i. osnovni podaci o kolegiju naziv kolegija broj ects-a ... · metafora. metonimija. homonimi....

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

TEORIJA JEZIKA

5 30+30 Predavanja: F-601 utorkom 8.15-10.00 Seminari: F-207 četvrtkom od 11.15 do 13.00

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije

Kabinet Telefon E-mail

prof. dr. sc. Marija Turk

ponedjeljkom od 10.30 do 12.00

606

265663

[email protected]

Asistent



Maja Opašić, prof.

Ponedjeljkom i četvrtkom od 12.45 do 13.45

610

265678

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav – norma – govor. Lingvistički znak.

Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon).

Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija.

Dijakronijska fonologija.

Gramatika. Gramatička kategorija. Morfološke kategorije. Sintaktičke kategorije. Leksičko značenje riječi. Gramatičko

značenje riječi. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatička homonimija (sinkretizam).

Gramatička sinonimija (suspenzija).

Sintagma. Rečenica. Gramatičko raščlanjivanje rečenice. Aktualno raščlanjivanje rečenice.

Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznačnost (polisemija). Primarno i sekundarno značenje riječi.

Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Raslojavanje leksika. Frazeologija. Frazemi.

Leksikografija.

Kratka povijest lingvistike.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: razvijati sposobnost za kritičko mišljenje o jezičnim pojavama općenito i za samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja, razvijati logičko mišljenje i sposobnosti uravnoteživanja jezične dedukcije s jezičnom indukcijom, te objektivno gledanje na jezičnu pragmatiku. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Međuispiti 2,5 50 Zadaci za samostalan rad 1 20 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1,25 30 UKUPNO 5 100

1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je moguće ostvariti 50 bodova, odnosno 20 ocjenskih bodova za I.međuispit i 30 ocjenskih bodova za II. međuispit. Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 11 ocjenskih bodova, a na drugome međuispitu najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra na nastavi riješiti pismene zadatke za samostalan rad iz kojih mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. Završni ispit je usmeni ispit. Na svako pitanje mora odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske bodove. Potrebno je ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova.

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

80 – 100 bodova = izvrstan (5) 70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 – 69 bodova = dobar (3) 50 - 59 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. (odabrana poglavlja) Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardžija), Zagreb 1999. (odabrana poglavlja) Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. i dr. izdanja (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: de Saussure, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000. Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 21992. (odabrana poglavlja) Martinet, A., Osnove opće lingvistike, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) Pranjković, I., Lingvistički komentari, Rijeka, 1997. Simeon, R., Enciklopedijski rječnik lingvističkih pojmova, I i II, Zagreb 1969. Škiljan, D., Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb 1978.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.25 ECTS-a . Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja uradaka na nastavi i međuispita.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit. Studenti koji su iz prvog pokušaja položili oba međuispita, uspješno riješili zadatke na nastavi, redovito pohađali nastavu te tijekom semestra ostvarili 61 ili više ocjenskih bodova mogu biti oslobođeni završnoga ispita te ocjenjeni s izvrsnim (5). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1.10. 2013. 3. 10. 2013.

Predavanje: Jezik kao sustav; jezik kao struktura; Jezični znak, trihotomija sustav – norma – govor ; Jezične razine, jezične discipline Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana kolegija

8. 10. 10. 10.

Neradni dan. Seminar: Slijedi temu prethodnoga predavanja.

15. 10. 17. 10.

Predavanje: Fonologija, fonetika, Glas – fon – fonem Seminar: Slijedi temu predavanja.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

22. 10. 24. 10.

Predavanje: Fonem: segmentni fonem, suprasegmentni fonem (prozodem), alofon Seminar: Slijedi temu predavanja.


29.10. 31. 10.

Predavanje: Distribucija i neutralizacija fonema Seminar: Slijedi temu predavanja.


5. 11. 7. 11.

Predavanje: Grafematika, grafem Seminar: Slijedi temu predavanja.


12. 11. 14. 11.

Predavanje: Morfologija, morfem, alomorf, tipologija morfema Seminar: I. MEĐUISPIT


19.11. 21. 11.

Predavanje: Integracija, reintegracija, superpozicija i aglutinacija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


26. 11. 28. 11.

Predavanje: Gramatička sinonimija (suspenzija), gramatička homonimija (sinkretizam), distribucija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


3. 12. 5. 12.

Predavanje: Gramatička kategorija, Rečenica: gramatička i aktualna raščlamba Seminar: Slijedi temu predavanja.


10. 12. 12. 12.

Predavanje: Leksikologija. predmet i discipline, leksem Seminar: II. MEĐUISPIT


17. 12. 19. 12.

Predavanje: Semantika: semem, primarno i sekundarno značenje riječi, Metafora i metonimija, polisemija, Seminar: Slijedi temu predavanja.


24. i 26. 12.

Neradni dani

7. 1. 2014. 9. 1. 2014.

Predavanje: Semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija Seminar: Slijedi temu predavanja.


14. 1. 2014. 16. 1. 2014.

Predavanje: Raslojavanje leksika (vremensko, prostorno, funkcionalno) Seminar: Slijedi temu predavanja.


21. 1. 2014. 23. 1. 2014.

Predavanje: Frazeologija Seminar: Slijedi temu predavanja.


Napomena: Termini međuispita podložni su promjenama.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fonologija hrvatskoga standardnog jezika Studij Preddiplomski studij HJK 1 Semestar I. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 11.30–13 ; četvrtkom 8.15–10 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Mihaela Matešić Suradnik Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave

Kabinet 217 Telefon 265671 E-mail [email protected];

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnove fonetike. Tipologija suglasnika s gledišta artikulacijskih i akustičkih svojstava. Fonologija. Fonem, fon, alofon. Segmentni i suprasegmentni fonem. Metoda minimalnih parova. Fonološki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Inherentna distinktivna obilježja fonema (IDO). Sustav suglasničkih fonema. Sustav samoglasničkih fonema. Morfonologija. Morfonem, morfon, alomorfon. Alternacije suglasničkih fonema. Vrsta i karakter morfemske granice: fuzija i aglutinacija. Ortografija i ortoepija. Fonemska distribucija (fonemske skupine). Fonetska i fonološka transkripcija. Grafem – grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika. Prozodija: prozodijska distinktivna obilježja (PDO), prozodijske jedinice (prozodemi). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Naglašene i nenaglašene riječi. Pravila o distribuciji naglasaka. Fonologija iskaza: sintagma i intonacija; rečenica i intonacija; rečenični naglasak. Fonološka adaptacija riječi stranoga podrijetla. Transfonemizacija i fonologizacija. Adaptacija naglaska. Redistribucija fonema. Fonostilistika i grafostilistika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * definirati osnovne pojmove u lingvističkoj disciplini fonologiji * klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema njihovim artikulacijskim i akustičkim svojstvima * prepoznati fonološki i morfonološki uvjetovane alternacije fonema * provesti fonetsku i fonološku transkripciju hrvatskoga standardnog jezika * primijeniti (statička) akcentuacijska pravila u hrvatskome standardnom jeziku * zaključiti o odnosu norme i uzusa u području akcentuacije hrvatskoga standardnog jezika

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 2,5 70 (50 + 20) ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost triju izlazaka na popravni ispit te mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

- u obliku jednoga kolokvija – pismenoga ispita sastavljenoga od zadataka višestrukog izbora,

nadopunjavanja i pitanja otvorenoga tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. Kolokvij donosi najviše 50 bodova. Za pozitivan rezultat na kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Ostvarenih 20 bodova na testu jednako je 20 ocjenskih bodova, 21 bod na testu 21 ocjenskih bodova… 50 bodova na testu jednako je 50 ocjenskih bodova.

- u obliku praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Fonologija hrvatskoga standardnog jezika na adresi http://mudri.uniri.hr (nastavnik prati kako je student riješio test za samoprocjenu znanja). Student pritom može steći najviše 20 ocjenskih bodova.

Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, osobito u raspravama na seminarima) posebno se nagrađuje s dodatnih 10 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim bodovima. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave Fonologije hrvatskoga standardnog jezika kolidirao s drugim studijskim obavezama Završni ispit Završni ispit je pismeni. Sastoji se od 30 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju cjelokupnoga gradiva kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Za pozitivnu ocjenu na završnome ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 bodova (ako je student ostvario 14 ili manje bodova, završni se ispit ponavlja). Ostvarenih 15 bodova na završnome ispitu jednako je 15 ocjenskih bodova, ostvarenih 16 bodova na završnome ispitu jednako je 16 ocjenskih bodova… ostvarenih 30 bodova na završnome ispitu jednako je 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Fonologija hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 379–452. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Rijeka – Varaždin 1992.

Izborna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Zagreb 1986. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, preveli I. Martinčić i A. Stamać, Zagreb 1988. Jelaska, Z., Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb 2004. Muljačić, Ž., Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb 1972. (opća sinkronijska fonologija). Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2005. Škarić, I., Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 61–377. Tekavčić, P., Fonologija – strukturalizam – elementi drugih suvremenih lingvističkih teorija, u: P. Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979, str. 37–81. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Predavanje: Jezik i standardni jezik. Jezik kao artikuliran sustav; tri artikulacije. Fonetika i fonologija/ Fonologija: fon, fonem, alofon; stratifikacija glasa./ – 4 sata

-

2. Predavanje: Fonološka opreka i minimalni par/ – 2 sata. Predavanje: Artikulacijska i akustička fonetika: podjele glasnika – 2 sata


3. Seminar: Podjele glasnika – 2 sata Hrvatski fonemski sustav – 2 sata


4. Seminar: Fonemi i alofoni u hrvatskome standardnom jeziku – 2 sata Predavanje: Sustav samoglasničkih fonema i sustav suglasničkih fonema hrvatskoga jezika – 2 sata


5. Predavanje: Morfonologija i fonologija / Morfon, alomorfon, morfonem – 2 sata


6. Predavanje: Alternacije fonema kao morfonološki uvjetovane pojave – 2 sata Seminar: Alternacije fonema – 2 sata


7. Predavanje: Prozodijska obilježja; prozodijski sustav / Distribucija naglasaka i zanaglasne dužine / Toničke i atoničke riječi; izgovorna (naglasna) cjelina. Pomicanje naglasaka: oslabljeno i neoslabljeno – 4 sata


8. Seminar: Naglasne cjeline; Pomicanje naglasaka: oslabljeno i neoslabljeno – 4 sata Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

9. Seminar: Akcentuacija – 4 sata Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija



12. Seminar: Akcentuacija – 4 sata


13. Seminar: ponavljanje za kolokvij – 2 sata Pisanje kolokvija – 60 minuta; Nakon kolokvija zajedničko komentiranje rješenja kolokvija – 30 minuta


14. Predavanje: Distribucija fonema i slog – 2 sata Predavanje: Jezično posuđivanje (fonološka razina) / Proces jezičnoga posuđivanja: adaptacija na fonološkoj razini; distribucija fonema; adaptacija akcenta – 2 sata


15. Predavanje: Fonologija iskaza – 2 sata


16. Seminar: Rekapitulacija osnovne terminologije u fonologiji kao priprema za ZAVRŠNI ISPIT – 2 sata Mogućnost za ispravak kolokvija – 2 sata (60 minuta pisanje ispravka, 30 minuta zajedničko komentiranje rješenja)

Teme seminara slijede i nadopunjuju teme predavanja. Na seminarima studenti (a) komentiraju obveznu i dopunsku literaturu, (b) problemski pristupaju pojedinim temama te uspoređuju različite pristupe, (c) aktivno usvajaju sadržaje prezentirane na predavanjima, (d) rješavaju različite pismene zadatke.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove jezične kulture Studij Preddiplomski studij HJK 1 Ak. god. 2013/2014 Semestar I. semestar Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 8.15–11 u 230 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Mihaela Matešić Asistent Cecilija Jurčić Katunar, prof. Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave Kabinet 217 Telefon 265671 E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi (gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika – njihov sadržaj i način služenja njima. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezični rječnici. Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju standardnojezičnih normi * kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima * na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike * uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave

1 -

Kontinuirana provjera znanja 2 60+20+20

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost triju izlazaka na popravni ispit te mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku

- jedne pismene provjere na satovima seminara koja je sastavljena od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. Sadrži 30 pitanja. Svaki točan odgovor donosi po 2 ocjenska boda. Student pritom može steći najviše 60 ocjenskih bodova.

- praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi http://mudri.uniri.hr (prati se je li student pravodobno preuzeo sve sadržaje i je li riješio testove za samoprocjenu znanja). Student pritom može steći najviše 20 ocjenskih bodova (po 10 bodova za pozitivno riješena dva testa za samoprocjenu znanja).

- pismenih funkcionalnostilističkih vježbi. Student piše na nastavi 2 pismene vježbe i pritom može steći najviše 20 ocjenskih bodova (po 10 bodova za pozitivno napisanu svaku vježbu).

Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, osobito u raspravama na seminarima) posebno se nagrađuje s dodatnih 10 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim bodovima.

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova određuje se konačna ocjena: 80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA Obavezna literatura: Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babić, S., Finka, B. i Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, MH, 12007. ili 22008. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2005. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Pranjković, I., Ogledi o jezičnoj pravilnosti, Disput, Zagreb 2010. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb 2006. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. Šulek, B., Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, Zagreb 1874–1875, pretisak Zagreb 1990.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima u vremenu predviđenom za konsultacije elektroničkom poštom (pravila kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku svojim

punim imenom i prezimenom te naznačiti studira li na jednopredmetnom ili na dvopredmetnom studiju HJK) OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE: Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata 1. Uvodne napomene o kolegiju i obavijesti za studente.

Tema seminarskoga dijela nastave: Jezik i društvo (rad u skupinama) -

2. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Standard i supstandard. Tekst: Josip Silić: Nekoliko misli o normi, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1999, str. 203-211 Vježbe 1 i 2

Preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

3. Jezik kao sustav i jezik kao standard. Tekst: Josip Silić: Hrvatski jezik kao sustav i kao standard, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1999, str. 235-245 Vježba 3

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

4. Tekst: Ljudevit Jonke (1999), Problematika norme hrvatskoga književnog jezika u sinkronijskom i dijakronijskom aspektu, U: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, str. 104-113.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture

Vježbe: 4 i 5 na adresi: http://mudri.uniri.hr 5. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih

standardnojezičnih normi. Tekst: Ivo Pranjković: Temeljna načela jezične pravilnosti, Kolo 4, 1996. Vježba 5a


6. O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda. Tekst: Radoslav Katičić: O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskoga književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, u: Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, ŠK, Zagreb 1992, str. 116-132. Vježba 6


7. Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika. Hrvatske gramatike. Hrvatski jednojezični rječnici. Jezični savjetnici. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa.


8. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: znanstveni stil i administrativno-poslovni stil. Vježba 7 i 8


9. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: novinarsko-publicistički stil Vježba 9 i 10


10. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: književnoumjetnički (beletristički) stil i razgovorni stil Vježba 11


11. Tekst: Ivo Pranjković: Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika, vol. 41-42, br. 1-2, lipanj 1996, str. 519-527. Vježba 12


12. Rekapitulacija Vježba 12b

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija vezani uz temu funkcionalnih stilova i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

13. Vježbe FS – I. dio Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija vezani uz temu funkcionalnih stilova i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

14. Vježbe FS – II. dio Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

15. Pismena provjera znanja



Broj ECTS-a



Uvod u znanost o književnosti

5 30+30 petkom od 14:15 do 18:00, F-406

Nositelj kolegija



doc. dr.sc. Aleksandar Mijatović

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost. Trodimenzonalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. Stih i proza. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. Umjetnička proza. Trivijalna književnost. Drama, dramaturgija i kazalište. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o književnosti studenti će biti sposobni:

1. objasniti i pravilno tumačiti naziv i pojam književnosti 2. opisati i tumačiti područje istraživanja znanosti o književnosti (teorija, povijest, kritika) 3. objasniti i pravilno tumačiti odnos znanosti o književnosti i estetike, lingvistike, semiologije 4. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o književnosti 5. objasniti i interpretirati odnose: književnost i pisac, književnost i jezik, književnost i čitatelj 6. opisati, tumačiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture književnih formi 7. objasniti i tumačiti fenomen recepcije književnoga djela 8. primijeniti stečena teorijska znanja u analizi književnoga djela

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ �ODOVA

1. Pohađanje nastave 1,5 - 2. Seminarski rad 0 0 3. Međuispit (kolokvij) 1,5 60 4. ZAVRŠNI ISPIT 2 40

UKUPNO 5 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb 1979.

- Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001.

- Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997.

- Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (str. od 9. do 335. i od

- 489. do 591.) Izborna literatura:

- Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 1983.

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000.

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb 1987.

- Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986.

- Jolles, A. Jednostavni oblici, Zagreb 2000.

- Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb 1995.

- Solar, M., Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000.

- Steiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996.

- The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, ed. By Alex preminger and T. V. F. Brogan,

- Princeton – New Yersey, 1993.

- Wellek, R., i Warren, A., Theory of Literature, London 1993.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obaveza studenata: 1. Međuispit: Studenti su obavezni položiti tri kolokvija na kojem se provjerava usvojenost sadržaja izloženih na seminarima i predavanjima. Sadržaji prezentirani i usvojeni na seminaru provjeravaju se na dva kolokvija. Od studenata se očekuje pripremanje i aktivno sudjelovanje seminarskih tema. Svaki od kolokvija nosi 15 bodova. Osnovna literatura za seminar: Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001.

Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. Sredinom ili početkom završne trećine semestra kolokvijem se provjerava usvojenost sadržaja prezentiranih na predavanjima. Kolokvij se sastoji od 3 pitanja. Na kolokviju se može maksimalno ostvariti 30 bodova. 3. ZAVRŠNI ISPIT Kako bi pristupili završnom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje 40% ocjene. Na završnom se ispitu može ostvariti maksimalno 40 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći način: Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario triju kolokvija te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.


studenata Napomena

1. Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti.

2. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti.

3. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika).

4. Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost.

5. Trodimenzionalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj.

6. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija.

7. Stih i proza.

8. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt.

9. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil.

10. Mikrostrukture stila.

11. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija.

12. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo.

13. Umjetnička proza.

14. Trivijalna književnost.

15. Drama, dramaturgija i kazalište.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska srednjovjekovna književnost (obavezni kolegij)

Studij Hrvatski jezik i književnost, jednopredmetni, prediplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

predavanja: ponedjeljkom od 8,00 do 9,30; predavaonica 106 seminari: ponedjeljkom od 9:45 do 11,15; predavaonica 106

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra Suradnik Dr.sc. Saša Potočnjak, viši asistent Vrijeme za konzultacije

Kabinet 715 ili 218 Telefon 051 265 604

098 467 908 E-mail [email protected]

[email protected]


Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatske srednjovjekovne literature i pismenosti, u vremenskome rasponu od IX. do konca XV. stoljeća. Oblikovanje hrvatske srednjovjekovne književnosti na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka; kulturne interferencije; fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora; regionalna trojnost: glagoljaško-čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko-štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenoga i književnoga života. Posebna pozornost unutar kolegija posvećena je žanrovima hrvatske srednjovjekovne književnosti.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: kulturnopovijesno pristupiti hrvatskoj književnosti srednjovjekovlja ovladati specifičnim kompetencijama za razumijevanje konkretnoga problema iz povijesti hrvatske

srednjovjekovne književnosti objasniti temeljne odrednice hrvatske srednjovjekovne književnosti kritički čitati različite tipove tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente hrvatskoga književnoga

srednjovjekovlja






Pohađanje nastave 1,5 20 bodova čitaći predlošci (10x2) 10 bodova – vježbe (2x5)

Kontinuirana provjera znanja 2 1. međuispit =25 2. međuispit =15

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Međuispiti Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Prvi se međuispit odnosi na građu iz hrvatske srednjovjekovne proze i može se ostvariti maksimalno 20 bodova.

točni odgovori bodovi 10 10

11-12 13 13-15 18 16-17 20 18-19 23

20 25 Drugi se međuispit odnosi na hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo i može se ostvariti maksimalno 10 bodova.

točni odgovori bodovi 10 7

11-12 8 13-15 9 16-17 11 18-19 13

20 15 Svaki se međuispit sastoji od zadataka u kojim je potrebno dopisati činjenice koje nedostaju, kratkih esejskih zadataka i analize jednoga teksta ili odlomka iz određenoga teksta. Studentima se nudi jedna mogućnost popravka aktivnosti (međuispita). Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenih međuispita, seminarskih aktivnosti i vježbi. 30 bodova – sudjelovanje u raspravama na seminarima (čitaći predlošci i vježbe) – aktivnost na satu 40 bodova – međuispiti (2X): srednjovjekovna proza (25), srednjovjekovno pjesništvo (15) 30 bodova – usmeni ispit Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: Studenti moraju u min 50% zadovoljiti svaku aktivnost što znači da moraju ostvariti min broj bodova na svakoj aktvnosti kako bi mogli pristupiti završnom ispitu (od 10 predanih čitaćih predložaka minimalno ostvariti 10 bodova; na svakoj vježbi ostvariti min 5 bodova, na svakom međuispitu ostvariti min 10 odnosno 7 bodova). U tom slučaju min broj ostvarenih bodova za pristupanje završnom ispitu mora biti: 10+5+10+7 = 32 (50% od 70 bodova kontinuiranog praćenja dok je na ovom kolegiju 45%). Pristup popravku međuispita Studenti polažu dva pismena međuispita. U slučaju da ne zadovolje minimalna očekivanja, moći će samo jednom popravljati rezultate. Završni ispit Ukupno nosi 30 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Međuispiti (2), su obavezni (prvi donosi max. 25 ocjenskih bodova, a drugi 15); student ne može pristupiti usmenom dijelu ispita ako nije položio međuispite. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Fališevac, D., Hrvatska srednjovjekovna proza, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1980. 2. Fališevac, D., Pisan svetago Jurja, u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997., str. 29-38. 3. Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb 2000., natuknice: Srednjovjekovna prikazanja,

Srednjovjekovna proza, Srednjovjekovno pjesništvo, str. 651-664. 4. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969. (uvodni tekst str. 3-61; komentari

uz pojedine tekstove). 5. Fališevac, D., Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 22007.,

str. 5-36 i 63-76. 6. Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Priredili: A. Kapetanović, D. Malić i K. Štrkalj Despot, Institut

za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010. (u dijelovima)

Izborna literatura:

1. Bratulić, J., Sjaj baštine, Split, 1990. 2. Curtius, E. R. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje. Naprijed, Zagreb, 1998. 3. Damjanović, S. Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb,

2002. – tekstovi 4. Dürrigl, M-A., Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti,

Zagreb, 2007. 5. Malić, Dragica Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb, 1972., str. 5-32. 6. Hercigonja, E., Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb 1975. 7. Najstariji latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća). Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, Zagreb,

2004., str. I-XLVI. 8. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac (Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti), Split

1994. 9. Le Goff, J. Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1993. 10. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od početaka do Krbavske bitke, I. knj., Zagreb, 1996.

Obavezna sekundarna literatura (lektira); navedeni su naslovi iz kojih se preuzimaju odabrani tekstovi:

1. Lucić, P. Vrtal, Književni krug, Split, 1990. (odabrani tekstovi) 2. Malić, D. Jezik najstarije hrvatske pjesmarice. HFD, Zagreb, 1972., str. 33-67. (tekstovi pjesama) 3. Malić, D. Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2002., str. 635-700. 4. Mirakuli ili čudesa (sabrao R. Strohal). Zagreb, 1917. (odabrani tekstovi) 5. Najstariji latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća) (odabrani tekstovi). Stari pisci hrvatski, knjiga

XLIII, HAZU, Zagreb, 2004. (tekstovi) 6. Stara hrvatska drama (priredio Tatarin, M.). Zagreb, Znanje, 2003. (odabrani tekstovi) 7. Stare hrvatske apokrifne priče i legende (sabrao Strohal, R.). Bjelovar, 1917. (odabrani tekstovi) 8. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka (odabrani tekstovi), Zagreb 1969. 9. Žića svetih otaca, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. 10. Klasici hrvatske književnosti I.-III., Naklada Bulaja, CD-ROM


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - preko mrežnih stranica fakulteta - preko zajedničke e-pošte studenata - preko e-sustava MudRi https://mudri.uniri.hr/course/category.php?id=30 KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u terminima konzultacija - preko e-pošte - preko e-sustava MudRi https://mudri.uniri.hr/course/category.php?id=30

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni na satu imati predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat. Pisane uratke moraju predavati u dogovorenim terminima.

VI. POPIS TEMA Zimski semestar 2013./2014.

Tjedan Datum Tema Prethodna priprema studenata

1. 30.9.2013. nema nastave 2. 7.10.2013. praznik

3. 14.10. P: Prezentacija izvedbenog programa. Uvod u kolegij. Literatura. Opća obilježja srednjovjekovlja.

S: Uvod u analizu i interpretaciju tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti. Određivanje korpusa tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti Uvodna analiza: Ot' ispovidi srama mirakul6

Na sat donijeti tekst Ot' ispovidi srama mirakul (Nastavni materijal za ponavljanje, str. – 9; MudRi) Upute za izradu čitaćeg predloška

4. 21.10. P: Ćirilometodska misija. Staroslavensko književno nasljeđe.

S: Hrvatskoglagoljska liturgijska i izvanliturgijska književnost: Glagolita Clozianus (homilije); O pismenima; Pohvala svetomu Ćirilu (Mavrov brevijar)

Tekstovi u Nastavnom materijalu za ponavljanje str. 4-6

5. 28.10. P: Srednjovjekovna pismenost i književnost. Otvaranje prema zapadnim utjecajima.

S: Analiza: Bašćanska ploča; Ljetopis popa Dukljanina

Tekstove preuzeti prema popisu literature!

Predati ČITAĆI PREDLOŽAK 1*

6. 4.11. P: Žanrovi hrvatske srednjovjekovne književnosti (Hercigonja i Štefanić) Epigrafika, diplomatika, statuti i regule, historijski tekstovi

S: Analiza: Zapis popa Martinca; Regula sv. Benedikta, Konstitucije franjevaca III. Reda; Red i zakon


Predati ČITAĆI PREDLOŽAK 2

7. 11.11. Moralnodidaktička proza. Srednjovjekovni zbornici.

Analiza: Cvĕt vsake mudrosti; Fiziolog; Lucidar



8. 18.11. Poetičke osobine legendarne proze. Prenje – Dundulovo viđenje


Svetačke legende: Žića svetih otaca – izbor; Legenda o Ivanu Zlatoustom; Život svete Katarine Marijina čudesa (izbor)



9. 25.11. Apokrifne legende. Apokaliptične i eshatološke vizije:

O Adamu i Evi; O krsnom drvetu; O prekrasnom Josipu Pavlova apokalipsa; Viden’je svetago Brnarda (Prepiranje duše s tijelom). Razgovor meštra Polikarpa sa smrću i Čistilište sv. Patricija.



10. 2.12. Svjetovni romani i pripovijetke.

Analiza: O svetom Mateju i Andreju u gradu ljudoždera; Aleksandrida


Predati ČITAĆI PREDLOŽAK 6 VJEŽBA 1

11. 9.12. P: Srednjovjekovno pjesništvo. Stih starije hrvatske književnosti (srednji vijek)

S: Analiza: Šibenska molitva; Spasi, Marije, tvojih vernih. Cantilena pro sabatho;


Pĕsan ot muki Hrstovi, Pisan na spomenutje smrti Predati ČITAĆI PREDLOŽAK 7

12. 16.12. Pjesništvo u okvirima bratovštinske djelatnosti. Bratovštine. Šekvencija za mrtve; Tuženje duše i tijela; Šekvencija nad junakom mrtvim;


Srednjoeuropski kontekst: komparativna analiza Analiza pjesama: Pisan svetago Jurja; Svit se konča; Tu mislimo, bratja, ča smo; Bratja, brata sprovodimo; Ženska ljubav



13. 13.1.2014. Srednjovjekovna drama – općenito. Dramske transformacijske strukture.

Analiza transformacije dijaloških pjesama u dramatizaciju: Prigovaranje Blažene Dive Marije i križa Isusova; Isusova mučila; Analiza dramskoga teksta: Plač Marijin; Muka spasitelja našega



14. 20.1. Crkvena prikazanja. Pasije.

Analiza dramskoga teksta: Muka sv. Margarite Tekstove preuzeti prema popisu literature!

Predati ČITAĆI PREDLOŽAK 10 VJEŽBA 2

15. 27.1. redovni ispitni rok

* ČITAĆI PREDLOŽAK 1-10 - svaki predložak nosi 2 boda. Svi na vrijeme predani čitaći predlošci maksimalno mogu donijeti 20 ocjenskih bodova - čitaćim predlošcima student se služi na satu seminara i obavezan ga je ponijeti na sat kao i imati predložak teksta na temelju kojega je izrađen čitaći predložak - čitaći predlošci se predaju najkasnije do početka nastavnoga sata za koji su predviđeni - studenti su obavezni predati sve čitaće predloške. Dozvoljeno je odstupanje od 30% koje se mora nadoknaditi. - student koji je predao 7 predložaka od predviđenih 10 gradivo će nadoknaditi uz pomoć literature na način da će o zadanom članku ili temi razgovarati (raspravljati) s nastavnikom na konzultacijama - student koji nije predao najmanje 7 predložaka ne može pristupiti završnom ispitu. - upute za izradu čitaćih predložaka vidjeti na MudRi RASPORED IZRADE I PREDAJE ČITAĆIH PREDLOŽAKA: Predlošci se predaju po datumima i do točno određenoga nastavnog sata: DATUM PREDAJE 1. Bašćanska ploča; Ljetopis popa Dukljanina

28.10.

2. Zapis popa Martinca; Regula sv. Benedikta

4.11.

3. Cvĕt vsake mudrosti; Fiziolog; Lucidar

11.11.

4. Legenda o Ivanu Zlatoustom; Život svete Katarine, Marijina čudesa (izbor)

18.11.

5. Viden’je svetago Brnarda (Prepiranje duše s tijelom). Razgovor meštra Polikarpa sa smrću; Čistilište sv. Patricija. O Adamu i Evi; O krsnom drvetu;

25.11.

6. Aleksandrida

2.12.

7. Šibenska molitva; Cantilena pro sabatho; Pĕsan ot muki Hrstovi, Pisan na spomenutje smrti

9.12.

8. Pisan svetago Jurja; Svit se konča; Tu mislimo, bratja, ča smo; Bratja, brata sprovodimo; Ženska ljubav

16.12.

9. Plač Marijin

13.1.2014.

10. Muka sv. Margarite 20.1.2013.


Broj ECTS-a



Hrvatska kultura i civilizacija

4

15+15+0

srijedom od 11:15 do 13:00, F-107

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Irvin Lukežić

Srijeda 10-11.00 711 051 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne baštine. Opće definicije pojma kultura i civilizacija. Kulturna baština, razvoj umjetnosti na našim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, slavensko-germanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetnički obrt, zanatstvo u Hrvatskoj od početaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, ostale slavenske zemlje, orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnisi u nas i u drugim europskim sredinama. Problem revitalizacije i zaštita spomeničkih vrednota te umjetničke baštine uopće. Sadržaj kolegija podrazumijeva najširi kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi građe, obuhvaćajući razdoblje od prethistorije do početka XX. stoljeća. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje procesa razvoja kulture i civilizacije na tlu Hrvatske. Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i književnosti pruža temeljne informacije o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske čime stječu cjelovitiju i potpuniju sliku o složenoj problematici književnojezične povijesti i društvenom kontekstu u okviru kojega se ona oblikuje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,5 20 Seminarski rad 1,5 30 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Kolokvij 1,5 30 UKUPNO 4 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave – redovito pohađanje (20 bodova) i 0,5 ECTS

Aktivnosti u nastavi – redovita aktivnost (20 bodova) i 0,5 ECTS Seminarski rad - dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova).

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-65 bodova 1,5 ECTS 65-85 bodova 2 ECTS 86-95 bodova 3 ECTS 96-100 bodova 4 ECTS

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. Horvat, J., Cultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Zagreb 1982.

Izborna literatura: Ekl, V., Gotico kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. Fučić, B., Istarske freske (predgovor monografici), Zagreb 1963. Horvat, J., Politička povijest Hrvatske, Zagreb 1936. Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. Pejaković, M. – Gattin,N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. Stipčević, A., Iliri, II. izd., Zagreb 1989. Stipčević, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do20. stoljeća, Zagreb 1997. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976. Šidak, J. – Gross. M. – Karaman, I. – Šepić, D., Povijest hrvatskoga naroda 1860-1914, Zagreb 1968.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo odvijanje.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama seminara daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Program je zamišljen u obliku izbornoga kolegija kao svojevrstan kulturološki repetitorij namijenjen studentima kroatistike I drugih humanističkih studija kojim se upotpunjuju znanja o povijesnim aspektima literarnog fenomena.


studenata Napomena

I. tjedan Pojam kulture i civilizacije II. tjedan Prethistorijsko doba III. tjedan Liburni i Iliri IV. tjedan Grčka civilizacija V. tjedan Rimska civilizacija VI. tjedan Etnogeneza Hrvata VII. tjedan Starohrvatsko doba VIII. tjedan Doba romanike IX. tjedan Doba gotike X. tjedan Humanizam i renesansa XI. tjedan Reformacija i protureformacija

(barok)

XII. tjedan Prosvjetiteljstvo i klasicizam XIII. tjedan Dubrovnik i Venecija XIV. tjedan Kultura devetnaestoga stoljeća Kolokvij XV. tjedan Kultura dvadesetoga stoljeća

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija

Broj ECTS-a



POVIJEST LINGVISTIKE

4 15+0 F-701 Utorkom od 14.15 do 15.00

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Marija Turk

ponedjeljkom od 10.30 do 12.00

606

265-663

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Metode proučavanja jezika: deskriptivna, komparativna, komparativno-historijska, strukturalna, statistička, geografska.

Rekonstrukcija prajezika.

Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, mladogramatičari, lingvistička geografija, kazanjska

škola, marizam, strukturalna lingvistika (Ženevska, Kopenhaška, Praška), logički simbolizam u lingvistici, matematička

lingvistika.

Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika.

Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu:

� Poznavati metode proučavanja jezika

� Objasniti i prepoznati različite jezikoslovne teorije, pravce i škole






Međuispit 1 30 Seminarski rad 1,75 40 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

1. Međuispit. Studenti su dužni tijekom semestra položiti jedan međuispit na kojemu je potrebno ostvariti najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Seminarski rad. Studenti su dužni izraditi seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se predaje u pisanom obliku, a komentira s nastavnikom na završnome ispitu. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova, predan seminarski rad i položen međuispit. Na završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova.

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu.

Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 80 – 100 bodova = izvrstan (5) 70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 – 69 bodova = dobar (3) 50 - 59 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001. Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi)

Izborna literatura: Pranjković, I. Jezikoslovna sporenja, Zagreb 1997. Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. Pranjković, I., August Musić, Zagreb 1998. Samardžija M., Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 1997. Samardžija, M., Filološki portreti, Zaprešić 1993. Samardžija, M., Ljudevit Jonke, Zagreb 1990. Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka, 2006.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja za što dobivaju 0.25 ECTS-a . Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova.


Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati jedan ispravak međuispita. Studenti koji imaju najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014.

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata

Napomena

8. 10.

Neradni dan

15. 10. Upoznavanje s izvedbenim planom kolegija

22. 10.

Metode proučavanja jezika


29. 10.

Metode proučavanja jezika


5.11.

Dogovor o temama seminarskih radova

Rekonstrukcija prajezika.


12. 11.

Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti,


19. 11.

Povijest svjetske lingvistike mladogramatičari,


26.11.

Povijest svjetske lingvistike lingvistička geografija, kazanjska škola, marizam


3.12..

Strukturalna lingvistika


10. 12.

Strukturalna lingvistika


17. 12.

MEĐUISPIT


24. 12.

Neradni dan

7. 1.

Logički simbolizam u lingvistici,

matematička lingvistika.


14. 1.

Sociolingvistika. Psiholingvistika.

Kognitivna lingvistika.


21. 1.

Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

Napomena: Termin međuispita podložan je promjenama.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska kultura i civilizacija

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 30+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedeljak 16,15 – 20,00 S 230

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vasil Tocinovski

Vrijeme za konzultacije Ponedeljak 15.00-16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail vtocinovski@hotmail. com

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Proširivanje znanja o kulturi i civilizaciji Makedonije, njene geografske odrednice, demografski podaci, geopolitički položaj. Pregled povijesog razdoblja s osvrtom na političku i društvenu povijest. Makedonska kultuta od najstarijeg doba do srednovekovlja, Ćirilo-Metodijevska tradicija i Ohridska književna škola, klasni i socijalni karakter Bogumilskog pokreta, Makedonija pod Otomanskim carstvom, stvaranje Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) i afirmacija nacionalne posebnosti Makedonaca, Ilindenski ustanak i Makedonija u odnosu naspram velikih sila, zatim hrvatsko-makedonske kulturne i političke veze kroz teme: Zagreb kao makedonistički centar između dvaju svjetskih ratova, Makedonci i makedonistika u Hrvatskoj, makedonska opera čiji utemeljitelji su poznati hrvatski kulturni radnici. Kroz osobna predavanja slijedi se pojava i razvitak makedonskog kazališta, filma, likovnih umjetnosti i drugo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Makedonka kultura i civilizacija te stecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omoguđuje praćenje i razumjevanje programom predviđenih književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija. Student će nakon odšlušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: nabrojati glavne zemljopisne, demografske i geopolitičke značajke, navesti najvažnija događanja u oivijesti Makedonije te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, makedonsku umjetnost, književnost, kulturu; najbrojati najznačajnije makedonske ličnosti za makedonsku kulturu i znanost, osobito hrvatsko-makedonske književne i političke veze, kao i razvoj svakodnevnog života. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 Seminarski rad 50 ... ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Južnoslovenska književna prožimanja, Rijeka, 1991.

Goran Kalogjera, Racin u Hrvatskoj, Rijeka, 2000. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, 2000. Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Rijeka, 2001. Gane Todorovski, Začarano poprište, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Pula, 1985. Ognen Bojadžiski, Kronologija Ohridske arhiepiskopije, Zagreb, 1994. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb, 1998. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Suvremena makedonska drama, Zagreb, 1961. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, Rijeka, 2006.

Izborna literatura: Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova, SM u RH, Zagreb, 2003. Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Korenot, Skopje, 2006. Ognen Bojadžiski, Krleža i Makedonija, Zagreb, 2005. Ognen Bojadžiski, Makedonci u Hrvatskoj, Zagreb, 2007. Blagoja Jovanovski, Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća, Zagreb-Osijek, 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjerene.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Redovito pohađanje nastave. Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predati prema dogovoru s profesorom. Ako student ne ostvari minimalno 40 bodova u nastavnim aktvinostima i seminarskom radu ne može pristupiti usmenom ispitu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

14. 10. 2013 Makedonska povijest od najstarijeg doba do danas Pregled srednostoljetne makedonske književnosti

21. 10. 2013 Sledbenici učenja Ćirila i Metodija

Ohridska književna škola 28. 10. 2013 Hrvati i narodni preporod Makedonaca

Zbornik braće Miladinov Predavanje prof.dr. sc. Goran Kalogjera

03. 11. 2013 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

10. 11. 2013 Geogi Kapčev prvi makedonski tiskar u Hrvatskoj

Dokumentarni film Dimitrija Čupovski

18. 11. 2013 Krste Petkov Misirkov ličnost makedonskog 20. stoljeća

Dokumentarni film Krste P. Misirkov

25. 11. 2013 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

Igrani film Mis Ston

02. 12. 2013 Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća

09. 12. 2013 Hrvati i makedonska revolucija 16. 12. 2013 Makedonci u Hrvatskoj 06. 01. 2014 Makedonsko kazalište 13. 01. 2014 Makedonski film Igrani film

Poslije kiše

20. 01. 2014 Zlatno doba makedonske opere i baleta


Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Francuski jezik 1 4 2 Utorkom 16.15 – 17.45 na Filozofskom fakultetu, Sveučilišna avenija 4

Nositelj kolegija



Tatjana Paškvan-Čepić, predavač

302

Asistent



Špela Buterin [email protected]

Nakon nastave

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija Francuski 1 upoznavanje s osnovama francuskoga jezika te usvajanje osnovne jezične kompetencije, što podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz tipične komunikacijske situacije. Praktično ovladavanje gramatikom francuskoga jezika (uvod u osnovne morfološke kategorije, fonetske vježbe, ortografske vježbe, morfološke vježbe, deklinacija, konjugacija, prezent, perfekt, futur).

uvod, osnovne informacije o francuskome jeziku (abeceda, naglasak); osnovni pozdravi, predstavljanje (formalni i neformalni način), osnovna pitanja kod upoznavanja; nazivi osnovnih aktivnosti, profesija; osobne zamjenice, posvojni pridjevi; glagoli I, II i III konjugacije; prezent odabranih glagola (être, avoir, s’appeler, aller, prendre, manger, boire, venir,

faire, dire, pouvoir, vouloir, devoir); izjavna, niječna i upitna rečenica; određeni, neodređeni i partitivni član, rod i broj imenica, brojevi, bliska budućnost (futur proche) prošlo vrijeme passé composé s pomoćnim glagolom avoir i être;

Znanja i vještine koje student stječe su poznavanje francuskog jezika na razini A1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:

razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba

predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje

vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura tražiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 1 0

Aktivnost u nastavi 1 20 Kontinuirana provjera znanja (kolokviji)* 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

*Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nosi 20, a drugi 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50 % točno riješenih zadataka.


Objectif Express 1, Le monde professionnel en français, Hachette, 2013, Paris Objectif Express 1, cahier d’exercices, Hachette, 2013, Paris

Izborna literatura:

Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski džepni rječnik, Školska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Précis pratique de grammaire française, osnove francuske gramatike, Školska knjiga,Zagreb

Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rječnik, IX. izdanje, Školska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de français, Larousse, 2000, Paris

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obveznim.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Uvod, osnovne informacije o francuskom jeziku - abeceda, čitanje/pisanje; osnovni pozdravi, predstavljanje; glagol s'appeler, être

2. Osnovna pitanja kod upoznavanja (upitni pridjevi quel, quelle); muški i ženski rod imenica i pridjeva (nacionalnost); članovi; glagol aller; davanje osnovnih osobnih podataka (ispunjavanje formulara)

Ponoviti materijal s prethodnog sata

3. Brojevi od 0-20; glagoli na –er; negacija; glagol avoir (pitati nekoga koliko godina ima); mjeseci u godini; profesije

Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

4. Prijedlozi uz države i gradove; izražavanje ukusa; posvojni pridjevi, vremenska prognoza (glagol faire); pisanje razglednice


5. Brojevi od 20-100; telefonski razgovori (glagoli Ponoviti materijal s prethodnog sata i

pouvoir, vouloir, devoir) riješiti zadane jezične vježbe. 6. Slobodno vrijeme, hobiji; dani u tjednu;

ostavljanje poruke na telefonskoj sekretarici, pisanje sms-ova


7. Pisanje e-mailova (pravila). Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30').


8. Upitne zamjenice; imperativ glagola na –er (rezerviranje karte za vlak); opisni pridjevi (rezerviranje sobe u hotelu) prijedlozi mjesta; konjugacija glagola prendre, descendre


9. Reći koliko je sati; zamjenica On, povratni glagoli (opis privatnih i poslovnih dnevnih aktivnosti)


10. Futur proche (za izražavanje bliske budućnosti), glagoli aller, partir, venir i arriver s prijedlozima


11. Partitivni član, prehrana, nazivi namirnica, prehrambeni običaji u Francuskoj


12. Naručivanje jela u restoranu, direktni objekt (COD)


13. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30'). Postavljanje pitanja prilikom različitih kupovina;pokazni pridjevi i zamjenice; komparativ


14. Prošlo vrijeme passé composé, internet kupovina, vokabular vezan uz odjeću


15. Ponavljanje. Ispit: Test A1 Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

II. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Francuski jezik 3 4 2 Utorkom 16.15 – 17.45 na Filozofskom fakultetu, Sveučilišna avenija 4

Nositelj kolegija



Tatjana Paškvan-Čepić, predavač

302

Asistent



Špela Buterin [email protected]

Nakon nastave

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija Francuski 3 proširivanje prethodno stečenog znanja francuskoga jezika i jezične kompetencije, što podrazumijeva sposobnost razumijevanja sadržaja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz svakodnevne komunikacijske situacije. Nastavak gramatike francuskoga jezika ( konjugacija: prezent, perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt, kondicional, konjuktiv; komparacija; pasiv; gerundiv; upravni i neupravni govor).

Prepričavanje nekog događaja korištenjem prošlih vremena (perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt) Vremenske oznake ( il y a, pendant, dans, en, depuis, de…à ) Odnosne zamjenice( qui, que, à qui, où, dont ) Konjuktiv Neodređene zamjenice (quelque chose/rien, quelqu’un/personne ) Pokazne zamjenice (celui, celle, ceux, celles) Zamjenice y i en Gerundiv Pasiv Upravni i neupravni govor Kondicional prezenta

Znanja i vještine koje student stječe su poznavanje francuskog jezika na razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:

razumjeti i koristiti rečenice u vezi sa neposrednim okruženjem i iskustvima ( osnovne informacije o profesijama, medijima, kupovini, obitelji, prijateljima, susjedima itd.)

jednostavnim rečenicama izražavati informacije o sebi i neposrednom okruženju vladati određenim brojem gramatičkih i rečeničkih struktura tražiti ili dostaviti osobne i profesionalne podatke u pisanom obliku razumjeti tekstove iz neposrednog okruženja (osobna i jednostavna službena pisma, novinski članci, reklamni

oglasi, turističke informacije itd.) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 1 0 Aktivnost u nastavi 1 20 Kontinuirana provjera znanja (kolokviji)* 1 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

*Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nosi 20, a drugi 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50 % točno riješenih zadataka.


Alter ego 2, méthode de français, Hachette, 2006, Paris Alter ego 2, cahier d’exercices, Hachette, 2006, Paris

Izborna literatura:

Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski džepni rječnik, Školska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Précis pratique de grammaire française, osnove francuske gramatike, Školska knjiga,Zagreb

Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rječnik, IX. izdanje, Školska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de français, Larousse, 2000, Paris

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obveznim.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte.



VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Ponavljanje gradiva. Odnosne zamjenice ( qui, que, à qui ); opis karakternih osobina (opisni pridjevi); opisivanje neke bliske osobe (vježba)

2. Upravni i neupravni govor. Komparacija. Ponoviti materijal s prethodnog sata 3. Prošla vremena passé composé i imperfekt;

prepričavanje nekog prošlog događaja. Vremenske oznake ( il y a , pendant, dans )


4. Naučiti kako se prijaviti za posao, pravila pisanja životopisa, pisanje formalnog pisma; vokabular. Vremenske oznake (en, depuis, de…à, pendant).


5. Priprema za razgovor za posao. Konjuktiv.


6. Pluskvamperfekt.Prepričavanje profesionalnog iskustva. Neodređene zamjenice (quelque chose/rien, quelqu’un/personne).Poslovi u Francuskoj.


7. Pričanje o zemlji i njezinim stanovnicima. Odnosne zamjenice où i dont. Stereotipi. Pokazne zamjenice (celui, celle, ceux, celles)


8. Zamjenice y i en. Naučiti napraviti rezervaciju putem e-maila. Gerundiv


9. Superlativ. Opis mjesta stanovanja.Francuska mjesta. Komparacija.


10. Analiza novinskih članaka.Izražavanje vlastitog mišljenja. Vokabular vezan uz radio i televiziju. Rod imenica.


11. Korištenje prošlih vremena (perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt) za prepričavanje raznih događaja. Pasiv.


12. Vokabular vezan uz filmsku umjetnost. Osobne zamjenica nakon prijedloga de i à.


13. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30'). Izražavanje pozitivnog/negativnog mišljenja vezano uz film.


14. Zamišljanje budućnosti. Izražavanje želje i nade. Kondicional prezenta.


15. Ponavljanje. Ispit: Test A1 Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.


Naziv kolegija Topos smrti u svjetskoj književnosti Studij HJK 1 preddiplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 15:15 do 17:00, F-232 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc Sanjin Sorel Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 718 Telefon E-mail [email protected]


Kolegij Topos smrti u književnosti sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio obuhvaća definiranje temeljnih pojmova (tanatologije kao pojma koji referira na studiju o smrti; fenomena smrti kao jedne od najfrekventnijih tema u povijesti svjetske i hrvatske književnosti; pojmova ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl.). Empirijski dio obuhvaća rad na tekstovima iz hrvatske i svjetske književnosti, i to odabirom prema sinkronijskoj i dijakronijskoj perspektivi. Tesktovi koji će se analizirati bit će iz područja poezije, drame i proznih vrsta, stoga će se uz interpretaciju samog fenomena smrti u pojedinim djelima ujedno i usporedno analizirati stilističke varijante u pristupu ovom fenomenu. Pri tom će se imati u vidu individualne karakteristike koje pisci unose baveći se toposom smrti te izvanliterarne determinante poput povijesnog perioda i političke situacije, spolno/rodne ili klasne kategorije. Topos/fenomen smrti (thanatos) u odabranim primjerima proučavat će se iz interdisciplinarne perspektive sa ciljem da se epistemološki obuhvate relevantne lingvističke, antropološke, sociološke, filozofske, povijesne i ostale humanističke i društvene discipline i što preciznije interpretira uzrok, značenje i priroda postojanja toposa smrti u književnosti.


Kolegij Topos smrti u književnosti ima namjeru razvijati kod studenata/ica analitičke kompetencije u susretu s tematikom smrti u književnosti. Nakon završnog ispita od studenata/ica se očekuje da su u mogućnosti: 1. Nabrojiti ključne simbole i metafore u lirskome/proznom/dramskom odgovoru na temu smrti. 2. Nabrojiti i definirati ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl. i pronaći književne primjere tih faceta smrti, odnosno povezati topos smrti s kulturalnim, situacijskim i ideologijskim diskursnim praksama. 3. Analizirati lirski/prozni/dramski odgovor na tanatološku motiviku od tzv. stvarne (tjelesne) do simboličke (duhovne) smrti. 4. Usporediti i obrazložiti sličnosti i razlike u tematiziranju smrti i umiranja u dva izabrana lirska/prozna/dramska predloška te izdvojiti ključne simboličko-metaforičke signale naslovne teme.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave 0,5 30 Seminarski rad 1 40 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij: Vrednovanje obveza studenata / studentica: 1.Seminarski rad/istraživanje: • Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. • Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 70): - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, zaključak) –– 35/40 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5 • Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. • Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). • Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. • Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. • Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “sprženi” na CD-u. • Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. • Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. Maksimalan broj bodova je 30.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Agmben, Giorgio (2006) Language and Death: The Place of Negativity (Theory and History of Literature), University of Minnesota Press Calinescu, Matei (1988) Lica moderniteta, prev. G. Slabinac, Zagreb: Stvarnost E. Morin (1981) Čovek i smrt, Beograd Solar, M., Vježbe tumačenja, Zagreb Thomas, L.V. (1975) Antropologija smrti, Zagreb Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme, Zagreb

Izborna literatura: Buzov, I. (1989) Psihoanaliza žalovanja, Zagreb Delimo, Ž. (J. Delumeau) (1986) Greh i strah, 1-2., Novi Sad i: Strah na Zapadu


POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. • Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. • Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • Web stranice fakulteta • e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e - mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno upoznavanje s kolegijem 2. Povijesni aspekti, mitovi, običaji

3. Smrt u filmu

4. Smrt i suvremena glazba

5. Trivijalizacija smrti

6. Smrt u slikarstvu

7. Topos smrti i književnost (zapadni kontekst)



10. Topos smrti i književnost (hrvatski kontekst)



13. Studentski seminari

14. Studentski seminari

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika Studij Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave PET 10.15. – 12.00, 12.15 – 14.00, F-138 Nositelj kolegija dr. sc. Kristian Novak Suradnik Vrijeme za konzultacije ČET 12.00 – 13.00 i prema dogovoru

Kabinet 608 Telefon 265-667 E-mail [email protected]


Fenomeni derivacijske prema fenomenima fleksijske morfologije. Tvorba riječi kao jezikoslovna disciplina. Tvorba riječi prema etimologiji, leksikologiji, onomaziologiji. Rječogradba i rječotvorba. Produktivnost u tvorbi riječi s posebnim osvrtom na tvorbu riječi u hrvatskome standardnom jeziku. Dijakronijska raslojenost leksika. Neologizmi. Sociolingvistički mehanizmi leksikalizacije. Morfem, afiks i nastavak. Rječotvorni morfovi, derivacijski afiksi u hrvatskome jeziku. Korijen, oblična osnova, tvorbena osnova. Tvorbeni i značenjski uzorci. Tvorbena veza, plodnost morfema, tvorbena raščlamba. Tvorbene i netvorbene (motivirane i nemotivirane) riječi. Osnovna riječ i tvorenica. Grafički prikaz tvorbenih veza. Semantička analiza, preoblike. Rječotvorna skupina.Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Slaganje i srastanje. Složeno-sufiksalna tvorba. Polusloženice. Tvorba složenih skraćenica. Tvorbeni i pravopisni aspekti. Načini bliski tvorbi (unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, individualna tvorba, terminološka tvorba). Tvorba pojedinih značenjskih skupina. Tvorba imenica. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi imenica s posebnim osvrtom na tvorbu etnika, ktetika, etnonima. Tvorba pridjeva. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi pridjeva s posebnim osvrtom na tvorbu odnosnih pridjeva i predatribuciju u hrvatskome standardnom jeziku. Tvorba glagola. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi glagola s posebnim osvrtom na vidskoznačenjske faze. Tvorba priloga. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Neki normativni aspekti. Vezani leksički morfemi. Mješovite tvorenice. Tvorbeni postupci u žargonu i jezična kreativnost. Neologizmi i njihova stilistička vrijednost u djelima suvremenih hrvatskih književnika. Tvorba riječi i leksičko posuđivanje, tvorba riječi i prevođenje. Struna – projekt izgradnje hrvatskoga strukovnoga nazivlja. Tvorba riječi i jezični purizam. Primjer iz doba ilirizma - Bogoslav Šulek. Pravopisni aspekti tvorbe riječi. Kognitivni pristupi tvorbi riječi. Koncept prototipa i periferije. Složenice između morfologije i sintakse. Usporedba složenica u hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

‐ definirati termine koji pripadaju razini tvorbe riječi

‐ navesti i objasniti tvorbene postupke

‐ provesti tvorbenu raščlambu izvedenica i složenica

‐ kritički vrednovati tvorbene postupke


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 2 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave, u obliku praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika (testovi za samoprocjenu znanja) te u obliku usmenih izlaganja na nastavi. Student kontinuiranom provjerom znanja može steći najviše 70 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita Popravak međuispita obavlja se isključivo usmenom provjerom znanja. Završni ispit Završni ispit je pismeni. Sastoji se od 30 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju cjelokupnoga gradiva kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Za pozitivnu ocjenu na završnome ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 bodova (ako je student ostvario 14 ili manje bodova, završni se ispit ponavlja). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Babić, Stjepan (2002): Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku (Treće, poboljšano izdanje). Zagreb: HAZU, Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja). Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija (1997): Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga (str. 285 – 389). Marković, Ivan (2012): Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput. Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga (str. 146 – 180).

Izborna literatura: Babić, Stjepan (1981): “Tvorba imenica nultim sufiksima”. Bilten Zavoda za lingvistiku 4, str. 4–52. Babić, Stjepan; Dalibor Brozović; Moguš, Milan; Pavešić, Slavko; Škarić, Ivo; Težak, Stjepko (1991): Povijesni

pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrti za gramatiku. Zagreb: Globus. (“Oblici”, str. 453 – 741) Barić, Eugenija (1987): “Mocijski parnjaci i njihova upotreba”. Rasprave ZJ 13, str. 9–18. Birtić, Matea (2004): “Događajnost i unutarnji ustroj glagolskih imenica na –nje”. Filologija 42, str. 23–46. Birtić, Matea (2004): “Neakuzativnost, vidske oznake i struktura imenica na –ač”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, str. 17–29. Bauer, Laurie (2003): Introducing Linguistic Morphology. Edinburgh: Edinburgh University Press. Haspelmath, Martin (2002): Understanding Morphology. London: Hodder. Katamba, Francis (1993): Morphology. London: Macmillan. Kuna, Branko (2006): “Nazivlje u tvorbi riječi”. Filologija 46–47, str. 165–182. Kuna, Branko (2007): “Sintaktičke i semantičke kategorije u nominalizaciji“, u: Kuna, Branko (ur.) (2007a): Sintaktičke kategorije. Zbornik Hrvatskih sintaktičkih dana. Osijek: Filozofski fakultet – Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 125-144. Matthews, Peter H. (1993): Morphology. Cambridge University Press. Onysko, Alexander; Michel, Sascha (ur.) (2010): Cognitive Perspectives on Word Formation. Berlin – New York: De Gruyter Mouton. Raguž, Dragutin (2010): Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Vlastito izdanje. (odabrana poglavlja) Sabljak, Tomislav (2001): Rječnik hrvatskoga žargona. Zagreb: VBZ. Samardžija, Marko (1993): Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Spencer, Andrew; Zwicky, Arnold M. (1998): The Handbook of Morphology. Oxford: Blackwell. Štekauer, Pavol; Lieber, Rochelle (ur.) (2005): The Handbook of Word-Formation. Dordrecht: Springer. Tafra, Branka (1998): “Konverzija kao gramatički i leksikografski problem”. Filologija 30–31, str. 349–361. Tafra, Branka; Košutar, Petra (2009): “Rječotvorni modeli u hrvatskom jeziku”. Suvremena lingvistika 67, str. 87–107. http://struna.ihjj.hr/ - internetska stranica terminološke baze hrvatskoga strukovnoga nazivlja


POHAĐANJE NASTAVE Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• predavanja i seminari • konzultacije • mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • osobno na predavanjima i seminarima • u vremenu predviđenom za konzultacije • elektroničkom poštom



studenata

1. Uvodne napomene o kolegiju i obavijesti za studente.

2. Fleksijska i derivacijska morfologija. Tvorba riječi kao jezikoslovna disciplina. Tvorba riječi prema

etimologiji, leksikologiji, onomaziologiji. Preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

3. Rječogradba i rječotvorba. Produktivnost u tvorbi riječi s posebnim osvrtom na tvorbu riječi u hrvatskome standardnom jeziku.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

4. Dijakronijska raslojenost leksika. Neologizmi. Sociolingvistički mehanizmi leksikalizacije. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

5. Morfem, afiks i nastavak. Rječotvorni morfovi, derivacijski afiksi u hrvatskome jeziku. Korijen, oblična osnova, tvorbena osnova. Tvorbeni i značenjski uzorci.


6. Tvorbena veza; (ne)plodnost morfema; tvorbena raščlamba (analiza). Tvorbene i netvorbene (motivirane i nemotivirane) riječi.


7. Osnovna riječ i tvorenica. Grafički prikaz tvorbenih veza. Semantička analiza, preoblike.


8. Rječotvorna skupina.Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba.


9. Slaganje i srastanje. Složeno-sufiksalna tvorba. Polusloženice.


10. Tvorba složenih skraćenica. Tvorbeni i pravopisni aspekti.


11. Načini bliski tvorbi (unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, individualna tvorba, terminološka tvorba).


12. Tvorba pojedinih značenjskih skupina.


13. Tvorba imenica. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza.


14. Normativni aspekti u tvorbi imenica s posebnim osvrtom na tvorbu etnika, ktetika, etnonima. Svladani prethodni

nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

15. Tvorba pridjeva. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

16. Normativni aspekti u tvorbi pridjeva s posebnim osvrtom na tvorbu odnosnih pridjeva i predatribuciju u hrvatskome standardnom jeziku.


17. Rekapitulacija i sinteza. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

18. Tvorba glagola. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

19. Normativni aspekti u tvorbi glagola s posebnim osvrtom na vidskoznačenjske faze. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

20. Tvorba priloga. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Neki normativni aspekti. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

21. Vezani leksički morfemi. Mješovite tvorenice.


22. Tvorbeni postupci u žargonu i jezična kreativnost. Neologizmi i njihova stilistička vrijednost u djelima suvremenih hrvatskih književnika.


23. Tvorba riječi i leksičko posuđivanje, tvorba riječi i prevođenje. Struna – projekt izgradnje hrvatskoga strukovnoga nazivlja.


24. Tvorba riječi i jezični purizam. Primjer iz doba ilirizma - Bogoslav Šulek. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

25. Pravopisni aspekti tvorbe riječi. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

26. Kognitivni pristupi tvorbi riječi. Koncept prototipa i periferije. Svladani prethodni

nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

27. Složenice između morfologije i sintakse. Usporedba složenica u hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.


28. Rekapitulacija, sinteza. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

29. Rekapitulacija i pripreme za završni ispit Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u povijesnu gramatiku hrvatskoga jezika Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar 3. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10,15 – 13,00 učionica 601 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić Suradnik Ivana Nežić, prof. Vrijeme za konzultacije Utorkom 12,00 -13,30

Kabinet 717 Telefon 051 265 680 E-mail [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected]


Osnova programa obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji na prikazu zakonitosti u evoluciji hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno obrađuju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno povijesna tvorba i sintaksa. U povijesnoj se fonologiji proučava razvoj vokalnoga, konsonantnoga i naglasnoga sustava (od praslavenskoga preko prahrvatskoga i starohrvatskoga do suvremenoga hrvatskoga vokalnoga, konsonantskoga i akcenatskoga sustava), a u povijesnoj morfologiji razvoj gramatičkih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola, postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija veznika. Iz povijesne tvorbe razmatra se način sufiksacije i oblici najčešćih sufiksa, a iz cjelokupnosti povijesne sintakse izdvajaju se načini na koji su se gradile rečenice (red riječi, atribucija itd.).


Pravilno tumačiti osnovne principe historijske gramatike; Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi starohrvatskoga jezika; Objasniti razvoj fonološkoga i morfološkoga sustava hrvatskoga jezika (od praslavenskoga preko starohrvatskoga do

suvremenih sustava hrvatskoga jezika); promjene tvorbenih modela i osnove povijesne sintakse; Temeljem naučenih činjenica moći rangirati različite jezične značajke u suvremenim sustavima hrvatskoga jezika s

obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti; Samostalno analizirati tekstove različitih starina na različitim jezičnim razinama; Usporediti pojedine jezične značajke u dijakronijski različitim sustavima i definirati smjerove razvoja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1. međuispit 1

1. međuispit 0,5

30 25

Seminarski rad 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave I. Seminarski rad:

Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu filološku analizu zadanoga teksta prema pripremljenim pitanjima.

Seminarski radovi moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije do 20. prosinca 2013. Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na

sljedeći način:

Izvrstan (5) – 15 bodova Vrlo dobar (4) – 13 bodova Dobar (3) – 9 bodova Dovoljan (2) – 6 bodova

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju u pisanom obliku. Neće se prihvaćati radnje

poslane e-poštom. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Student ima pravo na najviše dvije korekcije seminarskoga rada.

II. Međuispiti ( kolokviji ) :

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Prvi se međuispit sastoji od kratkih esejskih zadataka, a drugi od dvaju dijelova: rekonstrukcije starijega akcenatskoga stanja i jednoga esejskoga zadatka.

1. međuispit: Na prvome se međuispitu provjerava poznavanje povijesnoga vokalizma i konsonantizma, a test se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26 - 18 33, 34 - 22 41, 42 - 26 49,50- 30 27, 28 - 19 35, 36 - 23 43, 44 - 27 29, 30 - 20 37, 38 - 24 45, 46 - 28 31, 32 - 21 39, 40 - 25 47,48 - 29 Napomena: Kolokvij se polaže sredinom studenoga. 2. međuispit: Drugi se međuispit sastoji od dva dijela, akcenatske rekonstrukcije priloženoga teksta i odgovora na jedno pitanje esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Oba dijela međuispita moraju biti prolazna. Na drugom međuispitu može se maksimalno dobiti ocjenskih 25 bodova s time da 20 bodova dobivaju iz akcenatske rekonstrukcije, a 5 iz odgovora na esejski zadatak, na sljedeći način. a) rekonstrukcija: 40-48 – 14 48-55 – 15 56-61 – 16 62-67 – 17 68-74 – 18 75-77 – 19 78-80 - 20 b) esejski zadatak:

Izvrstan (5) – 5 bodova Vrlo dobar (4) – 4 boda Dobar (3) – 3 boda

Dovoljan (2) – 2 boda Napomena: Kolokvij se polaže u drugoj polovici prosinca. Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo na dva ispravka svakoga kolokvija. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%). Završni se ispit sastoji od pismenoga dijela, kojim student stječe 10 ocjenskih bodova, i usmenoga dijela, kojim stječe 20 bodova. Kriterij za dobivanje bodova na pismenome dijelu ispita je 50% točno riješenih zadataka. Na pismenom se ispitu može maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

10,11 – 1 16 – 6

12 – 2 17 – 7 13 – 3 18 – 8 14 – 4 19 – 9 15 – 5 20 – 10

Na usmenom se dijelu završnoga ispite stječe 20 bodova, a ispitom su pokrivena sva programska područja. Student odgovara na tri pitanja i svako od njih mora biti pozitivno ocijenjeno. Ocjene se u bodove pretvaraju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 17-20 bodova Vrlo dobar (4) – 13-16 bodova Dobar (3) – 7-12 bodova

Dovoljan (2) – 1-6 bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, Zagreb – Rijeka, 2012. Malić, D., Povijesne jezične promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, 601-635. Matasović, R., Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2008. Moguš, M., Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb 2010. edicija Povijest hrvatskoga jezika, knj. 1 i 2., Croatica, Zagreb, 2009. i 2012.

Izborna literatura: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988. Hrvatski jezik, Opole 1998. Ivšić, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 2002.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na

70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Pritom se

izuzimaju situacije dogovra s nastavnikom u iznimnim slučajevima. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Svi se studenti ponavljači moraju predmetnome nastavniku javiti tijekom prvoga tjedna nastave i dogovoriti obaveze u kolegiju.

Svi studenti koji upisuju ovaj kolegij obavezni su prijaviti se na e-kolegij.

Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 3 ocjenska boda.


konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta e-kolegij oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija e-poštom e-kolegij.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u studij povijesti jezika; Teorijska polazišta i temeljno nazivlje. Bit jezične evolucije

nije potrebna

2. Uvod u povijesnu fonologiju; Povijesni vokalizam; praslavenski vokalizam; starohrvatski vokalizam:

nije potrebna

3. rasterećenje vokalnoga sustava; transformacije; sudbina samoglasnika: r, l; samoglasničke alternacije

nije potrebna

4. Povijesni konsonantizam; praslavenski konsonantizam; jotacija; starohrvatski konsonantizam; problemi konsonanata: f, h, r', dž, 3

nije potrebna

5. posljedice gubitka "jerova" na konsonantski inventar i distribuciju konsonantskih fonema; suglasničke promjene

nije potrebna

6. 1. kolokvij: povijesni vokalizam i konsonantizam 7.

Povijesna akcentuacija; praslavenska akcentuacija; prahrvatska akcentuacija poznavanje samoglasničkoga inventara

8. starohrvatska akcentuacija; pozicije akuta; noviji dvoakcenatski sustav; najnoviji četveroakcenatski sustav

9. 2. kolokvij: povijesna akcentuacija 10.

Uvod u povijesnu morfologiju; gramatičke kategorije roda, broja, padeža, lica; morfološki razvoj glavne promjene imenica m. i s. roda

poznavanje gramatičkih kategorija i glavne imenske promjene m. i s. r. u stsl. jeziku

11. morfološki razvoj imenica starih i-osnova i u-osnova te starih konsonantskih osnova m. i s. roda

poznavanje i-osnova i u-osnova te starih konsonantskih osnova m. i s. roda u stsl. jeziku

12. morfološki razvoj glavne promjene imenica ž. roda te starih konsonantskih osnova ž. roda

poznavanje glavne promjene imenica ž. roda te starih konsonantskih osnova ž. roda u stsl. jeziku

13. morfološki razvoj ostalih imenskih riječi (zamjenica, pridjeva, brojeva) poznavanje pridjevske sklonidbe u stsl. jeziku

14. morfološki razvoj jednostavnih glagolskih oblika poznavanje morfoloških značajki glagola u stsl. jeziku

15. morfološki razvoj složenih glagolskih oblika i participa poznavanje morfoloških značajki glagola u stsl. jeziku


Naziv kolegija Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika

Studij preddiplomski studij HJK-jednopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 2 + 2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

ponedjeljak, 10,15 – 14, učionica 206

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Silvana Vranić Suradnik Ivana Nežić, prof. Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12,00 do 13,30 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); srijedom od

13,00 do 14,30 (Ivana Nežić, prof.) Kabinet 706 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 610 (Ivana Nežić, prof.) Telefon 265-682 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 265-690 (Ivana Nežić, prof.) E-mail [email protected], [email protected]; [email protected],

[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Definiranje pojma dijalektologije. Klasifikacijska terminologija: mjesni govor i skupine govora, poddijalekti, dijalekti i narječja. Primjena generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke. Kvalitativne i kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti čakavskoga narječja, dijalekti kajkavskoga narječja i dijalekti štokavskoga narječja. Različiti pristupi u određivanju kriterija za utvrđivanje pripadnosti pojedinoga mjesnoga govora nekomu narječju i klasifikaciji dijalekata svakoga pojedinog narječja. Povijesna stratifikacija i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Razlikovni jezični kriteriji najvišega ranga koji čakavsku, kajkavsku i štokavsku formaciju određuju kao zasebne sustave ranga narječja. Razlikovni jezični kriteriji nižega ranga koji nisu svojstveni čakavskomu, kajkavskomu ili štokavskomu narječju u cjelini nego dijelove svakog od ta tri narječja blisko povezuju s dijalektima ili dijelovima dijalekata drugih dvaju narječja hrvatskoga jezika, bilo kao jedinice apstraktnoga ranga, bilo kao grupacije govora konkretnoga ranga.


definirati pojam dijalektologije i pojmove klasifikacijske terminologije: mjesni govor i skupina govora, poddijalekt, dijalekt i narječje

razlikovati kriterije zasebnosti (alijeteta) narječja hrvatskoga jezika definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jezičnih značajki narječja hrvatskoga jezika usporediti razlikovnosti hijerarhijski nižega razlikovnoga ranga (alteriteta) narječja hrvatskoga jezika primijeniti prepoznate kriterije razlikovnosti različitih jezičnih razina pri određivanju sustava na tekstovima

pisanim na kojemu organskom idiomu i argumentirati pripadnost pojedinomu konkretnomu i apstraktnomu sustavu

napraviti morfološki opis teksta pisanoga na kojemu organskom idiomu usporediti povijesnu stratifikaciju i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i

štokavskoga narječja imenovati dijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga narječja i

nabrojiti njihove posebnosti


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet




Pohađanje nastave 1,5 Kontinuirana provjera znanja 1,5 55 Seminarski rad 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) 2. Seminarski rad: Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim idiomima (dvaju narječja). Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom, v. i Pridržavanje dog. rokova). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način:

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 10 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 15 bodova Vrlo dobar (4) – 13 bodova Dobar (3) – 11 bodova Dovoljan (2) – 10 bodova

3. Međuispiti: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju:

36 – 13 42 – 16 48 – 19 54 – 22 37 – 13 43 – 16 49 – 19 55 – 22 38 – 14 44 – 17 50 – 20 56 – 23 39 – 14 45 – 17 51 – 20 57 – 23 40 – 15 41 – 15

46 – 18 47 – 18

52 – 21 53 – 21

58 – 24 59 – 24 60 – 25

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Drugi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26 -17 34, 35, 36 - 21 41, 42 -24 48-28 27, 28 -18 37, 38 -22 43, 44 -25 49-29 29, 30 -19 39, 40 -23 45, 46 -26 50-30 31, 32, 33 -20 47-27 Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Pristup popravku međuispita Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu 1. međuispit u prvom tjednu prosinca 2013. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu 2. međuispit u drugom tjednu siječnja 2014. 4. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Završni ispit je usmeni. Usmeni se ispit sastoji od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj

literaturi prema sljedećemu kriteriju:

za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 20 ocjenskih bodova za ocjenu dobar 15 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 9 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, dvaju položenih međuispita i položenoga završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Zagreb 1988, 80-90. Brozović, D., Kajkavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Zagreb 1988, 90-99. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. Lukežić, I., Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju,

32, 1998, 107-115. Lukežić, Iva, Zajednička povijest hrvatskih narječja, Zagreb, 2012. Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977.

Izborna literatura: Brozović, D., O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata, u: Zbornik za

filologiju i lingvistiku, 3, 1960, 68-88. Finka, B., O čakavskom identitetu, u: Suvremena lingvistika, 7-8, 1973, 11-15. Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Ivšić, S., Današnji posavski govor, u: Rad JAZU, 196, 1913, 124-254, 197, 9-138. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka, 1993. Moguš, M., Današnji senjski govor, u: Senjski zbornik, 2, 1966, 5-152. Šimundić, M., Govor Imotske Krajine i Bekije, u: Djela ANUBIH, knj. XLI, Odjeljenje društvenih nauka, 26, Sarajevo 1971.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice Fakulteta e-pošta Mudri

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA e-pošta u vrijeme konzultacije

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Prilikom predaje seminarskoga rada u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda za svaki dan dan

prekoračenja. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan


1. Uvod u dijalektologiju kao kolegij i kao znanost, klasifikacijska terminologija

2. Razvoj hrvatskoga jezika i struktura narječja hrvatskoga jezika – osnovne razvojne smjernice; Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

3. Razlikovnosti uspostavljene pred kraj starojezičnoga razdoblja; Inicijalno prepoznavanje ogleda govora hrvatskih narječja


4. Povijesna i geografska stratifikacija čakavskoga narječja; Fonetski zapis predloška čakavskoga narječja


5. Povijesna i geografska stratifikacija kajkavskoga narječja; Fonetski zapis predloška kajkavskoga narječja


6. Povijesna i geografska stratifikacija štokavskoga narječja; Fonetski zapis predloška štokavskoga narječja


7. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


8. Usporedba alijetetnih značajki svih triju narječja hrvatskoga jezika na razini fonologije; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


9. Usporedba alijetetnih značajki svih triju narječja hrvatskoga jezika na razini morfologije; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška


10. Alteriteti hrvatskih narječja- usporedna analiza; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

11. Podsustavi čakavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti čakavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


12. Podsustavi kajkavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti kajkavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


13. Podsustavi štokavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti štokavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatski književni barok i prosvjetiteljstvo Studij Hrvatski jezik i književnost, jednopredmetni, prediplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8,15 do 10,00; predavaonica 406

četvrtkom od 10,15 do 12,00; predavaonica 406 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra Suradnik Dr. sc. Saša Potočnjak Vrijeme za konzultacije

Kabinet 715 /218 Telefon 051 265 604

098 467 908 E-mail [email protected]

[email protected]


Društveno-povijesna uvjetovanost književnosti 17. st. – katolička obnova; stilska obilježja književnosti 17. stoljeća. Pojava novih ili obnovljenih žanrova (melodrama, plačevi, komične poeme, parodije i dr.) i njihova struktura. I. Gundulić. Portreti pisaca: J. Palmotić, I. Bunić Vučić, S. Đurđević, Vl. Menčetić, J. Križanić, V. Skvadri, A. Gleđević, J. Kavanjin, P. Kanavelić, i dr. Kazalište i drama XVII. stoljeća. I. Đurđević. Književni rad u sjevernoj Hrvatskoj. J. Habdelić. Rad na stvaranju zajedničkog književnog jezika. Ozaljski književni krug. P. Zrinski, F. K. Frankopan. P. R. Vitezović. Književni rad u Bosni u XVII. stoljeću. M. Divković. Osnovne značajke prosvjetiteljskih (i racionalističkih) tendencija u Hrvatskoj. Zanimanje za političku i književnu prošlost, rodoljublje i obnova vrijednosti nacionalne kulture. Hrvatski latinisti XVIII. stoljeća. Prva hrvatska poetika (Katančić). Najznačajniji predstavnici i njihove književne i ostale značajke: F. Grabovac, A. Kačić Miošić, A. Kuhačević, A. M. Relković, V. Došen, A. Ivanošić. Trend pobožne i didaktičke književnosti. Značajke i predstavnici. Kajkavske pjesmarice. Književnost u Slavoniji: A. Kanižlić, M. P. Katančić i dr. Drama i kazalište (frančezarija i talijanarija u Dubrovniku, dubrovačka domaća drama, školska drama u sjevernoj Hrvatskoj). T. Brezovački i T. Mikloušić. Hrvatska uoči pretpreporodna razdoblja. Književne i izvanknjiževne značajke toga razdoblja.


- objasniti temeljne odrednice hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - kritički čitati različite tipove tekstova iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij - riješiti jednostavnije književnopovijesne probleme na temelju literature






Pohađanje nastave 1,5 10 Kontinuirana provjera znanja 2,5 60 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Studenti su obavezni tijekom semestra:

a) Na satu seminara studenti su dužni sa sobom donijeti predloške književnih tekstova i izrađene uratke. Ukupno je 10 uradaka. Svaki uradak nosi 2 boda što je ukupno 20 bodova.

b) Aktivnost na nastavi vrednuje se s max 10 bodova koje student ostvaruje vježbama na satu. Tijekom nastave provest će se 2 vježbe, svaka vježba 5 bodova

c) Položiti 2 međuispita: prvi koji se odnosi na manirizam (općenito i pisci) i barok (općenito, žanrovi) koji nosi 20

ocjenskih bodova drugi obuhvaća književno djelo I. Gundulića; I. B. Vučića, I. Đurđevića i J. Palmotića te

ostale pisce Dubrovnika i Dalmacije 17. stoljeća međuispiti donose po 20 ocjenskih bodova i se sastoje se od 15 pitanja (svako pitanje

može nositi od 1-6 bodova), distribucija bodova:

bodovi za točne točne odgovore ocjenski bodovi 0-15 0

16-18 10 19-21 13 22-24 15 25-27 17 28-30 20

Studentima se nudi jedna mogućnost popravka aktivnosti (međuispita) izvan termina nastave. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Pristup popravku međuispita Završni ispit Ukupno nosi 30 ocjenskih bodova, a odnosi se na Ozaljski književnojezični krug te hrvatsku književnost 18. st.. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog međuispita i aktivnosti na nastavi. 20 bodova – uratci/čitaći predlošci 40 bodova – međuispiti 10 bodova – aktivnost na nastavi / vježbe 30 bodova – usmeni ispit Studenti moraju u min 50% zadovoljiti svaku aktivnost što znači da moraju ostvariti min broj bodova na svakoj aktivnosti kako bi mogli pristupiti završnom ispitu (od 10 predanih uradaka minimalno ostvariti 10 bodova; na svakom međuispitu ostvariti min 10 bodova te min 5 bodova vježbe na nastavi). U tom slučaju min broj ostvarenih bodova za pristupanje završnom ispitu mora biti: 10+10+10+5 = 35 (50% od 70 bodova kontinuiranog praćenja). Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

ECTS- sustav Brojčani sustav A – od 80 do 100% cjene Izvrstan ( 5 ) B – od 70 do 79,9% ocjene Vrlo dobar ( 4 ) C – od 60 do 69,9% ocjene Dobar ( 3 ) D – od 50 do 59,9% ocjene Dovoljan ( 2 ) E – od 40 do 49,9% ocjene Dovoljan ( 2 )

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Batušić, N., Drama i kazalište, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III,

Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 523-531. Dukić, D., Poetike hrvatske epike 18. st., Književni krug, Split, 2002. str. 7-52; 67-71;147-182. Dukić, D., Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i

umjetnost, svezak III, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 487-499.

Fališevac, D., Kaliopin Vrt, Književni krug, Split,1997, str.91-126; 221-232 Fališevac, D., Epika, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III, Barok i

prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 501-519. Fališevac, D., Stari pisci hrvatski i njihove poetike, SNL, Zagreb, 1989., str. 153-297. Kravar, Z., Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993., str. 7-103. Kravar, Z., Lirika, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 513-520.

Izborna literatura: Curtius, E. R. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje. Naprijed, Zagreb, 1998. Fališevac, D., Ivan Bunić Vučić, Zagreb 1987. Fališevac, D. Barokni petrarkizam u hrvatskoj književnosti, u ''Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti'', Zbornik radova, ur. B. Lučin i M. Tomasović. Književni krug, Split, 2006, str. 219-244. Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb

1969. Hrvatski književni barok (zbornik, uredila Dunja Fališevac), Zagreb 1991. (izbor) Kravar, Z., Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu. SNL, Zagreb, 1980. Kravar, Z., Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene, u ''Treći program

hrvatskog radija'', 61/62, 2002., str. 25-35. Kravar, Z. Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića. Hrvatska književna baština, 2, ur. D. Fališevac, J. Lisac, D. Novaković, Zagreb, 2003. Pavličić, P., Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića. JAZU, Osijek 1991. Pavličić, P., Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979. Pavličić, P. Epika granice. Matica hrvatska, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - preko mrežnih stranica fakulteta - preko zajedničke e-pošte studenata - preko sustava e-učenja MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u terminima konzultacija - preko e-pošte - preko sustava e-učenja MudRi


Studenti su dužni na satu imati predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat međuispit je obavezan (donosi maksimalno 30 ocjenskih bodova)

VI. POPIS TEMA Tjedan Datum Tema Prethodna

priprema studenata

1. 3.10. Uvod u kolegij, literatura, obaveze studenata; Metodologija (književnoga) opisa i analiza književnoga teksta: književni opis – barokni opis; stil i genus, versifikacija. Ogledna analiza na odabranim primjerima

MudRi (posebno predlošci oglednih tekstova za uvodni sat)

2. 10.10. P: Hrvatska književnost 17. st. i barok. renesansa – manirizam – barok S: Juraj Baraković, Vila Slovinka

Predložak odabranih pjevanja Vile slovinke;

3. 17.10. P: Žanrovi hrvatske barokne književnosti: ep S: Dubrovačko-dalmatinski književni krug: Ivan Bunić Vučić, Plandovanja (izbor)

Pročitan Osman Predlošci pjesama iz Plandovanja

URADAK 1 4. 24.10. P: Žanrovi hrvatske barokne književnosti: poema

S: I. Bunić Vučić, Mandalijena pokornica

Pročitane Suze sina razmetnoga

URADAK 2 5. 31.10. Žanrovi hrvatske barokne književnosti: melodrama

S: J. Palmotić, Pavlimir

Pročitana Dubravka predložak Pavlimir

URADAK 3 6. 7.11. I Gundulić, Psalmi; Suze sina razmetnoga

S: Stijepo Đurđević, Derviš; Ignjat Đurđević, Suze Marunkove; Ivan Bunić Vučić, Gorštak; Vladislav Menčetić, Radonja

Predložak Suze sina razmetnoga predlošci komičnih poema

URADAK 4 7. 14.11.

S: I. Đurđević, Pjesme

Predlošci pjesama

VJEŽBA 1 8. 21.11. P: I. Gundulić, Dubravka

S: Ozaljski krug: Petar Zrinski, Opsida sigecka u: Adrijanskoga mora sirena

Predložak Dubravka Predložak 1-3 pjevanja Opside sigecke

URADAK 5 9. 28.11. I. Gundulić, Osman

S: Fran Krsto Frankopan, Gartlic za čas kratiti

Predložak Osman Predlošci pjesama iz Gartlica za čas kratiti

10. 5.12. I. Gundulić, Osman

S: Fran Krsto Frankopan, ostala djela

Predložak Osman

URADAK 6

11. 12.12. P: Ostali pisci hrvatske barokne književnosti S: Slavonski književni krug Antun Kanižlić, Sveta Rožalija

URADAK 7 12. 19.12. P: Hrvatska književnost u 18. stoljeću

Epika u 18. st. S: Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor); Filip Grabovac, Cvit razgovora naroda i jezika Iliričkoga aliti Arvackoga (izbor)

URADAK 8 13. 9.1.2014

. Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik; Vid Došen, Jeka planine, Aždaja sedmoglava

URADAK 9 14. 16.1. Lirika u 18. st.

Matija Petar Katančić, Jesenji plodovi

VJEŽBA 2 15. 23.1. Drama u 18. st.

Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš dijak Smiješnice 17. i 18. stoljeća (izbor)

URADAK 10

* URADAK/ČITAĆI PREDLOŽAK 1-10 - svaki uradak nosi 2 boda. Svi na vrijeme predani čitaći predlošci maksimalno mogu donijeti 20 ocjenskih bodova - uratcima/čitaćim predlošcima student se služi na satu seminara i obavezan ga je ponijeti na sat kao i imati predložak teksta na temelju kojega je izrađen uradak - uratci/čitaći predlošci se predaju najkasnije do početka nastavnoga sata za koji su predviđeni - studenti su obavezni predati sve uratke/čitaće predloške. Dozvoljeno je odstupanje od 30% koje se mora nadoknaditi. - student koji je predao 7 predložaka od predviđenih 10 gradivo će nadoknaditi uz pomoć literature na način da će o zadanom članku ili temi razgovarati (raspravljati) s nastavnikom na konzultacijama - student koji nije predao najmanje 7 predložaka ne može pristupiti završnom ispitu. - upute za izradu uradaka/čitaćih predložaka vidjeti na MudRi RASPORED IZRADE I PREDAJE URADAKA/ČITAĆIH PREDLOŽAKA: Uratci/predlošci se predaju po datumima i do točno određenoga nastavnog sata:

URADAK 1 Ivan Bunić Vučić, Plandovanja (izbor) 17.10. URADAK 2 I. Bunić Vučić, Mandalijena pokornica 24.10. URADAK 3 J. Palmotić, Pavlimir 31.10. URADAK 4 Stijepo Đurđević, Derviš; Ignjat Đurđević, Suze Marunkove; Ivan

Bunić Vučić, Gorštak; Vladislav Menčetić, Radonja 7.11.

VJEŽBA 1 I. Đurđević, Pjesme 14.11. URADAK 5 Petar Zrinski, Opsida sigecka u: Adrijanskoga mora sirena 21.11. URADAK 6 Fran Krsto Frankopan, Gartlic za čas kratiti 5.12. URADAK 7 Antun Kanižlić, Sveta Rožalija 12.12. URADAK 8 Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor);

Filip Grabovac, Cvit razgovora naroda i jezika Iliričkoga aliti Arvackoga (izbor)

19.12.

URADAK 9 Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik 9.1.2014. VJEŽBA 2 Matija Petar Katančić, Jesenji plodovi 16.1. URADAK 10 Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš dijak 23.1.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Svjetska književnost 1 Studij Hrvatski jezik i književnost-preddiplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15 -14,00, dv. 230 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Adriana Car-Mihec Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 9,30 – 10,00; 14,00 – 14,30; srijedom mailom 10,00 – 12,00;

Kabinet 707 Telefon 099 645 51 30 E-mail [email protected]


Predgrčke mitologije i usmene književnosti. Razvoj grčkog epa, lirike, basne, drame i romana. Homersko pitanje, homerski bozi, polubozi, heroji, junaci. Aristotelova Poetika i kategorija tragične krivnje. Povijest europskog kazališta od dionizijskih svečanosti, mima i atelane do farsesknih predstava. Neoteričko pjesništvo. Plaut; Seneka; Vergilije i Ovidije; Apulejev Asinus aureus. Horacijeva Poslanica i Epistolae. Srednji vijek. Periodizacijske dileme. Trubaduri, viteške poeme i rani talijanski preporod. Sicilijanska škola, dolce stil nuovo i danteskna (po)etika. Dante, Boccaccio, Petrarca. Pulcinelatte, Commedia del' arte. Od Lazarilla de Tormesa (i Apulejeva Asinusa) do Kerempuha. Visoko i nisko u Rabelaisovoj groteski, Gargantua i Pantagruel kao anticipacija tzv. ulične, off-književnosti, njezini odjeci u Balzaca. Montaigneov esejizam. Cervantesov prozni novum i tzv. Cervantesovo doba. Shakespeareovo doba. Hamlet – naš suvremenik? Elizabetinsko doba. Digresija o paraleli Shakespeare-Krleža. Calderonov odnos prema autoritetu i slobodi. Concetizam, gongorizam, kult(eran)izam, agudeza, metaphysical poets. Razvoj i glavne značajke klasicističko-prosvjetiteljskih žanrova. Hipolit Euripidov i Fedra Racineova. Robinzonizam i robinzonade. Swiftovi Liliputanci. Povijesni i Bildungsroman. Voltaireov antioptimizam.


Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. definirati sintagmu «svjetska književnost» kao dio Goetheova pristupa povijesti književnih djela 2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove uz dijakronijski postav knjiž. djela do klasicizma i prosvjetiteljstva (periodizacijske koncepcije, iradiranje, klasici književnosti, heteronomni i autonomni kriteriji, antologijski izbor, stilovi i razdoblja, književni utjecaj, tematsko-motivska,stilska i druga koincidencija, topologyon i sl.) 3. imenovati i opisati kronološkim načinom knj. razdoblja i njihove značajke s naslova kolegija 4. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog i drugog stilskoga razdoblja


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X




Pohađanje nastave (seminarske aktivnosti + testovi čitanosti)

1 20 (10 + 10)

Kontinuirana provjera znanja (2 međuispita) 1 50 (25 + 25)

ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2 30 UKUPNO 4 100

VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Pročitanost lektirnih naslova provjerava se u deset termina tijekom prvih 10 minuta seminarskoga sata kratkim testovima od 5 -10 pitanja objektivnog tipa. Svaki test nosi 1 bod, a na svakom je potrebno ostvariti min. 0,5 bodova da bi se isti priznao. Ukupno je na testovima čitanosti potrebno sakupiti min. 5 bodova. Za nastavu studenti pripremaju grupne seminarske aktivnosti. Odabir literature i pripremu rasprave dogovaraju s nastavnikom. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Za spomenute aktivnosti mogu skupiti maksimalno 10 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 5 bodova da bi se isti priznavali).

Međuispiti

Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki ispit mogu dobiti maksimalno 25 ocjenskih bodova. Svaki se međuispit sastoji od 25 zadataka objektivnoga tipa (zadataka koji traže kratke odgovore te zadataka višestrukoga izbora). Svaki točan odgovor donosi jedan ocjenski bod (minimalno može donijeti 0,5 ocjenskih bodova), a student mora dobiti najmanje 15 bodova da bi se isti priznali. 1. međuispit – obavezna literatura: Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti 1., Zagreb 2007., str. 3 - 210. (do Književnost Srednjega vijeka i predrenesansnog doba) Bilješke i ilustrativni/nastavni materijali s predavanja i seminara 2. međuispit – obavezna literatura: Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti 1, Zagreb 2007., str. 211 - 358. (do Književnost klasicizma i prosvjetiteljstva) Bilješke i ilustrativni/nastavni materijali s predavanja i seminara

Završni ispit (usmeni) Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Nije moguće polagati završni ispit bez položenih međuispita i ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i testovima čitanosti. Predviđaju se popravni/ponovljeni međuispiti (student ima pravo jedan puta ponavljati svaki međuispit). Dan i sat ponovljenih međuispita (i njihovih popravaka) dogovaraju se sa studentima na početku semestra. Popravci međuispita se održavaju izvan nastavnih sati. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija, gradivo i obavezna literatura koji nisu pokriveni međuispitima. Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj obaveznoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda - za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA

Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, dvaju položenih međuispita i položenoga usmenog završnoga ispita.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Auerbach, E., Mimesis, Beograd 1978.(str. 9 -30, 169-225, 253-274, 327-351) 2. Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti 1. Zagreb 2007. ili novije izdanje (Važno! Za međuispite i

završni ispit valja proučiti sve beletrističke i informativne tekstove u Čitanci 1.) 3. Pavlović, C., Uvod u klasicizam, Zagreb 2012. 4. Solar, M., Povijest svjetske književnosti Zagreb 2003. ili novije izdanje (str. 1 -183) 5. Pojmovnik termina za kolegije Svjetske književnosti 6. Bilješke i ilustrativni/nastavni materijali s predavanja i seminara Obavezna lektira: Homer, Odisejev ožiljak (19. pjevanje, Odiseja) // Biblija: Bog kuša Abrahama - Auebrach, Mimesis: Odisejev ožiljak Eshil, Žrtva na grobu (Hoefore) Sofoklo, Kralj Edip, Elektra Euripid, Elektra, Medeja Dante, Pjevanje X: Farinata i Cavalcante (Pakao) - Auebrach, Mimesis: Farinata i Kavalkante Boccaccio – Fra Alberto (Decameron) - Auebrach, Mimesis: Fra Alberto Rabelais, Garganta i Pantagruel (I. knj., pog. 6,7,8,9; II. knj., pog. 30,32; III. knj. pog. 31; 4. knj. pog. 6,7,8) - Auerbach, Mimesis: Svijet u Pantagruelovim ustima Cervantes, Bistri vitez don Quijote od Manche (I. knj., pog. 50; II. knj., pog.8,9,10,11) - Auebrach, Mimesis : Začarana Dulsineja

Shakespeare, Hamlet,Othello, Machbet,Kralj Lear Calderón de la Barca, Život je san Molière, Škrtac Racine, Fedra

Izborna literatura: Auerbach, E., Mimesis, Beograd 1978. Beker, M., Od Odiseja do Uliksa, Zagreb 1997. Beker, M., Roman 18. stoljeća, Zagreb 2002. Beltz, W., Mitologija Kur΄ana, Zagreb 1979. Botica, S. Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb 1995. Burkert, W., Homo necans; interpretacije starogrčkih žrtvenih obreda i mitova, Zagreb 2007. Curtius, E.R., Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1998. D'Amico, S., Povijest dramskog teatra, Zagreb 1972. Dukat, Z. Grčka tragedija, Zagreb 1996. Đukić, M., U potrazi za romanom, Podgorica 2011. Fischer-Lichte, E., Povijest drame I, Zagreb 2010. Harrington, W., Uvod u Bibliju, Zagreb 1987. Hergešić, I., Književni portreti, Zagreb 1967. Hergešić, I., Shakespeare, Molière, Goethe, Zagreb 1978. Huizinga, J., Jesen srednjeg vijeka, Zagreb 1987. Književni barok, Zagreb 1988. Le Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb 1993. Leksikon svjetske književnosti – Djela, Zagreb 2004 Leksikon svjetske književnosti – Pisci, Zagreb 2005. Łojek, J., Doba markiza de Sadea, Zagreb 2004. Le Goff, J., Civilizacija srednjevjekovnog Zapada, Zagreb 1998. Le Goff, J., Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009. Lesky, A., Povijest grčke književnosti, Zagreb 2001. Livraga, J. A., Kazališne misterije u Grčkoj:tragedija, Zagreb 2000. Otto, F. W., Theophania: duh starogrčke religije, Zagreb 1998. Otto, F. W., Bogovi Grčke; slika božanskog u zrcalu grčkog duha Zagreb 2004. Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. Peleš, G., Tumačenje romana, Zagreb, 1999. Pfister, M., Drama – teorija i analiza, Zagreb, 1998. Povijest svjetske književnosti, 1 – 8., Zagreb 1974. Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999 Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1996., ili novije izdanje; Sto najvećih djela svjetske književnosti, Zagreb 1962. (izbor) Uvod u književnost, Zagreb 1983. ili novije izdanje Višić, M., Književnost drevnog Bliskog Istoka, Zagreb 1993. Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 1987. Književna smotra, časopis za svjetsku književnost


POHAĐANJE NASTAVE - Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. - U slučaju većeg broja izostanaka, kao i neizvršenja seminarskih aktivnosti studenti će dobiti kazneni seminar koji

trebaju predati zajedno s obaveznim. - U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected]

com.hr - Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. - Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - mrežne stranice kolegija - e-mail poruke

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u vrijeme konzultacija - e-mailom, mrežne stranice kolegija (MUDRI)



studenata

1.10. Uvod; metodološke napomene; kontekstualizacija kolegija (i naziva kolegija) u nastavno i sadržajno okruženje studija

15.10. Predantičke književnosti - sumarno 22.10. Predantičke književnosti - sumarno 2. Homer, Odisejev ožiljak

Biblija, Bog kuša

Abrahama (Auerbach) 1. test čitanosti

29.10. Antika 1. Eshil, Žrtva na grobu (Hoefore); Sofoklo, Elektra; Euripid, Elektra

2. test čitanosti 5.11. Antika 2. Sofoklo, Kralj Edip, 12.11. Antika 3. Euripid, Medeja

3. test čitanosti 19.11. Srednji vijek, predrenesansa

1. MEĐUISPIT

Dante, Farinata i Cavalcante Boccaccio, Fra Alberto (Auerbach)

4. test čitanosti 26.11. Predrenesansa, renesansa

Rabelais, Gargantua i Pantagruel – od. poglavlja (Auerbach)

5. test čitanosti 3.12. Renesansa Cervantes, Don Quijote

– od. poglavlja (Auerbach)

6. test čitanosti 10.12.. Renesansa Shakespeare, Hamlet,

Othello 7. test čitanosti

17.12. Barok Shakespeare, Machbet, Kralj Lear

8. test čitanosti 7.1. Klasicizam i prosvjetiteljstvo 1.

2. MEĐUISPIT Calderon, Život je san

14.1. Klasicizam i prosvjetiteljstvo 2.

Moliere, Škrtac, 9. test čitanost

21.1. Klasicizam i prosvjetiteljstvo 3. Racine, Fedra 10. test čitanosti

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonski jezik 2

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 16.15 - 20.00 S. 230


Vrijeme za konzultacije Ponedeljkom od 15.00 do 16.00

Kabinet 611

Telefon 265-679

E-mail vtocinovski@ hotmail.com

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama makedonskoga jezika te usvajanje jezične norme. Studentima se omoguđuje upoznavanje fonoloških, morfoloških i sintaktičkih značajki, te određena leksika izabranog slavenkog jezika te se omoguđuje proširenje stečenih znanja. Sadržaj kolegija e napredni studij slavenskog jezika. Poznavanje ovih sadržaja izravno pomaže boljem razumjevanju kolegija iz staroslavjanskog jezika, povijesti hrvatskog jezika te dijalektologije hrvatkog jezika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: - razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba, - pretstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje, - vladati gramatičkim i rečeničnih struktura, - napisati tekstove i prevoditi sa makedonkog na hrvatski jezik i obrnuto. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Roza Tasevska, Makedonski so maka, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skopje, 2007, s. 208. Izborna literatura: Borislav Pavlovski, Dragi Stefanija, Hrvatsko-makedonski rečnik, Žakan Juri, Pula, 2006. Blaže Koneski, Gramatika na makedonskiot jazik, Skopje.

Blaže Koneski, Istorija na makedonskiot jazik, Skopje. Tekstovi iz suvremene makedonske književnosti.



NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail.


VI. POPIS TEMA, letnji semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

08.10.2013 11 lekcija 15.10.2013 12 lekcija 22.10.2013 13 lekcija 29.10.2013 14 lekcija 05.11.2013 15 lekcija 12.11.2013 Citanje i prijevod 19.11.2013 16 lekcija 26.11.2013 17 lekcija 03.12.2013 18 lekcija 10.12.2013 19 lekcija 17.12.2013 Diktat 07.01.2014 Pisanje i prevođenje 14.01.2014 20 lekcija 21.01.2014 Pisanje i prevođenje


Naziv kolegija Poljski jezik 2 Studij Hrvatski jezik i književnost-preddiplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 16:15 do 20:00, F-230 Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije



Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1, u okviru kolega su studenti već poznali dio osnovnih elemenata poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje osnovne gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (futur, prezent, perfekt, deklinacija), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. Praktično ovladavanje poljskim jezikom na fonetskoj i morfološkoj razini te osnovnim ortografskim normama.


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban

razumjeti izolirane rečenice i često rabljene riječi iz područja od neposrednog osobnog interesa (npr. jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu okolinu)

komunicirati unutar jednostavnih aktivnosti koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacije o poznatim temama i aktivnostima

snaći se u kraći društvenim kontaktima vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura napisati niz jednostavnih fraza i rečenica o svojoj obitelji, uvjetima života i sl. te napisati kratki,

jednostavni izmišljeni životopis. razumjeti kratke, jednostavne tekstove koje sadržavaju najučestaliji vokabular, uključujući česte

internacionalizme


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 2 10 Kontinuirana provjera znanja 2 90 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita UKUPNO 4 100


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź 2001 P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002. E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obaveznim.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta.




studenata

1. Hrana i piće (osnovne i omiljene namjernice i obroci). Pružanje informacija o tome što se kada jede odnosno s kojim priborom. Brojevi: 100-1000.

Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

2. U restoranu (nazivi jela, vrste restorana, naručivanje jela i pića u restoranu, kafiću, tipični dijalozi za stolom).


3. Moj dan. Nazivi dana u tjednu. Glagoli koji opisuju svakodnevne radnje od ujutro do navečer.

Ponoviti materijal s prethodnog sata

poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

4. Koliko je sati? Prepričavanje događaja iz cijelog dana, tjedni plan događaja. Parovi glagola: iść – chodzić i jechać-jeździć.


5. U koliko sati? i Koliko dugo? Traženje informacija na kolodvoru, naručivanje buđenja i taksija; televizijski program; dogovaranje sastanka.


6. Pružanje informacija o tome što ne volimo raditi i jesti te što nemamo. (genetiv jednine imenica i pridjeva).


7. U dućanu (vrste osnovnih tipova; dućana i nazivi proizvoda koje možemo u njima kupiti), tipični dijalozi u dućanu. Jedinice mjere i količine. Genetiv množine imenica i pridjeva.


8. Odjeća - kupovanje i opisivanje odjeće (nazivi odjeće, brojevi, vrsta materijala, načini oblačenja).


9. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema.


10. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

11.

Prošlost - opisivanje radnji u prošlosti (prošla godina, pošli tjedan), nazivi mjeseci, Perfekt.


12. Planovi i novogodišnje odluke; moj život za 20 godina. Futur (nesvršeni glagoli).


13. Futur (nastavak) - glagoli: móc, chcieć, musieć . Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.


15.

Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema.



Broj ECTS-a



Andrija Kačić Miošić i njegovi sljedbenici

4

15+0+0

ponedjeljkom od 8:15 do 10:00 F-601

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Irvin Lukežić

Srijeda 10-11.00 711 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Miošića kao uspješan model književne i jezične homogenizacije. Afirmacija deseterca junačke narodne poezije u umjetničkom pjesništvu. Težnja za poučavanjem naroda o povijesti korištenjem djela pravih historičara. Kačićeva knjiga – knjiga koja „govori” i koja je govorena, djelo koje izražava pučkim duhom i pučkim jezikom. Ostvarivanje važne zadaće – u zaostaloj kulturnoj situaciji stvara publiku kadru da svoju usmenu književnost prima i posredstvom knjige, čitanja, a ne samo pjevanja. Kačić kao preteča ne samo preporoda u Dalmaciji, već i Gajeva ilirizma koji ima dva velika uzora: Gundulića, kojega svi uznose, i Kačića, kojega svi čitaju. Kolegij obrađuje i fenomen mnogobrojnih Kačićevih sljedbenika koji pokušavaju nastaviti djelo svoga uzoritog prethodnika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje konkretnog problema iz povijesti hrvatske književnosti (književnost prosvjetiteljstva). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,5 35 Aktivnost u nastavi 0,5 35 Kolokvij 1 30 UKUPNO 2 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi donosi po 0,5 ECTS, odnosno, po 35 bodova (redovito pohađanje i aktivnost).

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-75 bodova 1 ECTS 76-90 bodova 1,75 ECTS 91-100 bodova 2 ECTS

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bogišić, R. Književnost prosvjetiteljstva, u: Franičević/Švelec/Bogišić – Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Kačić Miošić, ., Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prir. T. Matić, Zagreb 1942. Kombol, M. – Novak, S. P. Hrvatska književnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od Gundulićeva Poroda od tmine do Kačićeva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756. III. knjiga, Zagreb 1999.

Izborna literatura: Jurišić, K. Tri nova priloga bio-bibliografiji Fra Andrije Kačića Miošića, Građa za povijest književnosti Hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 7-23. Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovice 19. stoljeća, prir. G. Bujas, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 30, Zagreb 1971, str. 183-289. Kolumbić, N. Folklorno i umjetničko u Razgovoru ugodnom Andrije Kačića Miošića (Kačićevo djelo u okviru poetike prosvjetiteljstva). Hrvatska književnost 18. st., u Dani Hvarskoga kazališta XXI, Split 1995, str. 163-173. Matić, T., Kačićev Razgovor ugodni među kajkavcima, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956, 209-213. Pederin, I. Slovinstvo i patriotizam kod Kačića, u: Makarski zbornik, I (1971), str. 407-416. Ratković, M. Andrija Kačić Miošić i njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti. u: Makarski zbornik, Makarska 1970, str.545-565. Slamnig, I. Antologija hrvatske poezije od Andrije Kačića Miošića do Antuna Gustava Matoša, Zagreb 1981. Šetka, J., Fra Andrija Kačić Miošić i narodna pjesma, u: Zbornik za narodni život i običaje, knj. 38, Zagreb 1954, str. 5-74.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja, tijekom kojih je predviđena kontinuirana provjera znanja. Kolokvij se polaže usmeno.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama kolokvija daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

I. tjedan Pojam prosvjetiteljstva II. tjedan Pojam klasicizma III. tjedan Francusko prosvjetiteljstvo IV. tjedan Englesko prosvijetiteljstvo V. tjedan Njemačko prosvjetiteljstvo VI. tjedan Hrvatska u 18. stoljeću VII. tjedan Franjevačka tradicija VIII. tjedan Andrija Kačić Miošić – životopis IX. tjedan Korabljica X. tjedan Razgovor ugodni naroda

slovinskoga

XI. tjedan Kačić kao pjesnik XII. tjedan Kačić kao povjesničar XIII. tjedan Kačićev stil XIV. tjedan Kačić u hrvatskoj književnoj

povijesti Kolokvij

XV. tjedan Kačićevi sljedbenici

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska književnost 19. i 20. stoljeća

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda 16.15 – 20.00 P 138


Vrijeme za konzultacije Ponedeljkom 15.00 – 16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Nova makedonska književnost i njen razvitak u prvoj i drugoj polivici 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na periodizaciju. Počeci nove makedonske književnosti: književnici prosvetitelji (Joakim Krčovski i Kiril Pejčinović), makedonske tiskare i tiskari, istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači, pisci udžbenika i jezične koncepcije i period od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, braća Konstantin i Andreja D. Petkovič, braća Dimitrije i Konstantin Miladinov, Grigor Prličev, Marko Cepenkov, Krste Misirkov). Književnost 20. stoljeća: makedonska književnost između dva svjetska rata (društveno-političke prilike, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin, Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama: Nikola Vapcarov, Stojan Hristov, Angelko Kstić, Hristo Smirnenski i dr.); makedonska književnost u NOB-u i makedonska suvremena književnost (kulturne prilike i kjniževno stvaralaštvo, život i djelo: Stale Popov, Slavko Janevski, Aco Šopov, Blaže Koneski, Kole Čašule i dr.) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti najzačajnije predstavnike pojedinih razdoblja makedonske književnosti te njihova najvažnija dijela, interpretirati utjecaj povijesti Makedonije na određena književna razdoblja, usporediti makedonski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Evropi te u Hrvatskoj, usporediti tradiciju romana u pozitivizmu u odnosu na razdoblje 20. stoljeća, prezentirati najvažnija književna dijela međuratnog razdoblja, pretstaviti najvažnija dostignuća makedonske suvremene književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001.

Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Prilozi istraživanju makedonske povijesti književnosti, Skopje, 2009. Gane Todorovski, Začarano poprište, Hvratski izdavački centar, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Istarska naklada, Pula,1985. Dani Dimitrija i Konstantina Miladinovi, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2003. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb,1998. 100 djela kjiževnosti južnoslovenskih naroda, Stvarnost, Zagreb, 1980. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, izd.Filozofski fakultet, Rijeka, 2006. Vasil Tocinovski, Makedonskiot raskaz vo 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2009. Suvremena makedonska drama, Znanje, Zagreb, 1961. Goran Kalogjera, Makedonsko 19. stoljeće, Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj, Zagreb, 2011. Vasil Tocinovski, Stoletni opstojbi, Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj, Zagreb, 2012.

Izborna literatura: Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Milan Đurčinov, Nova makedonska književnost, Nolit, Beograd, 1988. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2000. Suvremena makedonska poezija i proza, Nolit, Beograd, 1961, Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Narodna kniga, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Prevodite na makedonskiot 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2005.



NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

10. 10. 2013 Književnost 19. stoljeća Makedonija u prvoj i u drugoj polovici 19. stoljeća; periodizacija makedonske književnosti; počeci nove makedonske kniževnosti

17. 10. 2013 Književnici prosvetitelji: Joakim Krčovski, Kiril Pejčinović, makedonske tiskare i tiskari

24. 10. 2013 Istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači; pisci udžbenika i jezične koncepcije

31. 10. 2013 Od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, Konstantin i Andreja D. Petkovič, Rajko Žinzifov, Dimitrija i Konstantin Miladinov

07. 11. 2013 Od romantizma prema realizmu (Grigor Prličev, reformatori, revolucionari i kroničari, Marko Cepenkov, Vojdan Černodrinski, Krste Misirkov, novine i časopisi

Dokumentarni filmovi o K. Misirkov i D. Čupovski

14. 11. 2013 Književnost 20. stoljeća Makedonska književnost između dva svetska rata, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin

Igrani film o K. Racinu Elegija za tebe

21. 11. 2013 Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama, makedonska književnost u NOB-u

28. 11. 2013 Makedonska poslijeratna književnost Kulturne prilike i književno stvaralaštvo, prestavnici: Stale Popov, Đorđi Abadžiev, Vlado Maleski, Slavko Janevski

05. 12. 2013 Kole Čašule, Blaže Koneski, Aco Šopov, Tome Arsovski, Gane Todorovski, Mateja Matevski

Dokumentarni film Blaže Koneski

12.12.2013 Dimitar Solev, Simon Drakul, Ante Popovski, Petre M. Andreevski, Taško Georgievski, Živko Čingo

Igrani film Crveni konj

19.12.2013 Književnost za djecu 09.01.2014 Književna kritika


Broj ECTS-a



Povijest književnih teorija

4 15+15 srijedom od 14:15 do 16:00 F-601

Nositelj kolegija



doc. dr.sc. Aleksandar Mijatović

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Teorija književnosti je razmjerno mlada disciplina čiji razvoj započinje početkom 20. stoljeća. Međutim, refleksija o stvaranju, izvođenju i prenošenju književnih djela postoji od antičkih početaka europske kulture. Kolegij prati pojedine povijesne etape te refleksije unutar kojih su se postupno oblikovale suvremena ideje književnosti i teorije književnosti. Posebna se pozornost posvećuje onim autorima koji su nastojali teorijsko mišljenje o književnosti odvojiti od drugih disciplina (gramatika, retorika, logika, filozofija) ili pak argumentirati u prilog ili protiv teze o samostalnosti književnosti u odnosu na druge ljudske sposobnosti ili djelatnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. Poznavanje pojedinih etapa povijesti teorije književnosti, 2. Objasniti teorije književnosti, 3. Razumijevanje razlika između različitih teoretičara, 4. Objasniti vezu između proučavanja književnosti, jezika i drugih područja ljudskog djelovanja, 5. Napraviti periodizaciju teorijskog mišljenja o književnosti, 6. Prepoznavanje teorijske refleksije o književnosti u konkretnim književnim djelima.





5. Pohađanje nastave 0,5 - 6. Seminarski rad - - 7. Međuispit (kolokvij) 1,5 40 8. ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 4 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje


- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.

- Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000.

- Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987.

Izborna literatura:

- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971.

- Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009.

- Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991.

- Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001.

- Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965.

- Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000.

- Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001.

- Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989.

- Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988.

- Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999.

- Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA





Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obaveza studenata:

1. Međuispit ( kolokvij) : Studenti su tijekom semestra obavezni položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova

je 50% točno riješenih zadataka. Na kolokviju se može ostvariti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Ispit se sastoji se od 5 zadataka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na

popravni ispit koji se polaže u drugom tjednu u veljači. 2. ZAVRŠNI ISPIT:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti

najmanje 50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno

dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (20 bodova).

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.


studenata Napomena

1. Platon – mahnitost pjesnika i zanos publike

2. Platon – tragedija, ep i istina

3. Aristotel – prepoznavanje: logika zanesenosti/zanesenost logike

4. Horacije – Ars Poetica

5. Longin - sublimno

6. Dante – De vulgari eloquentia

7. Rensansa – riječi kao stvari/stvari kao riječi; Sir Philip Sidney – Apologija pjesništvu; Rabelais – „sleđene riječi“

8. Međuispit

9. Kritika – mahniti pjesnici/staložena publika

10. Romantizam – književnost u/izvan doba revolucije

11. Romantizam – 'Moć skrivena duboko u duši' ili imaginacija

12. Realizam

13. Naturalizam

14. Simbolizam, 'Knjiga o ničemu, svijet u knjizi' – Flaubert i Mallarmé

15. Pjesnik kao 'komadić platine' – T. S. Eliot

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest romana Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 16:15 do 18:00, F-601 Nositelj kolegija doc dr. sc. Danijela Marot Kiš Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 714 Telefon 051 265 703 E-mail [email protected]


Definiranje područja istraživanja. Određivanje korpusa. Počeci romana. Antički roman (Ksenofont, Heliodor). Odnos romana i epa. Srednjovjekovni roman u stihu, viteški i pikarski roman. Roman i izvanknjiževna zbilja u srednjem vijeku. Klasični roman: razdoblje renesanse (Cervantes). Uspon romana u 18. stoljeću: Engleska, Francuska i Njemačka. Odgojno-razvojni roman. Romantizam i roman (epistolarni roman, roman u stihu, gotički roman). Kriza romana i roman krize u 19. stoljeću. Roman i zbilja: razdoblje realizma. Odnos književnosti i historiografije. Naturalizam: eksperimentalni roman. Znanstvena objektivnost i determinizam. Ekspresionizam i roman. Nefabularni roman (Benn). Roman u 20. stoljeću: roman struje svijesti, teorija novog romana, problematika postmoderne.


Nakon položenog ispita iz kolegija Povijest romana studenti će biti sposobni: 1. definirati i tumačiti osnovne značajke pojedinih razdoblja u povijesnom razvoju romana 2. objasniti karakteristike pojedinih vrsta romana 3. opisati i objasniti periodizaciju romana do 20. stoljeća i u 20. stoljeću 4. objasniti različite klasifikacije i tipologije romana i usporediti ih s današnjim stanjem u književnoteorijskom pristupu romanu 5. na temelju stečenih znanja analizirati izabranu vrstu romana/književnoteorijski pristup romanu.






Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Međuispit 1 1 30 Međuispit 2 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Seminarski rad:

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: izlaganje u tjednu prezentacije (3 boda), sadržaj i struktura seminarskoga rada: uvod, razrada teme i zaključak (15 bodova), konzultacije u vezi literature (2 boda), korištenje preporučene literature (2 boda), interpretacija literature (4 boda), trajanje izlaganja: 15 – 20 minuta (2 boda), jasnoća izlaganja (3 boda), zanimljivost i način izlaganja (3 boda), dodatni materijali (3 boda), pitanja za raspravu i uključivanje studenata (3 boda).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

2. Međuispiti:

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. McKeon, M, Theory of the Novel: A Historical Approach, Baltimore-London, 2000. Moderna teorija romana, ur. M. Solar, Beograd 1979. Solar, M., Teorija proze, Zagreb 1989.

Izborna literatura: Alberes, R.M. Historija modernog romana, Sarajevo 1967. Bahtin, M., O romanu, Beograd 1989. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije (odabrani pojmovi), Zagreb 1997. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Nemec, K, Povijest hrvatskog romana, Zagreb 2003.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju

se ocjenski bodovi. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova.

Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija

Elektronska pošta.



studenata

1. Uvod. Definiranje područja istraživanja. 2. Počeci romana.

3. Antički roman. Odnos romana i epa.

4. Srednjovjekovni roman.

5. Klasični roman: razdoblje renesanse.

6. Roman u 18. stoljeću. Odgojno-razvojni roman.

7. Romantizam i roman.

8. Kriza romana u 19. stoljeću.

9. Roman u razdoblju realizma.

10. Naturalizam: eksperimentalni roman.

11. Ekspresionizam i roman.

12. Nefabularni roman.

13. Roman struje svijesti.

14. Teorija novog romana.

15. Roman i postmoderna.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Žensko pismo Studij Preddiplomski studij HJK1 Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 17:15 do 19:00, F-232 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel Suradnik Vrijeme za konzultacije



Program se temelji na činjenici da su sudionici te nastave studenti viših studijskih godina što pretpostavlja izvjesnu ovladanost književnoanalitičkim i kritičkim postupcima pri susretu s djelom. Poziva se na dijalog o pojedinim djelima. Sintagma "žensko pismo" podvrgava se kritičko-analitičkome raspravljanju, porijeklo i (muške) autore te sintagme nastoji se identificirati, sučeliti s potencijalitetom tzv. "muškoga pisma"; uvodno se skicira teorijski (antropološki) okvir kasnijem, aplikativnom pristupu u nastavi, koji je prvenstveno temeljen na "odgonetanju" ženskoga rukopisa u pojedinom djelu, bez obzira na autorov spol. Pretresti sintagme žensko pismo, ženska književnost(žene-autori književnih djela) i književnost za žene (kroz povijest tzv. dvorske knjiž., gotskih romana i dalje do herc-romana i tzv. čik-lit.i foto-romanci).


Studenti/ica će nakon ispitnih obveza moći: 1.s razumijevanjem rabiti rodnu terminologiju 2. kritički čitati, analizirati i uspoređivati književna djela raznih žanrova koja zastupaju ili nadilaze logocentričku/falokratsku sliku svijeta 3. objasniti i argumentirati što je sporno a što jasno i opravdano u sintagmi «žensko pismo», «muško pismo», rubno/dominantno s obzirom na rodnu problematiku u književnosti i književnoj kritici 4. prepoznati i obrazložiti tehnologiju (postupke izvođenja) tematsko-motivskih preokupacija u korpusu djela zadanih lektirom 5. samostalno izabrati, mimo zadane lektire, neko relevantno umjetničko ili književnokritičko djelo na kojemu će demonstrirati elemente logocentričkoga ili rubnoga postava djela






Pohađanje nastave 0,5 5 Esej 1 40 Seminar 1 25 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena: Preddiplomski studij: Vrednovanje obveza studenata / studentica: 5. Seminarski rad/istraživanje:

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature.

Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 5): - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, zaključak) - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada

Seminarski rad/istraživanje treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na

odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta, dok je opseg istraživanja određen isovrsno (Times New Roman 12, prored 1,5).

U oba rada valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku kao i „sprženi“ na zajednički CD. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

6. Esej

Forma eseja je vrlo slobodna, prilikom njegove izrade nema nikakvog formalnog pravila, osim njegova opsega (10-ak kartica). Ocjenjuje se informiranost, stil, intelektualna kreativnost/mašta. Lucidnost i sl. Maksimalan broj bodova je 40.

KONAČNA OCJENA

Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, jednog eseja, aktivnosti na nastavi te usmene provjere znanja. Napomena: ocjena se zarađuje tijekom trajanja kolegija, izvršavanjem svih obaveza te usmenim ispitom.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Baranović, B., "Slika" žene u udžbenicima književnosti, Zagreb 2000. Bošković-Stulli, M., O mizoginim pričama, Nar. umjetnost, 1996, 33/2, str.51-69. Detoni Dujmić, D., Ljepša polovica književnosti, Zagreb 1998. Fališevac, D., Žena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18. stoljeća), u: Gordogan, Zagreb, 1995-1996, 41-42,

str. 123-146. Katunarić, V., Ženski eros i civilizacija smrti, Zagreb 1984. Sklevicky, L., (ur. D. Rihtman Auguštin) Konji, žene, ratovi, Zagreb 1996.

Izborna literatura: Bačić-Karković, Danijela, Kosa, škare i poetika prijelaza, u: Drugo čitanje, ICR, Rijeka, 2005.(str. 244 – 253) Drakulić, S., Smrtni grijesi feminizma, Zagreb 1984. Feldman Čale, L., Postoji li suvremeno hrvatsko žensko dramsko pismo?, u: Republika, 1996, 3-4, str. 29-39. Gjurgjan, Lj., Dvoznačnost funkcije mita 'domaćeg anđela' u romanu Virginije Woolf 'Ka svjetioniku', u: Republika,

1983, 11-12, istr. 156 – 162. Iveković, R., Žena i jezik, u: Žena, 1980, 3, str. 70 – 78. Jakobović, S., Upit(a)nost ženskoga pisma, u: Republika, 1983, 11-12, str. 4-6.

Jakobović, S., Bibliografija o ženskom pismu, u: Republika, 1983, 11-12, str. 258-260. Jakobović, S., 'Zmijski jezik', u: Republika,1983,11-12, 147-152. Marković. Z., Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970. Solar, M., Karakterizacija ženskih likova, u: Književna kritika i filozofija književnosti, Zagreb 1976. Šafranek, I., Ženska književnost i žensko pismo, u: Republika, 1983,11-12. Šimunković, L./ Rožman, M., Žensko pismo u renesansi, dubrovački primjer: Mara Gundulić i Cvijeta Zuzorić, u:

Mogućnosti, 1998, 4-6.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na

80% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • Web stranice fakulteta • e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e - mail



studenata

1. Ženska književnost i žensko pismo 2. Povijest ženske književnosti Cvijeta Zuzorić,

Dragojla Jarnević, Marija Jurić Zagorka, Sida Košutić...

3. Ženski glas u književnosti 4. Predodžba žene u udžbenicima književnosti 5. Opstojnost ženskog pisma 6. Rodno čitanje teksta 7. Žene i filozofija 8. Tijelo, trauma, grad, egzil/azil Slavenka Drakulić

(“Božanska glad”, Daša Drndić (“Canzone di guerra”, “Leica format”), Dubravka Ugrešić (“Muzej bezuvjetne predaje”)

9. Suvremene hrvatske pjesnikinje Vesna Parun, Andriana Škunca, Dorta Jagić, Jagoda Zamoda...

10. Suvremeno hrvatsko žensko prozno i dramsko stvaralaštvo Olja Savičević Ivančević (“Adio kauboju”), Mima Simić (“Pustolovine Glorije Scott”), Tatjana Gromača (“Crnac”), Ivana Sajko (“Žena-bomba”)

11. Žensko pismo i mediji

12. Čik lit : suvremena urbana ženska proza? Rujana Jeger, Arijana Čulina, Julijana Matanović, Milana Vuković Runjić

13. O čemu to piše Vedrana Rudan? “Uho, grlo, nož”, “Crnci u Firenci”, “Kad je muškarac peder/Kad je žena kurva”

14. Moda i književnost 15. Dva u jednom: književnost i konzumerizam za 39 kuna

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SINTAKSA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Studij Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

(jednopredmetni studij) Semestar 5. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 14,15 – 16,00 (P), F-601

srijedom 14,15 – 16,00 (S), F-232 Nositelj kolegija dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije srijedom 11,00 – 12,00 i četvrtkom 10,00 – 11,00

Kabinet F – 615 Telefon 265-683 E-adresa [email protected]


Temeljni je cilj kolegija usvajanje sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Osnovna je jedinica rečenica, koja se promatra i kao jezična i kao komunikacijska jedinica, a sintaktičke se pojave proučavaju unutar granica diskursa, odnosno teksta. Izbor korpusa istraživanja iz različitih tekstnih vrsta omogućava studentima uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse.


Nakon odslušanih predavanja i seminara te proučene literature studenti će moći: definirati temeljne i specifične pojmove iz područja sintakse; znati tumačiti jezikoslovne teorije i znati primjenjivati spoznaje i metodologiju; rangirati jezične činjenice na sintaktičkoj razini; usvojiti sintaktičku normu hrvatskoga standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaksu; samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku sintaktičku i sintaktostilističku literaturu.






Pohađanje nastave 1,5 - Aktivnost na nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1,5 80 (40 + 40) ZAVRŠNI ISPIT 0,5 10 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Aktivnost na nastavi Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Studenti će pristupiti i izradi individualnoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski se radovi izrađeni u PwPt prezentaciji izlažu na satima seminara (ne duže od 10 min.), a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Seminar mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi:

razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Seminarski se radovi nakon izlaganja predaju u pisanu obliku (ispis u obliku PwPt prezentacije) osobno na konzultacijama te u elektroničkom obliku na e-adresu [email protected]. Predani je seminarski rad (u oba oblika) uvjet za izlazak na usmeni ispit. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje seminara studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 10) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 9 – 10 bodova Vrlo dobar (4) – 7 – 8 bodova Dobar (3) – 5 – 6 bodova Dovoljan (2) – 3 – 4 boda Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i to: - u obliku pismenih vježbi na kojima student može steći najviše 40 ocjenskih bodova, a najmanje 20 ocjenskih bodova. - u obliku dvaju kolokvija (međuispita) na kojima student može steći najviše 40 ocjenskih bodova (20 + 20), a najmanje 20 ocjenskih bodova na oba kolokvija zajedno.

Pristup popravku međuispita Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu : - studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 10 ili manje bodova; - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. Završni ispit Da bi pristupio završnom ispitu, student kroz prethodno kontinuirano praćenje mora ostvariti najmanje 40%, tj. 40 bodova (utvrđeno općim aktom Sveučilišta). Završni je ispit usmeni i njime se stječe 10 bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Katičić, R., Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991. Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb 1984. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2005. Znika, M., Odnos atribucije i predikacije, Zagreb 1988.

Izborna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Chomsky, N., Syntactic Structures, The Hague 1957. Chomsky, N., Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge 1965. Peti, M., Predikatni proširak, Zagreb 1979. Pranjković, I., Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb 1984. Pranjković, I., Hrvatska skladnja, Zagreb 1993.

Pranjković, I., Druga hrvatska skladnja, Zagreb 2001. Raguž, D., Praktična hrvatska gramatika, Zagreb 1997. Weber, A., Skladnja ilirskoga jezika za niže gimnazije, Beč 1859. Zbornici radova Zagrebačke slavističke škole.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na [email protected]. Mole se studenti da ne kasne na početak nastave. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati će njihovih samostalnih istraživanja biti predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja.


konzultacije mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta elektronička pošta oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom.

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


VI. POPIS TEMA (PREDAVANJA) Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u sintaksu

-

2. Narav sintaktičkih odnosa I.

-

3. Narav sintaktičkih odnosa II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

4. Teorijske osnove za proučavanje sintakse Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

5. Povijest hrvatske sintakse Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

6. Sintaktičko nazivlje I. (sintaksa, sintagma) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

7. Sintaktičko nazivlje II. (sintagmatski odnosi, rečenica, diskurs) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

8. Rečenica kao gramatička / komunikacijska jedinica Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

9. Sintaktičke teorije I. (gostovanje prof. dr. sc. Diane Stolac) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

10. Sintaktičke teorije II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

11. Prostor u jeziku (gostovanje prof. dr. sc. Diane Stolac) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

12. Preoblike I. (negacija, pitanje, usklik, zahtjev)


13. Preoblike II. (pasiv, obezličenje)


14. Sintaktostilistika I. (uvod) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

15. Sintaktostilistika II. (rad na tekstu) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

POPIS TEMA (SEMINARI) Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Inicijalni ispit; podjela tema za seminare

-

2. Sintaktičke kategorije I. (predikat; subjekt; objekt)

-

3. Sintaktičke kategorije II. (priložne oznake; atribut; apozicija; predikatni proširak)


4. Nezavisnosložene rečenice I. (sastavne; suprotne; rastavne)


5. Nezavisnosložene rečenice II.(isključne; zaključne)


6. Priprema za kolokvij


7. Kolokvij I.


8. Redoslijed sintaktičkih jedinica u rečenici


9. Zavisnosložene rečenice I. (subjektna; predikatna; objektna; mjesna)


10. Zavisnosložene rečenice II. (vremenska; načinska; uzročna; posljedična)


11. Zavisnosložene rečenice III. (dopusna; pogodbena; atributna; apozicijska)


12. Najčešće pogreške u sintaksi HSJ


13. Preoblike – vježba


14. Priprema za kolokvij


15. Kolokvij II.



Broj ECTS-a



Hrvatski realizam i moderna 5 30+30 ponedjeljkom od 10:15 do 14:00, F-232

Nositelj kolegija



dr.sc. Goran Kalogjera, red.prof

nakon nastave

713

[email protected]

Asistent




Realizam. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Društvene i političke pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. Časopisi. Kritika. Žanrovska slika hrvatskog realizma. Značajke hrvatske poezije u doba realizma i analiza. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima. Pregled dramske književnosti i kritike. Naznake moderne. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi. A. G. Matoš – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja hrvatske moderne. Poetološke značajke hrvatske poezije – pregled i analiza odabranih pjesama. Sintetski pregled značajki hrvatske proze i analiza izabranih pripovijetki i romana. Pregled poetoloških značajki hrvatske drame i analiza dramā. Počeci avangardnih trendova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

‐ definirati i prepoznati književnopovijesne značajke i stilska obilježja hrvatskoga realizma i moderne, odosno definirati i prepoznati obilježja realizma, naturalizma, impresionizma, secesionizma, ekspresionizma, neoromantizma,

‐ interpretirati i objasniti izričajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim razdobljima,

‐ primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja,

‐ usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s književnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj književnost.






1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Aktivnost u nastavi 0.5 20 3. Kolokvij 3 50

4. Završni ispit 1 30

UKUPNO 5 100

1. Pohađanje nastave: Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

2. Aktivnost u nastavi:

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara.

3. Seminarski rad Tijekom semestra studenti pišu seminarski rad koji nosi ocjenskih 20 bodova.

4. Kolokvij:

Kolokvij se sastoji od 25 zadataka objektivnoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti

maksimalno 50 ispitnih bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju analogno jer kolokvij nosi 50 ocjenskih bodova.

Literatura za kolokvij:

1. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 2. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 3. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994., str.

133-268. 4. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1988., str. 7-80. 5. Bilješke s predavanja i seminara

Napomena: Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave seminara. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija koji se piše u drugom tjednu u veljači.

5. Završni ispit:

Kako bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, nužno je da iz seminarskoga rada imaju minimalno 10 bodova te da na kolokviju postignu rezultat od 50% točno riješenih zadataka.

Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje 40% ocjene.

Na usmenom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći način:

10 bodova dovoljan (2)

11 ‐ 20 dobar (3)

21 ‐ 25 vrlo dobar (4)

26 ‐ 30 izvrstan (5)

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem eseja, seminarskim radom, kolokvijem i završnim ispitom. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene

C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

IV. LITERATURA OBAVEZNA LITERATURA Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V.: Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb, 2001. Flaker, A.: Stilske formacije, SNL, Zagreb, 1986. (poglavlje o realizmu) Frangeš, I.: Šenoina baština u djelima hrvatskih realista, u Croatica, sv. 1, Zagreb, 1970. Hećimović, B., 13 hrvatskih dramatičara. Od Vojnovića do Krležina doba. Zagreb, 1976. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994., str. 133-268 Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, 1988., str. 7-80. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Zagreb, 2005. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Zagreb, 2005. Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1993. LEKTIRA: REALIZAM DRAŽENOVIĆ, Josip: Po buri (pripovijetka)

GJALSKI, Ksaver, Šandor: Pod starimi krovovi (pripovijetke); U noći (roman); Janko Borislavić (roman);

Ljubav lajtanta Milića (pripovijetka)

KOVAČIĆ, Ante: U registraturi (roman), Fiškal (roman); Zagorski čudak (pripovijetka)

KOZARAC, Josip: Mrtvi kapitali (roman); Tena (pripovijetka); Oprava (pripovijetka); Slavonska šuma

KRANJČEVIĆ, Silvije, Strahimir: Bugarkinje; Izabrane pjesme; Trzaji; Prvi grijeh; Pjesnička proza

KUMIČIĆ, Eugen: Gospođa Sabina (roman); Pod puškom; O romanu

MAŽURANIĆ, Vladimir, Fran: Lišće (crtice); Lišće i druga djela

NOVAK, Vjenceslav: Posljednji Stipančići (roman); Tito Dorčić (roman); Lutrijašica (pripovijetka),

Nezasitnost i bijeda (pripovijetka), Iz velegradskoga podzemlja (pripovijetka)

MODERNA BEGOVIĆ, Milan: Knjiga Boccadoro (pjesme)

DOMJANIĆ, Dragutin: izbor iz poezije

GALOVIĆ, Fran: izbor iz poezije; Ispovijed (pripovijetka) ILI Začarano ogledalo

(pripovijetka)

JURIĆ, Marija Zagorka: Kći Lotrščaka (roman)

KOSOR, Josip: Požar strasti (drama)

KOZARAC, Ivan: Djuka Begović (roman)

LESKOVAR, Janko: Misao na vječnost (pripovijetka), Katastrofa (pripovijetka), Sjene ljubavi (roman)

MATOŠ, Antun Gustav: Pjesništvo; novele (Balkon, Camao, Cvijet sa raskršća, Pereci friški pereci, Kip domovine 188*, Samotna

noć, Miš); putopisi (Oko Lobora, Iz Samobora); kritika; polemike (Lirika lizanja i poezija pljuckanja, Realizam i artizam), prema

PSHK ili Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša, sv. I-XX, Zagreb 1973.

NAZOR, Vladimir: Slavenske legende; izbor poezije iz SHK; novele: Albus kralj, Veli Jože, ep: Medvjed

Brundo

NEHAJEV, Milutin (Cihlar): Bijeg (roman)

OGRIZOVIĆ, MILČINOVIĆ: Prokletstvo (drama)

POLIĆ KAMOV, Janko: Psovka (poezija); Ištipana hartija (poezija); Isušena kaljuža (roman), Sloboda

(novela), Žalost (novela), Brada (novela); Mamino srce (drama)

ŠIMUNOVIĆ, Dinko: Mrkodol; Alkar; Muljika; Duga

VIDRIĆ, Vladimir: Pjesme

VOJNOVIĆ, Ivo: Lapadski soneti (pjesme); Ekvinocij (drama), Dubrovačka trilogija (drama)

TRESIĆ-PAVIČIĆ, Ante: Sutonski soneti (poezija)

TUCIĆ, Srdjan: Povratak (drama)

Izborna literatura: Barac, A.: Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947. Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. Detoni-Dujmić, D.: Dinko Šimunović, Zagreb, 1991. Detoni-Dujmić, D.: Fran Galović, Zagreb, 1989. Durić, D.: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101. Durić, D.: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298. Durić, D.: Žudnja Drugoga i Jouissance Drugoga. O jednom psihoanalitičkom aspektu romana Tito Dorčić Vjenceslava Novaka, Fluminensia, god. 23, br. 1, 1-200, Rijeka 2011., str. 101-116. Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, 1986. Frangeš: I., Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974., str. 5-224. Moderna. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazališta, Split 1980. Gašparović, D.: Kamov, Rijeka, 2004. Grdešić, M.: Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića u Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara , Zagreb, 2007, str. 251-266. Milanja, C.: Janko Leskovar, Zagreb, 1987. Milanja, C.: Nehajevljev Bieg: kriza identiteta i forma romana, Riječki filološki dani, Zbornik radova 4, Rijeka, 2002., str. 287-298. Nemec, K:, Mogućnosti tumačenja (Portreti), Zagreb 2000.

Okrugli stol Eugen Kumičić - život i djelo, Mošćenička Draga - Brseč, 14. - 15. listopada 2000.: u povodu 150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića: zbornik radova, Brseč, 2004. Posavac, Z:, Corpus teza hrvatskog realizma, u Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56. Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999. Sabljak,T.: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995. Senker, B:, Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37-222. Šicel, M.: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb 1972. Zbornik radova o Janku Leskovaru izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina školstva u Pregradi i 130 godišnjice rođenja Janka Leskovara, Pregrada, 1994. Žmegač, V.: Bečka moderna, Marica hrvatska, Zagreb, 1998. Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Zagreb, 2004. Žmegač, V.: Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb, 1986. IZBORNA LITERATURA PREMA AUTORIMA: REALIZAM: KRANJČEVIĆ, Silvije Strahimir

- Krleža, Miroslav: O Kranjčevićevoj lirici, Hrvatska revija, br.3,1931, ili u knjizi: Eseji III, str. 11-42, 1963.

- Jelčić, Dubravko: Kranjčević, 1984.

- Frangeš Ivo, predgovor u SHK, Zagreb, 1996.

- Česko, Ante: Strukturna načela u genezi Kranjčevićeva pjesništva, Dubrovnik, 2001.

KOVAČIĆ, Ante

- Durić, Dejan: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101.

- Frangeš, Ivo: Budjenje Ivice Kičmanovića, u knjizi: "Stilističke studije",1959.

- Flaker, Aleksandar: Stilske formacije, 1976.

- Šicel, Miroslav: Kovačić, 1984.

KUMIČIĆ, Eugen

- Barac, Antun: Predgovor Izabranim djelima Eugena Kumičića, 1950.

- Šicel, Miroslav: Povijesni romani E. Kumičića, "Croatica" II, 1971., ili u knjizi: Osmišljavanja, 1987.

KOZARAC, Josip

- Štampar, Emil: predgovor u PSHK, knjiga 53.

- Flaker, Aleksandar: Hrvatska novela i Turgenjev, u knjizi: Književne poredbe, 1968.

- Zbornik "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci 1996.

- Nemec, Krešimir, predgovor u SHK, Zagreb, 1997.

NOVAK, Vjenceslav

- Barac, Antun: Vjenceslav Novak, "Republika", br.11-12, 1951.

- Pavletić, Vlatko: Izmedju dilentatizma i umjetnosti, u knjizi: Kako su stvarali književnici, 1956.

- Frangeš, Ivo: Vjenceslav Novak danas, "Riječka revija", br.3-4, 1962.

GJALSKI, Ksaver Šandor

- Nevistić, Ivan: Ksaver Šandor Gjalski, Zagreb, 1928.

- Šicel, Miroslav: Gjalski, Zagreb, 1984.

MAŽURANIĆ, Fran

- Mihanović, Nedjeljko: predgovor u PSHK, knjiga 54.

- Babić, Dragomir: Humanistički antikonformist, Rijeka, 1979.

MODERNA

MATOŠ, Antun Gustav

- Misli i pogledi A.G.Matoša, Zagreb, 1955., priredio M.Ujević, 2. izdanje prir. D. Jelčić, Zagreb, 1988.

- Frangeš, Ivo: Matoš, Vidrić, Krleža, 1974.

- Jelčić, Dubravko: Matoš, 1984.

- Zbornik radova o A. G. Matošu, 1987.

- Bagić, Krešimir: Umijeće osporavanja, Zagreb, 1999.

VIDRIĆ, Vladimir

- Barac, Antun: Vidrić, Zagreb, 1940.

- Frangeš, Ivo: Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb, 1974.

NAZOR, Vladimir

- Barac, Antun: Skica za studiju, Vladimir Nazor, Zagreb, 1918.

- Mihanović, Nedjeljko: Pjesničko djelo V. Nazora, Zagreb, 1976.

- Gjurgjan, Ljiljana: Mit, nacija i književnost "kraja stoljeća" - Vladimir Nazor i William Butler Yeats, Zagreb, 1995.

VOJNOVIĆ, Ivo

- Stamać, Ante: Lapadski soneti, "Croatica", 10, 1979., ili u knjizi: Kritika ili teorija, 1983.

- Paljetak, Luko: predgovor knjizi: Noć smrznutog cvijeća, 1994.

Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

- Suvin, Darko: Dramatika Iva Vojnovića, «Dubrovnik», br. 5-7, Dubrovnik, 1977.

DOMJANIĆ, Dragutin

- Skok, Joža: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, 1985.

BEGOVIĆ, Milan

- Senker, Boris, predgovor izboru u SHK

GALOVIĆ, Fran

- Dujmić Detoni, Dunja: Fran Galović (monografija), 1988.

- Skok, Joža: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, 1985.

TRESIĆ-PAVIČIĆ, Ante.

- Književno djelo Ante Tresića Pavičića, zbornik, ur. Mirko Tomasović), 1995.

LESKOVAR, Janko - Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće, Sjene ljubavi

- Milanja, Cvjetko: Janko Leskovar, SHK, 1987.

- Zbornik radova o Janku Leskovaru (Ur. Miroslav Šicel), Pregrada, 1992.

KOZARAC, Ivan - Djuka Begović

- Šljivarić, Aleksandar: Monografija o Ivanu Kozarcu, 1972.

- Matanović, Julijana: Iz nužde, iz srca, iz života, pogovor romanu Djuka Begović, Vinkovci, 1993.

POLIĆ KAMOV, Janko

- Milanja, Cvjetko: Roman kao autobiografija, "Republika" 5-6, 1981.

- Gašparović, Darko: Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb, 1988.

- Gjurgjan, Ljiljana, Kamov i rani Joyce, Zagreb, 1984.

- časopis PROLOG, br.11, 1977. (Kamov)

- Gašparović, Darko: Kamov, Rijeka, 2005.

- Sabljak, Tomislav: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995.

NAZOR, Vladimir

- Vučetić, Šime: Vladimir Nazor, 1976.

NEHAJEV, Milutin (Cihlar)

- Lasić, Stanko: Nehajev u doba moderne, "Kolo", br. 1-2-3, 1967.

- Zaninović, Vice: predgovor u PSHK, knjiga 81

- Sertić, Mira: Promjene u strukturi hrvatskog povijesnog romana,"Croatica", br.7-8, 1976.

- Maraković, Ljubomir: Novi pripovjedači, Zagreb, 1929.

ŠIMUNOVIĆ, Dinko

- Dujmić Detoni, Dunja: Dinko Šimunović, EHK, 1991.

- Durić, Dejan: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298.

JURIĆ, Marija Zagorka

- Hergešić, Ivo: predgovor Sabranim djelima, 1976.

- Lasić, Stanko: Književni počeci Marije Jurić Zagorke, 1986.

- Sertić, Mira: Povijesni roman na rubu književnosti, "Umjetnost riječi", br.2, 1973.

TUCIĆ, Srdjan

- Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

OGRIZOVIĆ, MILČINOVIĆ

- Hećimović, Branko: Predgovor PSHK, knjiga 72

- Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

KOSOR, Josip

- Jelčić, Dubravko: Strast avanture ili avantura strasti, Zagreb, 1988.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.






U vrijeme konzultacija Elektronska pošta.


Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Uvod

2.

Realizam u svjetskoj književnosti. Opće karakteristike. Istaknutiji pisci i djela. Počeci realističke proze u hrvatskoj književnosti u djelima Augusta Šenoe. Turgenjevljevi sljedbenici u hrvatskoj

noveli – Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac. Književna klima u Hrvata – časopisi, kritičari.

3. A. Kovačić. Evidentirana problematika klasnih i socijalnih odnosa u hrvatskom društvu druge polovice 19. stoljeća u njegovom proznom ciklusu. U Registraturi (građa romana, tehnika pisanja, autorova vizija svijeta, likovi: Laura, kumordinar Žorž i dr., fantastika kao važan segment romana). Ženski likovi. Način književnog izričaja. Kovačićev književni jezik. Opis zagorskog sela kao vrhunac hrvatske proze 19. stoljeća.

4. K. Š. Gjalski – tematski opusi. Utjecaj Turgenjeva (koncepcija, jednostavne, nefabularne novelističke konstrukcije) na Gjalskoga. Turgenjevski nastup u Illustrissimusu Batorychu. Novele istog tipa (Lovčevi zapisi). Novele uspomena - tehnika novele uspomena. Karakterizacija likova, muzički motivi kao motivacija u razvijanju fabule. Realističko i kritičko promatranje svijeta oko sebe (Pod starim krovovima).

5. E. Kumičić kao naturalist (Matoš, Ibler, Barac). Raskorak između teorije i prakse u književnom djelu E. Kumičića. Kumičićevo oslanjanje na Šenou. Smisao za pripovjedanje, likovi kao tipovi. Intriga, shematizirani i šablonizirani likovi, narativna tehnika, ženski likovi kao nositelji radnje – šablona laurizma.

6. S. S. Kranjčević. Patnja kao poticaj. Bugarkinje – utjecaji Šenoe i Harambašiča. Kranjčević kao primjer epsko-lirskogpjesnika na primjerima pjesama Mojsije, Angelus, Ditiramb, Angelus. Društvena situacija (Gospodski Kastor), egzistencijalna pitanja iz njegove vizure (Mojsije, Posljednji Adam). Krist kao poetski simbol. Pjesma Radniku i proza Prvi honorar kao začeci umjetničke književnosti s izrazitim socijaldemokratskim stavom. Pjesnikova metamorfoza (In Tyranos). Stih, jezik – retorička poezija.

7. Josip Kozarac. Dualnost njegovog izraza (lirizam i sklonost sentimentalnosti u sukobu s

egzaktnom naobrazbom). Biser Kata – put k novom književnom izrazu. Tena kao izuzetan primjer aktualnog trenutka svog vremena. Mrtvi kapitali – ukazati na deklarativnost, ekonomske traktate, tipičnost likova u skladu s tezom o ostanku na zemlji. Oprava – lik žene.

8. V. Novak – krugovi motivike. Senj u djelima Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Pavao Šegota, Tito Dorčić. Stvaranje hrvatskog građanstva (malograđani, birokrati), šarenilo likova na primjeru djela U glib, Nezasitnost i bijeda, Dva svijeta, Tito Dorčić . Osjećaj za socijalne teme (Podgorske pripovijesti, Iz velegradskog podzemlja). Realist u punom smislu.

9. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi.

10. Žanrovi hrvatske moderne.

11. A. G. Matoš – monografski pristup. Poezija, proza, putopisi. Kritičko djelovanje.

12. Poetološke znacajke poezije - V. Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, Fran Galović i J. Polić Kamov.

13. Pregled značajki hrvatske proze: J. Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. Cihlar Nehajev, D. Šimunović, J. Polić Kamov, F. Galović.

14. Poetološke značajke hrvatske drame: J. Polić Kamov, S. Tucić, I. Vojnović, J. Kosor.

15. Počeci avangardnih trendova (J. P. Kamov). Sinteza.

SEMINARI

1. Uvod. Podjela seminarskim tema.

2. *Gjalski, Ksaver Šandor – romani, analiza (Janko Borislavić); pripovjetke (Cintek)

3. *Kovačić, Ante – romani, analiza (U registraturi)

4. *Kumičić, Eugen – kritičko

djelovanje (O romanu); romani, analiza (Gospođa Sabina)

5. *Kozarac, Josip – pripovjetke, analiza (Oprava); romani, analiza (Mrtvi kapitali)

6. *Kranjčević, Silvije Strahimir – poezija, analiza (Radniku, Mojsije, Posljednji Adam, Zapad sunca, Gospodskomu Kastoru, Moj dom, Hrvatskoj, Resurrectio...)

7. *Novak, Vjenceslav – romani, analiza (Posljednji Stipančići); pripovjetke, analiza (Iz velegradskoga podzemlja)

8. *Leskovar, Janko – pripovijetke, analiza (Katastrofa); *Kozarac, Ivan – romani, analiza (Đuka Begović)

9. *Matoš, Gustav Antun – proza, analiza (Camao, Balkon, Samotna noć); poezija, analiza (Srodnost, Jesenje veče)

10. *Polić Kamov, Janko – romani, analiza (Isušena kaljuža); poezija, analiza (Psovka)

11. *Cihlar Nehajev, Milutin – romani, analiza (Bijeg) *Nazor, Vladimir – pripovjetke, analiza (Albus kralj)

12. *Šimunović, Dinko – pripovijetke, analiza (Muljika, Duga, Alkar)

13. * Vidrić, Vladimir; Galović, Fran; Domjanić, Dragutin, Nazor, Vladimir – poezija, analiza

14. *Vojnović, Ivo – drama, analiza (Dubrovačka trilogija) *Polić Kamov, Janko – drama, analiza (Mamino srce)

15 *Marija Jurić Zagorka – romani, analiza (Kći Lotršćaka)

16. KOLOKVIJ

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književnost između dvaju svjetskih ratova Studij Preddiplomski studij HJK-1 Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2/4 Nastavno opterećenje 2+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 601 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević Suradnik - Vrijeme za konzultacije Četvrtak od 9.00 do 13.00, F-601

Kabinet 710 Telefon 265664 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Hrvatska književnost od 1914. do 1945.: značenje ekspresionističkih pojava, njihova tipologija i raščlamba, specifičnosti proznoga i poetološkoga obrasca u hrvatskoj praksi i euro-modelima; pisci i djela hrvatskoga ekspresionizma – književna (i sociološka) pojava M. Krleže; fleksije ekspresionističkih koncepcijskih modela u kasnijoj hrvatskoj književnosti: sličnosti, odstupanja, negacije; socijalna književnost; tipologija avangardnih pokreta; časopisi; značajnije književne pojave i njihova najznačajnija djela. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Hrvatska književnost između svj. ratova te stjecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omogućuje praćenje i razumijevanje programom predviđeni književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija






Pohađanje nastave 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1,0 40

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 50 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

. 1. Ekspresionizam i hrvatska književnost, "Kritika", sv. 3, Zagreb 1969. 2. Milanja, C., Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb 2002. 3. Nemec K., Povijest hrvatskog romana od 1914. do 1945. godine, Zagreb 1998. 4. Panorama hrvatske književnosti XX. Stoljeća, ur. V. Pavletić, Zagreb, 1965. 5. Posavac, Z., Estetika u Hrvata, Zagreb 1986. 6. Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, knj. III i IV, Zagreb 2005. 7. Novak Prosperov, S., Povijest hrvatske književnosti (više izdanja)

Izborna literatura:

1. Donat, B., Pegaz ili dada, Rijeka 1988. 2. Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. 3. Ivanišin, N. Fenomen ekspresionizma u hrvatskoj književnosti, Split 1990. 4. Lasić, S., Sukob na književnoj ljevici, Zagreb 1970. 5. Milanja, C., Doba razlika, Zagreb 1991. 6. Sorel, S., Riječka književna avangarda, Rijeka 2001.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. To mogu postignuti sustavom konzultiranja.


Konzultacije, e-mail, tel.


- Kontaktiranje s nastavnicima obavlja se u vrijeme koje je određeno za konzultacije. To će vrijeme biti ispisino na vratima kabineta nastavnika, a o tome će biti obaviješteni studenti i tajnica Odsjeka za kroatistiku. Glede toga: konzultacije s profesorom vrednovat će se kao posebna vrst zalaganja da se postignu što bolji rezultati u seminarskim radovima i na kolokviju. - E-mail ne valja koristiti kao naprasni, ili jedini, konzultativni način komuniciranja, navlastito ne u zadnji čas nekoga zadanoga roka koji je „vrijedan“.


1. Aktivnost u nastavi - Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku je reguliran Statutom Filozofskoga fakulteta. Točno se znaju te obveze, a mogu se naći na internetskim stranicama Fakulteta. Zbog toga se u ovome kolegiju ne boduje redovito pohađanje nastave. Ono je regulirano zakonom koji nastavnik samo provjerava nazočnošću studenata na nastavi. Redovito pohađanje je samorazumljivo, pa ga ovaj kolegij neće nagrađivati kao fond u bodovima (postocima ocjenjivanja). Ti su bodovi raspoređeni u relevantne segmente kolegija, što je priloženo u tablicama bodovanja. 2. Seminarski rad:

- Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih, ili (još bolje) izabranih, tema. Budući da je vjerojatna mogućnost nesnalaženja u odabiru literature, s tim u vezi se moraju posavjetovati s nastavnikom, pa su konzultacije vrijedna „institucija“. - Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. - Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 50):

pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina književno povijesne i teorijske elaboracije)

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada - Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:

- uvod: kratki osobni pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu, dogovorom

izabranu teorijsku, ili klasično pozitivističku, spoznaju, te je primijeniti na odgovarajući odabir teme. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

- Seminarski rad može sadržavati najmanje 10 kartica pisanoga teksta. - Tehničke upute: tip kompjutorskoga fonta je: Times New Roman 12, ili Garamond 14, prored između redaka i odlomaka je 1,5; slikovno-grafički prilozi podastiru se samo u zadaći teme a ne „estetske“ dekoracije zbog „punjenja“ stranica; ako su takvi prilozi u specifičnoj temi ponešto veći – tekstovni dio također ne smije biti manji od „zadanih“ 10 kartica. U tome se ne računa: naslovnica, uvod, zaključak i popis literature, kao ni poglavlja koja imaju manje od pola kartice. - U seminarskom radu valja pravilno, tehnički i teorijski, citirati i navoditi tuđu literaturu, o čemu će biti podučeni u tijeku prvih seminara; na kraju rada prilaže se (kronološki ili abecedni) popis literature, koja ne ulazi u minimalni opseg rada. - Valja posebno obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost, ona ulazi u fond ocjene seminarskoga rada. To znači da taj rad može biti izvrsno elaboriran, ali je u stanovitoj mjeri nepismen. (Ne)pismenost će oduzeti ili pridonijeti bodovima! - Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku. U elektronskom obliku ti se radovi predaju demonstratoru/demonstratorici zbog arhive kolegija. Demonstrator/ica će sve radove pohraniti na disk. - Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza glede kolegija. - Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih sati

seminara.



studenata

1. Upoznavanje studenata s izvedbenim programom, načinom ocjenjivanja, strukturom izrade seminarskog rada, knjučnim točkama u zadanoj literaturi i načinima usmenog ispita. Odgovori studentima na pitanja u vezi s predmetom.

2. Gledanje triju ekspresion. (nadrealist.) filmova: Das Kabinet des Dr.Caligari (R. Wiene), Metropolis (F. Lang) i Un chien andalou (L. Buñuel)

3. Osnovne značajke ekspr. na primjeru njem. knjiž. Predočavanje primjera na Power Pointu. Veza hrv. knjiž. ekspr. s europskim ekspr.

4. Osnovne značajke ekspr. na primjeru njem. knjiž. Predočavanje primjera na Power Pointu. Veza hrv. knjiž. ekspr. s europskim ekspr

5. Smjerovi ekspresionističkog stila (rani i kasni ekspresionizam, talijanski i ruski futurizam, dadaizam, nadrealizam, djelomično imažizam)

6. Smjerovi ekspresionističkog stila (rani i kasni ekspresionizam, talijanski i ruski futurizam, dadaizam, nadrealizam, djelomično imažizam

7. Ekspresionistički programi i manifesti. Stilistički pomak od moderne k novim stremljenjima.

8. Proza hrvatskog ekspresionizma. Osnovne značajke i posebnosti.

9. Proza hrvatskog ekspresionizma. Osnovne značajke i posebnosti.

10. Osnovne značajke hrvatske poezije 20-ih i 30-ih godina XX. st.

11. Dadaistička i nadrealistička tekstualnost.

12. Rani hrvatski ekspresionizam. Čerina. Kosor. Krleža. A. B. Šimić 13. Zreli i kasni hrvatski ekspresionizam. Cesarec. Donadini. Feldman.

Krklec. Krleža. Micić. Poljanski. Sudeta. Tomašić. Ujević.

14. Estetičko nasljeđe ekspresionizma u idućim strujanjima u hrvatskoj i europskim književnostima

15. Sukob na knjiž. ljevici. Pokret socijalne literature.


Naziv kolegija Čakavsko narječje (ciklički)

Studij Preddiplomski studij HJK jednopredmetni Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2 + 2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja: utorkom od 12,15 do 14,00, F-105

seminari: utorkom od 14,15 do 16,00, F-301 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Silvana Vranić Suradnik Ivana Nežić, prof. Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,00 do 13,30 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); srijedom od 13,00

do 14,30 (Ivana Nežić, prof.) Kabinet 706 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 610 (Ivana Nežić, prof.) Telefon 265-682 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 265-690 (Ivana Nežić, prof.) E-mail [email protected], [email protected]; [email protected],

[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi. Podrobnija povijesna i današnja stratifikacija čakavskoga narječja; Karte; Zamjenica ča i drugi primjeri pune nepreventivne čakavske vokalizacije; Tendencija jake vokalnosti; Refleksi protojezičnoga prednjeg nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata u čakavskome narječju; Suglasnički inventar u čakavskim idiomima, cakavizam i njegova geneza, suglasničke mijene uvjetovane strukturom sloga, slogovno finalno -l u govorima čakavskoga narječja; Naglasni sustavi u čakavskome narječju; Morfološke značajke čakavskih idioma; Alteriteti u čakavskim idiomima. Utvrđivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezičnih razlikovnosti na razini fonologije i morfologije na predlošcima; Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane.


interpretirati metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu današnju stratifikaciju čakavskoga narječja prema punktovima zabilježenim na

dijalektološkim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje čakavskih posebnosti različitih hijerarhijskih rangova: zamjenice ča i

drugih primjera pune nepreventivne čakavske vokalizacije; tendencije jake vokalnosti; reflekasa protojezičnoga prednjega nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata; suglasničkoga inventara: cakavizma, suglasničkih mijena uvjetovanih strukturom sloga, dočetnoga -l; naglasnoga sustava; morfoloških značajki čakavskih idioma

analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezične razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od čakavskih idioma

argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama

napraviti morfološki opis čakavskih tekstova usporediti dijalekte čakavskoga narječja kao njegove sastavnice usporediti sjeverozapadne čakavske i jugoistočne čakavske govore, kontinentalni i otočni areal


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet




Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 50 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 0,5 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) 7. Seminarski rad: Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim idiomima

čakavskoga narječja. Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom, v. i Pridržavanje dog. rok.). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način:

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 15

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za seminarske radove (maksimalno 20) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 17 boda Dobar (3) – 14 bodova Dovoljan (2) – 10 bodova

8. Kontinuirana provjera znanja

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni ispit koji se sastoji od dva dijela. Kriterij je za dobivanje bodova 60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka. Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju:

36 – 15 42 – 17 48 – 20 54 – 23 37 – 15 43 – 18 49 – 20 55 – 23 38 – 16 44 – 18 50 – 21 56 – 23 39 – 16 45 – 18 51 – 21 57 – 24 40 – 17 41 – 17

46 – 19 47 – 19

52 – 22 53 – 22

58 – 24 59 – 25 60 – 25

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2013. Drugi međuispit sastoji se od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26, 27 -15 37, 38, 39 - 20 48, 49, 50 - 25 28, 29, 30 - 16 40, 41 - 21 31, 32 - 17 42, 43 - 22 33, 34 -18 44, 45 - 23 35, 36, -19 46, 47 - 24 Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2014. 9. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Završni ispit je usmeni. Sastoji se od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj literaturi prema sljedećemu kriteriju:

za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 20 ocjenska boda za ocjenu dobar 15 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 9 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

UKUPNA OCJENA USPJEHA:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski,

Zagreb 1988, str. 80-90. Finka, B., Čakavsko narječje, u: Čakavska rič, 1, 1971, str. 11-71. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing -Tehnička knjiga, Zagreb, 2009. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005.

Izborna literatura: Finka, B., Dugootočki čakavski govori, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektološki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. Houtzagers, H. P., The Čakavian Dialect of Orlec on the island of Cres, Amsterdam 1985. Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966, str. 5-28. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74. Kalsbeek, J., The Čakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria, Amsterdam – Atlanta 1998. Lisac, J., Fonološke značajke buzetskog dijalekta, Čakavska rič, 2, 2001, str. 13-22. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Lukežić, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. Lukežić, I. – Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka 1998. Moguš, M., Današnji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. Neweklowsky, G., Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, 1995,

str. 431-464. Pliško, L., Govor Barbanštine, Pula, 2000. Šimunović, P., Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str. 35-49. Šimunović, P., Einführung, u: Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon. Teil I, 1979, str. XII-XLVII. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija, Rijeka 2002. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. Morfologija, Rijeka 2011. Vulić S., – Petrović, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Zagreb 1999.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta e-pošta Mudri

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija e-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Prilikom predaje seminarskoga rada u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda po danu kašnjenja.


VI. POPIS TEMA

Tjedan


1. Povijesna i geografska stratifikacija čakavskoga narječja, Fonetski zapis predloška

-

2. Zamjenica ča i drugi primjeri čakavske pune nepreventivne vokalizacije, Utvrđivanje oblika Savladani prethodni

zamjenice ča i primjera čakavske pune nepreventivne vokalizacije na predlošku

nastavni sadržaji

3. Refleksi protojezičnoga prednjega nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata u čakavskome narječju, Utvrđivanje refleksa prednjega nazala i zamjena jata u svim morfemima s jatom u sastavu na predlošku

Savladani prethodni nastavni sadržaji

4. Konsonantizam čakavskoga narječja, Utvrđivanje posebnosti čakavskoga konsonantizma na predlošku


5. Slabljenje šumnika u zatvorenu slogu, Utvrđivanje primjera slabljenja šumnika u zatvorenu slogu na predlošku


6. Cakavizam: podrijetlo i rasprostranjenost, Utvrđivanje cakavskih likova na predlošku Savladani prethodni nastavni sadržaji

7. Morfološke značajke čakavskoga narječja, Utvrđivanje jezičnih razlikovnosti na razini morfologije na predlošku


8. Akcentuacija čakavskih govora, Utvrđivanje akcentuacijskih razlikovnosti na predlošku


9. Sustavi čakavske akcentuacije, Zapisi akcentuacije ogleda govora Savladani prethodni nastavni sadržaji

10. Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora čakavskomu ekavskomu dijalektu


11. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu


12. Buzetski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora buzetskomu dijalektu čakavskoga narječja; Čakavski štakavsko-čakavski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora štakavsko-čakavskomu dijalektu


13. Južni ikavski čakavski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora južnočakavskomu dijalektu; Čakavska jekavska oaza, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora jekavskomu dijalektu čakavskoga narječja


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pregled stilističkih škola i pravaca Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 13:15 do 16:00, F-601 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Danijela Marot Kiš Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 714 Telefon 051 265 703 E-mail [email protected]


Retorika kao preteča stilistike. Pojam stila. Diskursna stilistika. Deskriptivna stilistika ili stilistika izraza. Ballyeva stilistika. Genetička stilistika ili stilistika pojedinca. Impresionistička stilistika, strukturalistička i poststrukturalistička stilistika. Tekst kao mjesto proizvodnje značenja; tekst kao poprište značenjskoga pregovora; važnost konteksta; intertekstualnost i autoreferencijalnost. Funkcionalna stilistika (funkcionalni stilovi; dometi i granice klasifikacije funkcionalnih stilova; raslojenost jezične stvarnosti). Pitanja funkcije i raslojavanja u višedisciplinarnoj vizuri. Stilistički aspekti teorije recepcije. Stilistika kodiranja i dekodiranja (stilistika pošiljaoca i primaoca). Komparativni pristup pitanjima stila i kontrastivna stilistika. Posebni pristupi: praktična ili pedagoška stilistika, pragmatička i kognitivna stilistika (teorija govornih činova; stilistički efekti govornih činova; od kognitivnog procesuiranja do konstrukcije značenja teksta; načelo relevantnosti; kognitivni enviroment); diskursna stilistika; feministička stilistika. Kulturalnostudijski okvir i relacijsko izučavanje stila (sinteza).


Nakon položenog ispita iz kolegija Pregled stilističkih škola i pravaca studenti će biti sposobni: poznavati obilježja različitih stilističkih orijentacija (škola i pravaca) pravilno tumačiti i interpretirati teze glavnih nosioca tih orijentacija na temelju iščitana izvornika prezentirati rezultate istraživanj recentnih pristupa stilistici i posebnih tema stilističkog interesa demonstrirati sposobnost kritičkog propitivanja i kontekstualizacije različitih paradigmi (seminarski rad)






Pohađanje nastave 0,5 Seminarski rad 1,5 40 Međuispit 1 1 30 Međuispit 2 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Seminarski rad:

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: izlaganje u tjednu prezentacije (3 boda), sadržaj i struktura seminarskoga rada: uvod, razrada teme i zaključak (15 bodova), konzultacije u vezi literature (2 boda), korištenje preporučene literature (2 boda), interpretacija literature (4 boda), trajanje izlaganja: 15 – 20 minuta (2 boda), jasnoća izlaganja (3 boda), zanimljivost i način izlaganja (3 boda), dodatni materijali (3 boda), pitanja za raspravu i uključivanje studenata (3 boda).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

2. Međuispiti:

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima

se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Obvezna literatura: Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Kovačević, M., Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Tošović, B., Funkcionalni stilovi, Svjetlost 1988. Van Dijk, T., Ideologija, Zagreb 2006.

Izborna literatura: Izborna literatura: Bourdieu, P., Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjena, Zagreb 1992. Carter, R., Simpson, P., Language, Discourse and Literature: An Introductory Reader in Discourse

Stylistics, Routledge 1989. Fowler, R., Style and Structure Literature: Essays in the New Stylistics, Cornell University Press 1975. Frangeš, I., Stilističke studije, Zagreb 1959. Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. D. Oraić-Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993. Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. Lotman, J. M., Struktura umetničkog teksta, Beograd 1976. Pavlović. M., Problemi i principi stilistike, Beograd, 1969. Wales, K., A Dictionary of Stylistics, Longman 2001.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju se

ocjenski bodovi. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected]

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta

Web stranice Fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija

Elektronska pošta.



studenata

1. Pojam stila. Retorika i stilistika. Pojam stilske obilježenosti/neutralnosti. 2. Vertikalna i horizontalna raslojenost polja diskursa.

3. Raslojavanje polja diskursa na jezične planove.

4. Javni i specijalizirani diskurs.

5. Multimedijalni diskurs. Inter- i intradiskurzivna prožimanja.

6. Tekst kao mjesto proizvodnje značenja i kao poprište značenjskog pregovora. Važnost konteksta. Model narativnog teksta – S. Mills.

7. Intertekstualnost i autoreferencijalnost. Hipertekst.

8. Deskriptivna stilistika. Ballyeva stilistika. Genetička stilistika. Impresionistička stilistika.

9. Strukturalistička i poststrukturalistička stilistika.

10. Funkcionalna stilistika.

11. Diskursna stilistika.

12. Teorija recepcije. Čitatelj i konstrukcija značenja. Stilistika kodiranja i dekodiranja.

13. Kontrastivna stilistika. Praktična/pedagoška stilistika. Pragmatička stilistika. Teorija govornih činova.

14. Kognitivna stilistika. Konceptualna metafora.

15. Feministička stilistika.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Avangardnost u djelima hrvatske moderne Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak; 17,15-19; 601 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac Suradnik Vrijeme za konzultacije Četvrtak; 16,45-18,15

Kabinet 613 Telefon 265685 E-mail [email protected]


Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević). Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj, književnoj sceni. Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja moderne. Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Avangardni elementi u opusu A. G. Matoša. Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne: analiza avangardnih tendencija u poeziji, proznome stvaralaštvu i drami. Sinteza.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: -prepoznati i analizirati avangardne tendencije i specifičnosti na sadržajnom i izražajnom planu u žanrovima u kojima se one pojavljuju, -književnopovijesno smjestiti pojavu prvih avangardnih kretanja u hrvatskoj književnosti, -uočiti kontinuitet razvoja pojedinih tendencija u hrvatskoj književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 60 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V., Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne),

Zagreb 2001. Slabinac, G., Hrvatska književna avangarda (Poetika i žanrovski sistem), Zagreb 1988. Šicel, M., Prijelaz u avangadu, u: Moderna, Povijest hrvatske književnosti, književnosti 5, Zagreb

1978, 349-351. Žmegač, V., Duh impresionizma i secesije (Studije o književnosti hrvatske moderne), Zagreb

1997. Bilješke s predavanja Lektira: Baričević, J., Galović, F., Gjalski, K. Š., Kovačić, A., Leskovar, J., Matoš, A. G., Polić Kamov, J. – izbor

Izborna literatura: Detoni Dujmić, D., Začinjavci grotesknog, u: Forum, 1983, 10-12, 822-835. Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti (Zbornik). Posebno izdanje časopisa Kritika, 1969, 3, 3-

157. Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. Gašparović, D., Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb 1988. Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić,

Zagreb 1970. Hrvatska književnost u europskom kontekstu, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978. Ivanišin, N., Fenomen književnog ekspresionizma (O hrvatskom književnom ekspresionizmu),

Zagreb 1990. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana II (od 1900. do 1945.), Zagreb 1998. Stojević, M., Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi, u: Fluminensia, 6, 1994, 1-2, 127-140. Stojević, M., Razdrta halucinacija (Neke značajke proze Josipa Baričevića), Rijeka, 1989. Škreb, Z., Znanstvena vrijednost termina avangarda u književnosti, u: Umjetnost riječi, 1971, 2, 140-153. Šicel, M., Galovićeva 'Ispovijed' u kontekstu pripovjedačke proze hrvatske moderne, u: Ogledi iz hrvatske

književnosti, Rijeka 1990, 97-101.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi i u vrijeme konzultacija.Elektronska pošta.



studenata

1. P Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević) 2. P Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj,

književnoj sceni 3. P Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja

moderne: K. Š. Gjalski, A. Kovačić, J. Leskovar

4. P Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Začeci.

5. P A. G. Matoš

6. P Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne. Avangardne tendencije u poeziji. J. Polić Kamov

7. P Sadržajne i izražajne posebnosti u proznome stvaralaštvu.

8. P J. Polić Kamov - proza

9. P J. Baričević, M. Radošević - proza

10. P F. Galović - proza

11. P Avangardna nastojanja i njihove realizacije u drami hrvatske moderne. F. Galović

12. P J. Polić Kamov - drame

13. P Kolokvij

14. P Sinteza

1. S Podjela seminarski radova i dogovor o radu

2. S Avangarda seminarski rad 3. S K. Š. Gjalski (Janko Borislavić, San doktora Mišića) seminarski rad 4. S A. Kovačić (Metamorfoza, U registraturi) seminarski rad 5. S J. Leskovar (Misao na vječnost, Propali dvori) seminarski rad 6. S A. G. Matoš (Moć savjesti, Miš, Iglasto čeljade, Mòra) seminarski rad 7. S J. Polić Kamov (Psovka, Ištipana hartija) seminarski rad 8. S J. Polić Kamov (Lakrdije: Brada, Potres, Žena, Sloboda, Katastrofa, Žalost) seminarski rad 9. S J. Polić Kamov (Isušena kaljuža) seminarski rad 10. S Baričević (Novele i portreti: Histerično umorstvo, Original, Život i smrt Petra

Pavlovića) seminarski rad

11. S F. Galović (Začarano ogledalo, Ispovijed) seminarski rad 12. S F. Galović (Mors regni, Mati, Pred smrt) seminarski rad 13. S J. Polić Kamov (Tragedija mozgova, Mamino srce, Samostanske drame,

Čovječanstvo) seminarski rad

14 S Sinteza

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljski jezik 4 Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 16:15 do 20:00, F-701 Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije



Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1 i 2, u okviru kolega su studenti već upoznali osnove poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (npr. stupnjevanje pridjeva i priloga, svršeni i nesvršeni glagoli, rekcija glagola, tvorba riječi i sl.), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija.


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban

dovoljno razumjeti da bi zadovoljio konkretne potrebe, uz uvjet da se govori jasno i polako komunicirati s relativnom lakoćom u jasno određenim situacijama i sudjelovati u kratkim razgovorima uz

uvjet da mu sugovornik prema potrebi pomogne postavljati i odgovarati na pitanja te razmjenjivati misli i informacije o poznatim temama u predvidivim,

svakodnevnim situacijama vladati osnovnim jednostavnim gramatičkim i rečeničkim strukturama napisati povezanim rečenicama o svakodnevnim pojavnostima iz svoga okruženja, npr. o ljudima,

mjestima te napisati kratak opis određenih događaja, prošlih aktivnosti i osobnih iskustava. razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i konkretnog sadržaja u kojima se koristi

uobičajeni svakodnevni i poslovni vokabular






Pohađanje nastave 2 10 Kontinuirana provjera znanja 2 90 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź 2001 P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002. E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave smatra se obaveznim.


Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta.




studenata

1. Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed te gradovi, zemlje i sl. na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih zamjenica - jednjina i množina.


2. Godišnji odmor (tipična mjesta za odmor, aktivnosti na godišnjem odmoru, vrste smještaja i transporta i sl.). Prijedlozi nastavak.

Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i

riješiti zadane jezične vježbe.

3. Turistička agencija - rezerviranje smještaja i karata, kupovanje aranžmana i izleta. Genetiv, akuzativ, instrumental i lokativ sa prijedlozima.


4. Stan, kuća - opisivanje stana ili kuće (prostorije, namještaj, raspored) i traženje stana preko oglasa. Nominativ množine.


5. Godišnja doba (tipiče aktivnosti), vremenska prognoza. Tvorba priloga. Stupnjevanje pridjeva.


6. Bolesti - dijelovi tijela, posjet liječniku (rječnik vezan uz najpopularnije bolesti, nazivi liječnika). Simptomi i posljedice civilizacijskih bolesti. Pravilna tvorba i upotreba priloga.


7. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.


9.

Autobiografija – važne činjenice iz dosadašnjeg života. Perfekt ponavljanje te svršeni i nesvršeni glagoli. Prilozi kilka, kilkanaście i sl.+ genetiv množine. Ponoviti materijal s

prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

10. Sport - prednosti bavljenja sportom, sportske discipline, mjesta gdje se možemo baviti sportom, poznati sportaši i sl. Zavisne rečenice i najčešći veznici.


11. Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV-a, zamolbi i sl.



13.

Blagdani i državni praznici u Poljskoj i Hrvatskoj u kalendarskoj godini. Tipični poljski običaji, čestitanje, pjesme. Pisanje čestitki i razglednica. Dativ jednine i množine.


14. Posao u uredu (uredska oprema, tipični poslovi i relacije, titule i sl. ). Prednosti i mane uredskog posla u odnosu na druge profesije.


15. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RUSKI JEZIK 4 Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Semestar V. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+30+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave PO DOGOVORU SA STUDENTIMA Nositelj kolegija dr. sc. Tatjana Vukelić Suradnik Vrijeme za konzultacije Mailom i po dogovoru (vrijeme konzultacija biti će objavljeno naknadno)



Imenice muškog, ženskog i srednjog roda - množina Zamjenice – on, ona, ono,mi, vi, oni (sklonidba) Konjugacija glagola – sadašnje i prošlo vrijeme Povratni glagoli Imperativ Povratni glagoli Pridjevi i prilozi Upoznavanje s izričajem svakodnevnih životnih situacija na ruskome jeziku Čitanje i prepričavanje kraćih tekstova i zadanija na ruskome jeziku Usvajanje novoga vokabulara Upoznavanje sa osnovnim elementima rečenične strukture Svrhobito rabljenje jednostavnih i složenijih gramatičkih struktura


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: Usmeno i pismeno rabiti složenije ruske rečenične strukture Svrhovito koristiti usvojene gramatičke jedinice Samostalno napisati kraće i jednostavnije oblike (pismo, sastavak) Tumačiti novi vokabular Razlikovati sličnosti i razlike s materinjim jezikom Čitati i analizirati kraće tekstove Samostalno pisanje kraćih sastavaka i prepričavanje zadanih tekstova


Predavanja Seminari X Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 2 50 UKUPNO 4 100


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. (diktati, usmena provjera, pisane zadaće, lektira) Pristup popravku međuispita Popravni međuispiti se ne provode. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Materijale priprema nastavnik.

Izborna literatura: Materijale priprema nastavnik


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave i seminara je obvezno.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije , mailom I po dogovoru s nastavnikom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije i e-mailom.



studenata

1. Uvodni sat 2. Ponavljanje gradiva iz kolegija Ruski jezik 1,2,3

3. Zavtra u nas gosti – 16 lekcija Imperativ; pridjevi muškog roda u jednini

4. Denj roždenija – 17 lekcija Imperativ II; pridjevi ženskog roda

5. Pervoe čislo – 18 lekcija Pridjevi srednjega roda; množina pridjeva; povratna zamjenica – sebja

6. Starije tovarišći 1, 19 lekcija; posvojne zamjenice 7. Ponavljanje 8. Starije tovarišći 2, 20 lekcija; posvojne zamjenice - nastavak 9. Konoteatr; glagolski vid; redni brojevi 10. Ruska kultura i baština; upoznajmo Moskvu 11. Ruska književnost; kratki pregled 12. Ruska kratka priča 13. Ruska kratka priča 14. Ponavljanje 15. Ponavljanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književnost i druge književnosti 19. i 20. stoljeća Studij Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 5 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 701 petkom od 8,15 do 11,00 h Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Estela Banov Suradnik Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 8,30 do 10,00 i po dogovoru e-poštom.

Kabinet 716 Telefon (385) 51 265 670 E-mail [email protected]


Veze hrvatske književnosti i kulture sa srednjoeuropskim kulturnim krugom očitovane unutar dodira etničkih kompleksa koji su bili u sastavu Habsburške Monarhije: odnos hrvatske književnosti s književnošću njemačkoga govornog područja, mađarskom, češkom, slovačkom i slovenskom te s poljskom književnošću. Mediteranski krug i dodiri s talijanskom, francuskom, španjolskom, albanskom i grčkom književnošću. Rijeka kao mjesto kulturnih veza s Italijom i Mađarskom. Veze s islamskim duhovno-kulturnim krugom: Bosna i Hercegovina kao mjesto transmisije, prisutnost arapske, turske i perzijske književnosti i djela Muslimana na hrvatskome jeziku. Kontakti Europe i Amerike kroz proces iseljavanja. Predromantizam u hrvatskoj i europskim književnostima. Hrvatski narodni preporod i nacionalni književni pokreti u Europi. Ilirizam kao europski romantizam - lrizam, lirika, poema. Pjesništvo ilirizma u odnosu na zapadnoslavensko pjesništvo te austrijsku i njemačku poeziju. Hrvatski protorealizam u kontekstu srednjoeuropskih književnih tendencija 19. stoljeća. Poredbene kronološke tablice. Hrvatski povijesni roman u europskom kontekstu: Scottov model povijesnog romana. Hrvatski realizam i anglosaksonske, romanske i druge slavenske književnosti. Hrvatska novelistika i Turgenjev. Naturalizam u hrvatskoj književnosti: polemike i realizacija. Europski okviri hrvatske moderne (kraj stoljeća, secesija). Impresionizam, simbolizam, ekspresionizam, futurizam, nadrealizam. Krležini europski obzori. Roman toka svijesti. Iseljavanje i dijaspora: veze s američkom književnošću. Neorealizam, egzistencijalizam, novi roman, kazalište apsurda. Postmoderna - tendencije u hrvatskoj i europskim književnostima.


Kroz rad na kolegiju studenti će steći sposobnosti: -prepoznavanja intertekstualnih sastavnica književnih tekstova -interpretiranja i opisivanja osobina hrvatskih književnih tekstova u europskom kontekstu; -uočavanje stilskih i tematskih suuodnosa među različitim nacionalnim korpusima; -valoriziranje posljedica književnih utjecaja i dodira






Pohađanje nastave 1 10 Seminar 2 40 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 0 0 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja: Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti polažu jedan međuispit tijekom nastave. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih zadataka i kratkih esejskih zadataka. Na ispitu se može ostvariti maksimalno 50 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu.

Pristup popravku međuispita Tijekom nastavnog razdoblja organizira se jedan dodatni termin za ispravak međuispita i to izvan termina redovite nastave po dogovoru sa studentima koji na međuispitu nisu ostvarili više od 40% bodova ili nisu mogli pristupiti međuispitu u planiranom terminu. Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. Seminarski rad u word i PPT formatu (elektronski oblik) treba poslati na e-mail do 15. studenog, a ispravljenu verziju i ispis teksta seminara predati nakon održanog izlaganja i to najkasnije do 31. siječnja 2014. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: •Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1999. (prva 2 poglavlja) •Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, Zagreb 1970. (odabrane rasprave) •Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, zbornik, Zagreb 1978., drugi dio knjige str. 289-598. •Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornici radova 1 - 14. Split 2000 – 2012. (odabrane rasprave)

Izborna literatura: •Badalić, J., Rusko-hrvatske književne studije, Zagreb 1992. •Banov, E., "Usmenoknjiževni poticaji stvaralaštvu Augusta Šenoe" u: Usmeno pjesništvo kvarnerskog kraja, Rijeka 2000. str. 29-41. •Banov-Depope, E., "Kumičićev društveno-analitički postupak s motrišta sociologije književnosti" u: Zvuci i znaci, Intermedijalne i interkulturne kroatističke studije, Zagreb 2011. str. 135-147. •Batušić, N., Kravar, Z. i Žmegač, V., Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001. •Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. •Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Zbornici I - VI, uredio M. Zorić, Zagreb 1989. - 1997. •Johnson, W., Austrijski duh - intelektualna i društvena povijest 1848-1938, Zagreb 1993. •Kovač, Z., Međuknjiževna tumačenja, Zagreb, 2005. •Kvapil, M., Češko-hrvatske književne veze, Zagreb 1998. •Lokos, I., Hrvatsko-mađarske književne veze, Zagreb 1998. •Romantizam i pitanja modernoga subjekta / uredio Josip Užarević, Zagreb 2008. •Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995. •Zorić, M., Književna prožimanja hrvatsko-talijanska, Split 1992. •Žmegač, V. Krležini europski obzori, Zagreb 1986. •Žmegač, V. Duh impresionizma i secesija, Zagreb 1993.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - zajednička i individualna e- pošta - mrežne stranice kolegija - individualne konzultacije


- e-pošta - individualne konzultacije


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Informacije o kolegiju i organizacija rada. Teme seminarskih radova. 2. Uvod u poredbeno proučavanje književnosti. Nacionalna i komparativna

književnost. Beker: Uvod str. 7–38.

3. Utjecaj i intertekst. Intertekstualnost i intermedijalnost u proučavanju književnosti. Beker: Uvod str. 39–60. 4. Novija hrvatska književnost i druge književnosti 19. i 20. stoljeća. 5. Usmena književnost, predromantizam i interes europskih intelektualaca za

tradicijsku kulturu. Osijanizam i morlakizam. Bošković-Stulli: Usmena književnost u pred-romantičkim vidicima HKUEK 289–312.

6. Struktura kulture hrvatskog narodnog prepododa. Recepcioni aspekt hrvatske književnosti prve polovice 19. stoljeća.

7. Zapadnoslavenske književnosti i srednjoeuropski kulturni i književni dodiri. Wierbicki: Književnost ilirizma u odnosu prema zapadno-slavenskim književnostima HKPEKOP 121–133.

8. Razvoj povijesnog romana. Protorealizam. Šenoa i Scottov model povijesnog romana.

9. Razvoj romana u Europi. Sociologija književnosti i razvoj čitateljske publike. 10. Počeci novelistike u Hrvatskoj. Turgenjev i hrvatski književnici. 11. Polemike o naturalizmu. Kumičić i Zola – književni programi i romaneskna

produkcija. Kumičić: Hoćemo li naturalizmu. Zola: O romanu.

12. Simbolizam. Matoš i Baudelaire. 13. Krležini europski obzori. 14. Međuispit. 15. Hrvatska književnost prema avangardi i socijalno angažiranoj književnosti. Flaker: Hrvatska književnost prema

avangardi HKUEK 499–524.

i. osnovni podaci o kolegiju naziv kolegija broj ects-a ... · metafora. metonimija. homonimi....

Documents