helenizam u umjetnosti
DESCRIPTION
Kratka prezentacija o helenizmu, njegovoj podjeli, te nekoliko glavnih dijela umjetnosti koje ga karakteriziraju.Lakoontova grupaNika sa samotrakeMalouzej u HalikarnassuFerenski bikGrupa umirucih GalaPergamski oltarTRANSCRIPT
HELENIZAM
O Helenizmu općenito
Poslijednji period grčke civilizacijeNaziv dolazi od grčkog izraza HelenistoviUtemeljitelj helenizma – Aleksandar VelikiSmrt A. V. 323. god. – početak helenističkog
razdoblja
Periodizacija i podjele
Podjela Karla Gustava Drojzena: Razdoblje Aleksandra Velikog (334-323. g. pr. Kr.) Razdoblje Diadoha (323-280. pr. Kr.) Doba Epikona (280-31. pr. Kr.)
Podjela po umjetnosti: Rani helenizam (300-250. pr. Kr.) Srednji helenizam (250-150. pr. Kr.) Kasni helenizam (150-30. pr. Kr.)
• ATENA• KORINT• PERGAM• ANTIOHIJA• ALEKSANRIJA
Centri umjetnosti
Utjecaji na helenističku umjetnost
Na spomenicima ranog helenističkog razdoblja, jasno se vide utjecaji kasno klasičnih majstora.
U povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju: Lizipovo naslijeđe Praksitelovo naslijeđe Pauzijino naslijeđe Skopasovo naslijeđe Itd.
PERGAM
Jedna od najlijepših prijestolnica helenističkog svijeta
Antigona utemeljuje Atalidsku dinastiju i započinje razvoj Pergama
Atalidi su htjeli prikazati svoj grad naslijednikom Periklove Atene
Grupa umirućih Gala
Grupna kompozicijaIzvorno postavljena na kružnoj baziSastojala se od 6 figuraNalazila se u pergamskoj akropoli u okolici
hrama Atene PoliasPripada cijelom jednom tipu helenističke
skulpturePlinije navodi imena autora: Isigon, Firomah,
Stratonik i Antigon
Pergamski oltar
Podignut vjerojatno u razdoblju od 180-170. god
Veliki mramorni oltar – prikazuje gigantomahiju
Na spomeniku su radile 2 generacije velikih majstora
Jedan od najvažnijih helenističkih spomenika
Lakontova grupa
Pripada helenističkog baroknoj epohi, poput Grupe umirućih Gala
Plinije navodi autore: Agesandar, Atenodor, Poliodor, te kaže da su oni majstori sa Rodosa
Danas se čuva u VatikanuKasnije dokazano da su Plinijevi autori
zapravo kopratori
Nika sa samotrake
Misli se da predstavlja pobjedu koju je izvoljevao Dimitrije Poliorket nad flotom egipatskog dijadoha Ptolemeja 306. god.
Otkrivena je 1863. god i prenesena u LouvreNije nam poznato ime autora, no jasno je da
je to bio po svojoj kvaliteti vrhunski kiparNedostaju joj ruke i glava
Ferenški bik
Mramorna kompozicija, slična Laokoonovoj grupi
Potječe iz 2. stoljećaU Italiju ju prenjeo Asinije PolionAutori djela, braća: Apolonije i Taurisko iz
TalesaAutori su htjeli izraziti svoju vještinuPostavka figuri da se za razliku od
Laokoonove grupe može promatrati i bočno a ne samo frontalno
Sačuvana izmjenjena kopija
Malouzej u Halikarnasu
Nalazi se u Halikarnasu na obali Male AzijeZamišljen je kao grobnica i kao Hram,
Halikarnasovog kralja Mauzola (377-353. pr. Kr.)
Započet još za njegovog života – dovršen 356.Projekt povjeren arhitektima Piteju i SatiruPravokutno zdanje širine 66 i dužine 77 metaraVisok 45 metara i podijeljen na 3 dijelaPrvi kat grobnica kralja i njegove žene, visok
20 m i okrunjen frizom
Iznad prvog kata nalazi se kolonada visoka 12 metara gdje su prinošene žrtve za čast kralja i njegove kraljice
Krov u obliku stepeničaste piramide visok 7 metara
Na vrhu krova, isklesana kočija u koju su bili upregnuta 4 konja, a kočiju voze Mauzol i Artemizija
Kipove izradili grčki kipari: Skopas, Timotej, Brijaksid i Leohar
Svakome je bila povjerena jedna strana građevine