Priručnik za nastavnike

Priručnik za nastavnike pripremio je Regionalni centar za okolišza Srednju i Istočnu Europu (REC) u suradnji s prosvjetnim djelatnicimai ekolozima iz Bugarske, Mađarske i Poljske. Priručnik za nastavnikedio je obrazovnoga materijala o okolišu — Zeleni paket, čija je izradapodržana sredstvima Programa razvojne suradnje Nizozemske/Regionalniprogram okoliša za Balkan.

Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth � Andras Keri � Anna Gajer� Anna Schindler � Anna Talik � Atanaska Margaritiva � Barbara Kekusz �

Elena Usheva � Gyorgy Bertalan � Honorata Waszkiewicz � IvelinaAngelova � Izabela Majstruk � Jacek Schindler � Jerzy Sadowski � JozefaMagdalena Ciszkowska � Judit Heszlenyi Szaszne � Justyna Jedrzejewska,Katarína Baleková � Kliment Mindjov � Malgorzata Cydeyko � MalgorzataPodkanska � Maria Pirgova � Mihajlo Marković � Miroslawa Sliwka � RijadTikveša � Robert Atkinson � Tatyana Miteva � Urszula Osmolska-JungAutor dilema igara: Robert Atkinson

Adaptacija: prof. dr. Azra Jaganjac � prof. dr. Mihajlo Marković �

Rijad Tikveša � Tatjana Suhajček

Prijevod s engleskog na bosanski/hrvatski/srpski:skupina prevoditelja (Srbija) � Abdulah Kabaš (BiH)Lektura bh. izdanja: Ismail Palić (bosanski jezik) �

Nataša Mandić (hrvatski jezik) � Vesna Vulin (srpski jezik)Ilustracije: Laszlo Falvay � Nelly MarinovaDizajn: Sylvia MagyarPrijelom: Krisztina André � Sylvia MagyarProjektni menadžeri: Christelle Kapoen � Kliment MindjovKoordinacija projekta u Bosni i Hercegovini: Jasna Draganić � Inka Peršić �

Sunita Selak (REC Bosne i Hercegovine).Tisak: Typonova Kft. Mađarska.

Za neke dijelove priručnika, materijali i informacije pozajmljeni su od:� Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA.� The Green School Program, Center for Environmental Education,Pacific Palisades, CA, USA.� Environment and Development Kit — the Global Perspective,Visual inform, A.S., Oslo, Norway.� State of the World, Lester Brown,World Watch Institute Reports, 1995-2000.� 101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature,Bulgaria, 2000.� The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999.� Caring for our Future, Action for Europe’s Environment,European Commission, 1999.� Europe’s Environment: the Dobris Assessment,European Environmental Agency, 1995.� Europe’s Environment: the Second Assessment,European Environmental Agency, 1998.� Environment in the European Union at the Turn of the Century,European Environmental Agency, 1999.� Living in the Environment, Ninth Edition, G.Tyler Miller, Jr., 1996.

© 2010 Regionalni centar za okoliš za Srednju i Istočnu Europu

ISBN 978-963-9638-54-9

Koristeći tintu biljnoga podrijetla, materijal je tiskanna dvije vrste ekološkoga papira.

3

Kazalo

Predgovor 4Zahvalnost 6Uporaba priručnika 7Komponente okoliša 9Zrak 11

Voda 17

Tlo 27

Biološka raznolikost 32

Prijetnje i izazovi 63Urbanizacija 65

Buka 70

Otpad 75

Kemikalije 91

Mine i okoliš 95

Ljudske aktivnosti 101Energija 103

Promet 112

Industrija 120

Poljoprivreda 124

Šumarstvo 139

Turizam 143

Globalni izazovi 149Klimatske promjene 151

Oštećivanje ozonskoga omotača 156

Zakiseljivanje 161

Mora i oceani 164

Vrjednote 175Potrošačko društvo 177

Okoliš i zdravlje 195

Ljudska prava 208

Budućnost našega planeta 212

Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 218Diploma 219

4

Predgovor

� Zadovoljstvo mi je što sam svojim učešćem u pripremi obrazovnog materijala „Zeleni paket”dao doprinos stvaranju obrazovnog multimedijalnog materijala koji će, nadam se, biti uključenu nastavni program za učenike osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.

Ekološko obrazovanje ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, koju je potrebnorazvijati i njegovati od malih nogu, pa u tom smislu „Zeleni paket” predstavlja novinu i dobruosnovu za početak obrazovanja osnovaca u našoj državi.

Obrazovanje mladih ljudi je prioritet svakog društva koje želi dostići vrijednosti razvijenogdemokratskog društva zasnovanog na održivom korišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju.

Uvođenjem u nastavni proces multimedijalnog materijala „Zeleni paket” upoznaćemo mladeljude sa resursima koji nas okružuju, sa sredstvima pomoću kojih ćemo pronaći mjeruu njihovom korišćenju i upravljanju, da bismo bili u korak s globalnim kretanjima. Veoma važnoje razvijati ekološku svijest mladih ljudi tako da svaki pojedinac preuzme odgovornostza dostizanje održive budućnosti društva u kome živimo.

„Zeleni paket” predstavlja dio programa zajedničkih aktivnosti koje se sprovode za očuvanježivotne sredine Bosne i Hercegovine i kao takav pedagoški i popularistički uticaćena oblikovanje svijesti o životnoj sredini.

Prof. dr. Mihajlo MarkovićUniverzitet u Banjoj Luci

� Pred vama je multimedijalni okolišni edukativni program za osnovne škole „Zeleni paket”,koji predstavlja dobar i koristan materijal na našem jeziku neophodan svim nastavnicima osnovnihškola za ispunjavanje zahtjeva „Strategije obrazovanja za održivi razvoj” UNECE-a.

Cilj je ove strategije da potakne članice UNECE-a da razviju i uključe obrazovanje za održivi razvoju sistem formalnog i neformalnog obrazovanja, i to u sve predmete u nastavnim planovima. Zelenije paket nastao angažmanom velikog broja stručnjaka koji su ga pripremili s velikim entuzijazmom.

Danas kad se nalazimo na polovini „Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj (2005–2014)”UN-a, bilo je krajnje vrijeme da naši nastavnici osnovnih škola dobiju ovakav zanimljiv, moderan,fleksibilan i lako primjenljiv materijal u svojoj svakodnevnoj pedagoškoj praksi.

S ponosom mogu istaknuti da je do sada u BiH provedeno mnogo projekata i akcija u ciljupodizanja svijesti o okolišu, od kojih je najveći doprinos nedavno dala EU CARDS serija projekatana polju obrazovanja aktualnih i budućih nastavnika osnovnih i srednjih škola, aktivista nevladinihorganizacija i medija. Sada je u pripremi uključivanje „Zelene hemije” i „Zelenog inženjerstva”u tokove reforme našeg visokog obrazovanja po tzv. bolonjskom procesu.

Tako se sa „Zelenim paketom” zaokružuje ciklus obrazovanja u BiH i u ranom djetinjstvu.

Saglasno čuvenom okolišnom dokumentu „Agenda 21”, donesenom na samitu Ujedinjenihnaroda koji se održao u Rio de Žaneiru 1992. godine, obrazovanje je ključni elementza promociju održivog razvoja i poboljšanja sposobnosti ljudi za rješavanje okolišnih i razvojnihpitanja. To je nova vizija obrazovanja koja će pomoći ljudima svih generacija da bolje razumijusvijet u kojem žive, prepoznajući kompleksnost i međusobnu povezanost problema kojipredstavljaju opasnost po našu budućnost, kao što su siromaštvo, neekonomična i prekomjernapotrošnja resursa i degradacija okoliša, rast populacije, ugrožavanje ljudskog zdravlja i prava itd.

Ova vizija podržava cjelovit, interdisciplinarni pristup razvoju znanja i sposobnosti kojesu potrebne za održivu budućnost, kao i promjene u vrijednostima, ponašanju i stilu života.To zahtijeva preorijentaciju obrazovnog sistema, politika i praksi kako bi se ljudi svih uzrastaosposobili da kompetentno donose odluke o okolišnim problemima i alternativama u budućnostii u međusobnoj saradnji.

U „Zelenom paketu” predviđeno je da učenici budu partneri s nastavnicima i imaju aktivnu uloguu aktivnostima, diskusijama, igrama, kvizu i donošenju odluka. Tako ohrabreni, postaju aktivniu izazovima okoliša, pa će kroz stečeno znanje moći čuvati svoje i zdravlje budućih generacija.

Prof. dr. Azra JaganjacUniverzitet u Sarajevu

5

� Regionalni centar za okoliš (REC) s ponosom vam predstavlja izdanje „Zelenog paketa”za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj inovativni multimedijalni obrazovni paket dio je većeg projektakoji je podržalo nizozemsko Ministarstvo za međunarodni razvitak i suradnju u okviru svogaRegionalnog programa za zaštitu okoliša na Zapadnom Balkanu.

Tim stručnjaka koji čine predstavnici nacionalnih institucija, nevladinih organizacija i drugih stručnihtijela, zajedno s REC-ovim stručnjacima, radio je temeljito na pripremi „Zelenog paketa”za BiH i njegovom prilagođavanju bh. obrazovnom sustavu.

Do danas je preko 2,5 milijuna djece i 22.000 nastavnika iz petnaest zemalja Srednje i IstočneEurope i šire imalo priliku koristiti „Zeleni paket” i usvojiti nova znanja i oblike ponašanja koji vodeodrživoj budućnosti, zdravom okolišu, stabilnoj ekonomiji i pravednom društvu. Posebno namje zadovoljstvo što će od danas i BiH biti u mogućnosti koristiti ovo priznato i moćno obrazovnosredstvo u svom programu.

Marta Szigeti BonifertIzvršna direktorica REC-a

� Održivi razvoj, kao model razvoja savremenog društva, omogućava zadovoljenje današnjihpotreba bez dovođenja u pitanje mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija;istovremeno on omogućava ekonomsku, ekološku i društvenu održivost utemeljenuna racionalnom korištenju neobnovljivih izvora i prirodnih resursa.

Kako bi se zadovoljili principi održivosti u oblasti zaštite okoliša, neophodna je spoznajašire javnosti o važnosti ove problematike. Obrazovanje o zaštiti okoliša važan je instrumentsenzibiliziranja javnosti, posebno djece školskog uzrasta.

Bosna i Hercegovina susreće se s brojnim izazovima u vezi s reformom sektora obrazovanja,uključujući i politike o obrazovanju o okolišu/održivom razvoju i njihovoj primjeni. Iakosu učinjeni izvjesni napori na integriranju pitanja okoliša/održivog razvoja u predmete u školama,još uvijek postoji potreba za jačanjem kapaciteta nastavnog osoblja kako bi se razumjeli novipristupi i metodologije održivog obrazovanja i kako bi se efikasno prenijela stečena znanja.Obrazovanje o okolišu/održivom razvoju podrazumijeva i nove oblike podučavanja i učenjanastavnika i učenika, a koji za cilj imaju ne samo prenos znanja već podstiču timski radi motiviraju na aktivnije bavljenje tematikom zaštite okoliša.

U cilju pružanja podrške provođenju reformi u sektoru obrazovanja i promoviranja održivograzvoja u Bosni i Hercegovini, Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu (REC)pripremio je inovativni multimedijalni edukativni paket, tzv. „Zeleni paket”, koji putem različitihmehanizama omogućava sticanje znanja i prenošenja informacija interaktivnim učešćemu različitim aktivnostima, dijalogu i donošenju odluka.

Iskreno se nadamo da će nastavnici i učenici uživati u primjeni ovog edukativnog paketau nastavnom procesu te da će on doprinijeti stvaranju novih modela obrazovanja budućihgeneracija o okolišu/održivom razvoju putem elektronskih medija i multimedijskih tehnologija.

Ovim putem željeli bismo se najsrdačnije zahvaliti na saradnji i razumijevanju svima kojisu učestvovali u pripremi „Zelenog paketa” za Bosnu i Hercegovinu. Posebnu zahvalnost željelibismo iskazati Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, bez čije finansijske podrškerealizacija ovog programa ne bi bila moguća.

Jasna DraganićREC Ured u Bosni i Hercegovini

6

� Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz suradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacijakoji su doprinijeli njegovu nastajanju.

� Želimo zahvaliti bh. timu prosvjetnih djelatnika i ekologa koji je radio na adaptaciji materijala:Azri Jaganjac, Mihajlu Markoviću, Tatjani Suhajček i Rijadu Tikveša, za stručni doprinosu izradi materijala.

� Zahvaljujemo i resornim ministarstvima i institucijama, na entitetskoj, državnoj i županijskoj razini,te Distriktu Brčko na potpori tijekom implementacije projekta u Bosni i Hercegovini.

� Želimo uputiti zahvalnost umjetnicima Laszlo Falvay (Mađarska) i Nelly Marinova (Bugarska),čije su nam ilustracije pomogle u vizualnom predstavljanju naših briga i poruka budućimkorisnicima Zelenog paketa.

� Želimo izraziti našu najsrdačniju zahvalnost udrugama i institucijama koje su nam osiguralerazličite obrazovne i dokumentarne filmove:

• Fondu televizije za okoliš (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove Eden Shortsi videoklipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;

• Asocijaciji Eko ideja u Wroclawu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za seriju obrazovnihfilmova Više (More);

• Ekološkom videocentru Bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centreof Borrowed Nature Association of Bulgaria) — za videosnimke;

• Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za okoliš i zaštitu na radu i Sveučilištaza medicinu i stomatologiju u New Jerseyu — Škola za javno zdravlje (The Resource Centre —an outreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences Institute(EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for Public Health(UMDNJ-SPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Život s toksinima (Living with Toxins) i Gradu nedoumici: Radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?);

• WWF televiziji i film centru za film Kraljevstvo (The Kingdom); i

• Centru za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i Handicap International Sarajevo.

� Najsrdačnije zahvaljujemo donatoru ovog projekta Programu razvojne suradnjeNizozemske/Regionalni program okoliša za Zapadni Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenjepredstavljali su potporu u mjesecima napornoga rada na izradi Zelenog paketa.

Hvala!

Zahvalnost

7

Ovaj priručnik dio je Zelenog paketa i pretežito je namijenjen nastavnicima osnovne školei njihovim učenicima, ali se također može koristiti i na drugim obrazovnim razinama. Fokusje na određenim aspektima zaštite okoliša i održivog razvitka i preporučujemo da se koristiu kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD-om, CD-ROM-om i Dilema igrom.

Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:

� Komponente okoliša — zrak, voda, tlo i biološka raznolikost;

� Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad, kemikalije i mine i okoliš;

� Ljudske aktivnosti — energija, promet, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam;

� Globalni izazovi — klimatske promjene, oštećivanje ozonskoga omotača, zakiseljivanjei mora i oceani;

� Vrjednote — potrošačko društvo, okoliš i zdravlje, ljudska prava i budućnost našega planeta.

Svaka od tema okoliša pokrivena je s jednim ili više lekcijskim planom. Planovi imaju takvustrukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama,potrebnim materijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod osigurava osnovneinformacije o određenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacijau odgovarajućem dijelu CD-ROM-a.

Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obveza. Namjeraje da se potakne mašta nastavnika kako bi organizirao nešto slično onome što je predloženoimajući na umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika.

Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i sheme za učenike na kraju svake lekcijekoji se mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne.

Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su shematski predstavljene informacijeo temama iz oblasti okoliša, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetimau školi, kao i preporučeni videoklipovi i filmovi.

Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrjednota kod učenika i uspostavljanje novoga modelaponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umjesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblastizaštite okoliša. U ovom kontekstu su učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanjuraznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnikai učenika, glavne poruke ovog priručnika su poslane i drugim članovima obitelji i društva.

Kliment MindjovRegionalni centar za okoliš za Srednju i Istočnu Europu

Uporaba priručnika

Zrak

Voda

Komponente okoliša

Tlo

Biološka raznolikost

ZrakKvaliteta zraka 11

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Naš zrak” • „Kako očuvati naš zrak čistim?”

VodaVoda: Suština života 17

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Slatka voda” • „Kako štedjeti vodu?”

TloTlo: Naše blago 27

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Tlo: Naše blago”

Biološka raznolikostPotreba za prirodom 32Biološka raznolikost riječnih dolina 35Bogatstva šuma 44Livadski živi svijet 50Jesmo li sami u velikom gradu? 56

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Nestanak biološke raznolikosti i vrsta” • „Vrijeme nam istječe”

Informativni listAtmosfera 16Slana i slatka voda 24Kako uštedjeti vodu kod kuće 25Etape tretmana otpadnih (kanalizacijskih) voda 26Stanje biološke raznolikosti vodenih ekosustava 38Kvaliteta vode 40Biljna raznolikost na rijeci 41Životinjska raznolikost u riječnom području 42Utjecaj ljudskih aktivnosti 43Ekološki čimbenici 48Raznolikost šumskih biljaka 48Raznolikost šumskih životinja 49Poduzmite akciju 53Važni čimbenici 54Livadska biljna raznolikost 54Životinjska raznolikost 55Stanje urbanog okoliša 59Stanje biološke raznolikosti u urbanom okolišu 60Biološka raznolikost u kućanstvu 61

11

1

Kvaliteta zraka

Uvod

Zrak je mješavina dušika (78%), kisika (21%), ugljikova dioksida (CO2) i nekih inertnih plinova.Sastoji se još i od vodenih isparina u varirajućim količinama. Zrak sadrži mnogobrojne štetnetvari: prirodne onečišćujuće tvari, kao što su prašina i vulkanski pepeo, kao i onečišćujuće tvarikoje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti. Ljudi su mišljenja da je čist zrak od suštinskevažnosti za dobro zdravlje. I potpuno su u pravu! Ipak, pozornost javnosti češće je usmjerenana značaj kvalitete zraka na otvorenom, dok je važnost kvalitete zraka u zatvorenim prostorimau kojima ljudi borave podcijenjena ili zaboravljena.

Zrak

Ključni koncept Kvaliteta zraka važna je za zdravlje ljudi

Trajanje 2–3 nastavne jedinice

Period u godini Bilo koji

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri i videokazeta Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, fizika, kemija

Nastavni ciljevi • Pružiti informacije i obavijestiti o praktičnim postupcimaza poboljšanje kvalitete zraka na otvorenom i u zatvorenimprostorima u kojima borave ljudi

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Kvaliteta zrakaAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

12

1

Kvaliteta zraka

Zrak

Znanstvenici danas vjeruju da je zrak u zatvorenim prostorima, u kojima ljudi borave, češćeonečišćen nego zrak na otvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenicaje i da ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima. Čist zrak posebice je važan za djecujer ona udišu veću količinu zraka u usporedbi sa svojom tjelesnom težinom nego odrasli,pa su tako izloženija riziku akumulacije viših koncentracija onečišćujućih tvari u organizmu.

Aktivnosti

1 Počnite s pitanjima upućenim učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja?Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i zadrže zrak 30 sekundi.Neka izvijeste ostale učenike u razredu kako se osjećaju poslije ove vježbe.

2 Izložite učenicima informacije o plinovima od kojih se sastoji zrak. Podsjetite ih da se sadržajzraka u procesu disanja mijenja. Razina kisika se smanjuje, a ugljikova dioksida (CO2) raste.Ne mijenja samo disanje sadržaj zraka, već i mnoge druge aktivnosti. Ljudske aktivnosti,na primjer, mogu prouzročiti ispuštanje različitih kemijskih tvari u atmosferu. Nađite višeinformacija u poglavlju Zrak na CD-ROM-u.

Onečišćenost zraka na otvorenom

1 Objasnite učenicima da se, kada sija sunce, ispušni plinoviiz automobila, na primjer dušikovi oksidi (NOx) i ispariviorganski spojevi, spajaju obrazujući ozon. Premda je Zemljiozon neophodan u gornjem sloju atmosfere, njegov je učinakna manjim visinama iznimno štetan. Ovaj se učinak naziva „ljetnismog” i negativno utječe na više od 100 milijuna ljudi samou Europi. „Zimski smog” javlja se kada su onečišćujuće tvarizarobljene masama hladnoga zraka koji lebdi iznad grada(posebice sumporova dioksida [SO2], NOx i štetnih čestica).Najgora onečišćenja javljaju se u urbanim okolišima, što je danas životno okružje dvijutrećina Europljana. Drastični slučajevi zimskoga smoga često predstavljaju opasnostza zdravlje stanovništva u dijelovima Srednje i Istočne Europe, na primjer u gustonaseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja,kao što su grijanje stanova, proizvodnja električne energije i industrijska proizvodnja, glavnisu izvor zimskoga smoga.

2 Prezentirajte razredu poglavljeNaš zrak iz videomaterijala.

3 Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: procesisagorijevanja goriva, promet, grijanje kućanstava,industrija, proizvodnja energije. Upotrijebite dodatneinformacije iz teksta Tipovi onečišćenja zraka.

4 Prikažite učenicima videoisječak Kako očuvati naš zrakčistim?. Objasnite da je u pitanju samo jedan mogući načinkako zrak održavati čistim. Tražite da predlože još rješenja.

5 Objasnite da je glavni uzrok onečišćenosti zraka u Srednjoji Istočnoj Europi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozilai proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilona posljedice onečišćenja iz ovih izvora, nacionalne vladeusvajaju stroge zakone i pooštravaju mjere koje regulirajuonečišćujuće tvari. Zadatak vlada je, također, da redovitoinformiraju javnost o strogim standardima i preduvjetima kojiod poduzeća u industrijskim i energetskim sektorima zahtijevajuuvođenje novih, čistijih tehnologija.

13

1

Kvaliteta zraka

Zrak

Onečišćenost zraka u zatvorenim prostorima

1 Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasne isparine i čestice. Duhanski dim jedanje od najraširenijih uzroka onečišćenosti zraka u zatvorenim prostorima.

2 Tema za slobodnu diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati onečišćenost zrakau zatvorenoj prostoriji? (Razna sredstva za čišćenje kućanstva, boje, razrjeđivači, parfemii kozmetika, kemikalije koje koriste uređaji za tiskanje i kopiranje, različiti sintetički materijali,laboratorijska sredstva i kemijski reaktanti, materijali za crtanje/slikanje/modeliranje, itd.)Napišite odgovore na ploči.

3 Tema za razmišljanje/diskutiranje: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovimkemikalijama? (Problemi s respiratornim sustavom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije,neurotoksične reakcije, oslabljeni imuni sustav.) Napišite odgovore na ploči.

4 Predstavite neke od manje poznatih onečišćivača zraka kao što su formaldehid, radon,azbest, olovo i elektromagnetska polja. Koristite tekst Opasne tvari na stranici 15.

Kako odgovoriti?

Pokrenite slobodnu diskusiju o temi: Kako se zdravstveni rizici koje izaziva onečišćenost zrakamogu umanjiti? (Uporaba čistijih i prirodnijih tvari kod kuće, stroge kontrole onečišćenja zrakai dostupnost relevantnih informacija, redovito provjetravanje zatvorenih prostorija.) Napišiteodgovore na ploči.

U nastavku...

• Ohrabrite učenike da svoje novostečene spoznaje o onečišćenju zraka u zatvorenimprostorima podijele sa svojim obiteljima. Tražite da pripreme popis prijedloga za poboljšanjekvalitete zraka u zatvorenim prostorima i za smanjenje vlastitih zdravstvenih rizika. Kojiod ovih prijedloga može biti iskorišten u samoj učionici? Najbolje prijedloge napišite na ploči.Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i okačite ga u učionici.

Onečišćenost zraka u urbanim okolišimaUrbane aglomeracije rastu širom svijeta, a s njima i razina onečišćenja zraka. Europaje, na primjer, visokourbaniziran kontinent na kojemu više od 70% stanovništva živiu urbanim okolišima. Promet, sagorijevanje i industrijska proizvodnja oslobađaju emisijekoje se prenose zrakom, a koje sadrže povećane koncentracije onečišćivača.Ova onečišćenja sa sobom nose niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzanopropadanje građevinskih materijala, šteta koja se nanosi povijesnim spomenicimai vegetaciji u i oko gradova.

Onečišćenost zraka kao posljedica prometaUčestalost pojavljivanja smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnihspojeva, kao što su olovo, benzen, suspendirane čestice i benzopiren, značajnosu povišene uslijed emisija iz prometa. Drumski je promet, također, uzrok višeod polovine emisija NOx i 35% emisija isparivih organskih spojeva. Vozila kojakoriste dizel-gorivo, također, proizvode veoma sitne suspendirane čestice koje suizuzetno opasne za ljudsko zdravlje. S obzirom na starost vozila, te loše održavanjetehničke ispravnosti i slabe kontrole, promet u Bosni i Hercegovini mnogo je većionečišćivač zraka nego u ostalim zemljama Europe. Nedostatak zakonske odlukeo kvaliteti tekućih goriva povećava onečišćenost zraka olovom, koje potječe upravoiz automobila. Dok je u cijeloj Europi zabranjeno prodavati gorivo koje u sebi sadrži

olovo, u Bosnii Hercegovini se jošuvozi i prodaje benzinkoji sadrži olovo koje sepri vožnji ispušta u zraki predstavlja prijetnjuza zdravlje ljudi.

Osim što emitirajuštetne materije, NOx,CO i CO2, motornavozila su i značajanizvor drugih riskantnihonečišćivača

koji se emitiraju u relativno manjim količinama, a nekad samo u tragovima.Neki od njih su otporni na prirodno raspadanje pa se akumuliraju u atmosferiili materijalu u koji dospiju, izazivajući na taj način trajna onečišćenja (olovo,kadmij...). Iako mnoge od ovih materija nisu regulirane propisima, one izazivaju nizzdravstvenih tegoba, kao što su rak i disajne tegobe zajedno sa štetnim utjecajemna krv. Transportni kapaciteti kao izvori onečišćenja jedna su od najvažnijih,ako ne i najvažnija, kategorija koja doprinosi zdravstvenom riziku povezanoms otrovnim onečišćenjem zraka.

Onečišćenost zraka kao posljedica industrijeIndustrijska proizvodnja, također, znatno utječe na onečišćenost zraka. Stupanjnegativnih posljedica ovisit će o visini dimnjaka i pravcu vjetra. Tako se, na primjer,događa da mjerni uređaji pokažu značajno povećanu koncentraciju SO2 na planinamagdje nema industrije (Ivan sedlo) jer je vjetar nanio onečišćenje iz TE Kakanj. Primarneonečišćujuće materije s dužim periodom zadržavanja uključuju: zakiseljene spojeve(na primjer, sumpordioksid, NOx i amonijak) i raspršive onečišćivače (kao što su prašina,teški metali i postojane organske onečišćujuće materije).

Crne točke„Crna točka” termin je kojim se označuje oblast s visokim stupnjem kratkoročnogonečišćenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora onečišćenja pod velikimje rizikom izlaganja posljedicama onečišćenja. Crne točke javljaju se u urbanimprometnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja (dimnjaka).Primjer: Raskrižja kod Higijenskog zavoda i na Otoki u Sarajevu, gdje se svake godinezabilježe višestruka prekoračenja dozvoljenih koncentracija opasnih tvari.

Tipovi onečišćenosti zraka

14

1

Kvaliteta zraka

Zrak

15

1

Kvaliteta zraka

Zrak

Formaldehid je vodorastvorljivi, bezbojni, otrovni plin koji specifično miriše. Koristise u mnogim dezinficijensima, konzervansima i poljoprivrednim kemikalijama, kao ljepilopri sastavljanju namještaja i kao protupožarni sastojak u nekim kompleksnim materijalima.Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima, šamponu, zubnoj pasti,pivu, vinu, tapetama, bojama, duhanu, pa čak i u unutarnjoj opremi za vozila. Budućida formaldehid nikada ne formira stabilnu kemijsku vezu, može se ispuštati godinama, dugonakon što je svaki karakteristični miris nestao. Njegove isparine najviše utječu na respiratornisustav, kožu i srce. Jedan od načina da se izbjegnu štetne posljedice formaldehida jestetaj da se koriste zeoliti — minerali koji imaju ogromnu moć apsorpcije. Oni će apsorbiratiisparine formaldehida, kao i prašinu, mirise, dim i ostale onečišćujuće materije.

Radon je prirodni radioaktivni plin, bez mirisa, bez okusa i nevidljiv. Proizvod je raspadauranija ili radija i može se naći u podzemnim vodama ili može prodrijeti u dom krozpukotine u podu i zidovima. Radon može izazvati rak. Začepljivanje pukotina ipoboljšavanje ventilacije dva su načina za borbu protiv radona.

Olovo je teški metal koji u zrak dospijeva kroz ispušne plinove automobila. Olovose ne raspada i ne mijenja oblik, nego se pri dospijeću u organizam taloži u kostima.Izaziva oštećenja mozga, a u većim količinama trovanje i smrt. Ukoliko se drvo poredceste, koje upija ispušne plinove (uključujući olovo u tim plinovima), posiječe,te upotrijebi za ogrjev, olovo koje je to drvo primilo kroz svoj životni vijek neće nestati,nego će se ponovno osloboditi kroz proces sagorijevanja.

Azbest predstavlja skupinu minerala koji se prirodno nalaze u određenim formacijamastijena. Azbest je materijal iznimno otporan na vatru i korozivne procese i koristi se kaoodličan toplinski izolator. Ova svojstva pridonijela su da se nekada smatrao idealnimmaterijalom i osigurala su njegovu široku primjenu. Međutim, ubrzo su otkriveni zdravstvenirizici koji prate udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestne čestice ostajuzauvijek zarobljene u plućima i probavnome sustavu, izazivajući ozbiljne zdravstveneposljedice kao što je rak. Učinci mogu ostati neprimijećeni godinama poslije izlaganja.Usprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatan zdravstvenirizik ukoliko se s njima pravilno rukuje i ukoliko se održavaju na odgovarajući način.

Elektromagnetska polja su nevidljiva poljaenergije koja proizvodi protok električne struje.Elektromagnetska polja postoje u svim živimbićima i prožimaju prirodu. Onečišćenost se javljau slučaju kada snaga polja prelazi granicusigurnosti. Provođenje previše vremena kod kućeu takvim uvjetima — rad za računalom, sjedenjepreblizu televizijskom aparatu ili pokrivanjeelektričnim pokrivačem — može rezultiratineželjenim posljedicama po zdravlje.

Sve je više dokaza da dugoročno izlaganjeelektromagnetskom onečišćenju može izazvati rak,leukemiju, poremećaje imunog sustava, pobačajei druge probleme.

Najugroženija su djeca zato što znanstvenici sumnjaju da elektromagnetna radijacijautječe na tjelesne mehanizme koji reguliraju rast stanica. Opreznost je od velikogznačaja. Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika:• ne koristiti električne pokrivače;• držati uređaje kao što su TV aparati, električni satovi i računala na najmanje metar

udaljenosti od tijela;• gledati TV aparat s razdaljine od najmanje 2 metra;• sjediti najmanje 60 cm udaljenosti od kompjutorskog monitora;• koristiti zaštitni zaslon ili naočale;• raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.

Opasne tvari

16

ZrakIn

form

ativ

nilis

t Atmosfera

Atmosfera se sastoji od četiri sloja zraka kojiokružuju Zemlju. Najniži sloj zove se troposfera.Iako je samo 8–11 km iznad Zemlje, troposferasadrži 95% atmosferskih plinova. U ovomse sloju onečišćujuće tvari miješaju i reagirajus komponentama atmosfere. Troposferaima iznimno značajnu ulogu u održavanju životana Zemlji.

Sljedeći sloj zove se stratosfera i protežese na oko 30–50 km iznad Zemljine površine.Dvije trećine njezina vanjskoga sloja sastojese od ozona, čija je uloga filtriranjeultraljubičastih zraka koje dolaze od Sunca.Bez ovoga sloja, život na Zemlji ne bi postojao.Neki onečišćujući plinovi podižu se iz troposfereu stratosferu i uništavaju ozonski omotač.

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosferai termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesisamoregulirajući, tvari i kemikalije, kojese ispuštaju uslijed ljudskih aktivnosti, moguizazvati negativne neotklonjive promjeneu atmosferi i dovesti do značajne promjeneklimatskih uvjeta na Zemlji.

17

1

Voda: Suština života

Voda

Ključni koncept Svi koristimo vodu pa je tako svatko od nas djelomičnoodgovoran za njezino čuvanje i zaštitu od onečišćenosti

Trajanje 7 nastavnih jedinica (prve dvije aktivnosti su kraće i pogodnesu za mlađu dob učenika)

Period u godini Bilo koji

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitkau prahu (ili nekoliko kristala kalijpermanganata), dvije posudekapaciteta 3 l (posude ili boce), lijevak, plastična bocaod 1,5 l, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje

Nastavni predmeti Biologija, ekologija, fizika, građanskoobrazovanje/demokracija i ljudska prava, kemija, zemljopis

Nastavni ciljevi • Predočiti značaj vode• Demonstrirati kako jednostavne promjene navika mogu

smanjiti potrošnju vode• Unaprijediti znanje o onečišćenju vode i prikazati kućne

metode za njegovu prevenciju

Nastavna metodologija Predavanje, demonstracijski pokusi ili eksperimenti, diskusija,slobodna diskusija

Voda: Suština životaAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

18

1

Voda: Suština života

Voda

Uvod

Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njezino je obilje isključivi razlogzbog čega se naš svijet naziva još i „Plavi planet”. Usprkos ovom obilju,većina vode pripada oceanima i morima, a samo je 0,6 posto ukupnevodene količine pogodno za piće.

Površinske i podzemne vode važan su element hidrološkog ciklusa Zemlje.U površinske vode spadaju: rijeke, jezera i ledenjaci (glečeri). Podzemnevode opstaju kao najmanje proučen i najteže ustvrdiv vodeni resurs.

Voda se koristi u poljoprivredi (za navodnjavanje), u industriji (kao medij za prijenos topline)i za domaće potrebe (za piće, osobnu higijenu, pranje, rekreaciju, itd...). U današnje vrijemenenamjensko trošenje vode i njezino onečišćenje predstavljaju veoma ozbiljne problemekoji mogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe.

Budući da svi koristimo vodu, svi smo i odgovorni za njezino čuvanje. Dva glavna načelaza cjelokupno održavanje vodenih resursa jesu očuvanje i zaštita.

Aktivnosti

Vodeni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađe dobi)

Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca da uzme gutljaj i pogodi koliko je voda stara.Objasnite razredu da je starost vode približno 4,5 milijarde godina (koliko je star i naš planet)i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju njezinoisparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezera i oceana.Na taj se način voda iz tekućega stanja preobražava u paru. Pod određenim uvjetima parase kondenzira i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces u kojemu vodananovo puni rijeke i jezera — često noseći druge tvari sa sobom — naziva se „izlivanje vode”(tj. padaline). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u oceane.Određena količina padalina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne(ispodpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju koristite interaktivnu prezentaciju vodenogciklusa koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za učenike mlađe dobi)

Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Slana i slatka voda (str. 24) i analizirajtesličnosti i razlike između ovih dvaju tipova vode. Naglasite da, premda voda pokriva višeod 70% površine Zemlje, slanost morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuhanjeili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih 2% ukupnih vodenih zaliha na planetu i stogaje treba štititi od onečišćenja.

Ne možemo živjeti bez vode

1 Predstavite informacije koje se nalaze u uvodnome dijelu ove nastavne jedinice zajednos dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.

2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodenih resursa:

• više od milijardu ljudi nema pristup čistoj, pitkoj vodi;• više od 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uvjetima (tj. bez kanalizacijskoga

sustava, suvremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz kućanstava);• prognoze predviđaju da će dvije trećine stanovništva Zemlje trpjeti nestašice vode

od 2025. godine.

3 Prikažite učenicima videosnimku Slatka voda koja je uključena u videomaterijal. Poslijeprojekcije pokrenite diskusiju o sljedećim temama:• Koliko vode koristi odrasla osoba dnevno? (približno 80 litara na dan);• Koliko ljudi umre dnevno zbog uporabe onečišćene pitke vode?

(približno 25.000 — većinu čine djeca).

19

1

Voda: Suština života

Voda

4 Pokušajte odgovoriti na pitanja postavljena na kraju prikazanog videomaterijala:

• Zbog čega je toliko važno pravilno upravljati vodenim resursima?• Koje probleme stvara onečišćena voda?• Kako možemo zaštititi vodene resurse?• Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentirane u tekstu Kako sačuvati vodu.)

Kako uštedjeti potrošnju vode kod kuće

Objasnite razredu da čak i male promjene u našim svakodnevnim životnim navikama mogudovesti do uštede vode.

Pranje zuba

1 Upitajte učenike koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira njegovuili njezinu tehniku pranja zuba. Najvjerojatnije će učenik otići do umivaonika, otvoriti česmui početi prati zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu vodepotpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Pripomena: Ako umivaoniknije pri ruci, dobrovoljac može pružiti i jednostavnije objašnjenje.

2 Razmotrite postoji li još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Na primjer, česma se otvarasamo kad se pere četkica ili ispiraju usta i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode možeuštedjeti na ovaj način?

3 Demonstrirajte da se zubi mogu oprati s pola čaše vode jer su paste za zube kvaliteteprehrambenih proizvoda i ne moraju se potpuno isprati.

Brijanje

1 Zamolite učenika iz razreda da pokaže kako se njegov otac ili brat briju (u slučaju da se onjoš ne brije). Učenik odlazi do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije. Ako pustida voda teče tijekom demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovome slučaju učenik možejednostavno objasniti proces brijanja.

2 Razmotrite postoje li drugi, ekonomičniji načini brijanja: na primjer, namakanje četkeili pranje brijača u čaši ili posudi s vodom. Upitajte učenike jesu li ikad vidjeli da se netkood njihovih starijih brije na ovaj način.

3 Objasnite razredu da se obje pokazane vježbe na prvi pogled, možda, i ne čineučinkovitim načinom za uštedu vode. Pa, ipak, male promjene navika, kao što je ova, moguimati ogroman učinak kada se njihova uporaba raširi. Da biste uvjerili sumnjičave, podijeliteinformativni list Kako da štedimo vodu u kućanstvu i predložite učenicima da riješematematičke zadatke koji se tamo nalaze. Možete organizirati natjecanje da utvrdite tkoće najbrže doći do rješenja i uz to nagraditi i sve druge koji su došli do točnoga rješenja.

Odgovori:Kako perem zube?A: 131.400.000 litara; B: 21.900.000 litara; C: 109.500.000 litaraKako se brijem?A: 43.800.000 litara; B: 3.650.000 litara; C: 40.150.000 litara

4 Dajte učenicima vremena da razmijene dojmove i komentare poslije završenog računanja.

5 Organizirajte slobodnu diskusiju o različitim načinima na temelju kojih kućanstva moguštedljivije koristiti vodu. Razmotrite prijedloge za uštedu vode u kućanstvu na stranici 23.Napišite sve prijedloge na ploči, a potom utvrdite koji su od njih realni i mogu se daljerazviti u planove za uštedu vode u kućanstvu.

6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:

• rješavanje matematičkih zadataka s informativnih listova;• učenje o načinima uštede vode u kućanstvu iz teksta na stranici 23;• kreiranje obiteljskoga plana za uštedu vode.

20

1

Voda: Suština života

Voda

Kako zaštititi vodu iz kućanstva od onečišćenja

1 Neka učenici prikupljaju pakovanja (s etiketama) različitih deterdženata za čišćenjei preparata za održavanje kućanstva u periodu od jednoga do dva mjeseca. Poslije togperioda, učenici mogu donijeti na sat to što su prikupili.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju s radnim naslovom Kako onečišćujemo vodu kod kuće?(Koristeći toalet, perući i čisteći po kući uz uporabu najrazličitijih kemikalija, itd.)

3 Objasnite da kanalizacija iz kućanstva, zapravo, i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi.Brojni mikroorganizmi su se prilagodili procesuiranju ljudskoga kanalizacijskog otpada.

Ustvari, najveće probleme uzrokuju suvremene kemijske tvari kojese u kućanstvu koriste za pranje i čišćenje. Kada dospiju u vodu,one se miješaju s kanalizacijskim otpadom i prodiru u mrežuza otpadne vode (u septičke jame ili, putem kanalizacije,u postrojenja za tretman otpadnih voda). Kemikalije ubijajumikroorganizme koji rastvaraju organski ljudski otpad; ovaj proces,nadalje, vodi uništavanju pozorno izbalansiranoga sustava.Naglasite da u uporabi još nema sredstva za čišćenje i pranje kojeje potpuno sigurno za okoliš. Sve takve kemikalije doprinoseonečišćenju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimona odgovarajući i razložan način i da radije koristimo one proizvodekoji su označeni kao sigurniji i koji sadrže tvari koje ne štete okolišu.

Druga mogućnost jeste da se neke, uglavnom stare i zaboravljene, preporuke kod čišćenjaponovno uvedu u uporabu. (Pogledajte tekst Kako zaštititi vodu od onečišćenja.)

4 Pozorno pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koja su učenici donijeli na sati prostudirajte sadržaj etiketa. Ima li na njima „ekoloških” oznaka? Kontaktirajte roditeljei stručnjake za dodatna pojašnjenja. Skrenite učenicima pozornost na činjenicuda su različiti naftni derivati (maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Izravnoispuštanje ovih proizvoda u kanalizacijski sustav neprihvatljivo je i treba se obavitina za to posebno određenim mjestima (autoservisi ili benzinske crpke) gdje su njihovoprikupljanje, transport i prerada strogo regulirani.

Tko onečišćuje vodu?

1 Organizirajte diskutiranje na temu kako ljudske aktivnosti onečišćuju vodene resurse(poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, slučaji ispuštanja otpada i iscurivanja opasnih tvari,neregulirano odlaganje otpada iz kućanstva, itd...). Napišite sve odgovore na ploči.

Tražite od učenika da podcrtaju one koji mogu biti stvarni uzroci onečišćenja izvora vodeu vašoj zajednici.

2 Objasnite razredu da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „točkasti izvori onečišćenja” podzemnihi površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces:• na dno plastičnog podmetača pospite 2–3 cm suhog pijeska;• načinite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom

soka u prahu (suh, bojeni koncentrat) ili kristalima kalijpermanganata; objasniteda simulirate podzemni otpad na odlagalištu otpada; takva se lokacija zove„izvor onečišćenja”;

• podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vodenije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju;

• simulirajte kišu prskanjem „točke na kojoj je odložen otpad” vodom.

Skrenite učenicima pozornost na to kako se boja pijeska mijenja.Što se iz ovoga može zaključiti?

3 Ukažite na činjenicu da se onečišćenje u okolišu širi na sličan način. Onečišćujuće tvaripokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara, rijeka,jezera i drugih mjesta odakle se crpi voda za piće.

21

1

Voda: Suština života

Voda

4 Ohrabrite učenike da svoje novostečene spoznaje podijele s ukućanima i da razgovarajus njima o odlaganju starih ili beskorisnih kemikalija.

Tretman otpadne vode iz kućanstva

Nastanak i pročišćavanje

1 Ilustrirajte nastanak otpadne vode iz kućanstva miješanjem malih količina različitih tipovasredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kave i upotrijebljenih vrećica čaja, komadatoalet papira, vodenih boja, itd... s jednim litrom vode, u posudi koja prima 3 litra.

2 Pripremite filter koristeći sljedeću metodu (pogledajte crtež ispod): isijecite dno plastičneboce od 1,5 litara i iskoristite njezin gornji dio. Okrenite je naopačke, pretvarajućije u lijevak. Načinite filter u lijevku slažući uzastopce slojeve kamenčića, kamenja, šljunka,filca i konačno pijeska.

3 Postavite lijevak u otvor druge posude od 3 litra (kao što je prikazano na slici). Sada stespremni da simulirate mehanički tretman otpadnih voda iz kućanstva prelijevajući sadržajprve posude u drugu.

4 Budući da ste pozorno promatrali proces filtracije vode, zamolite učenike da odgovorena sljedeća pitanja:• Koji je stupanj pročišćenja ove vode poslije filtriranja?• Je li ju moguće piti neposredno poslije filtracije?

Teme za diskusiju

1 Objasnite da voda za piće sprovedena u naše domoveputem vodovodnoga sustava prethodno prolazi krozvišestupanjski sustav postrojenja za tretman vode.Ovi tretmani uključuju filtriranje kroz pijesak poslije čegana red dolazi dezinfekcija (tj. klorisanje). Nakon toga, vodaje spremna za dostavu krajnjim korisnicima.

2 Podijelite informativni list Etape tretmana otpadnih(kanalizacijskih) voda. Objasnite da se u ruralnim iperiferijskim područjima otpadne vode iz kućanstvaprikupljaju u septičke jame. Kako bi se izbjeglo onečišćenje podzemnih voda, ove jame trebaredovito prazniti i čistiti na period od 3 do 4 godine, što je zadaća specijaliziranih poduzeća.

U velikim gradovima otpadne vode se sustavima kanalizacijske mreže sprovodedo postrojenja za tretman otpadnih voda. U ovome slučaju voda prvo prolazi kroz procesmehaničke obrade u kojemu se uklanja krupniji, čvrsti otpad. Potom slijedi druga, biološkaetapa, u kojoj se provodi aerobna degradacija organskoga otpada korištenjemmikroorganizama i kisika. Poslije ove etape otpadne vode još sadrže organske spojeve,suspendirane čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Iz tog razloga u nekim se zemljamakoristi i treća metoda: ona se sastoji od niza kemijskih i fizičkih procesa kojima se uklanjajuonečišćivači preostali iza prethodne dvije etape. Ovako tretirana voda relativno je čista, pase usmjerava natrag u akumulacije. Ova metoda troetapnoga tretmana daleko je od onihkoji se rabe u svim europskim zemljama, ali se zato broj postrojenja iz dana u dan povećava.

Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja srednje i istočne Europeu procesu pristupanja Europskoj uniji izgradnja suvremenih postrojenja za tretmanotpadnih voda u svim naseljima čija populacija prelazi 10.000 stanovnika.

3 Ispitajte i prodiskutirajte sljedeće teme s razredom:

• Odakle dolazi voda za piće u tvome gradu? Kako se tretira?• Jesu li u tvome mjestu izgrađeni kanalizacijski sustavi i postrojenja za preradu

otpadnih voda?• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?

22

1

Voda: Suština života

Voda

U nastavku...

• Organizirajte posjet postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnihvoda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodoopskrbu i prevencijuonečišćenja vode. Razgovarajte s njima o opredijeljenosti svoje obitelji za uštedu vodei njezinu zaštitu od onečišćenja. Pokušajte se raspitati o planovima nadležnih službaza poboljšanje kvalitete vode za piće i mjera za sprječavanje onečišćenja. Istražite mogućeizvore onečišćenja u vašem području i saznajte koje mjere poduzima lokalna vlast.

• Osigurajte „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni pano na vidljivoj lokaciji u vašoj školi.Dogovorite s upravom škole obilježavanje „Dana vode” ili „Tjedna vode” kako biste naglasilipotrebu uštede i zaštite vodenih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članovevaše lokalne zajednice s ovom inicijativom.

• Prije nego što operete posuđe, uklonite s njegaveće ostatke hrane.

• Ne perite posuđe pod tekućom vodom, već napunitesudoper i zatvorite odvod vode. Ovako ćete uštedjetipolovinu vode koju biste iskoristili za pranje.

• Zatvorite odvod vode u sudoperu kada peretevoće i povrće.

• Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekuće vodenepotrebno je trošenje vode.

• Stroj za pranje veša ili posuđa uključujtesamo kada je pun.

• Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentomprije nego što ih ubacite u stroj za pranje veša.

• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranjei kantu vode: crijevo koristite samo za ispiranjesapunice na samom kraju.

• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.• Opalo lišće skupljajte grabuljama, umjesto

da ga sapirate crijevom.• Ne zalijevajte vrt vodom za piće. Koristite bunarsku

vodu ili sakupljenu kišnicu.• Izbjegavajte zalijevanje za vrijeme jakog vjetra

ili jakog sunca: u ovakvim uvjetima voda najbržeisparava.

Čuvanje vode kod kuće

Izvire ispod planine Igman kod Sarajeva i teče do Save. Sve bi bilo lijepo da je građanii industrija ne onečišćuju, tako da se na svome putu do Save pretvara u kanal. Obale overijeke pretrpane su plastičnim vrećama i drugim čvrstim otpadom, najčešće plastikom,gumom i drugim kabastim otpadom koji nije biorazgradiv. Nakon završetka rata u akcijičišćenja Vrela Bosne od ratnih djelovanja izvučeno je 28 kamiona raznoga smeća.Potvrda ovoj činjenici jeste da je u 2008. godini poduzeta akcija čišćenja korita rijekeBosne kod Visokog tijekom koje je odvezeno 18 kamiona mulja i kabastoga otpada.Dodatni problem je što još uvijek nije riješeno prečišćavanje svih otpadnih voda(sanitarne i industrijske otpadne vode) pa se one izlijevaju izravno u rijeku.

Rijeka Bosna

23

1

Voda: Suština života

Voda

Tekućine i praškovi za pranje posuđa Proizvodi za pranje posuđa, koji su danasu prodaji, toksični su i korozivni. Ocat, voda ili rastvorena soda bikarbona moguse koristiti umjesto njih.

Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodaji,također, su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva, kao što su topla voda i ocat(u odnosu 11:1), sigurnija su alternativa.

Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze,s korozivnim i otrovnim tvarima koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanjeodvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovite potrebe čišćenja mogu se koristitii četvrtina čaše octa i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.

Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristitipolovicu čaše octa ili sode bikarbone.

Gelovi i praškovi za čišćenje štednjaka Obično sadrže jake baze, otrovnisu i korozivni. Umjesto toga štednjak redovito čistite sodom bikarbonom.

Kako zaštititi vodu od onečišćenja

Znanstvenici tvrde da se uporabom suvremenih tehnologija potrošnja vode u kućismanjuje za jednu trećinu, u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%.Jedino je neophodno poduzeti sljedeće:• popravljati i održavati vodovodne cijevi kako bi se gubitak vode u protoku sveo

na minimum;• sprovesti metodu „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala učinkovitost

uporabe vode umanjivanjem gubitaka koji nastaju isparavanjem;• izgraditi sustave za pročišćavanje vode gdje god je to mogućno;• uvesti „kružnu/cikličnu” metodu korištenja vode u industriji;• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporučivanja,

upravljanja i prečišćavanja otpadnih voda.

Kako štedjeti vodu

24

VodaIn

form

ativ

nilis

t Slana i slatka voda

Slana voda Slatka voda

Da Ne Da Ne

Slana voda Slatka voda

Dovršite rečenice

pokriva ____ % Zemljine površine. čini samo ____ % ukupnih zaliha vode.

može se naći u može se naći u

sadrži ne sadrži

Navedite najvažnije svjetske oceane: Navedite nekoliko obližnjih rijeka,jezera ili akumulacija:

Koja su mora najbliža vašemmjestu stanovanja?

Tabelu popunite s DA ili NE

Ova vrsta vode koristi se za

plovidbu

promet

pecanje

odmor i rekreaciju

vađenje soli i drugih mineralau rudnicima

navodnjavanje

piće i pripremanje hrane

Ovu vodu onečišćuju

otpadne vode

čvrsti otpad

kemikalije/teški metali

pesticidi/gnojiva

muljevi (talozi)

radioaktivni otpad

ribarske mreže i druga opremaza ribarenje

plastika i proizvodi od plastike

nanosi nastali erozijom (izlokavanje)

ostalo

25

VodaInform

ativnilistKako uštedjeti vodu kod kuće

Zadatak: Kako perem zube?Uvjeti

U tvome gradu živi 30.000 stanovnika.Pretpostavimo da većina pere zube dok voda teče iz česme,a manji broj njih česmu otvara samo za ispiranje četkice i usta.

Za jednu minutu isteče prosječno 2 litra vode,a većini je ljudi za pranje zuba potrebno 3 minute.

Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,uz korištenje vode samo za ispiranje) rezultira potrošnjompribližno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.

Pitanja

A: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjoj razini ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmuotvorenu sve vrijeme pranja zuba, ako bi zube prali dva puta dnevno?

B: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjoj razini ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranječetkice i usta?

C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?

Zadatak: Kako se brijem?Uvjeti

Pretpostavimo da vaš grad ima 40.000 stanovnika. Uzmimo da su polovica stanovnika muškarcii da se polovica njih brije svakog jutra. Većina onih koji se briju čine to uz česmu kojaje sve vrijeme otvorena, dok manji broj njih pušta vodu samo da ispere brijač i lice.

Prosječno brijanje traje 6 minuta. Voda iz česme istječe kroz napola otvorenu česmu brzinomod 2 litra za minutu. Prosječna količina vode potrebne za ispiranje iznosi samo 1 litar u minuti.

Pitanja

A: Koliko se vode troši na godišnjojrazini ako svakoga jutra svi oni kojise briju za vrijeme brijanja imaju svevrijeme otvorenu česmu?

B: Koliko se vode utroši ako oni kojise briju vodu puštaju samo da isperubrijač i lice?

C: Koliko se vode može uštedjetina godišnjoj razini ako oni koji se brijuslijede drugi primjer?

26

VodaIn

form

ativ

nilis

t Etape tretmana otpadnih(kanalizacijskih) voda

Primarni tretmanje mehanički procesu kojemu se koristemrežasti filteri kakobi se izdvojili otpacikao što su kamenje,granje i komadi tkanina.

Sekundarni tretman je biološki proces u kojemu se koriste aerobne bakterijeza uklanjanje do 90% biorazgradivoga organskog otpada i organskog otpada kojemuje neophodan kisik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike cisternei miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićimaobogaćenim kisikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama. Voda potomodlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendiranih čvrstih tvarii mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog dobiven primarnomi sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom, a zatim se spaljuje, odlažena deponije ili se koristi za gnojenje tla. Čak i poslije sekundarnoga tretmana, otpadnevode sadrže određeni postotak organskoga otpada koji troši kisik u vodi, zatimsuspendirane čvrste tvari, 70% sveg sastava fosfora (najčešće u obliku fosfata), neštonitrata i toksične spojeve gnojiva i metala.

Napredni tretman kanalizacijskoga otpadapredstavlja niz specijaliziranih kemijskih i fizičkihpostupaka koji uklanjaju specifične onečišćujućematerije preostale u vodi poslije primarnei sekundarne obrade.

Napredni tretmani koriste se u rijetkim slučajevimauslijed visokih troškova izgradnje i održavanjaovakvih postrojenja. Usprkos izdacima, naprednetretmane koristi više od trećine stanovništva Finske,Njemačke, Švicarske i Švedske, a u manjoj mjeristanovništvo Danske i Norveške.1 3

2

Uvod

Tlo je površinski sloj Zemljine kore i osnova na kojoj se razvio život na planetu. Tlo je u tomsmislu živo jer ga nastanjuje mnoštvo živih organizama. Štoviše, ono je u stalnome procesunastajanja i nestajanja (erozija).

Tlo je suštinski sastojak svih ekosustava na Zemlji. U suprotnosti sa zabrinutošću koja pratiatmosferu i hidrosferu, potreba za zaštitom tla tek je nedavno postala predmetom ozbiljnepozornosti. Tlo je statično pa se stoga ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova onečišćujućihtvari koje mogu aktivirati različiti „okidači” (npr. zakiseljivanje) i koje se potom ispuštaju u okoliš.Budući da se ove materije duže zadržavaju u tlu nego u zraku ili vodi, negativni učinci moguostati skriveni dugo vremena.

27

1

Tlo: Naše blago

Tlo

Ključni koncept Tlo je osnova života na planetu

Trajanje 2–3 nastavne jedinice

Period u godini Bilo koji

Mjesto Učionica, laboratorij

Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dvije cjediljke s malim rupama, uzorcizemlje, materija za bojenje i videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, ekologija, građansko obrazovanje/demokracijai ljudska prava, zemljopis

Nastavni ciljevi • Pomoći učenicima da razumiju značaj i različite uloge kojetlo igra u prirodi

Nastavna metodologija Predavanje, pokus, diskusija

Tlo: Naše blagoAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

28

1

Tlo: Naše blago

Tlo

Za razliku od zraka i vode, tlo može biti u privatnom vlasništvu, što znači da se s mjeramaočuvanja i zaštite tla moraju složiti njegovi vlasnici i oni koji upravljaju njime, pa se ove mjerenekada teško sprovode u djelo.

Tlo je:• osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane za životinje, biljke i čovjeka (ono je, također,

mjesto na kojemu se vrši razgradnja biljnog i životinjskog materijala);• filter, pufer i transformator (tlo obnavlja i pročišćava

podzemne vode i igra ulogu prirodnog filterai stabilizatora);

• stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinježive i razvijaju se u tlu);

• čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgradei infrastrukturne mreže);

• izvor sirovina za gradnju i opremanje; također, izvorobnovljive energije (npr., sijeno, slama, treset, drvo);

• kolijevka arhitektonskog i povijesnog naslijeđa.

Na žalost, debljina sloja tla planeta stalno se smanjujei na mnogim mjestima njegova kvaliteta opada. Mnogobrige i napora potrebno je da bi se zaustavio procesuništavanja (devastacije) tla, kako bi se osiguralo njegovo normalno dalje funkcioniranje.

Najozbiljniji problemi i prijetnje tlu jesu erozija, zakiseljivanje, onečišćenje, zbijanje i salinizacija.

Aktivnosti

Uvod

1 Počnite sat tražeći od učenika da na ploči napišu imena nekih od organizama koji živeu zemlji. Koliko učenici znaju o tome što živi u zemlji, u usporedbi sa znanjem o oblicimaživota koji imaju druga staništa.

2 Upoznajte razred s informacijama prezentiranima na CD-ROM-u. Naglasite činjenicuda je, za razliku od zaštite zraka i vode, potreba za zaštitom tla tek odnedavno postalatema o kojoj se brine. Također, ukažite na to da je, jer je često u privatnom vlasništvu,veoma teško regulirati i sprovesti mjere zaštite tla, teže nego u slučaju vode i zraka.

3 Prikažite razredu videomaterijal Tlo: Naše blago i tražite im da objasne kako nastaje tlo.Koje su njegove glavne funkcije? Što najviše ugrožava tlo?

Funkcije tla: filter i pufer (vježba)

1 Stavite dvije cjediljke s malim rupama (umjesto cjediljki može koristiti i komad fine tkanine)na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama.

2 U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje(ili krupnozrnasti pijesak).

3 Ulijte jednaku količinu vode u cilindre.

4 Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.

5 Uključite kronometar i pažljivo ulijevajte obojene rastvore na uzorke tla.

29

1

Tlo: Naše blago

Tlo

6 Tražite od učenika da mjere period filtracije dok promatraju promjenu boje u većem cilindru.

Obojena voda prolazi brzo kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Tekućini je potrebno viševremena da prodre kroz glinovito tlo, ali na drugu stranu izlazi većim dijelom bez boje.Tla koja sadrže više gline (ilovača, blato — teška tla) ponašaju se kao prirodni filteri,dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita tla doprinose obnavljanju podzemnih voda.U isto vrijeme, uslijed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite materije,glinovita tla su vitalnija i bogatija mineralnim materijama. Tlo ima svoju mineralnu podloguna kojoj je nastalo i njegove osobine dosta zavise od osobina podloge od koje je relativnoodvojivo. Skrenite pozornost učenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste na, na primjer,stjenovitoj površini planina gdje je tlo pliće. Mnogo je više vrsta zastupljeno u podnožjimaplanina i u ravnicama, u dubljim tlima. Izdržive vrste, koje nastanjuju planinske oblasti,prilagođene su oštrijoj klimi i lošoj kvaliteti tla, a većina njih zaštićena je zakonom.

Slobodna diskusija

Upitajte učenike sljedeće: Koji se svakodnevni predmeti prave od gline (cigle, crijep, posudeza uzgoj cvijeća) i što se još može od nje napraviti (porculan od bijele gline, „kaolin” ili „kineskaglina”, glina koja se koristi u lončarstvu i kiparstvu)? Obratite pozornost na izbor gline i kaolinaza različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima (modeliranje —sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje).

Diskusija

Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj važnosti danas.Upitajte učenike sljedeće:• Je li erozija i uništavanje tla problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina?• Uništava li se tlo prirodnim putem ili uslijed aktivnosti ljudi?• U staroj Grčkoj, prije 2.500 godina, postojala je zabrana obrađivanja tla koje se nalazilo

na kosim terenima. U isto vrijeme seljacima su nuđene stimulacije za sađenje drveća masline.Koji je razlog za usvajanje ovih mjera?

• Kakav utjecaj ima uništenje tla na zalihe vode?• Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika ilustracija koja

odgovara istini?• Koje biste usporedbe upotrijebili da opišete neke od industrijskih krajolika današnjice?• S kojim se opasnostima za opstanak tla suočavamo danas? Postoji li tendencija degradacije

i dezertifikacije određenih regija u našoj zemlji?• Kako možemo pomoći u suprotstavljanju progresivnom uništavanju tla?

U nastavku...

• Podijelite učenicima tekst Gacko polje, ravno sa stranice 31. i zamolite ih da kratko zabilježesvoje dojmove ili napišu kratak esej nakon čitanja teksta. Ohrabrite učenike da pročitajurazredu zapisane dojmove.

30

1

Tlo: Naše blago

Tlo

Svatko od nas može doprinijeti zaštiti tla pridržavajući se ovih jednostavnih primjera:• prvo, pomozite da se smanji količina otpada; kupujte proizvode zapakirane

u pakovanje koje ili ima višekratnu uporabu ili je reciklabilno — tako možete vratitipakovanje na ponovnu uporabu ili ga dati na recikliranje;

• kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za višestruku uporabu,umjesto predmete za jednokratnu uporabu od papira, plastike i kartona;

• kada ste na izletu u prirodi, pokupite smeće iza sebe;• kada ste u zaštićenim područjima, držite se markiranih staza i ne pravite nove;• ložite vatru samo u područjima u kojima je to posebno dozvoljeno.

Zaštita tla

Uništavanje okoliša bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom stoljećuprije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja tla na obroncimabrda kako bi spriječio eroziju tla. Vladalac Pizistrat (Pisistratus) nagrađivao je seljake kojisu uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku.

Dvije stotine godina kasnije Platon je pisao o devastaciji tla koja se događala na Atici:

„I tako, kao da je na majušnim otocima, naša zemlja je danas počela sličiti kostimana tijelu bolesnika ako se usporedi s prošlim vremenima: debela i plodna zemlja istopilase i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša je zemlja bila nevinai nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom,planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Među našim planinama imatakvih koje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi, načinjeni od drvećaposječenog ne prije mnogo vremena, dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilnepašnjake stadima. Voda koju je slao Zeus donosila je plodnost, ne kao danas kadapropada bez svrhe, utječući u polja iz gole zemlje.”

Platon, iz Kritije

Odlomak iz Kritije

31

1

Tlo: Naše blago

Tlo

Na jugoistoku naše zemlje, među visokim planinama, smješteno je jedno od najvećihi nekada najljepše kraško polje, nadaleko poznato Gatačko polje. Odavnina se iz njegoveutrobe površinskim kopovima vadio ugljen, lignit.

Šezdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme ekspanzije industrijskoga razvitka našezemlje, i u Gacku je pokrenuta inicijativa izgradnje rudnika, relativno velikog kapacitetai izgradnje termoelektrane. Inicijativa se polako razvijala i 10-15 godina nakon prvogjavljanja došlo je do realizacije i izgradnje termoelektrane u Gacku. Potencijali od preko300 milijuna tona rudnih zaliha ugljena bili su dobro jamstvo sigurnoga ekonomskogprosperiteta, ali i nesigurna ekološka budućnost ovoga kraja.

Riječi Ćamila Sijarića ostale su zapisane da svjedoče o prirodnoj ljepoti i čistoći jednogpolja, koje danas ni sam pisac ne bi prepoznao, a njegov ga izgled zasigurnone bi inspirirao da ih ponovno napiše.

Zapisao je (Citat iz zbirke „Zapis o gradovima” preuzet iz lista Svijet 1996. godine):

„Nešto ljepše kao da čovjek nije vidio-ma koliko polja vidio, ma koliko prirodnih ljepota!Ravno je kao dlan, kao sofra-kao da ga je neko uhvatio za krajeve sa sve četiri njegovestrane i zategao- da ni udolice na njemu nema, ni nabora, ni brežuljka koliko krtičnjak.Liči na vodu u jezeru, koju ni ptica krilima ne dotiče da je namreška. I ako je čovjek ikadjahao konja spopadne ga želja da ga opet pojaše ovim poljem, i ako je ikad kosom kosioobuzme ga volja da se kose dohvati i razmahne niz ovo polje. Ako je brave čuvao, poželisad kad je u ovom polju da ponovo pred sobom vidi stado! Oni koji su stari zaželeda još jednom budu mladi, pođu, razmahnu se niz ovo polje, a poslije nek budesa njima šta im je drago. Oni mladi zažele da postanu djeca. Jer ovo polje mami na željeda se postane ono što se više ne može i ponovo bude mlad i dijete. Takve željespopadnu i nas koji ga prvi put vidimo, a kako li je tek onima koji su ga gledalikad je puno cvijeća, trave, ovaca i po njemu hodali kad su mladi bili.”

Od ove ljepote i čistoće vrlo malo je ostalo jer danas je ponosno Gatačko polje prekrivenobijelim „čadorima”, odlagalištima šljake i pepela, koje stvaraju rudnik i termoelektrana.Nego, ovi „čadori” mnogo su veći od onih o kojima pisa Ivan Mažuranić u svom djeluSmrt Smail-age Čengića, Harač, i oni predstavljaju veliku opasnost za okoliš.

Velike površine ravnog i plodnog tla zapadnoga dijela Gatačkog polja raskopanesu, uništene, trava i cvijeće iskorijenjeni, stoka rastjerana i rasprodana. Umjesto mirisacvijeća „košute”, bijele boje cvijeta, sada po polju i okolišu pada bijeli prah, koji kažudonosi financijsku potporu narodu ovoga kraja i kruh koji su uvijek teško i oskudnozarađivali. Stanovništvo Gacka i njegovog okoliša ostalo je bez svoje cvijetne i zelenepoljane. U njoj je napravljena velika rana, a obveza rudnika i TE je da te rane zacijele.

Od početka rada TE, 1982. godine, pa do 1992. godine, pepeo se kamionskimtransportom odlagao na deponij Dražljevo udaljen 7 km od lokacije TE. DeponijDražljevo zapunjen je i na njemu je odloženo oko 3,5 milijuna tona pepela. Zauzimapovršinu oko 18 ha. Primijetni su erozioni kanali koji usmjeravaju vodu od vrhado podnožja deponija pri čemu se tim kanalima odnosi znatan sloj humusa.

Od 1992. godine odlaganje pepela se vrši u eksploatirani dio rudnika. Deponirani pepeoje rizični materijal s visokom sadržajem CaO (oko 70%), zbog čega kontaminira voduako je s njom u kontaktu i čini baznu sredinu pH 13. To je evidentan ekološki problem,s obzirom da se viškovi voda izbacuju u recipijent rijeka Gračanice i Mušnice, pa nadaljeu slivno područje akumulacije Bileća rijeke Trebišnjice. Akumulacija Bileća je najvećavještačka akumulacija na Balkanu, a rijeka Trebišnjica najveća ponornica u Europii taj sliv je osnovni rezervoar pitke vode u regiji. Trenutačno se deponiranje pepelavrši na improvizirani način koji nisu uskladile niti odobrile institucije Bosne i Hercegovinei potrebno je izvršiti implementaciju projekta odlaganja pepela u vidu gustehidromješavine koji zadovoljava sve zakonske i tehnološke zahtjeve i kojimse u potpunosti ispunjavaju traženi ekološki standardi. Pretpostavlja se da je rasipanjempepela zračnih masa ugrožen prostor 15 puta veći od deponija.

Stanovništvo Gacka samo želi da se posveti veća briga i odgovorniji odnos prema okolišukoja je doživjela i trpi veliki pritisak kao posljedicu procesa rada termoelektrane.

Gacko polje, ravno

32

1

Potreba za prirodom

Uvod

Sva živa bića na Zemlji mogu se grupirati u vrste — skupine organizama koje nalikuju jednedrugima, imaju slične životne navike i ponašanje i koje dijele sličan kemijski sastav i genetskustrukturu. Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se/reproduciraju i morajuimati uvjete za stvaranje brojnoga potomstva.

Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na planetu jest raznolikost bioloških vrsta poznatapod terminom biodiverzitet ili biološka raznolikost. Ovaj resurs čine tri komponente:

Biološka raznolikost

Ključni koncept Svaka vrsta ima pravo na život ili barem na borbu za život,zbog jednostavne činjenice da postoji

Trajanje 1–2 nastavne jedinice

Period u godini Bilo koji

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, ekologija, zemljopis

Nastavni ciljevi • Shvatiti izuzetan značaj biološke raznolikosti i opasnostiod ubrzanog nestajanja vrsta

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Potreba za prirodomAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

33

1

Potreba za prirodom

Biološka raznolikost

• genetska raznolikost u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju istoj vrsti;• raznolikost vrsta u koji se trenutačno, prema mišljenju biologa, ubraja između 15 i 40 milijuna

vrsta na Zemlji (iako su znanstvenici do današnjeg dana uspjeli klasificirati samo 1,75 milijuna);• raznolikost ekosustava u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih, rječnih,

oceanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakciji i interakciji s neživimokruženjem.

Svaki je živi organizam po sebi resurs genetskih informacija koje mu omogućuju prilagođavanjepromjenama u svojoj okolici. Milijunima godina nastajale su nove vrste, dok su one koje se nisuuspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta je prirodan proces. Brzina ovoga procesa, ipak,je drastično ubrzana porastom urbanog razvitka i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.

Aktivnosti

1 Objasnite razredu izniman značaj životinjske i biljneraznolikosti. Koristite tekst Čovjek i biološka raznolikosti dodatne informacije s CD-ROM-a.

2 Predstavite načine prema kojima su ljudi ovisni o biološkojraznolikosti. Biljke i životinje osiguravaju brojne vrste hrane,materijala, energije i kemikalija.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o temi kako priroda osiguravatemelj za privređivanje i društvo čovjeka. Napišite različiteprimjere na ploči. Kada je vježba završena, prodiskutirajtetekst u nastavku Priroda nam pruža.

4 Pogledajte videomaterijal Nestanak biološke raznolikosti i vrsta. Organizirajte diskusijuo pitanjima postavljenim na njegovom kraju:• Zašto je biološka raznolikost važna za ljudsku vrstu?• Što uzrokuje nestanak vrsta?• Što možemo učiniti kako bismo zaštitili biljke i životinje?

5 Prikažite videomaterijal Vrijeme nam istječe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražiteod učenika da napišu kratak esej na temelju videomaterijala i diskusije koja je uslijedila.

U nastavku...

• Obvežite učenike da potraže dopunske informacije o specifičnim prijetnjama biološkojraznolikosti u vašoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM, kao i različite izvore s interneta.

• Priroda nam pruža sirovine — hranu, ribu, drvnu građu i građevinske materijale,šumske proizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu, itd...

• Priroda nam pruža prirodno stanište.• Priroda osigurava oprašivanje.• Priroda osigurava biološku kontrolu bolesti i štetočina.• Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava onečišćenost i održava tlo.• Priroda regulira kruženje hranjivih materija i organskih tvari.• Priroda regulira atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode) i prirodne

katastrofe.• Priroda je mjesto odmora i rekreacije, kao i izvor kulture, naobrazbe i znanstvenih otkrića.

Priroda nam pruža

34

1

Potreba za prirodom

Biološka raznolikost

Danas, kao nikada ranije, prirodni ekosustavi i biološka raznolikost suočavajuse s ozbiljnim opasnostima:• oko 50.000 bioloških vrsta izumire godišnje. Prvi put u povijesti svijeta jedna jedina

specifična vrsta — čovjek — postao je ključni čimbenik u procesu uništavanja ekosustava;

• tropske prašume i drugi prirodni ekosustavi nestaju ili se oštećuju uslijed širenjapoljoprivrednog tla, razvitka transporta, urbanog razvitka, izmještanja riječnih tokovaza potrebe navodnjavanja i onečišćenja;

• broj ptičjih vrsta širom svijeta je u opadanju, dok je jedna četvrtina svih sisavacau ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.

Tijekom cijele povijesti evolucije, biljne i životinjske vrste nastajale su i nestajale — nekesu ostale relativno nepromijenjene dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste.

Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerojatnije su odgovorne za razvitakendemskih europskih podvrsta. S iznimkom najkrupnijih geoloških ili kozmičkih događaja(kao, npr. vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrstauglavnom se odvija postupno i tijekom dugog perioda.

Tijekom posljednjih 10.000 godina najdramatičniji utjecaj na prirodno okružje javio se izrelativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakompitanja postoji li u današnje vrijeme uopće jedna jedina točka u Europi na nadmorskoj visiniispod 2.000 metara na koju nisu, na neki zamisliv način, utjecale ljudske aktivnosti.

Utjecaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u okolišu. Mnoge od ovihpromjena događaju se prebrzo i vrste se ne stignu prilagoditi, što rezultira neprekinutimsmanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta.

Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriju Europe negou drugim dijelovima svijeta. Na primjer, 80–90% europskoga kontinenta nekadje bio prekriven šumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Europske rijekesu, također, pod ekstremnim pritiskom.

Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijski poluotok, na primjer,izgubio je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike 6% površine kontinentaje zaštićeno, ali poduzete mjere nisu na svim mjestima podjednako oštre niti učinkovite.Trenutačno, sljedeće taksonomske skupine nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta,45% gmazova, 40% ptica, 40% sisavaca i 21% od ukupnih 12.500 vrsta viših biljaka.

Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija tla, onečišćenost, pretjerana eksploatacijai uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biološkoj raznolikosti.

Čovjek i biološka raznolikost

35

2

Biološka raznolikost riječnih dolina

Biološka raznolikost

Uvod

Biološka raznolikost Europe pod stalnimje pritiskom procesa urbanizacije. Jednood područja pod izuzetnim pritiskom kojese često zaboravlja ili zaobilazi jesu vlažnapodručja — močvare, bare, plitka priobaljai zaljevi. Veliki broj kontinentalnih močvarai bara u Europi postupno nestaju. Močvarnapodručja i rijeke su od suštinskoga značajaza prirodnu ravnotežu, pri čemu imaju ulogupravih uzgajališta za mnoge vodene životinjskei biljne vrste. Ona su, također, prirodnookruženje alga i planktona, najvažnije hranemnogih životinja, uključujući ribe, kornjače,rakove i čaplje.

Ključni koncept Neodgovorno ponašanje ljudi može ozbiljno narušiti riječneekosustave

Trajanje • Uvodni sat: 1–2 nastavne jedinice• Sat u prirodi (na lokalitetu): 2–4 nastavne jedinice• Završni sat: 1–2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće (od travnja do lipnja)

Mjesto • Učionica• Dva lokaliteta za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prvi -

dobro očuvano područje, daleko od izvora onečišćenjaod kućanstava ili industrije, i drugi - u močvarnom područjudrastično narušenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala,duž betoniranih obala rijeke ili blizu mjesta ispuštanjaotpadnih voda)

• Biolaboratorij

Nastavni materijali Pribor za pisanje i crtanje, topografske karte, lupe, dalekozori,snimač zvuka, fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljakai životinja, staklene posude, epruvete, mrežice, sita i cjediljke,pincete, rastvor metilplavog za testiranje, trakasti metar, kratkikomadi konopa za označavanje lokaliteta testiranja urazmjeru 1 metar kvadratni, radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, ekologija, kemija

Nastavni ciljevi • Upoznati se s biološkom raznolikošću rijeke i pomoćiučenicima da razumiju značaj njezina očuvanja

• Razumjeti kompleksnu i dinamičku međuovisnost biološkeraznolikosti i stanja okoliša

• Razviti vještine za primjenu praktičnih metoda procjenestanja okoliša i biološke raznolikosti

• Razumjeti potrebu za zaštitom biološke raznolikosti i njezinakorištenja na održivi način

Nastavna metodologija Igra asocijacija, predavanje, diskusija, opservacija, istraživanjena terenu (na lokalitetu), rad u malim skupinama

Biološka raznolikost riječnih dolinaAutori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

36

2

Biološka raznolikost riječnih dolina

Biološka raznolikost

Aktivnosti

Uvodni sat

1 Neka učenici popune praznine u zadanim rečenicama:

• Da sam drvo pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..• Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..• Da sam riba u rijeci, bio bih ………….. zato što……………..• Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih ………….. zato što……………..• Da sam gmaz pored rijeke, bio bih ………….. zato što……………..• Da sam ptica pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..• Da sam sisavac pored rijeke, bio bih………….. zato što……………..

2 Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranihbiljaka i životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke.

3 Prodiskutirajte s razredom o sljedećim temama:

• Koji čimbenici određuju biološku raznolikost? Od kojih čimbenika ona zavisi?(dostupnost hrane, vode, kisika, staništa);

• Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (ekosustavi u močvarnimpodručjima) imaju veću raznolikost vrsta nego ostala staništa?;

• Koje su prijetnje biološkoj raznolikosti riječnih sustava? (uništavanje staništa, onečišćenjevode i tla, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala);

• Koji značaj za prirodu predstavlja biološka raznolikost rijeka? A za čovjeka?

4 Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog ekosustava povezani. Utjecaj na jednogod njih može biti učinkovit za druge. Koristite dodatne informacije iz poglavlja Biološkaraznolikost na CD-ROM-u.

5 Pripremite razred za predstojeći sat u prirodi:

• upoznajte ih s planom sata;• podijelite učenike u navedene manje skupine:

– stručnjaci za kvalitetu vode;– stručnjaci za vodenu biološku raznolikost;– stručnjaci za biljni svijet (floru) močvarnih područja;– stručnjaci za životinjski svijet (faunu) močvarnih područja;– ekopolicija;

• podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj skupini i objasnite svaki proces;• osigurajte neophodne upute, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu

(pravilnike i vodiče za prepoznavanje vrsta).

Sat u prirodi (na lokalitetu)

Organizirajte sat u prirodi na dva različita lokaliteta duž rijeke koji pružaju prilikuza upoznavanje različitih vidova biološke raznolikosti, krajolika i razina onečišćenosti voda.Primijenite istu metodologiju za procjenu:• biološke raznolikosti;• kvalitete vode (baziranu na opservaciji);• biljne raznolikosti;• životinjske raznolikosti;• utjecaja ljudskih aktivnosti.

37

2

Biološka raznolikost riječnih dolina

Biološka raznolikost

Završni sat

1 Neka timovi prezentiraju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanju biološkeraznolikosti u riječnim ekosustavima i o njihovoj ovisnosti o kvaliteti vode i ljudskihaktivnosti. Formulirajte prijedloge za poboljšanje čistoće vodenih bazena i očuvanje njihovebiološke raznolikosti. Radove učenika poduprite informacijama iz teksta Svatkood nas navedenoga u nastavku.

2 Razmislite o načinu informiranja okoline o rezultatima vježbi.

U nastavku...

• Organizirajte akciju čišćenja dijelova riječne obale ili učvršćivanja erodiranih dijelova obaleakcijom sađenja stabala.

• Pošaljite sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije relevantnim organizacijamai institucijama (npr. nadležnim gradskim službama za zaštitu okoliša i/ili gradonačelniku,nadležnom Vijeću za zaštitu okoliša, Ministarstvu zaštite okoliša).

• Organizirajte izložbu kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe.• Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organizirajte radio ili TV gostovanja.• Postavite izvješće o stanju lokalne biološke raznolikosti na internetsku stranicu.

Svatko od nas može štititi močvarna područja pazeći da:• štedi vodu;• ne baca otpad u vodu;• ne siječe drveće i grmlje na obalama;• ne spaljuje vegetaciju na obalama;• ne koristi nepotrebne i štetne kemijske proizvode

u vlastitome domu;• ne narušava i ne uznemirava živi svijet

močvarnih područja;• ne koristi resurse močvarnih područja nesavjesno;• ne čeka da netko drugi posadi drvo na obali.

Zajedno možemo:• zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje

zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku;• zahtijevati strogu kontrolu korištenja vodenih resursa i onečišćenja vode;• apelirati na žurno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja;• štititi vegetaciju priobalnoga područja.

BirdLife International, 2002.

Svatko od nas može...

38

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t

A. Prikupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode.Primijenite sustav bioloških indikatora za procjenu kvalitete površinske vode:

1 Prikupite primjerke životinja koje pronađete ispod i na površini nekolicine (3–5) krupnogkamenja koristeći mrežice, sita i pincete. Stavite ih u staklene posude. Promatrajte svakiuzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pozorno vratite sve identificiranei neidentificirane organizme u rijeku.

2 Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Ispirite uzorke u situ sve dok u njemu ne ostanusamo prikupljeni organizmi i veći komadi kamena. Zabilježite rezultate i vratite sve u rijeku.

3 Prikupite životinje s riječne površine praveći „osmice” mrežicama na površini vode (ustamrežice trebaju biti pod pravim kutom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do pet uzoraka.Identificirajte organizme pošto ste ih smjestili u teglu, a zatim ih vratite u vodu.

Biološka metoda za utvrđivanje kvalitete površinske vode

1. Ličinke vilinog konjica (Odonata) 8 � �

2. Ličinke svica (Cantharididae) 8 �

3. Ličinke vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 10 � �

4. Riječni rak (Astacus sp.) 10 � �

5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 4 � �

6. Ličinke mrežokrilaca (Megaloptera) 4 �

7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 5 �

8. Vodene buhe (Cladocera) 5 �

9. Ličinke krznokrilaca (Trichoptera) 5 � �

10. Školjke (Bivalvia) 6 � �

11. Vodeni insekti 5 �

12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.) 6 �

13. Glibnjače (Tubifex sp.) 1 � �

14. Pijavice (Hirudinea) 2 � �

15. Puževi (Gastropoda) — 3 � �

Barski puževi (Limnaeidae)

16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus) 3 � �

Životinje Indeks Podjela prema sklonostiskupine ka određenoj kvaliteti vode*

Čista Približno čista Onečišćenavoda voda voda

*Napomena: Simboli ukazuju na vjerojatnoću pronalaska dane vrste u određenom tipu vode.� Mala vjerojatnoća � Srednja vjerojatnoća � Velika vjerojatnoća

Stanje biološke raznolikostivodenih ekosustava(za stručnjake za vodenubiološku raznolikost)

39

Biološka raznolikostInform

ativnilistStanje biološke raznolikostivodenih ekosustavanastavak

B. Odredite kvalitetu vode prema sljedećim kriterijima:• Koja je skupina organizama najnazočnija?• Koje su sve skupine zastupljene?• Koliko ste primjeraka prikupili po pojedinačnoj skupini i u kojim tipovima vode su pronađeni?

C. Izračunajte biotički indeks koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedineskupine s odgovarajućim indeksom skupine iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrditesrednju vrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak.

Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstan živisvijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizakindeks na postojanje onečišćenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.

1Ličinke vilinogkonjica(Odonata)

2Ličinke svica(Cantharididae)

3Ličinke vodenihcvjetova(Ephemeroptera)

4Riječni rak(Astacus sp.)

5Trepljasti crvi(Tricladida)

6Ličinkemrežokrilaca(Megaloptera)

7Vodene stjenice(Hydrometridae)

8Vodene buhe(Cladocera)

9Ličinkekožnokrilaca(Trichoptera)

10Školjke(Bivalvia)

11Vodeni insekti

12Slatkovodniračići(Gammarus sp.)

13Glibnjače(Tubifex sp.)

14Pijavice(Hirudinea)

15Puževi(Gastropoda) —Barski puževi(Limnaeidae)

16Ravnonogi račići(Asellus aquaticus)

Tko živi u vodi

40

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t

Rezultati 1 2 3

4 5 6

7 8 9

10 11 12

13 14 15

16 17 18UkupnoStanje vode (izvana) čista prirodna onečišćenaOčekivana nazočnost biološke raznolikosti prosječna visoka niskaOčekivan broj pojedinih vrsta nizak prosječan visok(zastupljenost populacije)

Upitnik za promatranje vode

Upitnik

1. Voda je čista/prozirna.2. Voda je srednje prozirna.3. Voda je veoma mutna.

4. Voda je bezbojna.5. Voda je plavo-zelene boje.6. Voda je tamnosiva ili žuto-mrka.

7. Nema mirisa.8. Osjeća se miris tla ili vodene vegetacije/algi.9. 9. Miriše na trulež ili kanalizaciju.

10. Dno je čisto.11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem svjetlijeg tona.12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem.

13. Na kamenju ne raste bilje.14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine.15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine i njihova donja strana je crna.

16. Površina vode je čista/prozirna.17. Na površini ima lišća, insekata i ličinki.18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.

B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte rastvor metilplavo. Ako se boja promijeniiz plave u prozirnu, to je siguran znak prisutnosti organskih spojeva. Bjeličasta pjena na obalamarijeke, također, ukazuje na reakcije organskih tvari.

A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode promatrajući i ocjenjujući njezine izvanjskekarakteristike. Na upitniku za promatranje vode obilježite polja koja najbolje opisuju uočljivekarakteristike vode koju promatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakom pojedinačnom stupcuodredit će kategoriju vode — čista, prirodna ili onečišćena.

Kvaliteta vode(utvrđuje se promatranjem)

41

Biološka raznolikostInform

ativnilistBiljna raznolikost na rijeci(za stručnjake za biljni svijet/florumočvarnih područja)

Upute• Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta.• Pripremite topografsku kartu prije izlaska na teren i na njoj označite lokalitete na kojima ste vršili istraživanja

(vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je označite kao travu, grmlje ili drvo i označite njezine

prirodne karakteristike.• Fotografirajte različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.

C. Analizirajte biljnu raznolikost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izračunajteprosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnuvrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Usporediterezultate koji su dobiveni ispitivanjem različitih zajednica.

A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume, kanale (obalnenasipe) kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora.

B. Ispitajte raznolikost biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnog metraza travne zajednice na otvorenom i 10 kvadratnih metara za travne zajednice u šumamaili u područjima sa žbunastom vegetacijom.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pokvadratnom metru

1.

2.

3.

......

No. Tip zajednice Biljne vrste Broj uzoraka

42

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t Životinjska raznolikostu riječnom području(za stručnjake za životinjskisvijet/faunu močvarnih područja)

Upute• Koristite vodiče za prepoznavanje životinjskih vrsta.• Pripremite topografsku kartu prije izlaska na teren i na njoj označite lokalitete na kojima ste vršili istraživanja

(vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno zabilježite njezine prirodne karakteristike kako biste

je naknadno mogli identificirati.• Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične primjerke životinja.• Opišite zvuke koje ispuštaju različite životinje i snimite njihov zvuk. Ovo će vam pomoći u naknadnoj

identifikaciji.• Pretražite teren za životinjskim tragovima. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove našli. Nacrtajte otiske

tragova u prirodnoj veličini — to će vam, također, pomoći u naknadnoj identifikaciji.

C. Analizirajte životinjsku raznolikost prebrojavajući broj vrsta u svakoj zajednici. Izračunajteprosječan broj vrsta za cijelu proučavanu oblast. Odredite dominantnu (najbrojniju) životinjskuvrstu. Izračunajte približan prosječan broj životinja po zajednici. Usporedite rezultate kojeste dobili iz proučavanja različitih zajednica.

A. Ispitajte različita staništa u riječnom sektoru koji je predmet vašeg promatranja — ivice korita,obale, polja, plavne šume, kanale (obalne nasipe), itd...

B. Ispitajte raznolikost životinjskih vrsta i upišite vaša saznanja u tabelu.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan brojpo metru kvadratnom

1.

2.

3.

......

No. Tip zajednice Uočene životinjske vrste Točan ili približanbroj uzoraka

Utjecaj ljudskihaktivnosti(za ekopoliciju)

43

Biološka raznolikostInform

ativnilist

Istražite područje oko rijeke i zabilježite zapažanja.

1 Nazočnost ljudi i njihove trenutačne aktivnosti.

2 Znakovi nedvosmislenog ljudskog utjecaja (zabilježite aktivnosti — lov, ribolov, ispaša,loženje vatre, sječa šume, itd... i prikupite postojeći dokazni materijal).

3 Znakovi indirektnog ljudskog utjecaja (npr. odlaganje kućnog ili drugog otpada).

4 Mrtve i ranjene životinje (vrste, broj i uzrok).

5 Uništena vegetacija (vrste, broj i uzrok).

6 Jesu li voda i obale onečišćene otpadom iz kućanstava?Ako jesu, koji je stupanj onečišćenosti — nizak, srednji ili visok?

7 Opća ocjena istraživanog područja.

Pripremite izvješće.

Uvod

Šume nam svakodnevno pružaju neophodne proizvode kao što su drvna građa, gorivo, hranai sirovine za farmaceutsku industriju. Osiguravajući staništa za biljke i životinje prirodne šume,također, igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i zdravih ekosustava.

Drveće, uobičajeni element šume, od neprocjenjive je vrijednosti za okoliš. Ono predstavljafilter za onečišćenost i patogene mikroorganizme iz zraka, regulira kretanje vode u prirodi,proizvodi kisik i baktericide te opskrbljuje atmosferu ozonom. Pa, ipak, šuma nije jednostavnizbroj drveća — šume su dinamični, složeni ekosustavi kojima je potrebno nekoliko ljudskihstoljeća da bi se formirali. Njihova je zaštita mudro ulaganje u budućnost našega okoliša.

Aktivnosti

Uvodni sat

1 Predstavite materijal u uvodnom dijelu sata, zajedno s dopunskom informacijomiz poglavlja Biološka raznolikost i šumarstvo s CD-ROM-a, kao i tekstom Šuma na kraju sata.

2 Organizirajte dramsku radionicu s učenicima. Neka upriliče i odigraju scenu u šumi u kojojse sukobi oko šumskih resursa razrješavaju. Neka učenici napišu scenarij i odigraju komadza razred. U podjelu uloga treba uključiti:• lovca (lovokradicu);• berača bilja čije se korijenje koristi;• sakupljača pečurki koji kida pečurke umjesto da ih siječe;• turiste;• novinara;• državnog šumara.

44

3

Bogatstva šuma

Biološka raznolikost

Ključni koncept Osim što osiguravaju staništa za divlje biljne i životinjske vrste,šume igraju ključnu ulogu u održavanju opće ekološke ravnoteže

Trajanje • Uvodni sat: 2 nastavne jedinice• Sat u prirodi (na lokalitetu): 2 - 4 nastavne jedinice• Završni sat: 2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće, ljeto, jesen

Mjesto • Učionica• 2 istraživačka lokaliteta — jedan u prirodnom šumskom

ekosustavu, drugi na vještački pošumljenom lokalitetu• Državno šumsko gazdinstvo

Nastavni materijali Topografska karta područja, dalekozor, snimač zvuka,fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, trakastimetar, radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, ekologija, zemljopis

Nastavni ciljevi • Proučavanje biološke raznolikosti i ekosustava obližnjih šuma• Razvijanje praktičnih vještina za proučavanje okoliša• Pomaganje u očuvanju i obnavljanju šumskih resursa,

uzimajući u obzir potrebu zaštite biološke raznolikosti

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, promatranje, terensko istraživanje,dramska radionica

Bogatstva šumaAutori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

45

3

Bogatstva šuma

Biološka raznolikost

Diskutirajte o temama na koje se komad odnosi i o tome kako su likovi reagirali.Je li komad bio realističan? Kako su prikazani likovi, tj. je li šumar bio pun razumijevanjaili je više djelovao kao predstavnik vlasti?

3 Pripremite razred za sat u prirodi:

• predstavite učenicima plan sati i informativne listove;• podijelite učenike u sljedeće manje skupine (timove):

– stručnjaci za ekosustave;– stručnjaci za biljni svijet/floru;– stručnjaci za životinjski svijet/faunu;– ekopolicija.

• Osigurajte učenicima neophodne upute, radne listove, materijale, pribor i vodičeza prepoznavanje biljaka i životinja.

Sati u prirodi

1 Organizirajte ekspediciju u šumsko područje u kojemu ima i prirodnih i vještački uzgajanihšuma za industrijsku proizvodnju drvene građe.

2 Prošetajte prirodnom šumom. Identificirajte neke uobičajene biljne vrste u danomekosustavu. Obratite pozornost na šarolikost biljnih zajednica i utvrdite njihovu uloguu očuvanju prirodnog krajolika, kao i u održanju biološke ravnoteže ekosustava. Objasniteda nekoliko biljnih vrsta igraju ulogu bioindikatora, pružajući informacije o živom okružju.Neka učenici nabroje uvjete koji utječu na razvitak biljnih zajednica. Ove biljke rastuu skladu s uvjetima i prema svojim potrebama, u smislu hranjivih spojeva, razmjene vode,oprašivanja, itd...

3 Neka učenici pronađu biljke koje ukazuju na:

• četiri strane svijeta (tj. sjever, jug,istok i zapad);

• uobičajeni pravac vjetra;• osunčanu stranu (prisojnu);• stranu u sjenci (osojnu);• godišnje doba;• dolazeću kišu;• vlažno tlo;• jalovo tlo;• vrijeme kada pčele počinju sakupljanje

nektara.

4 Upoznajte učenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori::

• kiselica (Rumex acetosa), crvena djetelina (Trifolium pratense),koljenika (Spergula vernalia), mirisna trava (Anthoxanthum odoratum),kadifica (Holcus mollis) i maćuhica (Viola wittrockiana) — sve ove biljke ukazujuna kiselo tlo;

• kopriva (Urtica) ukazuje da je tlo bogato dušikom;• žednjak (Sedum) ukazuje na suho tlo;• joha (Alnus) ukazuje na vlažno tlo.

5 Neka učenici samostalno naprave pojedinačne popise biljaka bioindikatora.

46

3

Bogatstva šuma

Biološka raznolikost

6 Organizirajte terensko istraživanje prirodne šume i vještački pošumljenih područja.Primijenite uobičajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o:• ekološkim čimbenicima (za stručnjake za ekosustave) na stranici 38.;• raznolikosti šumskog biljnog svijeta (za stručnjake za floru) na stranici 41.;• raznolikosti šumskog životinjskog svijeta (za stručnjake za faunu) na stranici 42.;• ljudskom utjecaju (za ekopoliciju) na stranici 43.

Završni sat

1 Diskutirajte s razredom o sljedećim temama, koristeći rezultate dobivene tijekomterenskoga istraživanja:• Koji čimbenici određuju i reguliraju biološku raznolikost? (Dostupnost hrane, vode,

kisika, odgovarajućeg staništa);• Zašto je raznolikost vrsta veći u obodnim pojasevima šume?;• Zašto su prirodne šume bogatije vrstama nego uzgojene šume?;• Koje opasnosti prijete biološkoj raznolikosti u šumskim ekosustavima? (Uništavanje

staništa, onečišćenost, šumski požari, nekontrolirana sječa, itd...);• Koji je značaj šumske biološke raznolikosti za prirodu i čovjeka? (Šume proizvode

100 milijardi tona kisika i apsorbiraju 160 milijardi tona ugljikova dioksida godišnje);• Naglasite da su različiti organizmi u ekosustavu međusobno povezani. Šteta nanesena

jednoj vrsti može ugroziti druge vrste. Koristite dopunske informacije s CD-ROM-aiz poglavlja Biološka raznolikost.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome što se može učiniti kako bi se sačuvala šumskabiološka raznolikost, koristeći informacije u tekstu na dnu stranice 37.

U nastavku...

Podijelite učenicima individualna zaduženja ili zadatke u manjim skupinama kako bi naučili višeo praktičnim stranama ovog problema. Na primjer:• posjetite najbliže državno šumsko gazdinstvo i doznajte koje su najveće prepreke očuvanju

šumske biološke raznolikosti u regiji; upoznajte razred s rezultatima vašega posjeta;sudjelujte u akcijama pošumljavanja; istražite mogućnosti za priključivanje drugim praktičnimaktivnostima;

• posjetite instituciju u kojoj se vrši razmnožavanje i odgoj šumskih kultura ili labaratorijza selekciju sjemena; upoznajte se s praktičnim aktivnostima i metodama za selekcijui očuvanje sjemena biljaka koje su genetski značajne za šumske ekosustave; pratiteput biljaka od laboratorija preko staklenika do šume;

• napravite izložbu fotografija i informativnog materijala.

47

3

Bogatstva šuma

Biološka raznolikost

Sljedeće smjernice mogu pomoći zaštiti šumske biološke raznolikosti:• pri sađenju i obnavljanju šuma prednost uvijek davati domaćim vrstama;• eliminirati, koliko je god to moguće, grubu sječu i primjenjivati metode koje su slične

prirodnim šumskim procesima;• omogućavati šumama da se obnavljaju prirodno;• ostavljati mrtvo drveće, stajaće ili oboreno, da ostane gdje jeste;• koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju u obzir zaštitu

biološke raznolikosti;• koristiti manje osjetljiva šumska područja za odmaranje i turizam;• ograničiti masovni turizam u šumama;• promovirati one tehnološke procese koji proizvode manje otpada.

BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002.)

Zaštita biološke raznolikosti šuma

Premda je većina drevnih šuma uništena ljudskim aktivnostima, pošumljavanje i sađenjenovih šuma su veoma zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne šumeu područja za proizvodnju sirovine. One vrste koje nisu profitabilne, eliminiraju se.Brzorastuće vrste, koje donose profit, sade se umjesto njih.

Stanje šuma u Njemačkoj pruža odličan primjer. Prije samo 150 godina širokolisnelistopadne vrste činile su dvije trećine svih šuma. Zimzelene vrste činile su preostalutrećinu. Danas je omjer obrnut zato što četinjače brže rastu.

U mediteranskoj regiji, da navedemo još jedan primjer, neke vrste topole zasađenesu u tropske šume eukaliptusa i tika kako bi služile proizvodnji drvnih sirovina.Neželjene vrste insekata u ovim homogenim okruženjima prskane su pesticidima.Na kraju se dogodilo to da je preostalo toliko malo životinjskih vrsta da je nemogućeozbiljno govoriti o postojanju biološke raznolikosti.

Usprkos tomu, postoje alternativne metode pošumljavanja. U nekoliko posljednjih godinazasađivanje mješovitih šuma, s različitim vrstama drveća, postaje sve popularnije. Iakose šume sijeku i spaljuju sedam puta brže nego što se adekvatno zamjenjuju novimšumama, još ima nade. Ljudi širom svijeta sve više shvaćaju da su drveće i voda osnovaplodnosti tla i temelj života uopće i da zaustavljanje pustošenja šuma ima blagotvoranučinak na klimu, tako da se nove šume sade posvuda.

Barbara Veit, Christine Wolfrum, Knjiga o šumi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995.)

Šuma

Ekološki čimbenici(za stručnjake za ekosustave)

A. Usporedite čimbenike koji određuju životno okružje u prirodnimi vještački uzgojenim šumama. Popunite zadanu tabelu vašimodgovorima.

48

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t

Raznolikost šumskih biljaka(za stručnjake za biljni svijet/floru)

A. Utvrdite broj i tip šumskih katova u svakom od istraživanih područja

B. Istražite biološku raznolikost biljaka po katovima i popunite zadanutabelu.

Br. Kat Biljne vrste Točan ili približanbroj uzoraka

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pometru kvadratnom

Upute• Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, označite

je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom slučaju upišite njezine karakteristike zbog naknadne identifikacije).• Zabilježite istraživane lokalitete na topografskoj karti.• Fotografirajte različite zajednice i neke karakteristične biljke.

C. Ako ste već ispitali druge ekosustave, usporedite rezultate.

Br. Ekološki čimbenici Prirodna šuma Vještačkiuzgojena šuma

1. Svjetlo/toplina

2. Kretanje zraka (vjetar)

3. Vlaga

4. Hranjiva osnova

5. Staništa

6. Drugo

B. Uzmite u obzir značaj ekoloških čimbenika za nastanak i očuvanje šumske biološke raznolikosti.

49

Biološka raznolikostInform

ativnilistRaznolikostšumskih životinja(za stručnjakeza životinjski svijet/faunu)

A. Utvrdite broj i tip šumskih katova u svakom od istraživanih područja.

B. Istražite biološku raznolikost životinja po katovima i popunite zadanu tabelu.

Upute• Identificirajte životinje uz pomoć terenskih vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu,

zabilježite njezine opće karakteristike i pokušajte je identificirati kasnije.• Unesite ispitivana područja na topografsku kartu.• Fotografirajte različite životinje.

C. Identificirajte životinje prema zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke karakteristične zvukeživotinja na snimaču zvuka za kasnije korištenje.

D. Potražite životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove pronašli. Nacrtajtekonture tragova u prirodnoj veličini.

E. Ako ste već ispitali druge ekosustave, usporedite rezultate.

Br. Kat Životinjske vrste Točan ili približanbroj uzoraka

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pometru kvadratnom

50

4

Livadski živi svijet

Biološka raznolikost

Uvod

Šumska vegetacija se smanjuje širom svijeta. Umjesto nje javljajuse zonske travnate zajednice. U istočnoj Europi ove regijezauzimaju značajne površine i poznate su kao stepe. Njezininajjugoistočniji obronci idu duž granice Bugarske i Rumunjske,dijelova dunavske ravnice i Južne Dobrudže.

Kontaktne točke ove granične zone s vegetacijom drveća,u kombinaciji mnoštva lokalnih osobenosti, odredile su razvitakprijelaznih šumsko-stepskih ekosustava s jedinstvenomraznolikošću vrsta. Osim ovih graničnih zajednica, postoje i velikapodručja dobro razvijenih travnatih ekosustava polja i pašnjakakoji čine dvije velike skupine:

• primarni — među šumskim ekosustavima ima mjesta gdje mikrouvjeti ne odgovaraju razvitkudrveća, pa su umjesto toga prekriveni travom; ovakve oblasti susreću se i na pješčanimobalama mora i rijeka;

• sekundarni — ovi se ekosustavi obično javljaju na mjestima uništenih, spaljenih, iskorijenjenihi nepovratno isječenih šuma, ili napuštenih, ali nekada obradivih polja.

Ključni koncept Prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti životinjamai biljkama čije je to prirodno stanište

Trajanje • Uvodni sat: 2 nastavne jedinice• Sat u prirodi (na lokalitetu): 2–4 nastavne jedinice• Završni sat: 2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće i ljeto

Mjesto • Učionica• 2 ispitna lokaliteta — jedan u prirodnom livadskom

ekosustavu i drugi na vještačkom ekosustavu koji se koristiu poljoprivredne svrhe

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta područja, lupe,dalekozori, snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči zaprepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, fizika, kemija

Nastavni ciljevi • Upoznati učenike s biološkom raznolikošću livada i pašnjaka,kao i s načelima funkcioniranja ovakvih ekosustava

• Razviti praktične vještine za proučavanje okoliša• Razumjeti značaj zaštite travnatih zajednica• Usporediti biološku raznolikost prirodnih ekosustava s onim

u vještački uzgajanim ekosustavima• Njegovanje odgovornog ponašanja za zaštitu i korištenje

travnatih zajednica

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, promatranje, terensko istraživanje,studija slučaja

Livadski živi svijetAutor: Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

51

4

Livadski živi svijet

Biološka raznolikost

Aktivnosti

Upoznavanje s travnatim zajednicama

1 Obavijestite učenike o svojstvima travnatih zajednica i mjestima gdje se javljaju. Koristiteinformacije iz uvoda i tekst Pašnjaci sa stranice 52.

Naglasite da prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti istrjebljenju njihovihekosustava neposredno (fizičko uništenje) i posredno (gubitak staništa, mjesta za sakrivanjei hranjive osnove).

2 Neka četiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija slučaja danih na stranici 53. Nekasvaki pročita naglas odabranu studiju i neka s razredom razgovara o mogućim rješenjima.Tražite od učenika da svoja rješenja argumentiraju.

Sat u prirodi (na lokalitetu)

Pripremite razred za sat u prirodi.

1 Upoznajte ih s aktivnostima i informativnim listovima na stranicama 54. i 55.

2 Podijelite razred u sljedeće manje skupine (timove):

• stručnjaci za travnate ekosustave;• stručnjaci za biljni svijet/floru;• stručnjaci za životinjski svijet/faunu;• ekopolicija.

3 Osigurajte učenicima važne upute, radne listove, materijale, pribor i pomoćnu literaturu(priručnike i vodiče za raspoznavanje biljaka i životinja).

4 Organizirajte terensko istraživanje na dva lokaliteta, jedno u prirodnome travnatomekosustavu i drugo u vještački uzgojenom ekosustavu (poljoprivredno tlo), koristećisljedeće informativne listove:• važni čimbenici (za stručnjake za travnate ekosustave);• raznolikost travnatih zajednica (za stručnjake za biljni svijet/floru);• životinjska raznolikost (za stručnjake za životinjski svijet/faunu);• utjecaj ljudskih aktivnosti (za ekopoliciju).

Završni sat

1 Prodiskutirajte s učenicima o sljedećim temama, koristeći rezultate koje ste prikupili tijekomterenskog istraživanja:• Koji čimbenici određuju i reguliraju biološku raznolikost? (Dostupnost hrane, vode,

kisika, odgovarajuće stanište);• Opišite biološku raznolikost travnatih ekosustava. Neka učenici nabroje imena drugih

biljaka i životinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zbog čega su prirodne travnatezajednice bogatije vrstama nego uzgojeni ekosustavi (poljoprivredno tlo)?;

• Tko/što prijeti biološkoj raznolikosti travnatih ekosustava? Koristite informacije iz tabeleLjudske aktivnosti i biološka raznolikost livada i pašnjaka sa stranice 52.;

• Kakav je značaj livadske biološke raznolikosti za prirodu i čovjeka?

2 Nabrojite odgovore na ploči. Pokrenite slobodnu diskusiju o temi Što možemo učinitiza zaštitu biološke raznolikosti livada i pašnjaka? Koristite tekst na dnu stranice 52.

52

4

Livadski živi svijet

Biološka raznolikost

Sljedeće mjere pomažu očuvanju travnatih staništa:• izbjegavajte rizike izazivanja požara, prekomjernu uporabu pašnjaka, masovno

prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak utjecaj;• izbjegavajte uporabu kemijskih tvari (gnojiva, pesticida, itd...);• održavajte i obnavljajte elemente koji osiguravaju mozaičku strukturu travnatih

ekosustava (međe na poljima, šumske pojaseve, mala jezera, itd.) i pomažu očuvanjubiološke raznolikosti;

• podržavajte razvitak neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede.

BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002.)

Očuvanje travnatih staništa

Prekomjerna eksploatacija degradira pašnjake. Približno dva puta veće površineod površine obradive zemlje svijeta, pašnjaci i livade, hrane 1,32 milijarde grla krupne stokei 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje pašnjaka dovodi do povećanja broja vještačkiprehranjivane stoke, što podstiče širenje i korištenje obradivog tla na globalnoj razini.

Adaptirano iz knjige L.R. Brown et al., Stanje planeta (State of the Planet, 1998.)

Pašnjaci

Ljudske aktivnosti i biološka raznolikost livada i pašnjaka

Ljudska aktivnost Stepe Planinska Mokralivada livada

intenzivna poljoprivreda � � �

uporaba pesticida � � �

napuštena zemlja � � �

gubitak mozaičkih elemenata � � �

pošumljavanje � � �

obrada zemlje � � �

poljoprivredne aktivnosti � � �

odmor i turizam � � �

nadzemna postrojenja � � �

urbanizacija � � �

mjere za regulaciju suše � � �

i navodnjavanje

Legenda:� zanemariv utjecaj � mali utjecaj � srednji utjecaj � snažan utjecaj

U nastavku...

• Dodijelite sljedeće zadatke:– ispitajte lokalne ugrožene i/ili rijetke biljke i životinje koje naseljavaju livade i polja;– načinite popis biljaka koje imaju medicinski značaj i rastu u regiji;– ispitajte postojeće slučajeve neposrednog ili posrednog nanošenja štete travnatim

zajednicama. Mogući izvori informacija mogu biti članci iz lokalnih novina, stručneosobe (ekolozi, biolozi, itd...), vatrogasci, novinari i lokalno stanovništvo.

• Pripremite „zeleni” informativni pano s rezultatima.

Poduzmite akcijuSlučaj 1: PaljenjeDok šetate u blizini kuće, primijetite da poljoprivrednici pale poljestrnjike pored šume i polja. Što biste uradili?• Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike izaziva loše posljedice

po zemlju i da vatra može zahvatiti obližnje polje ili šumu.• Zvali biste policiju ili vatrogasce.• Pozvali biste gradonačelnika.• Negodovali biste na njihovo neodgovorno ponašanje, ali ne biste

poduzeli ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 2: BiljeSreli ste sakupljača bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, čije se grančice, lišćei cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Berač vadi biljke s korijenom kako bi uštedio vrijemei trud. Što biste uradili?• Objasnili mu da tako uništava dragocjene višegodišnje biljke.• Upitali ga misli li da će moći brati te biljke ponovno sljedeće godine.• Pozvali biste policiju ili gradonačelnika najbližeg grada.• Napisali biste članak za lokalne novine sa smjernicama za primjerene načine sakupljanja biljaka.• Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponašanja, ali ne biste uradili ništa osim

se požalili prijateljima i obitelji.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 3: PesticidiVidite vašeg susjeda kako upotrebljava jak pesticid na gredicamazasađenog krumpira koji je napala krumpirova zlatica. Poljese nalazi pored prirodne livade s košnicama. Što biste uradili?• Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne uništava samo

krumpirovu zlaticu već prijeti i svim insektima i drugimživotinjama u blizini.

• Podsjetili ga da onečišćuje tlo, što može utjecati kakona poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje.

• Predložili mu drugi, sigurniji način uništavanja štetočine.• Napisali biste članak za lokalne novine u kojemu biste opisali

alternativne tehnike za kontrolu štetočina.• Ne biste učinili ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 4: Poljoprivredno tloU procesu vraćanja tla (poljoprivredna restitucija) dobijete komad zemlje — 5 hektara planinskogpašnjaka. Što biste učinili u tom slučaju?• Prodali ili dali zemlju u najam.• Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo tlo.• Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko košnica.• Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor.• Trenutačno ne biste učinili ništa, osim čekali da dođu neka bolja vremena.• Nešto drugo (objasnite).

53

Biološka raznolikostInform

ativnilist

54

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t Važni čimbenici(zu stručnjake za ekosustave)

A. Usporedite činioce okoliša na oba ispitivana lokaliteta — na prirodnojlivadi i poljoprivrednom tlu — i popunite tabelu.

1. Svjetlo/toplina

2 Kretanje zraka (vjetar)

3. Vlaga

4. Hranjiva osnova

B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekološki čimbenici u nastanku i održavanju biološkeraznolikosti travnatih ekosustava.

Br. Ekološki čimbenici Prirodna livada Poljoprivrednotla

Livadska biljna raznolikost(za stručnjake za biljni svijet/floru)

A. Ispitajte biljnu raznolikost popunjavajući zadanu tabelu.

Br. Vrste biljaka Točan ili približanbroj uzoraka

Prosječan broj vrsta Prosječan brojpo metru kvadratnom

Upute• Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča. Ako ne možete prepoznati određenu vrstu, jednostavno

je zabilježite kao travu, grmlje ili drvo (ali, ipak, upišite njezine karakteristike da biste mogli izvršiti naknadnuidentifikaciju).

• Označite istraživana područja na topografskoj karti.• Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične biljke.

B. Odredite katove vegetacije u travnatome ekosustavu.

C. Ako ste završili sa sličnim ispitivanjima u drugim ekosustavima, usporedite rezultate.

5. Pristupačnost staništima

6. Drugo

55

Biološka raznolikostInform

ativnilistŽivotinjska raznolikost(za stručnjake za životinjski svijet)

A. Ispitajte raznolikost životinjskoga svijeta popunjavajući zadanu tabelu.

Upute• Koristite terenske vodiče za prepoznavanje životinja. Ako vam je preteško prepoznati određenu vrstu,

jednostavno zabilježite njezinu nazočnost (ali, ipak, zabilježite njezina tipična svojstva zbog naknadneidentifikacije).

• Obilježite ispitivane lokalitete na topografskoj karti.• Fotografirajte određene životinje.

B. Identificirajte životinje po zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke od zvukova na snimačuda vam pomognu u prepoznavanju različitih vrsta.

C. Pretražite teren s ciljem pronalaska životinjskih tragova. Zapišite broj životinja i vrsta kojesu ostavile tragove. Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini — ovo će vam pomoćiu daljnoj identifikaciji.

D. Ako ste već završili slična istraživanja u drugim ekosustavima, usporedite rezultate.

Br. Životinjske vrste Točan ili približanbroj uzoraka

Prosječan broj vrsta Prosječan brojpo metru kvadratnom

56

5

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biološka raznolikost

Uvod

Ljudska društva u velikoj su mjeri potisnula prirodu koja je zauzimala mjesto današnjih velikihgradova. Iako su mnoge biljke i životinje nestale ili protjerane u nova staništa, nekisu se organizmi uspjeli prilagoditi promijenjenim uvjetima života i sada koegzistiraju s ljudima.Ovi organizmi pokazuju nevjerojatnu spretnost u pronalaženju staništa, vode i hrane.

Aktivnosti

Prepoznajte urbane vrste

Organizirajte s učenicima igru „Tko sam ja?”

1 Na komadu papira napišite ime životinje ili biljke koja živi u urbanom okolišu.

2 Neka dobrovoljac stane ispred razreda i ceduljus imenom biljke/životinje pričvrsti na svoja leđa.

3 Dobrovoljac treba postavljati pitanja na koja će razred odgovarati s da ili ne, i na temeljuodgovora pokušati pogoditi ime životinje ili biljke.

4 Ponavljajte igru dok god postoji zanimanje učenika.

Ključni koncept Životinje i biljke žive posvuda, pa čak i u velikim gradovima

Trajanje • Uvodne aktivnosti: 2 nastavne jedinice• Sat u prirodi (na lokalitetu): 2–4 nastavne jedinice• Završne aktivnosti: 2 nastavne jedinice

Period u godini Bilo koji

Mjesto • Učionica• 4 lokaliteta - park, ulica s gustim prometom, stambeno

naselje i stambena zgrada

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja,dalekozor, snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodičiza prepoznavanje biljaka i životinja, pinceta, trakasti metar,radni listovi, samoljepljiva traka, kartonska kutija

Nastavni predmeti Biologija, kemija

Nastavni ciljevi • Otkriti biološku raznolikost velikog grada i shvatiti važnostnjezina očuvanja

• Razumjeti složen i dinamičan odnos između biološkeraznolikosti i stanja okoliša

• Razviti vještine za procjenu biološke raznolikosti i okoliša

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, promatranje, terensko istraživanje,slobodna diskusija, igra asocijacija

Jesmo li sami u velikom gradu?Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

57

5

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biološka raznolikost

Sat u prirodi (na lokalitetu)

1 Pripremite razred za predstojeće aktivnosti u prirodi. Upoznajte ih s aktivnostimai informativnim listovima na stranicama 59., 60. i 61.

2 Podijelite razred u manje skupine (timove):

• stručnjake za urbani razvitak;• stručnjake za biološku raznolikost;• ekopoliciju.

3 Osigurajte učenicima neophodne upute, informativne listove, pribor, alatke i pomoćnuliteraturu (upute i vodiče za prepoznavanje).

4 Organizirajte terensko istraživanje na četiri različita lokaliteta u naselju — u gradskom parku,ulici s gustim prometom, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraživanje u zgradi možese zadati u formi domaćeg zadatka, kao razgovor sa susjedima). Važno je da se satiu prirodi odvijaju tijekom različitih godišnjih doba.

Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakom od lokaliteta, koristeći informativne listove:• Stanje urbanog okoliša, stranica 59;• Stanje biološke raznolikosti u urbanom okolišu, stranica 60;• Biološka raznolikost u kućanstvu, stranica 61.

Završne aktivnosti

1 Neka timovi predstave rezultate terenskih istraživanja. Izvedite opći zaključak o stanjuurbane biološke raznolikosti, njegovoj ovisnosti o kvaliteti okoliša i ljudskim aktivnostima.

2 Organizirajte slobodnu diskusiju ili rad u malim skupinama o sljedećim temama:

• Koje životinje i biljke možemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunskeinformacije iz teksta Sinantropske biljke (one čija su staništa u blizini ljudi), sa stranice 58.

• Koji čimbenici utječu na urbanu biološku raznolikost?• Tko/što prijeti biljkama i životinjama u gradu?• Kako urbana biološka raznolikost utječe (pozitivno i negativno) na ljude? Uzmite

u obzir tekst Urbano zelenilo. Pokušajte obuhvatiti više aspekata (tj. ekološki, estetski,emocionalni, moralni).

• Je li mogućno izgraditi održiva naselja budućnosti koja bi naseljavao samo čovjek?

3 Definirajte moralni kodeks urbanog građanina završavajućisljedeće rečenice:• Ljudi dijele okoliš grada s...• Biljke i životinje imaju prava...• Bez drugih živih bića/organizama…• Buduće generacije imaju pravo…• Da bismo živjeli harmonično i složno...

58

5

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biološka raznolikost

Oblak od čestica prašine i plinova, koji sprječava vertikalno kretanje zraka, obrazujese visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naročito za vrijeme ljetnih vrućina.

Proračuni kažu da normalno zasićenje prašinom po kvadratnom kilometru iznosi7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno viša. Postojeća tehničkarješenja i metode koje se primjenjuju za čišćenje zraka u nekim su slučajevimaneučinkoviti. U tim slučajevima urbano zelenilo postaje vrlo značajan čimbenik.Ono nam pomaže proizvodnjom kisika, povećanjem vlažnosti zraka, prihvaćanjemčestica prašine na listove i apsorbiranjem štetnih plinova koji se dalje transformirajuu organske spojeve neophodne za ljudsku populaciju.

Jedno jedino desetgodišnje drvo (breza ili topola) proizvodi kisik neophodan jednomčovjeku. U slučajevima pojave prašine i štetnih emisija u veoma velikim koncentracijama,vegetacija umire. Osjetljivost na onečišćenost zraka varira, pa se i koristi za procjenustanja okoliša. Ove biljke zovu se još i bioindikatori. Na primjer, lišajevi, koji rastuna drveću, naročito su osjetljivi na koncentracije sumpordioksida u zraku, pa nam takomogu jasno predočiti kvalitetu zraka u određenoj oblasti.

Urbano zelenilo

U nastavku...

• Pronađite i istražite slučajeve nanošenja štete lokalnoj biološkoj raznolikosti. Razgovarajtes predstavnicima medija, stručnjacima, gradskim službenicima i stanovništvom.

• Istražite konfliktne slučajeve suživota/koegzistencije ljudi i urbanih biljaka i životinja,kao što su, na primjer, biljke ili drveće koje izaziva alergijske reakcije, psi i mačke lutalice,komarci, bubašvabe i krpelji. Neka se učenici obavijeste o mogućim rješenjima ovihproblema u zajednicama gdje žive ili drugdje. Proizvode li neke od ovih metoda negativneposljedice? Je li mogućno predložiti druga rješenja?

• Ponudite projekte/ideje za predviđeno obnavljanje, očuvanje i jačanje urbane biološkeraznolikosti u održivim zajednicama.

• Koristite rezultate koje ste dobili tijekom terenskoga istraživanja, kao i predložene ideje,i postavite ih na „zeleni” informativni pano u školi.

Biljke nezastrašene ljudskom nazočnošću javljaju se u blizini naselja ili drugih lokalitetaizmijenjenih ljudskim aktivnostima. Stoga ih zovemo sinantropskim biljkama (na grčkomsyn = sa i anthropos = čovjek). Članice sinantropske skupine uključuju mnogo domaćihvrsta koje su pronašle odgovarajuća staništa, ne samo u poljima i živicama, već i blizuljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su zauzeti svaki komad zemlje,čak i najmanji. Od zračnih luka i željezničkih pruga, šire se preko obližnjih ulica i trgova.One „putuju” duž pruga i riječnih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda,na deponijima, u vrtovima i parkovima. Takva su mjesta obično bogata organskimspojevima, posebice tvarima koje sadrže dušik, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrstekojima je velika količina takvih tvari neophodna za razvitak.

S ekonomskim napretkom, otkrićem novih teritorija, razvojem vodenih putevai poboljšanjima u kopnenom prometu, dolazi do promjena u pimarnom spektruvegetacije. Mnoge vrste domaće flore, čak cijele zajednice, istrijebljene su uslijeddjelovanja ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajući iz svih pravaca.One koriste sve oblike transporta, lijepeći se za cipele putnika, krijući se u prtljagui kačeći se za odjeću. Zajedno s čovjekom, one prelaze beskrajne oceane. Privijajuse i uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanih kultura,svinjsku čekinju, ovčju vunu i trupce drveta.

Szofia Schwartz, Janina Schober, Biljni susjedi čovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)

Sinantropske biljke

59

Biološka raznolikostInform

ativnilistStanje urbanogokoliša(za stručnjake za urbani razvitak)

A. Prašina1. Pripremite uzorke za testiranje količine prašine u zraku isijecajući

komade samoljepljive trake i postavljajući ih horizontalno na čiode ili štapiće, s ljepljivompovršinom okrenutom nagore. Postavite ih na različite točke površine na kojoj uzimateuzorke. Svaki uzorak treba biti obilježen.

2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim osigurajte uzorke lijepljenjem čistog komadasamoljepljive trake, iste dužine i vrste, na uzorke, kako biste spriječili njihovo oštećivanjeza vrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju.

3. Postavite komade trake na staklene pločice i neka njihova ljepljiva površina bude okrenutanagore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojite čestice prašine.

4. Pomjerajte staklene pločice kako biste se usredsredili na preostale dijelove trake i ponoviteovaj proces. Unesite rezultate u zadanu tabelu:

Br. Istraživani lokalitet Broj čestica prašine

1. Gradski park

2. Ulica s gustim prometom

3. Stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. Stambena zgrada — učionicaili dnevna soba

Uzorak I. Uzorak II. Uzorak III.

5. Usporedite dobivene rezultate i objasnite njihovo variranje.

B. Onečišćenost bukom1. Utvrdite izvore onečišćenja bukom na istraživanim lokalitetima.2. Izvršite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip.3. Procijenite razinu buke, određujući je kao nisku, srednju ili visoku. Unesite rezultate

u zadanu tabelu:

1. Gradski park

3. Stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. Stambena zgrada — učionicaili dnevna soba

tip broj

2. Ulica s gustim prometom

Br. Istraživani lokalitet Izvori buke

5. Sastavite kratku listu zaključaka na temelju proučavanja onečišćenja prašinom i bukomu vašem naselju. Predstavite rezultate u završnoj aktivnosti.

Onečišćenost bukom

(niska, srednja, visoka)

Mal

a

Sred

nja

Velik

a

Mal

i

Sred

nji

Velik

i

60

Biološka raznolikostIn

form

ativ

nilis

t Stanje biološke raznolikostiu urbanom okolišu(za stručnjake za biološku raznolikost)

A. Istraživanje urbanog okoliša1. Istražite biološku raznolikost na tri različita lokaliteta u vašoj

zajednici. Obavite promatranje izravno na lokalitetu i procijenitestupanj ugroženosti svake vrste u uvjetima urbanog života,kao i stupanj njezina utjecaja na okoliš. Popunite zadanu tabelu:

...

...

...

...

...

Istraživani Vrste Brojlokalitet

Životinje i biljke

2. Potražite povrijeđene ili mrtve životinje i biljke, posječeno drveće ili granje, ili spaljenapodručja. Fotografirajte karakteristične primjere.

B. U susjedstvu1. Ispitajte susjedstvo o broju životinjskih vrsta u njihovim domovima (osim kućnih ljubimaca).

Potrudite se da osigurate veći uzorak.

Opasnost odistrjebljenja

Utjecaj vrstena okoliš

Gradski park

...

...

...

...

...

Ulica s gustimprometom

...

...

...

...

...

Stambeno naselje— napolju ili nazajedničkomprostoru

61

Biološka raznolikostInform

ativnilist

B. Koje mjere poduzimate protiv neželjenih životinja u vašem domu?:• zaštitne mreže na prozorima/vratima;• mehaničko uništavanje;• kemijske tvari za direktno uništavanje;• kemijska sredstva za odbijanje;• držanje bioloških neprijatelja (domaćih mačaka ili drugih životinja).

C. Ocjena1. Usporedite dobivene rezultate. Kako procjenjujete biološku raznolikost u vašem gradu:

nezadovoljavajuća, pristojna, dobra ili veoma dobra? Ponovite vaša istraživanja u drugomgodišnjem dobu.

2. Pripremite kratak zaključak na temelju istraživanja biološke raznolikosti sprovedenih u vašojzajednici. Predstavite vaše izvješće i zaključak u završnoj aktivnosti.

Biološka raznolikostu kućanstvu

A. Koje ste životinjske vrste vidjeli u ili oko vašega doma?Koliko njih? Gdje se one mogu najčešće uočiti?

Životinje Približan broj i/ili koliko Gdje se najčešće javljaju?često se vide