Identitet umjetničkog djela

Iris vidmar

Identitet umjetničkog djela

• 1. identitet i ontologija• Što je umjetničko djelo?• Kako i kada ono nastaje?• Koji su uvjeti njegova postojanja?• Kako individuiramo jedno djelo u odnosu na

neko drugo?

Identitet umjetničkog djela

• 2. identitet i estetska dimenzija• Postoje li svojstva (estetska) koja djelu nužno

pripadaju? (problem estetskog esencijalizma)• Postoje li svojstva koja publika mora

prepoznati/zahvatiti/vrednovati da bi imala uvid u specifično djelo?

Obzirom na raznolikosti umjetničkih vrsta, javljaju se različite dileme:

• Mentalni vs. fizički predmeti• ‘jednokratna’ vs. opetovana djela• Temporalna vs. atemporalna• Za izvođenje (dramska umjetnost, klasična

glazba)• Uz participaciju publike

Identitet i materijalni predmet

Glazbena djela (pr. piano sonate)

Glazbena djela

Glenn Gould

Maria Grinberg

A.Schnabel

Susjed Marko

Kazališne izvedbe

• Alas, poor Yorick! I knew him, Horatio; a fellow of infinite jest, of most excellent fancy; he hath borne me on his back a thousand times; and now, how abhorred in my imagination it is! My gorge rims at it. Here hung those lips that I have kissed I know not how oft. Where be your gibes now? Your gambols? Your songs? Your flashes of merriment, that were wont to set the table on a roar? (Hamlet, V.i)

Fizički predmeti ili apstraktni entiteti?

• 1. prostorno-vremensko fizički predmeti (skulpture, slike)

• 2. apstraktni predmeti (glazba, književnost, performing arts, višestruko realizirane)

Jesu li umj. predmeti fizički predmeti?

• Barem za neka djela čini se da jesu (slike, skulpture, zgrade)

• Njihov je identitet određen ‘izgledom’ kojeg im je umjetnik dao odnosno proizlazi iz načina na koji manipulira materijalom od kojeg je djelo nastalo

• Proces stvaranja završetak rada umjetnika početak postojanja djela

Umjetničko djelo i materijalni predmet

• Koja je veza između materijala od kojega je umjetničko djelo napravljeno i samog predmeta?

• Može li se umjetničko djelo izjednačiti s materijalom od kojeg je napravljeno?

• Medij: materijal iz kojeg je nešto napravljeno, fizički (platno, papir, boja) ili apstraktni (niz riječi, niz tonova)

• Pitanje medija kao određivalačkog svojstva identiteta: nešto što je u jezičnom mediju jest književno djelo (danas odbacujemo)

Umjetničko djelo i materijalni predmet

• Umjetnik manipulira materijalnim predmetom imajući u vidu određenu koncepciju toga što bi i kakvo djelo trebalo biti

• Mogućnost nejasne vizije ili odustajanje od originalne vizije

• ‘završetak djela’ (prema institucionalnim teorijama): prestanak manipuliranja na materijalu/mediju + odluka o tome da je stvoreno djelo umjetničko

Umjetničko djelo

Predmet Materijal

Drveno postolje, pamučne plahte

• “Posljednja i vrhunska muka od svih u tom užasnom mjestu je vječnost pakla. Vječnost! Koji li je ljudski um može razumjeti? I upamtite, to je vječnost muke!”

• (Joyce,Portret)

Kako smo od predmeta došli do djela?

• Svojstva bronce: • Žućkasta, glatka, hladna• Četvrtast oblik

• Svojstva skulpture:• Žućkasta, glatka, hladna,

ljudski oblik određene veličine i svojstava (golo tijelo)

•

Ključna (negativna) teza:

• A work is not identical to its constituting object, having fundamentally different properties and identity and survival conditions

• Pr. skulptura: da li uništenje skulpture dovodi do nestajanja djela? NE!

Formulacije negativne teze:

• Roman Ingarden: “po svojoj strukturi i po svojim svojstvima, umjetničko djelo uvijek nadilazi svoj materijalni supstrat, ‘stvarni predmet’ koji ga ontološki podupire “

• Umjetničko djelo postaje potpuno tek kada je konkretizirano, na način da publika prepoznaje potencijal onoga što je u djelu: sudjeluju i stvaraoc i publika

Formulacije negativne teze:

• R.G.Collingwood: ono što je zaista umjetničko djelo nije ‘gotov predmet’ nego vizija koju autor/umjetnik ima u glavi, njegovo imaginativno iskustvo

• Sartre: djelo nije materijalni predmet nego ono što publika s njime napravi, način na koji reagira na njega

Mentalizam/idealizam

• Ove tri formulacije negativne teze vode u mentalizam: umjetnička djela postoje kao mentalna stanja

• (i) umjetnika (Collingwood) (9 verzija Idiota)• (ii) publike (Sartre) (različite, kontradiktorne

interpretacije)• Umjetnika i publike (Ingarden)

(osnovni) problemi s mentalizmom:

• Može li umjetnik zaista imati u glavi kompletno djelo?

• Kako publika ima uvid u glavu umjetnika (čak i posredstvom umjetničkog djela?)

• Kako različiti ljudi u publici mogu vidjeti isto djelo (ispada da ima toliko Ilijada koliko ima čitatelja)

• Identitet ne može biti na taj način kontingentan

Platonizam kao ontološko određenje

• Osnovna ideja: djela su svojevrsni apstraktni entiteti koji nemaju prostorno-vremensko postojanje (Peter Kivy, Julian Dodd, Richard Gaskell)

• Platonizam u glazbi: Peter Kivy • Djela imaju vječno postojanje, ne postoje niti

u vremenu niti u prostoru

Platonizam: motivacija za teoriju

• Kako objasniti višestruke izvedbe istog djela?

Platonizam u književnosti: motivacija za teoriju

• Kako točno postoji Ana Karenjina? • Kao primjerak kojeg je sam Tolstoj napisao? • Kao skup svih primjeraka Ane Karenjine?• Kao ono što je Tolstoj imao u glavi dok je pisao

AK?• Kao ono što čitatelji imaju u glavi dok čitaju? • Kao točno određeni jezični zapis?

• Richard Gaskin: postoji nebrojeno mnogo tekstova, od kojih su samo neki realizirani i ti koji jesu realizirani postoje i kao djela

• Lamarque, Davies, Swirski: važnost autora kao onoga koji je stvorio djelo i publike koja djelo održava u postojanju

Kritika platonizma:

• 1. paradoks stvaralaštva: • Umjetnička djela su stvorena djela• Apstraktni predmeti nisu stvorena djela• Umjetnička djela koja su apstraktni predmeti

nisu stvorena djela

• Dakle, što je radio Beethoven?!? I zašto ga smatramo genijem?

Kritika platonizma

• 2. kontraintuitivna posljedica: postoji (negdje oko nas, u platonovskoj sferi) nebrojeno puno umjetničkih djela, neovisno o ljudskim radnjama

• 3. problem kauzalnog djelovanja entiteta iz platonovske sfere: odakle nam uvid u umjetnička djela i kako je moguće da možemo o njima govoriti

Dakle:

• Odbacili smo platonizam • Odbacili smo stav prema kojem se umjetnički

predmeti mogu izjednačiti s materijalnim predmetom (abstraktnim nizom tonova/riječi) od kojih su sačinjeni

• Što su onda umjetnički predmeti? Koji su uvjeti njihova postojanja/nestajanja?

• KONTEKSTUALISITČKA ODREĐENJA

Pozitivna teza:

• Dakle (unatoč mentalizmu), djelo nije naprosto promjena stanja na postojećem materijalu, nego je:

• Kulturološki utemeljen entitet• Rezultat ljudskog djelovanja i namjere• Nastaju kada je rad na njima dovršen• Rad je dovršen obzirom na umjetnikovu

koncepciju toga kako će gotov rad izgledati

Pozitivna teza:

• Rad uključuje manipulaciju medijem • Završena djela sadrže intencionalna svojstva

estetske, umjetničke ili reprezentacijske vrste• Imanje i prepoznavanje tih svojstava moguće

je samo obzirom na prikladnu kulturološku pozadinu

• Umjetnička djela su realni entiteti, stvarno postoje, javna su i dostupna osjetilima

Pozitivna teza:

• Umjetnička djela sadrže svoja svojstva, neka esencijalno (Kralj Lear kao tragedija) a neka ne (‘filozofski aspekti’ Kralja Leara)

• Umjetnička djela nisu vječni predmeti, njihovo postojanje ovisi o skupu konvencija, stavova, očekivanja

• Umjetnička djela nužno su povezana sa vrijednosnim sudovima (pr. priznavanje umjetničke kategorije)

Glazba, književnost: Type – token

Gavran

Jednom jedne strašne noći ja

zamišljah u samoći

Jednom jedne

strašne noći ja zamišljah

u samoći

Once upon a midnight

dreary , while I

pondered weak and

dreary

• Jedan od ključnih problema za ontološko određenje umjetnosti jest kako objasniti vezu između djela i njegovih instancijacija

• (i) uvid u djelo imamo samo preko instancijacija (pojedinačnih izvedbi)

• (ii)djelo postoji (?) čak i ako nema pojedinačnih izvedbi

• (iii) pojedinačne se izvedbe (znatno) razlikuju

Stvaranje i identitet umjetničkih djela

• Identitet umjetničkog djela ovisi o intencionalnom kreativnom činu autora i kontekstu stvaranja (uvjetuje umjetničku koncepciju djela i ono što umjetnik ima na raspolaganju kada stvara tu koncepciju)

• Neka od esencijalnih svojstava djela uvjetovana su i omogućena kontekstom stvaranja (pr. ‘postojeći instrumenti’ dostupni u vrijeme kompoziranja)

Stvaranje i identitet umjetničkih djela

• Uvjeti stvaranja• Uronjenost u intencionalne

ljudske radnje koje su socijalno prepoznate

• Uronjenost u kontekst praksi, konvencija, očekivanja i interakcija : informirani sudionici koji znaju kako reagirati na umjetnička djela

• Uvjeti recepcije: što je potrebno da djelo (nasuprot predmetu) nastavi postojati?

• Kompetentna publika (pr. danas nema publike koja zna prikladno percipirati crteže iz Altamire, stoga iako linije i boje na stijeni postoje, djela su ‘izgubljena’)

Uvjeti postojanja umjetničkih djela

• “ The continued existence of any work depends on the continued possibility of the work’s being responded to in appropriate ways. A work is sustained in existence partly in virtue of the attitudes, beliefs, and desires of those who recognize its role as a work and as the work it is”

Identitet pojedinačnih (individualnih) djela

Što određeno djelo čini baš tim djelom koje ono jest?

Analogija: ontološko određenje čovjeka vs. uvjeti individuiranja za Marka Markovića

Koja svojstva mora određeno djelo imati da bi i dalje bilo to isto djelo?

O kojim sve svojstvima govorimo:

• Reprezentacijska (slika pokazuje/prikazuje Isusovo krštenje, pjesma prikazuje tugu zbog smrti)

• Ekspresivna (slika je potresna, slika ostavlja ‘duboki dojam’, pjesma je tužna, roman je veseo)

• Relacijska: (sliku je naslikao Carravagio, ona u publici izaziva zauzimanje estetskog stava)

• Evaluacijska: (slika je remek-djelo!)

Identitet pojedinačnih djela

• Koja su svojstva određenog djela takva da mu esencijalno pripadaju?

• Pr. Ana Karenjina • Rep. svojstva: realistički vjerna slika ruskog društva s temom bračne

nevjere, roman ideja o smislu života, pitanjima grijeha i kazne• Ekspresivna svojstva: rezignacija zbog nevjere, tuga zbog A. smrti,

uzbuđenost zbog strastvene afere, gnušanje prema liku Karenjina… • Relacijska: Tolstoj; publika koja prepoznaje djelo kao umjetničko djelo • Evaluacijska : roman koji je po snazi epskog zamaha ostao do danas

nenadmašan u ruskoj književnosti

By Tolstoj

3 bračna para, 3 različite priče o braku, ljubavi,

praštanju, prihvaćanju

Vrhunac ruskog realizma

Tragičan kraj (za Anu)

1200 stranica, s crvenim koricama

Identitet određenog djela

• “if the presence or absence of a feature f in a work w makes no difference to the quality of the experience of w (in a suitably informed perceiver) than f cannot be essential to w”

• No ostaje pitanje, što jest esencijalno i o čemu to ovisi?

• Pr. alternativni kraj djela, promjena instrumenta na kojem se djelo izvodi, promjene socijalnih okolnosti, djela koja nisu ‘in situ’

Identitet određenog djela

• Zbog čega je ovo uopće problem?• Realistička koncepcija djela: ne nudimo samo

opis djela nego želimo specificirati kakvo je to djelo i što je to što ga čini baš tim djelom

• Ako estetska svojstva označavaju svojstva djela, tada ona moraju označavati svojstva koja su zaista prisutna u djelu (a ne svojstva koja mi namećemo djelu)

Estetski esencijalizam

• Teza EE: Neka umjetnička djela nužno sadržavaju neka estetska svojstva

• Iz ovoga slijedi i da su neki estetski opisi djela (nužno) istiniti (ukoliko djelu pripisuju određeno svojstvo) odnosno neistiniti ili pogrešni (ukoliko ne pripisuju određeno svojstvo)

Varijante estetskog esencijalizma

• Klasni esencijalizam (esencijalizam skupine): postoji barem jedno svojstvo koje sva umjetnička djela nužno imaju: na temelju tog svojstva djelo pripada skupini umjetničkih predmeta

• Djelo x ima svojstvo S• Djelo y ima svojstvo S• Djelo z ima svojstvo S• … sve što ima svojstvo S može biti dio skupine umjetničkih

djela

Najjače varijante:

• Sva umjetnička djela su takva da nužno imaju barem jedno estetsko svojstvo

• Sva su umjetnička djela takva da barem neka estetska svojstva posjeduju nužno

• Problem za ovo određenje: konceptualna umjetnost, ready-made, perceptivno nerazlučivi predmeti (Fontana)

Varijante teza EE

• Individualni esencijalizam (esencijalizam pojedinačnih djela): individualna djela posjeduju neka estetska svojstva esencijalno (djelo x ima svojstvo s1, djelo y ima svojstvo s2, djelo z ima svojstvo s3)

Teze individualnog esencijalizma:

• Umjerena: (T) Neka umjetnička djela posjeduju neka estetska svojstva esencijalno

• Radikalna: (T*) Sva umjetnička djela koja posjeduju estetska svojstva barem neka od njih posjeduju esencijalno

Individualni esencijalizam:

• Tvrdnje o djelima (posljednja scena Kralja Learea je

tragična) nisu samo stvar subjektivnog suda i davanje mišljenja, nego izražavaju nešto što je istinito o djelu: svojstva koja se djelu pripisuju realno postoje

Protiv estetskog esencijalizma:

• tvrdnje o djelima i njihovim estetskim svojstvima su ovisne o tome kako gledatelji (savršeni/ dovoljno prikladno pozicionirani) reagiraju na djelo a ne o tome koja svojstva zaista postoje u djelu

• Anti-realizam (Roger Scruton): estetski sudovi nemaju istinosne uvjete, opravdavaju se iskustvom a ne vjerovanjem

Individualni esencijalizam:

• Povlači nužnost i normativnost u raspravi o identitetu djela: estetski sudovi o određenom djelu moraju ukazati na prisutnost esencijalnog svojstva u smislu da oni nisu potpuni ukoliko ne sadrže to svojstvo (Kralj Lear jest tragedija! (uza sve ostalo što jest – analiza determinizma, slobode volje, dužnosti roditelja prema djeci i obratno …)

Individualni esencijalizam:

• Normativnost se može odnositi i na reakcije/odgovore od strane publike: ako je esencijalno svojstvo djela da je ono veselo, onda publika to mora prepoznati

Individualni esencijalizam

• Dakle, koja svojstva djela su takva da ih djelo nužno posjeduje (da ona esencijalno sačinjavaju njegov identitet?)

• Pr: u nekim slučajevima sami umjetnici propisuju esencijalna svojstva (allegro – veselo, razigrano; appassionato – strastveno)

• Ali: i takva su uputstva podložna interpretaciji (varijante izvođenja Beethovena)

Estetska svojstva i estetski esencijalizam?

• Početna dilema: jesu li neka (estetska) svojstva djela esencijalno pripadna djelu, na način da definiraju sam njegov identitet?

Problemi za individualni esencijalizam:

• 1. alternativni svjetovi u kojima svojstva nisu prepoznata kao estetski relevantna (radikalno drugačiji odgovori publike)

• 2. slučajevi (nerazrješivog) neslaganja u kritičkoj prosudbi djela (pr. The sun also rises)

• 3. evaluativna priroda estetskih karakterizacija: (izvrsnost) mogu li evaluativna svojstva biti esencijalna (Gavran je remek-djelo!)?

Problemi za individualni esencijalizam: poseban problem su relacijska svojstva

• Estetska svojstva mogu se analizirati u relacijskim terminima utoliko što su utemeljena u odnosu između ne-estetskih, perceptivnih svojstava djela i odgovora publike

• Obzirom na ovako definirana estetska svojstva, problematično je braniti individualni esencijalizam: svojstvo ne može biti esencijalno pripadno djelu ako ovisi o odgovorima publike

Rješenje za realizam:

• Vidjeti određeni (materijalni) predmet kao umjetničko djelo moguće je samo pod pretpostavkom prikladnog odgovora od strane publike: djelo mora biti prepoznato kao umjetničko djelo (što, poput estetskih svojstava djela, nije dostupno samo kroz percepciju): dakle, neka relacijska svojstva jesu ujedno i esencijalistička

Raznolikost odgovora od strane publike: kako odgovoriti?

• nužne su istine (kao i kontingentne) podložne neslaganju: činjenica da publika različito reagira na isto djelo ne znači da estetski esencijalizam moramo odbaciti

• Publika koja ne prepoznaje tragičnost Leara naprosto nije dovoljno obrazovana ili ima drugačiji mentalni sklop on nas

• U takvom svijetu, Kralj Lear naprosto nije (tragično) umjetničko djelo

Implikacije estetskog esencijalizma

• Uvid u ontologiju kulture i kulturoloških predmeta (nasuprot prirodnim predmetima)

• U domeni izvedbene umjetnosti: dobra i ispravna izvedba mora instancirati esencijalna estetska svojstva

• U domeni restauracije umjetničkih predmeta • U domeni vrednovanja

Izvori

• P. Lamarque, Work and Object, 2010,OUP • D. Davies, Philosophy of the Performing Arts,

2011, Willey-Blackwell, • J. Hamilton, various articles on theater and

performance• A. Thomasson, Fiction and Metaphysics