećava, a fiskalni prostor za podršku rastu ostaje ograničen

6. Oporavak kredita, vođen zajmovima domaćinstvima

7. Pozitivan izgled, uz široki predstojeći reformski program 20

Bilješke o zemljama 272934394449

AlbanijaBosna i Hercegovina KosovoBJR Makedonija Crna GoraSrbija 54

Ključni ekonomski indikatori 59

vI |

Rast realnog BDP-a, procenat

2016 2017f 2018f 2019f

Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5

Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4

Kosovo 3.4 4.4 4.8 4.8

Makedonija, BJR 2.4 1.5 3.2 3.9

Crna Gora 2.9 4.2 2.8 2.5

Srbija 2.8 2.0 3.0 3.5

WB6 2.9 2.6 3.3 3.6

Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; projekcije Svjetske banke.

regiji, hladna zima je značajno smanjila rezultate poljoprivrede i građevinarstva. Gotovo deceniju nakon svjetske ekonomske krize, zaposlenost se oporavila do nivoa prije 2008. u svim zemljama,

osim Bosne i Hercegovine. U prethodnih dvanaest mjeseci do kraja juna, u regiji je otvoreno je oko 230.000 radnih mjesta. Više od polovine njih je u privatnom sektoru, uglavnom u uslugama, kako formalnih, tako i neformalnih. Kosovo je zabilježilo najveći rast zaposlenosti u periodu od 12 mjeseci (8,5 procenata). Iako je nezaposlenost smanjena u cijeloj regiji, još uvijek se kreće od 11,8 procenata u Srbiji do 30,6 procenata na Kosovu; neproporcionalno velik broj nezaposlenih je bez posla dosta dugo vremena. Najveća briga je nezaposlenost mladih; na Kosovu je preko polovine mladih nezaposleno, a Albanija je imala najnižu stopu nezaposlenosti u junu, 26,4 procenta.

Rast, više radnih mjesta i relativno niska inflacija su pomogli smanjenju siromaštva na zapadnom Balkanu. Kombinacija ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta je doprinijela procijenjenom smanjenju stope siromaštva u regiji od 1 procentnog poena (pp), koja se projicira na 23,6 procenata u 2017.1 To ukazuje da je od 2016.2 u regiji oko 124.000 ljudi izašlo iz siromaštava. Budžete domaćinstva podržava još uvijek niska inflacija i realni rast plata, kako su plate u privatnom sektoru nešto više povećane od plata u javnom sektoru.

Iako je izvoz nastavio rasti, njegov doprinos rastu je bio kompenziran povećanjem uvoza gotovih proizvoda,

1 Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu uključeni u regionalni prosjek, zbog teškoća pri izračunavanju agregata dobrostanja po PPP. 2 Ove brojke siromaštva odražavaju standardno mjerilo života, za zemlje sa srednjim nivoom prihoda, s manje od 5,5 US$/dan u smislu pariteta kupovne moći (PPP) za 2011.

1. Pregled

Zemlje u regiji zapadnog Balkana su u 2017. nastavile ostvarivati rast od procijenjenih 2,6 procenata. Projicirani rast regije je manje optimističan od očekivanih 3,2 procenta prilikom objavljivanja proljetnog izdanja ovog izvještaja, a i manji je od 2,9 procenata rasta ostvarenog u 2016. Albanija, Kosovo i Crna Gora bi u 2017. trebale ostvariti veći rast nego u 2016., zahvaljujući velikim projektima finansiranim direktnim stranim investicijama (FDI) i oporavkom privatne potrošnje, kao i većem izvozu u slučaju Kosova. Za Bosnu i Hercegovinu se projicira stabilan rast po sličnoj stopi kao i prethodne dvije godine. Međutim u slučaju BJR Makedonije i Srbije, se očekuje slabiji rast. U BJR Makedoniji, politička previranja su znatno uticala na investicije. U Srbiji, najvećoj ekonomiji u

Tabela 1.1. Izgledi za srednjoročni rast na zapadnom Balkanu su pozitivni

| 1

Postepeno poboljšanje kvaliteta aktive je pomoglo oporavku kredita privatnom sektoru; ipak nivoi nenaplativih zajmova (NPL) ostaju veliki. Sa nešto iznad 15 procenata ukupnih zajmova, Albanija ima najviši nivo NPL-ova u regiji, iako su NPL-ovi u stalnom padu, s 20 procenata nakon svjetske finansijske krize. NPL-ovi su smanjeni i u drugim zemljama zapadnog Balkana, zahvaljujući ciljanim reformama i otpisima. Neke zemlje rade na izgradnji nadzora nad finansijskim sektorom u cilju izbjegavanja akumulacije NPL-ova u budućnosti. Albanija i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini su donijele nove zakone o nesolventnosti, a Crna Gora je usvojilazakon o dobrovoljnom finansijskogrestrukturiranju. Kosovo je, umeđuvremenu, uvelo novi sistem naplatekolaterala. Ali obzirom da su NPL-ovikoncentrirani u malom broju domaćihbanaka, za njihovo dalje smanjivanje možebiti potrebno snažnije političkoopredjeljenje. To je bitno jer veliki nivoNPL-ova ugrožava rast kredita. Međutim,potrebne su dalje mjere, kao što jeprodubljivanje finansijskog sektora, tako dapruži snažniju podršku ekonomskom rastu;diversifikacija izvora finansiranja banaka; teizgradnja nebankarskog finansijskog sektora.

Srednjoročni ekonomski izgled za zemlje zapadnog Balkana je pozitivan. Projicira se povećanje rasta s 2,6 procenta u 2017., na 3,3 procenta u 2018. i 3,6 procenata u 2019. Privatna potrošnja će vjerovatno i dalje poticati rast, uz podršku investicija i povećanje izvoza. Naročito će povećanja rasta u euro-zoni potaći potražnju za izvozom sa zapadnog Balkana. U Albaniji se očekuje smanjenje stope rasta uz završetak dva velika FDI projekta. U Bosni i Hercegovini se očekuje povećanje rasta, podržano primarno domaćom potražnjom.

uvoza energije zbog lošeg vremena i kapitalnog uvoza vezanog za projekte. Vanjska pozicija je, u prosjeku, ostala relativno nepromijenjena u odnosu na 2016. Zahvaljujući značajnom izvozu usluga, vanjski deficit Albanije, se smanjio za 1,3 procenta BDP-a. Obzirom na rast uvoza polu-proizvoda, energije i gotovih proizvoda, vanjski deficit Srbije se povećao za 1,5 procenat BDP-a. Ionako osjetljiva vanjska pozicija Crne Gore se pogoršala, uz projicirani vanjski deficit od 18,6 procenata 2017., uglavnom zbog velikog uvoza za izgradnju autoputa Bar-Boljare. Autoput je odgovoran i za naglo povećanje vanjskog javnog duga i javno-garantiranog duga od 5,7 procenata u 2017., dovodeći ga do 58,6 procenata BDP-a.

Osiguranje fiskalne održivosti ostaje prioritet za sve zemlje zapadnog Balkana. Projicira se da će fiskalni deficit u 2017. biti veći nego u 2018. u svim zemljama osim Srbije. Ali dinamika varira. Nakon nekoliko godina fiskalne konsolidacije, očekuje se da Srbija u 2017. zabilježi fiskalni suficit od 0,3 procenta BDP-a. Albanija je svoj deficit zadržala prilično stabilnim, bez obzira na subvencije energetskom sektoru, zbog ljetne suše. Izgradnja autoputa je povećala deficit i javni i javno garantirani dug Crne Gore, a zemlja je u 2017. pokrenula ambiciozne reforme usmjerene na smanjenje deficita i usvojila strategiju stabilizacije duga do 2019. Veći deficiti se projiciraju za BJR Makedoniju zbog povećanja socijalnih naknada, te u Bosnu i Hercegovini i na Kosovu, zbog povećanja javnih investicija. Aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini, provedene posljednjih godina, su dovele do smanjenja njihovog javnog duga.

2 |

Očekivano povećanje javnih investicija i široko-zasnovan izvoz i rast proizvodnje, bi trebali povećati rast na Kosovu. U BJR Makedoniji će se rast vjerovatno oporaviti uz obnovu povjerenja s rješavanjem političke krize. Za Crnu Goru se projicira značajno usporavanje rasta u periodu 2018-19., kako planirana fiskalna konsolidacija bude suzbijala potrošnju i kako se autoput Bar-Boljare bude završavao. U Srbiji bi, veća potrošnja i investicije, kao i oporavak poljoprivredne, u srednjoročnom periodu trebali potaći rast.

Rizici po izgled proističu uglavnom iz domaćih izvora, iako postoje i rizici vezani za svjetski izgled. Na domaćem planu, glavni rizik je politička neizvjesnost ili preokret politike, što bi moglo uticati na investicije i rast. Ali rizici istovremeno predstavljaju i priliku: napredak na strukturalnim reformama i procesu pridruživanja EU će ojačati izglede za rast zemalja zapadnog Balkana. Na vanjskom planu, snažniji rast u EU i još uvijek povoljni svjetski uslovi likvidnosti predstavljaju vjetar u leđa za zapadni Balkan. Međutim, jači rast EU će vjerovatno biti praćen smanjenjem programa kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke, što će povećati svjetske kamatne stope, te time i troškove zaduživanja zemalja zapadnog Balkana. Po tom scenariju zemlje poput, Srbije i Crne Gore, s relativno velikim udjelom duga denominiranog u US dolaru bi mogle da se suoče sa dodatnim pritiskom.

Održavanje zamaha reformi je od vitalnog značaja za unaprjeđenje životnog standarda i stvaranje prilika za sve stanovnike zapadnog Balkana. Za zemlje koje prolaze fiskalnu konsolidaciju, posebno je značajno održavanje dinamike reformi.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija poboljšavaju svoju fiskalnu poziciju, time smanjuju rizike i povećavaju srednjoročne izglede za rast. Važno je da potrošnja ne bude prekomjerna, ali je jednako važno i da potrošnja bude bolja. U tom smislu, sve zemlje zapadnog Balkana mogu poboljšati kvalitet svoje fiskalne politike realokacijom potrošnje s brojnih neciljanih socijalnih naknada na investicije koje jačaju produktivnost. To bi podržalo rast i pomoglo da se postojeća dostignuća, tokom teških vremena, zaštite. Za povećanje prihoda potrebni su proširenje poreske baze, smanjenje poreskih izuzetaka i efikasnija naplata poreza, što bi dalo dodatna sredstva za finansiranje politika koje jačaju rast. Bitno je naglasiti da bi po sadašnjim stopama rasta trebalo oko šest decenija da se prosječni prihod po stanovniku zapadnog Balkana približni prosjeku EU. Uz brži rast od 5 do 6 procenata, približavanje bi se ostvarilo za samo dvije decenije. To će zahtijevati odvažnu i istrajnu implementaciju strukturalnih reformi i kontinuiran napredak u procesu pridruživanja EU.

| 3

koja je kulminirala u junu 2017., proglašenjem nove vlade, značajno usporila rast na procijenjenih 1,5 procenat za 2017., što je smanjenje u odnosu na 2,4 procenta u 2016. i 3,4 procenta u 2015. 3

U Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, oporavak investicija podržava rast (Slika 2.2). U Albaniji, Trans-jadranski plinovod i hidro-elektrana, oboje finansirani direktnim stranim investicijama (FDI), i dalje potiču rast. Na Kosovu su investicije ojačane u 2017. zahvaljujući širenju javnih kapitalnih projekata, te određenom oporavku FDI. Projicira se da će investicije u Crnoj Gori doprinijeti ovogodišnjem rastu 2,6 procentna poena, potaknute izgradnjom autoputa Bar-Boljare, kao i stambenom izgradnjom. Politička previranja su, u BJR Makedoniji, nastavila negativno uticati na investicije, što je smanjilo rast u 2017. za 0,6 procentnih poena. U Srbiji je naročito oštra zima odgodila građevinske aktivnosti, uključujući i program javnih investicija.

Neto izvoz je u 2017. dao minimalnu ili negativnu podršku rastu. U Srbiji, iako izvoz nastavlja bilježiti snažan rast, na širokim osnovama, od procijenjenih 11 procenata u 2017., smanjena potražnja za uvozom energije i polu-proizvoda je rezultirala time da je neto izvoz ove godine usporio rast zemlje za 0,9 procentnih poena.

3 Nacionalni zavod za statistiku BJR Makedonije nedavno je objavio revidirani BDP za 2015. (3.9 procenata) i 2016. (2.9 procenata). Ipak, kompletirana baza za analizu rasta nije bila dostupna u vrijeme objavljivanja ovog izvještaja.

2. Dinamika rasta pokazuje osjetljivosti

Iako sporije od očekivanog, u 2017. je realni BDP u regiji zapadnog Balkana nastavo rasti za procijenjenih 2,6 procenata. Projicira se da će regionalni rast u 2017. biti manji nego u 2016. (2,9 procenata). Ali regionalna stopa rasta skriva različite trendove između pojedinih zemalja (Slika 2.1). U Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori se u 2017. očekuje snažniji rast nego u 2016., vođen većim investicijama i potrošnjom, kao i većim izvozom u slučaju Kosova. Za Bosnu i Hercegovinu, drugu ekonomiju po veličini u regiji, se očekuje slična dinamika rasta kao u prethodne dvije godine (3 procenta za 2017.). U Srbiji, najvećoj ekonomiji u regiji, se očekuje usporavanje rasta za 2 procenta, nakon hladne zime koja je pogodila sektore poljoprivrede i građevinarstva. U BJR Makedoniji je prolongirana politička kriza,

Slika 2.1. Snažniji rast u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, a slabiji u BJR Makedoniji i Srbiji

Procenat

5

4

3

2

1

0

KOS ALB BIH

3.8

SRB

3.0

MNE

2.0

WB6

2.6

EU28

2.1

MKD

1.5

4.24.4

J 2015 J 2016 J 2017f

Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke za 2016.

4 |

Otvaranje radnim mjesta je bilo glavni pokretač povećanja potrošnje. U Bosni i Hercegovini je, na primjer, povećanje zaposlenosti bilo najveće u uslugama, a u Albaniji i na Kosovu su usluge i građevinarstvo bili glavni pokretači rasta. Veće realne plate, u kombinaciji s još uvijek niskom inflacijom i rastom kredita domaćinstvima, su pomogle povećanju potrošnje. Na strani javnog sektora, izdvajanja za plate su porasla u Crnoj Gori; socijalne naknade su povećane u BJR Makedoniji i Crnoj Gori, što je povećalo potrošnju.

Slika 2.2. Osim u BJR Makedoniji, investicije su u 2017. podržavale rastStruktura realnog BDP-a, procenat

2016 2017f

BIH MNE SRB MKD

-8

-6

12

10

8

6

4

2

0

-4

-2

BIH SRBALB MKD

-2

6

4

2

0

KOS ALB

J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a

KOS MNE

J Potrošnja J Investicije J Neto izvoz Q Realni rast BDP-a

Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke.

U BJR Makedoniji su povećanje izvoza i manji uvoz vezan za investicije rezultirali pozitivnim neto izvozom. Na Kosovu je izvoz rastao brže od uvoza (iako s niže osnove), što je rezultiralo time da je izvoz dao manji, ali ipak pozitivan doprinos rastu. U Albaniji su nepovoljni vremenski uslovi doveli do veće potražnje za uvozom energije, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu. U Crnoj Gori je doprinos neto izvoza takođe bio negativan, što se uglavnom objašnjava većim uvozom za izgradnju autoputa Bar-Boljare. I u Bosni i Hercegovini je rast izvoza bio na relativno širokim osnovama, ali neto izvoz je u 2017. bio negativan zbog nedovoljno padavina, što je smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, a uvoz i gotovih i polu-proizvoda je bio snažan.

Potrošnja je i dalje značajan faktor rasta, podržana povećanjem zaposlenosti, većim realnim platama i rastom kredita.

| 5

Zaposlenost se u 2017. u većini zemalja konačno vratila na stope prije svjetske finansijske krize. Na zapadnom Balkanu je otvoreno oko 230.000 radnih mjesta u periodu od 12 mjeseci do juna, pri čemu je rast zaposlenosti u prosjeku iznosio 3,8 procenata.4 Broj radnih mjesta je najbrže rastao na Kosovu, gdje je zaposlenost povećana za 8,5 procenata g/g,5 podržana ekonomskim rastom i ubrzanjem programa javnih investicija; otvaranje radnih mjesta je bilo na širokim osnovama u oblastima građevinarstva, prerade, maloprodaje i veleprodaje, smještaja i poljoprivrede. U Srbiji je zaposlenost, uprkos slaboj poljoprivrednoj sezoni i generalno usporavanju rasta, povećana za 4,3 procenta. U Crnoj gori je povećanje otvaranja radnih mjesta za 3,5 procenta bilo vođeno snažnom turističkom sezonom i ubrzanim građevinskim projektima. U Albaniji je povećanje zaposlenosti od 3,4 procenta bilo vođeno uslugama i industrijom, kao i samo-zapošljavanjem. U BJR Makedoniji je rast zaposlenosti (27 procenata) uglavnom ostvaren u veleprodaji i maloprodaji, potaknut privatnom potrošnjom, nakon čega slijede transport, skladištenje i prerada. Povećanje u preradi je u velikoj mjeri vezano za aktivnosti kompanija koje su dobile podršku FDI, za šta je zaslužna vladina podrška, kao npr. poreska oslobađanja. U Bosni i Hercegovini su, nakon smanjenja zaposlenosti u 2016., nedavne reforme tržišta rada rezultirale povećanjem zaposlenosti

4 U cijelom ovom odjeljku se korsite poređenja g/g za juni 2017. 5 Obzirom da su za Kosovo bili raspoloživi podaci za samo šest

šest kvartala, ovi se rezultati mogu promijeniti, kako prikupljanje kvartalnih podataka postane dosljednije.

od 1,8 procenata. Ipak, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja zapadnog Balkana u kojoj nivo zaposlenosti još uvijek nije dostigao nivo prije krize; stopa zaposlenosti je oko 8 procenata niža nego u 2008. (Slika 3.1).).

Privatne firme, naročito u sektoru usluga su otvorile više od polovine novih radnih mjesta u regiji. U nekoliko zemalja je oporavak usluga povećao zapošljavanje u privatnom sektoru, što je postalo glavni pokretač generalnog rasta zaposlenosti. Neto otvaranje radnih mjesta u Albaniji, vođeno turizmom, je iznosilo 8,6 procenata u prvoj polovini 2017., doprinoseći padu nezaposlenosti. U BJR Makedoniji, gdje je potrošnja bila jedini pokretač rasta u 2017. a većina novih radnih mjesta je bilo u uslugama, predvođenim veleprodajom i maloprodajom. U Crnoj Gori je dinamika turizma kompenzirala smanjenje broja zaposlenih uzrokovano prošlogodišnjim uvođenjem naknada za majke, dovodeći do 3,6 procenata povećanja g/g službenog broja zaposlenih do avgusta.

Učestvovanje radne snage se povećalo u nekoliko zemalja, iako i dalje ostaje izuzetno nisko, naročito za žene (Slika 3.3). Regionalna stopa učestvovanja je povećana na 53,2 procenta, za 1,1 procenti poen g/g u junu 2017. Sve zemlje, osim Bosne i Hercegovine su zabilježile veće stope učestvovanja radne snage. Stopa je u Bosni i Hercegovini opala na 42,6 procenata, što je manje i od niske stope na Kosovu od 43 procenta.

3. Zaposlenost se vraća na nivoe prije krize ismanjuje siromaštvo, uz pomoć niske inflacije

6 |

U Crnoj Gori se očekuje povećanje stope učestvovanja radne snage sada kad su doživotne naknade za majke s troje i više djece ukinute – ova naknada je bila odgovorna za značajno smanjenje učestvovanja žena na tržištu rada od 2016.

Nezaposlenost je u 2017. smanjena u cijeloj regiji, osim na Kosovu.

Slika 3.1. U svim zemljama zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, zaposlenost je u 2017. dostigla nivo od prije krize iz 2008.

Nezaposlenost je postala glavna briga za stanovnike zapadnog Balkana (okvir 3.1). S prosjekom od 19 procenata u junu 2017., stope nezaposlenosti su naročito velike u poređenju s EU prosjekom od 7,7 procenata. Međutim, u junu 2017. se pojavljuju ohrabrujući znaci da se više ljudi uključuje u radnu snagu i nalazi posao (Slika 3.4).

Slika 3.2. Iako je nezaposlenost smanjena u cijeloj regiji, ostaje velika po međunarodnim standardima

Stopa nezaposlenosti, procenat

70

80

90

Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 130

120

110

100

Jun-08

Jun-09

Jun-10

Jun-11

Jun-12

Jun-13

Jun-14

Jun-15

Jun-16

Jun-17

SRBBIH

0

35

30

25

20

15

10

5

▬ ALB ▬ BIH ▬ MKD ▬ MNE

KOS MKD

J Stopa nezaposlenosti (2017f)

MNE ALB

Q Stopa nezaposlenosti (2016)

▬ SRB ▬ KOS ▬ WB6 ▬ Dugoročna nezaposlenost (2015)

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke, Napomena: Podaci za Kosovo u svrhu prikazivanja predstavljaju kombinaciju zasnovanu na dva niza različite frekventnosti; oni možda nisu uporedivi.

Slika 3.3. Stopa učestvovanja radne snage ostaje niska, naročito za žene.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Za Kosovo su u nedostatku cjelokupnih procjena korištene stope nezaposlenosti za juni 2017.

Slika 3.4. Čini se da se više ljudi uključuje u radnu snagu i nalazi posao.

Stope učestvovanja radne snage, procenat stanovništva starosti 15 i više god., 2016.

procenat stanovništva dobi 15+

10

90

80

70

60

50

40

30

20

0

10

100

90

80

70

60

50

40

20

30

KOS BiH MKD SRBMNE WB6ALB

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

Jun-

16

Jun-

17

SSA ECA EAP LAC SA MENA Q Muškarci

MNE SRB ALB BIH MKD KOS

Q Žene J Zaposleni J Nezaposleni J Neaktivni

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Regije: SSA-supsaharska Afrika, ECA-Evropa i centralna Azija, EAP- istočna Azija i Pacifik, LAC-Latinska Amerika i Karibi, SA-jugoistočna Azija, MENA-bliski istok i sjeverna Afrika. Podaci za Kosovoreferišu na populaciju između 15-64 godina starosti.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke.

| 7

U Srbiji je, na primjer, nezaposlenost pala na najniži nivo u posljednjih 20 godina (11,8 procenata), iako se učestvovanje u radnoj snazi nešto povećalo, ističući značajno povećanje zaposlenosti. Slično tome, u Albaniji je otvaranje radnih mjesta dovelo do smanjenja nezaposlenosti od 1,6 procentnih poena, a to se smanjenje javilo dok se učestvovanje radne snage povećavalo. Nezaposlenost je u BJR Makedoniji pala na rekordnih 22,6 procenata, a u Crnoj Gori je pala na 15,1 procenat, vođena snažnom turističkom sezonom. Bosna i Hercegovina bilježi najveći pad nezaposlenosti u regiji, za 4,9 procentnih poena, na 20,5 procenata, što je najniži nivo od 2007. Ali za razliku od susjeda, taj pad je bio vođen kombinacijom učestvovanja radne snage.

I nezaposlenost mladih je smanjena širom zapadnog Balkana, ali je još uvijek zapanjujuće visoka po međunarodnim standardima, krećući se od 26,4 procenta u Albaniji do 50,9 procenata na Kosovu (Slika 3.5).

Oko 70 procenata nezaposlenih u regiji je bez posla duže od 12 mjeseci. Ta brojka dostiže 80 procenata u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Žene su naročito pogođene dugotrajnom nezaposlenošću. Preko 80 procenata nezaposlenih žena je bez posla duže od 12 mjeseci. Dugoročna nezaposlenost može voditi do napuštanja radne snage ili emigracije u cilju pronalaska posla.

Okvir 3.1. Nezaposlenost: Glavna briga za građane širom zapadnog Balkana.

Preko 67 procenata ispitanika sa zapadnog Balkana je navelo nezaposlenost kao svoju najveću brigu – što je dvostruko više nego u Evropskoj Uniji, gdje se čini da snažniji odgovor tržišta rada i izdašnije naknade za nezaposlene kompenziraju efekte usporavanja rasta. Nakon tri uzastopne godine rasta, ovo je nešto manji procenat nego u prethodnoj anketi. Mali, ali rastući dio ispitanika smatra emigraciju i prateći 'odliv mozgova' glavnom brigom, uz kriminal i korupciju.

Slika B3.1. Nezaposlenost predstavlja najveću zabrinutost na zapadnom Balkanu

Slika B3.2. Zabrinutost za emigracije i "odliv mozgova" sliejdi nakon brige u vezi s tržištem rada

Procenat ispitanika koji smatraju da predstavljaju veliku zabrinutost Procenat ispitanika koji smatraju da predstavljaju veliku zabrinutost, regionalni prosjek

0

80

70

60

50

40

30

20

10

ALB BIH SRB

59

47

38

18

6

73

3634

27

7

67

34

62

15

1

50

43

17

12

23

69

43

2725

7

69

58

27

1311

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Odliv mozgova/emigracije

Kriminal

Korupcija

Ekonomskasituacija

Nezaposlenost

10

7

16

13

32

27

46

55

67

68

J Nezaposlenost J 2016 J 2015

J Kriminal

KOS MKD MNE J

Ekonomska situacija J Korupcija

J Odliv mozgova/emigracije

Izvor: Balkan Barometer 2017, anketa javnog mišljenja - Regional Cooperation Council, www.rcc.int

8 |

6 Treba napomenuuti da veće plate u javnom sektoru mogu značiti da su plate u privatnom sektoru podcijenjene (na primjer zbog neprijavljivanja punog iznosa plata u privatnom sektoru).

Slika 3.5. Nezaposlenost mladih je smanjena Slika 3.6. Plate u javnom sektoru su veće nego u privatnom

Nezaposlenost mladih (dobi 15-24 god.), procenat radne snage mladih

Omjer neto plata u javnom/privatnom sektoru, procenat, i rast zaposlenosti u privatnom sektoru, procenat

0

10

60

50

40

20

30

MNE ALBSRBKOS MKD WB6BIH MNE ALBMKD SRBBIH

60

130

120

110

100

90

80

70

J Jun-17 ▬ Jun-16 J 2015 J 2016 J H1 2017 ▬ 100%

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i procjene osoblja Svjetske banke.

Realne plate su porasle, pri čemu plate u privatnom sektoru sustižu plate u javnom. Zaposlenost u javnom sektoru za cijelu regiju iznosi u prosjeku 23 procenta ukupne zaposlenosti. Velika razlika između plata u javnom i privatnom sektoru može istisnuti privatni sektor s tržišta rada.6 Konkretno, omjer plata između javnog i privatnog sektora je preko 100 procenata u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, što znači da su plate u javnom sektoru veće od plata u privatnom (Slika 3.6). U BJR Makedoniji, prosječne plate rastu još od 2014., pri čemu je u sektorima informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), maloprodaje, transporta i rudarstva njihov rast veći od prosječnog rasta plata. U Albaniji i Srbiji je odmrzavanje plata u javnom sektoru povećalo prosječnu platu.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku (administrativna statistika zaposlenosti i plata) i procjene osoblja Svjetske banke. Podaci za Srbiju su iz centralnog registra socijalnog osiguranja kako ih navodi Ministarstvo finansija. Napomena: Zar BiH, MKD, ALB, javni sektor obuhvata: D (snabdijevanje el. energijom, plinom, grijanjem i klimatizacijom), E (vodosnabdijevanje, kanalizaciju, zbrinjavanje otpada i aktivnosti uklanjanja), O (javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje), P (obrazovanje). Q (zdravstvo i socijalni rad). Kod Crne Gore je D klasificirano u okviru privatnog sektora. Uporedivi podaci za Kosovo nisu na raspolaganju.

U Srbiji je realna plata povećana za 1 procenat između januara i jula 2017., nastavljajući postepeni oporavak koji je počeo u 2016.; plate u privatnom sektoru su s prosječnim rastom od 4,6 procenata u nominalnom smislu, rasle brže od plata u javnom sektoru, koje su porasle za 3,4 procenta. U Crnoj Gori je nova vlada, međutim, nastavila s neophodnom konsolidacijom; smanjenje bonusa i plata upravama, pomoglo je zaustavljanju prekomjernog rasta plata u javnom sektoru, koji je zabilježen u 2016.

Inflacija je u 2017. porasla, ali je i dalje niska, u korist budžeta domaćinstava. Niske cijene uvoza, naročito gotovih proizvoda su ublažile umjereno povećanje ostalih cijena.

| 9

7 Regionalni prosjeci isključuju Kosovo i Bosnu i Hercegovinu zbog problema s izračunavanjem agregata dobrostanja po PPP.8 Ove cifre siromaštva odražavaju regionalno standardno mjerilo

mjerilo života s manje od 5,5 USD na dan po paritetku kupovne moći za 2011.

Održan rast, otvaranje radnih mjesta i nepovoljni vremenski uslovi su doveli godišnju inflaciju u regiji s 0,2 procenta u 2016., na 2 procenta u avgustu 2017. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji i na Kosovu, inflacija se kretala od 1 do 9 procenata, predvođena cijenama hrane i energije. U međuvremenu, inflacija u Srbiji je porasla na 2,5 procenta u avgustu 2017., kako su cijene hrane porasle nakon oštre zime iako je bazna inflacija bila 1,5 procenata. Crna Gora je imala najveću stopu inflacije u regiji; u avgustu je dostigla 2,8 procenata, vođena povećanjem akciza na naftu, duhan i alkohol i cijenama usluga u turizmu i ugostiteljstvu.

Rast, radna mjesta i relativno niska inflacija su izvukli dosta ljudi iz siromaštva. Procjenjuje se da je u 2017. prosječna stopa siromaštva za Albaniju, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju smanjena za približno 1 procenti poen u poređenju s godinom ranije, na projiciranu stopu siromaštva od 23,6 procenata. 7 To ukazuje da oko 124.000 stanovnika u tim zemljama više nije siromašno. 8 Za održavanje nedavno ostvarenih poboljšanja dobrostanja, zemlje širom regije trebaju nastaviti s omogućavanjem prilika za zapošljavanje i povećanje prihoda od rada, da bi se smanjila zavisnost od socijalnih transfera.

10 |

4. Izvoz raste, ali vanjske osjetljivosti ostaju

Vanjski deficiti ostaju u širem smislu nepromijenjeni. Osim u Albaniji i Srbiji, ostale zemlje zapadnog Balkana su zabilježile relativno male promjene (manje od 0,5 procenata BDP-a) deficita tekućeg računa (CAD). CAD se u Albaniji smanjio za 1,3 procenta BDP-a u 2017., g/g, vođen nižim trgovinskim deficitom i većim doznakama (Slika 4.1). S druge strane, očekuje se da veći trgovinski deficit u 2017. dovede do povećanja CAD-a za 0,5 procenata BDP-a na Kosovu i 1,5 procenata BDP-a u Srbiji. U BJR Makedoniji, uprkos nešto manjem trgovinskom deficitu, vanjski bilans se pogoršao zbog sporijeg rasta. U Crnoj Gori je CAD od 18,6 procenata BDP-a ozbiljan problem, koji se povećao za 0,5 procenata BDP-a u 2017., uz povećanje uvoza vezanog za građevinske aktivnosti. U Bosni i Hercegovini su CAD i njegove komponente ostali nepromijenjeni u širem smislu.

Slika 4.1. Očekuje se da se deficit tekućeg računa do kraja 2017. nešto poveća u svim zemljama regije.

Izvoz je i dalje snažan i na širokim osnovama u nekoliko zemalja, ali brz rast uvoza povećava vanjski deficit (Slika 4.2). U Albaniji je solidan rast izvoza usluga, predvođen turizmom, pomogao smanjenju trgovinskog deficita za 1,5 procenat BDP-a. Srbija i dalje ostvaruje snažan i široko-zasnovan rast izvoza, koji se projicira na 11 procenata u 2017.; ipak, rast izvoza je kompenziran većim uvozom energije (koji se objašnjava naročito hladnom zimom koja je dovela do problema u radu elektroprivrede) i uvozom polu-proizvoda, koji se objašnjava rastom uvoza sirove nafte i metala, kako je željezara povećala proizvodnju. Kao rezultat, nakon tri godine smanjenja, u 2017. se očekuje povećanje trgovinskog deficita Srbije za 0,7 procenata BDP-a . 9

Slika 4.2. Povećanje CAD-a je uglavnom vođeno uvozom roba.

Bilans tekućeg računa, procenat BDP-a Doprinos promjeni deficita tekućeg računa, 2016., procenat BDP-a

-20

0

-10

-5

-15

20132012 2014 2015 2017f2016 MNEBIHALB KOS SRBMKD

-4

-3

5

4

1

0

-1

-2

3

2

▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB J Izvoz roba J Uvoz roba J Neto izvoz usluga

▬ WB6 J Doznake J Ostalo Q Promjena u CA deficitu

Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke.

Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Kategorija “ostalo” se uglavnom odnosi na repatrijaciju profita.

| 11

9 Promjena je djelimično refelktirana u revidiranim podacima za platni bilans Srbije kroz smanjen deficit tekućeg računa u 2016. u poređenju sa prethodnom procjenom (sa 4 procenta BDP-a na 3.1 procenat)

Na Kosovu se priliv FDI oporavio u prvoj polovini 2017., vođen uglavnom ulaganjima u vlasnički udio i reinvestiranjem zadržane zarade u finansijskom posredovanju, građevinarstvu i nekretninama, uz g/g rast od 10,2 procenta. U BJR Makedoniji su neto FDI u prvoj polovini 2017. prepolovljene u odnosu na isti period 2016., u velikoj mjeri zbog odliva po osnovu repatrijacije profita u junu, iako je to dijelom kompenzirano ostalim finansijskim investicijama; očekuje se da FDI u 2017. dostignu 2,6 procenata BDP-a. U Albaniji pad FDI odražava projektni ciklus dvaju velikih investicionih projekata. Sveukupno, FDI će finansirati većinu vanjskog deficita u 2017. u zemljama zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, gdje one pokrivaju samo 25 procenata CAD-a. Priliv u portfelj regije, koji uglavnom uključuje vladine obveznice, se nešto povećao zbog restrukturiranja duga Srbije (Slika 4.4.).

Slika 4.4. Priliv u portfelj je povećan, ukazujući na otplatu suverenog duga.

Neto FDI u odnosu na BDP, procenat Klizni zbir za četiri kvartala, milioni €

-2

12

10

8

6

4

2

0

-2,000

4,000

2,000

1,000

0

-1,000

Mar-13

Mar-15

Sep-14

Sep-15

3,000

Sep-16

Sep-13

Mar-14

Mar-16

Mar-17

Jun-17

MNE KOS SRB BIH MKD ALB WB6

J Net FDI to GDP 2017f (%) Q 2016–17f change in net FDI to GDP (pps) ▬ FDI inflows ▬ Portfolio investment inflows ▬ Other investment inflows

Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku; procjene osoblja Svjetske banke

Očekuje se da u BJR Makedoniji brži rast izvoza od uvoza roba dovede do nešto manjeg trgovinskog deficita u 2017. U Crnoj Gori i pored povoljne turističke sezone, izvoz ostaje mali, dok snažan rast potrošnje i polu-proizvoda za izgradnju autoputa Bar-Boljare i dalje stimuliraju uvoz. Trgovinski deficit se povećao i na Kosovu, kako je dinamika uvoza (mnogo veći kao udio u BDP-u) kompenzirala uticaj bržeg povećanja izvoza na rast, a doznake su bile relativno stabilne kao procenat BDP-a. U Bosni i Hercegovini trgovinska dinamika u širem smislu ostaje nepromijenjena u odnosu na 2017., uz brži rast izvoza koji dovodi do neznatnog smanjenja trgovinskog deficita od 0,3 procenta BDP-a.

Priliv direktnih stranih investicija (FDI) na zapadni Balkan je uglavnom stabilan, što pomaže finansiranju vanjskog deficita. U Crnoj Gori i na Kosovu su se FDI povećale kao procenat BDP-a (Slika 4.3.). U Crnoj Gori to povećanje odražava oporavak turizma i investicija u nekretnine.

Slika 4.3. FDI u regiji su relativno stabilne.

12 |

5. Fiskalni deficit se povećava, a fiskalni prostorza podršku rastu ostaje ograničen

Uz izuzetak Srbije, u regiji se u 2017. očekuje povećanje fiskalnog deficita, obzirom da javne investicije koje stimuliraju rast nisu bile praćene smanjenjem tekuće potrošnje. Iako su prihodi porasli kao podrška izvršenju programa javnih investicija, povećanje nije uvijek bilo rezultat trajnih reformi. Povećana i loše ciljana socijalna potrošnja i subvencije preduzećima u državnom vlasništvu (SOE) nastavljaju opterećivati budžete, smanjujući fiskalni prostor za politike jačanja rasta. Kao posljedica, očekuje se da pet zemalja zabilježi veći fiskalni deficit (Slika 5.1). Deficit u Crnoj Gori se projicira na 4 procenta BDP-a, vođen većim javnim investicijama vezanim za izgradnju autoputa i druge kapitalne projekte. Međutim, deficit bi bio čak i veći, 6 procenata, da vlasti nisu provele ozbiljne mjere fiskalne konsolidacije kojima su pojačani prihodi i smanjena tekuća potrošnja. U BJR Makedoniji će deficit vjerovatno dostići 3 procenta BDP-a,

Slika 5.1. Osim u Srbiji, deficit u 2017. raste

vođen kako većim javnim investicijama, tako i većom tekućom potrošnjom. Slično tome, na Kosovu, veće javne investicije su stimulirale rast i zaposlenost, ali je došlo do povećanja boračkih naknada i penzija. Kao posljedica, očekuje se da deficit ove godine dostigne limit od 2 procenta utvrđen fiskalnim pravilom. Očekuje se da u Albaniji veće javne investicije i povećanje subvencija za energiju zbog suše, nešto povećaju deficit, do 2 procenta BDP-a. Nakon dvije godine fiskalnog suficita, očekuje se da Bosna i Hercegovina u 2017. zabilježi deficit od 1,5 procenat BDP-a, uglavnom zbog većih javnih investicija. Za razliku od ostalih zemalja, očekuje se da Srbija ostvari suficit od 0,3 procenta BDP-a, na osnovu većih prihoda i manje potrošnje; i pored nedavnih poboljšanja, velike subvencije, transferi i davanje zajmova SOE nastavljaju vršiti fiskalni pritisak.Nekoliko zemalja je zabilježilo povećanje prihoda (Slika 5.2).

Slika 5.2. Povećanje prihoda je pomoglo finansiranju veće kapitalne potrošnje u većini regije.

Fiskalni deficit po zemlji, 2015-17., procenat BDP-a Doprinos promjeni fiskalnog deficita, 2017., procenat BDP-a

-2

8

6

4

0

2

KOS SRBBIHMKD ALB WB6MNE-2

-1

3

2

1

0

MNEALBSRB KOSMKD WB6BIH

� Reduced revenues, increased spending

� Increased revenues, reduced spending

J 2015 J 2016 J 2017f J Expenditure J Revenue Q Change in fiscal deficit

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke.

| 13

U Srbiji su prihodi povećani po osnovu rasta prihoda od PDV-a na uvoz, poreza na prihod preduzeća, te većih doprinosa za socijalno osiguranje. U Makedoniji su reforme rezultirale većim prihodima od poreza na dohodak (PIT) i dobre naplate PDV-a i doprinosa za socijalno osiguranje, a efikasnija administracija PIT-a je pomogla povećanju prihoda na Kosovu. U Albaniji su neizmirene obaveze po osnovu refundiranja PDV-a donijele više prihoda. Crnogorska vlada je usvojila fiskalnu strategiju za stabilizaciju nivoa javnog duga do 2019., uz ambiciozne reforme za povećanje akciza na duhan, zaslađene napitke, alkohol i ugalj; smanjenje oslobađanja od PDV-a; i povećanje standardne stope PDV-a. Ipak, očekuje se da će ove godine prihodi Crne Gore biti manji, kao odraz baznog efekta uzrokovanog naplatom koncesijske naknade za 4G mrežu u 2016. U Bosni i Hercegovini se smanjenje prihoda objašnjava smanjenjem napate prihoda od direktnih poreza.10 Iako je bilo određenih poboljšanja, sveukupno u regiji postoji dosta prostora

10 Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, Globalni fiskalni okvir 2018–2020.

za mobilizaciju prihoda. Zemlje u regiji mogu naročito povećati prihode unaprjeđenjem efikasnosti sistema naplate poreza i smanjenjem široko-rasprostranjenih poreskih olakšica i izuzetaka.

Povećani prihodi su pomogli finansiranju veće potrošnje, uključujući i javne investicije. Potrošnja je porasla u svim zemljama, osim Srbije (Slika 5.3). U Albaniji su uštede vezane za manje plaćanje kamata omogućile finansiranje grantova lokalnih vlada; tekuća potrošnja je porasla zbog većih subvencija državnom elektro-distributivnom preduzeću jer je suša pogodila proizvodnju hidro-energije. U Bosni i Hercegovini je obnavljanje kapitalne potrošnje na infrastrukturu povećalo ukupnu javnu potrošnju. U BJR Makedoniji je vlada smanjila potrošnju na brendiranje i promociju zemlje, plate i robe i usluge, ali je povećala potrošnju na penzije, subvencije i programe socijalne pomoći; rezultat je bio povećanje ukupnih rashoda u 2017. za 0,9 procenata BDP-a. U Crnoj Gori, iako je vlada u 2017. uvela reforme za ograničavanje potrošnje, ukidajući neciljane socijalne naknade 11 i smanjujući potrošnju na plate u javnom sektoru;

Slika 5.3. Veće kapitalne investicije su u velikoj mjeri vodile povećanje potrošnje u cijeloj regiji.

Slika 5.4. Potrošnja na plate u javnom sektoru i socijalne programe je velika

Doprinos promjeni javne potrošnje, 2017f., procenat BDP-a Procijenjena javna potrošnja, 2017., procenat BDP-a

-2

5

4

3

2

1

0

-1

MNE ALBSRB KOSMKD WB6BIH

0

50

40

30

20

10

MNE ALBSRB KOSMKD WB6BIH

J Wage bill J Social benefits J Capital expenditures Q Total expenditure J Wage bill J Social benefits J Capital expenditures Q Total expenditure

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke.

14 |

11 Crnogorski parlament je ukinuo doživotne naknade za majke majke troje i više djece, zbog kojih su mnoge žene napustile tržište rada i što je dovelo do udvostručavanja budžeta za socijalne naknade.

Slika 5.5. Omjer javnog duga i BDP-a je smanjen u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini

Slika 5.6. Vanjski PPG dug je smanjen u zemljama koje su provele fiskalnu konsolidaciju

Javni i javno-garantirani dug, procenat BDP-a Vanjski PPG dug kao procenat BDP-a u 2017f i procenat promjene ukupnog vanjskog PPG duga

MNE ALB SRB KOSMKD WB6BIH

0

80

70

60

50

40

30

20

10

MKD SRBKOSMNE ALB WB6BIH

-65

65

55

35

25

5

-5

-25

-35

-45

-55

-8

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

45

15

-15

J 2017f Q 2007 ▬ 2016 J External PPG debt Q Change in total PPG external debt, rhs

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke.

još uvijek se očekuje povećanje ukupnih rashoda zbog izgradnje autoputa Bar-Boljare. Na Kosovu je povećanje ukupne potrošnje bilo vođeno uglavnom rastom javnih investicija uključujući i autoput Ruta 6, te većom potrošnjom na penzije i boračke naknade. Ohrabrena značajnim fiskalnim suficitom od 1,8 procenata BDP-a u prvih osam mjeseci 2017. i smanjenjem ukupnih rashoda za procijenjenih 0,9 procentnih poena BDP-a, vlada Srbije je u oktobru 2017. najavila povećanje plata u javnom sektoru ( u rasponu 5 – 10 procenata) i penzija (5 procenata). Te će mjere djelimično kompenzirati konsolidaciju rashoda koju je Srbija provodila posljednje tri godine i najvjerovatnije će povečati fiskalni pritisak u narednim godinama, kako se javne investicije budu povećavale i kad se bude počeo osjećati nedostatak jednokratnih prihoda.

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Ministarstva finansija; procjene osoblja Svjetske banke.

Za ubrzanje rasta je potreban bolji balans između kapitalne i tekuće potrošnje. S 23,2 procenta BDP-a u prosjeku, potrošnja na plate u javnom sektoru i socijalne naknade značajno prelazi prosječne kapitalne rashode od 5,5 procenata BDP-a u regiji (Slika 5.4). To ostavlja malo prostora za javne investicije koje potiču rast. Bolje ciljanje socijalnih naknada i strožija kontrola izdataka za plate bi oslobodili sredstva za ulaganje u prioritetnu infrastrukturu, povećanje kvaliteta javnih usluga, izgradnju ljudskog kapitala, povećanje mogućnosti na tržištu rada za ciljane grupe i pomoglo zaštiti siromašnih i ugroženih domaćinstava od uticaja fiskalne konsolidacije. Iako je kapitalna potrošnja ove godine porasla u dobrom dijelu regije, u većini zemalja je nastavljen podbačaj izvršenja kapitalnog budžeta, ukazujući na neadekvatno planiranje i upravljanje javnim investicionim projektima.

Zemlje koje su ranije provele fiskalnu konsolidaciju i dalje bilježe pad javnog duga.

| 15

Ubrzan rast i pozitivan primarni bilans u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini su pomogli smanjenju njihovog PPG duga. Kombinacija rasta, fiskalne discipline i aktivnog upravljanja dugom pomažu Srbiji i Albaniji da se nose s visokim nivoom duga iz prošlosti, iako je Srbija u 2017. ostvarila koristi i od slabljenja US dolara u odnosu na euro. Ove godine se očekuje pad PPG duga Srbije za 6 procentnih poena, a Albanije za 1,5 procenat, uz preokret trenda rasta koji je počeo 2009. (Slika 5.5). PPG dug Kosova, iako najniži u regiji s procijenjenih 17,5 procenta BDP-a u 2017., se značajno povećao s 14,6 procenata u 2016. Još značajnije je što je javni dug Kosova na uzlaznoj putanji zbog većeg fiskalnog deficita, zbog većeg izvršenja javnih investicionih projekata i velike socijalne potrošnje.

Pritisak vanjskog duga je smanjen u zemljama koje su provele aktivnosti fiskalne konsolidacije i iskoristile povoljne uslove na finansijskim tržištima. Srbija i Albanija su smanjile javni i javno-garantirani (PPG) dug, kako su prije dvije godine konsolidirale svoje javne finansije (Slika 5.6). Vanjski PPG dug Srbije je smanjen do 40 procenata BDP-a (u avgustu 2017.); to se dijelom objašnjava slabljenjem US dolara u odnosu na euro, obzirom da je približno trećina ukupnog PPG duga denominirana u US dolaru. Ali veliki fiskalni deficit i vladine garancije vezane za infrastrukturne projekte su dovele do povećanja vanjskog PPG duga u Crnoj Gori, na Kosovu i u BJR Makedoniji. Vanjski PPG dug Crne Gore je porastao na 58,4 procenta BDP-a u 2017., vođen uglavnom finansiranjem autoputa Bar-Boljare (kao i zbog većeg udjela duga za autoput denominiranog u US dolaru).

16 |

12 Napomena: U svrhu dosljednosti podaci u ovom odjeljku su uporedivi i mogu se razlikovati od podataka korištenih u bilješkama specifičnim za pojedinu zemlju. Podaci o rastu kredita privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji i Srbiji potiču iz MMF-ove ankete Međunarodnih finansijskih statistika ostalih depozitarnih korporacija, izraženih u lokalnoj valuti. Podaci za Kosovo potiču iz istog indikatora izraženog u eurima. Podaci za Albaniju i Crnu Goru su izračunati na osnovu statistika Centralne banke uzimajući kredite date u zemlji, ali ne i kredite vladama; uključuju i otpise zajmova.

13 SPogledati bilješku za Albaniju i gornju fusnotu 11.

6. Oporavak kredita, vođen zajmovima domaćinstvima12

Rast kredita se oporavio, vođen davanjem zajmova domaćinstvima. Na Kosovu je rast kredita privatnom sektoru dosljedno velik, u prosjeku 10 procenata, kako su poboljšani tržišni uslovi i smanjenje kamatnih stopa nastavili poticati privatnu potražnju (Slika 6.1). U Crnoj Gori se rast kredita oporavio s niske baze iz 2016.

Slika 6.1. Rast kredita je podržao ekonomski rast

Iako podaci za Albaniju pokazuju pad kredita, uzimajući u obzir značajan otpis zajmova, novi krediti su još uvijek pozitivni i jačaju rast.13 Rast kredita je uglavnom vođen davanjem zajmova domaćinstvima; davanje zajmova preduzećima je više neujednačeno, dijelom zbog malog rasta novih kredita i otpisa nenaplativih zajmova (NPL-ovi) (Slika 6.2).

Slika 6.2. Krediti domaćinstvima su u većini regije rasli brže od kredita preduzećima

Rast kredita privatnom sektoru, procenat g/g Rast kredita, procenat g/g u avgustu 2017.

Mar-16

-4

12

10

8

6

4

2

0

-2

May-16

Jul-16

Sep-16

Nov-16

Jan-17

Mar-17

May-17Jun-1

7-4

14

12

10

8

6

4

2

0

-2

ALBSRB BIHMNEMKDKOS

▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB J Firms J Households

Izvor: MMF-ove IFS, Nacionalne centralne banke.

na preko 6 procenata u junu 2017., kako se povećalo povjerenje i došlo do ohrabrujućeg snažnog rasta depozita, ključnog izvora finansiranja za domaće banke. Nakon perioda političke neizvjesnosti, rast kredita je ostao snažan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i BJR Makedoniji, između 4 i 6 procenata.

Izvor: MMF-ove IFS, Nacionalne centralne banke.

Povećano davanje zajmova u domaćoj valuti je pomoglo upravljanju valutnim rizikom u privatnim portfeljima. Centralne banke Albanije, BJR Makedonije i Srbije su uvele mjere za smanjenje udjela eura u bilansu stanja i povećanje zahtjeva za rezervama za depozite u stranoj valuti i pondere rizika za neosigurane zajmoprimce. Napredak na smanjenju udjela eura je postepen; ; iznos neotplaćenih zajmova u stranim valutama se kreće od 45 procenata ukupnih zajmova u Makedoniji do oko 70 procenata u Srbiji.

| 17

manje administrativne troškove, modifikaciju poreskih stimulacija i revidiranje zahtjeva za objavljivanjem informacija. Regionalni prosjek NPL-ova je u junu 2017. iznosio 10,3 ukupnih zajmova. Iako su NPL-ovi značajno smanjivani s preko 20 procenata, njihov nivo u Albaniji (15,6 procenata) i Srbiji (12,2 procenta) je još uvijek najveći u regiji. S 3,9 procenata, Kosovo bilježi najniži nivo NPL-ova u regiji. Nivo NPL-ova je u Crnoj Gori postepeno opao na ispod 8 procenata u avgustu. Treba pomenuti da su nivoi NPL-ova i dalje visoki, uprkos njihovom silaznom trendu, i da su koncentrirani na mali broj banaka. Dalje mjere na jačanju nadzora finansijskog sektora, praćenju kvaliteta aktive, diversifikaciji izvora finansiranja banaka i izgradnji nebankarskog finansijskog sektora bi pomogle smanjenju akumulacije novih NPL-ova.

Banke na zapadnom Balkanu su i dalje dobro kapitalizirane i likvidne, uz moguću dalju konsolidaciju u narednom periodu.

Slika 6.4. Banke su adekvatno kapitalizirane

NPL-ovi kao procenat ukupnih zajmova Omjer adekvatnosti kapitala Promjena procentnog poena

0

30

25

20

15

10

5

KOSMKDALB BIH MNESRB

0

25

20

15

10

5

-1.5

-1.0

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0

-0.5

MKDSRB MNE BIHALBKOS

J Dec-15 J Jun-17 J Dec-14 J Q1/Q2 2017

Q Peak since 2008 � Pre-crisis level (end 2007) Q Change since Dec-14, rhs � Average (2006–08)

Izvor: Nacionalne Centralne banke. Izvor: Nacionalne Centralne banke.

U Albaniji je udio deviznih zajmova nešto opao sa 60 procenata sredinom 2016., na 57 procenata sredinom 2017, a u Srbiji sa 70,2 na 67,7 procenata.

Postepeno poboljšanje kvaliteta aktive pomaže rastu kredita, ali NPL-ovi su i dalje veliki. NPL-ovi predstavljaju veliki teret u bilansima stanja banaka, smanjuju profit i kapital, otežavajući bankama pružanje podrške za ekonomski rast kroz kreditne kanale. Iako su određene reforme pomogle značajnom smanjenju mase NPL-ova, oni su još uvijek dosta iznad pred-kriznih nivoa (Slika 6.3). BJR Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija ili su donijele zakone za otpis NPL-ova ili su napravili sveobuhvatnu strategiju za razrješenje NPL-ova. Kosovo ima novi sistem naplate kolaterale. Albanija i Republika Srpska, entitet Bosne i Hercegovine, su usvojili nove zakona o nesolventnosti. Crna Gora je izmijenila zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju u svrhu olakšanja rješavanja NPL-ova, uz amandmane za produženje roka primjene zakona, proširenje obuhvata, alternativna rješenja za restrukturiranje,

Slika 6.3. Nenaplativi zajmovi su u padu

18 |

Adekvatnost kapitala u sistemu je dostigla prosjek od 17,4 procentna poena u drugom kvartalu 2017.g., a omjer likvidne i ukupne aktive je bio oko 28 procenata (Slika 6.4). Profitabilnost je nešto povećana uz povrat po aktivi u prosjeku od 1,8 procenata za regiju, što je povećanje od 1,1 procenat s kraja 2016.g. Međutim, osjetljivosti domaćih banaka obnavljaju bojazni u vezi s kvalitetom aktive i stanjem pojedinih banaka, naročito u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dalje strukturalne promjene će vjerovatno proisteći iz planirane prodaje nekih od podružnica u stranom vlasništvu, kako matične banke budu dalje usklađivale svoju vanjsku izloženost i manje domaće institucije u Bosni i Hercegovini se budu spajale. Povlačenje stranih banaka je dovelo do povećanja domaćih depozita i smanjenja prosječnog omjera zajmova i depozita sa 119 procenata u 2008., na oko 88 procenata sredinom 2017.

| 19

Finansijsko posredovanje je na zapadnom Balkanu prisutno u minimalnom obimu, a poboljšanja su spora. Dubina finansijskog sektora, mjerena omjerom kredita privatnom sektoru i BDP-a, je u 2016. iznosila u prosjeku 45 procenata, a naročito je niska bila na Kosovu s 39 procenata BDP-a i Albaniji s 35 procenata, u poređenju s 93 procenta u euro-zoni. Regija dosta loše stoji u poređenju s centralnom i jugoistočnom Evropom. Od 2008. je došlo do određenog pada produbljivanja finansijskog sektora od 3 procenta BDP-a. Kako banke pomjeraju svoj model finansiranja u pravcu veće mobilizacije depozita, diversifikacija izvora finansiranja i razvoj plitkog nebankarskog finansijskog sektora će biti od centralnog značaja za osiguranje dugoročnog finansiranja za jačanje investicija i u krajnjoj liniji ekonomskog rasta. Naročito bi izgradnja tržišta kapitala mogla pomoći na ublažavanju potencijalnih poteškoća na diversifikaciji izvora finansiranja.

Očekuje se da regija Balkana ostvari rast od 3,3 procenta u 2018. i 3,6 procenata u 2019. Rast će biti vođen privatnom potrošnjom, uz podršku investicija i stabilne ili rastuće uloge izvoza, kako se bude odvijao oporavak u Evropskoj Uniji (EU) i ostalim razvijenim zemljama. U Albaniji se očekuje smanjenje rasta, kako se veliki investicioni projekti budu završavali. U Bosni i Hercegovini se očekuje određeno povećanje rasta, podržano primarno domaćom potražnjom. Očekuje se da će Kosovo rasti brže, kako nova vlada bude širila program javnih investicija i usvajala mjere za unaprjeđenje privatnih investicija. I za BJR Makedoniju se projicira postepeni oporavak rasta nakon nedavnih političkih previranja, brži od regionalnog prosjeka, do 2019. Rast Crne Gore će se vjerovatno usporiti tokom 2018-2019., kako potrošnja bude pogođena planiranom fiskalnom konsolidacijom i uz završetak dionice autoputa Bar-Boljare. U Srbiji bi veća potrošnja i oporavak investicija u poljoprivrednu proizvodnju trebali potaći rast.

Očekuje se nastavak smanjenja siromaštva u regiji, iako će dinamika varirati od zemlje do zemlje. Očekuje se da u Crnoj Gori aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji obnove povjerenje i podrže smanjenje siromaštva u budućnosti; u međuvremenu, vlada namjerava ublažiti uticaj fiskalne konsolidacije na siromašne i ugrožene. Ishodi siromaštva će u svakoj zemlji zavisiti od modela ekonomskog rasta, unaprjeđenja na tržištu rada i broja ljudi blizu linije siromaštva. Iz tih razloga, rizici po rast, izazovi uzrokovani fiskalnom konsolidacijom,

visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti, kao i izloženost prirodnim nepogodama će i dalje povećavati osjetljivosti.

Tabela 7.1. Pozitivan izgled za srednjoročni rast

2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a, procenat

Albanija 3.4 3.8 3.6 3.5

Bosna i Hercegovina 3.1 3.0 3.2 3.4

Kosovo 3.4 4.4 4.8 4.8

Makedonija, BYR 2.4 1.5 3.2 3.9

Crna Gora 2.9 4.2 2.8 2.5

Srbija 2.8 2.0 3.0 3.5

WB6 2.9 2.6 3.3 3.6

Izvori: Centralne banke i nacionalne statističke agencije; procjena osoblja Svjetske banke i projekcije.

Rizici po izglede za rast su uglavnom domaćeg porijekla i mogu se ublažiti održavanjem naglaska na fiskalnu stabilnost. Očekuje se da postojeća fiskalna konsolidacija u Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, te nedavna usklađivanja u Crnoj Gori, smanjenje fiskalnog rizika i povećaju povjerenje. Ali, kako pokazuje primjer BJR Makedonije, neizvjesnost može smanjiti investicije i rast. Kašnjenje s programom strukturalnih reformi nameće rizik za sve zemlje. Pored toga, propust ili preokret politike, koji može potkopati makroekonomsku stabilnost, bi bio skup za srednjoročni rast, naročito ako se desi prije nego što se osjete koristi od ranijih aktivnosti na stabilizaciji. Da bi se pripremile za šokove, zemlje na zapadnom Balkanu trebaju fiskalnog prostora za manevar; taj je prostor trenutno ograničen neciljanom tekućom potrošnjom.

7. Pozitivan izgled, uz široki predstojeći reformski program

20 |

Potreban je veći naglasak na racionalizaciju potrošnje, naročito obzirom da se nekoliko zemalja u regiji priprema za izborni ciklus. Kao pokazuje skorašnji nestabilan rast Srbije, osjetljivosti vezane za vremenske uslove u regiji su takođe velike, te i dalje predstavljaju rizik po izglede za rast.

Kretanja u EU će imati značajan uticaj na izglede regije, kao što će imati i globalna likvidnost i finansijski uslovi. Rast EU snažniji od projiciranog, unutar još uvijek labavih globalnih uslova likvidnosti, predstavlja potencijalni vjetar u leđa za zapadni Balkan (pogledati Okvir 7.1). Ipak, što je rast u EU veći i otporniji, izvjesnije je smanjenje programa kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke. Rezultirajući jači dolar bi mogao predstavljati rizik za zemlje poput Srbije i Crne Gore u čijim je bilansima stanja relativno velik udio izloženosti US dolaru. Još značajnije, svako monetarno postroživanje u EU će značiti nepovoljnije uslove zaduživanja, naročito za zemlje s fiskalnim rizicima i nezavršenim reformskim programom. Kraj povoljnih globalnih uslova likvidnosti može destablizirati finansijska tržišta u nekim ekonomijama u nastanku koje koriste prednosti veće kreditne ponude, uz potencijalne reperkusije i na zapadni Balkan.

Dok su vanjski uslovi povoljni, bitno je iskoristiti priliku za ostvarivanje napretka na reformama. Kako se povećava potražnja za izvozom sa zapadnog Balkana, a troškovi zaduživanja ostaju povoljni, zemlje će imati koristi od obnavljanja svojih fiskalnih rezervi u cilju povećanja otpornosti na šokove. Istovremeno, biće značajno ubrzati dinamiku strukturalnih reformi da bi se potakao rast u srednjoročnom periodu. U Crnoj Gori je vjerodostojno fiskalno usklađivanje, uz mjere za ublažavanje socijalnih uticaja, od ključnog značaja da bi se popravio i unutrašnji i vanjski disbalans.

Izgledi za rast u Bosni i Hercegovini zavise od prevazilaženja strukturalnih rigidnosti na strani potrošnje, koje predstavljaju rizik koji može umanjiti efekte ranije fiskalne konsolidacije. Nove vlade u Albaniji, na Kosovu, u BJR Makedoniji i u Srbiji imaju priliku za ostvarivanje napretka na strukturalnim reformama, Albanija može diversificirati svoje izvore raste i mimo dva velika FDI projekta koja su podržavala rast prethodnih godina; to može ostvariti osiguranjem makroekonomske održivosti, unaprjeđenjem investicione klime (npr. uz efektivnije sudove i programe javnih investicija), i reformom energetskog i obrazovnog sektora. BJR Makedonija bi mogla smanjiti fiskalne rizike jačanjem naplate poreza, pooštravanjem kontrole potrošnje, povećanjem efikasnosti socijalne potrošnje, te sveukupno nastojanjima na jačanju upravljanja javnim finansijama. Kosovo može povećati svoje kapacitete za upravljanje javnim investicijama i ukloniti postojeće barijere za rast svoje privatne ekonomije u nastanku, naročito izvoznika. Srbija može iskoristiti fiskalni prostor, stvoren konsolidacijom, za završetak tranzicije na tržišnu ekonomiju svođenjem preduzeća u državnom vlasništvu na odgovarajuću mjeru i donošenjem nove strategije rasta, da iskoristi svoj prerađivački sektor i kvalificiranu radnu snagu. U Bosni i Hercegovini, iako je deficit relativno umjeren, veliko poresko opterećenje, u kombinaciji s neefikasnim modelima potrošnje, dovodi do nepotrebnog fiskalnog pritiska; ako se ne prevaziđu strukturalne rigidnosti na strani potrošnje (kao što su veliki izdaci za plate u javnom sektoru i velika, ali loše ciljana potrošnja na socijalna davanja) biće teško ostvariti robustan rast u srednjoročnom periodu. U svim zemljama bi rješavanje pitanja velike strukturalne nezaposlenosti i niske stope učestvovanja na tržištu rada, dalo značajne koristi za rast (pogledati Okvir 7.2). | 21

Očekuje se da Albanija i BJR Makedonija u 2018. počnu pristupne pregovore. Prioriteti za Kosovo su vizna liberalizacija i ostvarivanje napretka na implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Pristup EU je značajan instrument za ostvarivanje stabilnog i svrsishodnog rasta, ali to neće biti lako. Crna Gora je otvorila 28 od 33 pregovaračka poglavlja, a Srbija je otvorila 10 poglavlja. Da bi Srbija pristupila EU 2025., treba otvoriti 23 i zatvoriti 33 poglavlja u narednih 5 godina – znači po jednu značajnu odrednicu približno svakog mjeseca. Otvaranje poglavlja je izuzetno zahtjevan proces. Okvir 7.3 rezimira šta je urađeno i šta još treba uraditi da se pruži podrška za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU.

Okvir 7.1. Kako izgledi za EU mogu uticati na ekonomski izgled za zapadni Balkan

EU je „mašina konvergencije“: između 1970. i 2009. došlo je do veće konvergencije životnog standarda u Evropi nego u istočnoj Aziji ili Latinskoj Americi. Sustizanje je bilo značajno, naročito za zemlje koje su davno pristupile EU kao što su Grčka, Portugal i Španija, nakon kojih slijede Mađarska i Poljska s brzim povećanjem životnog standarda i prihoda. Te su se zemlje uspjele uključiti u regionalne lance vrijednosti, jer su se jednostavniji zadaci nudili van Evrope, dok su zemlje koje su ušle u EU prešle na sofisticiranije proizvode s većom produktivnošću.

Iako su zemlje zapadnog Balkana zajedno udvostručile svoj udio u tržištu EU između 2004. i 2015., brži rast izvoza bi se mogao ostvariti intenzivnijom trgovinskom integracijom, kao minimum za sustizanje zemalja iste veličine. Izvoz roba i usluga kao udio u BDP-u u prosjeku iznosi niskih oko 30 procenata na zapadnom Balkanu, što je znatno ispod 80 procenata, koliko iznosi prosjek za zemlje u tranziciji slične veličine koje su sada u Evropskoj Uniji.

Rast u EU se povećava, stvarajući priliku za zemlje zapadnog Balkana da ostvare koristi od dublje trgovinske integracije u smislu većeg rasta i stabilnosti. Što je veći udio trgovine zemlje s EU, rast EU će imati veći uticaj na izvoz te zemlje (Slika B7.1).

Putem izvoza, rast EU utiče na rast BDP-a u njenim trgovinskim partnerima, uključujući i zapadni Balkan: 1 procentni poen povećanja rasta u EU-28 vodi do 0,6 procentnih poena većeg BDP-a u Albaniji i 0,27 procentnih poena većeg BDP-a u Crnoj Gori, dok je uticaj na BJR Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo negdje između toga. Putem regionalnih veza, ove zemlje imaju i međusobnog uticaja: 1 procenti poen rasta BDP-a u Srbiji rezultira s 0,26 procentnih poena većim rastom BDP-a u Crnoj Gori. Regionalna integracija je bitna za male zemlje, obzirom da ona olakšava ulazak u proizvodne lance, koji su glavno sredstvo rasta produktivnosti, izvoza i proizvodnje.

Konačno, dublja regionalna integracija između zemalja zapadnog Balkana ima potencijal za ostvarivanje ekonomije obima, povećanje konkurentnosti, širenje pozitivnih efekata i vodi ka bržoj konvergenciji prema Evropskoj Uniji, njihovom ključnom trgovinskom partneru.

Održavanje zamaha na ostvarivanju napretka na programu pristupanja EU će pomoći smanjivanju rizika. Srbija i Crna Gora su u procesu pregovaranja poglavlja za pristupanje EU, u svjetlu članstva u 2025. Nakon usvajanja Dokumenta reformske agende i stabilnog pravca predviđenih reformi, od Bosne i Hercegovine je zatraženo da popuni detaljni upitnik za procjenu njene spremnosti za kandidaturu za EU, a potvrda statusa kandidata se očekuju u 2018.

22 |

Slika B7.2. Kako se rast EU učvršćuje, projicira se i rast zapadnog Balkana

Odgovor izvoza na 1 procentni poen šoka po rast u odnosnoj regiji, procenat povećanja izvozaPromjena realnog izvoza, procenti0.7

0.6

0.5

0.4

MNE

KOS SRB

BIH MKD

ALB

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7

ALB

Odgovor BDP-a na 1 procenat šoka na BDP odnosne regije, procenat povećanja BDP-a

MNE

KOS

BIH

SRB

MKD0.3

0.2

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0

Izvoz prema odgovarajućem regionu kao udio u ukupnom izvozu

Q EU-28 1 percent growth shock J Srbija 1 šok procenat na rast J EU-28 1 šok procenat na rast

Izvor: Svjetska banka (predstojeći 2017.) “Zapadni Balkan: Oživljavanje motora rasta i prosperiteta“, Svjetska banka. Washington DC.; Svjetska banka (2012.) “Zlatni rast: Obnavljanje slave evropskog ekonomskog modela”, Svjetska banka. Washington DC.; Svjetska banka (2016.) “Vraćanje snažnijeg rasta u ravnotežu ”, RER za jugoistočnu Evropu No9, Svjetska banka, Washington DC.; Svjetska banka (2017.) Zapadni Balkan: Bilješke o pitanjima regionalne integracije, Svjetska banka, Washington DC.; WITS, CIA Činjenice i procjene osoblja Svjetske banke.

Okvir 7.1 nastavak

Slika B7.1. Što je veći izvoz u EU, veći je uticaj rasta EU na BDP zemlje

Okvir 7.2. Rješavanje strukturalnih pitanja na tržištu rada Kosova

Kosovo se suočava s četiri glavna izazova vezana za zapošljavanje: niske stope otvaranja radnih mjesta, vrlo velike stope neaktivnosti i strukturalne nezaposlenosti, visoka neformalnost i nedostatak rasta produktivnosti. Ekonomski rast na Kosovu se nije pretočio u snažno otvaranje radnih mjesta. I pored godišnjeg rasta BDP-a od 3,4 procenta u periodu 2008.-15., u periodu 2005.-14. je otvoreno svega oko 63.000 radnih mjesta u formalnom sektoru; ustvari čini se da je zatvaranje radnih mjesta bilo veće od otvaranja. Jedan od razloga su poteškoće pri otvaranju firmi, a i to što oni koji uđu na tržište često imaju manje od 10 zaposlenih, pa su manje dinamični i inovativni, uz minimalne izglede za rast i nisku stopu opstanka.

Neaktivnost i istrajna nezaposlenost preovladavaju, naročito među ženama i mladima. U 2016. je učestvovanje žena na tržištu rada iznosilo 18,6 procenata, što je najniža stopa na zapadnom Balkanu i među najnižima na svijetu. Štaviše, 2016. 30,1 procenat mladih nije bilo ni zaposleno ni pohađalo obrazovanje ili obuku, a stopa nezaposlenosti mladih je sa 62,4 procenta bila skoro dvostruko veća od stope nezaposlenosti odraslih. Nije iznenađujuće da je i omjer zaposlenih i ukupnog broja stanovnika takođe nizak: manje od 30 procenata odraslih radno-aktivne dobi je zaposleno, u poređenju s 50 procenata u regiji. Procjenjuje se da 30 procenata radnika radi u neformalnom sektoru, a te su stope veće u oblastima građevinarstva i poljoprivrede, koje u velikoj mjeri zapošljavaju nekvalificiranu radnu snagu.

Poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta firmi zavisi, ne samo od unaprjeđenja investicione klime na Kosovu, već i od uklanjanja barijera za zapošljavanje. Na primjer, bolje obrazovanje će voditi ka većoj zaposlenosti samo ako se stiču vještine koje poslodavci traže. Stoga su bitne tri politike:

| 23

• Unaprijeđena investiciona klima, smanjenje konkurencije neformalnog sektora i adekvatanpristup finansiranju za mala i srednja preduzeća. Regulatorni teret po firme na Kosovu jevelik, uglavnom zbog neefikasnog i skupog inspekcijskog sistema. Takođe, oko 60procenata firmi navodi da su snažno pogođene konkurentima iz neformalnog sektora.Manje firme imaju dodatnu poteškoću težeg pristupa kreditu.

• Priuštiva briga za djecu i stare, fleksibilni aranžmani rada i adekvatni propisi o porodiljskomodsustvu. Na Kosovu je izuzetno mala formalna ponuda brige o djeci u odnosu na zemljena sličnom nivou razvoja i postoji ozbiljan manjak fleksibilnih aranžmana rada. Konačno,zakon o odsustvu s posla iz porodičnih razloga, pri čemu porodiljsko odsustvo u najvećojmjeri plaćaju poslodavci, je destimulativan za formalno zapošljavanje žena.

Uparivanje vještina s potrebama tržišta, uz posvećivanje posebne pažnje ugroženimgrupama. Mladima je teško steći vještine, iako firme smatraju da je nedostatak vještinaozbiljan problem, a velike firme nemaju povjerenja u sistem obrazovanja i obuke naKosovu.Izvor: Svjetska banka (2016.) “Dijagnostika radnih mjesta na Kosovu”. Svjetska banka, Washington, DC.; PISA 2015.

Okvir 7.2 nastavak

Okvir 7.3. Napredak zapadnog Balkana na programu pristupanja EU: Bitna je saradnja, a ne konkurencija

Evropska Unija, zemlje zapadnog Balkana i Turska su 23. maja 2017. usvojile zaključke koji uključuju smjernice politike za svaku zemlju zasnovane na Programu ekonomskih reformi (ERP) svake zemlje. To je uslijedilo nakon godišnjeg skupa za vođenje dijaloga o ekonomskoj politici kojem su prisustvovali predstavnici zapadnog Balkana i Turske sa zemljama članicama EU, Evropskom komisijom (EC) i Evropskom centralnom bankom (ECB).

Ekonomsko upravljanje je postalo stub politike proširenja EU, odražavajući aktivnosti unutar EU na jačanju koordinacije ekonomske politike u okviru Evropskog semestra. Pretpristupni ekonomski nadzor od strane komisije i EU postepeno jača tokom prethodnih godina, da bi se pomoglo partnerima u proširenju da postignu i održe makroekonomsku stabilnost, potaknu rast i ispune ekonomske kriterije pridruživanja. Od 2015.g. svi kandidati i potencijalni kandidati dostavljaju svoje planove srednjoročne politike u formi godišnjih ERP-ova. ERP proces i nakon njega dijalog o ekonomskom upravljanju imaju za cilj jačanje institucionalnog i analitičkog kapaciteta za donošenje koherentnog okvira srednjoročne politike i pripremu tih zemalja za buduće učestvovanje u koordinaciji ekonomske politike EU.

ERP-ovi sadrže srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir za naredne tri godine i prioritete strukturalnih reformi. Program uključuje reforme za jačanje konkurentnosti i unaprjeđenje uslova za rast i otvaranje radnih mjesta. Sve zemlje za proširenje su u 2017. dostavile svoj treći godišnji ERP, koji obuhvata period 2017-19., a svi partneri za proširenje i EU su na ministarskom nivou usvojili Zajedničke zaključke sa smjernicama politike specifičnim za svaku zemlju.

24 |

Crna Gora

Srbija

Makedonija, BJR

Albanija

Bosna i Hercegovina

Kosovo

Jun-

03

Dec

-03

Jun-

04

Dec

-04

Jun-

05

Dec

-05

Jun-

06

Dec

-06

Jun-

07

Dec

-07

Jun-

08

Dec

-08

Jun-

09

Dec

-09

Jun-

10

Dec

-10

Jun-

11

Dec

-11

Jun-

12

Dec

-12

Jun-

13

Dec

-13

Jun-

14

Dec

-14

Jun-

15

Dec

-15

Jun-

16

Dec

-16

Jun-

17

J Potencijalni kandidat J Status kandidata J Pregovori

slaba vladavina zakona (Kosovo); i prevelik regulatorni teret i nepredvidivost pravosudnog sistema (Albanija). Skup je dao i preporuke za rješavanje strukturalni izazova u srednjoročnom periodu, od kojih su neke izložene ispod:

• Skup je Crnoj Gori preporučio punu implementaciju paketa konsolidacije u 2017. zaostvarivanje ušteda od oko 3 procenta BDP-a, postepeno smanjenje javne potrošnje naplate i penzije kao procenta BDP-a; jačanje poreskih prihoda i preispitivanje poreskihizuzeća, usvajanje mjera za olakšanje servisiranja duga, nastavak napora na smanjivanjuNPL-ova, jačanje prudencijalnog i okvira restrukturiranja banaka u cilju unaprjeđenjafinansijske stabilnosti i reformazakona o socijalnoj zaštiti za osiguranje ekonomičnosti.

• Slično tome, preporuke za BJR Makedoniju, uključuju donošenje strategije fiskalnekonsolidacije, unaprjeđenje efikasnosti i efektivnosti javne potrošnje, unaprjeđenjekapaciteta za planiranje budžeta, jačanje fiskalne transparentnosti kroz dokumentiranjestrukture finansiranja deficita, usvajanje fiskalnih pravila, jačanje upotrebe lokalne valute idalje jačanje rješavanja NPL-ova, usvajanje vjerodostojnog programa reforme upravljanjajavnim finansijama i utvrđivanje prioriteta javnih investicija u skladu s jasnim ciljevimapolitike.

• Preporuke za Albaniju su nastavak provođenja fiskalnog usklađivanja u cilju smanjenjajavnog duga kao udjela u BDP-u, dalje jačanje poreske uprave, proširenje poreske baze,uvođenje poreza na imovinu zasnovanog na vrijednosti,

Okvir 7.3 nastavak

Zajednički zaključci zapadnog Balkana i EU su dokumentirali makroekonomske i fiskalne izazove i strukturalne prepreke za rast i konkurentnost zemalja zapadnog Balkana, uključujući i ostvareni napredak. Među strukturalne prepreke spadaju socijalne naknade koje nisu dobro ciljane (Crna Gora); nepodudaranje vještina (Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija); niska stopa upisa u predškolsko obrazovanje (Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina); veliki ili istrajni nenaplativi zajmovi (Crna Gora, BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija); obuhvat širokopojasnim internetom ispod EU prosjeka (Srbija); malo učestvovanje na tržištu rada ili niska stopa zaposlenosti (Crna Gora, BJR Makedonija, Kosovo); velik nivo neformalnosti (Crna Gora, Srbija, Albanija i Kosovo); smanjenje javnih investicija zbog ograničenog fiskalnog prostora (Bosna i Hercegovina i BJR Makedonija); težak ili ograničen pristup finansiranju (Srbija, Crna Gora i Albanija); slabo upravljanje javnim finansijama (BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina); nejasno vlasništvo nad zemljištem (Albanija); uska grla u energetskom sektoru (Albanija, Srbija Kosovo);

Progres zapadnog Balkana prema pristupanju EU

| 25

implementacija preostali mjera iz strategije rješavanja NPL-ova, jačanje nadzora nad nebankarskim finansijskim sektorom, nastavak procesa pojašnjavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i registracije imovine, te usvajanje zakonskih odredbi potrebnih za promociju i praćenje energetske efikasnosti.

• Preporuke za Bosnu i Hercegovinu su stvaranje fiskalnog prostora za javne investicijeograničavanjem vladine potrošnje i ciljanjem socijalne potrošnje, rješavanje neizmirenihobaveza u javnom sektoru, donošenje sveobuhvatne strategije za jačanje rješavanja NPL-ova, usvajanje na nivou cijele zemlje strategije i zakonskog okvira za reformu energetskogsektora, pojednostavljenje, harmonizacija i osiguravanje priznavanja procedure registracijefirmi između entiteta, uvođenja usluga e-plaćanja poreza, jačanje službi za zapošljavanje zabolje pružanje podrške nezaposlenima i smanjenje poreskog opterećenja.

• Preporuke za Kosovo su unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta Ministarstva finansija ilokalnih vlasti za unaprjeđenje makro-fiskalnog planiranja, prognoziranja i fiskalnuprocjenu, jačanje institucionalnih kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou za javnunabavku i upravljanje javnim investicijama, poduzimanje koraka u pravcu uvođenja ciljanjai imovinskog cenzusa za boračke programe, unaprjeđenje zakonskog i institucionalnogokvira i institucionalnih faktora koji onemogućavaju pristup finansiranju za preduzeća,donošenje okvira za likvidaciju i restrukturiranje banaka u cilju jačanja sveukupneotpornosti bankarskog sektora, uspostavljanje i usvajanje mehanizma za pružanje podrškeza mjere energetske efikasnosti, završetak reguliranja cijena energije.

• Preporuke za Srbiju su smanjenje budžetskog deficita u 2017. i u srednjoročnom periodu,uz povećanje kapitalnih rashoda putem dodatnih fiskalnih ušteda, smanjenje javnepotrošnje na plate i penzije kao udjela u BPD-u, oživljavanje reformi SOE i poreske uprave,implementacija preostalih mjera iz strategije za rješavanje NPL-ova, završetak reformi iprivatizacije dvije velike banke u državnom vlasništvu, usklađivanje tarifa električneenergije da odraze stvarne troškove, unaprjeđenje naplate i sprječavanje budućegnagomilavanja neizmirenih obaveza u energetskom sektoru, donošenje regulatornog okviraza nove finansijske instrumente u cilju unaprjeđenja pristupa finansiranju uvođenje sistemaupravljanja rizikom u cilju unaprjeđenja funkcioniranja poreske uprave, povećanjeučestvovanja na tržištu rada i smanjenje velikih troškova radne snage koji ne predstavljajuplatu za slabo plaćena radna mjesta, na način koji bi bio fiskalno neutralan.

Izvor: Vijeće Evropske Unije (2017.) Sažetak zajedničkih zaključaka ekonomsko-finansijskog dijaloga između EU, zemalja zapadnog Balkana i Turske, Brisel, 23. maj 2017. (OR. en) 9655/17 ECOFIN 460 UEM 177 COWEB 64 ELARG 42; Nacionalni organi i osoblje Svjetske banke.Napomena: Iako su opisani zaključci usvojeni zajednički od strane EU, zemalja zapadnog Balkana i Turske, ovaj okvir se fokusira samo za zaključke koji se odnose na zapadni Balkan.

Okvir 7.3 nastavak

26 |

Bilješke o zemljama

Skorašnja ekonomska kretanja

U 2017.d se očekuje ubrzanje ekonomskog rasta Albanije do 3,8 procenata, podržano snažnom domaćom potražnjom. Dostigavši 3,4 procenta u 2016., rast je nastavio uzlaznu putanju, podržan privatnim investicijama i potrošnjom, za koje se očekuje da zajedno daju 3,7 pp rasta u 2017. Dinamika investicija je vezana za napredak na dva velika energetska projekta financirana putem FDI (Trans-jadranski plinovod i Hidro-elektrana Devoll), a privatna potrošnja je podržana otvaranjem radnih mjesta i ublažavanjem kreditnih uslova. Javna potrošnja je stabilizirana aktivnostima fiskalne konsolidacije. Neto izvoz je dao pozitivan doprinos u prvoj polovini 2017., pomognut turizmom i oporavkom tržišta roba. Međutim, neto izvoz je u drugoj polovini godine oslabljen velikim uvozom energije, obzirom da je domaća proizvodnja bila pogođena sušom. Kao posljedica toga, očekuje se da neto izvoz u 2017. doprinese samo 0,1 procentni poen rastu. U međuvremenu, glavni pokretači rasta su građevinarstvo i usluge; pad proizvodnje energije utiče na smanjenje doprinosa industrije.

Rast je potakao otvaranje radnih mjesta u 2016. i prvoj polovini 2017. Zaposlenost je u prvoj polovini 2017. porasla za 2,5 procentna poena. Neto otvaranje radnih mjesta je bilo veće u uslugama (8,6 procenata u odnosu na prethodnu godinu) i industriji (2,7 procenata). Učestvovanje radne snage je dostiglo 57,7 procenata, što je 0,.5 pp više nego u istom periodu u 2016. Službena nezaposlenost je opala za 2 pp, na prosjek od 14 procenata, ali više od polovine je još uvijek dugoročna nezaposlenost. Prosječna nominalna plata, koja je od 2013. bila u padu, je 2017. ponovo počela rasti, kad su odmrznute plate u javnom sektoru.

Razborita fiskalna politika je podržala smanjenje javnog duga, iako se tok konsolidacije usporio u 2017. I pored parlamentarnih izbora, fiskalni deficit je za 2017. projiciran na 2 procenta BDP-a, tek nešto više od 1,8 u 2016. Prihodi i rashodi su do juna ostali unutar budžeta, što je u skladu s revidiranim fiskalnim pravilom u Organskom zakonu o budžetu, usvojenom u julu 2016.

Albanija

y Za Albaniju se u 2017. prognozira povećanje ekonomskog rasta na 3,8 procenta, podržano privatnim investicijama, uključujući energetske projekte financirane putem FDI, te oporavkom potrošnje domaćinstava.

y U periodu 2018-2019. se očekuje ublažavanje rasta s prosjekom od 3,6 procenata, kako se privatna potrošnja bude ubrzavala.

y Ekonomska ekspanzija je dovela do otvaranja radnih mjesta.

y Razborita fiskalna politika, koja se nastavila tokom izborne godine, je smanjila javni dug.

y Za jačanje povjerenja i ubrzanje rasta, od kritičnog značaja će biti da Albanija ubrza reforme za konsolidaciju javnih financija, unaprjeđenje efikasnosti potrošnje, smanjenje rizika u energetskom i financijskom sektoru i izgradnju pravnog sistema.

| 29

Krediti domaćinstvima su se oporavili u prvoj polovini 2017., ali sporo rješavanje nenaplativih zajmova (NPL) i dalje otežava zaduživanje preduzeća. Bankarski sektor je profitabilan, a omjer adekvatnosti kapitala, od 16,3 procenta sredinom 2017., je znatno iznad regulatornog minimuma od 12 procenata. Niže kamatne stope su stimulirale povećanje zajmova u domaćoj valuti od 12 procenata (g/g). Restrukturiranje NPL-ova velikih dužnika i obavezni otpis su doveli do pada omjer NPL-ova, s preko 18 procenata u januaru, na 15,3 procenta u julu 2017. Ipak, spor oporavak suzbija rast kredita, naročito poslovnom sektoru, obzirom da banke ostaju nesklone riziku: davanje zajmova preduzećima je poraslo za samo 4 procenta, iako je to povećanje, u odnosu na 2,1 procenat u istom periodu 2016. 1 Rješavanje NPL-ova će zahtijevati ubrzanu primjenu Zakona o stečaju, usvojenog početkom 2017., kao i dopunskih mjera, kao što je otpis starih zajmova.

Projicira se smanjenje deficita tekućeg računa (CAD) s 9,6 procenata u 2016. na 8,3 procenta u 2017., kako se povećava izvoz vezan za turizam. Očekuje se da doznake ostanu značajne, iako je rast u zemljama iz kojih potiču, kao što su Grčka i Italija, slab. Snažan izvoz usluga, predvođen turizmom, je pomogao na smanjenju trgovinskog deficita, bez obzira na stagnaciju izvoza roba i veći uvoz energije. Na strani financiranja, FDI su smanjene za 7 procenata, kako su se počele smanjivati aktivnosti na dva velika energetska projekta, koji su bili na vrhuncu u 2016. (I uvoz vezan za te projekte bilježi sličnu dinamiku). Devizne rezerve su do jula 2017. iznosile 2,8 milijardi €, što je pokrivalo 6,6 mjeseci uvoza roba i usluga.

1 Bez uzimanja u obzir efekta otpisa, što je dovelo do smanjenja mase kredita.

Očekuje se da primarni bilans ostane pozitivan od 0,4 procenta BDP-a, podržavajući smanjenje omjera duga i BDP-a sa 72,4 procenta u 2016., na 70,9 procenata u 2017. Fiskalna konsolidacija je usporena povećanjem subvencija državnom preduzeću za distribuciju energije; njegov financijski učinak je ugrožen sušnom sezonom. Ta situacija ističe osjetljivosti vezane za nezavršene reforme u energetskom sektoru. Uštede po osnovu manjeg plaćanja kamata su pomogle financiranju povećanih investicionih grantova za lokane vlasti za lokalne infrastrukturne projekte i obnovu gradskih centara.

Očekuje se da se inflacija ove godine približi ciljnom rasponu Centralne banke Albanije od 3 ± 1 procent. Veće cijene hrane će vjerovatno povećati godišnju inflaciju s 0,9 procenata u 2016., na 2,2 procenta. Porast inflacije prati stabilan ekonomski rast i oporavak iskorištavanja proizvodnih kapaciteta.

Kamatne stope Banke Albanije su i dalje prilagođavajuće. Kamatna stopa je i dalje na minimumu od 1,25 procenata, utvrđenom u aprilu 2016. Promjena kamatne stope se prenijela na tržišta kredita, uz pad prosječne kamate na zajmove u domaćoj valuti na 6,8 procenata u prvoj polovini 2017. sa 7,3 procenta u prethodnim godinama. Došlo je do povećanja kursa zbog jačeg priliva deviza. U drugom kvartalu 2017. je efektivni realni kurs porastao za 4,4 procenta vođen nominalnim rastom Albanskog leka od 4,6 procenata i većom inflatornom razlikom s trgovinskim partnerima.

30 |

Izgled i rizici

Kratkoročni ekonomski izgled za Albaniju je pozitivan, iako se projicira ublažavanje rasta na prosječno 3,6 procenata u periodu 2018-19., sa završetkom dva velika energetska i bez daljih velikih projekata u planu. U srednjoročnom periodu će se rast oslanjati na privatnu potrošnju, podržanu poboljšanjima na tržištu rada i rastom izvoza. kao odgovor na veću potražnju iz EU. Očekuje se smanjenje CAD-a kao rezultat rasta izvoza usluga i manjeg uvoza vezanog za FDI, uz puno financiranje CAD-a putem FDI. Nastavak aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim reformama bi trebao postepeno smanjiti fiskalni deficit na 1,5 procenat BDP-a do 2019. i omjer dug/BDP do 60 procenata BDP-a do 2020. Projicira se smanjenje siromaštva (5,5 US$/dan) s 32,8 procenata u 2017., na 30,9 procenata do 2019.

Međutim, ovi ekonomski izgledi nisu bez rizika. Rast trgovinskih partnera manji od očekivanog bi mogao smanjiti izvoz iz Albanije i priliv FDI, što bi se pretočilo u manje poreske prihode i javne investicije, time i sporiji rast. Veće svjetske kamatne stope bi dovele do pritiska na budžet, postrožavanjem uslova financiranja za vladu. Jačanje rasta zavisi od makroekonomske stabilnosti i unaprjeđenja poslovne klime za jačanje efikasnosti sudova, upravljanja javnim investicijama, vještina radne snage i reformi energetskog sektora. Post-izborni period će dati priliku za ostvarivanje napretka na tom programu, što bi trebalo biti praćeno aktivnostima na osiguranju nastavka smanjivanja siromaštva.

| 31

Rast zaposlenosti, pad nezaposlenostiprocenat

0

60

50

40

30

20

10

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-15

Q1-16

Q3-16

Q1-17

▬ Employment ▬ Unemployment

Izvor: Podaci INSTAT-a.

FDI smanjuju deficit tekućeg računa u bilionima eura

-350

350

250

150

50

-50

-150

-250

Q1-13

Q1-14

Q3-13

Q3-14

Q1-15

Q3-15

Q1-16

Q3-16

Q1-17

J Other investments J Foreign direct investments J Current account

Usluge i građevinarstvo potiču rast

contributions to growth, percent

-5

7

5

3

1

-1

-3

Q1-10

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q1-16

Q1-17

J Agriculture J Extractives J Manufacturing J Construction

J Trade, autorepair, transport J Information, communication

J Other services J Net taxes ▬ GDP

Izvor: Podaci INSTAT-a.

Izvor: Banka Albanije.

Srednjoročno smanjenje fiskalnog deficita će zavisiti od pažljivog upravljanja budžetom percent of GDP percent of GDP

0 -7

10 -6

80

70

0

60

-1

50-2

40-3

30-4

20 -5

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

J Public debt ▬ Fiscal balance

Izvor: Podaci MF.

Visoki NPL-ovi smanjuju rast kreditapercent percent

-5

20

15

10

5

0

Dec-10

0

30

25

20

15

10

5

Dec-11

Dec-12

Dec-13

Dec-14

Dec-15

Dec-16Jun-1

7

▬ Private credit growth ▬ Deposit growth ▬ Non-performing loans

Izvor: Podaci Banke Albanije.

Inflacija CPI prati domaću potrošnjuCPI inflation, percent

0

5

4

3

2

1

Dec-10

Dec-11

Dec-12

Dec-13

Dec-14

Dec-15

Dec-16

Sep-17

Izvor: Podaci MF i INSTAT-a.

32 |

ALBANIJA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 1.0 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 0.9 4.5 -0.9 0.2 1.4 1.4 1.6

Investicije -0.8 -0.9 0.7 1.3 2.3 2.4 1.4

Neto izvoz 0.9 -1.8 2.4 1.9 0.1 -0.2 0.5

Izvoz 0.5 0.9 0.5 6.5 3.5 3.2 3.3

Uvoz (-) -0.4 2.7 -1.9 4.6 3.4 3.4 2.8

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 1.9 1.6 1.9 1.3 2.1 2.9 3.0

Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.2 26.3 26.6 27.6 28.2 28.1 28.1

Javni rashodi (procenat BDP-a) 29.2 32.2 31.5 29.4 30.2 30.1 29.6

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 5.2 5.1 5.1 4.6 4.8 4.8 4.7

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 9.5 9.9 9.9 10.4 10.4 10.4 10.4

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.8 4.3 4.4 4.0 4.8 5.2 5.0

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.2 -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.5

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.7 -3.1 -2.2 0.7 0.4 0.6 1.0

Javni dug (procenat BDP-a) 66.6 67.9 69.0 67.5 65.7 65.5 62.7

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

70.4 72.0 73.1 72.4 70.9 68.5 65.7

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 26.9 29.6 34.2 32.7 31.6 29.4 27.0

Izvoz roba (procenat BDP-a) 10.9 9.3 7.5 6.7 6.6 6.5 6.3

Uvoz roba (procenat BDP-a) 31.5 31.6 30.0 30.9 31.9 32.0 31.4

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.3 3.2 5.1 7.4 10.0 11.3 12.3

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.2 -19.0 -17.4 -16.8 -15.3 -14.2 -12.8

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.9 7.2 7.5 7.2 7.5 7.4 7.1

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.9 -12.9 -10.8 -9.6 -8.3 -7.7 -7.7

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 9.6 8.1 8.0 8.9 8.3 7.0 7.0

Vanjski dug (procenat BDP-a) 64.4 72.4 74.7 74.7 77.9 79.8 80.8

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -2.7 -1.4 -1.8 -2.1 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

24.1 22.4 18.2 18.3 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 17.1 18.0 17.3 15.2 14.0 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)29.7 35.6 32.3 32.0 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

52.5 53.7 55.7 56.0 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,255 10,645 10,926 11,276 11,670 12,079 12,538

Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent stanovništva)

47.2 46.7 46.2 45.5 n.a. n.a. n.a

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Nezaposlenost mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15-29.

| 33

Nezaposlenost ostaje velika, 43,1 procent za muškarce i 51,4 procenta za žene u 2017. Još je veća među mladima, ali je smanjena s 54,3 procenta u 2016. na 45,8 procenata. Ipak, ohrabrujuće je da su osobe dobi 25 do 49 godina među najaktivnijima na tržištu rada, sa stopom aktivnosti od 73,5 procenata i stopom zaposlenosti od 58,1 procent.

Deflacija je prestala u 2017. Indeks potrošačkih cijena je u julu povećan 0,9 procenata u odnosu na prethodnu godinu (g/g), uglavnom zbog povećanja uvoz luksuznijih roba kao što su alkohol i duhan (povećanje 6.5 procenata). Ostale kategorije koje su zabilježile povećanje su hrana (0,6 procenata), komunalije (0,9 procenata), bolničke usluge (4,6 procenta) i transportne usluge (3,2 procent). Za razliku od toga značajno su smanjene cijene odjeće i obuće, potom ambulantnih zdravstvenih usluga, namještaja i smještaja. Uz ograničen rast nominalnih plata u 2017., veće potrošačke cijene su smanjile realni prihod: mjesečna neto plata je u julu 2017. iznosila u prosjeku 425 €, što je povećanje od 2 procenta g/g u nominalnom smislu, ali smanjenje od 0,5 procenta u poređenju s krajem 2016.

Za 2017. se projicira fiskalni deficit od 1,5 procenat BDP-a.

Bosna i Hercegovina

y Ekonomski rast Bosne i Hercegovine (BiH) u 2017. se procjenjuje na 3

procenta, nastavljajući zamah od prethodne dvije godine.

y Nezaposlenost je opla za 5 procentnih poena, ali došlo je i do pada stope aktivnosti na tržištu rada. Ipak, sa stopom od 20, 5 procenata, nezaposlenost je još uvijek velika, a nezaposlenost mladih iznosi 45,8 procenata.

y Projicira se da će se ekonomski rast, podržan primarno povećanjem domaće potražnje, kretati iznad 3 procenta u periodu 2018-19. Iako će rad na pridruživanju EU potaknuti reforme, spor napredak uzrokovan političkom neizvjesnošću predstavlja značajan rizik.

Skorašnja ekonomska kretanja

Očekuje se da rast u 2017. zadrži kretanja od prethodne dvije godine. U 2017. se očekuje povećanje ekonomske aktivnosti za 3 procenta, što je slično kretanjima u periodu 2014-16. Potrošnja je i dalje pokretač rasta i očekuje se da njen doprinos rastu bude 2,8 procentna poena (pp) u 2017., podržana investicijama (0,5 pp). Rast izvoza je bio na relativno širokim osnovama, ali sušna sezona je donekle smanjila poljoprivrednu proizvodnju, a rast uvoza je bio snažan i za gotove i za polu-proizvode, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza (0,6 pp) rastu. Što se tiče proizvodnje, glavni faktori rasta realne dodatne vrijednosti u 2016.g. su bile usluge (1,2 pp), prerada (1 pp) i poljoprivreda (0,5 pp). Očekuje se da struktura rasta bude slična i u 2017., osim što će doprinos poljoprivrede vjerovatno biti manji zbog sušne sezone.

Nezaposlenost je značajno smanjenja, s 25, 4 procenta u 2016. na 20,5 procenata u 2017., ali je došlo i do smanjenja učestvovanja radne snage. Značajno smanjenje stope nezaposlenosti je rezultat pada stope aktivnosti i neznatnog povećanja zaposlenosti.

34 |

Bruto prihodi od indirektnih poreza su u julu 2017. porasli za 13,1 procenat g/g, uglavnom kao rezultat veće naplate PDV-a (7,4 pp) i akciza (4,3 pp). Ipak, na nivou cijele godine, očekuje se fiskalni deficit od oko 1,5 procenat BDP-a, obzirom da su povećana socijalna potrošnja i donekle kapitalna, anulirale učinak prihoda. Omjer javnog duga i BDP-a ostaje nešto iznad 40 procenata.

Rast kredita je zabilježio povećanje, iako nije toliko dinamičan kao što je bio prije svjetske krize. Do jula 2017. ukupni zajmovi su porasli za 6,4 procenta (g/g). Iako još uvijek manji nego što je bila stopa od 20 procenata prije krize, ovo je najveći rast zabilježen od novembra 2011. Standard & Poor’s je u septembru potvrdio B/B rejtnig sa stabilnim izgledima za suverene dugoročne i kratkoročne kredite BiH u stranoj i domaćoj valuti. Rizici vezani za kvalitet bankovne aktive su i dalje najveća barijera za zdrav rast kredita. Stalni rizik regulacije i nadzora domaćih banaka može ugroziti fiskalnu i financijsku stabilnost. U drugom kvartalu udio nenaplativih zajmova u portfeljima komercijalnih banaka ostaje visok s 11,1 procenat ukupnih zajmova.

Nakon neznatnog smanjenja u 2016., očekuje se da se deficit tekućeg računa (CAD), nešto poveća, na 5,8 procenata BDP-a. Trgovina robama je pomogla smanjenju CAD-a na 5,5 procenata u 2016. obzirom da je vrijednost izvoza roba u eurima (6,2 procenta g/g) premašila vrijednost uvoza (2 procenta). Za razliku od toga, u 2017. s rastom uvoza, neto izvoz smanjuje rast. Rezultat će biti nešto veći CAD za tu godinu. Priliv FDI financira tek oko 25 procenata CAD-a, ali su u prvoj polovini 2017. devizne rezerve još uvijek pokrivale komotnih preko 6 mjeseci uvoza. CAD for the year. FDI inflows finance only about 25 percent of the CAD, but in the first half of 2017, international reserves still covered

Izgled i rizici

Podržan uglavnom povećanjem domaće potražnje, projicira se da će rast u periodu 2018–19. biti preko 3 procenta. Očekuje se da pripreme za dostavljanje službene dokumentacije za sljedeći korak u pristupanju EU dovedu do određenog pozitivnog pritiska na investicije. U srednjoročnom periodu se projicira umjeren rast, uzimajući u obzir sporo poboljšanje poslovnog okruženja, nastavak izgradnje Koridora Vc i projekte u energetiku i turizam, kao i neizvjesnosti u vezi s provođenjem poreske reforme. Ta će kretanja imati snažnog uticaja na rast zasnovan na potrošnji.

Očekivani pozitivan rast zavisi od toga da li će zemlja završiti strukturalne reforme. Efikasna i efektivna fiskalna politika, zaštita bankarskog sektora i rješavanje trajne nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su od centralnog značaja za rast BiH. Iako deficit ostaje relativno umjeren, poresko opterećenje je veliko, a potrošnja je neefikasna. Fiskalna konsolidacija neće biti efektivna dok se ne riješe strukturalne rigidnosti na rashodovnoj strani, naročito veliki izdaci za plate u javnom sektoru i velika i loše ciljana potrošnja na socijalna davanja.

Trajno su prisutni značajni rizici, i domaći i vanjski. Najveći srednjoročni rizik predstavljaju političke neizvjesnosti, među njima i predstojeći izbori, koji bi mogli usporiti reformsku agendu. Iako je napredak na reformskoj agendi u oblastima kao što su zapošljavanje i socijalna politika, upravljanje dugom i regulacija financijskog sektora,

| 35

učvrstio pristupni put ka EU, potreban je nastavak napretka na reformama, kad zemlja bude popunila detaljni Upitnik Evropske komisije kojim se procjenjuje spremnost za kandidaturu za EU. Glavni vanjski rizik po BH ekonomiju je i dalje spor rast u EU.

36 |

KM milijarde, 12m sum 3 mo. moving ave., % y-o-y

-20

20

10

0

-10

-8

8

4

0

-4

Jan-14

Jan-15

Jan-16

Jan-17

Jul-14

Jul-15

Jul-16

Jul-17

J Trade balance, lhs ▬ Exports, rhs ▬ Imports, rhs

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

procenat

Q1-09

Q1-10

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

-10

20

15

10

5

0

-5

Q1-16

Q1-17

J Capital adequacy, tier 1 capital to risk weighted assets

▬ Asset quality, NPLs to total loans ▬ Profitability, return on equity

Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije Svjetske banke.

Usluge i dalje podržavaju umjeren rast BDP-a

doprinos rastu, procentni poeni BDP-a

2012 2013 2014 2015

-2.0

3.5

2.5

1.5

0.5

-0.5

-1.5

3.0

2.0

1.0

0

-1.0

2016

J Agriculture J Industry

J Services Q Overall GDP growth

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

Prestanak deflacije u 2017

Procent g/g euro

-10

10

6

2

-2

-6

-50

90

70

30

-10

-30

50

10

Feb-14

Jun-14

Oct-14

Feb-15

Feb-16

Feb-17

Jun-15

Jun-16

Jun-17

Oct-15

Oct-16

J BiH overall CPI inflation, lhs ▬ BiH transport CPI inflation, lhs

▬ Change in Brent oil price, rhs

Naplata indirektnih poraza je snažna

realni 3-omjesečni klizni prosjek [3mma], procenat g/g

-7

1311

97531

-1-3-5

Jan-13

Jul-13

Jan-14

Jan-15

Jan-16

Jan-17

Jul-14

Jul-15

Jul-16

Jul-17

▬ Growth in total indirect revenues in 2010 prices

▬ Growth in net indirect revenues in 2010 prices

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Svjetska banka.

Deficit robno-trgovinskog bilansa se nastavio smanjivati

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

Veća potrošnja će odvesti fiskalni bilans u deficitgeneral government fiscal balance, percent of GDP

-5

1

0

-1

-2

-3

-4

2009 20112010 20132012 2016 201720152014

Izvor: Fiskalni organi, procjene Svjetske banke.

Uz visok nivo nenaplativih zajmova komercijalnih banaka, njihovo povlačenje još uvijek predstavlja rizik

| 37

BOSNA I HERCEGOVINA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 2.4 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja n.a. n.a. n.a. 1.7 2.8 3.1 3.1

Investicije n.a. n.a. n.a. 0.7 0.5 0.7 0.8

Neto izvoz n.a. n.a. n.a. 0.8 -0.3 -0.6 -0.5

Izvoz n.a. n.a. n.a. 1.4 0.8 1.0 1.1

Uvoz (-) n.a. n.a. n.a. 0.6 1.1 1.6 1.6

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda)

-0.1 -0.9 -1.0 -1.1 1.1 1.1 0.1

Javni prihodi (procenat BDP-a) 42.7 43.8 43.2 43.1 42.7 41.1 40.5

Javni rashodi (procenat BDP-a) 44.8 45.8 42.6 42.1 44.2 41.3 39.6

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 12.3 12.0 11.5 11.4 11.3 10.8 10.5

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 16.5 17.1 16.6 19.1 19.3 18.7 17.9

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.9 4.3 2.0 2.9 4.7 3.1 2.9

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.1 -2.0 0.7 1.0 -1.5 -0.2 0.9

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.4 -1.2 1.6 1.9 -0.4 0.8 1.9

Javni dug (procenat BDP-a) 34.5 40.4 40.5 38.7 37.4 34.6 30.6

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

37.7 41.7 41.9 40.4 39.1 36.4 32.4

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 28.3 30.9 30.4 28.6 28.7 27.0 23.9

Izvoz roba (procenat BDP-a) 24.8 25.1 25.2 25.7 25.6 25.6 25.6

Uvoz roba (procenat BDP-a) 51.4 53.9 50.3 49.3 49.0 48.9 49.6

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 6.1 6.1 6.4 6.4 6.7 6.5 6.3

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -20.5 -22.7 -18.8 -17.1 -16.8 -16.8 -17.7

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.1 8.5 8.3 8.2 8.0 7.9 7.9

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -5.3 -7.4 -5.7 -5.1 -5.3 -5.8 -6.7

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a)

-1.3 -2.9 -1.7 -1.6 -1.5 -1.5 -1.5

Vanjski dug (procenat BDP-a) 73.8 76.9 76.6 76.2 74.3 72.1 70.0

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda)

1.7 4.1 2.3 4.2 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

15.1 14.0 13.7 11.8 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 27.5 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)

58.8 62.9 62.3 54.3 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

43.6 43.7 44.1 43.1 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 9,798 10,084 10,527 10,958 11,053 11,506 12,244

Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent stanovništva)

n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a.

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Podaci tržišta rada su preliminarni. Rast kredita odražava klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine.

38 |

Skorašnja kretanja

Projicira se da će rast 2017. dostići 4,4 procenta, potpomognut investicijama, potrošnjom i oporavkom izvoza. Projicira se doprinos javnih i privatnih investicija rastu od 2,6 procentna poena (pp). Privatne investicije su potaknute kreditima i prilivom direktnih stranih investicija (FDI); brže od planiranog izvršenje projekta Ruta 6 je ubrzalo javne investicije. I izvoz je doprinio rastu s 2,0 pp, a potrošnja s daljih 1,7 pp. Veća socijalna potrošnja i bankovni krediti domaćinstvima povećavaju potrošnju domaćinstava. Izvoz je ostvario koristi od snažnijeg rasta EU i od široko-zasnovanog ubrzanja proizvodnje trgovinskih roba i usluga, kao i većih cijena i proizvodnje baznih metala. Međutim, doprinos neto izvoza rastu će biti marginalan, u velikoj mjeri zbog većih javnih investicija. Proizvodnja je podržalo značajno povećanje usluga (uglavnom građevinarstvo i turizam), čiji bi doprinos sveukupnom rastu trebao biti do 2,5 pp.

Očekuje se da će doprinos industrije biti do 1,1 pp, nakon čega slijedi poljoprivreda s 0,5 pp.

Učinak tržišta rada se i dalje popravlja u 2017. Nakon brzog povećanja zaposlenosti u 2016., otvaranje radnih mjesta je nastavljeno i u 2017., predvođeno građevinarstvom, preradom i smještajem s rastom 8,5 procenata u junu 2017. u odnosu na isti period prethodne godine (g/g), što je najveći rast u regiji.2 Obzirom da je rast zaposlenosti bio manji od rasta radne snage, nezaposlenost je povećana na 30,6 procenata u drugom kvartalu 2017.; nezaposlenost mladih je bila 50,9 procenata, a dugoročna nezaposlenost 72,1 procent. Ustvari, od ukupnog broja stanovnika, jedva 29,9 procenata je zaposleno.

2 U novom kratkoročnom monitoringu Nacionlanog zavoda za statistiku su raspoloživi podaci samo za 6 kvartala. Ovaj bi se broj mogao revidirati ako se promijene podaci.

Kosovo

y Očekuje se da ekonomski rast u 2017. dostigne 4,4 procenta, s 3,4 procenta u 2016., vođen primarno investicijama i podržan potrošnjom i oporavkom izvoza.

y U 2017. se projicira povećanje fiskalnog deficita na 2 procenta BDP-a, zbog povećanja socijalnih davanja i brzog izvršenja projekta Ruta 6.

y Jači rast u euro-zoni, povećanje proizvodnje baznih metala, veće svjetske cijene nikla i olova i široko-zasnovan rast proizvodnje trgovinskih roba i usluga stimuliraju izvoz.

y Izgled je pozitivan, pri čemu se projicira da će rast u 2018. i 2019. dostići 4,8 procenata, ali projicirana uzlazna putanja zavisi i od pojave rizika, uključujući i percepciju političke stabilnosti, te mogući nedostatak kapaciteta za provođenje ambicioznih planova javnih investicija.

| 39

(g/g), zbog rasta cijena nafte, prehrambenih proizvoda, duhana, alkohola i robe za domaćinstvo, ali očekuje se da inflacija za cijelu godinu ostane na 1,7 procenata.

Očekuje se da se CAD u 2017. poveća na 9,7 procenata BDP-a, kako bude rastao uvoz kapitalne robe da bi se zadovoljila potražnja. Izvoz roba se oporavlja (iako s niske osnove) i očekuje se rast od 15,8 procenata (nakon pada za 4,5 procenta u 2016.) zbog većeg rasta trgovinskih partnera i većih cijena i veće proizvodnje baznih metala. Domaća potražnja potiče uvoz roba, i projiciran je porast od 10 procenata u 2017. (sa 6,9 procenata u 2016.). Očekuje se povećanje izvoza usluga za 8 procenata zbog većeg rasta u Evropi, a na osnovu podataka do avgusta, očekuje se smanjenje uvoza usluga za 9 procenata g/g.

Očekuje se oporavak priliva FDI u 2017. zbog jačeg rasta euro-zone. Priliv doznaka i FDI nastavlja pokrivati nedostatak domaće štednje i podržavati domaću potrošnju i privatne investicije u sektore građevinarstva, financijskog posredovanja i nekretnina. Ulaganja u vlasničke udjele čine najveći omjer, potom slijedi reinvestiranje zadržane dobiti. Njemačka, Švicarska i Austrija su i dalje glavni izvori priliva FDI, dijelom zbog velike kosovske dijaspore. Implementacija SAA, nedavno unaprjeđenje poslovnog okruženja i jači rast u euro-zoni i dalje podržavaju priliv FDI i doznaka.

Izgledi

Projicira se da će doći do ubrzanja ekonomskog rasta Kosova uz dostizanje 4,8 procenata tokom 2018-2019., vođenog rastom investicija, kako javnih, tako i privatnih, te potrošnje.

Očekuje se da povećanje socijalne i kapitalne potrošnje bude veće od povećanja naplate prihoda, što će dovesti do projiciranog deficit od 2 procenta BDP-a u 2017. Očekuje se rast prihoda od 5,1 procenat, uz povećanje poreskih prihoda od 4,8 procenata, vođeno većom naplatom poreza na dohodak (za 13 procenata), kao posljedica rasta zaposlenosti i prihoda od PDV-a (9,1 procenat) zbog generalno veće potrošnje. Očekuje se neznatno smanjenje carinskih tarifa, kao posljedica stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU. Bolja naplata na lokalnom nivou dovodi do povećanja neporeskih prihoda, s rastom od 7,7 procenata g/g. Očekuje se rast potrošnje od oko 9,5 procenata g/g zbog povećanja javnih investicija za 17 procenata i povećanja subvencija i transfera za 9,3 procenta (primano zbog većih izdvajanja za boračke naknade i usklađivanja penzija). I vladina potrošnja raste zbog većih plata (5,2 procenta) i veće potrošnje roba i usluga (4,5 procenta). Projicira se da će javni dug ostati nizak na 16,8 procenata BDP-a, ali brzo raste i vjerovatno će do 2022. dostići 25 procenata BDP-a.

Poboljšanje kvaliteta bankovne aktive i dalje podržava rast kredita. Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su smanjeni s 4,9 procenata ukupnih zajmova u decembru 2016., na 3,9 procenata u julu 2017. Poboljšanje tržišnih uslova i niže kamatne stope su potakli rast privatnih kredita za 9,9 procenata g/g do jula – što je trend koji će se vjerovatno nastaviti do kraja godine.

Projicira se rast inflacije s 0,3 procenta u 2016. na 1,7 procenata u 2017. Prosječna inflacija u periodu januar – jul 2017.g. je dostigla 1,7 procenata

40 |

To će biti podržano bržim izvršenjem kapitalnih projekata i unaprjeđenjem poslovnog okruženja. Očekuje se da će potrošnja doprinijeti rastu s 2,5 pp, a investicije s 2,2 pp.

U kratkoročnom periodu se očekuje kretanje CAD-a oko 10 procenata BDP-a. Povećana potražnja za investicionim robama će prevazići pozitivan trend izvoza roba i putničkih usluga, dovodeći do povećanja trgovinskog deficita i većeg CAD-a. Očekuje se da neto FDI i doznake financiraju veliki dio CAD-a, kako se rast u euro-zoni bude učvršćivao.

Izgled za Kosovo je pozitivan, ali projicirani rast je osjetljiv na slabiji rast u Evropi i percepciju političke stabilnosti. Ostvarivanje političkih rizika bi moglo povećati fiskalni pritisak i odgoditi reforme. Ekspanzija javnih investicija, kao pokretača rasta u periodu 2018-20., bi mogla biti ugrožena ograničenim kapacitetima za implementaciju investicionog programa.

U cilju ublažavanja rizika, reforme bi se trebale fokusirati na pomjeranje izvora rasta u pravcu trgovinskih sektora, povećanja produktivnosti, angažmana i zapošljavanja mladih, sprječavanja korupcije, unaprjeđenja okolišne održivosti i rješavanja ograničenja u energetskom sektoru.

| 41

Očekuje se da rast u 2017. predvode investicije, neto izvoz i potrošnja doprinos rastu, procenat

2013 2014 2015 2017

-4

7

5

1

3

-10

-2

6

4

2

-3

2016

J Consumption J Investments J Exports J Imports

▬ Growth

Očekuje se da usluge budu glavni izvor rasta u 2017., pa nakon njih industrijadoprinos rastu, procenat

-1

5

4

2

3

0

1

2013 2014 2015 20172016

J Agriculture J Industry J Services

J Taxes less subsidies ▬ Real GDP growth

Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka.

I pored fiskalnih pritisaka, očekuje se da sveukupni bilans budžeta (RHS) ostane u granicama u 2017procenat BDP-a

22 -3.5

23

24

-3.0

30 0

29 -0.5

27-1.5

28 -1.0

25-2.5

26-2.0

2013 20152014 2016 2017f

▬ Public revenues, lhs ▬ Public expenditure, lhs ▬ Budget balance, rhs

Izvor: Ministarstvo financija i Svjetska banka.

Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka.

Veća potrošnja na socijalna davanja i kapitalne rashode su glavni izvor pogoršanja bilansa budžetaprocenat BDP-a

4

10

9

7

8

5

6

20152014 2016 2017f 2018f 2019f

▬ Wage bill ▬ Social benefits ▬ Capital expenditure

FDI rastu i nastavljaju financirati CAD

procenat BDP-a

-10

-8

-6

6

4

0

2

-4

-2

2013 2014 2015 20172016

J CAD ▬ FDI net

Izvor: Centralna banka i Svjetska banka.

Izvor: Centralna banka i Svjetska banka.

Rast kredita nastavlja poticati privatne investicije procenat rasta g/g18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Jan-13

May-13

Sep-13Jan-1

4Jan-1

5Jan-1

6Jan-1

7

May-14

May-15

May-16

May-17

Sep-14

Sep-15

Sep-16

Sep-17

▬ Total loans ▬ Loans to corporations ▬ Loans to households

Izvor: Centralna banka.

42 |

KOSOVO 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 3.4 1.2 4.1 3.4 4.4 4.8 4.8

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 2.3 5.5 2.7 3.7 1.7 2.5 2.2

Investicije -0.1 -1.4 2.9 2.9 2.6 3.5 2.7

Neto izvoz 1.2 -2.9 -1.6 -3.1 0.1 -1.2 -0.1

Izvoz -0.4 1.4 0.4 0.5 2.0 1.7 1.8

Uvoz (-) -1.6 4.3 1.9 3.6 -1.9 -2.9 -1.9

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 1.8 0.4 -0.5 0.3 1.7 1.7 1.7

Javni prihodi (procenat BDP-a) 25.2 24.4 25.4 26.7 27.0 26.8 27.0

Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.1 27.0 26.6 27.5 29.0 29.3 29.7

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 7.9 8.8 9.1 9.1 9.2 9.3 9.3

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 4.1 5.0 5.3 6.0 6.3 6.1 5.9

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 10.0 7.4 7.0 7.4 8.4 8.9 9.4

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -2.6 -1.2 -0.9 -2.0 -2.5 -2.7

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.7 -2.4 -1.0 -0.6 -1.5 -2.0 -2.2

Javni dug (procenat BDP-a) 8.9 10.4 12.7 14.3 16.8 19.2 20.6

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

8.9 10.6 12.9 14.6 17.5 20.0 21.3

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 6.1 5.8 6.2 6.3 7.4 8.6 8.9

Izvoz roba (procenat BDP-a) 5.5 5.9 5.6 5.1 5.7 6.0 6.4

Uvoz roba (procenat BDP-a) 43.2 43.1 42.0 43.4 46.0 46.4 46.1

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 9.8 8.3 7.9 9.4 10.8 11.2 11.9

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -27.9 -28.9 -28.5 -28.8 -29.5 -29.1 -27.8

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.4 10.0 10.5 10.6 10.8 11.0 11.4

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -3.4 -7.0 -8.6 -9.2 -9.7 -10.0 -9.8

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 4.7 2.2 4.7 32.9 4.9 5.2 6.5

Vanjski dug (procenat BDP-a) 30.4 31.4 33.3 33.6 34.9 35.9 35.9

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.9 3.2 7.9 8.7 9.9 n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

8.5 8.5 6.5 4.9 3.9 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 30.0 35.3 32.9 27.5 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)

55.9 61.0 57.7 57.7 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

40.5 41.6 37.6 41.6 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 3,877 4,030 3,745 3,647 3,769 3,925 4,087

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Rast kredita odražava klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Rast realnog BDP-a i struktura rasta predstavljaju godišnje projekcije

| 43

Skorašnja ekonomska kretanja

Politička previranja su uticala na rast. Politička kriza, koja je počela 2015., je kulminirala formiranjem nove vlade u junu 2017. Tokom cijelog trajanja je remetila ekonomsku aktivnost. Rast BDP-a se usporio s 3,8 procenata u 2015., na 2,4 procenta u 2016., a za 2017. se očekuje pad na 1,5 procenata.3 Investicije su opale za 4,7 procenata g/g u 2016., te za 9,6 procenata u prvoj polovini 2017., iako se do kraja godine očekuje početak oporavaka, kako se povjerenje bude obnavljalo. Tokom prethodne dvije godine, privatna potrošnja je bila glavni faktor rasta, podržana većom zaposlenošću i platama, ali su previranja u 2017. smanjila njen doprinos rastu. Očekuje se pozitivan, iako mali, doprinos neto izvoza rastu, podržanog izvozom vezanim za FDI i izvozom usluga potaknutih oporavkom u euro-zoni.

3 Državni zavod za statistiku je nedavno objavio revidirane iznose BDP-a za 2015. I 2016., koje iznose 3,9 odnosno 2,9 procenata. Ipak, obzirom da objavljeni set podataka nije omogućio potpunu analizu obračuna rasta, u ovoj publikaciji su korišteni stari iznosi.

Građevinarstvo, koje je bilo glavni pokretač rasta u prethodnim godinama, je u 2017. u zastoju. Njegov je doprinos u prvoj polovini godine bio negativan, zbog tehničkih poteškoća koje su dovele do prekida izgradnje dva autoputa između Jadranskog (Albanija) i Crnog mora (Bugarska). Politička neizvjesnost je, u prvoj polovini ove godine, suzbila rast u većini usluga i prerađivačkom segmentu, ali u drugoj polovini se očekuje oporavak, kako se bude povećavalo povjerenje potrošača i investitora i riješe problemi u vezi s autoputem.

Uprkos sporijoj ekonomskoj aktivnosti, zaposlenost je nastavila rasti, a nezaposlenost padati. Zaposlenost je u 2016. porasla za 2,5 procenta g/g, u prvoj polovini 2017. za 2,7 procenata, potpomognuta fiskalnim stimulansom kroz koji je otvoreno preko 14.000 radnih mjesta. Većina radnih mjesta je otvorena u veleprodaji i maloprodaji, zbor rasta privatne potrošnje; ostala su otvorena u transportnim uslugama i preradi – sektori koji su blisko vezani za kompanije na koje se odnose FDI i koje su ostvarile koristi od poreskih olakšica i drugih vidova vladine podrške.

BJR Makedonija

y Nakon prolongirane političke krize, projicira se da će se ekonomski rast BJR Makedonije usporiti na 1,5 procenat u 2017., a potom porasti do prosječno 3,5 procenta u periodu 2018-19., kako se investicije i potrošnja budu oporavljale.

y Programi zapošljavanja su pomogli smanjenju nezaposlenosti na 22,8 procenata.

y Dodatni budžet nove vlade za 2017. zadržava prethodni cilj fiskalnog deficita, ali uzima u obzir manja očekivanja rasta, smanjenjem i prihoda i rashoda.

y Jačanje povjerenja i inkluzivan rast će zahtijevati fiskalnu konsolidaciju i strukturalne reforme za jačanje investicione klime, ljudskog kapitala i efikasnosti javnog sektora.

44 |

Broj radnih mjesta u građevinarstvu je smanjen u skladu s dešavanjima u sektoru. Stopa nezaposlenosti je smanjena na istorijski niskih 22,8 procenata u prvoj polovini 2017., dijelom stoga što manji broj Makedonaca učestvuje u radnoj snazi. Smanjenje učestvovanja radne snage može biti rezultat nezaposlenih radnika koji su razočarani napustili radnu snagu, neki zbog odlaska u druge zemlje. I pored ciljanih vladinih programa, nezaposlenost mladih je još uvijek velika s 46 procenata, kao i dugoročna nezaposlenost s 81 procentom. Prosječna plata je nastavila uzlazni trend, koji je započet 2014., potaknut povećanjem plata u radno-intenzivnim industrijama.

U 2017. se projicira povećanje fiskalnog deficita na 3 procenta BDP-a. Dosadašnji fiskalni učinak je omogućio izvršenje prvobitno odobrenog budžeta. Nova vlada je u julu usvojila dodatni budžet, kojim su prihodi i rashodi usklađeni na osnovu konzervativnijih projekcija rasta, ali je zadržala ciljni deficit u nominalnim vrijednostima. Novim budžetom je izvršen rebalans rashoda: smanjeni su rashodi na aktivnosti brendiranja i promocije zemlje, robe i usluge, plate i kapitalnu potrošnju (da se usklade s očekivanim izvršenjem), a povećana je potrošnja na penzije, subvencije, socijalnu pomoć i zdravstvo. Očekuje se da u 2017. prihodi od akciza budu veći, a prihodi od PDV-a nešto manji.

Projicira se da će javni i javno garantirani (PPG) dug u 2017. dostići 48,7 procenata. Omjer PPG/BDP je posljednjih pet godina porastao za oko 10 procentnih poena. U prvoj polovini 2017. PPG dug ostaje stabilan u nominalnom iznosu, međutim BDP je smanjen. Očekuje se da će PPG dug u drugoj polovini godine opet porasti, zbog povećanja garancija u vezi s projektom autoputa.

Monetarna politika ostaje prilagodljiva. Od februara 2017. Centralna banka drži osnovnu kamatnu stopu na istorijskom minimumu od 3,25 procenata. Nakon kratkog prekida u drugom kvartalu 2016. zbog špekulativnih transakcija na deviznom tržištu, monetarna politika se u drugoj polovini 2016. i početkom 2017. normalizirala.

Godišnja inflacija se projicira na 0,9 procenata; niske međunarodne cijene, uz niže cijene komunalija, su dovele do deflacije od 0,2 procenta u 2016.; očekuje se da oporavak cijena nafte i veće cijene pića, duhana i komunikacija u 2017. dovedu do inflacije.

Kreditni uslovi su u 2017. poboljšani. Snažan rast kredita od 6,5 procenata u 2016. je sakrio usporavanje davanja zajmova firmama sa 7,1 procenat u 2015. na 3,2 procenta na kraju godine. Usporavanje je nastavljeno i u prvoj polovini 2017., ali banke očekuju u zadnjem kvartalu 2017. ublažavanje kreditnih uslova i veću potražnju za kreditima od strane firmi Davanje zajmova domaćinstvima je bio glavni pokretač rasta kredita u 2017. Iako su nenaplativi zajmovi nešto porasli, dostižući 6,6 procenata u avgustu, još uvijek su manji od regionalnog prosjeka od oko 10 procenata. Omjer zajmova i depozita je u avgustu 2017. bio 89, što bankama omogućava širenje zajmovnih aktivnosti.

Projicira se zadržavanje deficita tekućeg računa (CAD) na 3,1 procenat BDP-a u 2017. Solidno povećanje izvoza je donekle anulirano većim odlivom dividendi i profita iz zemlje, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem CAD-a na 2,1 procenat BDP-a u prvoj polovini godine.

| 45

Vjerodostojan program fiskalne konsolidacije će pomoći stabilizaciji javnog duga i obnoviti fiskalne rezerve za ublažavanje šokova. Nova vlada ima priliku ubrzati reforme za osiguranje makroekonomske stabilnosti, povećati konkurentnost zemlje i promovirati inkluzivan ekonomski rast. Te reforme uključuju jačanje upravljanja javnim financijama, unaprjeđenje investicione klime, izgradnju ljudskog kapitala i vještina i širenje ekonomskih mogućnosti na sve.

Očekuje se njegovo povećanje u drugoj polovini godine kako se bude povećavao uvoz vezan za FDI i projekte autoputa. Neto priliv FDI je u prvoj polovini godine iznosio polovinu vrijednosti prethodne godine, ali se do kraja godine očekuje njihov oporavak za 2,6 procenata BDP-a; to bi financiralo 84 procenta CAD-a. Devizne rezerve su u avgustu iznosile 4,5 mjeseca uvoza.

Izgled i rizici

Ekonomski izgled je pozitivan, uz očekivanje da rast dostigne 3,2 procenta u 2018. i 3,9 procenata u 2019. Glavni pokretač rasta će vjerovatno biti privatna potrošnja, potaknuta rastom zaposlenosti, kao i oporavak investicija, kao što je izgradnja dva autoputa. Očekuje se postepeno smanjenje fiskalnog deficita do 2,2 procenta do 2019. kako vlada bude pokrenula reforme na povećanju naplate poreza, jačanju kontrole potrošnje i povećanju efikasnosti socijalne potrošnje. Očekuje se da u osnovnom scenariju postepene konsolidacije omjer PPG/BDP poraste na 55 procenata do 2019., što naglašava potrebu za jakim strukturalnim reformama s ciljem stabilizacije u srednjoročnom periodu. Očekuje se da se CAD do 2019. kreće oko 3 procenta BDP-a.

S rješavanjem političke krize, sada je glavni rizik fiskalna situacija, koja može ugroziti makroekonomsku stabilnost i potkopati izglede za rast. Pritisci potiču od velikog deficita, uzrokovanog niskim prihodima, rastućim deficitom penzionog sistema, većim plaćanjima kamate i akumulacijom neizmirenih obaveza.

46 |

procenat y-o-y percent change

0

10090807060504030

2010

0

8

6

4

2

12

10

Q1-14

Q3-14

Q1-15

Q3-15

Q1-16

Q3-16

Q1-17

Q3-17

J Contribution of household loans, lhs J Contribution of corporate loans, lhs

▬ Credit growth, rhs

Izvor: Podaci Narodne banke.

procenat BDP-a

-15

30

20

15

10

5

25

0

-5

-10

2008 2010 2012 20132009 2011 20152006 2007 2014 2017e2016

J Trade deficit J Private transfers ▬ Current account balance

Izvor: Podaci Narodne banke.

Politička previranja su suzbila rast do tačke recesijeRast BDP-a po sektorima, doprinos rastu u procentima

-5

5

13

9

1

3

11

7

-1

Q1-14Q2-1

4Q3-1

4Q4-1

4Q1-1

5Q2-1

5Q3-1

5Q4-1

5Q1-1

6Q2-1

6Q3-1

6Q4-1

6Q1-1

7Q2-1

7

-3

J Agriculture J Mining, electricity, gas supply J Manufacturing

J Construction J Wholesale & retail, transp., accom. J Other services

▬ Real GDP growth

Izvor: Zavod za statistiku.

Nezaposlenost je opala obzirom da manji ulazak na tržište rada i stimulaciju otvaranja radnih mjestaRazvoj na tržištu rada

20

70

60

50

40

30

20042005

20062007

20082009

20102011

20122013

2014H1-1

72015

65

52

37

33

57

46

44

23

2016

▬ Unemployment rate ▬ Employment rate

▬ Activity rate ▬ Youth unemployment

Fiskalni deficit se povećao

procenat BDP-a procenat BDP-a

24

36

34

32

30

28

26

-5

1

0

-1

-2

-3

-4

2008 2010 2012 20132009 20112006 2007 2014 2015 2017e2016

J Budget balance, rhs J Upward budget balance revisions

▬ Revenues, lhs ▬ Expenditures, lhs

Izvor: Ministarstvo financija i procjene Svjetske banke.

I pored nastavka kreditne ekspanzije, politička neizvjesnost je dovela do smanjenja kredita firmama.

Izvor: Zavod za statistiku i procjene Svjetske banke.

Vladino zaduživanje i garancije su nešto povećali javni dugprocenat BDP-a

20062007

20082009

20102011

20122013

20142015

20162017f

2018f2019f

0

60

40

30

20

10

50

J Central government J Funds

J Municipalities J Guaranteed debt of SOEs

Izvor: Podaci Narodne banke.

CAD je ostao stabilan i skoro je u potpunosti financiran prilivom FDI

| 47

BJR MAKEDONIjA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 2.9 3.6 3.8 2.4 1.5 3.2 3.9

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 1.5 1.9 2.9 3.1 1.9 2.3 2.5

Investicije 0.1 3.1 1.1 -1.3 -0.6 0.6 1.0

Neto izvoz 1.3 -1.3 -0.2 0.7 0.2 0.3 0.4

Izvoz 2.6 7.3 3.4 5.9 4.7 4.1 3.9

Uvoz (-) 1.3 8.7 3.5 5.2 4.5 3.8 3.5

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.8 -0.3 -0.3 -0.2 0.9 1.6 2.0

Javni prihodi (procenat BDP-a) 30.1 29.7 31.0 29.9 30.4 30.4 30.4

Javni rashodi (procenat BDP-a) 34.1 33.9 34.4 32.5 33.4 33.1 32.7

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 7.2 7.0 7.0 6.9 6.9 6.8 6.8

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.8 14.9 14.8 14.7 14.8 14.8 14.8

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 4.2 4.2 3.7 3.6 4.1 4.4

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.0 -4.2 -3.4 -2.6 -3.0 -2.7 -2.2

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -3.2 -2.3 -1.5 -1.7 -1.3 -0.7

Javni dug (procenat BDP-a) 34.0 38.1 38.1 39.1 39.7 41.6 42.0

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

40.3 45.8 46.7 47.8 48.7 51.1 53.7

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 25.5 31.9 31.3 33.3 33.9 36.1 38.2

Izvoz roba (procenat BDP-a) 29.2 32.5 33.6 35.2 37.7 40.5 42.3

Uvoz roba (procenat BDP-a) 52.0 54.2 53.6 53.6 56.2 57.3 57.0

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.6 4.4 3.8 3.5 3.7 3.8 3.8

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.3 -17.3 -16.2 -14.8 -14.8 -13.0 -10.8

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.2 2.2 2.1 1.8 2.1 2.0 2.0

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -1.6 -0.6 -1.9 -2.7 -3.1 -2.9 -2.9

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 2.8 2.3 2.3 3.2 2.6 3.0 3.2

Vanjski dug (procenat BDP-a) 64.0 70.3 69.9 74.1 76.3 77.5 77.1

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.0 8.5 9.4 7.8 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

10.9 10.8 10.6 6.4 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 29.0 28.0 26.1 23.7 22.0 20.4 19.4

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)51.9 53.1 47.3 50.0 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

57.2 57.3 57.0 56.6 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 12,468 12,938 13,330 13,583 13,936 14,355 14,814

Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent stanovništva)

34.3 33.6 32.3 31.7 30.5 29.3 n.a.

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine. Stope siromaštva su zasnovane na Anketi prihoda i uslova života (SILC) u BJR Makedoniji.

48 |

Skorašnja ekonomska kretnja

Projicira se da će crnogorska ekonomija, vođena domaćom potražnjom, rasti za 4,2 procenta u 2017., s 2,9 procenata u 2016. Rast je u prvoj polovini 2017. dostigao 4,2 procenta; potrošnja domaćinstava, podržana rastom socijalnih naknada i plata, je dala doprinos od 5,1 procenti poen (pp) BDP-a. Investicije su takođe raste, doprinoseći s daljih 1,4 pp, obzirom da su stambena izgradnja i radovi na autoputu Bar-Boljare doveli do povećanja investicija od 23 procenta. Vladina potrošnja je dala doprinos rastu od 0,6 pp, vođena rastom plata u privatnom sektoru. Međutim promjene u zalihama su oduzele 1,8 pp od rasta BDP-a, a neto izvoz je oduzeo 1,2 pp, zbog povećanja uvoza opreme i materijala vezanih za investicije u projekte autoputa i vjetro-elektrana. Povoljna turistička sezona je, u međuvremenu, povećala raspoloživi prihod, potičući rast stambene izgradnje i maloprodaje. Broj noćenja turista je do avgusta 2017. povećan za 9 procenata, dok je maloprodaja porasla za 5 procenata u prvoj polovini godine. Ali industrijska proizvodnja se nastavila smanjivati: rast u sektoru

rudarstva nije bio dovoljan da nadoknadi oštar pad u energetici i preradi.

Iako je rast doveo do otvaranja radnih mjesta, destimulacije za učestvovanje radne snage su uticale na tržište rada. Stopa učestvovanja stagnira od 2016., dijelom zbog uvođenja doživotne naknade za majke troje i više djece, zbog čega je veliki broj žena prestao raditi. Međutim, kako se učinak turizma popravio, i trend preobratio, a rast zaposlenosti do avgusta 2017. dostigao 3,6 procenata (s 1,3 procenta u 2016.). Anketna stopa nezaposlenosti je do jula 2017. smanjena za 1 pp na 16,7 procenata (na kvartalnoj osnovi), a stopa zaposlenosti je nešto porasla, na 45,5 procenata. Veliki programi zapošljavanja su pomogli smanjenju nezaposlenosti mladih, iako ostaje i dalje visoka s 33,5 procenata, a dugoročna nezaposlenost je porasla na 77 procenata (na bazi četiri kvartala). Ti će se trendovi vjerovatno popraviti, obzirom da je Ustavni sud u junu 2017. ukinuo naknade za majke, proglašavajući ih neustavnim.

Crna Gora

y U 2017. se očekuje rast crnogorske ekonomije za 4.2 procenta, podržan snažnom potrošnjom domaćinstava, povećanjem investicija predvođenih izgradnjom autoputa Bar-Boljare i povoljnom turističkom sezonom.

y Rast je doveo do otvaranja radnih mjesta, ali poboljšanja na tržištu rada su dijelom bila anulirana povlačenjem žena s tržišta rada.

y Vlada je usvojila ambicioznu strategiju fiskalne konsolidacije, dizajniranu za stabilizaciju javnog duga do 2019.

y Vjerodostojna fiskalna konsolidacija, ublažavanje negativnih socijalnih uticaja i strukturalne reforme za povećanje konkurentnosti ekonomije su od kritičnog značaja za jačanje povjerenja i rast.

| 49

do jula je sveukupna potrošnja povećana za 7 procenata; uglavnom zbog ranijeg povećanja plata i kapitalnih rashoda u vezi s izgradnjom autoputa. Očekuje se povećanje javnog duga (uključujući garancije) na 76,1 procenat BDP-a do kraja godine, vođeno zajmom za autoput.

Inflatorni pritisak se povećao. Prenošenje uticaja međunarodnih cijena nafte i hrane i veće akcize na naftu i duhan su deflaciju iz 2016. preokrenule u 2,4 procenta inflacije g/g do septembra 2017. Uz povećanje akciza i stope PDV-a počev od 2018., inflatorni pritisak će se vjerovatno nastaviti.

Pooštravanje uslova kreditiranja je dovelo do smanjenja nenaplativih zajmova (NPL-ovi). Sveukupni krediti su porasli za 7,7 procenata g/g u avgustu 2017., obzirom da su krediti domaćinstvima rasli skoro 10 procenata osmi mjesec za redom. Centralna banka je smanjila zahtjeve za rezervama s 9,5 na 7,5 procenata u martu 2017.; to je bankama dalo dodatnu likvidnosti za davanje zajmova vladi, koji su porasli na blizu 58 procenata do avgusta. Depoziti, glavna strategija financiranja banaka, su takođe porasli (10,9 procenata g/g). Podržani rastom kredita i aktivnostima na rezoluciji, NPL-ovi su smanjeni s 10,3 procenta na kraju 2016. na manje od 8 procenata u septembru 2017. Ipak, to je još uvijek iznad nivoa prije krize i vlasti su ponovo produžile važenje zakona o dobrovoljnom restrukturiranju da bi se omogućila njegova efektivna implementacija.

Vanjski disbalans ostaje velik. Nakon povećanja u 2016. na 18,1 procenat BDP-a, deficit tekućeg računa (CAD) se nešto popravio u prvoj polovini 2017. na 16,1 procenat, iako se uvoz roba povećao za 8 procenata vođen uvozom za infrastrukturne projekte i turizam. U međuvremenu je izvoz, vođen čelikom i aluminijem, porastao za 7 procenata.

Iako su se javne financije privremeno popravile u 2016., ekspanzionističke mjere su povećale fiskalni pritisak u 2017. Deficit generalne vlade je smanjen sa 7,3 procenta BDP-a u 2015. na 3,1 procenat u 2016., uglavnom zbog podbačaja izvršenja kapitalne potrošnje za autoput. Bolja naplata poreza je donijela veće prihode, ali ne dovoljno da kompenzira 10 procenata povećanja plata u javnom sektoru, doživotne naknade za majke, 3 procenta povećanja penzija i 20 procenata povećanja najniže penzije prije opštih izbora u oktobru.

Vlada izabrana u novembru 2016. je usvojila ambicioznu strategiju fiskalne konsolidacije za kontrolu fiskalnih rizika. Nova vlada je u decembru 2016., zajedno s budžetom za 2017. usvojila i mjere fiskalne konsolidacije u iznosu od 3,2 procenta BDP-a, među njima i povećanje akcize i smanjenje izuzeća od PDV-a, naplatu neizmirenih poreskih obaveza, 25 procenata smanjenja naknada za majke, 8 procenata smanjenja plata zvaničnika, zamrzavanje plaćanja minulog rada do 2019. i selektivna smanjenja kapitalnih rashoda. Parlament je u junu 2017. usvojio Fiskalnu strategiju i odnosne zakonske izmjene, čime su ostvarene uštede od dodatnih 3 pp BDP-a, dijelom povećanjem stope PDV-a s 19 na 21 procenat; povećanjem akcize na duhan, zaslađene napitke, alkohol, te ugalj; i smanjenjem plata javnih zvaničnika, uz ukidanje naknada za majke. Svrha do sada usvojenih mjera je smanjenje deficita sa 6 procenata BDP-a (koji se očekivao bez Fiskalne strategije) na 4 procenta do kraja godine. Prihodi su do jula 2017. porasli za 9 procenata, predvođeni boljom naplatom PDV-a i akciza. Mjere vezane za potrošnju tek trebaju donijeti uštede;

50 |

Najveći doprinos smanjenju CAD-a je dao izvoz usluga, koji je povećan za 20 procenata u prvoj polovni 2017., te višak na računu prihoda. Neto FDI su povećane na 10,3 procenta BDP-a, financirajući dvije trećine CAD-a. Projicira se da će CAD u 2017. biti 18,6 procenata BDP-a; očekuje se određeno povećanje FDI na 11,4 procenta BDP-a i zadržavanje na sličnim nivoima u 2018-19.

Izgled i rizici

Pozitivan ekonomski izgled je osjetljiv na rizike. Tokom 2018-19. se očekuje prosječan rast ekonomije od 2,7 procenata, zahvaljujući javnim investicijama i potrošnji domaćinstava. Dok će se rast investicija usporiti, kako se autoput završava, njihov doprinos rastu će ostati snažan tokom perioda projekcija. Projicira se da će vanjski disbalans ostati velik, obzirom da se postojeći model rasta zasniva na uvozu.

Cilj srednjoročnog fiskalnog okvira je postaviti dug i javni deficit na održiv pravac. Postizanje fiskalne ravnoteže se projicira do 2019. Očekuje se da će nedavne fiskalne odluke stabilizirati javni dug do 2019. i smanjiti osjetljivost zemlje na vanjske šokove. Pridržavanje fiskalnog pravila se očekuje u 2022.

Odlučna fiskalna konsolidacija i ublažavanje njenih socijalnih uticaja su bitni za povjerenje i rast. Uz rast javnog duga, mora se stvoriti prostor tokom 2019-20. za uredno servisiranje velikih potreba za refinanciranjem (preko 12 procenata BDP-a).

Smanjenje deficita, iako je to teško, je hitna potreba, da bise se razuvjerila tržišta i uspješno prenijele postojeće obaveze. Nedavne mjere su već rezultirale povećanjem rangiranja izgleda od strane S&P i Moody’s, s negativnog na stabilan, po sadašnjem neinvesticijskom kreditnom rejtingu. Da bi se podržao inkluzivan rast, potrebne su strukturalne reforme za ubrzanje rasta privatnog sektora i smanjenje nezaposlenosti, naročito žena i mladih, i ublažavanje kratkoročnog siromaštva i socijalnih uticaja fiskalne konsolidacije.

| 51

Fiskalni deficit je još uvijek velik…

Procenat BDP-a, 2012–16. Procenat BDP-a, 2012–16.

-8

50

40

30

20

10

0

1

0

-1

-2

-3

-4

-5

-6

-7

2012 2013 2014 2015 Jul-172016

J Total revenues and grants J Total expenditure and net lending

▬ Cash deficit, rhs ▬ Accrual deficit, rhs

Izvor: MF i podaci MONSTAT-a.Napomena: podaci za juli 2017. se odnose samo na centralnu vladu.

2012–19., milijarde € procenat BDP-a

0

3.5

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

50

75

70

65

60

55

2012 2013 2014 2015

3.0

2016 2017f 2018f 2019f

J Foreign public debt, lhs J Domestic public debt, lhs

▬ Public debt, rhs

Izvor: MF i podaci MONSTAT-a.

Rast se povećava…podaci visoke frekventnosti, ciklus trenda, 2012–17, index, 2011=100

80

150

140

130

120

110

100

90

last observation: Aug-17

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jan-16

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

Jul-16

Jul-17

Jan-17

▬ Total industry_tc ▬ Retail trade_tc ▬ Tourism_tc

… ali vanjska neravnoteža je još uvijek velikamilijarde US$, 2012–17 procenat BDP-a

1.5

1.0

0.5

0

-0.5

-1.0

-1.5

-2.0

0

-4

-8

-12

-16

-20

2012 2013 2014 2015 20172016

J Goods, lhs J Services, lhs J Income, lhs

J Current transfers, lhs ▬ CAD, rhs

Napomena: Podaci za 2017. su na bazi četiri kvartala do juna 2017.Izvor: CBCG i podaci MONSTAT-a.

Izvor: Podaci MONSTATaNapomena: Tc = Ciklus trenda

Ishodi tržišta rada se postepeno popravljaju…administrativni podaci, hiljade, 2012–17. u hiljadama

150

200 55

50

45

40

35

30

25

20

195190185180175170165160155

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jan-16

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

Jul-16

Jul-17

last observation: Aug-17

Jan-17

▬ Employment, lhs ▬ Employment_tc, lhs

▬ Unemployment, rhs ▬ Unemployment_tc, rhs

Izvor: Podaci MONSTAT-a.

… ali inflatorni pritisak se intenzivira

2012–17., godišnje stope rasta6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

Jan-12

May-12

Sep-12Jan-1

3Jan-1

4Jan-1

5Jan-1

6

May-13

May-14

May-15

May-16

Sep-13

Sep-14

Sep-15

Sep-16Jan-1

7

May-17

Sep-17

last observation: Sep-17

▬ CPI ▬ PPI

Izvor: Podaci MONSTAT-a.

… a strategija fiskalne konsolidacije ima za cilj stabilizaciju javnog duga

52 |

CRNA GORA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 3.5 1.8 3.4 2.9 4.2 2.8 2.5

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 1.6 2.6 2.2 4.5 3.0 1.3 2.1

Investicije 0.3 0.5 1.9 6.1 2.4 2.3 0.2

Neto izvoz 1.7 -1.3 -0.7 -7.6 -1.2 -0.8 0.2

Izvoz -0.5 -0.3 2.2 2.4 1.0 1.7 1.8

Uvoz (-) -2.2 1.0 2.9 10.0 -2.2 -2.5 -1.7

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.2 -0.7 1.5 -0.2 2.3 3.1 2.1

Javni prihodi (procenat BDP-a) 42.3 44.6 41.5 42.5 42.0 43.1 42.4

Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.9 47.7 48.8 45.6 45.9 44.7 42.3

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 13.0 13.3 13.1 12.9 11.7 11.0 10.6

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.4 14.3 13.3 14.1 13.6 12.6 11.9

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.1 5.8 9.0 4.3 8.6 9.3 8.2

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.6 -3.1 -7.3 -3.1 -3.9 -1.6 0.2

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -0.9 -4.9 -1.0 -1.5 0.4 2.2

Javni dug (procenat BDP-a) 57.5 59.9 66.2 64.4 68.4 70.0 69.3

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

66.0 67.1 73.7 71.4 76.1 77.3 76.3

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 42.6 47.9 55.7 52.8 58.4 61.4 61.7

Izvoz roba (procenat BDP-a) 11.8 10.3 8.9 8.7 8.4 8.4 8.4

Uvoz roba (procenat BDP-a) 51.3 50.1 48.9 50.6 50.1 49.7 49.0

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 19.4 20.0 21.6 19.4 19.0 19.3 19.9

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -20.1 -19.8 -18.5 -22.5 -22.7 -21.9 -20.6

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 4.6 4.3 4.1 3.8 3.7 3.7 3.5

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -14.5 -15.2 -13.2 -18.1 -18.6 -18.0 -17.0

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 9.6 10.2 16.9 9.4 11.4 11.6 11.1

Vanjski dug (procenat BDP-a) 155.9 163.4 161.9 160.9 163.4 166.7 166.3

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 2.6 -2.5 1.2 0.0 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

17.5 15.9 12.5 10.3 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 19.5 18.0 17.6 17.7 17.0 16.6 16.1

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)41.7 36.3 38.5 39.1 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

50.1 52.7 53.7 54.3 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 14,884 15,410 16,050 16,195 16,389 16,586 16,785

Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent stanovništva)

9.9 4.8 4.6 4.3 4.6 4.9 4.8

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015.g. odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine.

| 53

Skorašnja ekonomska kretanja

Sada su procjene rasta za 2017. smanjene s 3 na 2 procenta. Iako je rast od 2,8 procenata u 2016. bio na širokim osnovama, od tada se ekonomski rast znatno usporio. Oštra i duga zima je značajno uticala na energetiku 4 i građevinarstvo, a nedavna suša je uzrokovala smanjenje poljoprivredne proizvodnje za procijenjenih 10 procenata u odnosu na 2016. Smanjene su privatne, a čak i više, javne investicije, doprinoseći rastu u 2017. samo jednu trećinu svog doprinosa rastu u 2016. Štaviše, rigidna potražnja za polu-proizvodima i energijom su rezultirale povećanjem uvoza, time premašujući rast proizvodnje.

Ipak, zaposlenost je porasla 5 za 4,3 procenta u drugom kvartalu 2017., u poređenju s istim kvartalom 2016., povećavajući stopu zaposlenosti na rekordnih 48,1 procenat. Ipak, skoro četvrtina svih radnih mjesta je u neformalnom sektoru, pa se ne plaća socijalno osiguranje.

4 Naročito proizvodnja električne energije.5 Anketa radne snage (LFS), drugi kvartal 2017.

Nezaposlenost je pala na 11,8 procenata u drugom kvartalu godine, što je najniži nivo još od 1997. Jednako je bitno i što je nezaposlenost mladih smanjena s 36,1 procenat prije godinu dana, na 28,9 procenata. Postepeni oporavak plata, koji je počeo 2016. se nastavio: prosječna plata je povećana za 1 procenat u realnom smislu (g/g) u prvoj polovini 2017. Plate u privatnom sektoru su se brže oporavljale, 4,9 procenata (g/g), ali s 3,4 procenta ih sustižu i plate u privatnom sektoru.

Budžet će biti uravnotežen ili s malim suficitom. Nastavak ostvarivanja većih prihoda, kontrole potrošnje i podbačaj programa javnih investicija su doveli do suficita od 1,8 procenata godišnjeg BDP-a do avgusta. Prihodi su povećani za 7,1 procenat (g/g u nominalnom smislu), a rashodi su porasli samo za 1,2 procenta. Prihodi su porasli uglavnom po osnovu veće naplate PDV-a na uvoz; porez na prihod preduzeća i socijalni doprinosi su takođe porasli s povećanjem formalne zaposlenosti.

Srbija

y Nepovoljni vremenski uslovi i manji obim investicija su usporili ekonomski rast u 2017.; projekcije rasta za godinu su stoga smanjenje s 3 na 2 procenta.

y Fiskalna konsolidacija se nastavila u prvih osam mjeseci i vlada je premašila svoj cilj deficita, dostigavši suficit od 1,8 procenata godišnjeg BDP-a.

y Reformski prioriteti i dalje uključuju reformu preduzeća u državnom vlasništvu (SOE), naročito privatizaciju velikih hemijskih i farmaceutskih kompanija, te restrukturiranje državnih energetskih i transportnih preduzeća.

y Glavnu bojazan sada izaziva održivost fiskalne konsolidacije i povećanje vanjskog disbalansa.

54 |

Potrošnja je bila slična onoj od prethodne godine u svim kategorijama, osim nabavke roba i usluga (što uključuje angažman novih radnika po ugovoru o djelu) i davanje zajmova SOE. Međutim, 13 procenata smanjenja potrošnje na javnu infrastrukturu (g/g u nominalnom smislu) može potkopati rast ekonomije. Postojeći fiskalni suficit je pomogao smanjenju javnog duga kao udjela u BDP-u sa 73 procenta u 2016. na 65,5 procenata na kraju avgusta 2017.6 Dok se očekuje da prihodi zadrže trend iz 2017., potrošnja na subvencije, transfere i zajmove SOE će vjerovatno smanjiti postojeći suficit na 0,1-0,3 procenta BDP-a do kraja godine.

Sporiji rast i jačanje dinara su smanjili inflaciju, ali i krediti privatnom sektoru su opali. Inflacija je u aprilu 2107. dostigla vrhunac od 4 procenta, potom u septembru pala na 3,2 procenta (g/g). Nakon zadržavanje konstantne kamatne stope na 4 procenta tokom 13 uzastopnih mjeseci, Centralna banka ju je smanjila na 3,75 u septembru i na 3,5 procenta u oktobru. Međutim, rast novčane mase u odnosu na prethodnu godinu je smanjen na 8,3 procenata u septembru 2017., nakon što je u decembru 2016. bio dostigao 20,5 procenata. Dinar je do septembra ojačao 3,3 procenta u odnosu na euro. Rast kredita privatnom sektor od 0,7 procenata do septembra je bio spor; uglavnom je bio uzrokovan većim davanjem zajmova domaćinstvima (rast od 8,4 procenta) obzirom da su zajmovi privatnim preduzećima smanjeni za 1,1 procent (g/g). Zajmovi vladi su povećani za 18 procenata (g/g u nominalnom smislu).

6 Izračunato kao procenat kretanja prosjeka BDP-a, sve vrijednosti u dinarima. Ukupan javni dug uključuje i negarantirani dug lokalnih vlasti.

Dostigavši 18,9 procenata na kraju 2016., nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su ponovo smanjeni na 14,7 procenata u avgustu, obzirom da su ih banke agresivnije otpisivale ili prodavale specijaliziranim investitorima. NPL-ovi ostaju koncentrirani u državnim bankama, gdje čine blizu 25 procenata ukupnih zajmova.

Očekuje se da do kraja godine deficit tekućeg računa (CAD) dostigne 4,6 procenata BDP-a. CAD je u prvih osam mjeseci dostigao 3,2 procenta godišnjeg BDP-a, obzirom da se trgovinski deficit povećao za skoro 20 procenata; to je ukazivalo na povećanje od 67 procenata u smislu eura. Izvoz je u 2017. do sada porastao za 11 procenata 7 , uz rast poljoprivrednog izvoza od 18 procenata, automobilskih guma za 26 procenta i metalne industrije za 46 procenata 8, kako je željezara u Smederevu nastavila s poslovanjem s novom upravom. Ali rast uvoza od 12,7 procenata je anulirao rast izvoza. Uvoz polu-proizvoda je do avgusta porastao za 16,4 procenta, a energije za 34,8 procenata, zbog oštre zime i operativnih problema državne elektroprivrede – EPS. Neto FDI su povećane 12,9 procenata u smislu eura, što je bilo više nego dovoljno za pokrivanje CAD-a.

Izgled i rizici

U 2018. i dalje se projicira postepen oporavak rasta, ali ne bez rizika.

7 Na osnovu podataka platnog bilansa koje objavila NBS, izračunato u smislu eura. 8 Podaci zasnovani na izvještaju Zavoda za statistiku do avgusta 2017.

| 55

(na osnovnu nedavnih stranih investicija u realnom sektoru uz povećanje značaja usluga) da bi dostigao oko 55 procenata BDP-a, potrošnja će vjerovatno stimulirati uvoz. Obzirom da će se primarni bilans vjerovatno pogoršati, kako strane firme budu slale neto prihod u matične zemlje, biće potrebno više vanjskog financiranja, koje će povećati vanjski dug.

Predviđa se postepeni rast inflacije kako se domaća potražnja bude oporavljala, iako se očekuje da ostane u ciljnom rasponu NBS. Monetarna politika će se i dalje voditi unutar okvira ciljne inflacije, podržana fleksibilnim kursom.

Glavni rizici po osnovni scenarij proističu iz mogućeg fiskalnog popuštanja i povećanja vanjskog disbalansa. Tekući MMF-ov program ističe 2108.g. i srednjoročni fiskalni okvir još uvijek nije jasan. Nedavno povećanje, plata, značajne subvencije za SOE i odgađanje reforme sistema plata u javnom sektoru uzrokuju značajan pritisak na fiskalnu održivost, a kratkoročne potrebe za vanjskim financiranjem će povećati vanjski dug.

Nakon razočaravajućeg rasta ove godine, očekuje se da se ekonomija Srbije oporavi u srednjoročnom periodu. Na osnovu najavljenog povećanja plata u javnom sektoru i očekivanog generalnog povećanja zaposlenosti, potrošnja će vjerovatno rasti brže nego što se ranije projiciralo, ali nije jasno koliko toga će se preliti na uvoz. Javne investicije bi se u 2018. trebale povećati uz bolje izvršenje projekata.

Projekcije srednjoročnog rasta su u kritičnoj zavisnosti od toka strukturalnih reformi. Srbija treba posvetiti pažnju svojim velikim i neodrživim preduzećima u državnom vlasništvu (SOE). Pored, komunalnih preduzeća vlada ima udjela u preko 600 kompanija, nekima od kojih je potrebna ogromna financijska podrška (oko 1 procenat BDP-a svake godine). Završetak tranzicije ovog segmenta s planske na tržišnu ekonomiju bi smanjio fiskalni pritisak, smanjio apsorpciju javnih sredstava i povećao konkurenciju. Obzirom na potencijalni fiskalni uticaj i sektorski specifičnu opravdanost za vladino vlasništvo, pažnja bi se prioritetno trebala posvetiti nekolicini velikih hemijskih SOE. Ubrzanje restrukturiranja državnih komunalnih preduzeća, od kojih je većina u energetskom sektoru, ne samo da će državi donijeti značajne financijske uštede, već će i osigurati pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, koja je jedna od ključnih komponenti rasta (kako se pokazalo u 2017.).

U srednjoročnom periodu je moguće postepeno povećanje CAD-a. Iako će se izvoz vjerovatno povećati

56 |

Poljoprivreda usporava ekonomiju …doprinos rastu bruto dodatne vrijednosti u procentnim poenima

-3

4

3

2

1

0

-1

-2

Q1-15

Q3-15

Q1-16

Q-1

52 Q

-15

4 Q-12

6Q3-1

6Q4-1

6Q1-1

7Q

-17

2

J Industry J Services J Agriculture

Izvor: Zavod za statistiku Srbije.

… ali tržište rada se još uvijek popravlja. procenat

0

50

40

30

20

10

2010 2012 20132008 2011 2014H1 H2 H1 H1 H1 H1 H1 H1H2 H2 H2 H2 H2

2015H2 H1 H2

2016H1 H2

2009H1

-17

J Employment rate J Unemployment rate

Izvor: Zavod za statistiku Srbije.

Fiskalni suficit iz prve polovine…procenat godišnjeg BDP-a

-3.0

1.0

0.5

0

-0.5

-1.0

-1.5

-2.0

-2.5

Q1 Q2 Q3 Q4

J 2014 J 2015 J 2016 J 2017

Izvor: Ministarstvo finansija

… je pomogao smanjenju javnog duganeto promjena, milioni €

-1,000

3,000

2,000

1,000

0

2010 2012 20132007 2011 2014 2015Jan-Aug

20172009 20162008

Izvor: Ministarstvo finansija

Inflacija se od aprila usporava …u procentu

0

6

5

4

3

2

1

Jan-14

Jan-15

Jan-16

May-14

May-15

May-16

Sep-14

Sep-15

Sep-16

Jan-17

May-17

Sep-17

▬ CPI total ▬ Target, upper band ▬ Target, lower band

Izvor: Zavod za statistiku Srbije.

…bez obzira na veće zaduživanje domaćinstavamilioni €11,00010,000

9,0008,0007,0006,0005,0004,0003,0002,0001,000

0

Jan-06

Mar-07

May-08

Jul-09

Sep-10

Nov-11

Jan-13

Mar-14

May-15

Jul-16

Sep-17

▬ Private enterprises ▬ Government ▬ Households

▬ SOEs

Izvor: Narodna banka Srbije.

| 57

SRBIJA 2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Rast realnog BDP-a (procenat) 2.6 -1.8 0.8 2.8 2.0 3.0 3.5

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja -0.7 -1.0 0.4 0.6 1.8 2.4 2.6

Investicije -1.9 -0.2 1.3 0.6 0.5 1.1 1.1

Neto izvoz 5.2 -0.6 -0.8 1.5 -0.4 -0.5 -0.2

Izvoz 7.9 2.3 4.5 5.7 4.3 3.6 4.3

Uvoz (-) 2.7 3.0 5.4 4.2 4.6 4.1 4.6

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 7.9 2.1 1.4 1.1 3.1 3.0 3.0

Javni prihodi (procenat BDP-a) 37.9 39.7 40.4 41.7 42.4 41.1 40.9

Javni rashodi (procenat BDP-a) 43.5 46.3 44.0 43.0 42.1 41.3 41.2

Od čega:

Potrošnja na plate (procenat BDP-a) 10.1 9.9 8.8 8.3 8.3 8.3 8.2

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.7 17.8 17.6 16.8 16.2 15.7 15.6

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 2.1 2.5 2.8 3.3 3.1 3.4 3.7

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.6 -6.6 -3.7 -1.3 0.3 -0.2 -0.2

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.2 -3.7 -0.5 1.8 3.2 2.5 2.3

Javni dug (procenat BDP-a) 52.6 64.2 68.8 67.8 62.3 59.8 56.0

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

60.9 71.8 75.9 73.0 67.0 64.0 60.0

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 35.7 41.5 45.2 45.9 40.0 40.0 40.0

Izvoz roba (procenat BDP-a) 30.7 31.9 33.9 37.0 39.3 41.3 43.4

Uvoz roba (procenat BDP-a) 42.8 44.3 45.8 46.0 49.1 50.9 52.9

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 0.9 1.4 2.2 2.6 2.7 3.1 3.5

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -11.2 -10.9 -9.8 -6.4 -7.1 -6.5 -6.1

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.3 5.6 6.2 5.4 5.7 5.7 5.5

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -6.1 -6.0 -4.7 -3.1 -4.6 -4.3 -4.2

Priliv stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 3.8 3.7 5.4 5.4 5.8 5.2 5.0

Vanjski dug (procenat BDP-a) 74.8 77.1 78.3 76.7 74.6 68.9 65.3

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -9.2 -3.8 -1.3 5.0 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

21.4 21.5 21.6 17.0 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.1 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)49.4 47.6 43.2 42.4 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

48.4 51.9 51.6 52.0 n.a. n.a. n.a.

BDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 13,772 13,806 14,112 14,412 15,164 16,063 17,049

Stopa siromaštva po5 US$/dan, PPP (procent stanovništva)

n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a.

Izvori: Organi zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Notes: Indikatori tržišta rada i rasta kredita odražavaju godišnji klizni prosjek od početka godine. Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarno stanje od početka godine.

58 |

Ključni ekonomski indikatori

2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Realni rast BDP-a (procenat)

Albanija 1.0 1.8 2.2 3.4 3.8 3.6 3.5

Bosna i Hercegovina 2.4 1.1 3.0 3.1 3.0 3.2 3.4

Kosovo 3.4 1.2 4.1 3.4 4.4 4.8 4.8

Makedonija, BJR 2.9 3.6 3.8 2.4 1.5 3.2 3.9

Crna Gora 3.5 1.8 3.4 2.9 4.2 2.8 2.5

Srbija 2.6 -1.8 0.8 2.8 2.0 3.0 3.5

WB6 2.5 0.3 2.2 2.9 2.6 3.3 3.6

Inflacija potrošakie cijene (procenat, prosjek perioda)

Albanija 1.9 1.6 1.9 1.3 2.1 2.9 3.0

Bosna i Hercegovina -0.1 -0.9 -1.0 -1.1 1.1 1.1 0.1

Kosovo 1.8 0.4 -0.5 0.3 1.7 1.7 1.7

Makedonija, BJR 2.8 -0.3 -0.3 -0.2 0.9 1.6 2.0

Crna Gora 2.2 -0.7 1.5 -0.2 2.3 3.1 2.1

Srbija 7.9 2.1 1.4 1.1 3.1 3.0 3.0

WB6 0.8 0.2 0.5 0.9 1.8 2.1 2.0

Rashodi (procenat BDP-a)

Albanija 29.2 32.3 31.5 29.4 30.2 30.1 29.6

Bosna i Hercegovina 44.8 45.8 42.6 42.1 44.2 41.3 39.6

Kosovo 28.1 27.0 26.6 27.5 29.0 29.3 29.7

Makedonija, BJR 34.1 33.9 34.4 32.5 33.4 33.1 32.7

Crna Gora 46.9 47.7 48.8 45.6 45.9 44.7 42.3

Srbijaa 43.5 46.3 44.0 43.0 42.1 41.3 41.2

WB6 37.8 38.8 38.0 36.7 37.5 36.6 35.8

Prihodi (procenat BDP-a)

Albanija 24.2 26.3 26.6 27.6 28.2 28.1 28.1

Bosna i Hercegovina 42.7 43.8 43.2 43.1 42.7 41.1 40.5

Kosovo 25.2 24.4 25.4 26.7 27.0 26.8 27.0

Makedonija, BJR 30.1 29.7 31.0 29.9 30.4 30.4 30.4

Crna Gora 42.3 44.6 41.5 42.5 42.0 43.1 42.4

Serbija 37.9 39.7 40.4 41.7 42.4 41.1 40.9

WB6 33.7 34.7 34.7 35.2 35.5 35.1 34.9

| 61

2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Fiskalni balans (procenat BDP-a)

Albanija -5.1 -6.0 -4.9 -1.8 -2.0 -2.0 -1.5

Bosna i Hercegovina -2.1 -2.0 0.7 1.0 -1.5 -0.2 0.9

Kosovo -2.9 -2.6 -1.2 -0.9 -2.0 -2.5 -2.7

Makedonija, BJR -4.0 -4.2 -3.4 -2.6 -3.0 -2.7 -2.2

Crna Gora -4.6 -3.1 -7.3 -3.1 -3.9 -1.6 0.2

Srbija -5.6 -6.6 -3.7 -1.3 0.3 -0.2 -0.2

WB6 -4.0 -4.1 -3.3 -1.4 -2.0 -1.5 -0.9

Javni dug (procenat BDP-a)

Albanija 66.6 67.9 69.0 67.5 65.7 65.5 62.7

Bosna i Hercegovina 34.5 40.4 40.5 38.7 37.4 34.6 30.6

Kosovo 8.9 10.4 12.7 14.3 16.8 19.2 20.6

Makedonija, BJR 34.0 38.1 38.1 39.1 39.7 41.6 42.0

Crna Gora 57.5 59.9 66.2 64.4 68.4 70.0 69.3

Srbija 52.6 64.2 68.8 67.8 62.3 59.8 56.0

WB6 42.4 46.8 49.2 48.6 48.4 48.4 46.9

Javni i javno garantovani dug (procenat BDP-a)

Albanija 70.4 72.0 73.1 72.4 70.9 68.5 65.7

Bosna i Hercegovina 37.7 41.7 41.9 40.4 39.1 36.4 32.4

Kosovo 8.9 10.6 12.9 14.6 17.5 20.0 21.3

Makedonija, BJR 40.3 45.8 46.7 47.8 48.7 51.1 54.7

Crna Gora 66.0 67.1 73.7 71.4 76.1 77.3 76.3

Srbija 60.9 71.8 75.9 73.0 67.0 64.0 60.0

WB6 47.4 51.5 54.0 53.3 53.2 52.9 51.7

Izvoz roba (procenat BDP-a)

Albanija 10.9 9.3 7.5 6.7 6.6 6.5 6.3

Bosna i Hercegovina 24.8 25.1 25.2 25.7 25.6 25.6 25.6

Kosovo 5.5 5.9 5.6 5.1 5.7 6.0 6.4

Makedonija, BJR 29.2 32.5 33.6 35.2 37.7 40.5 42.3

Crna Gora 11.8 10.3 8.9 8.7 8.4 8.4 8.4

Srbija 30.7 31.9 33.9 37.0 39.3 41.3 43.4

WB6 24.0 24.7 25.2 26.7 28.0 29.2 30.3

62 |

2013 2014 2015 2016 2017f 2018f 2019f

Trgovinski bilans (procenat BDP-a)

Albania -18.2 -19.0 -17.4 -16.8 -15.3 -14.2 -12.8

Bosnia and Herzegovina -20.5 -22.7 -18.8 -17.1 -16.8 -16.8 -17.7

Kosovo -27.9 -28.9 -28.5 -28.8 -29.5 -29.1 -27.8

Macedonia, FYR -18.3 -17.3 -16.2 -14.8 -14.2 -13.0 -11.5

Montenegro -20.1 -19.8 -18.5 -22.5 -22.7 -21.9 -20.6

Serbia -11.2 -10.9 -9.8 -6.4 -7.1 -6.5 -6.1

WB6 -16.3 -16.7 -15.1 -13.3 -13.3 -12.7 -12.1

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a)

Albanija -10.9 -12.9 -10.8 -9.6 -8.3 -7.7 -7.7

Bosna i Hercegovina -5.3 -7.4 -5.7 -5.1 -5.3 -5.8 -6.7

Kosovo -3.4 -7.0 -8.6 -9.2 -9.7 -10.0 -9.8

Makedonija, BJR -1.6 -0.6 -1.9 -2.7 -3.1 -2.9 -2.9

Crna Gora -14.5 -15.2 -13.2 -18.1 -18.6 -18.0 -17.0

Srbija -6.1 -6.0 -4.7 -3.1 -4.6 -4.3 -4.2

WB6 -6.3 -7.0 -6.1 -5.5 -6.1 -5.9 -6.0

Vanjski dug (procenat BDP-a)

Albanija 64.4 72.4 74.7 74.7 77.9 79.8 80.8

Bosna i Hercegovina 73.8 76.9 76.6 76.2 74.3 72.1 70.0

Kosovo 30.4 31.4 33.3 33.6 34.9 35.9 35.9

Makedonija, BJR 64.0 70.3 69.9 74.1 76.3 77.5 77.1

Crna Gora 155.9 163.4 161.9 160.9 163.4 166.7 166.3

Srbija 74.8 77.1 78.3 76.7 74.6 68.9 65.3

WB6 77.2 81.9 82.4 82.7 83.6 83.5 82.6

Stopa nezaposlenosti (prosjek perioda, procenat)

Albanija 17.1 18.0 17.3 15.2 14.0 n.a. n.a.

Bosna i Hercegovina 27.5 27.5 27.7 25.4 20.5 n.a. n.a.

Kosovo 30.0 35.3 32.9 27.5 n.a. n.a. n.a.

Makedonija, BJR 29.0 28.0 26.1 23.7 22.0 20.4 19.4

Crna Gora 19.5 18.0 17.6 17.7 17.0 16.6 16.1

Srbija 22.1 19.2 17.7 15.3 13.5 13.0 12.5

WB6 24.2 24.3 23.2 20.8 n.a. n.a. n.a.

Izvor: Izračuni i projekcije Svjetske banke koristeći podatke nacionalnih agencija zemalja i World Economic Outlook (2017)

| 63

JobCreation Picks up

Izvještaj možete pronaći:www.worldbank.org/eca/wbrer