HelenizamJužna Ilirida i grčki svijet

Karta antičke Grčke na početku Peloponeskograta

Karta sjevernog dijela antičke Grčke

Uspon Makedonije• Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili

početka 7. st. pr. Kr. – dinastija Argeada• jezgra države – današnja Donja Makedonija• 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika• Aminta I. (540. – 498. g.): početak

vanjskopolitičke orijentacije Makedonije –vazal perzijskog kralja Darija

• za vrijeme Aleksandra I. (498. – 454. g.): širenje kraljevstva na sjever – obnova samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. – približavanje klasičnom grčkom svijetu

• Arhelaj (413. – 399. g.) – gradnja cesta –razvoje trgovine – nastavak približavanja grčkoj civilizaciji – ratovanja s Ilirima i Dardancima

• Aminta III. (cca. 393. – 370. g.) – proširenje države na sjever: južni dio današnje Makedonije – ratuje s Ilirima – veze s Atenom

• “helenizacija” države – uz zadržavanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palača kao vladarsko središte, poligamija, sustav sličan feudalnom

• Aleksandar II. i Perdika III. – kratka vladavina – Perdika pogiba u borbi s Ilirima

Pela

Karta Makedonije

Uspon Makedonije – Filip II.• Filip II. – treći Amintin sin – vlada od 359.

g. – pridružuje sve gornjomakedonskekneževine kraljevstvu

• reforma vojske – makedonska falanga• pobjeda nad koalicijom Ilira, Tračana i

Atenjana – posljedica: raspad 2. atičkog saveza 356. g.

• osvajanja na istoku – Halkidika, Trakija• uspješan rat protiv Fokiñana i Atene:

356. – 346. g. – Filip smješta stalnu vojnu posadu u savezničku Tesaliju –postaje doživotni arhont Tesalije: 342. g.

• pod makedonskom kontrolom – sjeverna i srednja Grčka, Epir

• Filip želi ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.

• sklapa savez o nenapadanju s Perzijom – napada Bizancij 340. g. – ugrožava dobavu žita s Crnog mora – posebno ugroženi atenski interesi

• Atena okuplja novi protumakedonski savez – Teba i Beoćani se pridružuju

• 338. g. – bitka kod Heroneje u Beotiji –poraz Atenjana i Beoćana – Filip postaje gospodar cijele Grčke – Korintska liga Filip II. Makedonski

Bitka kod Heroneje Filipova grobnica u Vergini

Heronejski lav

Heronejsko polje

Uspon Makedonije – Filip II.

Nalazi iz Filipove grobnice u Vergini

Aleksandar• 336. g. pr. Kr. – Filip ubijen u atentatu

Aleksandar dolazi na vlast – ratuje s Ilirima i Tračanima na zapadu i sjeveru

• vraća pod kontrolu grčke polise koji su izašli iz Korintske lige nakon Filipove smrti – razaranje Tebe 335. g.

• 334. g. – nastavak očevih planova –napad na Perziju – prelazi Helespont

• Granik – pobjeda nad perzijskom vojskom – ostvarena heterskimkonjaništvom pod Aleksandrovim vodstvom

• u grčkim gradovima na maloazijskoj obali Aleksandar dočekan kao osloboditelj –Milet se odupire

• daljni prodor kroz Malu Aziju: Likija, Pamfilija, Pizidija (Gordij), Kapadokija, Kilikija (Tars)

• 333. g. – perzijski plaćenik Memnon (Grk s Roda) umire na Lezbu – kraj pohoda perzijske flote na Grčku

• u ljeto 333. g. – Darije osobno vodi vojsku protiv Aleksandra – bitka kod Isau Kilikiji – poraz Perzijanaca – zarobljeni Darijevi majka, žena i djeca – Darije bježi ostavljajući vojsku Aleksandar

Perzijsko carstvo

Karta Aleksandrove države

Karta Aleksandrove države

Bitka kod Isa

Aleksandar• prodor u Siriju – Aleksandar kod Damaska

zarobljava perzijsku ratnu blagajnu• Fenikija – predaju se Sidon i Biblos –

sedmomjesečna opsada Tira – opsadni strojevi i nasip od 800 m

• 332. g. – Aleksandru se predaje Egipat – u Memfisu proglašen faraonom gornjeg i donjeg Egipta – posjet oazi Siva

• 331. g. – Darije III. skuplja vojsku kod Babilona – priprema bojno polje za kola sa srpovima kod Gaugamele (Arbele)

• noć prije bitke Makedonska vojska se odmara – perzijska ostaje na položajima

• početni uspjesi indijskog i perzijskog konjaništva – prodiru u makedonski logor

• Aleksandar s konjaništvom odbija napad –u borbu ulazi skitsko i baktrijskokonjaništvo te kola sa srpovima

• makedonsko hetersko konjaništvo prodire kroz procjep u perzijskim linijama – Darije bježi – raspad i uništenje perzijske vojske

• vojna skupština proglašava Aleksandra “kraljem Azije”

• Mezopotamija i Babilon – osvojeni bez borbe – u Suzi prisvojena carska riznica –novac pušten u opticaj

Tir

Karta Egipta – položaj oaze Siva

Bitka kod Gaugamele Arbela – današnji Erbil (Irbil) u sjevernom Iraku (Kurdistan)

Kola sa srpovima

Aleksandar• daljnji prodor prema istoku – teške borbe

s Kurdima kroz zimu 331/330. – osvojen i spaljen Perzepolis

• u proljeće 330. g. u Ekbatani Aleksandar proglašava rat završenim – raspušta savezničke snage – vojnici koji ostaju u vojsci postaju plaćenici

• Darije bježi kod medijskog satrapa Besa koji ga svrgava i zarobljava

• Aleksandar ih progoni – Bes daje ubiti Darija – Aleksandar ga sahranjuje u Perzepolisu uz počasti

• Bes se proglašava kraljem – podržavaju ga istočni satrapi – bježi dalje na istok –329. g. Ptolemej – uhvaćen i pogubljen u Zariaspi

• Aleksandar nastupa kao novi perzijski kralj – prima u službu Darijeve azijske vojnike i grčke plaćenike

• do 327. g. – pokoreni odmetnuti istočnoperzijski satrapi

• Baktrija – organizirani otpor: Spitamen – 328. g. Aleksandar ga pobjeñuje na sogdijanskoj granici – Spitamena ubijaju Skiti s kojima bježi – kraj ustanka u Baktriji i Sogdijani – ženidba Roksanom

Perzepolis

Aleksandar

• ljeto 327. g – Aleksandar kreće iz Baktrijena Indiju – Hindukuš – kabulska dolina

• 326. g. prima 5 000 vojnika savezničkih snaga u današnjem Pakistanu

• na rijeci Hidasp – bitka s kraljem Porom –200 ratnih slonova na indijskoj strani –teško ostvarena Aleksandrova pobjeda –Por postaje vazalni vladar

• rijeka Hipasis (Sutlej) – krajnja točka Aleksandrovog prodora – planira krenuti prema Gangesu i oceanu

• pobuna vojske – Aleksandar u rujnu 326. g. nareñuje povratak

• iz Bukefale niz Hidasp i Ind – Nearh vodi novosagrañenu flotu – Krater i Hefestijvode vojsku uz rijeke – pokorena dolina Inda – nove satrapije

• 325. g. – Nearh plovi od delte Inda do ušća Eufrata – istraživački značaj puta

• Aleksandar – kroz pustinje Gedrozije(Beludžistan) – Krater kroz Arahoziju

• teški gubitci Aleksandrovih snaga na povratku – bolesti, žeñ, glad

• u ožujku 324. g. – susret flote i vojske u Hormuzu – povratak u Mezopotamiju Bitka s Porom

Karta Aleksandrove države

Ratni slon – prikaz s epirske keramike, 3. st. pr. Kr.

Aleksandrov kraj

• 324/323. g. – Aleksandar u Pasargadi i Suzi –pobune makedonskih i perzijskih satrapa –uspješno smirivanje situacije

• Aleksandar uspostavlja apsolutnu vlast po perzijskom uzoru – orijentalni dvorski ceremonijal – Babilon: nova prijestolnica države

• simbolično povezivanje istoka i zapada –ženidba 10 000 grčkih i makedonskih vojnika s Perzijankama

• nezadovoljstvo i pobuna grčkih i makedonskih vojnika – Aleksandar otpušta većinu veterana

• Aleksandar planira novu ekspediciju – oko Arabije do Egipta – možda i na zapad Afrike

• umire 13. 6. 323. g. godine nakon kratke bolesti – malarija, groznica

• glavni izvori za Aleksandra: Arijan i DiodorSicilski

• ubrzo počinje urušavanje države• 323/322. – ustanak u Grčkoj pod vodstvom

Atene – Lamijev rat – ugušen nakon poraza ustanika na kopnu (kod Kranona) i moru (kod Amorgasa)

• kontrolu i vlast u državi preuzimaju Aleksandrovi vojni zapovjednici Aleksandrova smrt

Aleksandrov novac

Borbe dijadoha• Aleksandrova majka Olimpija – pokušava

maloljetnog Aleksandrovog sina postaviti za makedonskog kralja – daje ubiti Filipa III. Arhidaja (Aleksandrov brat)

• kontrola nad državom – sve više u rukama dijadoha – počinju podjele i sukobi izmeñu njih oko teritorija i prevlasti

• 321. g. pr. Kr. – Antigon i Kasandar(Antipatrov sin) dijele državu

• Antipatar: državni namjesnik u Grčkoj i Makedoniji – Perdika: regent Aleksandrovom maloljetnom sinu

• Atena – ponovno samostalna od 317. do 307. g. – oligarhija: Demetrije Faleronski –zadnji uspon Atene

• 316. g. – Kasandar ubija Olimpiju –preuzima kompletnu vlast u Makedoniji

• Antigon – pokušava ujediniti državu pod svojom vlašću – bez uspjeha

• podjela Aleksandrove države:– Kasandar – Makedonija, Grčka– Antigon – Mala Azija i Medija– Seleuk – Sirija, Mezopotamija, dio Perzije– Ptolemej – Egipat, južni dio Sirije– Lizimah – Trakija

Novac Antigona I.

Kasandrov novac

Države dijadoha oko 303. g. pr. Kr.

Borbe dijadoha

• izmeñu dijadoha – izbijanje čestih sukoba i prekrajanje granica

• 310/309. – Kasandar ubija Roksanu, Aleksandra mlañeg i Herakla (Aleksandrov nezakoniti sin)

• 309. – 306. g. – rat Ptolemeja i Antigona za Grčku – Antigonov sin DemetrijePoliorket poražava Ptolemejevu flotu –zauzima Atenu – kraj atenske samostalnosti

• 306. g. Antigon se proglašava kraljem –za njim isto rade Kasandar, Lizimah, Seleuk i Ptolemej

• 301. g. – bitka kod kod Ipsa – Lizimah i Seleuk (s 400 slonova) pobjeñuju Antigona (s 75 slonova) koji pogiba u bitci

• podjela Antigonove države:– Kasandar: Makedonija i Grčka– Lizimah: velik dio zapada Male Azije– Seleuk: Armenija, Kapadokija, SJ Sirija– Plistarh (Kasandrov brat): Kilikija, Karija– Ptolemej: južna Sirija

• kraj svih mogućnosti postojanja jedinstvene države

Seleuk I. Nikator

• 280. g. – ubijen zadnji dijadoh –Seleuk

• tri nove dinastije:– Antigonidi u Makedoniji (Antigon

Gonatas)– Seleukidi – Antioh I (sin Seleuka

Nikatora)– Egipat – Lagidi (Ptolemej II.)

Bitka kod Ipsa

Države dijadoha nakon bitke kod Ipsa

Makedonija• 298. g. pr. Kr.– umire Kasandar• 294. g. – Demetrije Poliorket – osvaja Atenu

– pridobiva makedonsko prijestolje• epirski kralj Pir i Lizimah mu 288. g. otimaju

kraljevsku naslov• 281. g. – Seleuk pobjeñuje Lizimaha –

smatra se makedonskim kraljem• 280. g. – Seleuka ubija Ptolemej Karaun –

stradava slijedeće godine u keltskom napadu na Makedoniju i Grčku

• Antigon Gonatas (sin Demetrija Poliorketa) –na makedonskom prijestolju (276. – 239. g.)

• dinastija Antigonida na vlasti do Rimljana• 266. – 261.: nova grčka pobuna –

hremonijadski rat – neuspjeh ustanka –makedonske vojne posade razmještene po Grčkoj

• 229. g. – Atena ponovno stječe nezavisnost• jačanje Etolije – Ahejci vode novi savez u

kojemu su Korint i Arg• kriza u Sparti – samo 700 punopravnih

grañana – Kleomen 226. g. ruši efore – oslobaña helote – daje im puna prava

• pokušaj uspostave nove spartanske hegemonije

Demetrije Poliorket

Makedonija• rat Sparte i Ahejskog saveza – 222. g. – poraz

Spartanaca kod Selasije• Makedonija: pod pritiskom Etolaca,

Ptolemejevića i Seleukida• Filip V. (221. – 179. g.) – novi maked. kralj• 220. – 217. g.: suzbija etolsko gusarstvo• rimski ratovi s Ilirima i njihov prodor u Ilirik –

nova opasnost za Makedoniju• 215. g. – ugovor Filipa V. s Hanibalom – počinju

makedonski ratovi – posljedica: Rimljani ulaze u Makedoniju, Grčku, Malu Aziju i Egipat

• 215. – 205. g.: prvi makedonski rat• 200. – 197. g.: drugi makedonski rat• opadanje makedonske moći – sve veći rimski

upliv na Balkanu• Filipa V. nasljeñuje sin Perzej (179. – 168. g.) –

3. makedonski rat – 168. g.: konačni poraz kod Pidne

• 148. – 146. g.: ustanak protiv rimske vlasti u Makedoniji i Grčkoj – poraz ustanka – uništenje Korinta

• osnovana provincija Makedonija: Epir, Makedonija, sjev. dio Grčke, južna Albanija

• Sparta i Atena – zadržavaju samo formalnu samostalnost – zapravo pod rimskom vlašću

Novac Filipa V.

Novac Perzeja

Lagidi i Seleukidi

• Lagidi – Ptolemej I. – preuzima apsolutistički sistem vladavine – vlada kao faraon

• prijestolnica u Aleksandriji – postaje kulturni centar – osniva se Muzeion

• sukob sa Seleukidima zbog sjevernih granica u Siriji i kontrole nad Ciprom i egejskim otocima – četiri sirijska rata od 278. do 218. g.

• od Ptolemeja V. (278. – 217. g.) – početak opadanja države – sve jači utjecaj Rima

• posljednji Lagid – Kleopatra – najduže postojeća dijadoška država

• Seleukidi – Seleuk I. – ženi se baktrijskomprincezom – od 312. g. babilonski satrap –od 305. g. samoproglašeni kralj

• Arahoziju i Gedroziju daje indijskom kralju Čandragupti – u zamjenu za ratne slonove

• 281. g. pobjeñuje Lizimaha• Antioh I. (280. – 261. g.) – pobjeñuje Kelte

(Galate) u Maloj Aziji• za Antioha II. (261. – 246. g.) – od države

otpadaju dijelovi Male Azije (od 263. g. pergamsko kraljevstvo) Ostaci iz lagidskog razdoblja u Aleksandriji

• baktrijsko kraljevstvo (239. – 130. g.) – uništeno prodorom Parta

• 188. g. poraz Antioha III. od rimsko-makedonske koalicije kod Apameje – Rim ulazi u Malu Aziju

• nakon Antioha IV. (175. – 164. g.) – Mezopotamija postaje dio partske države – Pompej 64. g. osvaja Siriju – kraj seleukidskedržave

Karta dijadoških država 188. g.

Kultura u helenističkom razdoblju

• novi centri kulturnog u društvenog života –gradovi u helenističkim državama

• zajednički jezik helenizma – grčki koiné – u upotrebi duboko u Aziji, meñu Židovima i prvim kršćanima

• prožimanje pridošle helenske i starih istočnjačkih kultura

• filozofi, pjesnici i umjetnici – često na dvoru helenistički vladara – odmak od život ranijih polisa kao centara kulturnog života

• u središtima gradova: gimnaziji – vježbališta• graditeljstvo – jonski i korintski red grañenja

– tolos u Epidauru – veliki hramovi u Joniji• slikarstvo na vazama nestaje – novi stil

ukrašavanja keramike – Gnathia stil• plastika – Nika sa Samotrake, Afrodita s

Mela• ilirsko i epsko pjesništvo – Kalimah, Teokrit,

Apolonije Rodski• filologija – Zenodot i Aristofan iz Bizancija• prirodne znanosti, matematika, medicina i

tehnika – Euklid, Arhimed, Ktezibije, Aristarh iz Sama, Eratosten

• filozofija: Zenon iz Kitiona

Nika sa Samotrake

Pergam – veliki oltar

Južna Ilirida• teritorij južne Iliride – omeñen Epirom

na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na istoku, Neretvom na sjeverozapadu – na sjeveru nema prave granice

• prema grčkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) – Iliri i Epirani žive po selima – oznaka barbarstva – za razliku od grčkih polisa

• Epirani – nejasna pripadnost – na razmeñu grčkog i ilirskog svijeta

• Dardanci – uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga – imaju više tračkih od ilirskih elemenata

• osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. – poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i modernizaciju – djelomičnu helenizaciju ilirskog zaleña

• narodi južne Iliride – Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci

Karta Iliride, Epira i Makedonije

Karta antičkog Epira i južne Iliride

Južna Ilirida• Grabo – prvi poznati ilirski kralj (440. – 415.

g. pr. Kr.) – u vezi s Atenjanima• Aminta III. se ženi Euridikom

Linkestiñankom – otac i majka Filipa II.• Bardilej – vlada od početka 4. do 358/357.

g. – podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce (Aminta) 393. g. i Mološane 385. g.

• 360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom – pogibija 4000 ratnika i kralja

• 359. g. Filip II. poražava Ilire zahvaljujući falangi – nova borbena formacija

• 358/357. g. Bardilej umire• Grabo II. – spominje se od 356. g. – savez

s Halkidikom, Atenom, Tračanima, Peoncima

• 356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)

• Pleurija – Pleurat: novi ilirski vladar• 345. g.: uspješan Filipov pohod na Ilire i

Dardance do Šar-planine – poraz Pleurije• 335. g. – Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje

s Peoncima protiv Aleksandra• Klit osvaja pograničnu utvrdu Pelij (izmeñu

Ilirije i Makedonije) – Glaukije (kralj Taulanata) stiže u pomoć Klitu

Šar-planina

Južna Ilirida

• Klitova i Glaukijina vojska naoružane poput makedonske ili grčke (velika konjica, kopljanici, praćkaši, znatan broj hoplita) –Arijanov opis

• Aleksandar noću kod Pelija poražava Klita i Glaukiju – obojica bježe k Glaukiji i Taulanatima

• dio Ilira uključen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju – Ilir Piton – satrap Velike Medije

• Glaukija 317. g. prima svoju zaštitu dvogodišnjeg Pira – budućeg epirskog kralja

• Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiji po svoju vladavinu – nudi 200 talenata za izručenje Pira – Glaukija odbija

• slijedeće godine Glaukija i Korkiraniistjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija – Dirahij predan Glaukiji

• 312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju –poražen od Ilira i Korkirana – makedonska posada protjerana i s Leukade

• 307. g. – Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje

• Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.

Pir

Južna Ilirida

• Bardilej II. – vjerojatno Klitov sin – ilirski kralj početkom 3. st. iz naroda Dasareta

• udaje svoju kćer za Pira – dobri odnosi i veze s Pirom – slabljenje ilirske države

• Pir širi svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve

• Monunije – oko 280. g. – vjerojatno kralj Taulanata – kuje svoj novac –vjerojatno u Dirahiju

• Mitil – oko 270. g. – takoñer kuje svoj novac

• oba vladara nemaju veći značaj poput Bardileja ili Glaukija

• u razdoblju od 5. do 3. st. –gospodarska i društvena transformacija južne Iliride

• povećanje broja stanovnika – potrebne veće količine hrane – razvoj ratarstva

• osnivanje gradova – silazak s gradina –pojava u južnoj Iliridi, Makedoniji i Epiru

• utjecaj grčkog svijeta na običaje, religiju i svakodnevni život

• kovanje novca ilirskih vladara • uporaba tipične grčke vojne opreme

Monunijev novac

HelenizamJužna Ilirida i grčki svijet

• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest,

Zagreb: Naprijed, 1998Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London:

Yale University Press, 2000Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O.

Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974