1

Ideje I prIpremeza InkluzIvnu nastavu

Ideas and teachIng plansfor InclusIve educatIon

Crna GoraZavod Za školstvo

Projekat finansira Evropska unija posredstvom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.An EU-funded project managed by the Delegation of the European Union to Montenegro.

2

Izdavači:Jadranski Koledž ujedinjenog svijeta (uWc adriatic), duino (trst), Italija

pedagoški centar crne gore, podgorica, crna gora

Zavod za školstvo crne gore

Biblioteka:Korak po korak - Interaktivna nastava

redakcioni odbor:prof. dr saša Milić

doc. dr Biljana Maslovarić

prof. henry thomas

valentina Bach

Maria canfora

ognjen dedagić

Grafika: vesna Benedetič

Fotografija: sami Mustafa

tehnička realizacija:nevena Čabrilo, Zavod za školstvo

lektura i korektura:aleksandra vešović-Ivanović, Zavod za školstvo

Štampa:Ivpe - cetinje, 2011

tiraž:

700

3

Ideje I prIpreme za InkluzIvnu nastavu CHerI - InovatIvne metode u oBrazovanjuI InkluzIja roma

Ideas and teachIng plansfor InclusIve educatIon cherI - challengIng educatIon for roMa InclusIon

4

sadrŽaj

5

uvod / IntroductIon 7

prIpreMe svJetlost (nina Žugić, elda hodžić) 16sv. ĐorĐe (nada Milović, rajka Milatović) 20strah (dijana vukićević, dijana raičković-Bjelica) 26prIZMa (Marija gojnić) 32ManJIne (dobrila asanović, svetlana Đurnić) 38tv prograMI (tamara nedović) 42lIstopadne ŠuMe (sanja Čukić-vešović, Irma Šabanović) 48drŽave (Karmen trivundža) 54Kontrast (Mila Čaveliš) 58

dodataK 62KoMentarI 70ZaKlJuČaK / conclusIon 76

6

uvod IntroductIon

7

na početku bih želio istaći da mi je bila čast i zadovoljstvo biti uključen u cherI projekat tokom njegove početne faze, kao i pratiti razvoj pro-jektnih aktivnosti do samog kraja njegove realizacije. cilj projekta je bio promocija inkluzivnih metoda u obrazovanju romskih učenika u osnov-nim školama crne gore. proveo sam nevjerovatne dane radeći sa nastav-nicima koji su pokazali veliku predanost i težnju ka promjenama, pro-nalaženju mogućnosti i pravednih pristupa, obraćajuci takođe posebnu pažnju na društvenu i etničku inkluziju. svi prisutni na seminarima složili su se da je obrazovanje, u svom najširem humanističkom smislu riječi, uvijek bilo motor koji je pokretao promjene, bile one individualne, druš-tvene ili političke prirode, kao i da je obrazovanje ključno za prevazilaže-nje svih poteškoća koje nepoznavanje zajedničkog jezika nosi sa sobom. sam primjer toga bio je i naš rad koji se odvijao na svim jezicima koje su učesnici seminara poznavali (crnogorski, engleski, italijanski, francuski i njemački). radeći zajedno formirali smo jednu međujezičku, interkultu-ralnu, intergeneracijsku i inkluzivnu zajednicu znanja.

nastavnici koji su učestvovali na prvom seminaru na početku su identifi-kovali poznavanje jezika kao ključni problem koji uslovljava integraciju, kao i učestvovanje u nastavi romskih učenika. Činjenica da romska djeca slabo poznaju crnogorski jezik sigurno je jedan od važnijih faktora druš-tvenog isključenja.

vrlo interesantan, vrijedan i možda čak jedinstven aspekt seminara bio je rad u uslovima koji su skoro perfektno odražavali situaciju i probleme koje su nastavnici identifikovali kao ključne u nastavi i segregaciji roma. naime, pošto nijesmo poznavali jedan zajednički jezik, predavači su mo-rali pronaći načine komunikacije koji ne zavise od poznavanja jednog zajedničkog jezika; morali su da se oslone na prevode i posredovanje učenika gimnazije i uWc adriatic-a koji poznaju crnogorski jezik. ovako dinamičan rad bio je od vitalnog značaja ne samo zbog lakšeg odvijanja seminara, već i zbog toga što su nam dočarali kako se osjećaju pripad-nici neke jezičke ili etničke manjine. Kao osoba koja govori “univerzal-ni” engleski jezik, mogao sam da se bliže upoznam i shvatim situaciju jezičkih manjina. Za mene je to bio izvor inspiracije, ne samo zato što se pristup korišten u predmetu Svjetska umjetnost i kulture pokazao kao primjeran za pronalaženje alternativnih načina komunikacije, već kao i rješenje za prevazilaženje nekih od problema diskriminacije.

predmet Svjetska umjetnost i kulture osmišljen je u kontekstu ideala i mota svih Koledža ujedinjenog svijeta, po kome “… Koledži pružaju obrazovanje koje ujedinjuje ljude, nacije i kulture, sve u cilju mira i održi-ve budućnosti”. ovaj nastavni predmet prati jedan detaljni nastavni plan i program, koji je osmišljen kako bi promovisao načine razmišljanja o kulturalnim razlikama i interakcijama i sugerisao načine njihovog analizi-ranja u svojim “kulturalnim kontekstima”. to je jedan kompleksan proces

8

individualnog i zajedničkog susreta sa kulturalnim fenomenima.

dok je međukulturalno razumijevanje bilo uvijek noseći princip Jadran-skog Koledža ujedinjenog svijeta, ono što je tokom vremena postalo jasno jeste to da učenici ne dobijaju interkulturalne kompetence putem svakodnevnog života i kontinuiranog kontakta sa drugim kulturama. u školi koju pohađaju učenici iz više od osamdeset zemalja, pokušati uje-diniti i “integrisati” učenike koji imaju sasvim drugačije kulturalne korije-ne i govore različite jezike predstavlja jedan veliki izazov. načini na koje se promoviše i obogaćuje znanje, poštovanje i razumijevanje “drugih”, jesu od krucijalnog značaja za kreaciju školske zajednice u kojoj se čuje svačiji glas i svi imaju svoje mjesto.

nastavni predmet Svjetska umjetnost i kulture zapravo je jedna metodo-logija koja omogućava da pitanja vezana za kulturalni identitet i kultu-ralne interakcije budu dublje istražena. proces počinje sa posmatranjem predmeta ili kulturalne pojave i to podstiče učenike da postavljaju pitanja o prirodi predmeta, njegovom značaju kao i vezama sa određe-nim društveno-ekonomsko-političkim kontekstom. umjetnički predmet, ili kulturalna pojava, predstavljaju odraz određene kulture i kao takvi oni reflektuju određene karakteristike te kulture. Iako smo u podgorici željeli staviti naglasak na metodologiju nastavnog predmeta, kako bi pojasnili da se radi o instrumentu za promociju interkulturalnog dijaloga i zna-tiželje, ubrzo smo razumijeli da su konkretni primjeri časova ti koji daju živost seminaru.

učesnici seminara su sa velikim entuzijazmom reagovali na primjere bronzanih statua iz Benina, na priču i slike kraja azteškog svijeta pred osvajačima, kao i na druge vizuelne primjere kulturalnih interakcija i identiteta. slijedila su dva dana intenzivne saradnje tokom kojih su nastavnici (inspirisani metodologijom predmeta Svijetska umjetnost i kul-ture) razradili svoje ideje. treba napomenuti da su učestvovali nastavnici različitih predmeta (jezici, istorija, naučna grupa predmeta, umjetnost). oni su razvili modele časova (pripreme) sa preciznim ciljem poboljšanja učešća romskih učenika u obrazovnom procesu, kao i njihovih rezultata u učionici. Kao što ćete moći vidjeti u ovoj publikaciji, pilot časovi su bili testirani u učionici, a potom adaptirani i dodatno poboljšani kroz aktiv-nosti cherI projekta.

energija i predanost nastavi koju sam vidio kod ljudi koje sam upoznao u crnoj gori bili su zadivljujući. njihove ideje, kreativnost kao i odgovori na probleme današnjice dodatno su inspirisali sve učesnike i dali ogro-man doprinos kvalitetu ovog projekta.

prof. henry thomas

9

It was a privilege and a pleasure to be closely involved with the initial stages of the CHERI project as well as to follow its progress until the very end of its ac-tivities. The project, based in Montenegro, was designed to promote the inclu-sion of Roma minority students in the national school system. I spent memo-rable days working with teachers who embraced commitment to change, opportunity and justice, showing particular concern for social and ethnic “in-clusion”. The conviction shared by both teacher participants and facilitators that education in the broadest, humanistic sense of the word was a powerful engine of transformation - individual, social and political - was fundamental in overcoming the obvious impediments occasioned by language(s). It was enjoyable and very instructive, to work in and between our languages - Mon-tenegrin, English, Italian, French and German. Working together, we forged an interlingual, intercultural, intergenerational and inclusive community of learning.

Language was identified as a key issue affecting Roma participation in edu-cation by the participating Montenegrin teachers on the first day of the initial workshop. The fact that many Roma students are not fluent users of Monte-negrin is an important factor of exclusion.

A fascinating, valuable and probably unintentional aspect of the workshop was that the conditions of working actually mirrored and exemplified the very problem the teachers had identified as a main factor in exclusion. Since there was no common language, the members of the training group had to explore ways of communication which did not depend upon a shared lan-guage; they had to reply upon and trust in Inter-lingual translations done by Gimnazija and UWC Adriatic students who could speak local languages. These “go-betweens” were vital, not only in facilitating our work shop, but in giving us a sharpened sense of what it is to be part of a linguistic/cultural minority. As a speaker of the so-called global language, English, I was able to gain a new and deeper insight into the experience of linguistic minorities. For me, this was inspiring not least because the World arts and cultures programme proved to be instrumental in finding ways of dealing with and overcoming some of the problems of exclusion.

World arts and cultures was conceived of in the context of United World Col-lege mission statement that “UWC makes education a force to unite people, nations and cultures for peace and a sustainable future” .The syllabus was developed as an academically rigorous course designed to promote ways of thinking about cultural difference and interaction, and to suggest ways of analysing ,in their “cultural contexts” , the complex process of individual and communal encounter with cultural phenomena.

While intercultural understanding has been a core principle of UWC Adriatic since its foundation, what became clear over time is that students do not necessarily acquire intercultural competences by living together and sharing similar experiences. In a school in which students come from over 80 coun-

10

tries, the challenge is to unite and “include” students from disparate cultures and language groups. Ways of promoting and enhancing knowledge, re-spect and understanding of “the other” are crucial to the creation of a whole school community in which everyone has a voice and a place.

World arts and cultures is in essence a methodology which allows for questions of cultural identity and cultural interactions to be explored. The methodology begins with observation - a direct engagement with a cultural phenomenon - and encourages students to ask questions about the making and meaning of an art object or cultural phenomenon and its connection to a particular social, economic and political context. An art object or cultural phenomenon is created by a specific culture; as such it embodies and reflects certain aspects of that culture. Thus, in Podgorica we set out to emphasize the methodology of the course, to stress that it was an instrument for promot-ing intercultural dialogue and curiosity, but what quickly animated the work-shop was the specific, concrete example of what was taught at UWC Adriatic.

The teacher participants responded with enthusiasm to the stimuli of Benin bronzes, the story and images of the end of the Aztec world at the hands of the Conquistadors, and other visual examples of cultural interaction and identity. During two further days of intensive collaboration, influenced by the methodology of the World arts and cultures programme, teachers from a variety of subject disciplines, (modern languages, history, science and math-ematics) developed “pilot” lessons with the explicit objective of promoting the involvement of Roma minority students in main stream education. As you will see in this booklet, these first lessons were subsequently “tested” in the classroom, and then adapted and refined in the course of the Cheri project.

I was delighted with the workshops in Montenegro because of the people I met. Their energy and thoughtfulness, their commitment to teaching, the imagination and the flair they showed in responding to the demands of a fast-changing world made them inspiring to work with.

Henry thomasJadranski Koledž ujedinjenog svijetaŠef odsjeka svjetska umjetnost i kultureteacher trainer cherI projekta

UWC AdriaticHead of Worlds Arts and Cultures departmentCHERI project teacher trainer

11

Jedan od glavnih ciljeva projekta cherI (Challenging Education for Roma Inclusion / Inovativne metode u obrazovanju roma), bio je rad sa na-stavnicima osnovnih škola u crnoj gori, u cilju njihovog motivisanja za kreiranje priprema za nastavu, koje će služiti za promovisanje integracije roma i opšteg poboljšanja obrazovanja. sve aktivnosti bile su u funkciji formiranja jednog inovativnog pristupa nastavnom procesu, sa naglaše-nijim komponentama ravnopravnosti i inkluzije.

aktivnosti na projektu počele su u decembru 2009. godine. održani su stručni seminari i workshop-ovi, na kojima su učestvovali nastavnici iz osnovnih škola iz podgorice, Bara, nikšića i Berana. Škole i nastavnici odabrani su od strane pedagoškog centra crne gore, a dolaze iz područ-ja gdje je prisutan najveći broj učenika romske populacije.

prvi seminari koncentrisali su se na analizu i primjenu metodologije koja se koristi u nastavi predmeta Svjetska umjetnost i kulture. profesor Jadranskog Koledža ujedinjenog svijeta, henry thomas, osmislio je i razvio ovaj nastavni predmet. suština je učiti učenike/učenice kako da ispituju i preispituju pojmove i pojave vezane za identitet ili kulturu, a zatim ih ohrabriti da kritički razmišljaju o samom procesu učenja kao i o shvatanju različitog, drugačijeg, drugog.

Jednom upoznati sa pristupom koji se koristi, kao i sa metodologijom ovog predmeta, trebalo je da nastavnici sami kreiraju i razviju primjere časova sa pogodnim temama (pripreme). pripreme sadrže detaljan plan časova, kao i savjete za njihovu realizaciju. sve pripreme koje su razrađe-ne, kasnije su primijenjene u nastavi od šestog do devetog razreda.

u novembru 2010. godine, nastavnici su se ponovo sastali kako bi po-dijelili rezultate svog rada sa nama i dodatno poboljšali i usavršili svoje pripreme. od ovog momenta postalo je jasno da je projekat uspio da transformiše učionice u centre kreativnih foruma, gdje učenici i njihovi nastavnici izučavaju, analiziraju i pokušavaju da se suoče sa postojećim predrasudama i ponašanjima koja iz njih proizilaze. postojanje jednog sigurnog okruženja i mogućnosti da se istraže znanja vezana za različi-tosti među kulturama, bila su dva ključna faktora koja su doprinijela da učenici izraze svoje ideje i da spoje školsko znanje sa važnim društvenim pitanjima, posebno onima koja se tiču nečega što se smatra “drugačijim”.

grupne rasprave su takođe dovele do zaključka da neka od znanja koja učenici moraju imati da bi razumijeli sadržaj časa, dolaze iz drugih pred-meta i moraju biti plod saradnje sa nastavnicima drugih disciplina. ovaj strateški pristup rezultirao je činjenicom da je nastavnik koji je kreirao i primjenjivao pripremu morao obratiti pažnju na društvene i interper-sonalne komponente u realizaciji časova. primijećeno je da je i saradnja među nastavnicima dobila jednu sasvim novu dimenziju.

12

Još na početku realizacije projekta, jezik je identifikovan kao jedna od ključnih prepreka za inkluzivnije obrazovanje, jer vrlo često učenici romi ne vladaju u potpunosti crnogorskim jezikom. da bi se suočili sa tom problematikom i poboljšali njihove jezičke sposobnosti, cherI proje-kat je inicirao niz aktivnosti sa romskom djecom u oŠ “Božidar vuko-vić podgoričanin” u podgorici. sve je počelo u februaru 2010., kada je počeo sa radom program radionica koje su vodili članovi volonterskog kluba gimnazije “slobodan Škerović”. aktivnosti koje su se odvijale dva puta sedmično tokom čitave školske godine, imale su cilj da podstaknu individualne sposobnosti i interese romskih učenika u okviru jednog prostora gdje su mogli da razvijaju svoja interesovanja (gluma, ples, sport, pjevanje, umjetnički rad, itd.), kao i da otkrivaju nova. opuštena i prijateljska atmosfera doprinijela je poboljšanju jezičkih kompetenci učenika.

Širok spektar pristupa i tema u pripremama svjedoči o ogromnim mo-gućnostima ove metodologije i njene primjene u okvirima postojećih državnih nastavnih planova i programa sa jednim dodatnim potenci-jalom vezanim za razumijevanje romske kulture (sve u cilju integracije romske populacije). sve pripreme (bez obzira na njihovu temu ili na-stavni predmet kojem pripadaju) promovišu međukulturalno i interna-cionalno razumijevanje, dajući istovremeno učenicima znanja korisna u životu, a ne samo teoriju, koja gubi svaki značaj van učionice.

svi rezultati su plod jednog otvorenog pristupa punog entuzijazma u kreaciji časova, koji su stvarani zajedno sa učenicima i puni njihovih do-prinosa. Želim napomenuti da pripreme treba shvatiti samo kao prijed-loge ideja, a ne kao precizne instrukcije.

teško je tvrditi da će projekat u kratkom periodu donijeti rezultate poput osjetnog pada procenta romskih učenika koji napuštaju osnovnu školu. Međutim, sigurno je da bi primjena ovih ili njima sličnih metoda i priprema, na državnom nivou doprinijela formiranju jednog inkluzivni-jeg i ravnopravnijeg obrazovnog procesa, kao i smanjenju i sprečavanju segregacije romske populacije.

Maria canforadoc. dr Biljana Maslovarić

13

One of the main objectives of the CHERI Project (CHallenging Education for Roma Inclusion) was to assist elementary school teachers in Montenegro to produce lesson plans that could also serve to foster the educative integra-tion of Roma students, creating a more egalitarian and inclusive scholastic system.

The activities started in December 2009 and comprised a number of training sessions and discussion forums involving education professionals and ele-mentary school teachers selected by PCCG (Pedagogical Centre Montenegro) who came from Podgorica, Bar, Berane and Niksić. The chosen schools reflect the areas of Montenegro with greatest rate of Roma population.

The initial training sessions were based around the methodologies of World arts and culture, a subject developed by Henry Thomas a teacher at the United World College of the Adriatic. The core of this course is to guide stu-dents in questioning notions of identity and culture, thinking critically about the process of learning and about what constitutes the ‘other’.

After being introduced to the teaching approach for this course, the elemen-tary school teachers have been encouraged to adapt it in order to develop and test their own lessons plans (henceforth referred to as modules) to be piloted in class mainly with pupils of 6th and 7th grade.

In November 2010, all participants convened again to share their work, discuss their experience of the modules and suggest possible improvements on each others’ work. It was in this occasion that it became clear the project generated a transformation of classrooms into creative forums for pupils and teachers to examine, consider and revise existing prejudices and assumptions. The provision of this safe environment and of the tools to research notions of cultural diversity was key for students to express their ideas, integrating school learning with pressing social issues especially with regards to what is often considered as “different”.

Group discussions also highlighted that some of the knowledge required for the pupils to understand the content of the lessons had to be provided by the teachers of other disciplines who also engage with the class. This strategy has enabled the teacher who is in charge of the module to give more attention to the social and interpersonal learning outcomes of the lesson, as well as improving the collaboration between teachers.

Previous consultations with local teachers and education professionals identified language as a considerable barrier affecting participation in educa-tion, as very often Roma children are not confident users of Montenegrin. In order to address this issue fully, the CHERI project also proposed to facilitate the integration of Roma students by involving them with activities outside the regular school times. In fact, in February 2010, the project launched a vol-unteer programme with a group of students from the Gimnazija “Slobodan

14

Škerović” in Podgorica.

Using the facilities of one of the participating elementary schools in Podgor-ica, the weekly activities aim to foster the individual skills of the Roma pupils giving them space to practice their interests (sports, acting, dancing, singing, making art etc.) or discover new ones. Furthermore, the friendly relationships between all participants also contribute to the improvement of language competencies of the Roma pupils.

The wide range of approaches and topics covered in the modules presented in this publication illustrate the number of ways in which these methodologies can be implemented remaining within the requirements of the national cur-riculum, yet expanding its potential to facilitate the engagement with Roma culture. Regardless of the topics addressed, the different resources and teach-ing methods used in the modules aspire to foster intercultural understand-ing, equipping students with life skills that go beyond what is needed to pass exams. All results have mainly been thanks to the teachers’ open approach and their willingness to take risks and to bring together lessons that encompass stu-dents’ input.

Nonetheless, the modules are intended just as possible ideas or guidelines not as a restrictive instructions.

It would be still very difficult to claim the project will contribute to the achievement of a countable and concrete result such as reducing the dropout percentage of Roma children in elementary schools. However, it is certain the adoption of these modules on a national level could contribute to a more in-clusive and egalitarian education process and in the long term prevent Roma desegregation.

maria CanforaJadranski Koledž ujedinjenog svijetaKoordinatorka za inkluzivno obrazovanje cherI projekta

UWC AdriaticCHERI project inclusive education coordinator

doc. dr Biljana maslovarićpedagoški centar crne goreteacher trainer cherI projekta

Pedagogical Centre of MontenegroCHERI project local teacher trainer

15

16

svjetlost

tema: Multidisciplinarni pristup proučavanju svjetlosti

predmetne nastavnice: nina Žugić, prof. biologijeelda hodžić, pedagogica nastavni predmet: prirodarazred: vI nastavne metode:razgovor, analiza teksta, heuristika, igranje ulogakorelacija: likovna kultura, Istorija, geografija, Biologijanastavna sredstva: Internet, nastavni listići, tekst, slike vrijeme realizacije: četiri časa

17

CIlj

učenici / učenice1 treba da: razumiju šta je svjetlost; koji su svjetlosni izvo-ri; šta je spektar svjetlosti

oblik rada: individualni, u parovima i grupni

plan ČasovaI Čas

CIljspoznaja izvora svjetlosti i njihove vrste.

nastavnik / nastavnica2 pokazuje dvije različite slike sunca, postavlja uvodna pitanja koja otvaraju diskusiju (npr. Šta vide na slici? po čemu se razlikuju dvije slike? odakle dolazi svjetlost? Šta je sunce?).nastavnik proširuje temu sa dodatnim informacijama o suncu.učenici razgovaraju o izvorima svjetlosti i vrše njihovu klasifikaciju.nastavnik pokazuje sliku iz mitologije i razgovara sa učenicima o njoj uvo-deći razred u naredne aktivnosti.

učenici čitaju prvi dio teksta Priča o Heliosu (pogledati dodatak). analizi-raju ga u paru, a nakon toga na nivou razreda. odgovaraju na pitanja iz nastavnog listića i izvještavaju. primjeri pitanja sa nastavnog listića: Ko je helios? gdje u priči sunce izlazi, a gdje zalazi? Ko je selena i šta ona radi? Kad je helios zaustavio svoju kočiju i zašto? Šta to predstavlja?

učenici dobijaju uputstva za sljedeći čas: da napišu nastavak priče o he-liosu ili da napišu seleninu uspavanku (neki primjeri dati su u dodatku), kao i da naprave tri kruga od kartona sa otvorima (sunce, Mjesec, Zemlja). ukoliko neko ima džepnu lampu, treba da je donese na sljedeci čas.

II Čas

CIlj učenici se upoznaju se sa pojavom pomračenja sunca i Mjeseca, kao po-sljedicom pravolinijskog kretanja svjetlosti.učenici ređaju kartone jedan iza drugog i propuštaju svjetlost džepne lampe. u drugom pokušaju prave otvore na kartonima, pomjeraju ih naiz-mjenično lijevo i desno propuštajući svjetlost lampe.učenici zapisuju zapažanja i donose zaključke.

1. U nastavku publikacije učenici2. U nastavku publikacije nastavnik

18

učenici posmatraju sliku Zmaj jede Sunce i slušaju kinesku narodnu priču koju poslije analiziraju. diskusija bi trebalo da vodi do povezivanja mitolo-gije i nauke.Igrokaz: Kako dolazi do pomračenja sunca i Mjeseca? učenici dobijaju ulo-ge sunca, Mjeseca i Zemlje i izvode igrokaz u razredu.Za domaći zadatak učenici sastavljaju priču Moj kišobran može da postane suncobran (učenici mogu uraditi crtež ili maketu na istu temu).

III Čas

CIljučenici se upoznaju sa spektrom boja.

učenici prezentuju radove na temu: Moj kišobran može da postane suncobran.sa slikama sunca u pozadini nastavnik i učenici vode diskusiju vezanu za sljedeća pitanja: Koje je boje sunčeva svjetlost? Zašto pri zalasku sunca vidimo crvenkastu svjetlost, a poslije kiše čitav niz boja?nastavnik kompletira komentare učenika dajući neophodne informacije o spektru i kontekstualizira ih povezujući sa fenomenom duge i njenim pojavljivanjem.nastavnik usmjerava diskusiju o bojama i kako svjetlost određuje boju prirodne okoline (npr. more, trava, nebo).

Iv Čas

CIlj učenici uočavaju i razlikuju pojmove sjenke, zaključuju da svjetlost preno-si energiju, kontekstualizirajući na svakodnevni život.

caravaggio Pozivanje Svetog Mateja, 1599

19

učenici analiziraju sliku Pozivanje Svetog Mateja. neka od mogućih pitanja mogu biti: odakle dolazi svjetlost? da li su svi osvijetljeni? Zašto nijesu svi dobro osvijetljeni?

nastavnik kompletira komentare učenika dajući neophodne informacije o prozirnim i neprozirnim materijama; o sjenkama i polusjenkama; o zaštiti od sunca, o zracima uva i uvB.

učenici biraju sljedeće zadatke (npr. da napišu tekst, priču, pjesmu, na-crtaju sliku, naprave poster) između sljedećih tema: zdravlje i svjetlost, fotosinteza, munja i grom, analiza stihova koji se odnose na svjetlost, itd.

Zabavno je zato što su nam bili gosti, direktor, pedagog, mi voli-mo kad nas još neko gleda i sluša. ljubica, učenica oŠ ”srbija“, Bar

Želimo da ovakvi časovi duže traju. dragan, učenik oŠ “srbija“, Bar

Dopada mi se multidisciplinarni pristup u realizaciji ciljeva uoča-vanja i razumijevanja svjetlosti.lejla Bubić, profesorica razredne nastave oŠ “srbija“, Bar

Časovi su bili uspješni. Učenici su aktivno učestvovali u radu. Časovi održani na ovakav način su dokaz da posmatranjem slika i raznim igrokazima, učenici lakše, brže i kvalitetnije usvajaju nova i produbljuju stara znanja.Jelena nikolić, profesorica razredne nastave oŠ “srbija“, Bar

20

sv. ÐorÐe

tema: slava - Đurđevdan kod roma i hrišćana

predmetne nastavnice:nada Milović, prof. maternjeg jezika i književnosti rajka Milatović, prof. tehnike i informatikerazred: vII vrijeme realizacije: dva časa za realizaciju (+ dva za motivaciju, istraživanje i pripremu prezentacija)

21

CIljevI

oBraZovnI cIlJevI

učenici treba da: - razvijaju kulturu usmenog i pismenog izražavanja;- razvijaju vještinu polemike, rasprave i debate usavršavajući i korigujući sve oblike usmenog izlaganja (pripovijedanje, opisivanje, obrazlaganje, objašnjavanje i izvještavanje);- obnavljaju ranije stečena znanja o praznicima, običajima i obrednim radnjama vezanim za praznik;- utvrđuju znanja o narodnim umotvorinama vezanim za Đurđevdan (pje-sme, priče, legende, anegdote, itd.);- utvrđuju stečena znanja o ljudskim pravima.

vaspItnI cIlJevI

učenici treba da: - razvijaju interesovanja i proširuju znanja o folkloru;- uvide važnosti čuvanja i njegovanja vlastite tradicije i upoznavanja i poštovanja tradicija drugih;- razvijaju sposobnost uočavanja, zapažanja, rasuđivanja i zaključivanja;- razvijaju poštovanje prema različitosti, saradnji i toleranciji.

funKcIonalnI cIlJevI

učenici treba da: - razvijaju i usavršavaju intelektualne procese (analiza, sinteza, upoređiva-nje, apstrahovanje i generalizacija);- primjene teorijska znanja u praktičnim situacijama (npr. izrada vijenca od cvijeća, ukrašavanje enterijera, pravljenje cvjetnih aranžmana itd.).

nastavne metode: projekt metoda, tekst metoda, metoda uglova, intervju, debata, ilustrativ-no - demonstrativna oblici rada: Kooperativno učenje, individualni i grupni rad uslovi za realizaciju časa: potrebna je učionica koja je opremljena kompjuterom i video projekto-rom i koja je pogodna za grupni oblik rada. prethodno se vrši priprema sadržaja i motivacija za pripremu časa: potreban je računar sa Microsoft office paketom (Word, power point, excel, paint, Internet)nastavni predmet: crnogorski jezik i književnostnastavna oblast: Kultura usmenog izražavanjakorelacija: građansko vaspitanje, Informatika

22

plan Časova

I i II Čas

projekcija kadrova iz filma Dom za vešanje1 i pjesmom Đurđevdan ili Eder-lez. tražiti od učenika da komentarišu kadrove iz filma, i ohrabrivati ih u iznošenju utisaka. učenicima su prethodno najavljeni radni zadaci i podi-jeljeni su u četiri grupe, (grupe su formirane u zavisnosti od afiniteta uče-nika). na času se ukratko dogovaraju o načinu izlaganja onoga što su pri-premili kao domači zadatak i u kraćim crtama predstavljaju pripremljeno.

zadaci po grupama:I grupa: uz pomoć projektnih radova (panoi pripremljeni kod kuće) i prezentacija na projektoru iznose prikaz Đurđevdana kao slave katolika i pravoslavaca - istorijat, običaji, vjerovanja, ambijent u kome se slavi, način na koji se slavi.

II grupa: putem panoa i prezentacija prikazuju Đurđevdan kod roma - istorijat, običaji, vjerovanja, ambijent u kome se slavi, način na koji se slavi.

III grupa: pomoću pripremljenog materijala govore o istoriji, legendi i umjetnosti vezanoj za lik ili ličnost svetog Đorđa / svetog georgija (osvjet-ljavaju lik svetog georgija sa više aspekata - na osnovu istorijskih izvora,

23

legendi koje žive u narodu, filmova, scenskih djela, muzike i književnosti). grupa izlaže ove aspekte iz obje perspektive. Iv grupa: objašnjava fenomen i simboliku aždaje (aždahe) koju kopljem ubija sveti Đorđe. učenici dočaravaju ovaj simbol crtežom, pričom, igrom, lutka-igrom, putem stripa itd. grupa izlaže ove aspekte iz obje perspektive. aktivnost bi trebala da traje oko trideset minuta.

pokrenuti diskusiju kod učenika o kulturnim različitostima, njihovim uzrocima i korijenima; o posljedicama koje prouzrokuju stereotipi i pre-drasude; o ulozi i pojedinaca i društvenih grupa u opstajanju stereotipa i predrasuda; načinima preventivnog djelovanja, itd.aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta.

podijeliti učenike na tri grupe, a u okviru svake od njih, učenicima dati uloge za rad u grupama (npr. vođa grupe, sakupljač materijala, selektor, govornik itd.) sa istim zadatkom - argumentacija “prava“ za “nosioca naj-ljepše i najbolje“ slave i “pravog sveca“ shodno poziciji iz koje nastupaju, i to: I grupa daje prikaz slave svetog Đorđa kod pravoslavaca; II grupa daje prikaz slave svetog georgija kod katolika i III grupa daje prikaz slave kod roma.

učenici se služe pripremljenim materijalima, tezama, panoima, fotografi-jama, video i audio zapisima. Za ovaj dio časa učenici su se takođe pripre-mali kod kuće i tokom konsultacija sa nastavnicima, tako imaju pripre-mljene teze i scenario za izlaganje i polemisanje. dobar dio informacija o običajima i načinu slavljenja Đurđevdana (romskog, pravoslavnog i kato-ličkog) nekad i sad, učenici su prikupili putem intervjua sa porodicama iz svog neposrednog okruženja.

24

Sličan čas se može održati u bilo kom razredu osnovne škole gdje postoje i učenici romske populacije. Čas je zanimljiv jer je u sredi-štu zbivanja učenik koji izvještava, on je “glavna ličnost“ i sve što se na času dešava njega se tiče. Učenik i njegova grupa u prilici su da kazuju o drugima, a povodom drugih i o sebi. U radu i iskazi-vanju, doživljena tematika učenika podstiče da govori o svojim zapažanjima, utiscima, mislima i osjećanjima, da ispoljava svoju intimu, da mašta i projektuje, da svjedoči, prosuđuje i osuđuje. Učenici se izražavaju spontano, jer im životno iskustvo diktira sa-držaje. Predložena tematika podstiče učenike da slušajući druge, prevaziđu ličnu perspektivu na taj način što će se služiti i tuđim iskustvom, primjenjivati više gledišta i koristiti podatke dobijene posrednim putem.nada Milović, profesorica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Naučio sam da razlike među ljudima nema, bili oni Romi ili hri-šćani.učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Ovaj čas je za mene bio poseban. Naučili smo mnogo i upoznali različite kulture i običaje.učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić.

polemike i argumenti baziraju se na već dobro pripremljenoj materiji iz više izvora (kazivanje sugrađana, knjige, enciklopedije, Internet, filmovi, muzika, predanje, itd.).

ohrabrivati učenike da tokom trajanja debate prelaze u “suprotne timove“.aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta.

u završnom dijelu časa voditi diskusiju sa učenicima o posljedicama koje nastaju usljed nerazumijevanja tuđih osjećanja, potreba, kultura i kultur-nih vrijednosti; o posljedicama svođenja svijeta, kulture, istorije na matri-cu “za ili protiv”; o dominaciji; o posljedicama nadvladavanja forme nad suštinom; o univerzalnoj povezanosti čovječanstva i svih ljudi bez obzira na njihove različitosti, itd.aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta.

1. Dom za vešanje, režiser emir Kusturica, 1988., produkcija: vpK

25

26

straH

tema: strah kao sastavni dio života(Marcello Bernardi Pismo unučici Katarini)

predmetne nastavnice: dijana vukićević, prof. likovne kulturedijana raičković Bjelica, prof. maternjeg jezika i književnostirazred: IX

27

CIljevI

učenici treba da:- prepoznaju strah kao kategoriju zajedničku svim ljudima;- razvijaju sposobnost izražavanja straha kao psihološkog fenomena vizuelno i tekstualno;- razumiju uzrok i posljedice strahova;- analiziraju specifičnosti mlade generacije i opasnosti koje prate period odrastanja.nastavne metode: brainstorming, rad na tekstu, projekt metoda, galerija i poster prezentacija, petominutni sastav.oblici rada: rad u grupama, individualni rad i rad u parukorelacija: građansko vaspitanje, likovna kultura i Zdravi stilovi života

plan ČasovaI BloK Čas

pročitati učenicima tekst iz knjige Jovana dučića, Jutra sa Leutara 1.“Jedni su pisci tvrdili da je čovjeku urođena dobrota, a drugi da je čovjeku urođena zloća. Međutim, izgleda da je čovjeku urođeno jedno jedino osjećanje, a to je strah od života. Čovjek se na ovom svetu boji svega, i velikog i malog, insekata koliko i lava, zlih reči koliko i zlih bolesti, hladnoće koliko i vrućine, starosti koliko i sirotinje. On se boji ući u pustu šumu, i ostati u praznoj sobi. Čovjek je zbog tog straha rođen nezadovoljnim i melanholičnim.”

pokrenuti diskusiju i promišljanje učenika na teme iz pročitanog odlomka sa sljedećim pitanjima: Šta misle o pročitanom? Kako ste se osjećali tokom čitanja teksta? da li se svaki čovjek boji nečega? od čega se bojite u životu?aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta.

učenicima prikazati fotografiju slike Krik e. Munch-a i postaviti im sljede-ća pitanja: Koje je osjećanje prikazano na ovoj slici? Čime sve može biti izazvana ovakva reakcija? da li je neko od vas ikad ovako reagovao? Kako čovjek reaguje na strah? da li se strah može kontrolisati? od čega se plaši savremeni čovjek?aktivnost bi trebala da traje do dvadeset pet minuta.

edvard Munch, Krik, 1893

28

podijeliti svakom učeniku dio teksta o grčkom, mitskom junaku tezeju2

“U vrijeme vladavine kralja Egeja, Atinu je svake devete godine sustiza-la strašna nesreća. Sedam mladića i sedam djevojaka moralo je biti poslato na ostrvo Krit, gdje ih je ubijao grozni Minotaur, čudovište sa tijelom čovjeka i glavom bika. Egej je imao hrabrog i čestitog sina Tezeja. On odlučuje da pođe u Lavirint, boravište zloglasnog Minotaura. Prateći Arijadnine savje-te, pomoću čarobog mača i klupčeta konca, uspijeva ubiti čudovište. Kad je izašao, čekala ga je njegova lijepa i pametna Arijadna, a otada se za neočekivanu pomoć koju neko dobije u naizgled bezizlaznoj situaciji kaže Arijadnin konac.”

nakon pročitanog odlomka, postaviti sljedeća pitanja: da bi pobijedio Minotaura, tezeju nije bio dovoljan samo čarobni mač i konac. Šta mu je dalo dodatnu snagu? pokušaj da zamisliš kako bi priča o hrabrom tezeju mogla biti završena da na dvoru kralja Minosa nije sreo arijadnu. Kako bi priča mogla da se završi drugačije? Kako bi opisao tezeja? da li je neko od vas imao u životu tzv. arijadnin konac?aktivnost bi trebala da traje do dvadeset pet minuta.

podijeliti učenike u šest grupa sa sljedećim projektnim zadacima (njihova finalna prezentacija biće organizovana na narednom času):

I grupa Izraditi strip na temu: u svakoj čovjekovoj hrabrosti ima pola straha.

II grupanapisati pismo djevojčici/dječaku koja/i tek treba da krene u školu uz nastojanje da joj/mu pomogneš da slobodnije zakorači u to doba, kako bi ga što ljepše proživjela/proživio.

III grupanacrtati lavirint s pažljivim izborom boja i simbola kako bi se izrazila osje-ćanja straha

Iv grupa napisati priču - dijalog između učenika, nastavnika i roditelja (situacija: učenik se plaši da ide u školu zbog ...).

Tezej i Minotaur

29

v grupanapisati priču: Stranica mog dnevnika (tema: Ja stariji dvadeset godina ... bojim se ...).

vI grupaopisati ponašanja koja proizilaze iz sljedećih strahova i anksioznosti: od obaveza i odgovornosti; od samoće; od ljudi; od smrti; od promjene; od neuspjeha; od diskriminacije.aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta.

II Čas

nakon završetka zadatka, svaka grupa predstavlja rad. nakon svake pre-zentacije, pokrenuti sa učenicima diskusuju na zadate teme. aktivnosti bi trebalo da traju: izvještavanje grupa do pet minuta, a uku-pno vrijeme potrebno za komentare radova do petnaest minuta.

III Čas

pokrenuti dijalog sa učenicima o tome kako objašnjavaju i razumiju poslo-vicu “Strah i mudrost ne stanuju pod istim krovom 3”? aktivnost bi trebala da traje do deset minuta.

tražiti od učenika da pročitaju priču Pismo unučici Katarini 4 autora Mar-cella Bernardi-ja i nakon pročitanog teksta pokrenuti dijalog učenika na teme: Kome i sa kakvim ciljem je pismo napisano? da li si i ti njegov

30

Naučila sam mnogo o svojim drugovima i drugaricama. Shvatila sam da smo svi različiti, ali da imamo nesto zajedničko, strah. Dopalo mi se što je atmosfera na času bila opuštena. Mnogo sam saznala o svojim drugovima, jer su iskreno govorili o svojim strahovima. Naučila sam puno toga: koje vrste strahova postoje, u kakav lavirint upadneš ako si narkoman, kako da izađeš iz tog lavirinta, da je važno biti iskren i hrabro se suočiti sa strahom.učenica oŠ “Milorad Musa Burzan”, podgorica

primalac? Kako autor doživljava svoju unuku? Koje njene osobine navodi? Šta misli o tim osobinama? Koju bi njenu osobinu volio/voljela da imaš, a koju svoju bi poželio/poželjela njoj? prisjeti se svojih strahova i pokušaj da objasniš kako su oni nastali.aktivnost bi trebala da traje oko dvadeset minuta.

podijeliti učenike na tri grupe (ili šest) sa zadatkom da u paru napišu sa-stav na sljedeće teme/rečenice iz priče Pismo unučici Katarini:

I grupa“Ako nešto nije već ostvareno, reći će ti da je to nemoguće ostvariti. Da je čovjek sazdan tako, da je društvo takvo, da je svijet takav ...”

II grupa“Tradicija je pravilo koje treba uvijek i svuda slijediti, skup običaja i navika koje treba netaknute sačuvati u sadašnjosti i u budućnosti.”

III grupa “... uvijek je bilo siromaštva i gladi.“aktivnost bi trebala da traje (sa prezentacijom nekih od učeničkih radova) do petnaest minuta.

1. Jutra sa Leutara, Jovan dučić, složna braća, 2002.2. Knjiga užasa, Mit o tezeju i Minotauru, vuković&runjić, Zagreb, 2005.3. Enciklopedija citata i poslovica, prosveta, 1997.g.4. Čitanka za VIII razred osnovne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2007.g.

31

32

prIzma

tema: prizma

predmetna nastavnica: gojnić Marija, prof. matematikenastavni predmet: Matematikanastavna jedinica: površina i zapremina četvorostrane prizmerazred: vIII vrijeme realizacije: tri časa

33

CIljevI

- samostalno izvođenje formule za izračunavanje površine i zapremine četvorostrane prizme;- razvijajanje sposobnosti prostornog posmatranja i uočavanja odnosa među elementima;- razvijanje sposobnosti modelovanja tijela, kao i preciznosti i spretnosti u radu;- primjena stečenih znanja u rješavanju novih problemskih situacija;- razvijanje takmičarskog duha;- razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja i rasuđivanja;- razvijanje duha saradnje i zajedničkog traženja pravih rješenja;- učenje kulture komunikacije i kooperativnog rada u grupi.

korelacija: likovna kultura, tehnika i informatika, fizika, Muzička kultura

plan ČasovaI Čas

upotreba prizme u građevini

slušanje muzičke numere Another brick in the wall sa albuma pink floyd-a.uočavanje modela četvorostranih prizmi prikazanih na projektoru (građe-vine, predmeti, kristali).

učenici se dijele u grupe po četvoro. svaki učenik pravi mrežu četvoro-strane prizme od kartona, koja se sklapa u model prizme. učenici u grupi

34

govima u grupi i objasne jedni drugima kako su došli do formula.učenici provjeravaju tačnost izvedenih formula na osnovu tačnih rješenja prikazanih na projektoru.

prizma čija je osnova kvadrat:površina osnove (osnova je kvadrat): B = a2

površina omotača (omotač se sastoji od četiri pravougaonika): m = 4·a·hpovršina prizme: p = 2·B + Mzapremina prizme: v = B·h

prizma čija je osnova pravouganik:površina osnove (osnova je pravouganik): B = a·bpovršina omotača (omotač se sastoji od četiri pravougaonika od kojih su dva ista): m = 2·a·h+2·b·hpovršina prizme: p = 2·B + MZapremina prizme: v = B·h

na osnovu mreža prizmi sa panoa dodatno se komentarišu dobijene for-mule i daju detaljna pojašnjenja.

prave četiri prizme i to dvije čija je osnova pravougaonik i dvije čija je osnova kvadrat. dimenzije određuju sami. u grupi se uočavaju razlike i sličnosti ove dvije prizme (šta su njihove osnove, a šta omotač).

nastavnik poziva učenike da na osnovu mreže prizme koju imaju ispred sebe, kao i na osnovu znanja koja imaju o prizmama, pokušaju doći do formule za izračunavanje površine i zapremine četvorostrane prizme. Za datu prizmu izmjeriti njene elemente i odrediti joj površinu i zapreminu.učenici razmjenjuju mreže prizmi i dobijaju instrukciju od nastavnika da rade na izvođenju formula za drugu mrežu prizme.nastavnik upućuje učenike da rješenja do kojih su došli razmijene sa dru-

35

Mreže prizmi učenicima će biti potrebne na sljedećem času.

II Čas

učenici se dijele u četiri grupe. sada su to nove grupe od po 6 ili 7 uče-nika. Mreže prizmi sa prethodnog časa sklapaju u modele. svaka grupa dobija zadatak da od sastavljenih modela prizmi napravi maketu kvarta (ili dijela grada) i oboji ga.povezivanje formula sa fizikom, odnosno izračunavanje mase prizme u zavisnosti od njene zapremine.Masa prizme: m = ρ·v

rad učenika u grupi na izradi zadataka:1. Izračunati površinu prave pravilne četvorostrane prizme osnove ivice 5 cm i visine 8 cm.2. Izračunati površinu i zapreminu kvadra ako su njegove stranice a = 5 cm, b = 7 cm, h = 9 cm.3. Izračunati masu kamenog stuba oblika kvadra čije su dimenzije 0,3 m i 0,5 m i 2,5 m. gustina kamena je 2,2 g/cm3

slijedi kontrola tačnosti izrade zadataka i prikaz tačnih rješenja na projek-toru, kao i analiziranje postupnosti rješavanja zadataka.rješenje zadataka: p = 210 cm2 p = 286 cm2, v = 315 cm3

m = 825 kg

III Čas

djelovi grada koje su učenici napravili na prethodnom času se spajaju u jednu cjelinu da bi dobili jezgro grada na sledeći način: na kartonu dimen-zija 50 х 50 cm iscrtati ulice i ostaviti prostor za kvartove. slike maketa će pomoći učenicima pri realizaciji njihovog “grada”.

36

Maketa grada, koju su napravili učenici, će biti izložena u holu škole.

učenici se dijele u nove grupe po četiri učenika i upućuju se da rade za-datke sa radnog lista:

1. tri kocke čije su ivice 6 cm, 8 cm i 10 cm pretopljene su u jednu. Kolika je površina dobijene kocke?2. srebrna pločica dužine 4 cm i širine 3,5 cm ima masu 126 grama. Kolika je debljina srebrne pločice? (gustina srebra je 10,5 g/cm3) 3. površina omotača pravilne četvorostrane prizme je 120 cm2. ako je visina prizme h = 6 cm izračunati zapreminu te prizme.

Zadnji dio časa je ostavljen za kontrolu tačnosti izrade zadataka i analizu postupka rješavanja.rješenja:p = 864 cm2 H = 1 cmv = 150 cm3

Uživala sam od prvog do poslednjeg minuta časa. Obično se dosađujem na časovima matematike, a ovoga puta sam se uključila ravnopravno sa ostalima. Svi smo radili, nijesu se isticali ni najbolji ni najgori, međusobno smo se pomagali i trudili smo se da damo svoj doprinos grupi.selma, učenica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

Učenici su bili veoma zainteresovani za rad i svi su učestvovali, što inače nije pravilo na časovima matematike, gdje se mali broj učenika uključuje. Do izražaja je došlo međusobno pomaganje, saradnja i dopunjavanje.Marija gojnić, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

37

38

manjIne

tema: Manjine

predmetne nastavnice: dobrila asanović, prof. istorije i geografijesvetlana djurnić, prof. engleskog jezikanastavni predmet: Istorijarazred: vIII vrijeme realizacije: pet časova

39

CIljevI

- učenici upoznaju pojam manjine;- učenici se upoznaju sa načinom života i problemima sa kojima se man-jine, u konkretnom slučaju romi, susreću u svakodnevnom životu;- učenici prepoznaju šta je to što utiče na takav kolektivni stav prema manjinama i razmišljaju o načinima za borbu protiv predrasuda i stereo-tipa;- učenici treba da shvate da osjećaj marginalizacije može biti rezultat načina na koji vas vide drugi članovi društva, kao i načina na koji vas vide članovi pripadajuće grupe.

korelacija:Istorija, građansko vaspitanje, crnogorski jezik, likovna kultura.

plan ČasovaI Čas

učenike podijeliti u grupe (poželjno da u grupi bude od četiri do šest učenika).svakoj grupi dati komplet pozitivnih kartica1 (osjećanje) i tražiti od njih da odaberu nekog ko će bilježiti komentare i reakcije.objasniti učenicima da tokom vježbe ne predstavljaju sebe, već članove jedne manjinske grupe. Zamoliti ih da zasada ne pitaju ko su oni, već da misle na poruke koje se nalaze na karticama.tražiti od učenika da pročitaju po jednu karticu članovima grupe. Kada pročitaju sve kartice, tražiti od njih da napišu odgovore na pitanje: “Kako se osjećate kao član te grupe?“ na listiću sa oznakom “osjećanje“.dati grupama negativne kartice (djelo) i tražiti da postupe isto kao sa pozitivnim karticama. Kada pročitaju odgovore treba da napišu odgo-vor na pitanje: “Šta bi uradili da se nađete u sličnoj situaciji?“ na listiću sa oznakom “djelo“.poslije čitanja kartica grupama postaviti sljedeća pitanja: Kako ste se osjećali tokom aktivnosti?Što ste naučili iz vježbe?Što ste naučili o sebi i grupi?Možete li uspostaviti vezu između manjinskih grupa koje ste predstavljali i drugih grupa koje poznajete?

II Čas

podsjetiti učenike na zaključke sa prethodnog časa.

na osnovu teksta iz čitanke Zašto Romi putuju, učenici se upoznaju sa književnim tekstom o romima.

40

poslije čitanja teksta postaviti sljedeća pitanja: Kako ste se osjećali tokom čitanja teksta?Što ste novo naučili iz teksta?Što ste već znali o onome što ste čitali?Što je na vas ostavilo najjači utisak? na kraju časa prikazati fragmente iz filma Skupljači perja (saša popović, 1967 god.) u kojima će vidjeti jedan umjetnički prikaz načina života roma.nakon odgledanih fragmenata podstaći učenike na kratku diskusiju o filmu.učenike podijeliti na četiri grupe (od kojih će svaka dobiti jednu temu).Zadatak učenika je da istraže teme i da pripreme prezentacije (spi-sak tema i zadaci dati su u opisu sljedećeg časa). Izvore informacija za pripremu prezentacija može sugerisati i nastavnik.

III Čas

finalizacija grupnog rada i prezentovanje radova:

I grupa: društveni položaj roma i njihov odnos sa drugim narodimaIstražiti porijeklo roma, razloge njihovih seoba, pravce kretanja kao i nji-hov odnos sa ostalim narodima tokom istorije.

II grupa: način života, običaji i muzika romaIstražiti običaje roma. Istražiti način života i vezu sa običajima našeg prostora i objasniti proces miješanja kultura. prikazati kako visoko mjesto zauzimaju muzika i ples kod roma, koliko je njihova muzika uticala na muziku drugih naroda.

III grupa: položaj romskih ženapredstaviti položaj žene u romskom društvu i probleme sa kojima se suočava.

Iv grupa: romi nekad i sadpredstaviti promjene koje su se desile kroz istoriju. obratiti pažnju na status i ulogu roma u današnjem društvu. Kako društvo i većinsko stanovništvo gledaju na njih?

poslije prezentacija, slijedi razgovor sa mogućim sljedećim temama:Koji su mogući razlozi marginalizacije manjina?da li svi ljudi imaju iste izglede za uspijeh?Šta može da se učini u cilju prevazilaženja marginalizacije manjina?

Iv Čas

učenici su podijeljeni u dvije anketne grupe. struktura ankete2 je urađena u saradnji sa školskim pedagogom. Jedna grupa ostaje u svojoj školi i

41

sprovodi anketu u odjeljenju šestog razreda. druga grupa odlazi u posjetu školi gdje je prisutan značajniji broj učenika koji pripadaju nekoj od man-jina i tamo sprovodi istu anketu u jednom odjeljenju šestog razreda. v Čas

učenici iz dvije grupe obrađuju svoj set podataka po uputstvima koja su im za to data. svako pitanje se obrađuje procentualno i na kraju se pravi zajednička tabela u kojoj se upoređuju podaci dobijeni od djece iz matične škole i podaci dobijeni od njihovih vršnjaka iz druge škole.

poslije analize i prezentacije rezultata ankete slijedi razgovor: Koja pitanja pokazuju procentualno najveće slaganje između dvije grupe?Koja pitanja pokazuju procentualno najveće neslaganje između dvije grupe?po vašem mišljenju, zašto je to tako?da li su rezultati ankete onakvi kakve ste očekivali?Koje od rezultata ste očekivali, a koji su vas najviše iznenadili?Šta mi možemo učiniti u cilju prevazilaženja problema koje manjine imaju?Šta smo naučili na ovim časovima?

1. Kompleti kartica se nalaze u dodatku.2. Jedan primjer ankete je dat u dodatku. predlažemo modifikaciju i adaptaciju pitanja shodno uzrastu učenika.

Časovi su veoma uspješno realizovani. Učenici su bili aktivni, zainteresovani, i u potpunosti su ispunili istraživačke zadatke. Misaona aktivnost učenika je bila na jako visokom nivou. Njihova kreativnost, iskustvo, znanje i uloženi trud učinili su da rad bude veoma kvalitetan i interesantan za sve. Saradnja među učenici-ma i uključenost učenika sa posebnim potrebama u aktivnosti govori o izgrađenosti stavova o štetnosti predrasuda. Partnerski odnos i rad nastavnica omogućili su da se časovi realizuju na zavidnom nivou, kao i da klima u odjeljenju u svakom trenutku bude zasnovana na poštovanju i podsticanju učenika.Marijana papić, direktorica oŠ “pavle rovinski”, podgorica

42

tv proGramI

naslov: tv programmes

predmetna nastavnica: tamara nedović, prof. engleskog jezika nastavni predmet: engleski jezikrazred: vIII

napomena: priprema je rađena za nastavu engleskog jezika te je ovdjeprenosimo u originalu.

43

oBjeCtIves

- to improve speaking skills talking about favourite television programmes- to learn tv programmes vocabulary- to review likes and dislikes of tv programming - to learn about tv viewing habits

Correlation: Montenegrin language, art, Ict

materials used:- slides of famous tv programmes- working papers: questionnaires, reading comprehention text, read and match working paper- large papers, crayons, old newspapers, glue, scissors

number of lessons: three

a1. 7.15 B1. survivor c1. discovery d1. Breaking

a2. tom and Jerry B2. Big Brother c2. eurosport d2. the latest

a3. disney B3. the farm c3. BBc d3. 7.30

Cartoon realItYsHoW

CHannel neWs

tv proGrammes

teachIng planfIrst lesson

1. Warm-up activity - Word association (5-10 minutes)ask students to open one of the covered fields in order to guess the final word in the column and the final solution

44

2. presentation (15 minutes)ask students to look at various slides and find the names of the tv pro-grammes that are shown on them (images of any reality show, a random commercial add, a picture of the news anchorman, an image of a popular cartoon and a screenshot of a famous movie scene are just some exam-ples). after the students have named the shows, they have to match the de-scriprtion with the name of the programme.

a) advertisment B) news c) film d) documentary e) Quiz f) soap (opera) g) cartoon I) reality show

exercise 11. a program featuring contestants who are trying to survive on a hostile island. 2. a notice, picture or a film telling people about a product, job or service.

3. a film/movie made by photographing a series of gradually changing drawings or models, so that they look as if they are moving.

4. a film giving facts about something, ex. animals, history, geography, ev-eryday life…5. a show reporting of the latest news6. a story about the lives and problems of a group of people which is broad-casted every day. 7. a series of moving pictures recorded with sound that tells a story, shown at the cinema. 8. a competition or game in which people try to answer questions to test their knowledge.

give some additional vocabulary which the students can use in other ac-tivities. (5 minutes)

the weather forecast, travel programmes, chat shows, sport pro-grammes, educational programmes, debates, gardening programmes, cooking programmes, plays, dramas, police series, Music programmes, variety shows

3. my tv Guide (10 Minutes)ask students to make their own tv guide (made of 3 columns). for each of their favorite shows, they write the day, channel and time when the show begins. this activity can be done in pairs or small groups.When they finish, they should read it to the class and compare their hab-its. 4. Homework What’s on tv tonight? -

45

students randomly choose a card with the name of one country where english is spoken and they have to find out what is on national tv for next Monday (the next lesson) and write it down. (the countries are england, scotland, Wales, northern Ireland, usa, canada, australia, new Zealand)

second lesson

1. Warm up - What’s on tv tonight? (5-10 minutes)students read and compare what kind of tv guides they have found.

2. Questionnaire (15 minutes)ask students to complete a questionnaire about their own tv viewing habits. they can do it in pairs.an example questionnaire can be found in the appendix.

after everybody completed the questionnaire, ask the students to discuss their answers and write down the most common ones so they can do a class research about viewing habits.

3. reading comprehention activity (15 minutes)ask students to read the text and answer the questions: how many hours a day do teenagers in the uK spend watching tv?What time of day does most viewing take place?do boys and girls watch the same kind of programmes?

Children’s television viewing Habits in the ukParents and teachers throughout the country often express concern about the amount of hours that children spend in front of the television.

46

According to recent statistics, teenagers watch between 2.5 and 3.2 hours of television every day. Many children watch television in the mornings over breakfast but most viewing takes place after school in the evenings.Peak viewing times for teenagers are between seven and nine o’clock. They watch soap operas, music programmes and quiz shows. Between the hours of four and six, when the programmes are specifically aimed at children, the viewing figures are much lower.Girls watch more drama series, documentaries and news programmes. Boys watch more science fiction and sport.Television plays an important part in the lives of children. They are affected by the images they see and they find role models in their favourite programmes. What parents and their children have to consider is how much time should be spent watching television and which programmes are suitable or unsuitable.

ask students to compare the teenagers’ viewing habits in the uK with their habits.

4. Homeworkask students to bring old newspapers, magazines, pictures, crayons, scis-sors, glue for the next lesson.

thIrd lesson

1. Warm - up activity - tv QuIz (5 minutes)this activity should be done in small groups. the teacher reads the ques-tions and the fastest group answers first. an example set of questions for the tv Quiz may be found in the appen-dix.

2. making a poster (20 minutes)divide students into small groups (5 members maximum), give each group a large sheet of paper and crayons (they can also use pieces of newspapers or magazines). they have to design a tv poster of their favou-rite tv shows. once finished, they should present their work.

3. presentation (10 minutes)each member of the group has to say at least one sentence about their tv poster.

4. evaluation (5 minutes)ask students to answer the evalution form about the lesson.an example of an evaluation form can be found in the appendix.

47

48

lIstopadne Šume

tema: lišćarske listopadne šume

predmetne nastavnice: sanja Čukić-vešović, prof. razredne nastaveIrma Šabanović, prof. njemačkog jezikarazred: vII vrijeme realizacije: četiri časa

49

CIljevI

učenici treba da:- shvate značaj šuma u svakodnevnom životu; - razumiju uslovljenost geografskog rasprostiranja lišćarskih listopadnih šuma ekološkim faktorima; - shvate spratovnost šume i karakteristične biljne i životinjske vrste spra-tova, kao adaptaciju na uslove životne sredine; - adekvatno primijene stečena znanja u izradi prezentacije lišćarske listo-padne šume.

nastavne metode: brainstorming, korišćenje prirodnih materijala, analiza teksta i grupna diskusija.

aktivnosti učenika: rad u grupama, intervju, analiza sakupljenog materi-jala, pravljenje panoa i izlaganje.

korelacija: likovno vaspitanje, Muzička kultura, njemački jezik.

ključni pojmovi: klimatski faktori, geografska rasprostranjenost, spra-tovnost, biljne i životinjske vrste spratova šume, lanci ishrane.

plan Časova

I Čas

putem brainstorming-a pokrenuti učeničko promišljanje. učenike podi-jeliti u grupe koje će diskutovati na temu šuma. primjeri pitanja mogu biti: Kakve šume mogu biti? Koji se tipovi šuma javljaju u crnoj gori? objasnite šta utiče na rasprostranjenje određenih tipova šuma. objasnite razliku između lišćara i četinara. Šta je listopad?Aktivnost bi trebalo da traje od pet do sedam minuta.

grupama zadati da analiziraju različite djelove teksta iz udžbenika Biologi-ja za VII razred 1 devetogodišne osnovne škole (tekst - lišćarske listopadne šume). podijeliti im pripremljena pitanja na koje grupe treba da odgovore. Zadaci su prikazani u prilogu ove pripreme.Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

u kompjutere prije časa ubaciti slike živih bića, potrebne učenicima pri-likom pravljenja prezentacija. uz podršku nastavnika, kada učenici odgo-vore na zadata pitanja, po grupama pristupiti izradi power point prezent-acija. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

50

u završnom dijelu učenici putem slide show-a diskutuju o svom radu. na kraju obezbijeđuju čuvanje podataka.Aktivnost bi trebalo da traje oko deset minuta.

II Čas

obnoviti lekciju zajedno sa učenicima i pripremiti grupe za izlaganje prezentacija.Aktivnost bi trebalo da traje od pet do sedam minuta.

svaka grupa predstavlja svoj rad. poslije svake prezentacije ostali učenici imaće priliku da postavljaju pitanja.

nakon završenih učeničkih prezentacija, nastavnik izlaže svoju prezen-taciju sa ciljem objedinjavanja, klasifikacije i dodavanja novih činjenica i sadržaja. prilikom prezentacije se razvija diskusija u kojoj učenici komentarišu i razvijaju kritičko promišljanje u odnosu na sadržaj i prezen-tacije. Aktivnost bi trebalo da traje oko trideset minuta.

Istaći najbolje radove i podstaći učenike da izvrše evaluaciju svojih, kao i ostalih radova.podijeliti učenike u četiri grupa i svakoj grupi zadati sljedeće teme za istraživanja: izvještaj iz posjete fabrici drvne industrije, ljekovito bilje, gljive i jestivo bilje. Aktivnost bi trebalo da traje od pet do deset minuta.

III Čas

učenici su već podijeljeni u četiri grupe i kratko prikazuju prethodne power point prezentacije radi podsjećanja na izvedene zaključke. Aktivnost bi trebalo da traje do deset minuta. primjeri zadataka grupa: I grupa - priprema prezentacije posjete fabrici namještaja. prezentacija bi trebalo da sadrži pitanja, odgovore kao i slike iz pogona i prodajnog objekta.II grupa - ljekovito biljeučenici prave pano na koji lijepe slike ljekovitog bilja i recepte koje su sakupili za liječenje pomenutim biljkama. III grupa - gljiveučenici prave pano na kojem će biti fotografije/crteži jestivih i otrovnih gljiva, kao i domaći recepti za pripremanje lokalnih jela od gljiva.Iv grupa - Jestive biljkeučenici prave pano sa fotografijama i receptima sakupljenih od baka, o spremanju jela i sokova od šumskih plodova.Aktivnost bi trebalo da traje oko dvadeset minuta.

51

prezentacija radova grupa, postavljanje pitanja od strane i nastavnika i učenika, selekcija kreativnih radova.Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

Iv Čas

Moguće je takođe organizovati mini sajam na kojem učenici mogu npr. da izlažu sakupljene proizvode iz maminih kuhinja, ponuditi degustaciju priganica, džemova ili šumskog meda, organizovati degustaciju biljnih čajeva i/ili izlaganje osušenog ljekobilja.

ovaj čas može biti korišćen i kao prilika da se proširi istraživanje šuma kroz korelaciju sa muzičkom i/ili likovnom kulturom.

KorelacIJa sa predMetoM MuZIČKa Kultura

nastavna jedinica: antonio vivaldi - Četiri godišnja doba (Proljeće, Jesen)poslušati odlomak a. vivaldi-ja - Proljeće (1. stav) sa ciljem prepoznavanja godišnjeg doba.Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta

razgovarati sa učenicima o karakteru kompozicije, melodiji, instrumen-tima, zvukovima iz prirode, životinjama. razgovarati o promjenama u prirodi koje se dešavaju (šuma, cvijeće, ptice, itd.). upoznati ih sa životom i djelom a. vivaldi-ja. ponoviti prethodne dvije aktivnosti uz slušanje a. vivaldi - Jesen (3.stav).Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minutadati instrukcije učenicima da izraze vlastiti doživljaj dva godišnja doba kroz likovni rad. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

52

KorelacIJa sa predMetoM lIKovna Kultura

podijeliti učenike u tri grupe: I grupa radi jedno veliko stablo, stari hrast, bukvu, topolu, itd.II grupa radi šumu, park.III grupa radi mrtvu prirodu - šumske plodove, korijenje, lišće, grančice sa cvjetovima ili plodovima.Aktivnost bi trebalo da traje oko trideset minuta.

objasniti ostalim grupama proces i odluke donesene tokom realizacije aktivnosti. Biće data prilika učenicima da postavljaju pitanja drugim gru-pama. na kraju će učenici odabrati najbolji rad uz obrazloženje. Aktivnost bi trebalo da traje oko petnaest minuta.

prIlog I grupaKakve su zajednice lišćarske listopadne šume? gdje se rasprostiru? Koje su karakteristike klime?II grupasa kakvim se problemima susreću: biljke, životinje? III grupaKako se na probleme adaptiraju: biljke, životinje?Iv grupa sprat drveća naseljavaju: biljke, životinje v grupasprat žbunova naseljavaju: biljke, životinjevI grupaprizemni sprat naseljavaju: biljke, životinje, gljive

1. Biologija za VII razred osnovne škole, Zavod za izdavanje udžbenika, 2010.

Ovako urađeni časovi aktiviraju sve učenike, daju više znanja, učenici sami dolaze do odgovora, jačaju svoju kreativnost, vještinu rukovanja računarom i pretrživanja Interneta.sanja Čukić-vešović, profesorica oŠ “radomir Mitrović”, Berane

53

54

drŽave

tema: države

predmetna nastavnica: Karmen trivundža, prof. građanskog vaspitanjapredmet: građansko vaspitanjerazred: vI vrijeme realizacije: pet časova

55

CIljevI

- upoznati pojam države; - upoznati osnovna obilježja države i državljanina;- razumijeti važnost saradnje i povezivanja među državama;- upoznati simbole i kulture pojedinih naroda.

korelacija: crnogorski jezik i književnost, geografija, Istorija, strani jezici, tehnika i informatika.

plan ČasovaI Čas

poJaM drŽave

uvodni dio časa:

aktIvnost 1 (deset minuta) učenicima prikazati slide show koji treba propratiti pitanjima tipa:Šta vidite na slide-u? gdje se to nalazi? Šta prikazuje? Čemu je to služilo?Ko je (bila) ta osoba? slike prikazuju stanovništvo, teritoriju, kao i izvršioce vlasti kroz vrijeme. (na slikama mogu biti npr. egipatske piramide, faraoni, monumenti stare grčke, Koloseum, rim, itd.)

aktIvnost 2 (deset minuta) postaviti pitanje šta je zajedničko slikama koje su vidjeli. ukoliko ne dođu sami do odgovora, nastavnik ih može podstaći pitanjima koja bi ih dovela do odgovora.

Mozgalica: pojam državaučenici izlažu asocijacije vezane za ovaj pojam.odgovori mogu biti tipa: zemlja u kojoj neko živi, narod, granice, himna, zastava, itd.nakon iščitavanja datih odgovora, učenicima ponuditi definiciju države.

glavni dio časa:

aktIvnost 3 (dvadeset minuta)povesti razgovor sa učenicima koji ima za cilj upoznati osnovna obilježja države (stanovništvo, teritorija i vlast). vraćanjem na slide-ove ovoga puta konkretizovati ono što se na slici vidi. učenici u paru imaju zadatak da navedu prava i obaveze pojedinca prema državi i obrnuto.

56

II i III Čas

MoJa I Kulture drugIh drŽavaCIljevI

- analizirati kulturne specifičnosti pojedinih država i naroda; - razumjeti međusobne uticaje i povezanost naroda svijeta;- upoznati se sa osnovnim simbolima, znamenitostima, jezikom, muzikom, običajima drugih država;- razvijati timski rad kod učenika; - razvijati naviku kod učenika da koriste Internet kao izvor podataka jer na taj način razvijaju samostalnost, unapređuju rad na kompjuteru i usvajaju pojmove na stranom jeziku.

uvodni dio časa:

aktIvnost 1 podijeliti učenike u grupe i od svake grupe tražiti da odredi koju državu žele da predstave, jer će oni biti promoteri te države i njene kulture.sa učenicima treba razgovarati o tome kako se može predstaviti neka dr-žava i šta je važno za njeno predstavljanje. ponuditi neke od mogućnosti:- simboli (zastava, grb, himna, glavni grad)- teritorija (gdje se nalazi i koju teritoriju pokriva)- stanovništvo (broj i koji narodi sačinjavaju njeno stanovništvo)- prepoznatljivost (po čemu je poznata - neka građevina, poznati državlja-ni iz svijeta sporta, muzike, nauke, umjetnosti)- folklor (nošnja, muzika, instrumenti)- jezik (mogu ponuditi mali riječnik sa desetak riječi na jeziku države koju predstavljaju)učenike treba podstaći da prezentaciju što više zasnuju na praktičnim materijalima - karte, fotografije, slike, muzička djela, posteri, ali mogu i osmisliti jednu scenu iz života karakterističnu za kulturu koju predstavljaju (običaj, ples, igra).

glavni dio časa:

aktIvnost 2 učenici se upućuju u informatički kabinet radi istraživačkog rada.ova aktivnost se nastavlja i na sljedećem času.

Iv i v Čas

glavni dio časa:

prezentaCIjegrupe prezentuju svoje radove (vrstu prezentacije su odredili samostalno).

57

Završni dio časa:

vodi se razgovor sa učenicima na sljedeće teme: Šta ste novo saznali o pojedinim državama?Šta vam je bilo posebno zanimljivo?da li vas je nešto iznenadilo?da li ste prepoznali nešto zajedničko kod svih država?

Dok smo radili pano malo smo se zabavljali, ali smo takođe dosta toga naučili. Svi smo uživali.vladana, učenica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

Ovakav način realizacije planova omogućava učenicima da istra-žuju i razumiju različite narode i kulture.Karmen trivundža, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoriča-nin”, podgorica

58

kontrast

tema: Kontrast

predmetna nastavnica: Mila Čaveliš, prof. likovne kulturepredmet: likovna kulturarazred: vIIvrijeme realizacije: četiri časa

59

CIljevI

učenici treba da: - prodube interesovanje za stvaranje, otkrivanje i istraživanje u likovnoj umjetnosti; - razvijaju sposobnosti za kooperativno učenje i prezentaciju novih sadr-žaja;- razvijaju sposobnosti za induktivno i deduktivno promišljanje i zaključi-vanje; - upoznaju i razumiju osnovne zakonitosti i procese koji vladaju u prirodi;- otkriju vlastite sposobnosti i razvijaju kritičko promišljanje;- razvijaju pozitivan stav prema likovnoj kulturi i umjetnosti uopšte; - uspostave veze sa humanističkim i prirodnim naukama.

nastavne metode: intervju, razgovor, grupna diskusija, galerijaoblici rada: individulani i demonstartorski rad, rad u grupama aktivnosti učenika: pravljenje plakata, skica, crteža, rješavanje problem-skih zadataka

korelacija:Istorija, crnogorski jezik i književnost, Muzička kultura, geografija

plan ČasovaI Čas

na prvom času učenici stiču znanje i razumijevanje u vezi sa fenomenom kontrasta - nezaobilaznog u umjetničkim djelima, a koji izražava nešto univerzalno i opšte.1. putem power point prezentacije pokrenuti kod učenika ramišljanje o fenomenu kontrasta.aktivnost bi trebala da traje do pet minuta.

2. podijeliti učenike u grupe i svakom članu dodijeliti ulogu u radu grupe. Zadaci se sastoje da dobijene skice oboje kontrastnim odnosima i bojama, a potom prezentuju svoj rad. sve grupe prave veliki pano kao vrstu povratne informacije nastale na osnovu prezentacija ostalih grupa s tim što ovdje izuzimaju svoj dio zadat-ka.aktivnost bi trebala da traje do trideset minuta.

3. grupe prezentuju radove sa velikog panoa i time doprinose izgradnji jedne nove cjeline koja se sastoji od međusobno prožetih znanja i vještina iz različitih disciplina. Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta.

60

II Čas

putem power point prezentacije pokrenuti kod učenika ramišljanje o fenomenu kompozicijskog načela kontrasta. u prezentaciji se mogu prikazati slike rembrandt harmenson van rin-a, vincent van gogh-a ali i slike koje ilustruju kontrast između klasične i moderne umjetnosti. tokom prezentacije umjetničkih slika, uče-nicima se mogu postavljati sljedeća pitanja: Kojim bojama je naslikana slika? Kakva raspoloženja budi slika? Zašto tako mislite? Kakav je odnos između oblika na slikama različite sadržine?

Kako je upotrijebljen kolorit?Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta.

podijeliti učenike u sedam grupa i svakoj zadati zadatak da na osnovu dobijenih slika i tekstualnih informacija odaberu one koje će predstaviti ostalim grupama. sedam zadataka čini prezentacija kontrastnih svojstava koje je dao Johanes Itten i to: kontrast boje prema boji; kontrast svijetlo-tamno; kontrast toplo-hladno; komplementarni kontrast; simultani kon-rast; kvantitativni kontrast; kvalitativni kontrast.Aktivnost bi trebala da traje do dvadeset minuta.

rembrandt, Čovjek sa zlatnim šljemom

61

svaka grupa bi trebala da uradi plan za prezentaciju na sljedećem času (npr. koji su autori i koje će slike koristiti za ilustraciju Itten-ove podjele konstastnih svojstava, o čemu će izvještavati detaljnije, itd.)Aktivnost bi trebala da traje do petnaest minuta.

III Čas

Zajedno sa učenicima ponoviti zadatke koje su grupe na prethodnom času dobile. formirati identične grupe, podijeliti im materijal za rad (slike, tekstove s prethodnog časa) i od učenika zatražiti da završe svoje prezen-tacije. Aktivnost bi trebala da traje do deset minuta.

svaka grupa izrađuje prezentaciju svog dijela zadatka uz obavezu da svaki član grupe ima određenu ulogu u grupnoj prezentaciji.Aktivnost bi trebala da traje petnaest minuta.

u završnom dijelu časa grupe predstavljaju radove uz postavljanje pitanja od strane i nastavnika i učenika. Aktivnost bi trebala da traje dvadeset minuta.

Iv Čas

Moguće je nastaviti sa aktivnostima tokom narednih pet sadržajno pove-zanih časova, kao oblik tematskog planiranja nastave, ali i uspostavljanja korealacija sa istorijom, književnošću, medijskom pismenošću, muzičkom kulturom i to na sljedeće teme:

1. Kontrast između stilova u umjetnosti baroka i renesanse i pravaca u modernoj umjetnosti XX vijeka (npr. učenici istražuju renesansu i Barok posmatrajući umjetnička djela a zatim ih upoređuju sa slikarskim, vajar-skim i arhitektonskim ostvarenjima moderne umjetnosti XX vijeka;

2. uočavanje kontrastnih motiva u literarnim djelima (npr. učenici mogu pročitati knjigu Dnevnik Ane Frank i po grupama raditi na teme: nakon pročitanog djela osjećam…; pomoću boja i crteža prenijeti svoja osjeća-nja; roman povezati sa sadašnjicom i osmisliti drugačiji kraj priče; dramati-zacijom prikazati dio priče);

3. Kontrast u filmskoj umjetnosti (npr. prikazivanje igranog filma sa kon-trastnim sadržajem);

4. Kulturne karakteristike Indijaca i francuza (npr. realizacija interaktivnog kviza na temu: popularne kulture Istoka i Zapada);

5. Kontrast u muzičkim djelima - ritam i tempo (npr. rock grupe i stvaralaš-tvo romantike, baroka, klasicizma).

62

dodatak

63

priprema - svjetlost

priča o Heliosu

helios vozi svoju kočiju preko neba svakog dana - kreće u zoru na istoku, a završava s vožnjom navečer na zapadu. homer opisuje da mu kočiju vuku sunčani bikovi. pindar opisuje da ju vuku vatreni pastusi. poslije su brzonogim krilatim konjima data imena: pirej, ej, eton i flegon. Kad helios završi svoju dužnost, njegova mu sestra selena (Mjesec), otpjeva uspa-vanku, a potom zaspi u svojoj krilatoj zlatnoj barci, hefestovu daru. svoju dužnost helios besprijekorno obavlja sve dok nije ugledao boginju atenu kako se rađa iz Zevsove glave. to ga je začudilo te se u svojoj kočiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, no to nije imalo nikakvih posljedica. erinije bi ga kaznile ako promijeni smjer sunca. helios ima svevideće oko...

radovi učenika:nastavak priče heliosova kolahelios ima svevideće oko ... i vidi čitav svijet. Jednog dana prođe jednu polovinu, a zatim drugu polovinu. on je jak i ima puno svjetlosti. helios jedan krug prođe za 24 časa, a odmara se kada ga mijenja selena. on je vrlo vrijedan i svaki dan pređe čitav svijet. Količić Kenan, vI-b

uspavanka za Heliosa

spavaj , spavaj zlato ti,dok sestrica nad tobom bdi.slušaj ptičica poj, Zlatni brate moj.laku noć, laku noć i snovi će doćZa njim lagan san i nestaće dan.laku noć , snivaj san, sjutra će svanuti novi danlaku noć i sanak će doć. Aleksandar Truš, vI-a

selenina pjesma za Heliosa

Zaspi, zaspi heliose ti, na počinak kreni u svojoj krilatoj barci.cijeli dan ti nebom plutaš, zaspi ,zaspi sad, sjutra te čeka novi dan.o tebi vrijeme zavisi gospodaru vremenapričaš najčudniju priču dok plutaš po oblacima.snivaj, snivaj heliose slatki sanak svoj,uvijek budi srećan brate mojdok spokojno spavaš ja ti pjesmu pjevam da mirno zaspiš, sjutra da ne kasniš. spavaj mi heliose ti, dok pijevac prvi ne zapjevadok ti lice ne obasija rujna zora. Marijana Martinović, vI-a

64

priprema - manjIne

sadrŽaJ KartIca

osjećanje:

- naše kuće nijesu kao kuće drugih ljudi. one su posebne i veoma su nam drage.- Mi volimo da održavamo našu tradiciju.- Mi imamo mnogo sposobnosti. radimo sve vrste ručnog i zanatskog posla.- naš rad je naš glavni doprinos zemlji u kojoj živimo.- u prošlosti su naši ljudi uradili mnogo hrabrih stvari.- Mi smo veoma nezavisni. više volimo da se brinemo sami o sebi.- volimo da se okupimo u porodici i sa prijateljima. veoma se dobro brinemo za starije u našoj zajednici.- volimo da pjevamo i pričamo priče. Mislimo da je to veoma važno da bi se živjelo.

djelo:

- programi na televiziji i štampa ne govore istinu o nama. oni kažu da mi predstavljamo problem za društvo.- neki ljudi se ponašaju loše prema nama i zovu nas pogrdnim imenima.- ponekad nas napadaju bez razloga. hiljade naših ljudi je u inostranstvu.- nekada nemamo tekuću vodu, a naše smeće rijetko kada odvoze.- teško nam je dobiti socijalno osiguranje.- ljudi nas ne žele u svom susjedstvu.- neki ljudi ne žele da nam daju posao zbog toga što jesmo.- ponekad imamo problema sa policijom i opštinskim vlastima zbog mje-sta na kojem živimo.

upItnIK Za uČenIKe

uputstvo:

pažljivo pročitaj svako pitanje prije nego što odgovoriš na njega. na pita-nja uz koja su već ponuđeni odgovori odgovaraš zaokruživanjem jednog odgovora. tamo gdje nijesu ponuđeni, sam napiši odgovor. upitnik je anoniman, pa te molimo da odgovaraš iskreno i otvoreno.

1. volim da idem u školu jer se u njoj dobro osjećam. a) da b) djelimično c) ne

2. atmosfera u školi je zasnovana na uvažavanju učenika. a) da b) ne

65

3. u školi nas podstiču na međusobnu toleranciju: a) odjeljenjski starješina b) predmetni nastavnik c) pedagoško-psihološka služba d) svi zajedno e) neko drugi 4. da li po tvom mišljenju, nastavnici dovoljno uvažavaju ličnost učenika?(najviše dva odgovora) a) uvažavaju svi nastavnici b) uvažava većina nastavnika c) samo mali broj nastavnika vodi računa o tome d) to zavisi od ponašanja učenika e) u tom pogledu nije jednak postupak prema svim učenicima f ) niko ne vodi računa o tome

5. u školi nas navode na poštovanje različitosti. a) uvijek b) ponekad c) nikada

6. Kako su po tvom mišljenju djeca sa posebnim obrazovnim potrebama prihvaćena u tvojoj školi? a) veoma dobro b) dobro c) slabo

7. odjeljenjski starješina upućuje učenike na međusobno uvažavanje i poštovanje različitosti. a) razgovorom b) putem radionica c) to se ne primjenjuje

8. u školi nas podstiču da slobodno izražavamo svoje stavove i mišljenja. a) da b) djelimično c) ne 9. u donošenju odluka na nivou odjeljenja svi smo: a) ravnopravni b) samo određeni broj učenika učestvuje u tome c) predsjednik odjeljenjske zajednice odlučuje d) nešto drugo, navedi šta

10. da li u školi ostvarujete svoja prava i obaveze? a) da b) ne

11. učenici svoja prava u tvojoj školi ostvaruju putem: a) Đačkog parlamenta b) vršnjačke edukacije c) kutije povjerenja d) na drugi način (navedi koji)

12. u kojim se aktivnostima van časova redovne nastave, posebno anga-žuješ?

66

13. učestvujem u pripremema i programima povodom obilježavanja značajnih datuma. a) da b) ponekad c) uvijek

14. učestvujem na školskim takmičenjima u sportu, kulturi, znanju i slično. a) da b) ne

15. ako si za to da se nešto u školi izmijeni, šta bi najprije promijenio/pro-mijenila? (najviše tri odgovora) a) neke nastavnike b) program c) dao bih veća prava učenicima d) zaveo bih veću disciplinu u školi e) dao bih više slobode u školi

priprema - tv proGramI

tv QuIZ WarM-up actIvIty

1. reality shows have all failed. nobody watches them. true false

2. Who is Bart simpson? a) a singer b) a cartoon character c) a tv reporter

3. Where did the last Survivor take place? a) in australia b) in philippines c) in Montenegro

4. Where did susan Boyl participate? a) British Idol b) survivor c) Big Brother

5. Who wants to be a millioner is: a) a news programme b) a film c) a quiz

6. films are usually interrupted by: a) cartoons b) waether forcast c) advertisments

7. Rebelde is very famous: a) documentary b) soap opera c) reality show

8. the news are a programme telling people about new products. true false

9. a program which searches for talented singers, awarding the best with

67

a recording contract is called: a) Who wants to sing b) Idol c) I will survive

10. What film did robert pattison act in? a) the spiderman b) the twilight saga c) dear John

eXaMple of a QuestIonnaIre used In class 1. do you watch television every day? yes no

2. how many hours a day do you spend watching tv? a) more than three hours b) about three hours c) less than three hours

3. do you have a tv in your bedroom? yes no

4. at what time of the day do you usually watch tv? a) morning b) afternoon c) evening d) night

5. What kind of programmes do you prefer watching (tick as many as you wish) a) news b) comedy c) soaps d) films e) quizzes f ) sport programmes g) cartoons h) reality shows i) talk shows j) music programmes

6. the tv is broken, it will take two weeks to get it repaired, what do you do? a) Borrow another tv b) go and watch tv at a friend’s house c) spend more time doing other things d)

7. do you have a favourite tv channel? yes no

If the answer is yes, please write the name of the channel.

68

8. do you know what’s on tv tonight? a) yes, of course b) only the programmes I watch regularly c) no

9. Would you find it easy to stop watching tv for a week? yes no

10. does anybody restrict your television viewing? yes no

If the answer is yes, please write who restricts it.

soMe evaluatIon forM QuestIons gIven to the students at the end of the class Koja aktivnost vam se najviše dopala a koja najmanje?Kako bi ocjenili čas? Što mislite o grupnom radu?da si ti nastavnik, šta bi promjenio kako bi čas bio zanimljiviji?

69

70

komentarI

71

Ovi časovi su nas podsjetili na ono što stalno slušamo, a često zaboravljamo: da su svi ljudi jednaki i da zaslužuju jednaka prava.andrija, učenik oŠ “pavle rovinski”, podgorica

Na ovim časovima sam naučila puno o Romima. Sada bolje shvatam njih i njihov način života i mislim da moramo i možemo uraditi još više da svi ljudi shvate da Romi nisu manje vrijedni zbog svoje boje kože i uslova u kojim žive.nađa, učenica oŠ “pavle rovinski”, podgorica

Najviše mi se svidjela razmjena mišljenja, jer smo tako naučili najviše o njima, ali i o nama samima.Maida, učenica oŠ “pavle rovinski”, podgorica

Ovaj projekat nam je omogućio primjenu novih, interesantnih metoda. Po-zitivne reakcije učenika i njihova očigledna zainteresovanost za temu bili su nam ogroman podsticaj i očigledan dokaz da smo na pravom putu.dobrila asanović, profesorica oŠ “pavle rovinski”, podgorica

O času smo pričali sa roditeljima. danijela, učenica oŠ “srbija“, Bar

učešćem na okruglom stolu na temu Značaj planiranja u školskoj praksi, imala sam priliku da vidim prezentaciju pripreme Svjetlost i mogu reći da mi se dopala jer tematski objedinjuje ciljeve i aktivnosti kroz više nastav-nih predmeta.staša Barabaš, profesorica razredne nastave oŠ “srbija“, Bar

projekat cherI je omogućio primjenu novih metoda i novog pristupa odredjenim nastavnim sadržajima. na časovima sam osjećala veliko zado-voljstvo jer su učenici međusobno veoma dobro saradjivali. učenici su bili veoma motivisani i razvijali su takmičarski duh. Bili su veoma zadovoljni krajnjim produktom njihovog rada - gotovim panoima. od gotovih panoa napravili smo izložbu, što ih je dodatno stimulisalo. Imala sam veoma do-bru saradnju sa koleginicama koje predaju predmete koji su u korelaciji sa gradjanskim vaspitanjem. posebno sam zadovoljna što će jedna od mojih priprema biti u publikaciji, i što će pomoći nekim kolegama u realizaciji ove nastavne jedinice.Karmen trivundža, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

“ovo je za mene bilo novo iskustvo i pobudilo je u meni želju da jednog dana posjetim Meksiko.”almira, učenica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

“dok sam radila pano sa drugaricama bila sam veoma uzbudjena. nadam se da ću jednog dana otputovati u englesku i saznati više o njoj.”dženita, učenica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

72

rad na pripremi ovakih časova iziskuje puno vremena, pripremu na-stavnih listića, traženja raznog materijala po Internetu, povezivanja svih segmenata kako bi se dobio finalni proizvod - uspješan i intersantan čas. no, prilikom same realizacije, nastavnik više nije centralna figura u razredu, učenici su ti koji rade i imaju interakciju među sobom, dok je nastavnik samo facilitator u svim aktivnostima. Kroz ovakve aktivnosti djeca ne usvajaju samo ciljeve koji su predviđeni za sami predmet već se uče timskom radu, poštovanju različitosti, komunikaciji i sličnim stvarima koje ih uče da budu i dobri ljudi. projekat cherI je vrlo pozitivan primjer ovakvog rada jer podstiče svakog pojedinca da doprinese samoj realizaciji časa. sa druge strane podstiče nastavnika da istražuje i povezuje sadržaje iz nekoliko predmeta kako bi časovi bili što zanimljiviji.tamara nedović, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

Inovativne metode koje se nude projektom cherI učiniće da je više učeni-ka uključeno u rad i da se svima pruža šansa da daju svoj doprinos, koliki god on bio. time se djeci daje na važnosti, samim tim raste njihovo intere-sovanje za predmet a i samopouzdanje i želja za učenjem.Zoran Kalezić, direktor oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

geometrija je zanimljiva na ovakav način.Balša, učenik oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

Čas je bio neobičan i zanimljiv, nijesam ni primijetila da je čas matematike.nikolina, učenica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

projekat cherI omogućio mi je primjenu novih metoda u nastavi mate-matike. drugačiji oblik rada od uobičajenog stvorio je atmosferu da 26 učenika bude zainteresovano i spremno da da svoj doprinos realizaciji planiranog. Znali su da iznenade zapažanjima i oni od kojih se to najma-nje očekivalo. učenicima nije bilo dosadno na času.Marija gojnić, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

učenici su komentarisali da je nastava bila bolje organizovana, da su više angažovani, da su iznosili svoja mišljenja, da su poslije ovog časa nastavili na sljedećem času da komentarišu šta se dešavalo na prethodnom. uče-nici su bili više koncentrisani nego obično pa su im shvatanja i zapažanja bila bolja. nastavnik je taj koji u procesu učenja učenika može da rastereti, ali i optereti nebitnim sadržajima ili neprilagođenim i neprihvatljivim me-todama rada. uspostavljanje ravnoteže između učenika i sadržaja jedan je od preduslova uspješnog učenja (učenik u interaktivnom odnosu sa sadržajima).Mila Čaveliš, profesorica oŠ “Božidar vuković podgoričanin”, podgorica

voljela bih da radimo ovom metodom zato što puno saznajemo jedni odrugima,družimo se, zajedno dolazimo do otkrića i rješenja. nemamo

73

tremu, iskreni smo i kreativni. Možemo na ovaj način da pomognemo ra-znim državnim ustanovama u rasvetljavanju mnogobrojnih tema vezanih za naš uzrast.učenica, oŠ “Milorad Musa Burzan”, podgorica

učenici iznose događaje i polemišu o njima na osnovu posmatranja stvarnosti više nego učešća u njoj. ovakav čas ih stavlja u ulogu svjedoka i radoznalog posmatrača i motiviše ih da imaju potrebu i nagon za sa-znanjem. ovaj način rada osposobljava učenika za prikupljanje činjenič-ke građe koja će na času biti samo govorno uobličena u valjane iskaze i ubjedljiva saopštenja. učenici shvataju da preplitanjem ličnog i kolektiv-nog iskustva, usaglašavanjem i kontrastriranjem (apstraktno - konkretno, subjektivno - objektivno, emocionalno - racionalno), izvještavanjem, pole-mika i debata postaju potpunije i ubjedljivije. Jedna od vrijednosti i kvali-teta ovakvih časova jeste u njegovoj životnoj aktuelnosti i porastu navike da se stvari posmatraju sa više gledišta, a sudovi obrazlažu pouzdanim činjenicama. primijetan je i osjetni razvitak sposobnosti za kritički pristup pojavama iz društvenog okruženja i trezvenijem rasuđivanju o njima.rajka Milatović, profesorica, oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Što se tiče interakcije između učenika i nastavnika, ona je bila, uglav-nom, podsticajna. nastavnici koji su koordinirali ovim časom imali su puno povjerenje u učenike i u dobroj mjeri su im prenijeli odgovornost za uspješnu realizaciju časa. primjećuju da je bilo naporno, da je trebalo uložiti dosta strpljenja, ali i da se isplatilo i rezultiralo jednom pozitivnom stvaralačkom atmosferom.nada Milović, profesorica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Bilo je super, mnogo sam naučila, nadam se da će biti još ovakvih časova.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

uvijek da budemo ovako veseli, da se ne razlikujemo od drugih, posebno mi se svidio drugi dio časa.učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

shvatili smo da nema mnogo razlika između roma i hrišćana.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

ovaj čas mi se mnogo svidio. svidjela mi se atmosfera i organizacija. po-sebno mi je drago što sam prisustvovala i naučila i upoznala drugu kultu-ru i običaje.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Čas je bio zabavan i poučan! nadam se da će ubuduće biti još ovakvih časova! nadam se da će prestati omalovažavanje roma i da ćemo ih svi zajedno prihvatiti.učenik, oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

74

ovaj čas je bio odličan. nijesam imala pojma kako su romi pozitivan, do-bronamjeran i veseo narod. Zahvaljujući ovom času dosta sam naučila.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Ja sam saznala mnogo o romima, čas je bio izvrstan. najljepše je bilo kad smo pjevali i stavljali vijence.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

poučan i veoma lijep čas. neću više da omalovažavam rome.učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

emotivan i lijep čas.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

svi smo mi isti, imamo i mane i vrline.učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

oduševljeni smo ovakvim načinom rada. naše mišljenje se uvažava. na ovakvim časovima ne može da se pogriješi, sve što kažemo dobro je i tačno. nijesmo mogli vjerovati da smo ovako pametni. romi su zanimljiv narod. njihova slava je “vrh“. dobro bi bilo da nas pozovu u goste i na slavu. Baš smo se umorili, ali nije bitno, isplatilo se. lako je nastavnicima kad smo mi sve uradili. ovo je trebalo snimiti, slikati. Kako smo dobri u polemikama i debatama kao neki političari. valjda smo bolji od njih, oni su dosadni. učenik oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

najljepše je bilo kad smo pjevali i kitili jedni druge cvijećem.učenica oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

Čas je interesantan. djeca i nastavnice su jako kreativni. dopada mi se što se kroz igru i zabavu dosta naučilo.ruža Malović, predstavnica savjeta roditelja oŠ “Mileva lajović lalatović”, nikšić

75

76

zakljuČakconclusIon

77

Zahvalnica

Projekat CHERI u svim svojim fazama promovisao je timski rad kao i vri-jednosti koje iz njega proizilaze. Počevši od prvih sastanaka, pa do finalnih aktivnosti, ta timska energija je pozitivno djelovala na atmosferu, kao i na rezultate. Koristimo ovu priliku da još jednom zahvalimo OŠ “Radomir Mi-trović“ iz Berana, OŠ “Mileva Lajović-Lalatović“ iz Nikšića, OŠ “Srbija“ iz Bara, OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin“, OŠ “Pavle Rovinski“, OŠ “Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice, na njihovom doprinosu da Projekat CHERI postane istinsko čvorište timske sinergije - u nadi da će se ono održati i kada se proje-kat formalno završi.

Posebnu zahvalnost iskazujemo direktoru, pedagogici kao i svim zaposle-nima Gimnazije “Slobodan Škerović“ iz Podgorice, koji su u više navrata i tokom različitih projektnih aktivnosti pokazali profesionalni i nadasve ljudski odnos prema svim gostima, kolegama, učenicima, kao i timu CHERI projekta.

posebnu vrijednost ovoj publikaciji daje činjenica da je nastala iz realnih “živih“ učionica - pravih malih kritički mislećih i ad hoc stvorenih laborato-rija - u kojima su istraživači bili i nastavnici, a još više i značajnije učenici. otuda, i na ponos svih, ova publikacija predstavlja zbirku priprema koje su iskustveno nastale - primijenjene u praksi - a koje mogu da posluže i ostalim nastavnicima kao model i/ili u dobijanju ideja o tome kako mogu organizovati i realizovati nastavu u vlastitoj školi. svaki predloženi oblik rada, svaka nastavna metoda, dati u pripremama, mogu biti zamijenjeni boljim ili funkcionalnijim i ni jedna nije predstavljena kao obavezna. pri-preme su vrijedne i po tome što prikazuju samo jedan od mogućih puteva za realizaciju određene teme, a dovoljno otvorene za promjenu, shodno okolnostima, afinitetima, potrebama i nastavnika i učenika. Iz te otvore-nosti prirodno su se ovdje spojili: matematika sa pink floyd-om, muzika sa svetim Đorđem, Munch i tezej, film i položaj romkinja, šume i mini-sajam, kontrast i barok, itd.

uspostavlja se određeni impuls radosti u traženju mogućih veza između društvenih, kulturnih i prirodnih fenomena i realnog života. to možete pronaći u svakoj od predstavljenih priprema. Jedino tako stečena znanja mogu se smatrati pravim znanjima - ona u kojima postoji svijest da smo svi u jednakoj mjeri na putu stalnog otkrivanja svijeta i novih znanja iz drugačijih perspektiva. ovaj pristup trebalo bi da čini suštinu obrazovanja 21. vijeka.

na svakom nastavniku je ostalo samo to da stvori uslove i pokrene atmos-feru u učionici u kojoj će se učenici istinski osjećati kreatorima vlastitih znanja i vještina, spremnim za dijeljenje i stvaranje novih društvenih vrijednosti, zasnovanih na principima interkulturalnosti i međuzavisnosti. Kao rezultat želje da se sve što je ostvareno promoviše, predstavi potenci-jal ovog pristupa, proširi na druge razrede, škole, ostale nastavne predme-te i nivoe obrazovanja, ova publikacija ostvaruje misiju punu inkluzije u najširem smislu te riječi.

78

Acknowledgments

During all of its stages, the CHERI project has promoted full cooperation amongst a multitude of actors. Infact, from the very initial meetings until the final activities it was empowered by the team work and the results were enriched by these values. As the project has come to an end, we would like to take this opportunity to thank once again the elementary schools OŠ “Radomir Mitrović” from Berane, OŠ “Mileva Lajović Lalatović” from Nikšić, OŠ “Srbija” from Bar, OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”, OŠ “Pavle Rovin-ski”, and OŠ “Milorad Musa Burzan”, from Podgorica for their contribution to the creation of a true team synergy with the hope that it will continue beyond the end of the project activities.

Special thanks are also due to the director, the pegagogue, and all the staff of the Gimnazija “Slobodan Škerović” in Podgorica for their continuous support and the truly professional and friendly approach to all guests, col-leagues, students and members of the CHERI team.

the key features of this project are that it was produced in the actual classroom enviroments and that its contents have been successfully put into practice. the lessons have become experimental laboratories and small centres of critical thinking where the explorers were mainly the students but also their teachers. We are proud that this publication might be used as inspiration by other teachers for class preparation in their own schools. each module may be adapted to the needs of the specific class-room and its potential lies in this open ended approach that may create an infinite number of equally successful lessons. the variety and flexibility of the modules can be seen in the connections between maths and pink floyd, music and st. george, Munch and the theseus, movies and the role of roma women, woods and the mini fairs, contrast and baroque, etc.

there is a joyful impulse of learning that can be achieved when discover-ing significant links between social, cultural and natural phenomena and real life situations. this route to learning leads to the creation of genuine knowledge which is a reminder that all of us are constantly discovering the world from a new perspective, which should be considered as the basis of education in the twentyfirst century.

to generate an atmosphere of exchange in the classroom, teachers need to find the right topic and approach to make their students feel like creators of their own knowledge and skills. everybody should always be ready to share in an enviroment where new social values are being built, based on the principles of multiculturalism and interdependence.

By presenting and trying to disseminate the results of the project and the potential of the activities to other teachers, schools and stakeholders at all levels this publication is fulfilling its ambitious educational objectives.

79

80

81

ova publikacija je nastala uz pomoć Evropske unije. Publikacija ne sadrži formalno saopštenje i ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.The publication has been produced with the assistance of the EU. This publication does not constitute a formal communication and does not necessarily represent the official position of the European Union.