gtc avenija 19, 2. mart 2011. godine zdravstveni sistem ... · biznis iii ponedeljak, 7.mart 2011....

1
III BIZNIS ponedeljak, 7. mart 2011. BIZNIS GTC Avenija 19, 2. mart 2011. godine conferencesŸdanas. rs D D a li dr`avni sistem obrazovanja u kome je samo u prethodne dve godine uga{eno oko 1.200 odeljenja i koji ve} sada ima 4.355 odeljenja sa manje od 15 u~enika, mo`e ostati nepromenjen i zahtevati ve}e plate i isti broj zaposlenih? Da li nacija sa prosekom staro- sti stanovni{tva koji je u evrop- skom vrhu mo`e da izdvaja za zdravstvo toliko malo da se na- lazi na evropskom dnu? Ova pi- tanja zna~e razliku izme|u eko- nomski odr`ivog i neodr`ivog sistema obrazovanja i zdrav- stva, a ishod ovih dilema ne}e biti meren samo novcem. Rej~el Kej, iz izraelskog Ma- kabi zdravstvenog fonda, koji je jedan od ~etiri na tamo{njem tr`i{tu, pokazala je na konfe- renciji „Zdravstveni sistem Sr- bije - Evropski modeli finansi- ranja“ koliko je va`no imati zdravu konkurenciju i tr`i{te. Makabi Fond i Republi~ki za- vod za zdravstveno osiguranje, raspola`u gotovo identi~nim godi{njim bud`etima, i jedan i drugi na godi{njem nivou ima- ju oko 1,7 milijardi evra na ras- polaganju. Ipak, za razliku od Srbije gde je RZZO jedini fond, i gde se privatni sistem zdrav- stva vi{e tretira kao nu`no zlo, u Izraelu postoji ~etiri fonda, a dr`avni fond pokriva tek 46,5 odsto pacijenata na bolni~kom le~enju, svi ostali bolni~ki kre- veti su prakti~no van dr`avnog sistema. Ovaj sistem dovodi do toga da ni u dr`avnom sistemu ne postoji mentalitet „radio ne radio, svira ti radio“, po{to se na tr`i{tu ~etiri fonda bore kvalite- tom i cenom svojih usluga za svakog pacijenta u Izraelu. U Srbiji, ~ak i kada neko u dr`avnom sistemu zdravstva poku{a da ga unapredi i u~ini efikasnijim i boljim za gra|a- ne, on se suo~ava sa dvostru- kim „toplim zecom“, priti- skom i spolja i iznutra, da se ni{ta ne menja. Tako je u jed- nom velikom gradu u Srbiji, projekat uvo|enja kol centra u jednom dr`avnom zdravstve- nom centru doveo do velikog porasta broja pacijenata. U svakoj normalnoj zemlji ~ovek koji tako ne{to uradi bio bi na- gra|en, dok u ovom slu~aju to nije bilo tako: rast pacijenata u tom centru doveo je do ozbilj- nog pada broja pacijenata u jednom broju privatnih zdrav- stvenih ustanova, tako da su sa svih strana krenuli u lobiranje da projekat kol centra bude obustavljen. Ono {to je mnogo gore od ovog pritiska privatnih ambulanti usledilo je iznutra: lekari iz samog zdravstvenog centra po~eli su da pritiskaju menad`ment da ukine proje- kat zato {to su imali mnogo vi- {e pregleda, a plata im je ostala ista, tako da im je fakti~ki od- govarao {to manji broj pacije- nata. Ovaj primer najbolje ilu- struje svu apsurdnost postoje- }eg stanja u kome veliki broj ljudi u dr`avnom sistemu zdravstva u`iva imunitet belih medveda, zagarantovanu pla- tu koja de fakto ni na koji na- ~in ne korespondira sa stepe- nom rada, brojem pacijenata, ili tako ne~im efemernim. I dok privatni sistem zdravstva mora da ima tr`i{ni mentalitet, da vodi ra~una o sopstvenim tro{kovima, nabavci skupe opreme i kvalitetu usluge, zna- ~ajan broj ljudi u dr`avnom si- stemu zdravstva i dalje veruje u druga Tita, i pona{a se u skladu sa tim. Najve}e svetske osiguravaju}e ku}e: Alianc, GMS, Van Breda, SOS Interna- cional ili Aetna priznaju i re- fundiraju svojim osiguranici- ma - stranim dr`avljanima, ra- ~une za zdravstvene usluge pru`ene u privatnim klinika- ma poput Bel Medika ili ~ak malih privatnih ambulanti za fizioterapiju, dok privatne akreditovane klinike u Srbiji ne mogu da odobre ni bolova- nje svojim pacijentima. Srbija nema novca za bacanje, tako da se u svetlu tih ~injenica te- {ko mo`e odbraniti postoje}i aparthejd u finansiranju zdravstvenog sistema, po ko- me sve pare idu onima kojima se isplati da imaju {to manje pacijenata, dok se onima koji- ma se isplati da ih imaju {to vi- {e, {alje poruka da su nepo`elj- ni. Kako na}i pravu formulu da dobijemo zdravo tr`i{te zdravstvenih usluga, a izbeg- nemo scenario u kome }e kva- litetno le~enje biti privilegija imu}nih, to je jedna~ina koju }e vrlo brzo morati da re{ava novi ministar zdravlja. Belih medveda ne nedostaje ni u prosvetnom sistemu, a pri- ~a sa finansiranjem je gotovo identi~na kao i u zdravstvu. Pla- te se ispla}uju bez obzira na broj u~enika i studenata, bez obzira na primenjivost i tr`i{nu upotrebljivost „nau~nog rada“, jednom ste~ena zvanja smatra- ju se nekom vrstom kona~nog ishodi{ta sre}e, nakon koga ne- ma razloga za bilo kakvu brigu. Ako je za prethodne dve godine nestalo 1.200 odeljenja, zato {to smo najstarija nacija u Evropi, sa najmanje ro|ene dece, i ako u najavi imamo jo{ ~etiri puta toliko odeljenja za ga{enje, ja- sno je kao dan da se broj otpu- {tenih u dr`avnom prosvet- nom sistemu mora meriti hilja- dama. O nikad dovoljno viso- kim platama, koje ve} sada jedu preko 95 odsto prosvetnog bu- d`eta, tako da za tehnolo{ku modernizaciju ostaju mrvice, ne treba ni pri~ati. Sli~an finan- sijski aparthejd primenjen u zdravstvu, jo{ je izra`eniji u prosveti, tako da je na privat- nim obrazovnim sistemima da se o svom tro{ku akredituju, plate kupovinu zgrada i opre- me, plate pune plate profesori- ma i osoblju, i ako nakon svega jo{ i uspeju da ostanu van mi- nusa, pla}aju porez na dobit kao da su proizvo|a~i bombo- na, a ne akreditovane obrazov- ne ustanove. U isto vreme, u kona~nom ishodi{tu sre}e, dr- `ava obezbe|uje sve, od zgrada do opreme, pla}a sigurne i ni- ~im uslovljene plate, uz to se uredno i obilno studentima do- datno napla}uje studiranje, ta- ko da ne ~udi {to na pojedinim dr`avnim fakultetima u Beo- gradu, sevaju plate od po pet hi- ljada evra mese~no. Umesto fi- nansiranja koje subvencioni{e u~enika i studenta, i daje mu slobodu da bira na kojoj }e akreditovanoj obrazovnoj insti- tuciji studirati, bez obzira ko joj je vlasnik, u Srbiji traje socijali- sti~ka uravnilovka po kojoj se dr`avnom sistemu bez ikakvih obaveza daje sve, a privatni gu- ra na marginu i ostavlja mu se sav rizik ovoga sveta, po princi- pu ko pre`ivi - neka radi. [iri ekonomski i dru{tveni kontekst ovih problema mno- go je slo`eniji od finansiranja i subvencija ovog ili onog zdrav- stvenog i li obrazovnog sistema. Ne bude li ekonomski odr`ivih re{enja, kadrovski deficit bi}e jo{ gori, najsposobniji deo zdravstvenog i obrazovnog si- stema napusti}e Srbiju, a oba sistema }e do`iveti i ekonomski i kadrovski kolaps, ako ni zbog ~ega drugog, ono zbog ~injeni- ce da |aka ima sve manje, a sta- rih ljudi koji se le~e ima sve vi- {e. Samo u obrazovnom siste- mu „Ru|er Bo{kovi}“, bez ika- kvih dr`avnih subvencija, tre- nutno se {koluju |aci iz 42 dr- `ave sveta. Zna~ajan broj stude- nata iz dr`ava regiona poha|a doma}e akreditovane privatne univerzitete, ali je sve to daleko od desetina hiljada stranih stu- denata koji su 1990. godine stu- dirali u Beogradu i Srbiji, a do- lazili su iz celog sveta. Ve} sada, bez ikakvih dodatnih subvenci- ja, ljudi sa Zapada dolaze da kvalitetne stomatolo{ke usluge, plate po cenama koje su vi{e- struko povoljnije od onih u nji- hovim dr`avama. Upravo zato, pitanje integracije finansiranja dr`avnog i privatnog sistema zdravstva i prosvete, nema veze samo sa time koliko }e nam bi- ti konkurentan i upotrebljiv taj sektor kada je re~ o gra|anima Srbije kao krajnjim korisnici- ma. Pre svega, to je pitanje ho- }e li i dr`avni i privatni sektor biti u stanju da generi{u ozbilj- ne prihode od krajnjih korisni- ka koji su van ove zemlje, tako da umesto bud`etske rupe bez dna, prosveta i zdravstvo na- kon pune dve decenije, posta- nu i izvori ozbiljnih bud`etskih prihoda. Takav ekonomski odr`iv sistem zdravstva i pro- svete ne}e nastati ukoliko se nastavi finansijski aparthejd, zasnovan na socijalisti~kom mentalitetu po kome je svaki privatnik potencijalni kulak, kome ne treba previ{e verova- ti. Nastavi li se sa tom inerci- jom, i zdravstvo i prosveta na- stavi}e da klize ka doglednoj budu}nosti potpune tehnolo- {ke, kadrovske, demografske i ekonomske neodr`ivosti. Sindrom belog medveda @ELJKO PANTI] Veliki broj zaposleni u dr`avnom sistemu zdravstva, ali i prosvete, u`iva imunitet belih medveda koji izme|u ostalog podrazumeva i zagarantovane zarade ZDRAVSTVENI SISTEM SRBIJE - EVROPSKI MODELI FINANSIRANJA / PROSVETNI SISTEM SRBIJE - EVROPSKI MODELI FINANSIRANJA

Upload: others

Post on 05-Nov-2019

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: GTC Avenija 19, 2. mart 2011. godine ZDRAVSTVENI SISTEM ... · BIZNIS III ponedeljak, 7.mart 2011. BIZNIS conferencesŸdanas. rs GTC Avenija 19, 2. mart 2011. godine D a li dr`avni

IIIBIZNIS ponedeljak, 7.mart 2011.

BIZNISGTC Avenija 19, 2. mart 2011. godineconferencesŸdanas. rs

DDa li dr`avni sistemobrazovanja u kome jesamo u prethodne dvegodine uga{eno oko1.200 odeljenja i koji

ve} sada ima 4.355 odeljenja samanje od 15 u~enika, mo`eostati nepromenjen i zahtevative}e plate i isti broj zaposlenih?Da li nacija sa prosekom staro-sti stanovni{tva koji je u evrop-skom vrhu mo`e da izdvaja zazdravstvo toliko malo da se na-lazi na evropskom dnu? Ova pi-tanja zna~e razliku izme|u eko-nomski odr`ivog i neodr`ivogsistema obrazovanja i zdrav-stva, a ishod ovih dilema ne}ebiti meren samo novcem.

Rej~el Kej, iz izraelskog Ma-kabi zdravstvenog fonda, koji jejedan od ~etiri na tamo{njemtr`i{tu, pokazala je na konfe-renciji „Zdravstveni sistem Sr-bije - Evropski modeli finansi-ranja“ koliko je va`no imatizdravu konkurenciju i tr`i{te.Makabi Fond i Republi~ki za-vod za zdravstveno osiguranje,raspola`u gotovo identi~nimgodi{njim bud`etima, i jedan idrugi na godi{njem nivou ima-ju oko 1,7 milijardi evra na ras-polaganju. Ipak, za razliku odSrbije gde je RZZO jedini fond,i gde se privatni sistem zdrav-stva vi{e tretira kao nu`no zlo,u Izraelu postoji ~etiri fonda, adr`avni fond pokriva tek 46,5odsto pacijenata na bolni~komle~enju, svi ostali bolni~ki kre-veti su prakti~no van dr`avnogsistema. Ovaj sistem dovodi dotoga da ni u dr`avnom sistemune postoji mentalitet „radio neradio, svira ti radio“, po{to se na

tr i{tu ~etiri fonda bore kvalite-tom i cenom svojih usluga zasvakog pacijenta u Izraelu.

U Srbiji, ~ak i kada neko udr`avnom sistemu zdravstvapoku{a da ga unapredi i u~iniefikasnijim i boljim za gra|a-ne, on se suo~ava sa dvostru-kim „toplim zecom“, priti-skom i spolja i iznutra, da seni{ta ne menja. Tako je u jed-nom velikom gradu u Srbiji,projekat uvo|enja kol centra ujednom dr`avnom zdravstve-nom centru doveo do velikogporasta broja pacijenata. Usvakoj normalnoj zemlji ~ovekkoji tako ne{to uradi bio bi na-

gra|en, dok u ovom slu~aju tonije bilo tako: rast pacijenata utom centru doveo je do ozbilj-nog pada broja pacijenata ujednom broju privatnih zdrav-stvenih ustanova, tako da su sasvih strana krenuli u lobiranjeda projekat kol centra budeobustavljen. Ono {to je mnogogore od ovog pritiska privatnihambulanti usledilo je iznutra:lekari iz samog zdravstvenogcentra po~eli su da pritiskajumenad`ment da ukine proje-kat zato {to su imali mnogo vi-{e pregleda, a plata im je ostalaista, tako da im je fakti~ki od-

govarao {to manji broj pacije-nata. Ovaj primer najbolje ilu-struje svu apsurdnost postoje-}eg stanja u kome veliki brojljudi u dr`avnom sistemuzdravstva u`iva imunitet belihmedveda, zagarantovanu pla-tu koja de fakto ni na koji na-~in ne korespondira sa stepe-nom rada, brojem pacijenata,ili tako ne~im efemernim. Idok privatni sistem zdravstvamora da ima tr`i{ni mentalitet,da vodi ra~una o sopstvenimtro{kovima, nabavci skupeopreme i kvalitetu usluge, zna-~ajan broj ljudi u dr`avnom si-stemu zdravstva i dalje veruje

u druga Tita, i pona{a se uskladu sa tim. Najve}e svetskeosiguravaju}e ku}e: Alianc,GMS, Van Breda, SOS Interna-cional ili Aetna priznaju i re-fundiraju svojim osiguranici-ma - stranim dr`avljanima, ra-~une za zdravstvene uslugepru`ene u privatnim klinika-ma poput Bel Medika ili ~akmalih privatnih ambulanti zafizioterapiju, dok privatneakreditovane klinike u Srbijine mogu da odobre ni bolova-nje svojim pacijentima. Srbijanema novca za bacanje, takoda se u svetlu tih ~injenica te-

{ko mo`e odbraniti postoje}iaparthejd u finansiranjuzdravstvenog sistema, po ko-me sve pare idu onima kojimase isplati da imaju {to manjepacijenata, dok se onima koji-ma se isplati da ih imaju {to vi-{e, {alje poruka da su nepo`elj-ni. Kako na}i pravu formuluda dobijemo zdravo tr`i{tezdravstvenih usluga, a izbeg-nemo scenario u kome }e kva-litetno le~enje biti privilegijaimu}nih, to je jedna~ina koju}e vrlo brzo morati da re{avanovi ministar zdravlja.

Belih medveda ne nedostajeni u prosvetnom sistemu, a pri-

~a sa finansiranjem je gotovoidenti~na kao i u zdravstvu. Pla-te se ispla}uju bez obzira nabroj u~enika i studenata, bezobzira na primenjivost i tr i{nuupotrebljivost „nau~nog rada“,jednom ste~ena zvanja smatra-ju se nekom vrstom kona~nogishodi{ta sre}e, nakon koga ne-ma razloga za bilo kakvu brigu.Ako je za prethodne dve godinenestalo 1.200 odeljenja, zato {tosmo najstarija nacija u Evropi,sa najmanje ro|ene dece, i akou najavi imamo jo{ ~etiri putatoliko odeljenja za ga{enje, ja-sno je kao dan da se broj otpu-{tenih u dr`avnom prosvet-nom sistemu mora meriti hilja-dama. O nikad dovoljno viso-kim platama, koje ve} sada jedupreko 95 odsto prosvetnog bu-d`eta, tako da za tehnolo{kumodernizaciju ostaju mrvice,ne treba ni pri~ati. Sli~an finan-sijski aparthejd primenjen uzdravstvu, jo{ je izra`eniji uprosveti, tako da je na privat-nim obrazovnim sistemima dase o svom tro{ku akredituju,plate kupovinu zgrada i opre-me, plate pune plate profesori-ma i osoblju, i ako nakon svegajo{ i uspeju da ostanu van mi-nusa, pla}aju porez na dobitkao da su proizvo|a~i bombo-na, a ne akreditovane obrazov-ne ustanove. U isto vreme, ukona~nom ishodi{tu sre}e, dr-`ava obezbe|uje sve, od zgradado opreme, pla}a sigurne i ni-

~im uslovljene plate, uz to seuredno i obilno studentima do-datno napla}uje studiranje, ta-ko da ne ~udi {to na pojedinimdr`avnim fakultetima u Beo-gradu, sevaju plate od po pet hi-ljada evra mese~no. Umesto fi-nansiranja koje subvencioni{eu~enika i studenta, i daje muslobodu da bira na kojoj }eakreditovanoj obrazovnoj insti-tuciji studirati, bez obzira ko jojje vlasnik, u Srbiji traje socijali-sti~ka uravnilovka po kojoj sedr`avnom sistemu bez ikakvihobaveza daje sve, a privatni gu-ra na marginu i ostavlja mu sesav rizik ovoga sveta, po princi-pu ko pre`ivi - neka radi.

[iri ekonomski i dru{tvenikontekst ovih problema mno-go je slo`eniji od finansiranja isubvencija ovog ili onog zdrav-stvenog i li obrazovnog sistema.Ne bude li ekonomski odr`ivihre{enja, kadrovski deficit bi}ejo{ gori, najsposobniji deozdravstvenog i obrazovnog si-stema napusti}e Srbiju, a obasistema }e do iveti i ekonomskii kadrovski kolaps, ako ni zbog~ega drugog, ono zbog ~injeni-ce da |aka ima sve manje, a sta-rih ljudi koji se le~e ima sve vi-{e. Samo u obrazovnom siste-mu „Ru|er Bo{kovi}“, bez ika-kvih dr`avnih subvencija, tre-nutno se {koluju |aci iz 42 dr-`ave sveta. Zna~ajan broj stude-nata iz dr`ava regiona poha|adoma}e akreditovane privatne

univerzitete, ali je sve to dalekood desetina hiljada stranih stu-denata koji su 1990. godine stu-dirali u Beogradu i Srbiji, a do-lazili su iz celog sveta. Ve} sada,bez ikakvih dodatnih subvenci-ja, ljudi sa Zapada dolaze dakvalitetne stomatolo{ke usluge,plate po cenama koje su vi{e-struko povoljnije od onih u nji-hovim dr`avama. Upravo zato,pitanje integracije finansiranjadr`avnog i privatnog sistemazdravstva i prosvete, nema vezesamo sa time koliko }e nam bi-ti konkurentan i upotrebljiv tajsektor kada je re~ o gra|animaSrbije kao krajnjim korisnici-ma. Pre svega, to je pitanje ho-}e li i dr`avni i privatni sektorbiti u stanju da generi{u ozbilj-ne prihode od krajnjih korisni-ka koji su van ove zemlje, takoda umesto bud`etske rupe bezdna, prosveta i zdravstvo na-kon pune dve decenije, posta-nu i izvori ozbiljnih bud`etskihprihoda. Takav ekonomskiodr`iv sistem zdravstva i pro-svete ne}e nastati ukoliko senastavi finansijski aparthejd,zasnovan na socijalisti~kommentalitetu po kome je svakiprivatnik potencijalni kulak,kome ne treba previ{e verova-ti. Nastavi li se sa tom inerci-jom, i zdravstvo i prosveta na-stavi}e da klize ka doglednojbudu}nosti potpune tehnolo-{ke, kadrovske, demografske iekonomske neodr`ivosti.

Sindrom belog medveda@ELJKO PANTI]

Veliki broj zaposleni u dr`avnom sistemu zdravstva, ali i prosvete, u`iva imunitet belih medveda koji izme|u ostalog podrazumeva i zagarantovane zarade

ZDRAVSTVENI SISTEM SRBIJE - EVROPSKI MODELI FINANSIRANJA / PROSVETNI SISTEM SRBIJE - EVROPSKI MODELI FINANSIRANJA