gazi husrev-beg - hamdija kreševljaković

8/9/2019 Gazi Husrev-beg - Hamdija Kreevljakovi

1/8

GAZI HUSREV-BEGa )Neto ja e od etiri stolje a bila je Herceg-Bosna sastavni dio Tu rskog Car-stva. K ako su tokom 15. i 16. stolje a O smanlije napredovale u osvajanju, osniva-hu na teritoriju Bosn e i susjednih hrvatskih zem alja sandake, od kojih 1580. u ini-e posebni bosanski beglerbegat. Kroz ova etiri stolje a izm ijenilo se preko 300sandak-bega i beglerbega, paa i vezira u ovim krajevima, a dobra etvrtina ovihcarskih namjesnika bijahu dom a i sinovi. Od ovih nam jesnika neki su toliko vrijed-ni, da im historija biljei ime radi kon tinuiteta, neki su poznati po svojim z lim djeli-m a kao Delalija i Abdurrahim, a nekim su zabiljeena imena zlatnim slovima.M e u ove potonje spada G azi Husrev-beg kao najznamenitiji i najslavniji ovjek uBosni od pada kraljevstva bosanskog do okupacije 1878, koji je po ocu Ferhat-be-gu nage gore list. Njegov o je begovanje zlatno doba u povijesti Sarajeva, glavnoggrada onovremenog sandaka bosanskog.Osam deset godina prije pada bosansk og kraljevstva zauzele su Osm anlije je-dan dio Bosne s m jestom Vrhbo snom, od koje se kasnije razvilo eher Sarajevo. UVrh bosni su O sm anlije udarili svoj vojni ki logor i odmah po eli podizati raznezgrade. Isabeg Ishakovi (1440-1463. i 1464-1470) podigao je kao vojvoda zapad-nih strana, a kasnije kao sandak -beg cijeli niz javnih zgrada i time udario temeljSarajevu, u kome m ala Vrhbosna na M iljacki za kratko vrijeme postade m ahalazvana Latinluk. Stanovnici su Vrhbosne bili katolici, a Osmanlije ih zvahu L atini, ipo tome ostade ime m ahali.Od godine na godinu cvalo je Sarajevo, te kada je ovam o doao slavni GaziHu srev-beg za sand aka, krajem rujna ili prvih dana listopada 1521, zatekao je ov-dje pored mnog ih privatnih zgrada 16 damija, dvije musafirhane (kona ita), dvaimareta (kuhinja za putnike i siromah e), tri tekije (samostan za dervie) jednu m e-dresu (bogosloviju) i vie mekteba (po etne kole), dva velika hana, etiri javnebanje i lijepu ariju. U ovo doba imalo je Sarajevo i svoju apoteku (od 1515). Cva-la je trgovine i obrt, a razvila se i cehovska organizacija.S malim prekidom upravljao je Husrev-beg Bosnom sve do smrti, koja ga za-desi u Sarajevu 18 . lipnja 1541. Vladao je blizu dva decenija. Ovoliko nije sjedio naBosn i ni jedan nam jesnik ni prije ni poslije njega.

` 9 Autor je ovaj rad objavio u kalendaru Napredak", br. XX/1931. (str. 101-113), Sarajevo1931. godine.


2/8

30 4 HAMDIJA KREEVLJAKOVIPrve god ine husrev-begova vladanja ispunjene su ratovima po susjednim hr-vatskim i ugarskim zemljama. Od 1528. dao se uz vojevanje i na podizanje m onu-mentalnih zgrada u bogotovne, prosvjetne i zdravstvene svrhe, a uz ove nije zabo-ravio ni one koje slue obrtu i trgovini, a sve skupa podigoe Sarajevo od kasabe naeher. Sagradio je dam iju, imaret, musafirhanu, hanikah (derviki samostan),mekteb, m edresu, banju, veliki han, b ezistan, 60 du ana, sve jedan do drugoga, vi-e ku a i doveo vode iz daljine od 7 km. Uz to uvakufio je upravo kneevski imetakza uzdravanje svojih zadub ina. Svim ovim stekao je Husrev-beg neprocjenjivezasluge za razvitak grada Sarajeva, kulturni napredak M uslimana u Herceg-Bosni imaterijalnu kulturu svih stanovnika ovih zem alja. Njegove zasluge na bojnom po-lju za Osm ansko Carstvo nijesu nita manje od ovih, ali njih bi sa uvala samo histo-

rija, a po ovim ovjekovje io je on svoje ime u Bosni, i dok opstoji Sarajevo, ivje ei ime slavnog G azi Husrev-bega. On n ije prije io ni napredak nem uslimanskih sta-novnika Bosne. Ba u njegovo doba ob novljeni su franjeva ki samostani u Viso-kom i Fojnici, opstojala je katoli ka crkva u Latinluku, njemu pripisuje narodnatradicija postanak pravoslavne crkve u Sarajevu u blizini njegove damije, a ba unjegovo doba osnovana je uz crkvu u Goradu tiskara, koje onda ne bijae ni u pra-voslavnoj M oskvi.Na pisanje ovih redaka potakla me je rijetka zgoda: ove se godine navrilaravna etiri stolje a, kako je Gazi Husrev-beg sagradio svoju damiju u Sarajevu,najmonum entalniju gra evinu iz turskog doba ne samo u Bosni nego u cijelom Bal-kanskom poluotoku, izim Stambola i Edrene. N a historik dr. iro Truhelka pie:Svaka zemlja ima svoj kolorit, svaki grad svoje posebno obiljeje, svoj li ni spome-nik, bez kojega si ga ne moem o ni pom isliti. Ko e si na primjer pomisliti Atenubez Akropole, Paris bez Louvrea, Zagreb bez Svetoga Kralja a si parva licet com-parare magnis, Sarajevo bez Begove dam ije.Begova damija daje Sarajevu svoje pravo gradsko ob iljeje, ona je srediteoko koga se nie i razvija sav grad, a da padne ta Begova dam ija, Sarajevo bi izgu-bilo svoje ob iljeje, svoju individualnost u nizu ostalih gradova, svoj lokalni kolo-rit, kojim se priljubilo uz okolicu, uz individualnost svoga iteljstva, uz njene staretradicije, kojima u svakog stranca, koga putni ka noga donese u nae eher-Saraje-vo, sti e dugovjeku uspom enu.Da sad re emo koju o pojedinim zgradam a!Gazi Husrev-begova damija ili , kako je narod obi no zove, Begova dam ijauzdie se u srcu predokupacione arije. Pred damijom i iza nje je prostrani haremili dvorite. Iz Sara a vode dvoja, a iz izmediluka i M udelita po jedna vrata uharem, usred koga stoji ova najm onum entalnija zgrada i pred njome adrvan (vo-doskok). Pred dam ijom su sofe (trijem) prekrivene sa pet m alih kupola, koje seopiru o zid damije, dva pobo na zida i etiri mram orna stupa. Sofe su ispod sred-njeg kubeta sam o m alo uzdignute iznad povrine dvorita. Ovdje je glavni ulaz udam iju D rvena su vrata divno izra ena, a jo divnije je izvedena concha iznadvrata, umjetni ki ureena stalaktitima. Izm e u vrata conche je mram orna plo a snatpisom u arapskom jeziku, na kojoj itamo, ko je i kada podigao ovu bogomolju.Uav u damiju posjetnik e se upravo zadiviti pie Truhelka jedinstveno-sti i veli ajnosti ovoga prostora, ako uop e ima osje aja i arhitektonskog shva a-


3/8

^^u9ltN _^^tisN`etiHle

GAZI HUSREV-BEG 305

Begova damija sa sahat-kulom u presjeku

nja. O im a se tu razgaljuje etverasta u temeljnim linijama skroz jednostavna gra- evna figura, kojoj je osnovica kvadrat sa stranicom od 13 m, a u vertikalnom po-gledu razvija se do savrenosti. Sa tri strane masivni, 2 m debeli zidovi, sa etvrte,jugoisto ne, impozantni luk, koji se opire o oba pobo na zida, nose etiri stalaktiti-ma bogato ureena pandantiva, vezana gore snanim bogato profiliranim okruglimvijencem, koji je nadvisio podnicu damije 19 m. Nad ovim vijencem uzdie se 2,5m visoki tamb our, provi en nizom uskih gore zailjenih prozora, a pred njim adrvenim parmacima ogra ena galerija, koja obilazi oko vijenca. Do g alerije se pe-nje uz stube uzidane u debeli zid, a sluila je da se mogu zapaljivati svjetiljke, koji-ma se prije rasvjetljivala dam ija u sve ane dane. Tambour je presveden oblim ku-betom, koinu je nutarnji vrh nadvisio osnovicu za 4,5 m. Prem a tome unutranjivrh kub eta nadvisuje osnovicu dam ije ravnih 26 m, te se stranica osnovice napra-ma visini odnosi kao 1:2. I ba ovome omjeru pripisuje se onaj upravo veli anstvenidojam, kojim se ovo kub e dojimlje promatra a, jer se taj prostor ini daleko ve imno to u istinu jest, ma da tu nema golemih dim enzija. I ovaj om jer nije slu ajan,nego ga je bez sum nje ta no prora unao graditelj, koji je svakako izaao iz kolevelikog turskog n eimara Sinana.Prema jugoistoku proirio se ovaj prostor za 5,2 m. Oba ugla ove manje pro-storije ukraena su stalaktitim , koji ovdje nado m je uju pandantive, a gore ih20 Izabrana djela I


4/8


5/8

GAZI HUSREV-BEG 307njoj M ahm ud-beg Fadilpai . Ova p otonja dvojica poznati su kao b orci za vjersko--prosvjetnu autonomiju i u ovoj borbi stekli su osobite zasluge.U srpnju 1878. harem B egove damije bio je sredite organizacije otpora pro-tiv ulaza austrougarske vojske u ove zem lje. Ovdje su drane pu ke skuptine i palimno gi vani zaklju c i - .Sjeverno od.damije podigao je Gazi H usrev-beg dvije zgrade, koje su tako- er vani arhitektonski spomen ici iz onog vrem ena. To su hanikah i kurumlija. Pr-va je podignuta kad i damija 1530, a druga 7 godina kasnije. Hanikah je dervikisamostan sa nov icijatom, a po vakfiji na elu mu je ejh halvetijskih asketa. Bilo jeejhova u hanikahu koji su radi svoje u enosti i pobonosti bili poznati daleko vangranica ovih krajeva, kao M ehm ed Razi Velihodi , eih Ahmet efendija i drugi.Osobito se proslavio u otporu protiv okupacije 1878. ejh M uham ed efendija Ha-dijamakovi kao jedan od prvih vo a onih burnih dana.Dananja je zgrada restauracija prvobitne, koja je izgorjela u velikom poaru1832. godine. Hanikah ne slui vie svojoj svrsi, on je sada sastavni dio Husrev-be-gove medrese.Kurumlija je medresa sagra ena 1537. u slogu sli nih zavoda na Istoku. Hu-srev-beg ju je podigao u slavu svoje m ajke Selduke sultanije, k eri Bajezida II,koja je um rla neto prije 1512. u Carigradu i pokopana u turbetu na Bajezidu", pase po njoj nazivala dugo Seldukija, a Kurumlija je prozvana to je pokrivena kur-unom (olovom ). to e se u iti u ovoj m edresi odredio je plemeniti osniva u vak-fiji (zakladnici) napisanoj jo 10 . sije nja 1534. i po tome bila je ova medresa teolo-ki fakultet, a od p rofesora (m uderisa) trai se da bude teolog-filozof. Do osnutkaerijatske su da ke kole (1887) bila je ova m edresa najugledniji islamsk i zavod uBosni. Hu srev-beg je znao da se s vremenim a mijenjaju i potrebe, pa je u zakladni-ci dodao da se uz propisane predmete predaje i ono to bude iziskivalo vrijem e.Ovoj dalekovidnosti ne treba komentara.Kao to je u hanikahu bilo odli nih ejhova, tako je i na ovoj medresi bilo ve-likih u enjaka m e u m uderisim a, kao Ab dul Delil eff., H. Husein M uzaferija imn ogi drugi. Muzaferija je bio odli an astronom i vrstan pjesnik, a sluio je na o-vome zavodu od 1681. do sm rti 1721. Iz novijeg doba spom enu u samo Mehmedeff. Mufti a. Danas na elu ovoga zavoda stoje M uham ed eff. Dizdar i Ahmed eff.Burek. M edresa je pred par godina temeljito reformirana, a s ovom kolskom godi-nom 1930-31. otvoren je teoloki fakultet (alija).S arhitektonskog gledita u Kurumliji je osob ito lijepo izveden portal, dvor sarkadama i dershana (soba za predavan je).Iz ovoga rasadnika prosvjete izaao je veliki broj ulem e, mnog i u enici pro-slavili su se kao pjesnici i u enjaci. Mn ogi su ka snije bili kadije, mu ftije, ejhovi,mu derisi, po raznim krajevima O smanskog Carstva. Pa i jedini ejh ul Islam, to gaje Bosn a dala, u io je prve nauke u ovoj medresi u prvoj polovini prolog stolje a.Na zapadn oj strani dam ije preko pu ta je imaret. Podignut je kad i damija.Sadanja je zgrada iz novijeg vremena. Im aret je kuhinja, u kojoj se sprema hranaza softe ( ake m edrese) i slubenike vakufa, a prije i za siromane putnike.Uz imaret bila je i mu safirhana, kona ite, u kome je 350 godina nalazio siro-m ani putnik konak za se i konja besplatno. Iza okupacije je iz meni nepozn atihrazloga zatvorena.


6/8

308 HAMDIJA KREEVLJAKOVIU vakfiji od 1531. odre eno je da se u imaretu ima sva ko jutro i svaku ve erkuhati orba; jutarnja e se praviti iz jedne kile (= 25 oka) lijepe rie s mesom, ave ernja iz 1/2 kile u injene penice. Nadalje uo i svakog petka ima se variti od trikile fine rie i devet oka m asla, a uz to jo i zerde od 1 kile rie, 3 oke m asla i 12 oka

istog m eda.Za cijeli ramaz an ima se praviti pilav od 3 kile rie i orba od penice, a uzBajram kao i uo i petka pilav i zerde. Svaki dan im a se mijesiti kruh od 9 6 oka i-stog brana, svaki kruh ima v agati po 100 drama. im putnik do e u musafirhanuvalja ga ponud iti m edom i kruhom, kako je to obi aj i u drugim musafirhanama.U ovoj je vak fiji ta no odre eno koliko se ima dnevno na to troiti, ali sesvaka stavka prema potrebi m oe prekora iti, a i utedjeti.Po ovom e imaretu dobio je i okolni dio arije ime P redimaret.U pro elju imareta je sahat kula, na kojoj sat pokaz uje vrijeme la turca. Uvakfijama o njoj nema g ovora, ali se pouzdano zna da je postojala jo polovicom17. stolje a. I ona je kao imaret i musafirhana stradala u raznim poarim a.Bezistan se tako er ne spom inje u vakfijama, ali je postojao u 16. stolje u.Sagradio ga je ili Gaz i Husrev-beg ili jedan od prvih njegovih m utevelija. Du cije-le ulice Kujundiluk od Ferhadije do Kralja Petra uliceb protezao se Hurev-begovbezistan. Bijae to uska, 109 m duga, olovom pokrivena zgrada. Bezistan je bio, tr-nica sa 52 du ana, koji su se nizali oko uskog i dugog h odnika natkrivena poputkakve bazilike. Danas je jo tre ina ove zgrade u prijanjem stanju, dok je preosta-li dio 1913. poruila vakufska uprava, da ondje podigne modernu pala u. U bezi-stanu su imali svoje du ane trgovci robom , to se uvozila s istoka i zapada.Zapadno od bezistana na onom praznom prostoru do Hotel Ev rope stajao jetalihan, ili Husrev-begov K arban Saraj. Spominje se jo 1564. kao zgrada koja idepod najam. I to je bio veliki trgova ki bazar, u kom su se du an i s magazam a redalioko etverastog dvorita, a ne kao u bezistanu oko uskog i natkrivenog hodnika.Bezistan je bio prizemna zgrada, a talihan (kam eni han) jednokatnica. Talihan jesilno stradao u poaru 1879. i nije vie popravljen, a i podore mu sa zem ljom,srav-nie 1914.O bje ove zgrade b ijahu glavni centri sarajevske trgovine. To je bilo zlatnovrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje b ijae na glasu, astranci putnici ne mogahu mu se dosta na uditi.Za rimokatoli kom k atedralom vide se i danas dva v elika kubeta i vie malih,koja prekrivaju ostatke G azi Husrev-beg ove banje, sagra ene po slije 1541. Od1914. ne'slue vie ove prostorije svojoj svrsi. Kad je ova ban ja podignuta, bile sujo etiri javne banje u naem gradu, a njenim zatvaranjem o stala je samo jedna.Vje na teta, to je ova zgrada zaputena. Ova je banja spadala me u najznameni-tije gra evne spom enike turskog doba u Bosni i , kako kae dr. Truhelka, modajedina koja nam je predstavljala potpuno sa uvani fip starih glasovitih turskih ku-palita, u kojima se metoda kupanja sastojala u tome da je posjetnik postepenoprolazio kroz sistem odaja, u kojima je temperatura postepen o rasla, te je po tomebila i parna atmosfera u njima raznoga stepena.

b > Istoimena dananja ulica u starom dijelu Sarajeva na Ba ariji, a ulica koja je izmedu dvasvjetska rata nosila ime K ralja Petra, poslije 1945. godine dobila je novo ime i zove se Ulica INA.


7/8

GAZI HUSREV-BEG 309Za u zdravanje svojih zadub ina ostavio je Gazi H usrev-beg silan pokretni inepokretni imetak u Bosni i Rumeliji , kako nam to svjedo e njegove tri vakfije, pi-sane 1531, 1534. i 1537. Imetak u Bosni stekao je sam Husrev-beg, a onaj u Rume-liji uglavnom je naslijedio od oca Ferh at -bega, koji je bio sandak u Serezu, gdje sei Husrev-beg rodio oko 1480. Da li je Husrev-begov otac Ferhat-beg imao kakvihposjeda u Bosn i, nije poznato. Zn a se samo da je negdje u Bosni ivio Ferhat-be-gov brat Radivoj jo 1483.Prem a vakfiji pisanoj sredinom prosinca 1531. uvakufio je:1. sela Kromite i Vita ite u kotaru Z ihni (Trakija),2. sela Nei, Da `d i Zg osti (kotar Drama),3. 4 ifluka kraj Sereza.

4. 3 aira blizu Sereza sa silnim b lagom , to je na njima paslo,5. ifluk i njive u selu Jablanovu (kotar Sarajevo),6. ispaite zvano air Butila i njive zvane Dabi ,7. imanje zvano Radonja i Radomir i oranice Z gon i Idorite (blizu dananjeVogo e),8. oranice Radovina i Radovan (blizu evljanovi a),`9 . 2 i fl uka u selu Drapni d10. ispaite B egler-konagi,11 imanje poznato pod imenom M uhamed elebije, s ina Ahm ed-begova,blizu Tenja.12. sela Om anjskab selo Plane' (Teanj),13. op ine Koznadinag donji i gornji M odri h i Kinlice' (blizu Tenja).14. zemlje zvane Bekri a gora, gornja i donja ibenica, anica, Ni}kidovi iKoji (sve u Dnolu koj nahiji i blizu Jajca),15.ze4nlje s svim naseljenitvom, zvane M alena Vas, Mahovi , Libureci, Li-ani, Podgre e i Vuki , to lee m e u gradovima Klju i Ostroac.16 mlini A lije K arlovi a na rijeci Zrm anji,17. 60 du ana, sve jedan do drugog u Sarajevu,18. velika radionica za m utabdijske ob rtnike (Sarajevo),1 9 . 1 5.0 00 dukata,20. 132.000 kovanih dram a kao cijenu zlatnog posu a,21. 120.000 kovanih dram a kao cijenu raznog srebrenog posu a,22. 80.000 kovanih drama kao cijenu erdana od dragulja od 13 rubina i od 62skupocjena okrugla zrna bisera,23. 50.000 kovanih dram a kao cijenu niza od 70 okruglih zrna bisera,24. 20.000 kovanih drama kao cijenu tespiha od 10 0 istih okrug lih zrnabisera,

Selo 14 km udaljeno od Trnova. ^ U popisu naseljenih mjesta SR Bosne i Hercegovine se nigdje ne spominje.d) Isto.4 Selo na putu Teanj Doboj, 13 km udaljeno od Tenja.4 Selo 12 km udaljeno od Tuzle.U popisu naseljenih mjesta SR Bosne i Hercegovine se nigdje ne spominje.h) Vjerovatno dananja M odri a.'> U popisu naseljenih mjesta SR Bosne i Hercdegovine se nigdje ne spominje.


8/8

310 HAMDIJA KREEVLJAKOVI25. 19 8.000 srebrenih kovan ih drama kao cijenu za sablje iski ene dragulji-ma; zlatne noeve poki ene draguljima, handare i prstenje, rubinim a, tirkizima,

smaragdima i dr.26. 1,575.000 prometnih srebrenih novaca kovanih za sultana Sulejmana.Po drugoj vakfiji za kurumliju (od 10: I. 1534) uvakufio je:27. Turna-dedetovo i Dali-hodino stanje u ekre inoj mahalii u Sarajevu;prvo se sastoji iz dvije ku e, ljetnikovca, staje, ba e, du ana, magaze i kasapnice,a drugo iz ku e, ljetnikovca, b a e i 9 du ana,28. 2 du ana u frana koj ariji (Latinluk),29 . 2 ku e uz gornje du ane,30. 2 ku e uz ku e pod 29 , to ih je Husrev-beg sagradio,31. ljetnikovac i ku u u Latinluku, to je kupio od D uje, k er i avkueve,32. 700.000 srebrenih prom etnih drama, iz kojih se im a i medresa sagraditi,je r je vakfija prije napisana.Tre om vakfijom pisanom po etkom studenog 1537. uvakufio je za damiju:33. 10 mlinova pod jednim krovom na rijeci Z banici (kotar Zihna)k i34. 150 konica u gradu Doboru.Husrev-beg je to no odredio kako e se upravljati ovim im etkom i kako de setroiti prihodi. Prvim m utevelijom im enovao je svoga oprotenog roba i najboljegdruga vojvodu M urat-bega Tardi a i njegove nasljednike. Prve su m utevelije bili

od M urat-bega, kako navodi Muh amed E nveri ef. Kadi u svojoj historiji: Biaret-beg, Husrevbeg, Mustafabeg i Daferbeg. Ovaj p otonji spominje se 1626. Uz mu-teveliju postoji sva sila raznih slubenika ov oga vak ufa kao naz ir, dabija i dr .Neka zemljita, to ih je Husrev-beg uvaku fio, naro itom su dozvolom sulta-na Sulejmana m ulkizirana, a isprava o tome zove se temliknama. Vie sultana po-novo su potvrdili ovu temliknamu Jedna originalna temliknama Osm ana II, o ko-me pjeva na Gunduli , nalazi se sada u Dravnoj biblioteci u Dresdenu, kamo jedoprla jo 1730.Velik dio ovoga vakufa propao je tokom vrem ena. Danas ima ovaj vakuf svo-je posjede u Sarajevu i Tenju, koji reprezentiraju golemu vrijednost. Ovom vaku-fu, kao i drugim , zadavali su teke udarce razni poari u Sarajevu, a najkatastrofal-niji je bio onaj od 1697, kad je princ Eugen spalio Sarajevo. Ovom je zgodomjo i oplja kan ovaj vakuf i jedino na ovaj na in moemo rastuma iti kako je doDresdena doprla ona temliknama, koja je osobito lijepo izra ena i sigurno kao u-mjetni ki predm et onda kup ljena.,U politi koj i kulturnoj povijesti Bosne G azi Husrev-beg je ono to je njegovgospodar sultan Sulejman u povijesti Osmanskog Carstva, a u svom kulturnom na-stojanju kao jedan san dak-beg dostojan suvrem enih vladara i velikaa cinq uecen-ta na Zapadu. *Rahm etul-Lahi alejhi!

j erke ijina mahala dobila je svoje ime 1526. godine po Mu slihudinu erkediji koji je na ugluulica Sam ardija i Kova a podigao istoimenu damiju Od 1931. godine ova ulica se zove S amardije.k U dananjem popisu naseljenih mjesta SR Bosne i Hercegovine se nigdje ne spominje.* O Gazi Husrev-be gu napisane su dosad tri monog rafije: Prvu je napisao Dr. Mehm ed Spaho,drugu dr. Safvet-beg Baagi , a tre u dr. Giro Truhelka. Ovdanji asopis Novi Behar" posvetio je ovegodine dvobroj (2-3, IV god.) Gazi Husrev-begu.

gazi husrev-beg - hamdija kreševljaković

Documents