hamdija kreševljaković - novi podatak o povijesti grada blagaja na sani

Upload: tvrtko-i-kotromanic

Post on 07-Apr-2018

231 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/6/2019 Hamdija Kreevljakovi - NOVI PODATAK O POVIJESTI GRADA BLAGAJA NA SANI

    1/2

    HAMDIJA KREEVLJAKOVI

    NOVI PODATAK O POVIJESTI GRADA BLAGAJA NA SANIPRILOG EVIDENCIJI SPOMENIKA KULTURE

    Negdje oko godi ne 1907 itao sam prvi pu talskijevo djelo Pod starimi krovovi i tom pri

    likom saznao za ime grada Blagaja na Sani. Nekako u isto doba dola mi je do ruku Truhelkinaknjiga Nai gradovi, u kojoj je kratko prikazanapovijest ovoga grada i njegovih gospodara kne zova Babonia, koji se po ovom gradu zvahu knezovi Blagajski. Poznato je da su oni u Srednjem

    vijeku bili najmoniji hrvatski velikai Slavonije.Tek 1933 posjetio sam ruevine grada Blagaja,koje okolno stan ovnit vo dana s naziva DerviiKula po susjednom selu Dervii. Od nekad slavnoggrada Blagaja danas se tu dobro raspoznaju ostacidviju kula, od kojih je vea imala est katova, dok

    je ostalo sve zaraslo u ikaru. Grobove u kojima

    su pokopani neki gospodari Blagaja prekopavao jeoko godine 1934 dr Purk, katoliki upnik u Bosanskom Novom, ali mi nije poznato da li je topisao o tom iskopavanju.

    Podor starog grada Blagaja stoji na brdu tose die iznad doline rijek e Luice, desn e San ineprit oke, koja utie u ovu rijeku kod dananjegsela Blagaja i eljeznike stanice na pruzi Bosanski Novi Banja Luka.

    Grad Blagaj sagradili su knezovi Babonii iliBabonezi krajem 13 ili poetkom 14 stoljea. Od1330 zovu se oni knezovi blagajski. Oni su imali

    velike posjede i u krajevima oko Une i Sane. Nijeovdje mjesto da iznosim povijest Blagaja i njegovih gospodara. Spomenuu samo to da su Babonii bili gospodari Blagaja sve do prov ale T ura ka

    u ove krajeve poetkom XVI stoljea. Po Lava-ninovoj kronici, Blagaj su zauzeli Turci 1512, a

    prof. idak doputa da se to moglo desiti i 1513godine. Dosadanji nai historiografi zavravali supovijest Blagaja sa godinom 1512, jer je te godineBlagaj bio razoren. Po predaji, grad je razorio posljednji njegov gospodar, upalivi barut u gradu.

    Ali Blagaj nije bio razoren, jer su Turci smjestili u nj jaku posadu koja se sastojala od mustah-fiza (uvara) koji su bili plaenici ili alufedije. Tosaznajemo iz jednog starog sarajevskog sidila, tose uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sara

    jevu. U tome sidilu zapisani su razni dogaaji izsredine estog decenija XVI stoljea. Na strani 226

    toga sidila zapisano je kako je na sudu u Sara jevu izjavio havaledija (reiser) mustahfiza gradaBlagaja, neki Osman, sin hadi-Hasanov, da je pri-

    mio od Husej in-be ga 15.000 aki ka o ost ata k pla emustahfiza grada Blagaja za est mjeseci hidret-ske godine 963 (poinje 16. XI. 1555), to su posvjedoili Sirri bin Ilijas, Bali-kethoda bin Ahmed,Timur han bin Ibr ahim i Mehmed bin Turha n.Pla e ovih mustahfiza isplaiv ane su iz muk at eSrebrenice, iji je emin (povjerenik) toga vremena

    bio Abduldelil-beg, a njegov punomonik spomenuti Husejin-beg. Iz ovog zapisnika saznajemo da je grad Blagaj bio u sastavu sandaka Klis, koji

    je organiziran godine 1537.

    Prema tome, grad Blagaj je imao svoju posadu jo 1555 godine, a sigurno i jo kasnije.

    3 5

  • 8/6/2019 Hamdija Kreevljakovi - NOVI PODATAK O POVIJESTI GRADA BLAGAJA NA SANI

    2/2

    NEUE GESCHICHTSDATEN BER DIE STADT BLAGAJ ANDER SANA

    Die Stad t Blagaj erb aut en die Fr sten Babonicoder Babone gegen Ende des XIII. oder am Anfangedes XIV. Jahrhunderts. Unsere bisherigen Historio

    graphien beend eten die Geschich te von Blagaj mitdem Ja hr e 1512, denn in diesem Ja hr e wu rd e dieStadt zerstrt. Unterdessen stellte der Autor aufGrund eines alten Sidschil (Protokoll), welches in der

    La ville de Blagaj sur la Sana fut btie par lesprinces Babonici ou Babonezi vers la fin du XIII ouau dbut du XIV cicle. Selon les historiens jusqu'nos jours, l'histoire de Blagaj se termine l'anne 1512,car c'est cette anne-l qu'il fut dtruit. Or, l 'auteurd'aprs les donnes d'un ancien sidjil (protocole) qui

    Husrevbeg-Bibliothek in Sarajevo aufbewahrt wirdfest, dass Blagaj damal s nicht zerstrt wu rde , dasssich in ihr die Tr ken niederliessen und do rt einestarke Besatzung hatten. Diese Angabe stammt ausdem Jahre 963 nach der Hidschra (fngt am 16. XI.1555 an).

    est conserv la bibliothque de Husref-bey Sara jevo, a const at que Blagaj n a pas t dtr uit cettedate, que les Turcs taient alors installs dans laville et y ava ient une forte garnison. Cette donn edat e de l'an ne 963 de l'hgi re (com men ant le 16XII 1555).

    APPORT A L'HISTOIRE DE LA VILLE DE BLAGAJ (BLAGAY)SUR LA SAN

    36