ZNANSTVENA, ZNANSTVENO STRUNA I

STRUNA DJELA

ZNANSTVENA DJELA Znanstvena, znanstvenostruna i struna djela i radovi

nisu otro razgraniena iako razlike svakako postoje.

Znanstvenim djelom smatramo djelo nastalo kao rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a koje otkriva dotad nepoznate injenice i odnose i objanjava zakonitosti meu pojavama (Borojevi).

Znanstveni rad je djelo koje je usmjereno na ispitivanja veza i odnosa meu predmetima i pojavama u objektivoj stvarnosti, a utvruje pravilnosti i zakonitosti u prirodi i drutvu, i primjenjuje znanstvene metode u istraivanju i otkriva dotad nepoznate injenice i teorije i pridonosi poveanju znanstvenih spoznaja (uvela).

ZNANSTVENA DJELA Stvaralaka aktivnost iji je rezultat znanstveno djelo

mora se temeljiti na znanstvenom istraivanju, a to praktino znai na rezultatima fundamentalnih i primijenjenih istraivanja te drugih primjerenih znanstvenih metoda.

Svako znanstveno djelo mora pridonositi ukupnom znanju, to znai da mora biti originalno. Originalno podrazumijeva novo, do tada univerzalno nepoznato znanje.

Primarno znanstveno djelo mora biti prvi prikaz rezultata istraivanja to sadri dostatne obavijesti da bi drugi znanstvenici mogli: procijeniti rezultate, ponoviti eksperimente i procijeniti logiku miljenja.

ZNANSTVENA DJELAU znanstvena djela mogu se ubrojiti i: monografije, doktorska disertacija, magistarski znanstveni rad, znanstveni lanci, znanstvene studije i patenti.

Monografija je znanstvena rasprava, umjerena nekom uem podruju, predmetu, problemu neke znanosti, ili biografiji neke osobe.

Monografija je znanstveno ili popularno znanstveno djelo koje integralno analizira svoj predmet.

U prolosti je monografija bila dominantna vrsta znanstvenog djela, nakon toga dominantna je bila znanstvena rasprava, a danas su najzastupljeniji zbornici radova.

ZNANSTVENA DJELA

Doktorska disertacija je izvorno, originalno znanstveno djelo, koje samostalno izrauje doktorand i koje je po primijenjenoj metodologiji i po doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje doktorandove sposobnosti da bude samostalni istraiva u znanstvenom podruju i polju za koje se podjeljuje doktorat znanosti. Disertacijom bi trebalo otkriti nove znanstvene injenice, pojave ili zakonitosti.

Diplomski (magistarski) znanstveni rad je originalno znanstveno djelo koje diplomand samostalno izrauje, uz nadzor mentora i koje je po metodologiji obrade i doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje diplomandove sposobnosti da aktivno sudjeluje u znanstvenoistraivakom radu u znanstvenom podruju i znanstvenom polju za koje se dodjeljuje magisterij znanosti.

ZNANSTVENA DJELAZnanstveni lanak U analizi znaajki znanstvenog lanka potrebno je odrediti temeljna obiljeja znanstvenog lanka i kategorizaciju znanstvenih lanaka.

Znanstveni lanak je opis originalnih rezultata istraivanja koji mora biti napisan, objavljen i dostupan znanstvenoj javnosti.

To znai da je znanstveni lanak prvo objavljivanje originalnih rezultata znanstvenih istraivanja (opaanja) u publikaciji koja je lako dostupna meunarodnoj znanstvenoj javnosti, a napisan je tako da se istraivanja mogu ponoviti i zakljuci provjeriti.

Znanstveni lanci mogu se sistematizirati u etiri kategorije: izvorni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak i izlaganje sa znanstvenih skupova.

ZNANSTVENA DJELA

Izvorni znanstveni lanak je originalno znanstveno djelo u kojemu su izneseni novi rezultati fundamentalnih ili primijenjenih istraivanja. U ovu kategoriju djela spadaju nove, jo nepoznate znanstvene injenice i spoznaje koje predstavljaju doprinos znanosti.

Pismo uredniku (Brevia) je znanstveno priopenje koje u novije vrijeme ima sve vei znaaj te ga neki asopisi izjednauju i s izvornim znanstvenim radom. To je vrlo saeti prikaz rezultata znanstvenog istraivanja. Po obliku nalikuje proirenom saetku izvornog znanstvenog rada ogranienog obino na 500 rijei (primjerice veina priloga prestinog znanstvenog asopisa Natureima karakter pisama uredniku).

Za oekivati je da e u budunosti ogranienja duljine znanstvenih priopenja sve vie voditi primjeni pisma uredniku kao prevladavajue forme pripenja u znanosti.

ZNANSTVENA DJELA

Prethodno priopenje ili znanstvena biljeka je takoer znanstveno djelo koje sadri znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenih istraivanja iji karakter zahtijeva objavljivanje. Ovaj znanstveni lanak obvezno sadri jednu ili vie znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguile itatelju provjeru iznesenih znanstvenih spoznaja, rezultata istraivanja i znanstvenih informacija na nain kako je to opisano za izvorni znanstveni lanak.

Pregledni lanak sadri cjelovit prikaz o problemu istraivanja o kojemu je ve objavljena znanstvena informacija, rezultat znanstvenog istraivanja, odnosno znanstvenih spoznaja, samo su u njemu one na nov nain prikupljene, analizirane, sintetizirane i na znanstveni nain prezentirane. Taj se lanak od izvornog znanstvenog lanka razlikuje po tome to ne mora sadravati originalne (nove) rezultate istraivanja. Autor preglednog lanka duan je navesti sve bibliografske jedinice koje je koristio u obradi odreene teme.

ZNANSTVENA DJELAIzlaganje sa znanstvenih skupova (konferencijsko priopenje) je posebna vrsta znanstvenog lanka. Za konferencijska priopenja vrijedi klasifikacija kao i znanstvene lanke ukoliko su bili recenzirani od najmanje dva znanstvenika recenzenta, ili su bili evaluirani diskusijom sudionika samog znanstvenog skupa. Klasifikacija konferencijskih priopenja tada se temelji na objavljenom zborniku diskusija. Po tome konferencijsko priopenje moe biti izvorni znanstveni rad, prethodno priopenje ili pregledni rad.

Znanstvenim lancima treba smatrati i znanstvena predavanja za koja organizator znanstvenog skupa odredi prigodnu aktualnu temupredavanja i odabere afirmiranoga predavaa.

Znanstvena studija ili znanstveni projekt najee je znanstveno djelo istraivakog tima za koje naruitelj povjerava izradu specijali-ziranim znanstvenoistraivakim organizacijama (znanstvenim institutima ili znanstvenim zavodima) ili visokim uilitima.

ZNANSTVENO - STRUNA DJELA

Znanstvenostruna djela su: udbenici, enciklopedije, leksikoni, praktikumi, rjenici, zbornici radova, bibliografije, prirunici, ljetopisi, asopisi, pa ak i knjievna djela.

Udbenik moe biti: tiskana knjiga, skripta, hrestomatija, autorizirana predavanja, zbirka zadataka, prirunik i radna biljenica. Za svaki se udbenik, u pravilu, pribavljaju tri recenzije (eksperti za odreeno znanstveno podruje, odnosno znanstveno polje). Na visokim uilitima uvrijeilo se pravilo da se trae najmanje dvije recenzije znanstvenika, sveuilinih profesora iz odreenog znanstvenog polja ili znanstvene grane za koju se izdaje udbenik. Osnovno obiljeje udbenika je da je on izvor znanja u kojemu je znanstveno na dostupan nain izloena nastavna graa prema nastavnom programu odreenoga predmeta. U udbeniku treba iznijeti openito prihvaene koncepcije, spoznaje, stavove, ali isto tako treba davati i hipoteze, odnosno ostavljati otvorena sporna pitanja za diskusiju.

ZNANSTVENO - STRUNA DJELA Enciklopedija abecednim redom saeto i sustavno

izlae kratak pregled svih podruja znanja i aktivnosti s pomou kratkih natuknica (opa enciklopedija), ili znanja nekog posebnoga podruja (specijalna enciklopedija).

Leksikon je posebna vrsta rjenika koji sadri skup pojmova, naziva, rijei i predmeta, pojava i injenica koje su navedene abecednim redom. Mogu biti opi i posebni.

Praktikum je djelo, posebna vrsta udbenika ili prirunika. U praktikumu se iznose pojedine metode, instrumentariji i tehnike s procedurama. Praktikumi su, sutinski instruktivni prirunici

ZNANSTVENO - STRUNA DJELA

Rjenik omoguuje provjeru znaenja nekog izraza, pravilno pisanje rijei, njezin pravilan izgovor. Rjenici su korisno pomagalo za postavljanje jasnih definicija i odreivanje preciznoga znaenja termina.

Zbornik radova je knjiga u kojoj je objavljeno vie radova raznih autora. Zbornik radova je publikacija koja sadri vie sadrajno samostalnih priloga raznih autora koji su najee napisani samo za tu publikaciju i koji su povezani u jednu ediciju pod jedinstvenim naslovom.

ZNANSTVENO - STRUNA DJELABibliografija je znanstveno-struna djelatnost, koja sabire, evaluira, odabire, sadrajno analizira i opisuje tiskane ili na drugi nain umnoene, javnosti namijenjene tekstove bibliografske jedinice.

Prema sadraju i vrstama indeksirane grae, mogu biti: ope bibliografije, a obuhvaaju popise grae bez obzira na njezine sadraje i vrstu, posebne bibliografije koje obuhvaaju samo publikacije posebnoga podruja, teme ili odreene discipline.

Prema namjeni bibliografije mogu biti: popisne bibliografije, u kojima se biljee najiscrpniji materijali s raznih podruja znanja ili posebnoga karaktera, znanstvene bibliografije, sadre podatke o publikacijama koje se odnose na istraivake probleme predmeta istraivanja ili teme koje istrauju

Prema vremenu objavljivanja bibliografije se dijele na: tekue bibliografije, popisuju materijale onako kako su nastali, retrospektivne bibliografije.

Prema metodi sreivanja bibliografije, mogu biti: sustavne, predmetne i autorske.

ZNANSTVENO - STRUNA DJELA

Prirunici su djela koja pruaju znanstvene i druge informacije o odreenom znanstvenom podruju.

Ljetopisi (godinjaci) su posebna skupina prirunika koji se, u pravilu, izdaju svake godine.

ASOPISIZnanstveni asopisi su periodine informacija koje se redovito objavljujuu identinom obliku.

U asopisima se objavljuju znanstveni i struni lanci razliitog sadraja.

Sadre aktualne tekue informacije o najnovijim dostignuima s podruja znanosti, tehnike, tehnologije.

Objavljuju se u numeriranim svescima. Broj godina koliko se asopis objavljuje zove se "volumen" ili godite.

ASOPISIDva su posebno vana asopisa s indeksima:

1. Science Citation lndex (SCI), indeksira lanke objavljene u asopisima prije svega prirodnih i tehnikih znanosti i

2. Current Contents (CC) indeksira sadraje brojnih asopisa, sadri jednostavan indeks svih rijei u naslovima spomenutih lanaka, izdavaje Institut for Scientific Information (ISI), sadri i adrese svih autora

STRUNA DJELAStruno djelo ne sadri nove, originalne znanstvene spoznaje, znanstvene rezultate, teorije ve se u njemu obrauje ve poznato i opisano.

Izrada strunog djela ima za temeljnu zadau prikupljanje, interpretiranje ve poznatih znanstvenih spoznaja, injenica, informacija, odnosa i teorija i ostvarenje rezultata koji se mogu iskoristiti.

Struna djela moemo klasificirati na: struni lanak, struni prikaz, elaborat, ekspertizu, struni izvjetaj, miljenje, recenziju, vodie, referentne publikacije i ostala struna djela.

STRUNA DJELAStruni lanak je struno djelo u kojemu se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se, u pravilu, dolo razvojnim istraivanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima.

Prikaz donosi stajalite ili shvaanje o nekoj stvari ili pojavi. Prikaz predouje struno i kritiko predstavljanje odreenog djela znanstvenoj i strunoj javnosti i to najee u odgovarajuim asopisima. Prikaz odreenog djela obino sadri: motiv za pisanje, sintetiki prikaz djela i kritiku ocjenu djela.

Elaborat je kratko struno djelo, gotovo standardnog oblika i strukture koje se izrauje primjenom prihvaene tehnologije. U njemu se temeljito izlae i obrauje neko pitanje ili predmet.

STRUNA DJELAEkspertiza je struno djelo u kojemu priznati ovlateni eksperti, sudski vjetaci ili tim eksperata iznose struno miljenje o nekom predmetu ili o rjeavanju odreenoga praktinog problema.

Sudovi, primjerice, vrlo esto trae struno miljenje (ekspertizu).

Struni izvjetaj je skup obraenih injenica i miljenja o predmetu izvjetaja.

STRUNA DJELARecenzija je posebna vrsta strunog djela kojom recenzent treba prosuditi, ocijeniti i vrednovati rezultate tueg djela: udbenika, prirunika, praktikuma, studije, lanka, knjievnog ili drugog pisanog djela.

Osnovna je svrha i ciljevi izrade recenzije u tome da se kritiki, objektivno i znanstveno prosudi, vrednuje i ocijeni tue djelo, te da se na temelju tih elemenata meritorno utvrdi zasluuje li rukopis po svojoj znanstve-noj, strunoj, knjievnoj, umjetnikoj, metodiko-didaktikoj, odgojno-obrazovnoj i ideolokoj vrijednosti tiskanje ili ne. Iz toga proizlazi izuzetno velika znanstvenostruna, moralna i drutvena odgovornost recenzenta.

Recenziranje rukopisa nekog djela treba: iskljuiti mogunost objavljivanja nekvalitetnih djela, poboljati kvalitetu ve napisanih rukopisa, primjereno rasporediti grau u tekstu, utvrditi znanstvenost i strunost, aktualnost, inventivnost, primje-njivost djela. Recenzija treba imati tri bitna elementa: opi dio recenzije, posebni dio recezije i zakljuak i prijedlog.

STRUNA DJELAVodii su u pravilu struna djela, primjereno opremljena koji sadre brojne informacije o privrednim i drugim organizacijama, institucijama, ustanovama, ili sveuilitima, visokim uilitima, koledima, istaknutim i uglednim ljudima.

Referentne publikacije su struna djela koja se objavljuju redovito i/ili povremeno, a sadre podatke, informacije, definicije, imena i adrese osoba i institucija.

Standardi. Prema definiciji Savjeta Meunarodne organizacije za standardizaciju - ISO (International Standardization Organization), standardi-zacija je djelatnost koja se bavi unifikacijom, tipizacijom i ujednaavanjem. Standard je rezultat standardizacije u odreenom podruju, a mora biti odobren od priznate i ovlatene organizacije. Standardi su tehniki dokumenti koji specificiraju vrste, tipove i stupanj proizvoda, kvalitetu, metode testiranja, pakiranja, transportiranja i sl., definiraju mjere, termine, simbole i druge vrijednosti.

STRUNA DJELAAnotacija sadri obavijest o sadraju primarnih dokume-nata (knjiga, asopisa, izvjetaja i drugih), saima spoznaje i sudove o nekom djelu pa se stoga moe rei da je anotacija saeti, sintetiki prikaz relevantnih karakteristika odreenog djela.

Prema namjeni mogu biti deskriptivne (sadre opis injenica, sadraja i drugih obiljeja djela), ili mogu sluiti kao preporuka (dokument o stupnju korisnosti za odreenoga korisnika).

Apologija je djelo, spis ili govor, kojim autor brani, pohvaljuje ili opravdava neko djelo, osobu ili sustav.

Diskusija je tematska usmena rasprava, odnosno razgovor u kojemu aktivno sudjeluje vie ljudi u rjeavanju nekog pitanja koje ima opu vrijednost. To je forma usmenog iznoenja stavova i argumenata i kritika, drugih miljenja o odreenom pitanju (temi).

STRUNA DJELAEsej, ogled ili zapis je po tematici blizak raspravi ili lanku, a po stilsko-izraajnim obiljejima i slobodi interpretacije beletristici. Esej je, zapravo, rasprava koja izlazi iz okvira znanstvenog i umnogome se pribliava knjievno-urnjetnikom djelu po svome izrazito subjektivnom shvaanju nekog predmeta i po inventivnom, duhovnom priopavanju. U eseju se raspravlja o nekom knjievnom ili znanstvenom problemu, o nekom aktualnom pitanju kulturnog ili duhovnog ivota.

Interpretacija je usmeno ili pisano obrazloenje nekoga djela, odnosno izlaganje kojemu je svrha objasniti osnovne postavke koje je autor prezentirao u svome djelu.

STRUNA DJELAKritika je pisana ili usmena ocjena i sud o napisanom i javnosti prezentiranom djelu. Donosi ocjenu o djelu i njegovu autoru. Ima elemenata recenzije, strunog prikaza i kritikog prikaza. Smatra se da nema znanosti bez objektivne i znanstveno utemeljene kritike. Stoga je znanstvena kritika pretpostavka razvoja i afirmacije istinske znanosti.

Polemika je pisana ili usmena prepirka, otar spor o neemu ili nekome. Ona moe biti politika, knjievna, filozofska, znanstvena. To je, zapravo, pisana ili usmena rasprava izmeu predstavnika razliitih shvaanja u kojima se iznosi obrana vlastitih teza i kritiko pobijanje teza protivnika.