turizam bih

Broj

3 • s

rpan

j 201

0. • G

odina

II.

Turizam BiHBESPL ATAN PRIMJER AK

Broj 3 • srpanj 2010. • Godina II.

Ljet

na tu

ristič

ka se

zona

u B

osni

i He

rceg

ovin

i •

S

umm

er to

uris

t sea

son

in B

osni

a an

d He

rzeg

ovin

a

Ljet

na tu

ristič

ka se

zona

u B

osni

i He

rceg

ovin

i •

S

umm

er to

uris

t sea

son

in B

osni

a an

d He

rzeg

ovin

a T

uri

zam

BiH

Č ASOPIS Z A TURIZ AM I KULTURU ŽIVL JENJA

ISSN 1986-5058

9771986505001

LJUBUŠKI

HOTEL HUM d.o.o. za ugostiteljstvo i turizamAdresa: Nikole Kordića bb, 88320 Ljubuški, BiHE-mail: [email protected]

Telefon: +387 (0)39 83 94 00Fax: +387 (0)39 83 94 20www.hotelhum.com

4. GASTRO SUSRETI “OKUSI S KAMENA” ODRŽAT ĆE SE U ŠIROKOM BRIJEGU NA TERASI HOTELA PARK

U ČETVRTAK 2. 9. 2010. GODINE

I mpresum

Turizam BiH

Izdavač / Publisher: Udruga Stećak www. turizam-bih.com [email protected]

Suizdavač / Co-publisher: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Za izdavače / For the publisher: Grgo Mikulić Majo Harmandić

Glavni urednik / Editor in chief: Grgo Mikulić [email protected]

Zamjenik glavnog urednikaAssistant editor in chief: Krunoslav Šetka

Uredništvo / Editorial board: Majo Harmandić, Krunoslav Šetka, akademik Sulejman Redžić, Ivan Mikulić, Tatjana Bulaić, Senaid Šabanović, Grgo Mikulić.

Prijevod na engleski / Translation: Ivana Medić

Lektura / Language editor: Stanko Jurilj

Korektura / Proofreding: Stanko Jurilj, Ivana Medić Grgo Mikulić

Fotografije / Pictures: Dejan Jazvić Grgo Mikulić Arhiv Turizma BiH Frano Matić Sabit Hrustić

Grafička priprema / Art layout: SD studio

Tisak i uvez / Printed by: Grafotisak Grude

ISSN 1986-5058

Časopis Turizam BiH upisan je u Registar javnih glasila u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke pod rednim brojem 19. stranica 0019. dana 26. listopada 2009. godine.

The Institute for tourism is the only public scientific institute specialized for the research and consultation in tourism and catering industry in Croatia. It bases its expertise on

an extensive research programme, regular market research and environmental scanning activities as well as continuous education of its multi-disciplinary team of 22 scientists and associates and supporting administrative staff. The Institute for tourism continuously monitors and improves the development of tourism in Croatia; its employees follow the world’s accomplishments in certain fields of the profession, and integrate the specialized knowledge from various domains important for the development and managing the tourism, e.g. economy, marketing, managing, circulation, environment protection and modern technologies, and all of that with the goal of improvement of the tourism in Croatia.

The Institute can be proud of the continuous development, whose recognizability is determined by research projects that became the basis for conducting the tourist policy in the country, cooperation with other specialized institutions in the country and abroad, and offering quality and individualized services to its clients, what makes it a reliable partner. The most important fields of practical researches of the Institute are TOMAS – group of market researches of tourist demand. The research named “Attitudes and expenditures of tourists in Croatia” includes various researches – TOMAS Summer, TOMAS Nautical, TOMAS National parks, TOMAS Zagreb and TOMAS Transit. In June this year, an agreement was signed between Federal ministry of environment and tourism and the Institute for tourism about the implementation of pilot project: research of the tourist market in the Federation of BiH in 2010 named “Attitudes and expenditures of tourists in the Federation of BiH – TOMAS FBIH ‘pilot’” that would be implemented during the summer in Sarajevo, Mostar, Međugorje and Neum.

Planning and development in tourism In the course of its activity the Institute has gained a wealth of

experience in tourism planning and development. Most frequently engaged in activities in this area encompass development and management plans for tourism destinations, development of specific tourism products, restructuring and development of hospitality enterprises, as well as planning and implementation of operational solutions. The fields in which the projects are being made most often are the strategic issues in tourism development and the master plans of tourism development at the national, regional and local levels. The activity also includes strategic tourism marketing plans on the national, regional and local level, competitive destination positioning, communication strategies and promotion plans, strategic planning, business plans studies of economic executability of the project, as well as many other

years in the service of sustainable development of tourismconsulting services in tourism. Associates of the Institute very often hold educational workshops and, if needed, education for needs of the clients. In the end of May this year, the Institute for tourism finished making the Tourist master plan of the municipality of Ljubuški.

The use of advanced informational technologies

The Institute’s research results, tourism statistics from a variety of domestic and international sources as well as information systematically collected from a variety of sources on a broad range of topics are all stored in the data-bases of the Institute’s Centre for Information and Documentation (INDOC). The Institute started the development of the BIST system, which is been available online for all the users since 2004. As a management system for Croatian tourist destinations BIST offers the information to users about the development of tourism, market trends and accommodation capacities, and enables quick analysis of the competitiveness of Croatian tourist destinations and other kinds of online analysis. BIST is based on the up-to-date technology for creation of information systems in the system of Business intelligence, whose main advantages are – the possibility of the data integration from different sources, online analytic data processing and the visualization of data.

Library, the magazine TOURISM and the scientific edition

The work of the Institute for tourism is also completed with the library (BIT) specialized for the field of tourism and hospitality. The thing that makes the library unique in the country is the systematic creation of internationally relevant, unique bibliographic database that gives the insight into the contents of the articles from eminent scientific and professional magazines, and home and foreign conferences in the field of tourism. Unique bibliographic database numbers more than 27 000 bibliographic units. The library is available to external users through inter-library exchange, while its bibliographical database can be searched over the Internet.

Publishing work of the Institute for tourism is directed to the three most important activities: continuous publishing of national and English issue of the international magazine TURIZAM/TOURISM, scientific edition of the Institute for tourism and educational-promotional publications through which the Institute tries to popularize the scientific-research work in the field of tourism. In cooperation with Croatian Tourist board, the Institute is the publisher of scientific-professional magazine TURIZAM/TOURISM, which has been the forum of experts and scientists from Croatia and the world for over 50 years.

123Tourism BiH • July 2010

Djelatnost: • nakladništvo • trgovina • usluge: izrada tiskanica, pečata, graviranje itd.

Gral d.o.o. Široki BrijegStjepana Radića 18a88220 Široki Brijeg

Cijena 5 KM

Cijena 25 KM Cijena 30 KM Cijena 39 KM

Telefon: 00387 39 706 113Tel./faks: 00387 39 703 036E-mail: [email protected] www.gral.ba

Broj 3 • srpanj 2010. • Godina II

4 Riječ urednika / Editorial Turizam BiH

3rd issue • July 2010 • Year II

Kazalo / Contents

6 Ljetna turistička sezona u Bosni i HrtcegoviniSummer tourist season in Bosnia and Herzegovina

8 ..........Otvaranje ljetne turističke sezone u Neumu Opening of the summer tourist season in Neum

14 .......Niske cijene i preporuke turističkih vodiča napunile Baščaršiju

............Low prices and recommendations of the tourist guides filled Baščaršija

18 ........Tuzla - grad otvorenih vrata............Tuzla - the opened door town

24 ...... Ljubuški - Rajski prizori „Oaze u kamenu“.......... Ljubuški - Heavenly sights of the „Oasis in the rock“

32 Iz turizma - O turizmuFrom tourism - About tourism

32 ...... Vinski turizam na “škrtom” hercegovačkom kršu.......... Vine tourism on the “sordid” Herzegovinian rocky grounds

38 ...... Bosanskohercegovačke rijeke su pravi mamac za raftere............Bosnian-Herzegovinian rivers are real lure for the rafters46 ........Vjetrenica / Vjetrenica

52 ...... Nacionalni park “Sutjeska” / Sutjeska National Park

58 ...... Mostarska turistička dijagnoza još čeka pravu terapiju

62 ...... Jugoistočna Hrvatska kao turistički prozor Hercegovine u svijet.......... South-eastern Croatia as the tourist window of Herzegovina on the world

64 Vijesti / News

64 ...... Sajam Turizma, Mostar 2010........... Tourism fair, Mostar 2010

72 ...... Dinarski luk povezao šest zemalja u regiji.......... Dinaric Arc connects six countries in the region

76 ...... Kupres 2010. - Dani kosidbe.......... Kupres 2010 - The days of haymaking

80 ...... Glavni tajnik UNWTO u Mostaru.......... The secretary general of UNWTO in Mostar

84 ...... Kratke vijesti i najave.......... Short news and announcements

92 ........Turizam i kultura............Tourism and culture

Život kulture i kultura životaThe life of the culture - The culture of life

92

96 ........Suvremeni turizam - Popularni oblici turizma............Contemporary tourism - Popular types of tourism

Znanstveno-istraživačke i stručne temeScientifical-research and proffesional topics

96

112 ......Identitet Bosne i Hercegovine............The identity of Bosnia and Herzegovina

Tema Broja

� Turizam BiH • srpanj 2010.

Kad je stvorio svijet, „vidje Bog da je dobro“. Kad je stvorio i čovjeka u svijetu, vidje Bog da „bijaše veoma dobro“. No, čovjek pogriješi i bi protjeran iz Raja. Čovjek je dakle bio nesavršeno biće. Ta čovjekova nesavršenost osjećala se i osjeća se posvuda: u nje-govim tragovima koje ostavlja u prirodi, u djelima njegovih ruku; ta nesavršenost vidi se na samom čovjeku i u njegovu ponašanju, u njegovu odnosu spram drugim ljudima, prema prirodi i samom sebi.

Sve na ovom svijetu podložno je čovjeku. No to njemu nije dovoljno. On bi htio sebi podložiti i druge.

Podložnost prirode kao cilj nije mu dovoljno velik. On se osjeća velikm samo kada podloži sebi druge ljude. I tada doživljava pad.

Veličina čovjekova ogleda se u pojedincu, a sreća tek u zajednici s drugim ljudima. Nema sretna pojedinca. Za minimalnu sreću potrebno je minimalno dvoje. Dvoje je temelj suživota.

Budući da na svijetu živi mnogo više ljudi od onih minimalnih dvoje, ni sreća tog svijeta ne može se zado-voljiti minimumom. Sreća raste s rastom broja sretnih pojedinaca.

Suživot kao životno načelo temelj je za sretnu zajednicu, bilo da se radi o manjoj ili većoj zajednici. U većim zajednicama samim tim je potreb-no učiniti mnogo više na stvaranju minimum preduvjeta za suživot.

Bosna i Hercegovina, ukoliko želi opstati i biti jedinstvena država,

a kako stvari stoje tome nema alter-native, morat će učiniti te korake i stvoriti minimum preduvjeta za suživot njezinih građana.

Koliko god mi okretali leđa od rješavanja baš tog problema, stvari u Bosni i Hercegovini neće kre-nuti na bolje. Odgađanje rješavanja temeljnih problema, parola kao što je okrenimo se ekonomiji, gospo-darstvu – ostavimo politiku, opet neće riješiti temeljni problem.

Turizam, neće doživjeti svoj puni procvat i razvoj, niti će u tome mno-go pomoći iako za to ima sam po sebi ugrađene mogućnosti sve dok se taj temeljni problem ne riješi.

Svi smo toga duboko svjesni, ipak, pomaka ima, ali čini se gotovo da i nema, kao da se bojimo i opet odgađamo rješavanje tog pitanja. A ono je pitanje svih pitanja: promjena Ustava i konačno rješenje političkog pitanja u Bosni i Hercegovini.

Kad se to dogodi, istog trenutka mnoge stvari će biti jasnije.

Identitet Bosne i Hercegovine više ne bi bio upitan. A on je temelj opstojnosti svake države.

U turizmu identitet je temelj svake vizije, stožer oko koga se sve vrti.

Suživot tako može biti taj stožer oko koga će se sve vrtjeti, pa i tur-izam, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Bez tog stožera nema stožera, niti će ga biti.

Vratimo se na početak: Hoće li se i ovdje i sada kao i na početku, u tre-nutku stvaranja čovjeka, nakon tol-iko tisuća godina, naša nesavršenost osjećati posvuda: u našim tragovima u prirodi, u djelima naših ruku, na nama samima i u našem ponašanju, u našem odnosu spram drugim lju-dima, prema prirodi i prema sami-ma sebi, ili ćemo pokazati da smo ponešto i naučili, pa će i Bog vidjeti da „bijaše veoma dobro“ te nas oslo-boditi novih progonstava.

Što će se od toga dogoditi, na nama je i u vremenu koje je pred nama.

Riječ urednika

When he created the world “the God saw it’s good”. When he created the man in the world God saw it was “very good”. But, the man did wrong and was banished from the Paradise. Still, the man was imperfect being. This imper-fection of humans was and is felt everywhere: in the traces he leaves in the nature, in the work of his hands, this im-perfection is seen in the man himself and his behaviour, in his relation to other people, nature and himself.

Everything in this world is subordinate to the human being. But that’s just not enough for him. He would

like to subject others, too. Inferior-ity of the nature as a goal is not big enough for him. He feels big enough only when he subjects other people. And then, he experiences the fall.

The greatness of a human be-ing is reflected in an individual and the happiness only in the commu-nity with other people. There’s no happy single person. Two people at least are needed for the minimal happiness. Two is the basis for co-existence. Since there is much more people in the world than those mini-mal two, the happiness of the world can’t be satisfied with that mini-mum. The happiness increases with the increase of the number of the happy individuals. The coexistence as the principle of life is the basis for the happy community, regardless of whether it’s a smaller or bigger com-munity. Thereby, a lot more should be done in creation of the minimal preconditions for coexistence in big-ger communities.

If it wants to survive and be an unique country, and the way things are now this has no alternative, Bos-

nia and Herzegovina has to take those steps and make minimal pre-conditions for the coexistence of its citizens. The situation in Bosnia and Herzegovina won’t become better as much as we turned our back from solving this problem. The postpone-ment of the solving the basic prob-lems, the slogans like “Let’s turn to economy – leave the politics” will not solve the basic problem.

The tourism won’t go through its full flourishing and development,

nor will it be much of a help, even though it has the possibilities for that, until this ba-sic problem is solved.

We are all aware of that deep down inside. Still, there is some progress, but it seems as if there’s no, as we’re afraid and again postpone the solution to this question. And that’s the question of all the questions: the change of the Constitution and final solution of

�Tourism BiH • July 2010

the political question in Bosnia and Herzegovina. When this happens, some things will be clearer at the same moment.

The identity of Bosnia and Her-zegovina will no longer be question-able. And it’s the basis for the exis-tence of each country. In tourism, the identity is the basis for every vi-sion, the linchpin around which ev-erything spins. Therefore, when the question is Bosnia and Herzegovina, the coexistence can be that linchpin around which everything is going to spin and even the tourism.

Let’s go back to the beginning: Is our imperfection going to be felt everywhere, here and now, as it was in the beginning, in the moment of creation of humans, after these thousands of years: in our traces in the nature, in the work of our hands, on ourselves and in our behaviour, our relation to other people, the na-ture and to ourselves, or we’re going to show that we’ve learned some-thing, and the God will see that “it was very good” and set us free from new banishments.

What will happen of all that is up to us and the time ahead of us.

Editorial


Za razliku od ranijih go-dina ljetna turistička se-zona u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom

gradiću na moru, otvorena je uz puno više sadržaja. Sve je to u cilju ostvarenja što boljih rezultata u sezo-ni koja je opet obilježena svjetskom krizom i recesijom. No, općinske vlasti i turistički djelatnici u Neumu ne žele se prepustiti jadikovanju kako je sve teško i kako je nemoguće ostvariti planirane projekte. Dakle, moglo bi se reći da se Neum ne plaši recesije i da se ulažu maksimalni napori kako bi privukao što veći broj domaćih i stranih gostiju. U sve to odlično se uklopila i nedavna manifestacija „Prijateljima u susret NEUM 2010“ kojom se prvi put ni-zom kulturno-zabavnih i turističko-ekoloških sadržaja svečano otvorila ljetna sezona u Neumu. Organizatori manifestacije bili su Općina Neum,

Neum se bori protiv recesije ali gubi bitku protiv ratnih brodova koji donose lošu reklamu ovdašnjem turizmu.

Turistička zajednica HNŽ-a, Udru-ga hotelijera Neum i medijsko po-slovni koncept „Turizam plus“, a generalni pokrovitelj bilo je Feder-alno ministarstvo okoliša i turizma. Manifestaciju je u hotelu „Zenit“ svečano otvorio federalni ministar okoliša i turizma dr. sc. Nevenko Herceg a uz domaćina, načelnika Općine Neum, dr. Živka Matuška još su govorili i direktor hotela „Ze-nit“ Ivan Lakić te u ime Udruge turističkih djelatnika općine Neum, Davor Krešić. Ministru Hercegu je uručena i prestižna međunarodna turistička nagrada „PREMI ALLA CARRIERA“ kao izuzetno priznanje za mnogostruku i iznimno veliku aktivnost te sjajna postignuća u do-meni okoliša i turizma. I načelnik Matuško je u znak dobrodošlice ministru Hercegu uručio prigo-dan poklon a onda je uslijedilo ot-varanje izložbe turističkog plakata


In distinction from recent years, the summer tourist season in Neum, the only Bosnian-Her-zegovinian town at the sea

coast, was opened with lot more of events. All of this is with the goal of realizing better results in the season

Neum fights the recession but loses the battle against the war ships that bring bad publicity for the tourism here

Fran

o M

atić

which is marked with the world cri-sis and the recession. But the mu-nicipality authorities and the tourist workers in Neum don’t want to give themselves up to the moaning “that everything is hard and how it’s im-possible to realize the planned proj-

ects”. So it could be said that Neum is not afraid of the recession and that maximum efforts are being invested in order to attract as many home and foreign guests as possible. Be-sides all that, the recent event “Meet the friends NEUM 2010” excellently

Neum

10 Turizam BiH • srpanj 2010.

„Neum- povijest, kultura, turizam“ autora Dragana Ressnera. Prve večeri manifestacije također u ho-telu „Zenit“ održan je okrugli stol na temu „Master plan razvoja turizma Općine Neum“, a moderatori su bili čelni ljudi Fakulteta za ugostiteljs-ki i turistički menadžement iz Opatije i Inženjerijskog biroa iz Zagreba.“Ovo je velika promidžba Neuma i neumskog turizma. Uložili smo dosta truda i odricanja u osigu-ranje novih i poboljšanje postojećih kapaciteta u našem gradu koji je spreman za jednu obećavajuću sezonu. Razlog za optimizam je dobra popunjenost hotela ali i privatnog smještaja u lipnju, a to se nastavilo i u srpnju. Svi smo u Neumu počašćeni da se baš u našem gradu organiziraju ovakvi događaji koji promo-viraju turizam cijele regije,“ poručuje neumski načelnik dr. Živko Matuško. „Već niz godina činimo ogromnu promidžbu turizma u BIH pa svakako i Neuma. Svi dobri rezultati ne dolaze preko noći a bez svježeg kapitala i sredstava nema ni razvoja turizma. Prvi put smo pokrenuli investicijsko kreditnu liniju za turizam sa razvojnom bankom. Reformirali smo za-konodavstvo, donijeli dva nova Zakona a u završnoj je fazi još i Zakon o turističkim zajednica-ma u FBiH. Harmonizirali smo zakonodavstvo i prilagodili ga svim europskim standardima te smo na dobrom putu za osigu-ranje tog kvalitetnog turističkog proizvoda. Bez kvalitetnog i vi-sokoobrazovanog kadra nema ni poboljšanja turističke slike jer gosti danas za svoj novac traže veću vrijednost“, riječi su feder-alnog ministra okoliša i turizma dr. sc. Nevenka Hercega koji je čest i rado viđen gost na kra-jnjem jugu Hercegovine. I dok

se u Neumu čine ogromni napori kako bi se izvukao maksimum iz ove ljetne sezone, na drugoj je strani i dosta stvari koje tome baš i ne idu u prilog. Točnije, svjedoci smo nekih aktivnosti koje nemaju baš nikakve veze s turizmom. To se prije svega odnosi na učestalo uplovljavanje ratnih brodova u vode Neuma a što kod građana, općinske vlasti i svih institucija u ovom gradiću izaziva ogroman bijes i protivljenje. Na sam

dan svečanog otvorenja ljetne sezone u Neum su uplovila dva turska ratna broda, a početkom ovog mjeseca srpnja nadomak neumske obale bio je i francuski ratni brod. Svoje protivljenje uplovljavanju ratnih brodova u Neum jasno je izrazilo i Općinsko vijeće Neuma koje je usvo-jilo i zaključak o ovom problemu te ga proslijedilo svim nadležnim insti-tucijama vlasti u BiH. Protiv uplovl-javanja ratnih brodova u Neumu su

Ljetni detalj • Summer detail


fitted in, with what the summer season was festively opened for the first time in Neum with the line of cultural-entertainment and tourist-ecological programs. The organizers of the event were the Municipal-ity of Neum, Tourist board of HN Canton, the Association of hoteliers Neum and the media-business con-cept “Tourism plus”, and the general sponsor was the Federal ministry of the environment and tourism. The event was solemnly opened in the “Zenit” hotel by the federal minister of the environment and tourism ScD Nevenko Herceg, and besides the host, the chairman of the municipal-ity of Neum Dr Živko Matuško, the speakers were Ivan Lakić, the direc-tor of the “Zenit” hotel and Davor Krešić, on the behalf of the Associa-tion of the tourist workers of the mu-nicipality of Neum. The prestigious international tourist award “PREMI ALLA CARRIERA” was presented to the minister Herceg as an excep-tional award for the great activities and accomplishments in the field of the environment and tourism. The chairman of the municipality of Neum had also presented minister

Herceg with a welcoming gift and after that the opening of the exhi-bition of the tourist poster “Neum – history, culture, tourism”, by the author Dragan Ressner, followed. The round table conference on the subject “Master plan of the develop-ment of tourism of the municipality of Neum” was held on the first night of the event in the “Zenit” hotel, and the managers were the leading personnel of the Faculty of tourism and hospitality management from Opatija and the Engineer bureau from Zagreb.

“This is the great promotion of Neum and Neum’s tourism. We have put a lot of effort and sacrifice to ensure new and improve the exist-ing capacities in our town, which is ready for one promising season. The reason to be optimistic is in good oc-cupancy rate of the hotels and private accommodation in our town in June and this continued to be so in July, too. All of us in Neum are honoured that events like this, which promote the tourism of the entire region, are being organized in our town.” – says the chairman of the municipality of Neum Dr Živko Matuško.

“We have been working on the promotion of the tourism of BiH and Neum, of course, for many years now. All the good results don’t come over night and with no fresh capital and funds there’s no tourism development. We have started the investment credit line for tourism with the development bank for the first time. We reformed the legisla-ture, enacted two new Laws and the Law on the tourist boards in F BiH is in its final phase. We harmonized the legislature and adjusted it to all the European standards and we are on a good way to ensure this quality tourist product. Without the quality and highly educated staff, there’s no improvement of the tourist image, because today the tourists search for higher value for their money.” – were the words of the federal minister of the environment and tourism ScD Nevenko Herceg, who is often and welcomed guest of the very south of Herzegovina. While the biggest efforts are being made in Neum to get the most out of this summer sea-son, on the one hand, on the other there are lot of things that don’t ben-efit this. More precisely, we are wit-

Gradska plaža u Neumu • Town beach in Neum


i građani te ekolozi ali svi su oni, na žalost, nemoćni jer se te stvari plani-raju i dogovaraju daleko od Neuma, tj. u institucijama vlasti u Sarajevu.Tako je u Neumu na snazi jedna nova “turistička ponuda” a to je kupanje i odmor na plaži a sve u blizini ogrom-nih ratnih plovila koja godinama zagađuju neusmki zaljev i donose glavobolju ribarima i građanima Neuma. Inače, u Neumu ovog ljeta održava se niz vrijednih kulturno-zabavnih i turističko-ekoloških man-ifestacija što će umnogome obogatiti ovdašnju turističku ponudu. Nakon manifestacije “Prijateljima u sus-ret” održani su Festival animiranog filma NAFF Neum 2010, te 3. Adria Navis Exibea (Sajam nautike). Sli-jede i brojna druga događanja, a posebno će biti svečano u vrijeme proslave Dana općine Neum kada se u kolovozu priređuju Sajam vina i meda, te Smotra folklora, likovne kolonije, športski susreti...Sve će to biti okrunjeno tradicionalnim festi-valom etno glazbe „Etno Fest Neum 2010.“ koji će kao i svake godine ok-upiti brojna poznata imena iz svijeta glazbe BIH i Hrvatske.

Pogled na neumski zaljev • The view of Neum bay

Otvaranje ljetne turističke sezone • Summer tourist season opening

Ratni brodovi u Neumu - neumski turizam će morati sačekati vrijeme bez ovakvih prizoraWar-ships in Neum - Neum’s toursim will have to wait the time without the scenes like this

nesses of some activities that have nothing to do with tourism. First of all this is related to frequent sailing in of the warships into the waters of Neum, what causes huge anger and protesting of the citizens, munici-pality’s government and all the insti-tutions in this town. On the very day of the festivity of the summer season opening two Turkish warships sailed into the Neum’s waters and at the be-ginning of July a French warship was near the Neum shore. The Municipal council of Neum has expressed its protest against the warships sailing in Neum, and it adopted the agree-ment on this problem and passed it on to all the authorized government institutions in BiH. The citizens and the ecologists are against the sailing in of the warships in Neum, but un-fortunately all of them are powerless because these things are planned and arranged far away from Neum, in the institutions of government in Sarajevo. So, in Neum there is one new “tourist offer”, and that is bath-ing and rest on the beach and all of that close to the big warships which have been polluting the Neum bay and bring headache to the fishermen and the citizens of Neum.

Anyway, a whole line of worthy cultural-entertainment and tour-ist-ecological events is going to be held in Neum this summer, what will enrich the tourist offer here. The Festival of animated film NAFF Neum 2010 and 3rd Adria Navis Exi-bea (nautical fair) were held after the event “Meet the friends”. Numerous other happenings are following and especially solemn will be in the time of celebrating the Day of the mu-nicipality of Neum in August, when the Fair of wine and honey, Folklore festival, art colonies, sport meetings, etc are being prepared. All of this will be finished with the traditional festival of ethno music “Ethno Fest Neum 2010” which every year gath-ers a large number of famous names from the world of music from BiH and Croatia.


1� Turizam BiH • srpanj 2010.

Sarajevo u ljetnoj noći • Sarajevo in the summer night

Usprkos globalnoj krizi Sarajevo ovog ljeta bilježi povećan broj turista D

ejan

Jazv

ić

Strahovanja sarajevskih turističkih djelatnika da bi globalna financijska kriza mogla rezultirati sman-

jenjem broja turista u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, po-kazala su se neutemeljenima. Niže cijene smještaja, ishrane, prijevoza i svega drugog što treba turistima u BiH su znatno niže nego u mnogim drugim europs-kim zemljama, pa i većini zemalja u okruženju.

Sve to je sigurno pomoglo da u proljetnim i ljetnim mjesecima statistika pokazuje rast broja tur-ista u Sarajevu. Mjesečni broj reg-istriranih turista kreće se oko 50 tisuća i veći je za nekoliko posto-taka u odnosu prema prethod-noj godini. Turistički djelatnici kažu da je to povećanje rezultat međunarodne promocije na saj-movima, koja je rađena tijekom prošle i ranijih godina. Nema dvojbe da je turističkoj popular-nosti Sarajevo pridonijelo i to što je glavni grad BiH uvršten među top 10 najprivlačnijih destinacija po izboru poznatog turističkog vodiča Lonely Planet.

Ono što brine turističke djelatnike je dužina boravka gos-

tiju u cijeloj BiH, pa tako i u Sarajevu, gdje se gosti u prosjeku zadržavaju tek dva do tri dana. Problem je izvanpan-sionska ponuda koja je ranijih godina bila vrlo skromna. Zapravo, turisti su uglavnom bili prepušteni sami sebi i potrazi za sadržajima koji će im bora-vak u Sarajevu učiniti zanimljivijim i sadržajnijim.

Uz Sarajevo film festival, koji je središnji kulturni događaj u cijeloj regiji, turistima se nude i neki drugi programi, poput Baščaršijskih noći, koje traju tijekom cijelog srpnja. Ova kulturna manifestacija je prepoznatlji-va po glazbenim, likovnim i drugim sadržajima koji se organiziraju na nekoliko lokacija u gradu, a najpopu-larnija je otvorena scena u blizini pop-ularne Vijećnice.

-Vjerujemo kako će u srpnju zbog Bašačršijskih noći, a u kolovozu zbog Sarajevo film festivala, strani turisti imati dovoljno kulturnih i zabavnih sadržaja. Naravno, ne zapostavljamo ni brojne druge koncerte i ostale manifestacije koje Sarajevo nudi u ljetnom razdoblju, kažu u sarajevskoj turističkoj zajednici.

Na poboljšanje turističke ponude utjecalo bi i organiziranje sajmova i specifičnih događaja, ali i ovdje je glavni problem novac, kojeg kronično

1�Tourism BiH • July 2010

Sarajevo records increased number of tourists this year, in spite of the global crisis

The fears of the Sarajevo’s tourist workers that global financial crisis could result with the decrease of the

number of tourists in the capital of Bosnia and Herzegovina turned out to be unfounded. Lower prices of accom-modation, food, transport and every-thing else that tourists need are much lower in BiH than in many other Eu-ropean countries, and in most of the countries in the surroundings.

For sure, all of that helped that statistics show the increase of the number of tourists in Sarajevo during the spring and summer months. The number of registered tourists is about 50 thousand a month and is higher for a few percents in relation to pre-vious years. Tourist workers say that this increase is the result of the inter-national promotion on the fairs done during the last few years. There’s no doubt that the fact the capital of BiH was included among the top 10 most attractive destinations by the choice of the famous tourist guide the Lonely Planet contributed to the tourist pop-ularity of Sarajevo.

The thing that worries the tourist workers is the length of the guests’ stay in the entire BiH, so in Sarajevo,

where guests stay only two to three days on the average. The problem is the extra offer that was very modest in the past years. Actually, the tourists were left to their own resources and search for the programs that would make their stay in Sarajevo more in-teresting and eventful.

Besides the Sarajevo Film Festival, which is the central cultural event in the entire region, some other pro-grams are offered to the tourists, like the Baščaršija nights that last during the whole July. This cultural event is recognizable by musical, arts and other programs that are organized on a few locations in the town, and the most popular one is the opened scene near the popular Town-hall.

- We believe that foreign tour-ists will have enough cultural and en-tertainment events, in July because of the Baščaršija nights, and in August because of the Sarajevo Film Festival. Of course, we don’t want to disregard many other concerts and events Sara-jevo offers in the summer period, said in the Sarajevo tourist board.

Organizing fairs and specific events would influence on the improvement of the tourist offer, but again the money is also the main problem here, which chronically lacks to Bosnian-Herze-govinian tourism. Still, some things tourist complained about in the past years are improved. So, the info-point in the centre of Baščaršija was opened, where tourists can get all the informa-


nedostaje bosanskohercegovačkom tur-izmu. Ipak, neke stvari na koje su se tur-isti žalili ranijih godina su popravljene. Tako je otvoren info punkt u središtu Baščaršije, gdje turisti mogu dobiti sve podatke o ponudi u gradu. Postavljene su informativne ploče pored značajnijih kulturnih spomenika, te veliki panoi s kartom Sarajeva i obilježenim objekti-ma na njoj. U odnosu na ranije godine, više je i putokaza do kulturnih spome-nika i prirodnih ljepota.

Još uvijek je problem prijevoz do okolnih planina, kao i skromne ponude jednodnevnih izleta do okolnih gra-dova. Situaciju bi u tom smjeru mogle popraviti aktivnosti nekih nevladinih organizacija, koje kroz svoje projekte stvaraju jedinstvenu regionalnu ponu-du, što turiste itekako interesira.

Najbolji primjer je Fondacija Mo-zaik, koja je krajem lipnja i početkom srpnja organizirala „Sedmicu bosanskih kraljeva“, turistički projekt koji pov-ezuje 10 gradova na području središnje Bosne. Ovim projektom se želi pro-movirati bh. povijest, ali i ukazati na turističke potencijale regije, od Sarajeva na istoku do Jajca na zapadu. U iduće dvije godine „Mozaik“ planira objedi-niti turističku ponudu koja će uključiti minimalno deset sarajevskih muzeja, a najavljuju i rad na turističkim vodičima i drugim promo-tivnim materijalima, kako bi inozemni turisti kada dođu u Sarajevo imali konkretne rute za obilazak muzeja.

Najveću pozornost tur-ista u ljetnim mjesecima privlači stara jezgra grada – Baščaršija, sa svim svojim prepoznatljivim sadržajima. To znači mnoštvo starih vjerskih objekata, brojni spo-menici kulture, preplitanje osmanskog i austrougarskog utjecaja, karakteristične zanatske radnje i suvenir-nice, te nezaobilazna gas-tronomska mjesta, aščinice, buregdžinice, ćevabdžinice i slastičarnice s orijentalnim kolačima. Iako su u zadnje dvije godine povećane cijene u ugostiteljskim objektima, one još uvijek omogućavaju

da se u Sarajevu jede jeftinije nego u većini drugih europskih glavnih gra-dova.

Veliki problem Sarajeva i razvoja turizma u ovom gradu i dalje ostaje loša prometna povezanost s ostatkom svi-jeta, te učestale pljačke turista. Kada je u pitanju prvi problem, rješenje se nas-toji postići kroz stvaranje jedinstvene ponude sa susjedima za treća tržišta, poput kineskog ili japanskog. Nedav-no su u Sarajevu održani i razgovori bosanskohercegovačkih i hrvatskih turističkih djelatnika, kako bi se pokušao osmisliti zajednički nastup na dalekim tržištima. To bi u praksi značilo da se Kinezima, Japancima i drugim zainteresiranim turistima ponudi je-dinstven program koji bi uključivao bo-ravak i u Hrvatskoj i u BiH. Također se planira i uvođenje još nekoliko zračnih linija iz i prema Sarajevu, te oživljavanje željezničkog prometa.

Problemu sigurnosti turista u Sa-rajevu već se poklanja veća pozornost. Nakon učestalih pljački stranih turista u gradu, policija je pojačala ophodnje, a turistički djelatnici počeli ozbiljnije skretati pozornost turistima na ovu pojavu. Rezultat nije izostao, jer je

otkriveno i uhićeno nekoliko osoba kojima su pljačke stranih turista bile „glavni posao“.

Sve do prije nekoliko godina turisti su se u Sarajevu žalili i na neodgovarajući smještaj. U zadnje dviej godine tu je načinjen ogroman napredak. Otvoreno je nekoliko luksuznih hotela, poput obnovljene „Evrope“ i „Centrala“, ali i mnoštvo manjih hotela u starom dijelu grada, koji su turistima i najprivlačniji. Cijene smještaja, naravno, variraju ovis-no o lokaciji hotela i onoga što nude. Ipak, u Sarajevu se smještaj može naći već od 15 eura, dok će oni koji vole luk-suz morati izdvojiti preko 100 eura za polupansion u nekom od boljih hotela.

Napravljen je pomak i u čistoći gradskih ulica. Primjetno je znatno bolje održavanje središnjih dijelova grada kojima se kreću turisti, a uređeni su i parkovi koji su svuda u svijetu zr-calo grada. Uz minimalna ulaganja Sarajevo je, ipak, napravilo pomake koji mogu utjecati na povećanje broja stranih turista u ljetnim mjesecima. No, nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu, jer je brojka od pedesetak tisuća tur-ista mjesečno znatno ispod mogućnosti glavnog grada BiH.

Kada bi se ovakav prizor mogao vidjeti češće u Sarajevu!? Stavrnost je ipak nešto drugačija.If only a sight like this could be seen more often in Sarajevo!? The reality is still somewhat different.


tion about the offer in the town. The information boards are placed next to the important cultural monuments and the big billboards with the map of Sarajevo and the surrounding objects on it. In relation to the earlier years there are more sign-posts to cultural monuments and natural beauties.

The problem of the transport to the surrounding mountains is still present, as well as the modest offer of one-day trips to the surrounding towns. The situation in this direction could be im-proved by the activities of some non-governmental organizations, which make unique regional offer through their projects, what interests the tour-ists very much.

The best example is the Mosaic foundation that organized the “Week of the Bosnian kings” at the end of June and the beginning of July, a tour-ist project that connects 10 towns of the Central Bosnia. BiH history wants to be promoted through this project and the attention drawn to the tourist potentials of the region, from Sarajevo in the east to Jajce in the west. In the following two years, “Mosaic” plans to unite the tourist offer that would in-clude minimal ten Sarajevo museums, and they give notice of the work on the tourist guides and other promo-tional materials for the foreign tour-ists to have concrete routs to visit the museums when they come to Sarajevo.

The most attention of the tourists in the summer months is drawn by the old core of the town – Baščaršija, with all of its recognizable contents. That means a great number of old religious buildings, number of cultural monuments, in-terlacing of the Ottoman and Austro-Hungarian influence, characteristic handicrafts’ shops and souvenir shops and unavoidable gastronomic places – ašćinica, meat-pie shops, buregdžinica and pas-try shops with oriental cakes. Even though the prices in the catering places are somewhat higher in the last two years,

they still make it possible to eat cheap-er in Sarajevo than in most of the other European capitals.

The big problem of Sarajevo and the development of tourism in this town is bad traffic connection with the rest of the world and frequent robber-ies of the tourists. When the question is about the first problem, the solution is trying to be found through making a unique offer with the neighbours for the third markets, like the Chinese or Japanese. Recently, there were meet-ings between Bosnian-Herzegovinian and Croatian tourist workers held in Sarajevo in order to try to create mu-tual appearance on the distant mar-kets. In practice this would mean that a unique program, that would include stay in Croatia and BiH, would be of-fered to the Chinese and Japanese and other interested tourists. The launch-ing of few more air lines to and from Sarajevo is also planned and the reviv-al of the railway traffic.

A bigger attention is already being paid to the problem of the safety of the tourists in Sarajevo. After frequent robberies of the foreign tourists in the town, the police intensified the patrols, and the tourist workers more seriously started to warn the tourists about this problem. The result didn’t fail to take

place, because several persons, whose “main job” was robbing the foreign tourists, were found and arrested.

Until a few years back, the tourists were complaining about the problem of inadequate accommodation in Sa-rajevo. A huge progress was done with this in the past two years. Several lux-urious hotels were opened, like reno-vated “Evropa” and “Central”, and lot of smaller hotels in the old part of the town that is the most attractive to the tourists. Of course, the prices of ac-commodation vary depending on the location of the hotel and what it offers. Still, the accommodation in Sarajevo can be found already for 15 euros, while those who like luxury would have to give over 100 euros for half-boarding at some of the better hotels.

The step forward was made in the cleanness of the town’s streets. Much better maintenance of the central parts of the town, where the tourists move, is noticeable and with minimal invest-ments Sarajevo has still made some steps forward that can influence on the increase of the number of foreign tourists during the summer months. But, there’s no place for excessive sat-isfaction, because the number of fifty thousands of tourists a month is con-siderably under the possibilities of the capital of BiH.

Turisti na Baščaršiji • Tourists at Baščaršija


Tuzla je grad parkova i zelenih površina; Tuzla je grad romana i romanopisaca, grad kulture, teatra i glumaca, a iznad svega i prije svega, Tuzla je grad soli, slanih jezera i slanih slapova

Grad Tuzla smješten je na pi-tomim planinskim padina-ma Majevice u središnjem dijelu sjeveroistočne

Bosne. Prostire se prema zapadu sa obje strane rijeke Jale, okolnim uzvišenjima Ilinčicom i Trnovcem, nudeći predivne vidikovce, posebno za zaljubljenike u fotografiju, slikare i sve one koji za nekoliko minuta iz gradske vreve žele izaći u svijet tišine, predivnog ugođaja i opuštenosti. Ju-gozapadno od ovoga grada je plani-na Konjuh sa predivnim izletištima, stazama za šetanje i skijalištem, poznata kao raj za ljubitelje eko-tur-izma. Kao centar regije koja broji oko 650.000 ljudi Tuzla je atraktivno mjes-to za turiste jer u prečniku od pede-set kilometara posjetiocima se nude kupališta na jezerima Hazna i Vidara u Gradačcu, Snježnica u Teočaku, Mo-drac i Ontario kod Lukavca, Bašigovci kod Živinica i na Panonskim jezerima, jedinim slanim jezerima u Evropi, smještenim u samom centru Tuzle. Posljednju deceniju Tuzla je doživjela izuzetan preporod, značajnim inve-stiranjem u projektiranje turističkih kapaciteta i njihovu gradnju, tako da je ovdje sagrađen najveći i jedan od najljepših trgova u Regionu, uvećane su parkovske površine za duplo, te

Sabit Hrustić

osmišljen zabavno-rekreacioni centar Panonika, koji u ljetnim mjesecima dnevno privlači više od sedam hiljada ljudi.

Generator ovakvoga preporoda i orijentacije grada iz rudarske sredine u turističku je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji je sa ekipom suradnika strateški Tuzlu iz grada uglja i soli, orijentirao ka centru regije u koji mogu doći turisti i biti zadovoljni:

„Mi smo bili svjesni da je taj pro-ces dug, skup i da zahtijeva sve naše snage i energije. Ali istovremeno smo znali, da u gradu u kojem imate kupalište, gdje se ljudi relaksiraju, raduju, vesele, ta energija će se prenositi na grad. I od najgoreg dijela grada napravili smo najbolji – izgradili Panonska jezera i Slane slapove. Sa-

gradili smo sojenice i uredili kompleks Slana Banja. To je već bio preporod, ali sada idemo dalje i Tuzla će iz godine u godinu dobijati obrise centra kongres-nog turizma i već je grad u koji je lij-epo doći“, kazao je za “Turizam BiH” gradonačelnik Imamović.

Tuzla, gradski trg • Tuzla, town square


Tuzla is the town of parks and green areas; Tuzla is the town of novels and novelists, town of culture, theatre and actors, and above all and first of all, Tuizla is the town of salt, salt lakes and salt cascades.

The town of Tuzla is located on gentle mountain slopes of the Majevica in the cen-tral part of the North-east-

ern Bosnia. It covers an area to the west on both sides of the Jala River, surrounding hills Ilinčica and Trno-vac, offering beautiful belvederes, es-pecially to the lovers of photography, painters and all of those who want get out of the swarming streets to the world of silence, beautiful atmo-sphere and relaxedness in just a few minutes. The mountain Konjuh is lo-cated south-west of this town with beautiful resorts, walking paths and ski grounds, known as the paradise for the lovers of ecotourism. As the centre of the Region that numbers about 650,000 inhabitants, Tuzla is an attractive place for tourists because in the diame-ter of some fifty kilometres the bathing-places are offered to the visitors on the lakes Haz-na and Vidara in Gradačac, Snježnica in Teočak, Modrac and Ontario near Lukavac, Bašigovci near Živinice and on the Pannonian lakes, the only salt lakes in Europe, located in the very centre of Tuzla. Tuzla

has experienced an exceptional revival in the last decade, through significant investment in planning the tourist ca-pacities and its construction, so the biggest and one of the most beautiful squares in the Region was built here, the park surfaces are doubled, and the entertainment-recreational centre Panonika was created that has been attracting more that seven thousand people every day during the summer months.

The generator of this revival and the town’s orientation from the mining

environment to tourist is the mayor of Tuzla Jasmin Imamović, who strategi-cally directed Tuzla, with the team of associates, from the town of coal and salt to the centre of region where tour-ists can come and be satisfied:

“We were aware that this is a long and expensive process and that it de-mands all of our efforts and energy. And at the same time we knew that in the town with the bathing-place, where people relax, are delighted and enjoy, this energy would be transmit-ted to the town. Even from the worst

Tuzlu, detalj • Tuzlu, detail


U okolnim općinama bogata je ponuda za lov, od sitne do krupne divljači, za ribolov, a svi koji provedu nekoliko dana u Tuzli imaju priliku da posjete historijske lokalitete u samom gradu, kao što je Soni trg, Muzej so-larstva i Muzej Sjeveroistočne Bosne, te stare gradove Srebrenik, Stari Teočak, Soko-grad kod Gračanice, te Kulu Zmaja od Bosne u Gradačcu i Kula-grad kod Zvornika. Do svih ovih lokacija vozilom se iz Tuzle može doći za manje od jednoga sata. Vožnja do Srebrenice traje manje od sat i pol.

Od samoga postanka nas-elja Tuzla, koje se mjeri hilja-dama godina i seže do neolita, ovaj prostor je vezivan za eksp-loataciju soli. Ovdje su najzorni-ji ostaci Panonskog mora, a brojni eksponati koji se čuvaju u Muzeju sjeveroistočne Bosne svjedoče o tome, hronološki prikazujući razvoj civilizacije na ovom prostoru. Na prostoru Tuzle Panonsko more je, nakon povlačenja, ostavilo ogromne naslage soli. Arheolozi, na osn-ovu nalaza do kojih su došli de-cenijskim istraživanjima, tvrde da se u samom središtu grada so eksploatirala još prije sedam hiljada godina. Na Sonom trgu sačuvani su ostaci posuda u kojima se prvobitno uparavala slana voda, a so prodavala u cijelom regionu. To je Tuzlu činilo svojevrsnim središtem u kome su se ukrštali karavanski putevi i gdje su trgovci obavez-no dolazili.

Naslage soli odredile su razvoj ovoga grada, koji je u prošlom stoljeću bio jedan od najznačajnijih industri-jskih bazena, sa razvijenom hemijs-kom industrijom, a dodatno vanredna nalazišta uglja dala su Tuzli primat u proizvodnji energije. Krajem prošloga stoljeća Tuzla je, odustajući od razvoja bazne hemijske industrije, orijentirala svoj razvoj prema novim tehnologija-ma i razvoju turizma. Time je kvaliteta života, čistoća zraka i voda, podignuta na visok nivo. Danas Tuzla broji oko 200.000 stanovnika, sa dnevnom mi-gracijom od oko 100.000 ljudi.

Tuzla je grad sa najvećim parkovs-kim površinama u Bosni i Hercego-vini. Kompleks Slana Banja, do kojega se od dva gradska hotela (u toku je oz-biljnija rekonstrukcija hotela Bristol, a Hotel Tuzla je u novom sjaju i očekuje kategorizaciju pet zvjezdica) i tri pan-siona gdje turisti mogu prenoćiti, može laganom šetnjom doći za deset minuta, posjetiocima nudi čitavo bo-gatstvo sadržaja. Staze za šetanje sa prekrasnim pogledom sa namjenski uređenog vidikovca «Bosanski ćilim», dječji zabavni park, restorani sa bo-

tobru se svake godine organizira IN-TERBIFEP, bijenale portreta u kome sudjeluju slikari iz cijeloga svijeta. Na Slanoj Banji su i teniski tereni, uređeni prostori za košarku i mali nogomet, te Kuća plamena mira koja može odgov-oriti organizaciji najzahtjevnijih kul-turnih događaja.

Gurmani, koji pamte gradove i predjele po hrani, njenom ukusu i načinu serviranja, u Tuzli će biti oduševljeni tradicionalnim jelima bo-sanske nacionalne kuhinje. Svakako

sanskom nacionalnom kuhinjom, plaža i šetalište oko Panonskog jezera, daju Tuzli primat u turističkoj ponudi u regionu.

Slani slapovi su jedinstven doživljaj, koji pored posebnog ugođaja posjetiteljima nudi oplemenjen zrak u široj okolini, koji služi kao prirodni inhalator, što je posebno interesantno za plućne bolesnike. Kompleks Slana banja čuva vrhunske skulpture velikog tuzlanskog kipara Franje Ledera, a ne-daleko odavde nalazi se i Međunarodna galerija portreta, koja posjeduje neprocjenjive postavke slika najvećih bosanskohercegovačkih slikara. U ok-

ne treba izostaviti ćevape, koje možete dobiti poslužene u lepinjama ili zeml-janoj posudi sa kajmakom. Za slado-kusce tu je sagan-dolma, jedno od najatraktivnijih domaćih jela, koje se spravlja tako što se lukovice pune posebnim nadjevom čije se recepture ljubomorno čuvaju u Bosni i Herce-govini stotinama godina. Ipak, Tuzlaci se ponose autohtonim jelom, bosan-skim loncem, koji u svakom slučaju treba kušati kada se dođe u ovaj grad, jer ukus desetak vrsta povrća i neko-liko vrsta mesa, uz ugođaj kuhanja i serviranja u zemljanim posudama, uvijek posjetioce vraća Bosni i njen-

Ljetna gužva na ulicama Tuzle • Summer crowd on the streets of Tuzla


part of the town we made the best – we built the Pannonian lakes and the Salt cascades. We built the lake dwellings and arranged the Salt spa complex. That was the revival, the renaissance, but now we’re going further and Tuzla will get the contours of the congress tourism centre year by year and it already is the town where it’s nice to come”, said the mayor Imamović for Tourism BiH.

There’s a big hunting offer in the surrounding municipalities, from

years and goes back to the Neolithic, this area has been related to the ex-ploitation of salt. The remains of the Pannonian Sea are the most vivid here, and numerous exhibits kept in the Museum of the North-eastern Bosnia witness that, chronologically showing the development of the civilization in these area. The Pannonian Sea left huge sediments of the salt in the area of Tuzla after its withdrawal. Based on the finds they got in decade long re-searches, the archaeologists state that the salt was exploited in the very cen-

century Tuzla gave up from the devel-opment of the basic chemical industry and oriented its development towards new technologies and the develop-ment of tourism. With this the qual-ity of life, the cleanness of the air and waters is raised to a high level. Today Tuzla has about 200,000 inhabitants with daily migration of about 100,000 people.

Tuzla is the town with the biggest park surfaces in Bosnia and Herzegov-ina. The complex Salt spa offers abun-dance of programs to the visitors, and

you can get to it in 10 minutes easy walk from the two town hotels (the reconstruction of the Bristol hotel is in process and the Tuzla hotel has new splendour and expects the five stars categorization) and three pensions where the guests can stay overnight. Walking tracks with the beautiful view from the belvedere “Bosanski ćilim”, entertainment park for the chil-dren, restaurants with Bosnian national cuisine, the beach and the walk around the Pannonian lake give Tuzla the primacy in the tourist offer of the Region.

The Salt cascades are unique experience, which, besides the special atmosphere, offers grafted air in the wider sur-roundings that serves as natu-ral inhaler especially interest-ing for the pulmonary patients. The complex Salt spa keeps the first-rate sculptures from the

great Tuzla’s sculptor Franjo Leder, and there is the International gallery of portraits not far from here, which owns priceless exhibits of the greatest Bosnian-Herzegovinian painters. Ev-ery year, in October, the INTERBIFEP is being organized, the biennale of por-traits, where the painters from all over the world participate. There are tennis courts, basketball courts and indoor soccer at Salt spa, and the House of the peace flame that can organize the most demanding cultural events.

The gourmands, who remember the towns and areas by the food, its taste and the serving technique, will

Ljetna gužva na ulicama Tuzle • Summer crowd on the streets of Tuzla

small to big game, fishing offer, and all of those who spend few days in Tuzla have the opportunity to visit historical localities in the very town, like the Salty square, Museum of salt production and the Museum of the North-eastern Bosnia, and to visit old towns Srebrenik, Stari Teočak, Soko-grad near Gračanica, the Tower of the Dragon of Bosnia in Gradačac and the Kula grad near Zvornik. You can get to all these locations in less than one hour drive. The drive to Srebrenica lasts less than an hour and a half.

Since the origin of the Tuzla settle-ment, that is counted in thousands of

tre of the town even seven thousand years ago. The remains of the vessels which were used for steaming the salty water and salt sold in the entire region are preserved on the Salt Square. This made Tuzla specific centre where the caravan routes crossed and where the traders obligatory came.

The sediments of salt determined the development of this town, which was one of the most important indus-trial basins in the last century, with developed chemical industry, and ad-ditional exceptional coal deposits gave Tuzla the dominance in the produc-tion of energy. At the end of the last


oj kuhinji. Svakako, neizostavna je i sarma, razne vrste pita, prebranac, gulaš, a za desert svakako se poslužite atraktivnim tufahijama ili baklavama. Veliki broj restorana nudi kompletnu ponudu ovih jela, tako da će boravak u Tuzli biti svakako nezaboravan. Hercegovačka i mediteranska vina u tuzlanskim restoranima visoko su rangirana, ali su favorit piće domaće rakije: šljivovica i viljamovka, koje se služe kao izvrsni aperitivi. Pored toga,

govine. Književne večeri i pozorišne predstave, promocije knjiga i izložbe slika, samo su neki od sadržaja koji se nude posjetiocima susreta Cum grano salis. Narodna i univerzitetska bib-lioteka sa svojim odjelima: Američki, Iranski, Turski i Austrijski kutak, te tradicijom održavanja kvalitetnih sku-pova i bogatim knjižnim fondom, u suradnji sa Domom mladih i Narod-nim pozorištem Tuzla, organizira iz godine u godinu sve kvalitetniju reviju

stava svake godine u posljednjoj sed-mici marta organizira TKT Fest, koji ugošćava desetak pozorišnih skupina sa Balkana. Izvrsne pozorišne pred-stave povremeno se mogu pogledati i u Bosanskom kulturnom centru, koji pored toga nudi u svojim galerijskim prostorima izložbe slika i fotografija, promocije knjiga i okrugle stolove, kojima posjetioci mogu prisustvo-vati. UBKC-u se tokom godine orga-

nizira više od 300 događaja, tako da i slučajan dolazak u Tuzlu može biti ispunjen atraktivnim sadržajem.

Najuži centar grada odnedavno krasi rekonstruirani Trg slobode sa prelijepom fontanom, izdvajajući se posebnošću od deset tuzlanskih trgova. Spoljašnji zidovi fontane oslikani su ornamentima stećaka. Nedaleko od ovoga mjesta, postav-ljena je i skulptura koja simbolizira stećak, a na mermernim pločama kojima je obložena lokacija uklesani su i epitafi sa srednjovjekovnih nad-grobnih spomenika.

Kompletnom turističkom ponu-dom Tuzla se izdvaja kao jedan od najatraktivnijih gradova u Bosni i Hercegovini i svakako dolazak u ovu zemlju bio bi svakoj turističkoj grupi ili pojedincu nepotpun uko-liko ne bi sadržavao i posjetu Tuzli.

Tuzlaci se ponose daleko poznatom svojom gostoprimljivošću. Kako bi tu-ristima bilo što ljepše u ovome gradu Turistička zajednica Tuzlanskog kan-tona, osim što sudjeluje u financira-nju i organiziranju, manje ili više, svih manifestacija, opremila je i otvorila u strogom centru Tuzle jedan od naj-kvalitetnijih turističkih informativnih centara u ovom dijelu Evrope, tako da stoji na raspolaganju svim turisti-ma koji dolaze u Tuzlu. Posljednjih godina potvrda dobrog domaćinskog odnosa i kvalitetnih smještajnih ka-paciteta jeste sve veći broj kongresnih sadžaja koji se organiziraju u Tuzli. Za te namjene pored Hotela Tuzla već su se osposobili i Hotel Rudar, Dramar centar, te hotel Senad od Bosne, na plaži jezera Modrac. Zasigurno, do-lazak u Tuzlu na nekoliko dana bit će poseban doživljaj.

Slana jezera • Salt lakes

područje sjeveroistočne Bosne, kome je centar Tuzla, obiluje velikim zasa-dima voća i povrća, koje se vrlo često uzgaja po ekološkim standardima i zadovoljava stroge kriterije zdrave hrane, tako da na tržnicama u ovom gradu možete pronaći brojne vrste au-tohtonih sorti voća i povrće uzgajano po tradicionalnim domaćim principi-ma bez upotrebe hemijskih sredstava.

Tuzla je prepoznatljiva kao grad ro-mana. Od 2001. godine u prvoj sedmi-ci septembra u gradu soli održavaju se književni susreti Cum grano salis, u ok-viru kojih se dodjeljuje nagrada «Meša Selimović» za najbolji roman objavljen u protekloj godini na južnoslavenskom govornom području. U tim danima u čast slavnog tuzlanskog pisca Meše Selimovića, autora remek djela «Derviš i smrt» i «Tvrđava», ovdje se okupljaju pisci i književni kritičari iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Herce-

romana, koja je već postala referentna na prostoru Balkana.

Narodno pozorište Tuzla prvo je ustanovljeno pozorište u Bosni i Hercegovini. Pod imenom «Prvo bosanskohercegovačko pozorište» počelo je s radom 1898. godine. Danas Narodno pozorište Tuzla ima bogat repertoar i kvalitetan glumački ans-ambl, a raznovrsnost ponude postiže se i čestim gostujućim rediteljima i glumcima iz Sarajeva, Zagreba, Beo-grada, Podgorice... Tradicionalno, ovdje se svake godine u novembru održavaju «Pozorišni dani», a u dvije sedmice trajanja manifestacije tuzlans-koj publici se predstavljaju pozorišta iz cijelog regiona. U prvoj sedmici juna organiziraju se Dani monodrame, koji također donose izuzetnu ponudu zalju-bljenicima u teatar. Privatno pozorište Teatar Kabare svoju scenu ima u Ho-telu Tuzla, a pored redovitih pred-


be thrilled with the traditional dishes of Bosnian national cuisine in Tuzla. We can’t leave out the kebabs, which you can get served in flat unleavened bread or the earthen pot with cream. There is the sogan-dolma for the gourmands, one of the most attractive homemade dishes made in the way that the onion bulbs are filled with special stuffing whose recipes are jealously kept in Bos-nia and Herzegovina for hundreds of years. The people from Tuzla are proud of their original dish, Bosnian hotpot, which you must try when you come to this town, because the taste of about ten kinds of vegetables and several kinds of meat, with the atmosphere of cooking and serving in the earthen pots, always bring the visitors back to Bosnia and its cuisine. We must not leave out sarma (stuffed cabbage leaves), different kinds of pies, goulash and for the dessert you must have attractive baklava or tufahija. A great number of restaurants have the complete offer of these dishes so your stay in Tuzla will be unforgettable, for sure. Herzegovinian and Mediterra-nean wines are highly ranked in the Tu-zla’s restaurants, but the favourites are homemade brandies: plum brandy and pear brandy served as excellent appetiz-ers. Besides, the area of the North-east-ern Bosnia with Tuzla as the centre of it, is abundant in big plantations of fruits and vegetables, very often cultivated by the ecological standards and meet the rigorous criteria of healthy food, so you can find numerous kinds of indigenous sorts of fruit and vegetables cultivated by the traditional local principles with-out the use of chemical pesticides on the markets in this town.

Tuzla is recognizable as the town of novels. Since 2001, in the first week of September, the literary meetings “Cum grano salis” are being organized in the town of salt and the award “Meša Selimović” is given for the best novel published in south Slavic speaking area in the last year. The writers and literary critics from Serbia, Croatia, Montene-gro and Bosnia and Herzegovina gather here in these days in the honour of fa-mous writer from Tuzla Meša Selimović, the author of the master pieces “Dervish and the death” and “The fortress”.

The literary evenings and theatre plays, books’ promotions and art exhi-bitions are just some of the programs

offered to the visitors of the meetings “Cum grano salis”. The National and University library with its departments: American, Iranian, Turkish and Aus-trian corner, and the tradition of orga-nizing the quality meetings, rich library holdings, in cooperation with the House of youth and the National theatre Tuzla, organizes more and more quality novel review year after year, and it already be-came referent in the area of Balkans.

The National theatre Tuzla is the first founded theatre in Bosnia and Herze-govina. It started to work in 1898 under the name “The first Bosnian-Herzegov-inian theatre”. Today, the National the-atre Tuzla has rich repertoire and quality actor’s ensemble and the variety of the offer is accomplished by guest directors and actors from Sarajevo, Zagreb, Bel-grade, Podgorica…Traditionally every year in November, the “Theatre days” are being organized, and in two weeks as this lasts the theatres from all over the region present themselves to the Tuzla’s audience. The Days of mono-drama are organized in the first week of June with exceptional offer for the lov-ers of theatre. The private theatre “The-atre Cabaret” has its stage in the Tuzla Hotel, which, besides the regular plays, organizes TKT Fest in the last week of May every year, and it hosts about ten theatre groups from the Balkans. Bos-nian cultural centre sometimes gives great theatre plays, which also offers the art and photo exhibitions in its gallery space, the book promotions and round table conferences. More 300 events are being organized in BCC over the year,

so even the accidental visit to Tuzla can be filled with attractive programs.

The very centre of the town is deco-rated with the reconstructed Square of liberty with the beautiful fountain and this square singles out among the ten squares in Tuzla. The external walls of the fountain are illustrated with the stećak ornaments. The sculpture that symbolizes the stećak is placed near this place, and the epitaphs from these me-dieval tombstones are carved in on the marble plates this location is covered with.

Tuzla is singled out as one of the most attractive towns in Bosnia and Herzegovina with its entire tourist of-fer and the visit to this country would be incomplete for all the tourist groups and individuals without visiting Tuzla. The people from Tuzla are very proud of their famous hospitality. In order for the tourists to have the best time in this town, the Tourist board of Tuzla Can-ton, besides it participates in financing and organizing almost all of the events, has equipped and opened in Tuzla one of the most quality info-centres in this part of Europe to be available for all the tourists that come to Tuzla. The confir-mation of good host relations and qual-ity accommodation capacity in recent years is greater number of congress programs that are organized in Tuzla. The Rudar hotel, Dramar centre and Senad od Bosne hotel on the beach of the Modrac Lake have also qualified for these purposes besides the Tuzla hotel. The arrival to Tuzla for a few days will be a special experience, that’s for sure.

Jezero Modrac • Modrac Lake


Najbolji dokazi da je „Rajski vrt“ postojao jesu prizori iz Ljubuškog

Ljubuški-sinonim za sunce i užareni kamen, ljetnu vrelinu i cvrčke. Sinonim za izvore vode

i zelenila, vrtove i njive povrća i žitarica, miomirise endemskih ljeko-vitih biljaka. Ljubuški nas odvodi u daleku povijest zidinama staroga gra-da iz 15. stoljeća, a ovdje ćete zaviriti i u najstariji muzej u BiH koji i da-nas čuva predmete sa šireg područja Hercegovine iz starijeg kamenog doba (paleolitika), mlađeg kamenog doba (neolitika), preko bakrenog, brončanog i željeznog doba, prapo-vijesti i srednjeg vijeka. Ovdje je kamen gdje se god okrenete i kamo god krenete. Kamen na ovaj ili onaj način čini ovaj kraj čvrstim i tvrdim, a njegova energija je razvila i čvrstu volju u namjerama ovdašnjih ljudi „raditi i imati“. Njihove ruke o tome bi imale puno toga ispričati. S druge strane, izvori pitke vode na svakom koraku čine oprečnost suhoći tvrdog nam brda i upravo ona, ta životna, svjetlucava i čista tekućina, umiruje i ublažava žeđ ispucale zemlje, opet s kamenom u njoj ili oko nje. To je pomirba oprečnosti, nadopunjavan-je, sklad koji ovo mjesto nudi. Imati i jedno i drugo, jednako vrijedno.

Zanimljivi su pejzaži ljubuškoga kraja. Prekriven je sa nekoliko vrsta tla. Neka područja imaju crvenu podlogu, neka crnu, a neki vino-gradi rastu iz zemlje koja se zove

biljuga, dok povrćke rastu iz zem-lje pjeskulje. Iz njih izviru brda kao zaštitne gromade i ograde našeg mjesta pritom stvarajući kotlinu sa iskrčenim parcelama i obradivim površinama. Kad u to gledate sa našeg brda Buturovice, pomislite da je okolica Ljubuškog prekrivena ručno tkanim tepisima i rutama u bojama koje nose određeno godišnje doba. Zapravo, to i jeste tako! Ruke su tkale s materijalima poput raštike, paprike, rajčice, krumpira, kukuru-za, pšenice i ostalih kultura i dobile spektar nekoliko jestivih boja.

Ako, pak, želite gledati naše ri-jeke, onda ćete vidjeti prirodu u svojoj snazi, ljepotu koja vas ostav-lja iznenađenima i spokoj koji vam s ritmom toka, daje rijeka. Njeno ime je Trebižat s vodopadima i bu-kovima: Kravice, Čeveljuša, Koćuša, Božjak. Ovi prirodni fenomeni je čine posebnom i stvaraju ambi-jent koji će vas vratiti sebi. Volimo svoju rijeku. Uz nju nas vežu uvijek osvježavajuća ljetna sjećanja, ma što god da smo radili prije toga. Ona je odnosila i čistila sav teret. Okusite i vi njezinu mirnoću laganim veslan-jem u kanuima, a njenu uzburkanost i pjenu raftingom. Dolina ove rijeke bilježi plodnu zemlju, floru i faunu, mjesto gdje se otkriva srž posto-janja prirode u njezinom izvornom obliku. Uz vinske podrume, gastro ponudu i smještajne kapacitete,

Trebižat će Vas sigurno zaustaviti na vašem putu odmora. Predlažem da zastanete i osjetite.

Ako volite vraćanje u prošlost, osim najstarijeg muzeja u BiH, smještenog u Ljubuškom u samosta-nu Humac, „Stari grad „ Ljubuški će

„Ni Turistička zajednica ŽZH nije ništa zaostajala kako kao izravni organizator, odnosno kao suorgani-zator ili u sufinanciranju pojedinih manifestacija, u sufinanciranju čišćenja ili uređenja pojedinih mjes-ta u samom gradu tako i izvan njega. Samo za obnovu stare samostanske crkve na Humcu, s računa Turističke zajednice od 2006. do 2010., otišlo je 295.000,00 KM; za uređenje i obn-ovu tvrđave H. S. Kosače 25.000,00 KM; za župu Veljaci 20.000,00 KM,; za izradu plana grada Ljubuškog 7.000,00 KM; za zamjenu dotrajalih otvora na Domu kulture „Sveti Ante“ na Humcu 12.000,00; za postavljanje urbane turističke signalizacije, te su-financiranje i uređenje mnogih dru-gih mjesta u općini Ljubuški.

Sve te aktivnosti, nemalo, su pri-donijele novom izgledu Ljubuškog“, riječi su predsjednika Turističke zajednice ŽZH gospodina Ivana Matića.

Dub

ravk

a M

ijato

vić


Ljubuški – the synonym for the sun and glow-ing hot stone, summer heat and the cicada; the

synonym for the water springs and the greenery, gardens and the fields of vegetables and cereal crops, scents

of the endemic medicinal herbs. Ljubuški takes us to the faraway his-tory with the walls of the old town from 15th century, and you can take a look into the oldest museum in BiH that still preserves the exhibits from the wider Herzegovina area from the Palaeolithic and Neolithic, over the Copper, Bronze and Iron Ages of the prehistory and the Middle Ages. The rock is here wherever you turn around and wherever you go. In this or the other way, the rock makes this area firm and solid, and its energy had developed the strong will in the intentions of these people “to work and to have”. Their hands would have had a lot to tell about that. On the other hand, the springs of po-

table water at every step make the oppositeness to the dryness of the hills, and precisely the water, this ex-istential, shimmering and clean liq-uid sooths and quench the thirst of the cracked earth with the rock in it or around it. This is the conciliation of the oppositeness, completion, the harmony that this place offers: hav-ing both, equally valuable.

The landscape of the Ljubuški area is very interesting. It is covered with several types of soil some areas have red soil, some black, and some vineyards are growing from the soil called biljuga (whitish soil), while the vegetables grow from the san-dy soil. The hills are growing from

The best proofs that “Heavenly garden” existed are the sights from Ljubuški

“The Tourist Board of West Her-zegovinian Canton also didn’t fall behind as the main organizer, co-organizer or in co-financing of cer-tain events, cleanings or arranging some places in the very town and outside of it. Just for the renovation of the old monastery church at Hu-mac The Tourist board gave 295,000 KM; for adopting and renovation of the Herceg Stjepan Kosača fortress 25,000 KM; for the parish of Vel-jaci 20,000 KM; for the creation of the Master plan of Ljubuški 7,000 KM; for the replacement of the worn out windows and doors on the Cultural Home “St Anthony” at Humac 12,000 KM; for placing the urban tourist signalization, and co-financing and arranging many other places in the municipality of Ljubuški. All of these activities have significantly contributed to the new looks of Ljubuški”, said the chair-man of the Tourist Board of WHC, Mr Ivan Matić.

Ivan Matić


vam ispuniti želju. Ljubitelji povijesti mogu promatrati ovaj arhitektonski uradak iz 15. stoljeća koji se nalazi na istaknutom vrhu brda Buturovice na nadmorskoj visini od 396 metara. Stari grad se sastoji iz dva dijela. Prvi je nastao u doba Hercega Stjepana Kosače, a dodatno su ga proširivali i utvrđivali Turci oko 1477. godine. Vjerujem da ste znatiželjni što se sve može vidjeti unutar zidina ove stare tvrđave. Kako se tada živjelo, gov-ore mnogi zanimljivi ostaci. Stoga, brdski put pod noge ili pod točkove automobila i zakoračite u stari grad i zamislite se u 15. stoljeću. Znam da imate dobru maštu!

Vratit ću se opet na rijeku Trebižat i njen vodopad Kravice. Ovo morate vidjeti kako bi u sebi probudili i arhivirali osjećaj veličanstva prirode. Ljubuški je ponosan na ovaj dio prirode koji se nalazi na istočnom dijelu naše općine. Vodopad je visok 28 metara, a širok oko 120 metara u polukružnom obliku. Omiljeno je mjesto i kupalište brojnih turista koji odmah foto-grafiraju ovo čudo koje mnogi zovu Nijagara u malom.

Ljubuški je, tako-đer, poznat i po hercegovačkim stećcima, kao spomenicima kulture koji zavrjeđuju dragocje-no mjesto u turističkoj ponudi Ljubuškog koji na 45 lokacija ima oko 700 stećaka. Pronalaze se i novi stećci, a neke od njih je potrebno i zaštititi. Pridodamo li ovome arheološki lokalitet Gračine u Ljubuškom, onda imamo cjelovitiju sliku antičke povijesti ovog mjesta.

Mogla bih još! Ali ponekad je potrebno istražiti, vidjeti i uvidjeti sam. To je pustolovina koja rađa osjećaj radosti i užitka, a to je smisao

življenja i prepuštanja životu ma gdje god se nađete.

Iako s ovakvim turističkim po-tencijalima Ljubuški do sada nije imao jasnu viziju svog turističkog razvoja, kažem do sada, jer ove go-dine Master plan razvoja turizma općine Ljubuški je urađen, javne rasprave održane i nakon toga ga usvojilo Općinsko vijeće.

Master plan je izradio Institut za turizam Republike Hrvatske, a financiralo ga je Federalno mini-starstvo okoliša i turizma.

Tim povodom smo i razgovara-li s dr. sc. Nevenkom Hercegom, ministrom Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

1. KakobisteukratkoprezentiraliMasterplanturističkograzvojeopćineLjubuški?

Master plan je u stvari poduzet-nički okvir za razvoj turizma u op-ćini Ljubuški. Cilj mu je definirati

potrebne investicije u opću i turi-stičku infrastrukturu područja, te odgovarajućom valorizacijom ne-sumnjivih turističkih potencijala dizajnirati turističke proizvode kako bi do 2020. općina Ljubuški postala konkurentna turistička destinacija, privlačna podjednako izletnicima, obiteljima i tržištu specijalnih inte-resa. Master plan pozicionira Lju-buški kao “zelenu dolinu Trebižata u srcu hercegovačke kamene oaze”, poznatu po očuvanom prirodnom ambijentu, suvremenim turističkim proizvodima utemeljenim na her-cegovačkoj tradiciji i kulturi života i rada, ali i bogatoj ponudi aktivnosti prilagođenih zahtjevima suvremene potražnje.

2.Jelionprethodnica,aliisiguranpokazateljbudućegturističkogučinkaunašojopćini?

Prethodnica svakako jeste, a koliko će biti potvrda značajnijeg turističkog učinka u Ljubuškom

Kupalište Čeveljuša • Bathing place Čeveljuša


these landscapes as the protective blocks and fences and making the basin with cleared plots and cultiva-ble areas. When you look at all that from the Buturovica hill, you think that the Ljubuški surroundings are covered with hand-woven carpets and rugs in the colours of a certain season of the year. Actually, this is so! The hands weaved with the ma-terials like the kale, paprika, tomato, potato, corn, wheat and other crops and got the spectrum of several eat-able colours.

If you want to look at our riv-ers, than you’ll see the nature in all its strength, the beauty that makes you amazed and the serenity that the river gives you with the rhythm of its flow. The name of this river is Trebižat with the waterfalls and cas-cades: Kravice, Čeveljuša, Koćuša and Božjak. These natural phenom-ena make it special and make the atmosphere that will get you back to the nature. We love our river. Al-ways refreshing summer memories

relate us to the river, no matter what we did before. The river took away and cleared the entire burden. Ev-erybody can feel its calmness with light paddling in the canoes and its roughness and foam with raft-ing. The valley of this river has fer-tile land, flora and fauna, the place where the core of the existence of the nature in its original shape is discov-ered. Trebižat will surely stop you on your way to rest with its wine cellars, gastro offer and accommodation ca-pacities. I suggest you to stop and feel this atmosphere.

If you like to return to the past, besides the oldest museum in BiH, located in Ljubuški, in the monastery Humac, the Old town Ljubuški will meet your wish. The lovers of his-tory can visit this architectural work from 15th century located on the prominent top of the hill Buturovica at the altitude of 396 metres. The Old town consists of two parts. The first built in the time of Herceg Stj-epan Kosača, and it was additionally expanded and fortified by the Turks around the year 1477. I believe that you are curious about the things you can see inside the walls of this ancient fortress. A lot of interesting remains speak about the then way of life. Therefore, hit the hill road and step into the Old town and imagine yourself in the 15th century. I know you have a rich imagination!

Let’s go back to the Trebižat River and its waterfalls Kravice. You have to see this in order to wake and ar-chive the feeling of the magnificence of the nature in yourself. Ljubuški is proud of this part of the nature, which is located in the eastern part of the municipality. The waterfall is 28 metres high and about 120 me-tres long in a semicircular shape. It is favourite location and a bathing place for numerous tourists who im-mediately take a photo of this won-der called the little Niagara.

Ljubuški is also known by the Herzegovinian stećaks, as the cultural monuments that deserve a precious

place in the tourist offer of Ljubuški, which has about 700 stećaks at 45 locations. The new ones are being found and some of them need to be protected. If we add the archaeologi-cal locality Gračine in Ljubuški then we have more complete image of the ancient history of this place.

Even though with these tour-ist potentials, Ljubuški didn’t have a clear image of its tourist develop-ment until now. I say “until now”, because the Master plan of the de-velopment of tourism of the munici-pality of Ljubuški was created this year, and after the public debate the Municipal council adopted it. The Institute for tourism of the Republic of Croatia created the Master plan, and it was financed by the Federal ministry of the environment and tourism.

We talked to ScD Nevenko Her-ceg, federal minister of the environ-ment and tourism, on this occasion.

1. CouldyoushortlypresentustheMasterplanofthedevelopmentoftourismofthemunicipalityofLjubuški?

Master plan is really an entrepre-neurial framework for the develop-ment of tourism in the municipality of Ljubuški. Its objective is defining the necessary investments in general and tourist infrastructure of the re-gion, and by adequate valorisation of indubitable tourist potentials de-sign the tourist products in order for the municipality of Ljubuški to become competitive tourist destina-tion until 2020, equally attractive for the excursionists, families and the special interests’ market. The Master plan positions Ljubuški as “the green valley of the Trebižat in the heart of Herzegovinian rocky oasis”, known for preserved natural ambiance, modern tourist products based on Herzegovinian tradition and the culture of life and work, and the rich offer of the activities adjusted to the requests of modern demand.

Kupalište Čeveljuša • Bathing place Čeveljuša


ovisi isključivo o tome koliko će on uspješno zaživjeti u praksi. Točni-je koliko će lokalna zajednica, koja načelno ima pozitivan stav prema razvoju turizma, prihvatiti ovim dokumentom identificirane projek-te i mjere u čiju se implementaciju trebaju uključiti sve političke, gos-podarske i društvene snage ne samo na razini Ljubuškog nego i Županije Zapadnohercegovačke. Njegovom implementacijom u praksu osigurat će se podizanje turističke ponude na višu razinu, pri čemu treba uvažavati potrebe ljudi koji žive i rade na ovim prostorima što ujedno znači i pove-ćanje kvalitete života domicilnog stanovništava. U svakom slučaju dobro očuvana i diversificirana re-sursna osnova omogućava kreiranje različitih turističkih doživljaja oso-bito u segmentu etno-eko, ruralnog, vjerskog,izletničkog i turizma tzv. specijalnih interesa. S druge strane dobra lociranost u odnosu na tradi-cionalna i nova emitivna turistička tržišta te sve bolja prometna pove-zanost jamče da ovim dokumentom zacrtana vizija turističkog razvoja ima dobre izglede za oživotvorenje u praksi.

3.Štojetoštojednomjesto,gradiliopćinučinidobrimturističkimodredištem?

U prvom redu to je turistička re-sursna osnova koju čini niz atrakcija poput prirodnih ili kulturno-povije-snih atrakcija iz kojih se razvijaju tu-ristički proizvodi koji nude vrhunski doživljaj, visoku kvalitetu usluge i konačno oni koji nude dobru vrijed-nost za novac. Jednom riječi, dobro turističko odredište je sveukupnost ponude i doživljaja koje destinacija pruža gostu…

4.ŠtoLjubuškimožeponuditiigdjesmopopotencijalimauodnosunadrugeokolnegradovekakokodnas,takoiususjednimdržavama?

Upravo kako sam rekao, Ljubuš-ki ima dobru turističku resursnu osnovu u prirodnim i kulturno-po-

vijesnim atrakcijama koje kroz proi-zvode etno-eko, ruralnog, vjerskog, izletničkog i turizma tzv. specijalnih interesa može ponuditi turističkom tržištu. Po resursnoj osnovi Ljubuški je vrlo dobro pozicioniran u odnosu na susjedne destinacije. Međutim, navedene prednosti nisu dovoljne da bi zadovoljile sve zahtjevnijeg stra-nog gosta koji preferira mir i opu-štenost, prepoznaje vrijednosti kao što su dobar smještaj, hrana, kultur-ni profil destinacije i aktivan odmor odnosno traži dobru vrijednost za novac. Problem je još uvijek nedo-statna turistička infrastruktura, ali i nedovoljna svijest lokalne zajednice o turizmu kao vrlo potentnoj gospo-darskoj grani kroz koju se plasiraju i proizvodi drugih gospodarskih gra-na poput poljoprivrednih proizvoda po kojima je ovo područje nadaleko poznato.

5.Napočecimasmoturističkihrazmišljanjaidjelovanjausvojojopćini.Kolikosmouopćeturističkiorijentirannarodovogpodneblja?

Nije točno da narod ovog podne-blja nije turistički orijentiran. Prije bih rekao da je dugi niz godina uvje-ravan kako su jedino “sunce i more” turistički primamljivi proizvodi. Na sreću, to vrijeme je iza nas, a potra-žnja na turističkom tržištu promi-jenjena je nama u korist jer suvre-

meni turisti sve više traže proizvode koji daleko veću pažnju posvećuju okolišu, kulturnom identitetu desti-nacije, aktivnom odmoru, kvaliteti usluga i selektivnim oblicima razvo-ja turizma. A to je upravo ono što mi možemo ponuditi tržištu.

6.Uzturizamsevežeibrigaookolišu.Možemoliovdjeponuditiekološkusvjesnostkojaćepoštovatiprirodnezakoneiposebnostnašegkrajatenatajnačinpokazivatiskladštoumnogimzemljama,aliikodnasnijeprimjer?

Bez kvalitenog okoliša i razvoja metoda njegove zaštite i očuvanja nema niti razvoja turizma, to je da-nas više nego jasno. Imamo izuzetno vrijedne potencijale za održivi raz-voj turizma i namjeru da postanemo jedna od značajnijih visokokvalitet-nih destinacija regije i Europe. Mi-nistarstvo intenzivno radi na jačanju okolišne svijesti s ciljem da ubuduće ne samo glas struke nego i javnsoti bude jači, posebno u određivan-ju turističke politike, a najviše pri očuvanju prostora i prirode, što je najvažniji domaći resurs za razvoj turizam

7.ŠtojepovamanajpotrebnijezatransformacijuLjubuškoguturističkiprepoznatljivo

Uređen trg žrtava rata • The war victoms squareNovo lice Ljubuškog - središte • New looks of Ljubuški - centre


2.Isittheforerunner,butreliableindicatorofthefuturetouristeffectinourmunicipality?

It is definitely the forerunner, and is it going to be the confirmation of significant tourist effects in Ljubuški depends exclusively on its successful realization in practice. More precise-ly, in what degree is the local com-munity, which has positive attitude about the development of tourism, going to accept the projects identi-fied by this document and measures in whose implementation all the po-litical, economical and social forces should be included, and not only on the level of Ljubuški but also the West Herzegovinian Canton. Rais-ing the tourist offer on the higher level will be ensured by its practical implementation, in which process the needs of the people who live and work in these parts should be taken into consideration, what also means raising the quality of life of the local population. Anyway, well preserved and diversified resource base en-ables creation of various tourist ex-periences, especially in the segment of ethno-eco, rural, religious, excur-sion tourism and the tourism of so called special interests. On the other hand, good location regarding the traditional and new emissive tour-ist markets and better traffic con-nection guarantee that the vision of tourist development defined by this

document has good chances for re-alizing in practice.

3.Whatisthethingthatmakesoneplace,townormunicipalitygoodtouristdestination?

First of all it’s the tourist resource basis made up of a line of attractions, like natural or cultural-historical at-tractions that can develop tourist products, which offer first-rate ex-perience, high quality service and fi-nally those which offer a great value for the money. Briefly, good tourist destination is the totality of the offer and the experience that the destina-tion offers to the guest.

4.WhatLjubuškihastoofferandwheredowestandwithourpotentialsascomparedtoothersurroundingtownsandneighbouringcountries?Exactly as I said, Ljubuški has

good resource basis in natural and cultural-historical attractions, which could be offered through the prod-ucts of ethno-eco, rural, religious, excursion tourism and the tourism of so called special interests to the tourist market. By the resource ba-sis, Ljubuški is very well positioned as compared to the neighbouring destinations. However, mentioned advantages are not enough to please more and more demanding foreign guest who prefers peace and relax-

ation, distinguishes the values like the good accommodation, food, cultural profile of the destination and active rest, i.e. he looks for the good value for his money. Inade-quate tourist infrastructure is still a problem, but also inadequate aware-ness of the local community about the tourism as very potent economi-cal branch, through which the prod-ucts of other economical branches could be placed, like the agricultural products by which this area is far known.

5. Weareinthebeginningsoftouristthinkingandactionsinourmunicipality.Howmuchtouristorientedpeoplearewe?

It’s not the truth that the people of this area are not tourist oriented. I would rather say that the people were persuaded that only “the sun and the sea” are tourist attractive prod-ucts. Fortunately, this time is behind us, and the demand on the tourist market has changed in our favour, because the modern tourists look for the products that pay greater at-tention to the environment, cultural identity of the destination, active rest, the quality of services and the selective forms of the development of tourism. And this is exactly what we have to offer to the market.

6.Thecarefortheenvironmentisrelatedtothetourism.Canweoffertheecologicalawarenessherethatwillrespectthelawsofthenatureandtheparticularityofourregion,andinthiswayshowtheharmonywhichisnotanexampleinmanycountriesandinourtoo?

It’s more than clear today that there‘s no development of tourism without the quality environment and the development of the meth-ods for its preservation and protec-tion. We have exceptionally valu-able potentials for the sustainable development of tourism and the

Uređen trg žrtava rata • The war victoms squareNovo lice Ljubuškog - središte • New looks of Ljubuški - centre


mjesto?Jelitodugputiimamolistručnjakezato?

Potrebno je što više planski obo-gaćivati turističku ponudu u smislu stalne inovacije turističkog proi-zvoda i kontinuiranog poboljšanja kvalitete svih njegovih komponen-ti, a kao primarni cilj postavlja se stvaranje prepoznatljivog i kvalitet-nog turističkog proizvoda, kreiranje vlastitog identiteta, te destinacijsko promišljanje turizma kao osnove tu-rističkog prosperiteta. Naravno, to je dug put, ali svaki pa i najduži put počinje prvim korakom, a u slučaju Ljubuškog taj prvi korak je imple-mentacija projekata i mjera identi-ficiranih u Master planu turističkog razvoja Lju-buškog. Naravno, kvalitet-ni turizam, kakav želimo i kakav trebaju potencijalni turisti, nužno traži kvali-tetan kadar koji posjeduje znanja i vještine odnosno ima razvijene kompeten-cije za obavljanje poslova osmišljavanja turističkih proizvoda kojima se us-postavlja ravnoteža izme-đu razvoja turizma i za-štite okoliša, tj. osigurava održivi razvoj. Trenutno je taj kadar deficitaran, ali vjerujem da će i tu vrlo brzo biti značajnijih po-maka na bolje budući da Mostarsko sveučilište već školuje prvu generaciju studenata turizma i zaštite okoliša.

8.Odaklesteusvojimputovanjimaponijelidobarprimjerdobrouređenogturističkogsredišta?Zbogčega?

Ne treba uopće ići daleko, Istra je sigurno primjer dobre, čak izvrsne turističke destinacije, koja uključuje i dobar turistički proizvod i dobro destinacijsko upravljanje. Ovdje pri-je svega mislim na dio ponude koji se nudi kao “Zelena Istra” u unu-trašnjem dijelu Istre gdje je veći broj

agroturističkih punktova, objekata tradicionalne istarske gradnje u ko-jima se, uz tradicijsku gastro i eno-lošku ponudu, te ponudu smještaja u autentičnim ruralnim ambijenti-ma, nude i raznovrsni rekreacijski sadržaji koji su mogući samo u ru-ralnim područjima. Upravo ono na čemu bi i ovo područje trebalo gra-diti svoj turistički proizvod i prepo-znatljivost.

9.Kolikosamimožemorazvijatiturizamusvojojopćini?

Iako bez državne asistencije niti jedna zemlja koja je današnji turi-

turističkih zajednica i promocije tu-rizma koje treba osigurati učinkovi-tiju promociju koja mora biti uveza-na u jedan koordiniran lanac u koji su uključeni svi, počevši od nositelja turističke ponude, turističkih agen-cija, jedinica lokalne uprave, turi-stičkih zajednica pa do resornih mi-nistarstava. Strategijom smo zacrtali opći okvir za razvoj turizma, dakako uvažavajući posebnosti svake župa-nije što je, uz očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, bio jedan od naših temeljnih uvjeta prilikom nje-zine izrade. Tako postavljena, ova za sada krovna strategija, treba omo-gućiti konvergenciju odnosno su-

stički lider nije uspjela izdignuti svo-ju turističku ponudu na višu razinu, činjenica je da destinacijski razvoj ipak najviše ovisi o lokalnoj zajed-nici. Naravno da država, u našem slučaju Federacija i Županija, jer na razini države ne postoji ministarstvo koje bi isključivo skrbilo o razvo-ju turizma, mora stvoriti zakonske pretpostavke za turistički razvoj. Kroz provedenu reformu zakono-davstva mi smo to dobrim dijelom učinili. Preostalo je još reformiranje zakonodavstva u oblasti djelovanja

kladnost županijskih strategija koje moraju biti u funkciji ostvarivanja specifičnih razvojnih programa svo-jih mikro destinacija. Konačno, kao što sam već rekao, najveći dio posla je na samim mikro destinacijama odnosno na lokalnoj zajednici koja mora u turizmu pronaći priliku za svoj gospodarski razvoj. U slučaju Ljubuškog, turistički razvoj kakav je prepoznat u ovom master planu odgovornost je na lokalnoj zajednici kojoj svakako pomoć treba pružiti i Županija Zapadnohercegovačka.

Novo lice Ljubuškog - Trg fra Lovre Šitovića • New looks of Ljubuški - Friar Lovro Šitović square


intention to become one of the sig-nificant high-quality destinations of the region and Europe. The Ministry intensively works on strengthening the environmental awareness with the objective that not only the voice of the profession but also of the pub-lic becomes stronger, especially in determining the tourist politics, and mostly in preserving the environ-ment, which is the most important home resource for the development of tourism.

7.Atyouropinion,whatisthemostneededforthetransformationofLjubuškiintotouristrecognizableplace?Isthatalongroadanddowehavetheexpertsforthat?It’s necessary to enrich the tourist

offer more planned in terms of con-stant innovation of the tourist prod-uct and continuing improvement of the quality of all of its components, and creation of recognizable and quality tourist product, creation of our own identity, and destination consideration of tourism as the ba-sis of the tourist prosperity, as the primary goal. Of course it’s a long road, but each, even the longest one starts with the first step, and in the case of Ljubuški, this first step is the implementation of the projects and measures identified in the Master plan of the development of tourism of Ljubuški. Of course, the quality tourism as we want and as the po-tential tourists need, looks for the quality personnel with knowledge and skills, in other words which pos-sesses developed competences for doing the jobs of creating the tourist products by which the balance be-tween the development of tourism and the preservation of the environ-ment would be established, i.e. the sustainable development ensured. At the moment this personnel is in short supply, but I believe that there will be significant progress soon since the Mostar university already educates the first generation of the students of the tourism and the en-vironment protection.

8. From where did youbring a good example of wellarranged tourist centre duringyourtrips?Why?

There’s no need to go far, Istria is, for sure, one of the examples of good, and even excellent tourist des-tination that includes good tourist product and good destination man-agement. Above all, I’m thinking of the part of the offer that’s offered as “The green Istria” in the inland part of Istria, where is the great number of agro-tourist points, buildings of traditional Istrian architecture where besides the traditional gastro and oenological offer, and the offer of the accommodation in original rural ambiance, the various recre-ational programs possible only in rural areas are offered. Exactly the things this area should build its tour-ist product and recognizability too.

9.Inwhatmeasurecanwedevelopthetourisminourmunicipalityonourown?Even though none of today’s

tourist leading countries did suc-ceed to raise their tourist offer to a higher level without the assistance of the state, the fact is that the des-tination development mostly depends on the local community. The state has to create le-gal prerequisites for the tourist development; in our case the Federation and the Canton, because there’s no ministry that would take care exclu-sively of the development of tourism on the level of the state. Through the conducted reform of the legislature we have done a big part of that. What remained is the reform of the legislature in the field of tourist boards’ activi-ties and the promotion of tourism that should ensure more efficient promotion which has to be connected into one

coordinated chain where everybody is involved, starting from the hold-ers of the tourist offer, tourist agen-cies, local government units, tourist boards to the relevant ministries. We have defined the general framework for the development of tourism by the Strategy, with taking of the par-ticularities of every canton into con-sideration, what was one of our basic conditions during its creation, be-sides the preservation of natural and cultural values. Set in this way, this umbrella strategy for now, has to en-able the convergence, i.e. consistence of the cantonal strategies that have to be in the function of realizing the specific developmental programs of their micro destinations. Finally, as I already mentioned, the most of the work is up to the micro destinations, the local community which has to find the chance for its economical development in tourism. In the case of Ljubuški, the tourist development, as it’s recognized in this Master plan, is the responsibility of the local com-munity, and the West Herzegovinian Canton too has to offer help to it.

Novo lice samostana HumacNew looks of Humac monastery

na “škrtom” hercegovačkom kršu

dr. s

c. N

even

ko H

erce

g

IZ T

URIZ

MA

- O T

URIZ

MU


Iako većina znanstvenika dijeli mišljenje da se vinova loza počela uzgajati prije otpri-like sedam tisuća godina na

području između današnje Tur-ske, Armenije i Gruzije, ipak, nitko točno ne zna kad su naši drevni preci počeli uzgajati vinovu lozu i kad su proizveli prvo vino. Vino je kroz povijest bilo sastavni dio svih važnih događaja u ljudskom životu, služilo je kao prehrambena i ljeko-vita namirnica, ali i kao dio vjerskih obreda pa su ga ljudi oduvijek sma-trali Božjim darom. Uz vunu, vino je bilo najluksuzniji europski proizvod srednjeg vijeka i do XVIII. stoljeća nije imalo ozbiljnije konkurencije budući da je bilo jedino piće koje se moglo čuvati. Na područje našeg Mediterana vinovu su lozu donijeli Feničani i Grci dok su za njezino širenje i podupiranje uzgoja zaslužni Rimljani.

Hercegovina - zemlja svjetlosti, kako je od milja nazivaju autori is-toimene monografije, od davnina je protkana vinskom pričom te se s pravom diči da je baštinik civili-zacije koja ima svoje korijene u bib-lijskim vremenima. Povijest bilježi kako su vinsku fascinaciju i plemen-iti bùké Žilavke i Blatine, poznavali i priznavali na mnogim europskim dvorovima počevši od dvora kralja Tvrtka i engleske kraljice Vikto-rije pa do naših suvremenika poput pape Ivana Pavla II. Vinova je loza

Sama priroda vinarstva dovodi do sjedinjenja s turizmom pružajući turistu mogućnost da iskusi povijest, hranu, kulturu, nove mirise, zvukove i okuse, kombinaciju kulture, životnog stila i područja.

oduvijek u Hercegovini bila hran-iteljica, povezivala ovdašnje ljude te stvarala novi život i potencijale za budućnost. Hercegovački je težak srastao s vinovom lozom i njezinim životom na škrtoj zemlji, razvijao se zajedno s njom, izdržao uspone i pa-dove, blagostanja i krize. U mnogim hercegovačkim domaćinstvima i danas se njeguje kult domaćeg vina koje je zaštitni znak pojedinih obitelji počevši od odabira, uzgoja sorti, pa sve do tehnologije pripreme vina.

Vino i turizamDanas je vino nezaobilazni dio

hercegovačke kulture i jedan od najvažnijih ovdašnjih gospodarskih proizvoda. Posljednjih godina proiz-vodnja vina u Hercegovini doživjela je svoju renesansu, a napravljen je veliki pomak u kvaliteti vina. Sama priroda vinarstva dovodi do sjedin-jenja s turizmom pružajući tur-istu mogućnost da iskusi povijest, hranu, kulturu, nove mirise, zvu-kove i okuse, kombinaciju kulture, životnog stila i područja. Herce-govina, koju mnogi nazivaju Ka-lifornijom jugoistočne Europe, ima izuzetan potencijal za razvoj vinskog turizma koji je na vrijeme prepozna-lo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Važnost vinskog turizma u Hercegovini prepoznata je i u

Even though the most of the scientists hold the opin-ion that the vine started to be cultivated about seven

thousand years ago in the area be-tween today’s Turkey, Armenia and Georgia, however, nobody exactly know when was it that our ancient ancestors started to cultivate vine and produced the first wine. Through the history, the wine was the com-ponent of all the important events in human life. It was used as the nutri-tional and curing victuals, but also as the part of religious ceremonies, so people have always considered it a God’s gift. Along with the wool, the wine was the most luxurious Eu-ropean product of the Middle Ages and until the 18th century it had no serious competition since it was the only beverage that could be kept. Phoenicians and Greeks brought the vine to the area of our Mediter-ranean, and the Romans deserve the credit for its expansion and support-ing its cultivation.

Herzegovina – the land of light, as it is being called by the authors of the same name monograph, has been interwoven with the wine story since the ancient times, and it has the right to be proud of the inher-itance of the civilisation that has its roots in the biblical times. The histo-ry registers that the wine fascination and the noble bùké of Žilavka and Blatina was known and recognized at many of the European courts, starting from the king Tvrtko’s court

on the “sordid” Herzegovinian rocky grounds

and English queen Victoria, to our contemporaries like the pope John Paul II. The vine has always been the fostress in Herzegovina, connected the people and made the new life and the potentials for the future. The Herzegovinian labourer has grew into one with the vine and its life on the miserly land, developed together with it, endured the ups and downs, prosperities and crises. Many of the Herzegovinian households still nurse the cult of the homemade wine which is being the trademark of certain families, starting from the selection and cultivation of sorts, to the technology of preparing the wine.

The wine and the tourism Today, the wine has been una-

voidable part of Herzegovinian cul-ture and one of the most important economic products of these parts. The production of wine in Herze-govina has gone through its renais-sance in the recent years, and a big progress was made in the quality of wine. The nature of wine business leads to the union with tourism by offering the possibility of experienc-ing the history, food, culture, new scents, sounds and tastes, combina-tion of culture, lifestyle and area to the tourists. Herzegovina, called the California of the south-eastern Eu-rope by many people, has an excep-tional potential for the development FR

OM T

OURI

SM -

ABOU

T TO

URIS

M


The nature of wine business leads to the union with tourism by offering the possibility of experiencing the history, food, culture, new scents, sounds and tastes, combination of culture, lifestyle and area to the tourists.


Strategiji razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2008. do 2018., prema kojoj je na području Hercegovačkoneretvanske i Zapadnohercegovačke županije definiran visoki potencijal i prioritet razvoja vinskog turizma koji treba pratiti adekvatna autohtona gas-tronomska ponuda.

Zbog brojnih promjena koje su se početkom XXI. stoljeća dogodile u turizmu (odmor traje kraće, na njega se odlazi tijekom cijele godine) des-tinacije svoju ponudu prilagođavaju promjenjivoj potražnji, a sve u cilju zadovoljavanja zahtjevnih potreba turista. Zbog toga se hrana i vino sve češće kombiniraju s ostalim el-ementima kulture kako bi se razvili različiti specifični oblici turizma od kojih vinski turizam postaje sve popularniji. Turistički potencijal raznih vinarskih praznika i svet-kovina uz koje se vezuju živopisni običaji i tradicija, zatim, berba u uv-jetima hercegovačkog krša mogu biti mali kamenčići u mozaiku priče o hercegovačkoj vinskoj tradiciji koja zahvaljujući modernim tehnologi-jama ponovo postaje važan segment turističke ponude, i, što je važnije, – način života. Kako bi snažnije po-taknulo razvoj vinskog turizma u Hercegovini te ovu regiju približilo zemljama koje imaju znatno dužu tradiciju vinskog turizma (Kaliforni-ja-SAD, Kanada, Čile, Australija, Novi Zeland), Federalno ministarst-vo okoliša i turizma podržalo je tri velika projekta koji su u izravnom interesu razvoja vinskog turizma – projekt “Vinska cesta Hercegovine” festival vina “Vino fest” u Ljubuškom i “Dani berbe grožđa” u Brotnju.

“Vinska cesta Hercegovine”Vinska je cesta poseban oblik

nuđenja i prodaje poljoprivred-nih proizvoda nekog vinorodnog područja, na kojem proizvođači, udruženi pod etiketom vinske ceste,

nude svoje specijalitete, a posebice vino. Uz turističku i ugostiteljsku ponudu, sastavni dio vinske ceste su i posebnosti okoliša i prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne znamenitosti. Projekt “Vinska cesta Hercegov-ine” pokrenut je 2006. godine u su-radnji s Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanske županije. Projektom su mnoga obiteljska gos-podarstva u spoju vina i turizma pre-poznala svoju priliku za osiguranje egzistencije. Iako tematski određene, vinske ceste u svom sadržaju, osim posjeta podrumima i kušanja vina, pružaju usluge autentične gas-tronomske ponude, te mogućnost cjelodnevnog programa s posjetom zanimljivim turističkim odredištima u blizini. U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jeste, vinski turizam s jedne strane može postati jedan od glavnih pokretača razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju etablirati. Da je taj proces dugotrajan, i da zahtijeva visoku uključenost svih dionika, pokazuje činjenica da su se u Španjolskoj, zemlji s dugom tradicijom u vino-gradarstvu i razvi-jenim turizmom, tek 2000. godine pojavile prve službene vinske ceste. Španjolska dugo nije uspijevala učiniti vinski turizam profitabilnim te je koncept vinskih cesta pokrenut s ciljem raz-voja ruralnih područja, u kojima je proizvodnja vina izrazito važna, a koja mogu postati alternativa tradi-cionalnom turizmu sunca i mora.

U ovom trenutku “Vinska ces-ta Hercegovine” još uvijek nije

Hercegovački suvremeni vinogradHerzegovinian modern wineyard

2. VINOFEST 200�.2 WINEFEST 200�

dobila konture prepoznatljivog i osmišljenog turističkog proizvoda već predstavlja tek jedno zaokruženo vinsko područje sa označenim vins-kim itinererima odnosno punktovi-ma u kojima se vrši promocija vina, ali ne i prodaja turističkog proizvo-da. Osmišljavanje vinske ceste kao cjelovitog turističkog proizvoda, ali

of wine tourism, which was rec-ognized in the Federal ministry of environment and tourism on time. The importance of wine tourism in Herzegovina was also recognized by the Strategy of the development of tourism of the Federation of Bosnia and Herzegovina for the period from 2008 to 2018, according to which the high potential and priority of the de-velopment of the wine tourism was defined in the area of Herzegovina-Neretva and West Herzegovinian Canton, and it should be followed by the adequate indigenous gastro-nomical offer.

Because of the numerous chang-es that happened in tourism at the beginning of the XXI century (vaca-tion lasts shorter and is being used throughout the year), the destina-tions adjust their offer to changeable demand, and all of that with the goal of satisfying the needs of the tour-ists. Because of that the food and the wine are being combined with other elements of culture to devel-op different specific forms of tour-ism, out of which the wine tourism is becoming more popular. Tourist potential of various wine holidays and feasts related with picturesque customs and traditions, then grape-gathering in Herzegovinian rockery conditions can be small parts in the mosaic of the story about Herzego-vinian wine tradition, which, thanks to the modern technologies, is start-ing to be important segment of the tourist offer again, and what is more important – the way of living. In order to stimulate the development of the wine tourism in Herzegovi-na more strongly, and to bring this region closer to the countries that have much longer tradition of wine tourism (California-USA, Canada, Chile, Australia, New Zeeland), Fed-eral ministry of environment and tourism supported three big projects which are of direct interest of the development of wine tourism – the project “Herzegovina wine route”, the festival of wine “Wine fest” in Ljubuški and “Days of grape-gather-ing” in Brotnjo.

“Herzegovina wine route” Wine route is a special form of

offering and selling the agricultural products of some winegrowing dis-trict, at which the producers, united under the label of wine route, offer their specialties, particularly the wine. Besides the tourist and ca-tering offer, the components of the wine route are also the particulari-ties of the environment and natural beauties through which the route passes, as well as the historical and cultural sights. The project “Herze-govina wine route” was started in 2006 in cooperation with the Tourist board of Herzegovina Neretva Can-ton. A lot of the family farms found their opportunity for ensuring the existence in the combination of the wine and tourism. Even tough the-matically defined, b e s i d e s visiting the w i n e cellars and wine tast-ing, Wine routes offer the services of the authentic gastronomic offer and the possibil-ity of the whole day programs with visits to the interesting tour-ist destinations in the surroundings. In the winegrowing regions, as Herzegovina for sure is, the wine tour-ism can become one of the main originators of the development of ru-ral tourism on the one

hand, and also the mechanism of the promotion of wine culture and wine business in the regions that still need to establish themselves as the wine regions. This is the long lasting proc-ess and it requires high involvement of all the participants, what is shown by the fact that in Spain, the country with a long tradition in wine busi-ness and developed tourism, the first official wine routes didn’t show up until the year 2000. For a long time Spain couldn’t succeed to make wine tourism profitable and the concept of the wine routes was started with the goal of the development of the rural areas, where the production of wine is very important, and which can become the alternative to the traditional sun and sea tourism.

In this moment, “Herzegovina wine route” still hasn’t got the con-tours of recognizable and meaning-ful tourist product, and it represents just one encircled wine area with marked wine itinerary, in other words points where the promo-

tion of wine is being done, but



i briga o njegovom održavanju i stal-nom nadograđivanju, mora uključiti ne samo vinare nego i turističke agen-cije koje najbolje znaju kako “vinska iskustva i doživljaje” dobro ukom-ponirati s gastronomijom, prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zna-menitostima područja kroz koje pro-lazi vinska cesta. Takvim osmišljenim turističkim proizvodom, pod etik-etom vinske ceste, stvorili bi se bolji uvjeti za mnogobrojna obiteljska gos-podarstva koja u spoju vina i turizma traže priliku za osiguranje egzisten-cije, ali i ispunili uvjeti za članstvo u Vinotour-u i mjesto na karti vinskih cesta Europe.

Fešte koje slave vinoMeđunarodni festival vina “Vino

fest” prvi put je održan početkom 2008. godine u Ljubuškom. Orga-niziran je upravo u čast dobrih vina, zemlje koja ih rađa i ljudi koji ih s ljubavlju spravljaju spojem tradicije i novog razmišljanja o vinarstvu. Cilj je festivala promoviranje tradiciona-lne enologije i gastronomije te poti-canje pozitivne konkurencije među vinarima. U organizaciju “Vino fest-a” uključeno je Federalno mini-starstvo okoliša i turizma i ukupna turistička struktura BiH, dok su nos-itelji aktivnosti Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke, medijsko-poslovni koncept Tur-izam plus te javni emiteri, televizije Federacije BiH i Republike Srpske. “Vino fest” je izuzetna prilika ne samo za predstavljanje vinogorja i plemenitih vina nego i za usmjera-vanje domaće javnosti na drugačije poimanje i odnos prvenstveno spram vina, ali i drugih domaćih proizvoda poput sira i pršuta. Domaća vino-gradarska i vinarska proizvodnja u vlastitom turizmu mogu imati veliko tržište i siguran put razvoja, samo ukoliko se vodi računa o domaćem proizvođaču i proizvodu. Za razliku od “Vino fest-a” koji nema dugu tradiciju održavanja, “Dani berbe

grožđa” u Brotnju trodnevna su manifestacija s više od pedeset godi-na dugom tradicijom, a posvećeni su početku “trganja” – berbe autohtonih vinskih sorti grožđa žilavke i bla-tine u najvećem vinogorju u Bosni i Hercegovini. Cilj ove tradiciona-lne manifestacije jeste upoznavanje, zbližavanje i povezivanje građana Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje narodne baštine kroz prezentiranje izvornog narodnog stvaralaštva, nje-govanje i širenje amaterizma u kul-turi, poticanje jačanja kulturnog i športskog stvaralaštva u cjelini.

Vino kao turistički proizvodPrirodne ljepote, povijesna

baština, bogatstvo tradicijskih običaja i autentična gastronomska ponuda, izniman su potencijal koji traži in-tenzivnije valoriziranje s ciljem stvaranja prepoznatljivog identiteta naše turističke ponude. Cilj je Feder-alnog ministarstva okoliša i turizma kroz prepoznatljiv turistički proiz-vod s jedne strane, štititi prirodno i kulturno naslijeđe, a s druge strane omogućiti kontrolirano ostvarivanje svekolike gospodarske koristi. Vino, vinske ceste i bogata gastronomska ponuda uvelike doprinose stvaranju prepoznatljivog turističkog identiteta. Gotovo je izvjesno da će se budućnost zajedničke poljoprivredne politike, a time i vinarstva i vinogradarstva, temeljiti na višeznačnoj ulozi koju poljoprivre-

da danas ima i imat će je u budućnosti, a što podrazumijeva očuvanje tradicije, stila i načina življenja, te krajobraza što su ujedno i odlike dobre turističke destinacije. Važno je istaknuti da su ulogu vinarstva i njegova utjecaja na turizam i gospo-darski razvoj prepoznale i institucije vlasti na svim razinama, od lokalnih zajednica i županija do entitetskih i državnih institucija, pokrećući čitav niz reformi koje obuhvaćaju institu-cionalno-zakonodavni okvir, čime se stvaraju preduvjeti i osiguravaju kvalitetni pomaci koji jamče daljnji gospodarski razvitak. Međutim, nesmiljeno tržište, novi zahtjevi i uvjeti prilagodbe pravilima Europ-ske Unije kojoj težimo traže još brže reagiranje u usklađivanju zakono-davstva, pristupu proizvodnji, us-vajanju novih znanja i tehnologija i promišljanju strategija razvoja, kako u turizmu tako i u vinogradarstvu i vinarstvu. U svemu tome, bitno je znati sačuvati stoljetnu vinarsku tradiciju naših predaka, a primjen-om suvremenih znanja i tehnologija stvoriti nove vrijednosti za naraštaje koje dolaze. U konačnici, u Her-cegovini postoji velik potencijal za razvoj različitih oblika turizma. Mogućnosti vinskog turizma zasad su poznate uglavnom zaljubljen-icima i poznavateljima vinske scene u Hercegovini. Međutim, stvari se pokreću, i uskoro će, nadajmo se, vinski turizam postati važan seg-

ment hercegovačke turističke ponude.


not the selling of the tourist prod-uct. Organizing the wine route as a complete tourist product, but also the care of its keeping up and con-stant adding on, has to include not only the vintners but also the tour-ist agencies that know the best how to integrate “wine experiences” with the gastronomy, natural beauties and cultural-historical sights of the areas through which the wine route passes. With the tourist product or-ganized like this, under the label of wine route, better conditions would be made for numerous family farms that search for the chance of ensur-ing the existence in the combination of wine and tourism, but also the re-quirements for the membership in Vinotour would be satisfied and the place on the map of the European wine routes.

Feasts that celebrate the wine International festival of wine

“Wine fest” was held for the first time in the beginning of 2008 in Ljubuški. It was organized in the honour of good wines, the land that gives birth to them and the people who prepare it with love and the combination of tradition and new approach to wine industry. The goal of the festival is the promotion of traditional oenolo-gy and gastronomy, and stimulation of the positive competition among the vintners. Federal ministry of environment and tourism and en-tire tourism structure in BiH are in-volved in the organization of “Wine fest”, while the holder of the activi-ties is the Tourist board of West Herzegovinian Canton, media and business concept Tourism plus and public broadcast net-works, televisions of the Fed-eration of BiH and the Re-public of Srpska. “Wine fest” is an exceptional opportunity not only for the presentation of wine-growing places and precious wines, but also for di-recting the local public to differ-ent understanding and relation, first of all to wine, and other homemade

products like the cheese and smoked ham. Local wine-growing and wine-making production can have big market and reliable way of devel-opment in tourism only if the local producer and the product are taken into account of. In distinction from the “Wine fest”, which hasn’t got the long tradition, “Days of the grape-harvesting” in Brotnjo is a three-day event with more than fifty-years long tradition, and is dedicated to the be-ginning of grape-harvesting – har-vesting of the autochthonous sorts of grapes žilavka and blatina in the biggest wine-growing hills in Bos-nia and Herzegovina. The purpose of this traditional event is meeting, bringing closer and connecting the people of Brotnjo and their guests, preservation of national heritage through the presentation of authen-tic national creativity, care for and spreading the amateurism in cul-ture, stimulating the strengthening of cultural and sports creativity.

Wine as a tourist product Natural beauties, historical her-

itage, wealth of the traditional cus-toms and authentic gastronomic of-fer are the exceptional potential that requests more intensive valorisation with the goal of creating recogniz-able identity of our tourist offer. The goal of the Federal ministry of environment and tourism is to pro-tect the natural and cultural heritage

through recognizable tourist prod-uct on the one hand, and on the oth-er to enable controlled realization of general economic benefits. Wine, wine routes and rich gastronomic offer contribute a lot to creation of recognizable tourist identity. It is al-most certain that the future of mutu-al agricultural politics, and with that wine and wine-industry politics, will be based on the multiple role that the agriculture has today and will have in the future, what includes preser-vation of tradition, style and the way of living and the landscape, which are the characteristics of a good tour-ist destination at the same time. It is important to point out that the role of wine-industry and its influence on tourism and economic develop-ment was recognized by the institu-tions of government at all the levels, from local communities to cantons, entity and state institutions, by initi-ating a line of reforms which include institutional-legislative frame, by what the preconditions are created and quality progress is ensured that guarantee further economical de-velopment. However, cruel market, new demands and conditions of the adjustment to the regulations of the European Union to which we aspire, request even faster reaction in coor-dination of legislation, approach to production, acquiring new knowl-edge and technologies, and analyses of strategies of development, as in the field of tourism, so in the field of wine-growing and wine-indus-try. In all of this, it is important to know to preserve the hundred years long winemaking tradition of our ancestors, and with the use of new knowledge and technologies create

new values for the arriving gener-ations. In the end, there is a great potential for the development of various forms of tourism in Herzegovina. The possibilities of the wine tourism are known mostly to the lovers and experts of the wine scene in Herzegovi-

na for now. However, things are moving, and let’s hope soon the

wine tourism will become an im-portant segment of Herzegovinian tourist offer.

Vinoteka Sivrić Wine boutiquue Sivrić

Vanj

a Ili

čić


Rafting nije samo avanturizam – On u prvom redu predstavlja jedan oblik aktivnog povratka prirodiSuvremeni turisti sve su

zahtjevniji i puko izležavanje na plažama više im, jed-nostavno, nije dovoljno za

vrhunski ljetni užitak. Aktivni od-mor zauzima sve bitnije mjesto, kako u zahtjevima turista, tako i u ponudama za ljetovanje. A istaknuto mjesto u sklopu aktivnog odmora u Bosni i Hercegovini zauzima splava-renje divljim vodama, odnosno raft-ing. Nekadašnje splavove sastavljane od balvana u posljednje vrijeme su gotovo u potpunosti s rijeka potisnu-li gumeni čamci – raftovi, po kojima je ova adrenalinska sportsko-rekre-acijsko-turistička disciplina dobila današnje ime. Mnogi se pripadnici današnje srednje generacije često našale kako u djetinjstvu nisu ni bili svjesni da su na raftingu, dok su se spuštali niz riječne brzake, najčešće na unutarnjim gumama, uglavnom kamionskih točkova. No, šalu na stranu, svladavanje riječnih bukova u specijalnim, gumenim čamcima, i u Bosni i Hercegovini ima sve više pristalica. Ali ovdje treba razlikovati sportski od rekreacijskog, odnosno turističkog raftinga. Sportska nad-metanja odvijaju se u organizaciji različitih rafting klubova u BiH, posljednjih godina uz koordinaciju Rafting saveza BiH, a discipline u kojima veslači u gumenim čamcima odmjerevaju svoje vještine su, osim utrke u spustu, i slalom, te sprint “head to head” (čamac na čamac). Za posmatrače je slalom najzanim-ljviji, jer staza nije dugačka, a ekipe trebaju pravilno svladati 12 kapija, i to neke uzvodno. Bosna i Herce-


Rafting is not just the adventurism; first of all it is one of the active ways of the return to nature Modern tourists are get-

ting more demanding and only laying on the beach is simply

not enough anymore for the top-level summer pleasure. Active rest takes more important place, as in the demands of the tourists, as well in the offers for summer vacations. And floating on wild waters, in other words rafting, takes prominent place within the framework of the active rest in Bosnia and Herzegovina. For-mer rafts made of beams are almost completely pushed aside from the rivers by the rubber rafts, after which this adrenalin sport-recreational-tourist discipline got its name. A lot of members of the middle gen-eration often make jokes about how they weren’t aware in their child-hood that they were rafting while they were getting down the river rapids on the tubes of trucks. Joking apart, conquering the river cascades in special, rubber boats has more and more fans in Bosnia and Herze-govina, too. But we have to differen-tiate the sports from recreational, i.e. tourist rafting. Sport competitions take place in the organization of var-ious rafting clubs in BiH, and in re-cent years with the coordination of the Rafting association of BiH, and the disciplines in which the paddlers in rubber boats compete are, besides the race in downhill, also slalom and sprint “head to head”. Slalom is the most interesting for the spectators, because the track is not long and the teams have to correctly conquer 12 gates, out of which some upstream.

govina prošle godine je bila domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu, or-ganizacija je dobila najviše ocjene, a gosti i takmičari su se vratili kućama zadovoljni. Rafting je u Bosni i Her-cegovini dobio nove fanove. i danas smo tu gdje jesmo: sve je veći broj rafting klubova, ne samo na Uni, Tari, Neretvi, Vrbasu nego i na ostalim ri-jekama, poput Krivaje, Sane, pa čak i Bosne. Ovdje treba reći još da, bilo da su sportisti ili tek rekreativci-tur-isti, rafteri su zaljubljenici u prirodu i pobornici njezinog očuvanja te često organiziraju i akcije čišćenja rijeka. Prije nego nastavimo priču o raftin-gu na takozvanim divljim vodama, treba pojasniti tu divljinu i njezinu gradaciju. Zapravo, “težina” plovid-be pojedinom rijekom određena je njenom kategorizacijom, odnosno stupnjevanjem: skala od 1- 6 ocjen-juje težinu pojedinih elemenata i rijeke u cjelini, a mijenja se zbog promjena u vodostaju i samom ko-ritu rijeke. S većim stupnjem težine raste adrenalin, ali i vjerojatnoća da će veslač morati iskazati svoje

plivačke sposobnosti. Naravno, ri-jeke s istom ocjenom, mogu imati različlite teškoće – a šesti stupanj je gotovo neprolazan za raft. No, ne brinite, u BiH su rijeke ipak nešto pi-tomije, tako da nema bukova šestog i petog stupnja. No, kako je sve počelo?

Nećemo se vraćati u daleku prošlost i priče o prapočecima veslanj . Spomenut ćemo tek da se nekada plovidba na rijekama odvi-jala na splavovima načinjenim od uvezanih balvana. Svojevremeno je to bila najveća atrakcija na Tari, a u BiH splavarenje se zadržalo još uglavnom na Drini. Svako ljeto Turistička zajednica Bosansko-po-drinjskog kantona organizira spla-varenje od Ustikoline do Foče, koje privuče svaki put veliki broj gostiju. A rafting? Za vrijeme Drugog svi-jetskog gumeni čamci su korišteni za prevoz vojnika po morima i ri-jekama. Kasnije su ovi čamci dobili i drugu upotrebnu vrijednost – i u prevozu ljudi i robe. Današnji gu-meni čamci - raftovi napravljeni su

od materijala na naduvavanje, puno bolje i kvalitetnije od vojnih raftova, tako da je veslanje na njima sigurno, pouzdano, zabavno, čisto uživanje. i tako, od upotrebe u vojne svrhe, gumeni čamci su danas omiljeno sredstvo prijevoza u različitim raft-ing turama i regatama. U Bosni i Hercegovini služe prvenstveno za rekreaciju i uživanje u ljepotama bh. rijeka. Najpoznatija je u BiH Unska regata, ove godine se organizira 38. put. Prva je organizirana još davne 1964. godine, po uzoru na čuvenu međunarodnu veslačku regatu na Dunavu, koja je prvi put vožena na trasi dugačkoj 225 kilometara, a dan-as je to najduža veslačka staza na svi-jetu – 2028 kilometara. Organizatori Unske regate usklađuju svoj kalendar održavanja i programske sadržaje sa Dunavskom regatom i drugim sličnim priredbama u Evropi putem Međunarodne kajakaške federacije (IFC). U vrijeme nastanka, Un-skoj regati je pripisivana simbolika oslobodilačke antifašističke borbe,

Državno prvenstvo BiH u raftingu 200�. • BiH state championship in rafting 200�

�0 Turizam BiH • srpanj 2010.

Svjetko prvenstvo u raftingu, Vrbas 2009.World championship in rafting, Vrbas 2009

Državno prvenstvo BiH u raftingu 200�. • BiH state championship in rafting 200�

�1Tourism BiH • July 2010

Last year Bosnia and Herzegovina was the host of the World champi-onship in rafting, the organization got the highest marks, and the guests and the competitors went home sat-isfied. Rafting got new fans in Bos-nia and Herzegovina. And today we are here: the number of rafting clubs is increasing, not only on Una, Tara, Neretva, Vrbas, but also on other riv-ers like the Krivaja, Sana, and even Bosna. It is necessary to mention that no matter they are the sports-men or the recreation tourists, the rafters are lovers of nature and initi-ators of its preservation and they of-ten organize the actions of cleaning of the rivers. Before we continue the story about rafting on so called wild river, there is a need to explain this wilderness and its gradation. Actu-ally, the “difficulty” of the naviga-tion on the river is determined by its categorization, i.e. gradation: scale 1-6 marks the difficulty of certain elements and the entire river, and is changed because of the change in water level and the water channel.

The adrenalin grows with the higher level of difficulty, and the probabil-ity that the paddlers would have to show their swimming skills. But, the rivers with the same mark can have different difficulties – and the sixth level is almost unable to pass for the rafts. But, no need for worrying, the rivers in BiH are somewhat tame, so there is no fifth and sixth level. But, how all this started? We won’t go far back in the history and the sto-ry about the ancient beginnings of paddling. We’ll just mention that the navigation on the rivers used to be on the rafts made of pieces of wood tied together.

In the old days it was the big-gest attraction on Tara, and in BiH log-floating remained mostly on the Drina. The Tourist board of Bosnian Drina Canton every year organizes log-floating from Ustikolina to Foča, and this attracts a great number of guests. And rafting? During the Sec-ond World War rubber boats were used for the transport of the sol-diers over the rivers and seas. Later

on, these boats got second use – in the transport of people and goods. Today’s rubber boats, rafts are made of the materials for inflating, much better and much quality than mili-tary rafts, so the paddling in them is safe, reliable, fun and pure enjoy-ment. And so, from the military use the rubber boats are the favourite means of transport in various raft-ing tours and regattas. In Bosnia and Herzegovina they serve primarily for recreation and enjoying in the beauties of BiH rivers. The most fa-mous regatta in BiH is the Una re-gatta, organized for the 38th time this year. The first one was organized in 1964, on the model of famous inter-national paddling regatta on Dan-ube, which was first time sailed on the track 225 kilometres long, and today it’s the longest paddling track in the world – 2028 kilometres. The organizers of the Una regatta coordi-nate their calendar of events and the programs with the Danube regatta and other similar events in Europe through the International kayaking

te je nezina organizacija vezana uz tadašnji Dan ustanka naroda BiH i Hrvatske, 27.7. pa je startala upravo na taj dan. Tada su učesnici unskih regata bili uglavnom iskusni plivači i kajakaši. Nakon rata „Una regata“ po-lako postaje istinski turistički brend USK i BiH, a i danas se organizira krajem jula. Od prošle godine „Una regata“ dobila je i internacionalni imidž jer se u organizaciju uključila i Hrvatska Kostajnica Vesla se u šest etapa, a za učesnike regate organi-zatori svake godine pripreme bogat izanimljiv prateći, kulturno-zabavni program. Naravno, posebna šmek ovoj avanturi daje i noćenje u speci-jalno za tu priliku organiziranim kampovima. Najveći broj učesnika regate zabilježen je 2002. godine, kada je više od 700 raftera uživalo u ljepotama i ćudima jedinstvene Une. Stotine gumenih čamaca, u vrijeme trajajna regate, iz vode osiguravaju profesionalni ronici, a u čamcima su i specijalno obučeni skiperi. Pa, iako manifestacija Una regata iz go-dine u godine privlači sve veći broj turista, često stranih, Una je pravi magnet i u ostalim periodima. Up-ravo zbog toga su, kao gljive poslije kiše, na obalama Une nikli različiti rafting kampovi, koji nude različite rafting ture, noćenje, a tržište ih tjera i na različite animacijske programe. Ono što privlači najveći broj zaljubljenika u adrenalinsku rekreaciju je ujedno i najinteresant-nija dionica na Uni – od prelijepog Štrbačkog buka do Bihaća. Ko je jednom probao taj rafting – ostaje zaljubljenik ove avanture zauvijek!

No, vrijeme je napusti-ti Unu, jer i druge rijeke u BiH, naročito poslije posljednjeg rata, privlače sve veći broj turista iz same Bosne i Hercegov-ine, regiona, pa i iz ostalih dijelova Evrope. A nađe se i onih iz ostalih kontin-enata.

Posljednjih dese-tak godina rafting je na Neretvi doživio naglu akspanziju i popularizaciju. Orga-nizirano je i nekoliko natjecanja u okviru Prvenstva BiH, ali je gornji tok Neretve ipak prvenstvano vrhunski turistički užitak. Od Glavatičeva do Konjica vozi se na-jinteresantnija raft-ing tura na Neretvi, a sve je veći broj onih koji žele doživjeti ovu avanturu na zelenoj ljepotici, koju su još stari Rimljani prozvali “kraljicom”. Najveći broj skipera koji up-ravljaju čamcima obučeni su profe-sionalci i sigurno će prevesti “putnike” od starta do cilja. Narav-no, prevrtanja čamaca nisu isključena, mada se u najvećem broju slučajeva dešavaju i namjerno, po želji


U mirnim vodama • Still waters

Na brzacima • Rapids


federation (IFC). When it started, the symbolic of the antifascist liberation move-ment was attributed to the Una regatta, and its organi-zation is related to the then Day of the rebellion of the people of BiH and Croatia, 27 July and it started on that day.

In those days the partic-ipants of the Una regattas were mostly experienced swimmers and kayakers. After the war, Una regatta started to become a true tourist brand of the Una-Sana Canton and BiH, and today it is being organized at the end of July. Since the last year Una regatta got the international image, because Croatian Kostajnica involved into the organization. It has six laps, and the organizers every year prepare rich accompanying cultural and entertainment program for the par-ticipants of the regatta. A special at-mosphere is given to this adventure by spending the night in specially organized camps for this event. The biggest number of the participants of this regatta was recorded in 2002, when 700 rafters enjoyed the beau-ties and tempers of the unique Una. During the regatta, hundreds of rub-ber boats are secured by the profes-sional divers and in the boats are specially trained skippers.

Even though Una regatta year after year attracts larger number of tourists, often foreign, The Una is a real magnet in other periods too. That’s the reason why different raft-ing camps sprang up on the banks of the Una, offering various rafting tours, stay overnight and the mar-ket makes them to have various animation programs. The thing that attracts the biggest number of the lovers of this adrenalin recreation is the most interesting lap on the Una from beautiful Štrabac cascade to Bihać. When you try rafting once – you remain lover of this adventure forever!

But, the time is to leave Una, be-cause other rivers in BiH, especially after the last war, attract greater number of tourists from Bosnia and Herzegovina, the region and the other parts of Europe. And there are few of those from other continents.

Rafting on the Neretva has gone through fast expansion and popular-ization in the last ten years. A few of the competitions of BiH Champion-ship were organized, but the upper flow of the Neretva is primarily a top tourist pleasure. The most interest-ing rafting tour on the Neretva is from Glavatičevo to Konjic, and the number of those who want to expe-rience the adventure on the green beauty, which was called the “queen” by the ancient Romans, is increas-ing. The biggest number of skippers that navigate the boats is trained professionals, and they will take the “passengers” safely from the start to the end. Of course, the rolling of the boats is not excluded, but that hap-pens on purpose in most cases, as the passengers desire for the adven-ture to be complete. Dozen of entre-preneurs are engaged with rafting on the Neretva, and in choosing the agency by which they’ll go down the Neretva, the tourists need to pay at-tention if the agency has all the nec-

essary equipment: neoprene suits and shoes, rescue PFD, helmets… The rafting track from Glavatičevo to Konjic is 23 km long, and the tourists often choose the shorter section that finishes right in front of the most interesting Džajić cascade. There’s a need to point out that rest in the Small and Big Neretva canyon is a true pleasure to the eye, with the untouched nature and the sights not viewable from the road. For those who are searching for more adren-aline, the right time for rafting is April and May, and the others have to wait until the water level lowers. But don’t go too far with waiting, be-cause it can happen that after a lot of dry days the level of the river can be so low that the tourists have to paddle hard all the time of the raft-ing, so the top pleasure can turn into a bitter memory of the muscle pain because of the hard paddling. And those who choose to go rafting in July, often choose the day when the traditional “Dives to Kazan” is or-ganized in Konjic – the dives from the rock on the town beach in spe-cial part of the Neretva. This event every year gathers a great number of guests.

And that’s not all when the word is about the summer on the Neret-

Rafting na Neretvi • Rafting on Neretva

�� Turizam BiH • srpanj 2010.

oputnika, kako bi avantura bila potpuna. Raftingom se na Neretvi bavi desetak poduzetnika, a tur-isti pri odabiru agencije preko koje će se spuštati niz Neretvu trebaju voditi računa o tome da li agencija raspolaže potrebnom opremom: neoprenska odijela i obuća, prslu-ci za vodu, kacige…Inače, rafting staza od Glavatičeva do Konjica je dugačka 23 kilometra, a turisti često biraju i kraću dionicu, koja završava neposredno ispred, inače najinte-resantnijeg, Džajića buka. Treba istaknuti da je pravi praznik za oči odmor u Malom i Velikom kan-jonu Neretve, uz netaknutu prirodu i prizore koji nisu vidljivi sa puta. Za one koji traže viša adrenalina pravo vrijeme za rafting su april i maj, a ostali ipak trebaju sačekati da nivo vode malo spadne. No, ne treba ni pretjerati sa čekanjem, jer se može desiti da, nakon puno sušnih dana, nivo rijeke bude tako mali da i turiste moraju vrijedno veslati sve vrijeme rafting, pa se vrhunski užitak lako može pretvoriti u gorko sjećanje na bolove u mišićima zbog napornog veslanja. A oni koji se na rafting odluče u julu, često odaberu upravo danm kad se u Konjicu or-ganiziraju tradicionalni “skokovi u Kazan” – skokovi sa stijene na grad-skoj plaži u posebno određeni dio Neretve – ova manifestacija svake godine okupi veliki broj gostiju na gradskoj plaži u Konjicu. i to nije sve kad je ljeto na Nretevi u pitanju. Jer nikako ne smijemo zaboraviti ni Mostar i tradskokovecionalne skok-ove sa Starog mosta – atraktivnost ovog specifičnog nadmetanja u vještini skokova svake posljednje nedjelje u sedmom mjesecu privuče hiljade ljudi u staru jezgru Mostara i na proctor oko Satrog mosta. Ali, vratimo se ipak raftingu.

Desetljećima je splavaren-je na Tari privlačilo veliki broj znatiželjnika, zaljubljenika u priro-du i ljubitelja adrenalinskih discip-lina. Čuven po svojoj ljepoti, jedan od najdubljih kanjona na svijetu, kanjon Tare i danas privlači veliki broj turista sa raznih strana svijeta. Najinteresantnija rafting dionica

vozi se od Brštanovice do Šćepan Polja, na samoj granici BiH i Crne Gore, odnosno do mjesta gdje se Tara iPiva sastaju, rašajući tako još jednu zanimljivu rijeku, Drinu. U novije vrijeme, kada je rafting doživio ekspanziju i u našoj zem-lji, rafting Tarom završava na Drini – vozi se sve do kampova u Basta-sima, gdje je odlično osmišljeno i or-ganizirano veliko kamp naselje, Up-ravo tu su, na obali Drine, turističke organizacije bh. općine Foča i crno-gorske općine Plužine početkom petog mjeseca organizirale svečano otvaranje ovogodišnje turističke se-zone na Tari! Na bh. obali Tare samo je jedan kamp, “Encijan”, ali pravi raj za one koji vole ugođaj netaknute prirode. Smješten je u Brštanovici, na samom startu najinteresantnije dionice rafting niz Taru. A rafting na Tari – vrhunski užitak, nariočito u četvrtom i petom mjesecu, kada do izražaja dolazi ćud prirode i opasnost bukova na ovoj tirkiznoj ljepotici. Nažalost, pokazalo se I ove godine, da treba biti krajnje oprezan, voditi računa o uputama skipera, o svoj potrebnoj opremi, ali i vlastitoj spremnostio i sposobnosti za jednu takvu avanturu – nedostatak nekog od ovih preduvjeta, uz ćudi prirode, koštali su početkom juna života dvoje stranih turista – u dva odvojena pre-vrtanja u pola

sata ! P r i r o d a daje, ali i uzima i treba biti pažljiv! Za kraj priče o Tari treba spomenuti da je na dionici od Brštanovice do Bastasa prošle go-dine vožen spust u okviru Svjetskog prvenstva u raftingu koje je orga-

nizirano na Tari i Vrbasu, u BiH. Ta je manifestacija na obale ovih rijeka, naročito Vrbasa, u kanjonu Tijesno na ulazu u Banju Luku, dovela de-setke hiljada ljudi. Bilo je fantastično tih nekoliko dana na Vrbasu, a ne zna se ko je više uživao: takmičari ili posjetioci, od kojih su mnogi prvi put imali priliku vidjeti kako izgle-da, recimo, rafting slalom ili sprint. Posebnu atrakciju predstavlja, speci-jalno tim povodom osmišljena ras-vjeta – koja je omogućila noćni rafting, kako u vrijeme Svjetskog prvenstva, tako i danas. Tih su dana prošle godine, među desecima hiljada gledatelja na obalama Vr-basa bili i mnogi turisti, ne samo iz drugih dijelova BIH nego i svijeta. Domaćini, Rafting klub “Kanjon “ iz Banje Luke, na najbolji su mogući način u svijet poslali priču o Bosni i Hercegovini kao zemlji prelijepih, čistih rijeka, na kojima je moguć vr-hunski adrenalinski odmor. Rafting je dobio i nove poklonike i u Bosni i Hercegovini, a staza za noćni raft-ing itekako se koristi i godinu dana kasnije. Projekt “četiri rijeke” – Una, Neretva, Tara i Vrbas osmislili su osnivači Rafting saveza BiH, s ciljem promocije raftinga na ovim, ali idru-gim rijekama u BiH. i nije to bila samo priča zbog priče – rafteri su re-

dovno i zaljubljenici u prirodu, pa redovno rade

na akcijama

čišćenja ri-jeka, a broj turista

na rafting turama na ovim rijekama odavno se mjeri hiljadama. Rafteri su uradili svoje. Na vlastima je da urede zakonsku regulativu, a tu ima još puno posla.

��Tourism BiH • July 2010

va. We must not forget Mostar, and the traditional dives from the Old Bridge. The attractiveness of this specific competition in the diving skills, the last Sunday in July, attracts thousands of people in the old core of Mostar and the area around the Old Bridge.

But, let’s go back to rafting. The rafting on the Tara has at-

tracted a great number of curious, lovers of nature and the fans of adrenalin disciplines, for decades. Famous for its beauty, one of the deepest canyons in the world, the Tara canyon attracts a great number of tourists from all over the world. The most interesting rafting section is from Brštanovica to Šćepan field, on the border of BiH and Monte-negro, i.e. the place where the Tara and the Piva meet. Recently, when rafting has gone through the expan-sion in our country, rafting on the Tara finishes on the Drina – it is navigated all the way to the camps in Bastasi, where the big camp settle-ment is organized. Right there, on the banks of the Drina, the tourist organizations of BiH municipality of Foča and the Montenegrin m u n i c i -pality of P lu ž i ne at the end of May or-ganized the cel-ebr at i on of open-ing this year’s tourist season on the Tara. There is only one camp on BiH bank of the Tara, but it’s a true paradise for those who like the atmosphere of the untouched nature. It is located in Brštanovica, on the start of the most interesting section of rafting on the Tara. And rafting on the Tara is a top pleasure, especially in April and May, when

the temper of the nature comes to expression and the danger of the cascades on this turquoise beauty. Unfortunately, it proved this year too that you should be extremely careful, take account of the skipper’s instructions, of all the necessary equipment, and your own prepared-ness and capability for an adventure like this. Lack of a prerequisite like this, with the temper of the nature took the lives of two tourists at the beginning of June, in two separate tumbles in half an hour! The nature gives, but it also takes, so there’s a need to be careful.

For the end of the story about the Tara, there’s a need to mention that last year, the dive was navigated on the section from Brštanovica to Bastas, within the World rafting champion-ship that was organized on the Tara and the Vrbas. This event brought dozens of thousands of people on the banks of these rivers, especially the Vrbas, in the canyon Tijesno at the en-

trance to Banja Luka. It was great those few days on the Vrbas, and the question is who enjoyed better: the competitors or the visitors, out of which many had the chance to see

for the first time how rafting slalom or sprint looks like.

A special attraction is the lighting specially made for that – it enabled the night rafting during the World rafting championship. Among the dozens of spectators at those days of the last year, there was a lot of tour-ists, and not only from other parts of BiH, but also the world. The hosts, Rafting club “Canyon” from Banja Luka in the best way sent the story about Bosnia and Herzegovina as the country of beautiful, clean riv-ers, where one can have top adren-aline rest. The rafting got new fans in Bosnia and Herzegovina, and the track for the night rafting is still be-ing used. The project “four rivers” – Una, Neretva, Tara and Vrbas is created by the founders of the Raft-ing association of BiH, with the goal of the promotion of rafting on these and other rivers in BiH.

And this wasn’t a story just be-cause of the story – the rafters are in

love with the nature, so they regularly work on

the actions of cleaning

t h e

r i v -ers, and

the number of tourists on rafting

tours on these rivers is counted in thousands for a long time now. Rafters have done their job, and it’s up to the authorities to arrange the legal regulations, and there’s a lot of work more.

Ana

Sol

do

Ove godine, prvi put u posljednjih 20 godina, spilja Vjetrenica je postala nezaobilazan dio turističkih aranžmana kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj a nerijetko i u Crnoj Gori.

„Dobar dan i dobro nam došli! Nalazimo se ispred špilje Vjetrenice, jedne od najvećih i najljepših kraških špilja u Europi.“

Ovako svakodnevno, naši ljubazni vodiči pozdravljaju mnogo-brojne radoznale pos-

jetitelje, koji žele upoznati jedan novi čudesni grad, sagrađen, ne rukama stručnih zidara po kojima je ovaj kraj poznat, nego rukama jedne savršene, nepredvidive, ve-like i moćne Prirode!

Špilja Vjetrenica, spomenik prirode od 1950., smještena je u općini Ravno, tristotine metara od sela Zavale, ispod brda Brekovac.

Naziv „Vjetrenica“ dobila je po vjetru koji puše na ulazu u špilju. Za nj su vezane mnoge priče od kojih je najzanimljivija ona o popovskom velikašu koji je izgradio ljetnikovac na samom ulazu u špilju, te tako koristio prvu prirodnu klimatizac-iju u svijetu. Tomu svjedoče ostaci te građevine ispred Vjetrenice. Na samom ulazu, na desnoj strani, dva su srednjovjekovna reljefa koji

predstavljaju lov na jelena i viteški turnir.

Iz ovih priča i legendi naslućujemo koliko je zapravo Vje-trenica istodobno čarobna i miste-riozna, topla i hladna ljepotica.

Vratit ćemo se na ovu sjajnu i zagonetnu pojavu vjetra koja nam svima oduzima dah. Naime, vjetar u zimskim danima pojavljuje se s naglim padom temperature izvan Vjetrenice ispod one koja vlada unutar Vjetrenice (temperatura u Vjetrenici je stalna i iznosi 11,4°C) i pojačava se što je ta razlika veća, i puše iz unutrašnjosti prema vani Vjetrtenice kao i u ljetnim mjesec-ima, kada temperature u ovom lju-tom kršu dosegnu i do preko 40° C. Budući da je ta razlika, između unutarnje temperature koja vlada u Vjetrenici i temperature izvan Vjetrenice, daleko veća u ljetnim mjesecima nego u zimskim, vjetar koji puše u ljetnim mjesecima je daleko jači, a tako se i daleko bolje osjeća na njezinom ulazu, od onog koji puše u zimskim mjesecima.

U unutrašnjost špilje vodi ka-menom popločana staza duga tisuću i dvije stotine metara, kroz prostrane dvorane ukrašene boga-tim i raznovrsnim špiljskim ukra-sima. Odrazi sa stropova bljeskaju u bistrim sigastim kamenicama, a pjesme popovskih vila i danas


This year, for the first time in the last 20 years, Vjetrenica has become unavoidable part of the tourist arrangements as in Bosnia and Herzegovina, as well in Croatia and even Montenegro

“Hello and welcome! We are now in front of the Vjetrenica cave, one of the biggest and the most beautiful Karst caves in Europe.”

This is the way our kind hosts meet numerous curious visitors every day who want to meet

one new magical town, not built with the hands of expert masons this area is known for, but with the hands of one perfect, unpredict-able, big and mighty Nature!

Vjetrenica cave, natural monu-ment science 1950, is located in the municipality of Ravno, 300 m away from the village Zavale, under the Brekovac hill.

“Vjetrenica” got its name after the wind that blows on the en-trance to the cave. A lot of stories are related to it and the most inter-esting one is about the nobleman who built a summer house on the very entrance to the cave and in that way used the first natural air-conditioning in the world. This is witnessed by the remains of that building in front of Vjetrenica. At

the very entrance, on the right side, there are two medieval reliefs that represent deer hunting and a chiv-alry tournament.

These stories imply that Vje-trenica is actually magical and mys-terious at the same time, and worm and cold beauty.

Let’s go back to this magnifi-cent and mysterious breathtaking phenomenon. That is, in the winter days, the wind appears with the sharp temperature fall outside the Vjetrenica under the temperature that’s in it (the temperature inside the Vjetrenica is constant and it’s 11.4º C), and it roses as the tem-perature difference is higher, and it blows from the inside to the outside of the cave, as well as in the summer months, when the temperatures in this craggy ground reach over 40º C. Since this difference between the temperature in Vjetrenica and outside it is much bigger during the summer months than the win-ter, the wind that blows in the sum-mer months is much stronger, and is felt more at its entrance, than the one that blows during the winter months.

Stone-paved path 1200 meters long leads through the spacious halls, ornamented with rich and various cave decorations, to the inside of the cave. The reflections


Zahvaljujući sredstvima i pomoći Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade Republike Hrvatske i općine Ravno, izvršena je rekon-strukcija već postojeće rasvjete u špilji, a staza osigurana novim ru-kohvatima.

Isto tako treba istaći izgradnju ceste Zavala-Ravno, čiju su važnost za turističku valorizaciju Vjetrenice, mnogi prepoznali kao jako bitnu. Ovi projekti su pridonijeli da Vjetrenica i općina Ravno postanu zanimljive i bogate turističke destinacije.

Vjetrenica je okružena i spomeničkim blagom, rijetko očuvanim srednjovjekovnim crk-vama poput crkvice sv. Dimitrija u Ravnom iz predturskog razdo-blja, crkve sv. Roka na Trebinji, a u neposrednoj blizini špilje Vjetrenice smješteni su ostaci crkvice sv. Petra iz XI. stoljeća i manastir Zavala iz XIX. stoljeća.

Bogatstvo ovoga kraja je i u plodnom Popovu polju, kroz koje protječe rijeka Trebišnjica, nekad najveća ponornica u svijetu, a danas najveća betonska ploča na svijetu. Raznovrsno ljekovito bilje, među kojima prednjači kadulja i vrijesak, mirisima upotpunjuje ljepotu ovog krškog kraja.

KROZ VJETROVITI PROLAZ, KAMENITOM STAZOM U MISTIČNI SVIJET VJETRENICE

Probijajući se kroz vjetar koji snažno i neumoljivo juri u želji da se stopi s vrelim hercegovačkim zra-kom, tražimo utočište u ugodnom i svježem ambijentu Vjetrenice. I tako prolazimo prirodnim erozivnim Vratima koja spajaju vanjski svijet s ovim nepoznatim podzemnim i mističnim svijetom.

Zastanemo na Vilinom guvnu, slušajući priču vodiča o važnosti guvna u našem kamenjaru i važnosti


Manastir Zavala • Monastery Zavala

Detalj iz Vjetrenice • Detail from Vjetrenica

from the ceiling flash in clear drip-stones, and the songs of the Popovo’s fairies still amuse its visitors.

Thanks to the funds and the help of the Federal ministry of environ-ment and tourism, the Government of the Republic of Croatia and the municipality of Ravno, the recon-struction of the existing lighting in the cave is done, and the path is se-cured with new handholds.

The same, we should emphasise the construction of the road Zavala-Ravno, whose importance for the tourist valorisation of Vjetrenica was recognized by many people as very important. These projects con-tributed for the Vjetrenica and the municipality of Ravno to become interesting and prosperous tourist destination.

Vjetrenica is also surrounded by the monumental treasure, rarely pre-served medieval churches like the St Dimitrije’s church in Ravno from the pre-Turkish period, St Roko’s church in Trebinje and next to the Vjetrenica cave the remains of the St Peter’s church from the XI century and the monastery Zavala from the XIX century are located.

The wealth of this region is also in the fertile Popovo field, through which the Trebišnjica River flows, that used to be the biggest sinking river in the world, and today the big-gest concrete plate in the world. A range of medicinal herbs completes the beauty of this Karst area and among these the sage and heather are leading.

THROUGH THE WINDY PASSAGE, OVER THE STONE-PAVED PATH INTO THE MYSTICAL WORLD OF VJETRENICA

Getting through the wind that strongly and relentlessly hurries with the desire to become one with


Ulaz u Vjetrenicu • Entrance to Vjetrenica

Tursko groblje i Kosi toranj - Vjetrenica • Turkish grave yard and the Leaning tower - Vjetrenica

Detalj iz Vjetrenice - zavjese • Detail from Vjetrenica - curtains


ovog guvna u utrobi zemlje odakle su dopirale milozvučne pjesme pop-ovskih vila, a i danas se mogu čuti njihove prekrasne pjesme.

Oduševljeni vilinskom pjes-mom prolazimo kroz Vjetrenik. Opraštajući se sa snažnim vjetrom, ulazimo u topliji i mirniji dio ka-menite staze, u kojoj se otvaraju prve prostrane dvorane s nakapnim stupcima i velikim saljevima, na kojima sjene stvaraju samo mašti moguće oblike.

Ispod sigastih zavjesa kakve samo Priroda zna krojiti, vodi staza u Donju Vjetrenicu koja se spušta još dublje u utrobu zemlje, skrivajući lju-bomorno svoja jezerca, bljeskave ka-menice i tajnovite prolaze, pružajući dom čovječjoj ribici. Idemo dalje, očarani, odolijevajući porivu da dot-aknemo zlaćana tkanja i uronimo u bistre kamenice Velikih i Malih Pja-ta koja nas uvode u Zlatnu dvoranu, pitajući se po čemu je svijet zaslužio ovakvu zlatnu medalju.

Uvjereni da je ovo vrhunac ljepo-te, zanosno nastavljamo našu šetnju nailazeći na velike, osamljene sta-lagmite čudesnih oblika i kristalne saljeve. Zastajemo kraj jezerca u ko-jem se bljeskaju odrazi Turskog gro-

Detalj sa stećka na ulazu u Vjetrenicu • Detail from stećak at the entrance to Vjetrenica

blja i Kosog tornja, a strop začuđujuće uranja u jezero, ostavljajući dojam nepregledne dubine. Na Hajdučkom stolu, ako je iza hajduka ostalo koje piće, okrijepimo se, slušajući šaptaj kapi koje donose priče s površine zemlje. S novim spoznajama i jednim novim osjećajem poštovanja prema ovakvom Kreatoru, od Hajdučkog stola do kojeg je i predviđena turistička tura u spilji Vjetrenici, vraćamo se s vjetrom ususret suncu.

Čovječja ribica • Proteus anguinus

the hot Herzegovinian air, we’re search-ing for the resort in the pleasant and fresh ambiance of Vjetrenica. So, we’re passing through the natural erosion Doors that connect the external world with this unknown underground and mystic world.

We stop at the Vilino guvno (Fairy’s yard), listening the story of our guide about the importance of guvno in our rocky grounds and the importance of this one in the bowels of the earth, from which melodious songs of Popovo fair-ies used to come and their beautiful songs can be heard even today. Thrilled with the fairy songs we’re passing through the Vjetrenik. Saying good-bye to the strong wind, we’re entering warmer and calmer part of the stone path, where the first spacious halls are opening with the big columns and dripstones, where the shadows make shapes only possible in the imagina-tion. Under the dripstone curtains that can be made only by the Nature, the path leads to Lower Vjetrenica which is going deeper to the bowels of the earth, hiding jealously its lakes, flashing rocks and secret passages, giving home to the Human fish (Proteus anguinus). Let’s go further, enchanted, resisting the im-pulse to touch the golden weaving and to dive into the clear waters of Veliki and Mali Pjat that lead us to the Golden hall, wondering how did the world de-serve a golden medal like this.

Convinced that this is the culmi-nation of the beauty, we’re continuing our walk coming across the big, lonely stalagmites with magical shapes and crystal dripstones. We stop by a little lake where the reflections of Turkish graveyard and the Leaning tower flash, and the ceiling dives astonishingly into the lake, and so leaving the impres-sion of immense depth. Let’s refresh at the Hajduk’s table, listening the whis-per of the drops that bring the stories from the surface of the earth. With new knowledge and a new feeling of respect towards the Creator like this, from the Hajduk’s table, to which the tourist tour in the Vjetrenica cave is scheduled, with the wind we’re going back towards the sun.


Vjetrenica, detaljVjetrenica, detail

Hajdučki stol • Hajduk ‘s table


Bezbroj puteva vodi do nas - čak i ako žurite ka nekim drugim ,toplijim krajevi-ma, hitate u susret radnim

obavezama ili ste krenuli u posjetu prijateljima, planine Vas privlače ka nama u želji da Vam svojom visinom prepriječe put kako biste odahnuli, odmorili se, pa onda tako svježi i opi-jeni ovom ljepotom nastavili dalje. Ali nisu one jedine pred kojima ćete izgu-biti dah, već su samo kao najvisočije uspjele da se istaknu, dok se na nji-hovim pitomim padinama, u njihovim gustim šumama i na šarenim pro-plancima kriju ostala blaga koja sami morate otkriti. Kad malo bolje zavirite u ovu raskošnu škrinju, svako će otkriti nešto drugačije i posebno, ali je jedno sigurno - ostaćete zapanjeni ekstrem-nom raznolikošću pejzaža: od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka do vi-sokih, stjenovitih planinskih vrhova.

Ako ste ljubitelji visina, a pokreće vas avanturistički duh, onda ćete sigurno poželjeti da osvojite Maglić (2.386m) koji nadvisuje sve druge planine u Bosni i Hercegovini. Nešto manja visina, ali ništa manja ljepota krasi i Volujak, Vučevo, Zelengoru. Zelegora je, po mnogima, najljepša planina ovih prostora. Nije ni čudo, jer je krasi osam prelijepih glečerskih jezera koja su po njoj, kao biseri ra-suta: Crno i Bijelo jezero, jezera Donje i Gornje bare, Kotlaničko, Orlovačko, Borilovačko i Štirinsko.

Prašuma Perućica – jedina prašuma u Europi • Maglić – najviši planinski vrh u BiH • � glečerskih jezera • vodopad Skakavac – vodopad visok �� m.

„Ako ste neodlučni koju destinaciju odabrati da biste se potpuno prepustali magiji prirode, onda je najbolje da dođete i posjetite najveći i najstariji nacionalni park u BiH i da uživate u njegovim nebrojenim ljepotama.“

Nacionalni park ekstremnih raznolikosti

Ljep

osav

a D

žajić

Mirj

ana

Rado

vić


Perućica primeval forest – one of European rarities • Maglić – the highest mountain peak in BiH • � glacier lakes • Skakavac waterfalls – ��m high.

“If you are indecisive about which destina-tion to choose in order to give yourself up totally to the magic of nature, then it’s the best for you to come and visit the biggest and the oldest National Park in BiH and enjoy in its in-numerable beauties.”

There’s no end to the roads leading to us – even if you’re hasting to some other, warmer parts, hasting to-

wards the work engagements or you’re on your way to visit your friends, the mountains are attracting you, with the desire to obstruct your way so you can catch your breath, have rest and then, refreshed and intoxicated with this beauty, you can go on. They are not the only one to take your breath away, but as the highest they succeeded to stand out, while the other treasures that you have to discover by yourself hide on their gentle slopes, in their thick woods and colourful glades. When you look stealthily into this luxuriant box, each of you will find something different and special, but one thing is for sure – the extreme variety of the landscape will leave you amazed: from gentle valleys, thick woods, spacious mountain pastures to high, rocky mountain peaks.

If you are a fan of heights, and moved by the adventurous spirit, then you would want to scale the peak of Maglić (2386m) for sure, which over-tops all other mountains in Bosnia and Herzegovina. Not that high, but not less beautiful are also the Volu-jak, Vučevo and Zelengora moun-tains. By many people, Zelengora is the most beautiful mountain of these parts. That’s no wonder, because it’s

National Park of extreme diversities


Kad se spustite niz planine, raširenih ruku dočeka vas prašuma Perućica, jedna od rijetkih sačuvanih prašuma u Evropi. U njoj još uvijek rastu smrče i jele koje su se rađale u vrijeme kad su Mocart, Bah i Betoven komponovali svoje najljepše simfoni-je. Zato je valjda prepuna neke magije koja vas privlači i opčinjava svojim skrivenim tajnama. Poseban zvuk vas vodi ka vodopadu Skakavac koji se, sa visine od 75 metara baca u samo srce prašume.

Slaba nastanjenost i teška pristupačnost su glavni razlozi što veoma mali broj ljudi ima priliku da iskusi sva čuda kojima je priroda u izobilju darovala ovo područje. U go-tovo nedostupnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska noga teško da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i ljepota šuma je bez premca u Dinaridima.Neki primjerci jele i smrče dosežu visinu preko 50 metara i prečnik od 150 cm.

U Perućici kao i u cijelom Na-cionalnom parku Sutjeska krije se

ogromno blago biljnog i životinjskog svijeta tako da je ovo područje otvore-na knjiga naučnicima: botaničarima, geolozima, zoolozima, šumarskim stručnjacima…

U gustim šumama i po planinskim vrletima obitavaju gotovo sve vrste tipične za balkanski planinski sistem, registrovano je 2.600 vrsta vaskularnih biljaka ( od kojih su brojne endemske), veliki broj beskičmenjaka, posebno iz reda leptira, vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 familija sisara, te oko 140 vrsta ptica.

Bogatstvo divljači (divokoza, srna, tetrijeb, medvjed, vuk i divlja svinja) raznovrstnost slatkovodnih riba, kao i prostranstvo lovišta od preko 53.000 ha, duboki kanjoni i raznovrsnost ter-ena prijaju pogledu lovaca i strpljivosti ribolovaca, a najviše istinskim ljubi-teljima prirode u kojima će doživljeno iskustvo ostaviti neizbrisiv trag.

Kad se spustite sa visokih padina i iza sebe ostavite magičnu Perućicu,

na planinarskoj stazi za Maglić i Trnovačko jezero, prije samog povrat-ka u stvarnost dočekuje Vas odmorište Suha smješteno u samom kanjonu rijeke Sutjeske, ušuškano u prirodi i kompletno uređeno u planinskom, tradicionalnom stilu. Prelijepo uređen drveni palisad sa kapacitetom od 100 mjesta koji okružuje kameno ognjište je idealno mjesto za izlet i ručak u prirodi koji uz izbor tradicionalnih jela NP „Sutjeska“ nudi svojim gos-tima. Tu prirodnu atmosferu i osjećaj spokoja i savršenstva upotpunjuje po-gled na lanac prelijepih osunčanih pla-ninskih vrhova Volujaka, Zelengore i Maglića koji okružuju mjesto dok u blizini „divlja“ prelijepa planinska ri-jeka Sutjeska. Ujedno ovo mjesto je i „osmatračnica“ odakle se može i go-lim okom vidjeti plemenita divljač NPS-a, divokoze i srndaći, a šum rijeke Sutjeske prepune pastrmke i lipljena naprosto mami da se oproba vještina ribolova na brzim planinskim rijekama.

Maglić


ornamented by eight beautiful glacier lakes scattered like the pearls all over it: Crno and Bijelo Lake, Donje and Gornje bare, Kotlaničko, Orlovačko, Borilovačko and Štirinsko Lakes.

When you come down the moun-tains, the primeval forest Perućica welcomes you with opened arms, which is one of the rare preserved pri-meval forests in Europe. Juniper and fir trees still grow there, which grew even in the times when Mozart, Bach and Beethoven composed their most beautiful symphonies. That’s probably why it’s full of some magic that attracts you and charms you with its hidden secrets. A special sound leads you to-wards the Skakavac waterfall, which is rushing down to the heart of the forest from the height of 75 m.

Low population density and hard accessibility are the main reasons why a very small number of people had the chance to experience all the wonders that nature gave to this area in abun-dance. In almost unreachable canyon

of the Perućica rivulet, where the hu-man foot almost never stepped, the size, the height of the trees and the beauty of the forests has no equal in the Dinarides. Some exemplars of fir and juniper tree reach the height over 50 m and the diameter of 150 cm.

A huge treasure of plant and ani-mal life is hidden in Perućica and the Sutjeska National Park, so this area is an opened book for the scientists: botanists, geologists, zoologists, forest experts…

In the deep forests and over the mountain craggy grounds almost every species typical for the Balkan mountain system abide; 2.600 species of vascular plants are registered here (many of those endemic), big number of invertebrates, especially butterflies, amphibians, reptiles and fish, 36 spe-cies and 18 families of mammals and about 140 species of birds.

Wild game resources (chamois, roe-deer, grouse, bear, wolf and wild boar), the diversity of the freshwater

fish, as well as the wide spaces of the hunting grounds of over 53.000 hect-ares, deep canyons and the diversity of the grounds are congenial to the look of the hunter and the patience of the fishermen, and most of all to the true lovers of nature, who will have indel-ible impression on them after this ex-perience.

When you come down the high mountain slopes and leave magical Perućica behind you, on the mountain path to Maglić and Trnovačko Lake, before you come back to reality, a rest-ing place Suha welcomes you, which is located in the canyon of the Sutjeska River, in the nature and arranged com-pletely in mountain, traditional style. Beautifully arranged wooden palisade with the capacity of 100 places sur-rouded by stone fireplace is the ideal place for picnic and lunch in nature, which is offered in the Sutjeska Na-tional Park to its guests with the big menu of traditional dishes. This nat-ural atmosphere and the feeling of

Hotel u nacionalnom parku • Hotel in the National park


Ako ste pak rekreativac i dajete prednost fizičkim aktivnostima, da bi uvijek bili u dobroj formi, onda ide-alna nadmorska visina, svjež vazduh i sadržaji sportsko-rekreativnog cen-tra na Tjentištu sa terenima za veliki i mali fudbal, košarku, rukomet, odbo-jku, tenis i atletiku, kao i otvoreni ba-zen-jezero veličine 16.000m2 su pravo mjesto za Vas. U sklopu ovog centra smješten je i kamp, kao i restoran „Jezero“ što posjetiocima i izletnicima pruža idealne uslove za odmor i relak-saciju i bavljenje sportom.

Želite li da prenoćite u Nacio-nalnom parku Sutjeska kako biste nastavili da ga istražujete i narednih dana, onda su vam na raspolaganju smještajni kapaciteti hotela „Mladost“ sa 167 ležajeva u udobnim jednokre-vetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, kao i 3 komforna apartmana.U hotelu se nalazi sala za ručavanje, kao i separe, kafana, prostorije za sas-tanke, predavanja, projekcije, kao i terasa odakle se pruža pogled na sve ono što ćete tokom boravka poželjeti da istražite.

U neposrednoj blizini hotela na-laze se i paviljoni sa 180 ležajeva u višekrevetnim sobama namijenjeni prvenstveno omladinskom turizmu. Nacionalni park nudi i smještaj u planinskim kućama na Orlovačkom jezeru, Donjim barama, Bogunovcu i Dobrim vodama.

U sklopu ovog turističkog kom-pleksa nalazi se i Omladinski centar sa salom za ručavanje koja prima 350 osoba i koja je pored ishrane nami-jenjena za organizovanje raznih vrsta zabava.

Postoji bezbroj aktivnosti kojima se gosti mogu baviti u parku, od plani-narenja, pješačenja, rekreacije, posjeta prašumi Perućici, izleta na mnogo-brojne atraktivne lokacije u Parku, ali i obilazaka kulturno-istorijskih spo-menika starije i novije istorije. Brojni su spomenici i materijalni ostaci koji

govore o prisustvu čovjeka od najstarijih vremena. Tu su i katuni, planinska stočarska naselja koja su dio vjekovne tradicije stočarstva u ovim krajevima, kao i spomenici iz novije istorije među kojima je najpoznatiji spomenik Bitke na Sutjesci koja se na ovim prostorima odigrala tokom Drugog svjetskog rata, a koji predstavlja centralno mjesto memorijalnog kompleksa. U okviru ovog centra je i spo-men-kosturnica, kao i spo-men-kuća Bitke na Sutjesci.

O Nacionalnom parku Sutjeska je dosta toga do sada napisano i rečeno, međutim, uvijek postoji još nešto novo što se može dodati, a poseb-no odgonetnuti i otkriti. Slika govori više od hiljadu riječi, a dolazak i doživljaj sopstvenim čulima se ne može ni opisati, tako da predlažemo da sami dođete i sve ovo doživite na svoj način.

Vidikovac • Belvedere

Vodopad Skakavac • Skakavac cascade


serenity is completed with the view over the chain of beautiful sunbathed mountain peaks of Volujak, Zelengora and Maglić, which surround the place, while the beautiful mountain river Sutjeska “ramps” nearby. At the same time, this place is an “observation post” from which the wild game of the Sutjeska National Park, chamois and roe-buck is visible to the naked eye, and the roar of the Sutjeska River full of the trout and grayling simply allures to try the skills of fishing on the quick mountain rivers.

If you are a recreationist perhaps, and you give advantage to physical ac-tivities in order to be in a good shape always, then the ideal altitude, fresh air and the programs of the sport-rec-reational centre on Tjentište with the grounds for football, basketball, hand-ball, volleyball, tennis and athletics, as well as the swimming pool-lake in the open air with the size of 16.000 m² are just the place for you. The camp is also placed within this centre, as well as the restaurant “Jezero”, which offer ideal conditions for rest, relaxation and sports to the visitors and excur-sionists.

If you want to stay overnight in the Sutjeska National Park to continue ex-ploring it the following days, then you have the accommodation capacity of the hotel “Mladost” at your disposal with 167 beds in comfortable single, double and three-bed rooms, as well as three comfortable suites. There is also the restaurant, the private dining room, café, conference room, and the terrace from where there is the view over all of the things you would want to explore during your stay here.

Next to the hotel there are the pa-vilions with 180 beds in multi-bed rooms, first of all intended for the youth tourism. The National Park of-fers the accommodation in the moun-tain houses on the Orlovačko Lake, Donje bare, Bogunovac and Dobre vode.

Within this tourist com-plex there is the Youth Centre with the room for lunch for 350 people, and which is, be-sides the lunch, intended for organizing various parties.

There are number of ac-tivities that guests can be oc-cupied with in the park, from mountaineering, hiking, rec-reation, visiting the Perućica primeval forest, visiting nu-merous attractive locations in the Park, but also visiting the cultural-historical monu-ments of older and recent history. There are numerous monuments and material re-mains that winess about the human presence since the ancient history. The katuns are also here – the mountain cattle-raising settlements that are the part of age-long tradi-tion of cattle-raising in these parts, the monuments from recent history are here as well, among which the most known the monument of the Battle over the Sutjeska that took place in these areas during the Second World War, and which represents the central place of the memorial com-plex. Within this centre there are the memorial mausoleum and the memorial house of the Battle over the Sutjeska.

There are a lot of things written and said about the Sutjeska National Park un-til now, but there is always something new that could be added and especially figured out and discovered. A picture speaks a thousand words, and coming here and experiencing with your own senses can’t be described, so we suggest you to come and experience this in your own way.

Pinus nigra • Pinus nigra

Orlovačko jezero • Orlovačko Lake

Spomenik na Sutjesci • Monument at Sutjeska


Mostar se s početka srpnja, uz redovitu vrelinu, pretvara u jedno od najnas-

eljenijih mjesta u ovoj zemlji, pa makar se uglavnom radilo i o nje-govim jednodnevnim gostima – turistima. Čak bi i bez njih grad za ljetnih mjeseci ionako bio življi i ulice mu teško prohodne, jer lje-to je vrijeme dolaska Mostaraca i uopće Hercegovaca iz iseljeništva, koji ovdje također imaju status turista, jer ovdje provode godišnje odmore, a na godišnjim odmorima se – troši! Dodamo li tomu i ranol-jetne ekskurzije školaraca iz cijele zemlje, Mostar vam se može učiniti gradom koji vječito živi u ludom ritmu, pa se ne dajte olako zav-esti zakrčenim prolazima, punim baštama lijepih restorana, kolona-ma turista ispred kojih idu njihovi vodiči s uzdignutim nacionalnim zastavama; oni se kreću otprilike onako kako smo se mi nekada kre-tali na školskim izletima, samo što smo se mi držali za ruke, a mostar-ski, uglavnom izvankontinentalni gosti drže bočice vode za osvježenje i uglavnom nose fotokamere. Jer Mostar s prvim žutim listovima opusti, ali nikada baš onako kako opusti Dubrovnik i otočne jadran-ske destinacije. Jer ujesen se Mosta-ru vraćaju njegovi studenti, pa grad i tijekom izvanljetnih mjeseci ipak bude najživlji grad u Hercegovini, i ima ritam života kakvog imaju Ze-nica, Tuzla ili Bihać.

Kakva je situacija s ovom gospo-darskom granom u gradu koji ug-lavnom očekuje dobre prihode od

turizma, makar ni grad ni država ne pokazuju vidljivo ulaganje u poticaje koji bi trebali uvećati pri-hode? Pola odgovora već je u pi-tanju, i to nije tek formalna opaska; ona ima duboke i dalekosežne po-sljedice, jer turizam u svijetu već odavno nije biznis improvizacije i kampanjskog shvaćanja tako ozbilj-noga posla koji mnogim svjetskim nacijama, državama i gradovima, a koji nemaju ni približno dobre mogućnosti ponude (naglasak na ‘mogućnosti’’ op.p.), no svejedno pune svoje proračune i razvijaju svoja društva zahvaljujući pravil-nom shvaćanju turizma. Ako bih htio biti ‘ludo objektivan’, Mostar bi, makar u budućnosti trebao biti na razini turističkog blagostanja jednoga, pa recimo San Marina, jer, izuzmemo li tragične posljedice rata u našoj zemlji te već navedene ‘sitnice’ oko improvizacijskog treti-ranja turizma koji funkcionira pod parolom: „Daj sad, daj odmah, daj više, za ljeto vrati uloženo, turisti su jednokratna ‘roba’, i ako se ovi više ne vrate, doći će nagodinu neki drugi!’’, te državno ‘cijeđenje suhe drenovine’, onda Mostar ima objektivno bolje mogućnosti od prelijepoga San Marina! Prvo, ot-prilike su to isti gabariti, Mostar ima i nešto veći teritorij, stanovni-ka je ‘tu negdje’, a ono što je adut San Marina jeste tradicija u ovom poslu, u Mostaru ignorirana još prije ovoga rata; San Marino ima burovitu povijest i njezinu baštinu, Mostar nema ništa manje značajnu, dapače, ali Mostar ne brine o svojoj baštini. Da se slučajno nije ponovo

Uspostaviti ispravnu i iskrenu di-jagnozu, bez obzira na što se ona odnosila, nikada nije lak ni ugo-dan posao. Za to je uvijek potrebna hrabrost, odvažnost i odlučnost, ali i dobronamjernost, bez obzira na to kako to, možda, nekima i apsurdno zvučalo. Ona nerijetko u sebi sadrži i zahtjeve i za nemi-losrdnim kirurškim zahvatima i za dugoročnim polaganim, vrlo os-jetljivim i stručnim, liječenjem. No, zbog Mostara, zbog njegove lje-pote, zbog njegovih općesvjetskih vrijednosti, zbog Mostaraca i nji-hove budućnosti, zbog budućnosti turizma u Mostaru, njegovu turističku dijagnozu, koja nije uvi-jek identična sa slikama i kadrovi-ma koje možemo vidjeti u njemu, potrebno je uspostaviti bez tereta prošlosti, bez maske i šminke sadašnjost, puni poštovanja spram njegove budućnosti. Nakon us-postavljanja dijagnoze o bolesti, slijedi vrijeme određivanja terapije i njezine primjene, te vrijeme oz-dravljenja i zdravlja.

Dra

gan

Mar

ijano

vić

Urednik


napravio Most, Mostar bi bio pusto bojište razmjene loših političkih poteza preko dvije mentalne obale. On je to i danas, samo ima Most, plus još šest, i nije baš pust. Srednjo-vjekovne utvrde San Marinu donose hrpe Eura, a bivša socijalistička Ju-goslavija, niti današnja demokrats-ka Bosna i Hercegovina nisu ura-dile baš ništa na kakvoj-takvoj restauraciji povijesnih toponima oko grada i regiji koja mu gravitira. Gastronomska ponuda San Marina temelji se na ponudi sireva i vina, te mediteranskoj kuhinji, i dobro je to tamo, doduše pet puta skuplje nego li ovdje, ali Mostar i Hercegovina imaju puno više sira i vina nego li ta mala kneževina, ali sve je to nekako neorganizirano, netipizirano, a što se kuhinje tiče Mostaru gravitiraju utjecaji kuhinja za kakve u San Marinu nikada isu čuli, uključivo sa srednjoeu-ropskom, klasičnom med-iteranskom, bosanskom i ponajprije autohtonom, ali, eto, opet slabo ide priča s turizmom. Mostar samo naoko ima tradiciju, ali zapravo ni nema do pojave Austro Ugarske, onda su došli još neki ra-tovi, pa socijalizam koji je donio zabludu o tome da je turizam moguć samo na moru, pa se i Mostar, baš kao i mnogi drugi gradovi posljednjih godina trsi razbiti tu zabludu i koliko-toliko nastoji biti ozbiljna turistička destinacija, s tim da su još uvijek oz-

biljnije potrebe turista da vide Grad i Most, nego li je sam grad spreman tomu na pravi način odgovoriti. I, još samo jedna usporedba: San Ma-rino ima uobičajenu, ničim izdvo-jenu religijsku povijest, jednolično je religijski ‘obojen’, najoriginalniji dio tamošnje vjerske priče je onaj srednjovjekovni, kada su tamošnji biskupi mudro vagali opasnost od španjolskog osvajača i njihov strah od Vatikana i diplomatski respekt spram njega, pa je još od tog vremena tako mudro stečene neovisnosti u San Marinu na vlasti, uz ‘civilnoga’ kneza obvezno i je-dan crkveni, ‘dupli’ knez, biskup...E, Mostar ima mnogo originalnije religijske povijesti, njihove baštine, ali to se jednostavno nikada nije pretvorilo u bogatstvo razlika, nego

je latentni izvor nevolja među lju-dima! Dobro, to baš i ne mora imati pretjerane veze s turističkom ponu-dom, ali sam siguran da bi se San Marino vjerojatno odrekao jednog od svojih bajkovitih dvoraca u zam-jenu za blizinu međugorske priče ili za blagajske derviške rituale, koji i nisu tako masovni kao međugorska okupljanja, ali bi se od toga dala napraviti dodatna i moćna ponuda u religijskome turizmu, ali tomu se baš i nije nadati, jer ni blizina Međugorju, Mostaru nije donijela neku preveliku korist, s tim, da odgovornost nije na Međugorju...Počitelj je možda najtužnija priča prihodovnog turističkog beznađa mostarskoga okružja, generalno za-snovanog na psihologiji ‘brzoga pr-otoka’. A kad turisti brzo prolaze u

“Suveniri” u starom gradu

tim kolonama, stvara se lažni dojam o izvanrednom utršku! E, dodamo li tomu i rijeke kojima je Mostar opasan, jezero koje još nije vidjelo nikakvo županijsko kajakaško ili slično natjecanje, a kamoli bal-kansko, mediteransko, europsko i svjetsko, dodamo li tomu i sjajan položaj Mostara na tromeđi između Dubrovnika, Sarajeva i Splita, San Marino bi se moglo tretirati kao malu i zabačenu kneževinu, koja doduše živi isključivo od turizma. Stoga nećemo više o tom ´vražjem´ San Marinu!

Istražujući ovu temu, malo sam zaobišao službene turističke insti-tucije, jer nisam tragao za suhim podatcima, nego htjedoh malo ući u suštinu, vidjeti kako se sa sezonom ‘nose’ ovdašnje turističke agencije, pa nabasah na Miloga Bijavicu, starog turističkog vuka, vlasnika ovdje najuglednije – i ne samo ovdje – turističke agencije Fortuna Tours; uradio sam to svjesno, jer ta je agen-cija uz tri Zlatne ruže dobila još niz priznanja za kvalitetu turističkog djelovanja, pa me razgovor s njim samo učvrstio u uvjerenju da su činjenice do kojih sam otprilike bio već došao, posve točne:

- Svake godine Mostar bilježi vidno značajniji turistički posjet u odnosu na proteklu godinu, s tim da uvećanje prihoda od turizma nije analogno uvećanju gostiju grada, a ove godine Mostaru je došlo ili će do konca sezone doći gotovo pol milijuna gostiju!;

- Mostar ne čini dovoljno da tim gostima ‘proda’ i naplati usluge. Posljedica je to dezorganiziranosti i površnog pristupa potencijalno najznačajnijoj dugoročno pri-hodovnoj mogućnosti u gradu i njegovom okruženju, koje je, izuzimajući Aluminij, proizvodno već mrtvo;

- Nema dugoročne stručne strategije otklanjanja rečenoga, jer da je ima – već bismo vidjeli njezine pozitivne učinke; premda je jedan od uspješnih pomaka svakako vi-zualni internetski vodič kroz Mo-

star i kroz svaki njegov kutak; to je doista izvrsno i analogno logici kakvu nameću nove tehnologije, a prihvaćaju ambiciozne turističke destinacije;

- Mostar ima samo tri funkcio-nalna hotela, s oko 400 ležaja, a s tim se ne može graditi turistička budućnost niti se može dugoročnije zadržati goste, pa samim tim im ni ne prodati izvanpasionsku ponudu;

- Mostar i njegova stara gradska jezgra, dakle prostor oko Mosta, primjer su nepoštivanja osnovnih uzusa tipske turističke ponude; restoranske se stolice iznose pred same prolaznike, a odasvud izbi-jaju razne table s ponudom, što bi bilo normalno da Mostar ima široke ulice, no radi se o uskim sokacima čiju ljepotu zbog rečenoga i mase tendi, kičastih i raznobojnih, sa svakojakim reklamama i porukama stvaraju kič i vizualni užas, pa bi se, složit ću se s Bijavicom, napokon trebalo razmisliti o donošenje tend-skih propisa, pa da tende budu tip-ske, onakve kakve su u Dubrovniku, a tamo se sve iste u bež boji pa takvo što treba primijeniti i ovdje, ako se i o boji tendi ovdje može postići kon-senzus!;

- Stara jezgra grada u večernjim satima kada bi restoranske bašče tre-bale biti pune, a nakon vrelog dana zaudara na kanalizaciju, i teško ćete primorati gosta da u takvom ambi-jentu večera, pa uzalud tako jedinstven pogled na Most i

Neretvu i na ušće Radobolje. A dos-ta je mjesta u privatnim pansion-ima, no teško je izračunati koliko ih je zapravo i koliko grad i država o toga imaju koristi, pa je to samo jedan od važnih detalja koji ometaju izračun stvarnih turističkih prihoda u Mostaru;

- Nekada ponos grada, glavna ulica koja vodi iz stare jezgre grada, još se zove ulicom Maršala Tita, koju su osmislile Bečlije i u njoj izgradile više povijesnih objekata za ovaj grad i njegovo trajno naslijeđe, a koji su se izvanredno uklopili s os-manlijsko-orijentalnom kulturom građenja, na što su austrougarski arhitekti jako pazili, danas je prim-jer nereda svake vrste: od parkiranja pa do već rečenih problema s tenda-ma i i zakrčenosti, a valja tomu do-dati i neke nove pojave u gradu koje ne želimo vidjeti, a odnose se i na vehabijske skupine koje provode vr-ijeme odmah preko puta narodnog pozorišta, što je svakako njihovo pravo, ali imaju pravo i oni kojima se takvi prizori, u biti nepripadajući ovom gradu, jedino da ih se uvrsti u vizualnu turističku ponudu! Uza to, neke stare građevine u središtu stare jezgre i s početka spomenute ulice nagrđene su neadekvatnim ponašanjem predstavnika nekog no-vog poslovnog svijeta, a koji se eto dosjetio izrezati stara željezna vrata iz vremena Austro Ugarske, i u njih

umetnuti – bankomat! Nevjero-jatno, nedopus-

tivo...ta je u l i c a


puna neobnovljenih i zapuštenih povijesnih građevina iz kojih se širi šikara i smrad i izvorima su potenci-jalne zaraze, tomu naravno nisu kri-vi turistički djelatnici, ali su im zato djelomice žrtvom. Jer takav ambijent svatko želi što prije zaobići, a turisti se dotle već izmrcvare hodajući u ljetnoj obući po kaldrmi od riječnih oblutaka i to je van svake pameti, to jednostavno treba urediti onako kako su Sarajevo ili Dubrovnik ure-dili svoja središta, treba to popločati kamenom, a staze od oblutaka os-taviti sa strane po metar ili manje širine, da se ne zagubi povijest i originalnost;

- Nekada glavne turističke uz-danice grada, bivši hotel Ruža, a da-nas betonski kazamat u izgradnji za koji se ne zna hoće li i treba li biti ikada izgrađen, te prostor na Musali oko bivšeg hotela Neretva, mjesta su ilegalnih parkirališta gdje gos-tima parking skupo naplaćuju pred-stavnici ilegalnih ‘službi’, neuredni, neizbrijani, drski i neljubazni! To vidi svatko i svi se ovdje žale na to, ali nitko ništa ne poduzima. Uza svu tu neugodu, goste već po izlasku iz automobila ili autobusa ( parkiranje autobusa s turistima već se može tretirati pravom pljačkom, pa se svi parkiraju na golemi prostor iza franjevačke crkve, gdje i kamp-prikolice imaju priključke za struju), čekaju ih dobro orga-nizirane skupine pros-jaka, koji će ih, ako ne tu, onda sačekati na bilo kojem kutku grada ili pješačkom prijelazu, i to je jedna od velikih sra-mota grada, te izgleda da je policija tu nemoćna;

- Mostar ima do-bro organizirane službe turističkih vodiča, stvar-no dobre, ali nitko ne može spriječiti čitavu vojsku ilegalnih ‘vodiča’ koji govore bauštelske jezike i neobaviještenim turistima pričaju svoje verzije mostarske i opće

povijesti ovdje. Užas! A, primjerice, samo Turistička agencija Fortuna u Mostaru ima vodičku službu koju povremeno posuđuje dubrovačkim i drugim hrvatskom turističkim agencijama, jer se radi o vrsnim poznavateljima turističkih desti-nacija; sve su to mladi o obrazovani ljudi s poznavanjem u prosjeku tri strana jezika;

- Mostar i njegova zračna luka iz-ravnom su kolateralnom tragedijom nečasnih dogovora među politika-ma Sarajeva, Dubrovnika ili Splita, a koje preko ovdašnjih lobista čine sve da ta luka ovdje ne profunkcionira, pa se zbog zarade pojedinaca na drugim destinacijama žrtvuju veliki prihodi koje bi Mostar aktivnom zračnom lukom dobio. U tu luku za-sada ‘slijeću’ samo golemi gubitci...;

- Mostar je zadnjih godina, i u samoj staroj jezgri, osobito u kvartu Jusovina, dobio niz izvrsnih restor-ana, konoba i sličnih gastronomskih ambijenata, ima ih puno na svim prilazima gradu, i to je ljepši dio mostarske turističke priče, no nije dovoljan..itd, itd..

Kako bih trebao napraviti korek-tan zapis o lijepoj turističkoj ponudi u gradu, sami odvagnite što je dobro i normalno a što nije i nenormalno

je, ja ću razmisliti i tome ima li smisla da se usred sezone raskopavaju ulice i šetališta, bruje strojevi i agregati, teški šleperi nastoje se probiti kroz samo središte Mostara koji dovolj-no ne koristi postojeću, a ne zna se hoće li ikada novu zaobilaznicu; hoće li Mostar – i cijela država - ika-da shvatiti turizam kao ‘tihi izvoz’ , koristeći regionalna iskustva, hoće li ikada u Kujundžiluku umjesto noževa, sablji, jatagana, kaciga iz svih prošlih ratova, kineske, turske i ine bižuterije i suvenirskoga smeća osvanuti neki autohtoni suvenir? Za sada su to samo umjetničke slike i lijepi likovni pokušaji da se po već spomenutim oblutcima naslikaju ovdašnji prizori. I, je li se napokon vrijeme zapitati: koja zastava je službena na volti ispod koje se ulazi na most sa zapadne strane; državna, entitetska, županijska ili gradska? Nijedna! Jedino kada dođe neka međunarodna delegacija tu osvane državna, a sve drugo vrijeme ovdje je istaknuta zastava s ljiljanima. Protiv nje nemam ništa, kao ni pro-tiv zastave ferijalnoga društva ili udruženja ribara. Ali zastave služe i tomu da ljudi znaju u kojoj državi prelaze taj jedinstven most, a ne u kojoj ideologiji.


Kujundžiluk


Tri su krucijalna aspekta koja Hercegovini kao turističkoj destinaciji ne idu u prilog:

1. Destinacija Hercegovina trenutno se direktno nadmeće sa jačim suparnikom, Dalmacijom, za isti ili vrlo sličan segment tržišta.

2. Trenutno je Hercegovina pozicionirana toliko nejasno da njena ciljna skupina ne prepoznaje poruke koje joj se šalju putem promotivnih aktivnosti, što se često događa kada destinacija pokušava biti ili nuditi sve za svakoga, odnosno kada nema jasno definiranu ciljnu skupinu i vlastiti identitet.

3. Hercegovina nema snažan identitet i ima nega-tivni poratni imidž u očima turista, te time samostalno ne generira potražnju.

Sve navedene nedostatke moguće je preobratiti u prednosti, u korist Hercegovine ali i njenog trenutno najjačeg konkurenta, Dalmacije.

1. Umjesto nadmetanja sa Dalmacijom, potrebno je kreirati interesantne i kvalitetne programe koji će nado-puniti ponudu dalmatinskog sunca, kamena i mora. Da bismo to mogli, prvenstveno je potrebno investirati u ponudu i uslugu koja će biti na odgovarajućoj razini. Konkretno, to znači očisiti smeće s Kravice, osigurati pristojne uvjete vožnje jezerima Hutova blata, urediti cestu prema Međugorju…

I, naravno, to znači njegovati kulturu ugostiteljskog mentaliteta, kao i održavanja prostora čistim i prohod-nima.

Nadalje, potrebno je ciljanim tržištima približiti kreirane programe koji komplementiraju dalmatin-skoj ponudi. To se postiže prisustvom promotivnih materijala na info-punktovima, recepcijama, plažama,

Zašto hercegovački hoteli ne bi bili baza turistima koji dnevno autobusima idu kupati se u Dalmaciju?

frekventnim mjestima, uz naknadu prodavačima tih aranžmana.

Drugi način povezivanja Hercegovine sa Dalmaci-jom u očima turista je putem touroperatera. Svjetske turističke agencije su zasićene standardnim ljetnim aranžmanima skoro identičnih proizvoda. Programi interesantog imena i intirgirajućeg sadržaja koji turistu serviraju multikulturalne prednosti Hercegovine i ljepo-tu prirode na putu prema dalmatinskom suncu i moru, prezentirani od strane agencija, dat će osvježavajuću notu svakoj ponudi, te pružiti mogućnost dokazivanja hercegovačkim turističkim djelatnicima.

Navedeni koncept uvezivanja dalmatinskog ljetovan-ja i raskoši hercegovačke prirode i kulturne raznolikosti obogaćuje ponudu Dalmacije ali i nudi mogućnost produžetka turističke sezone. Za Hercegovinu, s druge strane, ovakva je suradnja prozor u turistički svijet i pri-lika za dokazivanje kvalitete i spremnosti za igranje na svjetskom turističkom tržištu.

2. Kako se odlučiti za ciljani tržišni segment? Stručno proučiti segmente hercegovačke ponude i odlučiti se za usavršavanje i promociju onih koji najbolje komplementiraju dalmatinskom odmoru. Razraditi strategiju pozicioniranja Hercegovine kao vrlo slične regije Dalmaciji, sa izvrsnom geografskom lokacijom i povoljnijim cijenama. Istaknuti poznate turističke des-tinacije poput Mostara i Međugorja kao brandove, ali ne zaustaviti se na Mostu u Mostaru, nego zaviriti u park prirode Hutovo blato, Počitelj i Mogorjelo. Imati jasnu predodžbu o tome kako želimo da nas svijet percipira, i u svakom trenutku se tako ponašati, kroz kanale promo-tivnih aktivnosti, i poruke koje se uklapaju u karakter koji želimo dati Hercegovini.

3. U slučaju da smo kvalitetno obavili točke 1. i 2., nećemo imati velikih problema sa dokazivanjem turis-tima da kod nas nema više rata i da živimo u harmoniji kultura, običaja i religija. Naravno, svjesni smo da je potrebno dodatno raditi na njegovanju poštovanja pre-ma međusobnim različitostima koje treba prihvatiti kao bogatstvo, komparativnu i kompetitivnu prednost.

Mirj

ana

Šutić


There are three crucial aspects that don’t go in the favour of Herzegovina as the tourist destination:

1. Destination Herzegovina is competing with much stronger competitor Dalmatia at the moment, for the same or very similar market segment.

2. At the moment Herzegovina is positioned so vaguely that its target group doesn’t recognize the mes-sages sent to it over the promotional activities, which of-ten happens when a destination tries to be, or offers ev-erything for everybody, in other words when it doesn’t have clearly defined target group and own identity.

3. Herzegovina doesn’t have strong identity and has negative post-war image in the eyes of the tourists and by that doesn’t generate demand independently.

It is possible to turn all the mentioned deficiencies into advantages, to the benefit of Herzegovina but also of its strongest rival Dalmatia.

1. Instead of competing with Dalmatia, it’s neces-sary to create interesting and quality programs that would supplement the offer of Dalmatian sun, stone and the sea. In order to be able to do that, first of all it is nec-essary to invest into the offer and the service that will be on the proper level. Specifically, this means clean the rubbish from Kravica, ensure proper conditions for rid-ing on the lakes of the Hutovo blato, and adopt the road to Međugorje… And, of course, this means to nourish the culture of catering mentality, as well as keeping the space clean and practicable.

Furthermore, it’s necessary to bring the created pro-grams that complete Dalmatian offer closer to the target markets. This is achieved by the presence of the pro-motional materials on the info-points, reception desks, beaches, busy places with the compensation to the sell-ers of those arrangements.

Other way of connecting Herzegovina with Dalmatia in the eyes of the tourists is through the tour-operators. World’s tourist agencies are saturated with the standard summer arrangements of almost identical products. The

programs with interesting name and intriguing contents that serve the multicultural preferences and the beauty of the nature to the tourists on their way towards Dalma-tian sun and the sea, presented by the agencies, will give refreshing note to every offer and give the possibility to the Herzegovinian tourist workers to prove themselves.

Afore mentioned concept of connecting the Dalma-tian summer vacations and the gorgeousness of Herze-govinian nature and cultural diversity enriches Dalma-tian offer and offers the possibility of lengthening the tourist season. On the other hand, for Herzegovina this cooperation means window on the tourist world and the opportunity for demonstrating the quality and readiness for playing on the world tourist market.

2. How to decide for the target market segment? Professionally study closer the segments of Herzegov-inian offer and decide for perfection and promotion of those that are best complementary with Dalmatian va-cation. Develop a strategy of positioning Herzegovina as the region very similar to Dalmatia, with excellent geographic location and more suitable prices. Empha-sise the famous tourist destinations like Mostar and Međugorje as brands, but not to stop on the bridge in Mostar, but to take a peek in the Hutovo blato Nature Park, Počitelj, Mogorjelo. Have the clear idea of how we want to world to perceive us and to act like that in every moment, through the channels of promotional activities and the messages that fit in the character we want to give to Herzegovina.

3. In the case that we have completed the points 1 and 2 quality, we wouldn’d have big problems with prov-ing the tourists that there’s no more war and that we live in the harmony of cultures, customs and religions. Of course, we are aware that it is necessary to work addi-tionally on nourishing the respect to differences between each other that should be accepted as wealth, compara-tive and competitive advantage.

Why the Herzegovinian hotels wouldn’t be the base for the tourists that go to bathe in Dalmatia every day by buses?

Sajam Turizma, Mostar 2010.

Drugu godinu za redom, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, turističkim

zajednicama i Udruženjem STAP, u sklopu mostarskog Sajma gos-podarstva organiziran je Sajam tur-izma, koji je već posta prepoznatljiv ne samo turističkim djelatnicima nego i široj javnosti. Sajam turizma i ove je godine bio mjesto spajanja i poslovnog umrežavanja turističkih djelatnika, ponude i potražnje cijele regije.

Na inicijativu federalnog ministra okoliša i turizma Nevenka Hercega, u Mostaru je održan radni sastanak bh.

turističkog sektora s regionalnim predstavnikom Svjetske turističke organizacije - UNWTO-a za Eu-ropu Eduardom Fayosom Solom, a tijekom kojega su razmijenjena mišljenja o svjetskim turističkim trendovima i izgledima BiH na sv-jetskom turističkom tržištu. Prigo-dom sastanka, ministar Herceg up-oznao je visokog gosta s naporima koje ulaže turistički sektor u BiH da tržištu ponudi konkurentan turistički proizvod koji će zemlji osigurati uravnotežen razvoj turizma. Mini-star Herceg u svom se obraćanju zahvalio Svjetskoj turističkoj orga-nizaciji na interesu koji iskazuje za bh. turizam, istaknuvši da je kao

Visoki dužnosnici na sajmu u Mostaru • High-ranking officials at the Mostar Fair

Gor

dana

Šim

ović


U Mostaru je od 13. do 17. travnja održan 13. Međunarodni sajam gospodarstva - „Mostar 2010.“, je-dan od najznačajnijih gospodar-skih događaja u regiji. Na sajmu se predstavilo oko 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta, a zemlja partner ove godine bila je Republika Srbija. Osim Srbije i BiH, najzastupljeniji gospo-darstvenici ovogodišnjeg sajma bili su iz Mađarske, Italije, Španjolske, Austrije, Slovenije, Hrvatske i dru-gih zemalja. Tijekom pet dana tra-janja manifestacije upriličeni su brojni stručni skupovi, konferencije, bilateralni susreti, okrugli stolovi, revije, gastronomska natjecanja, te brojni kulturno-zabavni sadržaji, a opću sajamsku manifestaciju pratile su i dvije jako značajne podsajamske manifestacije: Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije.

Visoki dužnosnici na sajmu u Mostaru • High-ranking officials at the Mostar Fair

Tourism fair, Mostar 2010

13th International economical fair – “Mostar 2010” was held from April 13 to 17 in Mostar, one of the most important economic events in the region. About 800 exhibitors from 30 countries of the world presented themselves at the fair, and this year’s partner country was the Republic of Ser-bia. Besides Serbia and BiH, the most represented businessmen of this year’s fair were from Hunga-ry, Italy, Spain, Austria, Slovenia, Croatia and other countries. Dur-ing the five days that this event lasted, number of professional and other conferences, bilateral meetings, round-table conferenc-es, fashion shows, gastronomic competitions, and a lot of other cultural and entertainment pro-grams were held, and the gen-eral fair event was accompanied with two very significant events – Tourism fair and the Books and graphic industry fair.

In spite of the crisis and the recession, Mostar fair 2010, has again enriched the economy scene in Bosnia and Herzegovina and the region, and gave new stimulation for businessmen in conclusion of new business arrangements and partnerships.

already became recognizable not only to the tourist workers, but also to general public. This year too, the Tourism fair was a place of connect-ing and business interaction of tour-ist workers, supply and demand of the entire region.

On the initiative of the Federal minister of environment and tour-ism Nevenko Herceg, the working meeting was held between Bosnian-Herzegovinian tourist sector and the regional representative of the World tourist organization – UNWTO for Europe Eduardo Fayoso Sola, and during which the opinions about the world tourist trends and BiH pros-pects on the world tourist market were exchanged. On the occasion of this meeting, minister Herceg in-troduced the eminent guest with the efforts made by the tourist sector of BiH to offer a competitive tourist product, which would ensure bal-anced development of the tourism for the country. In his speech, minis-ter Herceg thanked the World tourist organization for the interest that it shows for BiH tourism, pointing out that as the result of that a visit of the secretary general of UNWTO, Taleb Rifai to Bosnia and Herzegovina was arranged during the 5th tourist forum in Madrid. On the occasion of mentioned forum, Rifai showed a great interest for the last year’s tour-ist results in BiH, considering that the tourist turnover even better than the European average, was realized.

During the meeting in Mos-tar, Eduardo Fayoso Sola said that Bosnia and Herzegovina has been the member of the UNWTO from

Second year in a row, in the cooperation with the Feder-al ministry of environment and tourism, tourist boards

and the STAP association, the Tour-ism fair was organized within the Mostar economical fair, which has



rezultat toga, tijekom 5. turističkog foruma u Madridu dogovoren pos-jet glavnog tajnika UNWTO-a Taleba Rifaija Bosni i Hercegovini. Prigodom spomenutog foruma, Rifai je iskazao veliki interes za prošlogodišnje turističke rezultate u BiH, s obzirom na to da je ostvaren turistički promet koji je čak bolji i od europskog prosjeka.

Tijekom sastanka u Mostaru, Eduardo Fayoso Sola je kazao kako je Bosna i Hercegovina članica UN-WTO-a od 1993. godine te da se u ovih 17 godina nije pozicionirala ni u jednom tijelu organizacije, a što treba promijeniti ostvarujući stalnu komunikaciju putem sastanaka pop-ut ovoga u Mostaru. „To je početak svih daljnjih struktura, i sljedeći bi korak mogao biti organiziranje jed-nog tehničkog sastanka UNWTO-a u Bosni i Hercegovini“, kazao je Sola. On je istaknuo kako je za raz-voj turizma, osim usklađivanja za-konodavnog okvira sa standardima Europske Unije, važan i marketing, odnosno stvaranje strateškog pristu-pa razvoju turizma kroz ulaganje u ljudske resurse, obuku i educiranje i uključivanje BiH u tzv. umrežavanje znanja. „Namjera je Svjetske turističke organizacije restrukturi-ranje tijela koja će postati mreža znanja u okviru kapa-citeta zemalja članica, gdje će u svakoj zemlji imati pred-stavnika koji će biti dopisni član UNWTO-a, ali i biti od pomoći vama kako biste na taj način zajedničkim snagama ulagali u turizam, kapacitete i rješavanje problema. Stoga je opredjeljenje naše organizaci-je rad na dva kolosijeka, na političkom planu i na planu umrežavanja znanja“, poručio je Sola bh. turističkom sek-toru, podsjećajući kako tur-izam nije važan samo na političkoj razini nego je važno ponuditi kvalitetan sadržaj i predstaviti zemlju. Sola je izrazio zadovoljstvo inicijati-vama za suradnju koje u po-

sljednje vrijeme stižu iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

„U ime ministarstva kojem sam na čelu i koje je jedan od partnera bh. turističkog sektora, mogu kazati da nizom aktivnosti nastojimo dati snažan poticaj ne samo pozicioni-ranju i razvoju turizma, nego i po-dizanju kvalitete domaće turističke ponude i domaćih turističkih kadrova, koje će prepoznati domaći i internacionalni gosti, a što će po-kazati ozbiljnost naše namjere da se svrstamo u red poželjnih turističkih odredišta“, kazao je ministar Her-ceg. „Naši su razvojni ciljevi tur-izma ne samo produljenje sezone i razvoj specifičnih oblika turizma i turističke ponude, već i traženje raz-vojnih pomaka koji će biti rezultat suradnje sa Svjetskom turističkom organizacijom“, kazao je ministar Herceg tijekom sastanka.

Treba napomenuti kako je u or-ganizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Fakulteta priro-doslovno-matematičkih i odgo-jnih znanosti Sveučilišta u Mostaru upriličeno predavanje na temu „Sv-jetski turistički trendovi i turistički trendovi u Federaciji BiH“, a tijekom kojega je gost predavač bio upravo

regionalni predstavnik UNWTO-a Eduardo Fayos Sola.

U okviru Sajma turizma održana je i radionica „Gastro Hercegovina: Tradicionalna kuhinja i turizam“. Organizatori ove radionice na ko-joj je prezentirana tradicionalna hercegovačka kuhinja su: Region-alna razvojna agencija REDAH i Udruga „Hercegovački STAP“, pod pokroviteljstvom Federalnog mini-starstva okoliša i turizma. Posjetitelji sajma imali su prigodu kušati jan-jetinu na razne načine, kuke - div-lje šparoge, kruh ispod peke, puru i raštiku, koju su pripremali kuhari najboljih hercegovačkih restorana i hotela. Gastronomski stručnjak i književnik Veljko Barbieri govorio je o hercegovačkim jelima kroz po-vijest, istaknuvši kako se Hercegov-ina po kuhinji ne izdvaja od drugih regija po tom što bi bila isključivo au-tohtona i izdvojena, jer takav primjer praktično i ne postoji u svijetu. „U golemom kotlu vremena i miješanju naroda Hercegovina je izdvojila nekoliko općih mjesta. To je, recimo, japrak koji je iz Mađarske, vjero-jatno s Osmanlijama, došao na ovo područje, a hercegovački se japrak razlikuje po tome što je on inače

Eduardo Fayos Sola, ministar Nevenko Herceg i direktorica Sajma Dalfina Bošnjak - Eduardo Fayos Sola, minister Nevenko Herceg and directress Dalfina Bošnjak


1993, and in these 17 years haven’t positioned itself in any of the or-ganization bodies, which should be changed by making the constant communication through the meet-ings like this in Mostar. “This is the beginning of all further structures, and the next step could be organ-izing one technical meeting of UN-WTO in Bosnia and Herzegovina”, said Sola. He emphasised that, be-sides the coordinating the legislation with the standards of the European Union, the marketing is also impor-tant for the development of tourism, in other words creation of the strate-gic approach to the development of the tourism through the investment into human resources, training and education, and involving BiH into so called knowledge networking. The intention of the World tourist organization is the restructuring of the bodies that would become the network of the knowledge within the scope of the member countries’ capacity, where each country would have a representative that would be a corresponding member of UNWTO, but would also be helpful for you in mutual investing in tourism, capaci-ties and problem solving. That’s why the orientation of our organization is working on two tracks, the political level and the level of the knowledge networking”, said Sola to BiH tourist sector, reminding that tourism is not important just on the political level, but it’s also important to offer qual-ity program and represent the coun-try. Sola expressed the satisfaction with the initiatives for cooperation that have been coming lately from the Federal ministry of environment and tourism.

“On the behalf of the Ministry I’m a head of and which is one of the partners of BiH tourist sector, I can say that, with the line of activities, we’re trying to give strong encour-agement not only to the positioning and development of tourism, but also to raising the quality of home tourist offer and tourist person-nel, which would be recognized by home and international guests, and

that would show the seriousness of our intention to line up among the desirable tourist destinations”, said minister Herceg. “Our developmen-tal goals in tourism are not only the lengthening of the season and devel-opment of the specific forms of tour-ism and tourist offer, but also search for developmental progresses that would be the result of the coopera-tion with the World tourist organi-zation”, said minister Herceg during the meeting.

It should be mentioned that a lecture on the subject “World tour-ist trends and tourist trends in the Federation of BiH” was organized by the Federal ministry of environment and tourism and the College of sci-ence and educational sciences of the Mostar University, and the guest lec-turer was the regional representative of UNWTO Eduardo Fayos Sola.

A workshop “Gastro Herzegovi-na: Traditional cuisine and tourism” was held within the Tourism fair. The organizers of this workshop, where the traditional Herzegovin-ian cuisine was presented, were the Regional development agency RE-

DAH and the association “Herze-govinian STAP”, sponsored by the Federal ministry of environment and tourism. The visitors of the fair had the chance to try the lamb pre-pared in different ways, kuke – wild asparagus, bread made under a bak-ing lid, pura and raštika prepared by the chefs of the best Herzegovinian restaurants and hotels. Gastronomic expert and writer Veljko Barbieri talked about Herzegovinian dishes through the history, pointing out that Herzegovina with its cuisine isn’t separated from other regions by the fact that it would be exclu-sively autochthonous and separated, because practically there is no such an example in the world. “In a huge kettle of time and mixture of na-tions, Herzegovina singled out few commonplaces. For example, that is japrak that came from Hungary, probably with the Ottomans, and Herzegovinian japrak is different by the thing that it was usually stuffed with rice or even barley, while here it is stuffed with meat”, said Bar-bieri. The other typical examples of Herzegovinian cuisine are various dishes made under a baking lid and

Gastro ponuda • Gastro offer


bio punjen rižom ili čak geršlom, dok se ovdje puni mesom“, kazao je Barbieri. Drugi tipični primjer hercegovačke kuhinje su razna jela ispod peke te suhomesnati proiz-vodi. „Vjerojatno se nigdje drugdje u svijetu ne suši toliko mesa koliko u Hercegovini, od divljači do drobova, ili tipičnih suhomesnatih proizvoda poput pršuta“, kazao je Barbieri. Predsjednik Udruge „Hercegovački STAP“ Davor Medić naglasio je da se Hercegovina ima čime dičiti, te da institucije trebaju pružiti potporu proizvodnji kako domaće hrane, tako i domaćih rukotvorina.

odnijelo je pobjedu i u kategoriji blatine s vinom Blatina berba 2008. U kategoriji ostala crna vina zlatnu medalju također je osvojila Vinarija Čitluk s Cabaret Sauvignonom iz 2008. godine, koje je zavrijedilo i najveću ocjenu 87,60. Pobjedu u kat-egoriji ostalih bijelih mirnih, suhih i polusuhih vina odnio je Sauvignon vinarije Ignac Šardi iz Međumurja, dok je pobjedu u kategoriji polus-latkih, slatkih i predikatnih vina odnijela Graševina Feravina iz Ferića. Priznanja najboljim vinarima uručivali su dopredsjednik Vlade Federacije BiH i federalni ministar

u teškom gospodarskom vremenu ovogodišnji sajam u cjelini otišao za ljestvicu više. Po riječima min-istra Bevande, Sajam gospodarstva u Mostaru je gospodarsko čudo, u vrijeme recesije kada se mnogo saj-mova u regiji otkazuje, te dokaz da se sinergijom, upornošću i voljom svih može napraviti nešto što prelazi okvire regije.

Turistička priznanja dodijeljena su u različitim kategorijama. U kat-egoriji turističkog promotivnog ma-terijala priznanje je dobila Turistička zajednica Hercegbosanske županije za turistički film „Ničiji i svačiji", a u kategoriji turoperatora/turističkih agencija priznanje je pripalo G-Tour d.o.o. Međugorje. U kategoriji turistički projekt godine priznanje je osvojila Udruga Stećak za projekt Turizam BiH-časopis za turizam i kulturu življenja, dok je u kategoriji turističkih zajednica nagrađena Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije. U kategoriji turističkih eko-etno manifestacija priznanje je osvojila Turistička zajed-nica Zapadnohercegovačke županije za manifestaciju „Okusi s kamena", u kategoriji doprinos razvoju i pro-mociji ruralnog turizma Udruženje za regionalni ekonomski razvitak Hercegovine REDAH, a u kategoriji doprinos razvoju i promociji ru-ralnog turizma priznanje je otišlo u ruke Davorinu Mediću, pred-sjedniku upravnog odbora Udruge Hercegovački STAP. Priznanje za dugogodišnji doprinos stručnom i kvalitetnom educiranju kadrova u ugostiteljstvu i turizmu pripalo je Srednjoj turističko-ugostiteljskoj školi Mostar.

Eksperti Instituta za turizam Re-publike Hrvatske održali su tijekom Sajma turizma predavanje o temi istraživanje u turizmu, tijekom ko-jega je prezentiran rad toga instituta, a s ciljem približavanja istraživanja turističkih statistika za koje se sma-tra da su važan čimbenik u planiran-ju razvoja turizma. Istaknuto je kako su rezultati istraživanja nezaobilazne podloge koje nositeljima turističke aktivnosti olakšavaju procese plani-

Središnja manifestacija Mostar-skog sajma bila je dodjela vinarskih i turističkih priznanja, održana u sklopu Sajma turizma. Sajam vina i ove je godine okupio brojne vinare iz zemlje i regije, te su u sklopu Sajma turizma za najbolja vina dodijeljena priznanja. Apsolutni pobjednik je Vinarija Čitluk, koja je odnijela čak tri, od četiri, prestižne nagrade. Ove godine na mostarski sajam pristiglo je blizu stotinu uzoraka vina i to iz Hercegovine Mađarske, Hrvatske i Crne Gore, a vina su ocjenjivana po skupinama. Pobjednik u kategoriji žilavke je Kameno vino, berba 2008., Vinarije Čitluk, a vino iste vinarije

financija Vjekoslav Bevanda, federal-ni ministar okoliša i turizma Neven-ko Herceg, pomoćnik ministra u Sektoru za turizam i ugostiteljstvo Nedjeljko Babić, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić te direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak. Ministar Herceg je naglasio da su vino i vinarstvo nešto po čemu se Hercegovina prepoznaje te kako je ovo prigoda da na najbolji način pro-moviramo naš turizam i predstavi-mo našu turističku ponudu. „Vino je svakako dominantan sadržaj našeg turizma i upravo na tome možemo graditi naš imidž turističke ponude“, kazao je Herceg, istaknuvši kako je

Dio ponude sajma • A part of the fair’s offer


smoked and cured meats. “There is probably no place in the world that this much meat is being smoked as in Herzegovina, from wild game meat to insides, and the most typical product like smoked ham”, said Bar-bieri. The chairman of the associa-tion “Herzegovinian STAP” Davor Medić pointed that Herzegovina has a lot to be proud of, and that the in-stitutions should give support to the production of homemade food and handicrafts, as well.

The central event of the Mostar fair was the award presentation cer-emony for the winemakers and tour-

of blatina with Blatina, vintage 2008. In the category of other red wines the Čitluk winery also won the gold medal with the Cabernet Sauvignon from 2008, which got the biggest mark 87.60. In the category of other still, dry and semidry wines the award went to Sauvignon from the Ignac Šardi winery from Međimurje, while in the category of semisweet, sweet and predicated wines the award went to Graševina Feravina from Ferić. The awards for the best winemakers were presented by: the vice-presi-dent of the Federation of BiH Gov-ernment and the federal minister of

this hard economical time this year’s fair went up the scale. According to minister Bevanda, the Mostar eco-nomical fair is an economical wonder in the time of recession when a lot of fairs in the region were cancelled, and is a proof that with the synergy, persistence and willingness of every-one a thing can be made which goes beyond the borders of the region.

Tourist awards were presented in different categories. In the category of the tourist promotional materials the award went to the Tourist board of Herzeg-Bosnian Canton for the tour-ist film “Nobody’s and everybody’s”, and in the category of tour operators / tourist agencies the award went to G-Tour Međugorje. In the category of the tourist project of the year the award went to the Stećak association for the project Tourism BiH – the magazine for tourism and the cul-ture of living, while in the category of tourist boards the award was present-ed to the Tourist board of Herzegovi-na-Neretva Canton. In the category of tourist eco-ethno events the award was given to the Tourist board of West Herzegovinian Canton for “The tastes from the stone”, in the category of contribution to the development of rural tourism the award went to Association for regional economical progress of Herzegovina REDAH, and in the category of personal con-tribution to the development of rural tourism the award was presented to Davorin Medić, the chairman of the management committee of the as-sociation Herzegovinian STAP. The award for the long-standing contri-bution to professional and quality education of personnel in catering industry and tourism was presented to the Tourism and Catering industry High school Mostar.

During the Fair, the experts from the Institute for tourism of the Re-public of Croatia held the lecture on the subject “Researches in tour-ism”, during which the work of this institute was presented and with the goal of approaching of the re-searches of tourist statistics, which are considered to be important fac-

ism awards, held within the Tour-ism fair. This year too, the Wine fair gathered a number of winemakers from the country and the region, and the best wines got awards within the program of the Tourism fair. The ab-solute winner is the Čitluk winery, which got even three out of four pres-tigious awards. At this year’s Mostar fair almost a hundred specimens of wine came from Herzegovina, Hun-gary, Croatia and Montenegro, and the wines were evaluated in groups. In the category of žilavka the winner is Kameno wine, vintage 2008 from the Čitluk winery, and the wine from the same winery won in the category

finance Vjekoslav Bevanda, federal minister of environment and tourism Nevenko Herceg, Nedjeljko Babić the assistant minister in the Tourism and hotel industry department, the may-or of Mostar Ljubo Bešlić and Dalfina Bošnjak, the directress of the Mostar fair. Minister Herceg stressed that the wine and wine-industry are some-thing that Herzegovina is recognized by, and that this is the chance for best promotion of our tourism and to present our tourist offer. “Wine is definitely a dominant content of our tourism and this is exactly where we can build the image of our tourist of-fer”, said Herceg, pointing out that in

Dio ponude sajma • A part of the fair’s offer


ranja i upravljanja suvremenim turističkim razvojem. Institut za turizam provodi različita primarna istraživanja, a najpoznatija su tržišna istraživanja pod imenom TOMAS koja se provode još od 1987. godine i obuhvaćaju stavove i potrošnju turista u hrvatskim turističkim destinacijama za vrijeme ljeta, na jedrenju, kružnom putovanju, u tranzitu, posjet gradu Zagrebu ili nacionalnom parku. Kao najvažnija područja primijenjenih istraživanja hrvatski eksperti istaknuli su: konkurentnost hrvatskog turizma, stavovi i potrošnja turista u Hrvats-koj, turistička aktivnost domaćeg stanovništva, trendovi turističke potražnje i tržišna segmentacija, potrošnja stranih turista u Hrvats-koj i domaćih putnika u inozemstvu, evaluacija promocijskih materijala (brošure, web, mediji), vrednovanje javnog dobra u turizmu, kvalitativ-na istraživanja (fokus grupe, panel diskusije stručnjaka) te istraživanja i analize za potrebe prognoziranja potražnje. Primijenjena istraživanja podlogom su dugoročnih znanst-veno-istraživačkih projekata Insti-tuta za turizam i to Turizam i gospo-darski razvoj i Prostorno-ekološki i socio-kulturni aspekti turizma. Tijekom predavanja bilo je riječi i o mogućnostima i potrebama istraživanja turističkog tržišta u Fed-eraciji BiH. Kada je u pitanju pristup naglašeno je kako je sustav turističke statistike u nadležnosti Federal-nog ministarstva kao pretpostavka kvalitetnog monitoringa i vođenja uspješne turističke politike, a na os-novi uspostavljenog sustava svjetski prihvaćenih pokazatelja, te da je us-postavljanje sustava turističke statistike prepoznato kao jedna od prioritetnih aktivnosti u „Strategiji razvoja turizma u FBiH za razdoblje 2010.-2019.“ Prijedlog je da se fokus stavi na danas najznačajnije oblike turizma u Federaciji BiH, a to su gradski (Sarajevo, Mostar), hodočasnički (Međugorje), planinski (zima, ljeto), ljetno-

kupališni, ruralni, izletnički, kultur-ni, tranzitni i drugo.

Kao osnovne ciljeve Instituta za turizam, gosti iz Zagreba naveli su znanstveni rad u funkciji održivog razvoja turizma u Hrvatskoj, jačanje međunarodne suradnje u sklopu koje je planirano osnivanje centra za međunarodnu suradnju u tur-izmu, razvoj posebnih metoda u istraživanju, te kontinuirano obra-zovanje istraživačkog tima. Institut za turizam vodeća je istraživačka i savjetodavna kuća na području tur-izma i ugostiteljstva u Hrvatskoj. Osnovan je 1959. godine, a tijekom godina razvio se u instituciju s izuzetnim praktičnim iskustvom u razvoju i upravljanju turizmom.

Inače, što se tiče stanja u tur-izmu u 2009. godini, podaci poka-zuju kako su u Hrvatskoj noćenja domaćih turista pala za 10 posto, no da su noćenja inozemnih tur-ista ostala na razini 2008., a uku-pna potrošnja domaćih i inozemnih turista iznosila je 7,3 milijarde eura. Kada su u pitanju očekivanja za tekuću godinu, istaknuto je kako će potrošnja ovisiti o cjenovnoj politici i sposobnosti ponude konkurentnog turističkog proizvoda, tj. povoljnog odnosa „ponuđene vrijednosti za novac“

Sigurno, među značajnijim događajima tijekom sajma bio je Sporazum o turističkoj suradnji između Srbije i BiH, a koji su pot-pisali ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević i ministar, ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić. S p o r a z u -

mom je predviđeno jačanje surad-nje u oblasti turizma, unapređenje turističkog prometa između dvije zemlje kao i poticanje distribucije turističkih publikacija i materijala. Također, sporazum predviđa i razm-jenu iskustava i informacija koje se odnose na turističko poslovanje, a koje će imati pozitivan utjecaj na nacionalne i lokalne turističke orga-nizacije i poduzeća.

Mostarski sajam 2010. unatoč krizi i recesiji ponovno je obogatio gospodarsku scenu Bosne i Herce-govine i regije te dao novi poticaj poduzetnim ljudima u sklapanju novih poslovnih aranžmana i part-nerstava. "O konkretnim poslovnim pokazateljima i učincima moći ćemo govoriti u narednom razdoblju. No, ako je suditi po reakcijama izlagača i posjetitelja, koje su više nego pozitivne, možemo i moramo biti zadovoljni. Već sad imamo načelne dogovore o njihovu ponovnom dol-asku u Mostar naredne godine", izja-vila je direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak, dodavši kako je Sa-jam dobio potvrdu da će Republika Italija dogodine biti zemlja partner 14. Međunarodnog sajma gospo-darstva, što će dodatno pridonijeti jačanju uloge i značenju ove mani-festacije. Po cjelokupnoj organizaci-ji, sadržaju, posjetu, broju sklopljen-ih ugovora o poslovnoj suradnji i medijskoj popraćenosti, ovogodišnji je sajam zasigurno potvrdio svoje liderstvo među sajmov-ima u zemlji.


tor in planning the development of tourism. It is stressed that the results of the research are unavoidable basis, which make the processes of planning and managing the modern tourist development easier for the bearers of the tourist activity. The Institute for tourism carries out different primary researches, and the most familiar are the market researches named TO-MAS, which have been carried out since 1987 and include the attitudes and consumption of the tourists in Croatian tourist destinations during the summer, on sailing, round trips, transit, visiting Zagreb city or the Na-tional Park. As the most important fields of practical researches Croatian experts emphasised: Competitiveness of Croatian tourism, Attitudes and expenditure of the tourists in Croatia, Tourist activities of local population, Trends of tourist demand and mar-ket segmentation, Expenditures of foreign tourists in Croatia and home tourists abroad, Evaluation of promo-tional materials (brochures, web, and media), Evaluation of public good in tourism, Qualitative researches (focus groups, experts’ panel discus-sions) and Researches and analyses for the needs of the demand predic-tion. Practical researches are the base for the long-term scientific-research projects of the Institute for tourism, specifically: Tourism and economical development and Regional-ecological and socio-cultural aspects of tourism. During the lecture the subject was also about the possibilities and needs of the researches of tourist market in the Federation of BiH. When the question is about the approach, it was emphasised that the system of tourist statistics is within the authorities of the Federal ministry as a prerequisite of quality monitoring and conduction of successful tourist policy, and based on established system of globally ac-cepted indicators, and that setting up the system of tourist statistics is recognized as one of the priority ac-tivities in the “Strategy of the devel-opment of tourism in FBIH for the period 2010-2020”. The suggestion is to bring the focus on the most impor-tant forms of tourism in the Federa-

tion of BiH today, and those are: city tourism (Sarajevo, Mostar), pilgrim-age (Međugorje), mountain (winter, summer), summer-bathing, rural, one-day trip, cultural, transit tourism and others. As the basic objectives of the Institute for tourism, the guests from Zagreb mentioned the scientif-ic work in the function of sustainable development of tourism in Croatia, strengthening of the international cooperation within which the foun-dation of the centre for international cooperation in tourism is planned, development of special methods in research and continuing education of the research team. The Institute for tourism is the leading research and consulting house in the field of tourism and catering industry in Croatia. It was founded in 1959, and with the years it has become an in-stitution with exceptional practical experience in the development and conduction of tourism.

Else, regarding the situation in tourism in 2009, the information show that overnights of home tour-ists in Croatia decreased for 10 per-cent, but that overnights of foreign tourists stayed on the level from 2008, and the total expenditures of home and foreign tourists made 7.3 milli-ards of Euros. When the question is about the expectations for the cur-rent year, it was emphasised that the expenditures would depend on the price policy and the ability of offer-ing the competitive tourist product, in other words favourable relation of “offered value for the money”.

One of the significant events of the fair was the Agreement about the tourist cooperation between Serbia and BiH, signed by Mladen Zirojević, the minister of foreign trade and eco-nomic relations in BiH and Mlađan Dinkić, minister of economy and regional development of Serbia. Strengthening the cooperation in the field of tourism, improvement of the tourist trade between the two coun-tries and the stimulation of the dis-tribution of tourist publications and materials is expected by this agree-ment. The agreement also expects the exchange of experiences and in-formation related to the tourist busi-ness, and which would have positive

impact on national and local tourist organization and companies.

In spite of the crisis and the reces-sion, Mostar fair 2010, has again en-riched the economy scene in Bosnia and Herzegovina and the region, and gave new stimulation for businessmen in conclusion of new business arrange-ments and partnerships. “We would be able to talk about the specific busi-ness indicators and efficiencies in the further period. But, judging by the re-actions of the exhibitors and visitors, which are more than positive, we can and we need to be satisfied. We already have principle agreements about their next year’s coming to Mostar”, said the directress of the Mostar fair Dal-fina Bošnjak, adding that the Fair got the confirmation that the Republic of Italy will be the partner country at the 14th International economy fair, what would contribute more to strengthen-ing of the role and importance of this event. This year’s Fair has confirmed its leadership among the fairs in the country by the entire organization, program, attendance, number of busi-ness cooperation agreements made and the media reports.

Dodjela nagrada najboljim vinarimaAward presentation to the best vintners


Kako sačuvati krš, zajednički je problem svih zemalja Dinarskog luka

Međunarodna konferen-cija o prekograničnoj su-radnji u regiji Dinarskog luka(International Confer-ence on Transboundary Co-operation in the Dinaric Arc) okupila je u Čapljini od 29. lipnja do 1. srpnja brojna domaća i strana izaslanstva iz oblasti turizma i ekologije. Cilj ove trodnevne konferencije bio je predstavljanje po-tencijala u šest odabranih područja Dinarskog luka koji je povezao i šest država u regiji. Uz sve na ovom su se skupu podijelila dosadašnja iskustva

te tražila nova rješenja u cilju

očuvanja okoliša i biološke raznolikosti ove eko dinarske regije. Na to obvezuje i sporazum potpisan 2008. godine na 9. konferenciji stranaka potpisnica Konvencije o

Otvaranje konferencije o Dinarskom luku • The Dinaric Arc conference opening

Frano Matić


How to preserve the rocky grounds is mutual problem of all the countries of the Dinaric Arc

on June 29 till July 1. The objective of this three-day conference was representing the potentials of the six chosen areas of the Dinaric Arc which connected six countries in the region. The expe-riences so far were shared on this meeting and the new solutions for the goal of preserving the environment and biological diversity of this eco Dinaric region were discussed. The agreement

signed in 2008, on the 9th conference of the signatories of the Convention about the

Biological diversity (CBD COP9) obliges to this. On this occasion

the Big Win agreement was signed too, by which the

Governments of the countries of south-

eastern Europe have ap-

In t e r -n a t i o n a l Conference on Transboundary Co-

operation in the Dinaric Arc has gathered number of foreign and local delegations from the field of tourism and the ecology in Čapljina

Konferencija o Dinarskom luku • The conference about the Dinaric Arc


biološkoj raznolikosti(CBD COP9). Tom je prigodom potpisan i Big Win sporazum kojim su se Vlade ze-malja jugoistočne Europe približile viziji velike prekogranične mreže zaštićenih područja a koja se proteže kroz ovu ekološki značajnu regiju. Konferenciju u Čapljini zajednički su organizirali agencije IUCN, WWF i SNV, Eko udruga „Lijepa naša“ Čapljina, te Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao pokrovitelj, a uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Finske. Na otvaranju međunarodne kon-ferencije u ime domaćina skupu se prvi obratio čapljinski načelnik dr. Smiljan Vidić koji je istaknuo kako Čapljina ima veliku sreću što pripa-da baš tom Dinarskom luku.“Živimo u vremenu kada profit ruši sve pred

sobom pa i ovakve eko sustave. No, zahvaljujući vama i ovakvim konfer-encijama sazrela je svijest o očuvanju okoliša i biološke raznolikosti pa se mogu pronaći rješenja kojima se zadovoljavaju potrebe gospodarstva ali i turizma kojeg opet nema bez očuvanog okoliša. Stoga imate našu maksimalnu potporu“, istaknuo je čapljinski načelnik Vidić. “Temelj-na vrijednost ove konferencije je očuvanje i promocija krša kao jednog od najugroženijih eko sustava. Stoga želimo afirmirati svekoliku biološku vrijednost Dinarskog luka koja je neprocjenjiva. Važna je činjenica kako je u ovu prekograničnu surad-nju uključeno šest zemalja i svima nam je prioritet očuvanje okoliša i te biološke raznolikosti. U projektu je odabrano šest područja tog Di-

narskog luka a ogromni su turistički potencijali cijele regije. Zato smo se i opredijelili za filozofiju održivog raz-voja, a pri čemu je očuvanje okoliša najvažniji zadatak“, istaknuo je uz ostalo federalni ministar okoliša i turizma dr.sc. Nevenko Herceg koji je u hotelu „Mogorjelo“ u Čapljini i službeno otvorio ovu trodnevnu Međunarodnu konferenciju. Uz načelnika Vidića i ministra Her-cega skupu su se obratili još i Boris Erg(IUCN) te Deni Porej (WWF). Prve večeri konferencije upriličena je izložba fotografija i stručne lit-erature a koju su priredili Martin Schneider Jacoby i EU „Lijepa naša“ Čapljina. U završnom dijelu, u Parku prirode Hutovo blato, predstavljen je i projekt „Eko-kocke i šumske vri-jednosnice“.

Organizatori konferencije: Martin Schneider Jacoby, Nevenko Herceg i Smiljan Vidić (s desna na lijevo)


proached to the vision of big trans-boundary net of protected areas and which spreads through this ecologically important region. The conference was mutually organized by the agencies IUCN, WWF and SNV, Eco-association “Lijepa naša” Čapljina, and the Federal ministry of environment and tourism as the sponsor, and with the financial sup-port of the Foreign Affairs Ministry of the Republic of Finland. The may-or of Čapljina Dr Smiljan Vidić was the first one on the behalf of the host that addressed at the International Conference opening, pointing out that Čapljina is very lucky to belong right to this Dinaric Arc. “We live in the time when the profit destroys ev-erything in front of it and these eco-

systems such as also. But, thanks to you and the conferences like this the consciousness about the preserva-tion of the environment and biodi-versity has developed, so the solu-tions can be found with which the needs of the economy and the tour-ism that can’t exist without preserved environment are pleased. That’s why you have our maximum support”, said Čapljina’s mayor Vidić.

“The basic importance of this conference is the preservation and the promotion of the rocky ground as one of the most endangered eco systems. Therefore, we want to es-tablish the total biological diversity of the Dinaric Arc which is price-less. The important fact is that six countries are involved in this trans-

boundary cooperation and the pri-ority to all of us is the preservation of the environment and this biologi-cal diversity. Six areas of this Dinaric Arc are chosen in the project and the tourist potentials of the entire region are huge. That’s why we have decid-ed on the philosophy of the sustain-able development and in all that the preservation of the environment is the most important mission”, said the Federal minister of the environ-ment and tourism, ScD Neveko Her-ceg who also officially opened this three-day International conference in the “Mogorjelo” hotel in Čapljina. Besides the mayor Vidić and the minister Herceg, Boris Erg (IUCN) and Deni Porej (WWF) have also addressed to the gathering. On the first evening of the conference the exhibition of photographs and pro-

fessional literature was held, arranged by Mar-tin Schneider Jacoby and EU “Lijepa naša” Čapljina. In the final part of the conference, the project “Eco-cubes and the forest values” was represented in the Hutovo blato Nature Park.

The conference organizors:

Martin Schneider Jacoby, Nevenko Herceg and

Smiljan Vidić (with right to left)


Dani kosidbe ove godine pokazali su i po svojoj izvedbi i po svome sadržaju da je to najbolji i najdjelotvorniji doprinos razvoju kulturnog turizma, ne samo Kupreškog kraja, nego i cijele regije, što je i bila vizija pokretača ovoga projekta, vizija kojom se željelo naglasiti uvjerenje o važnosti kulture i kulturne baštine za opći društveni, socijalni i gospodarski razvoj.

Na prostranom tepihu od cvijeća i lelujavih trava Strljanice na Kupreškoj visoravni reski zvuk kosa u rukama kosaca obilježio

je završni dan manifestacije Dani kosidbe – Kupres 2010. Britka oštrica rastavlja nadzem-lje bilja od korijena, a iza raskoračenih nogu kršnih momaka, u opancima ili suknenim čarapama, liježu široki, debeli otkosi. Miriše trava oporo, zeleno, kupilice grabljama ‘rede’ otkose da ne smetaju koscima, a pred njima netko od rodbine, ili prijataelja, ‘vodi’ kosce i bodri ih.

„De, još malo. Udahni! Duboko udahni, nastavi. Stani, istupila ti se kosa! Naoštri je, predahni, a onda tjeraj sve do kraja! Ajde još malo, udahni…“ Tako je bodrio Ivu Ivkovića – Ćibaru, ovogodišnjeg kosbašu, pobjednika u viteškom nadmetanju u košenju, njegov brat koji ga je izvrsno vodio. Vrijeme mu je bilo drugo, ali je parcelu iskosio u tri otkosa, dok su drugi kosci za istu površinu morali napraviti četiri, ili četiri i pol. Uredno ‘obri-jano’ do same zemlje ostade polje iza njega, i već smo znali da je pobijedio i prije službene objave rezultata.

Za natjecanje se prijavili kosci iz Kupre-sa, Livna, Tomislavgrada, Bugojna, Posušja, Mrkonjić Grada i susjedne Hrvatske. A svi oni u narodnim nošnjama svoga kraja, bo-dreni od gledatelja, junački odradiše parcele do kraja, bez obzira na to što znaju da ne mogu biti prvi. Malena, crnoputa curica u narodnoj nošnji baci se svome ocu u zgrljaj, također Kuprešaku, koji je među trojicom prvih, a prije toga je s majkom nestrpljivo čekala kad će ‘ćaća’ završiti.

Sunce nesmiljeno prži, vjetar pomalo puše, a oblaci putuju u visini nošeni njegov-

Željk

a M

ihal

jevi

ć


The days of haymaking by its performance and its program showed this year too that it’s the best and the most efficacious contribution to the development of cultural tourism, not only for the Kupres area, but for the entire region, what was the vision of the starters of this project, the vision by which the conviction about the importance of culture and cultural heritage for the entire public, social and economical development tried to be emphasized.

The sharp sound of the scythes in the hands of the haymakers on the spa-cious rug of flowers and

swaying grass of Strljanica on the Kupres plateau marked the final day of the event of The days of haymak-ing – Kupres 2010. Sharp edge di-vides the overhead part of the plants from the root, and wide and thick swaths are falling behind the legs of the strong men. The grass scents ac-ridly, green; the collectors are setting the swaths in order, not to disturb the haymakers, and in front of them relatives and friends “lead” and en-courage them.

“Come on, just a little more. Take a breath! Take a deep breath, go on. Stop, your scythe is blunt! Sharpen it, catch your breath, and go all the way to the end! Come on, just a little more…” – this is the way brother of Ivo Ivković – Ćibara, this year’s “kosbaša”, the winner in this year’s haymaking competition, encour-aged him and lead excellently. He had second lap time, but he mowed the plot in three swaths, while other haymakers had to make four, four and a half swaths for the same plot. The field behind him was left neatly “shaved” to the ground, and we al-ready knew that he was the winner even before the official announce-ment of the results.

The haymakers from Kupres, Liv-no, Tomislavgrad, Bugojno, Posušje, Mrkonjić Grad and Croatia applied for the competition. And all of them in the folk costumes of their region, cheered from the spectators, done


im krilima. Ne, nije bilo kiše, samo dvije-tri kapi, kao da je i vrijeme bilo naklonjeno ovoj stoljetnoj tradiciji kupreškoga kraja. Na radost, ručne kose i kršne gorštake odavno su zami-jenili strojevi. No, mnogi se sa sjetom prisjećaju tih težačkih, ali mirnijih i zadovoljnijih dana. Na vašarima su se kupovale kose varcarke, skovane rukama kovača iz nekadašnjeg Var-car Vakufa, današnjeg Mrkonjić Grada. Takva kosa iskovana od ma-jstora svog zanata, pok. Pave Duvn-jaka, kosa – munja pripitomljena, odnose pobjedu u Ivinim rukama. Ljubav prema kosidbi naslijedio je od oca, sjeća se vremena od prije 30-tak, pa i više godina, kada su se kosci pri svakoj koševini natjecali, radilo se po nekoliko dana u sebe i u drugih, a veličina livada se računala po broju kosaca i dana za koje se mogu pokositi, npr. četiri kosca za dva dana i sl. Najbolji tijekom dana sutradan stane prvi, a iza njega osta-li. Biti kosbaša bila je čast, priča Ivo i sa žaljenjem konstatira da današnja mladost to ne poznaje, tu i tamo ima još ljudi srednjih godina koji će se s uživanjem uhvatiti u koštac s planinskom travom, a stariji to već ne mogu. Tradicija jednog kraja prepliće se s drugim, na vašaru, ili derneku, kako god da ga nazovemo, mogu se kupiti drvena kosišta, gra-blje, brus, kose, vile, sve što koscu treba, kovani noževi ‘sklopci’, lanci, tronošci, sačevi, kovane tepsije za peku… obilje šarenila, narodnih rukotvorina, ali i čuvene janjetine s ražnja.

Da bi sve to dobilo na punoći, po-brinuli su se grleni glasovi Kupreški i Kuprešaka iz KUD Napredak. Nji-ma su se, petu godinu za redom, u sklopu CIOFF, Međunarodnog fes-tivala izvornog folklora, pridružila i društva iz Drvara, Livna, Šujice, Tomislavgrada, Lukavca kod Tuzle, Orašja, Bugojna, Prozora-Rame, St-oca, susjedne Hrvatske, te Mađarske

i orijentalne Turske. Pomalo u sjeni nekih drugih ‘razvikanijih’ festivala, ovogodišnje, peto izdanje CIOFF, Međunarodnog festivala na Kupresu zablistalo je obiljem boja, zvukova različitih instrumenata, plesom le-lujavih velova (marama), lupom mađarskih i slavonskih čizama, lep-ezom širokih suknji, koje se nisu ‘stidjele’ pokazati podsuknje i noge plesačica.

Bilo je više od 600 izvođača, or-ganizirali su se okrugli stolovi, et-nografske izložbe, sve što je sastavni dio projekta zaštite nematerijalne kulturne baštine naroda svijeta. Nekoliko tisuća posjetitelja pratilo je i ostala sportska nadmetanja, pote-zanje konopa, skok s mista, bacanje kamena s ramena, konjičke utrke…

Smotra folklora - Folclore festival

Kosbaše - Haymaker

Različite dobne skupine na smotri folkloraThe folclore festival gathers all age groups


their plots bravely to the end, regard-less of knowing that they couldn’t be the winners. A little dark-skinned girl in the folk costume fell into her father’s hug, also a man from Ku-pres, who was among the first three haymakers, and before that waited impatiently for her father to finish.

The sun mercilessly burned, the wind blew a little bit, and the clouds passed in the heights carried with the wings of the wind. There was no rain, just a few drops, as if the weath-er was inclined to this hundred years old tradition of this area. Fortunate-ly manual scythes and the strong highlanders are replaced by the ma-chines a long time ago. But, many people remember those hardwork-ing, but more peaceful and content days. People used to buy the “var-car” scythes on the fairs, forged by the hands of blacksmiths from for-mer Varcar Vakuf, today’s Mrkonjić Grad. A scythe like that forged by the master of his craft, late Pavo Duvn-jak, the scythe – the tamed thunder, won the victory in Ivo’s hands. He inherited the love for the haymaking from his father and he remembers the time about 30 years ago when the haymakers used to compete at every mowing; they used to work at their plots and at other’s, and the size of the meadows was counted in the number of the haymakers and the days that were needed for the mead-ow to be mowed, four haymakers for two days, etc. The best one during one day comes first on the second day and all the others behind him. To be the haymaker was an honour, says Ivo, and states with regret that today’s youth has no knowledge of this and there is still some middle aged people who would delightedly face the mountain grass, and the older ones can’t do that anymore.

The tradition of a region inter-weaves with another. On the fair or the parish fête, whatever we call it, one can buy wooden scythe pole, rake, whetstone, scythes, hay-fork, all the things a haymaker needs,

forged knifes, chains, tripods, forged baking dishes…abundance of va-riety, folk handicrafts and famous roasted lamb.

Guttural sounds of the women and men from Kupres’ KUD Na-predak provided for this event to be complete. The cultural clubs from Drvar, Livno, Šujica, Tomislavgrad, Lukavac near Tuzla, Orašje, Bugo-jno, Prozor-Rama, Stolac, neigh-bouring Croatia, Hungary and the oriental Turkey joined them for the fifth time within the CIOFF Inter-national original folklore festival. Somewhat in the shadow of some other “notorious” festivals, this year’s, fifth edition of the CIOFF International festival at Kupres glit-tered with abundance of colours, various instruments sounds, the dance of swaying scarves, the bang-ing of the Hungarian and Slavonian boots, the range of the wide skirts, which weren’t “ashamed” to show the underskirts and the legs of the dancers.

There were more than 600 per-formers; the round tables were or-ganized, ethnographic exhibitions, all the things that are components of the project of protection of unmate-rial cultural heritage of the world’s nations. Several thousands of visi-tors attended other sports competi-tions too, the tug of war, long jump, stone throwing, horserace…

Kosbaše - Haymaker

Prvi kosbaša (Ivo Ivković Ćibara) oštri kosuThe first haymaker (Ivo Ivković Ćibara) sharpens the scythe

Natjecanje u potezanju konopa - Tug of war competition

Bogatstvo narodne nošnjeThe richness of the folk costume


U sklopu prvog službenog posjeta Bosni i Her-cegovini Taleb Rifai, glavni tajnik Svjetske

turističke organizacije (UNWTO) boravio je u Mostaru gdje mu je domaćin bio dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH. Na poziv ministra Hercega u zgradi Vlade Federacije u Mostaru upriličen je zajednički rad-ni sastanak na kojem su se s glavnim tajnikom UNWTO-a susreli i pred-stavnici turističkih zajednica, udru-ga i privatnog sektora. Zajedničko je stajalište da je pitanje razvoja turizma i stvaranja pretpostavki za razvoj re-spektabilne i konkurentne turističke

GLAVNI TAJNIK UNWTO U MOSTARUM

ia M

artin

a Ba

rbar

ić

industrije od velike važnosti za Federaciju BiH te da kao takvo traži koordiniran pristup koji se temelji na kolektivnoj viziji i snažnom part-nerstvu. Izražavajući zadovoljstvo sastankom, glavni tajnik UNWTO-a

ponovio je da u BiH mora biti osig-urana jedna vrsta izbalansiranosti između razvoja turističkih proizvo-da, turističke ponude i promocije jer je, kako je rekao, “turizam budućnost ove zemlje”.

Svjetska turističke organizacija posebnu pažnju poklanja razvoju održivog sektora turizma s jačim naglaskom na zemlje u razvoju kao što je Bosna i Hercegovina. Globalna turistička scena brzo se kreće ka razvoju novih, zanimljivih odredišta za turiste. Imajući u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje

Radni sastanak s glavnim tajnikom UNW TO-aWorking meeting with the secretary general of UNW TO


Taleb Rifai, the secretary general of the World tour-ism organization (UNW-TO) visited Mostar within

the first official visit to Bosnia and Herzegovina, where his host was ScD Nevenko Herceg, minister of the en-vironment and tourism in the Gov-ernment of the Federation of BiH. At the invitation of minister Herceg a joint working meeting was held in the building of the Government of the Federation in Mostar, where the representatives of the tourist boards, associations and the private sector met with the secretary general of UNWTO. Common viewpoint is that the question of the development of tourism and creating the precon-ditions for the development of re-spectable and competitive tourist industry is of big importance for the Federation of BiH and as that it de-mands coordinated approach based on the collective vision and strong partnership. Expressing his satisfac-tion with the meeting, the secretary general of UNWTO repeated that

one kind of good balance has to be provided in BiH between the devel-opment of tourist products, tourist offer and the promotion because as he said, “tourism is the future of this country”.

The World tourism organization gives special attention to the devel-opment of sustainable tourist sector

with stronger emphasis on the de-veloping countries like Bosnia and Herzegovina. Global tourist scene is moving fast towards the develop-

THE SECRETARY GENERAL OF UNWTO IN MOSTAR

Šetnja Mostarom • Walking through Mostar


i jedinstvenost njezinog kulturnog naslijeđa, Bosna i Hercegovina je upravo jedna od najkvalificiranijih i najatraktivnijih destinacija koja mora zauzeti svoje pravo mjesto u budućnosti turizma, kazao je glav-ni tajnik Rifai na sastanku s minis-trom Hercegom i s predstavnicima turističkog sektora Federacije BiH. Zahvaljujući UNWTO-u i glavnom tajniku Rifaiu na velikoj podršci, o kojoj svjedoči ne ova posjeta u jeku ovogodišnje turističke sezone nego i siječanjski susret u Madridu, ministar Herceg posebno je nagla-sio značenje suradnje s UNWTO-om osobito oko prilagodbe novim tržišnim svjetskim turističkim, ali i tehnološko-obrazovnim trendo-vima. - Turistički sektor Feder-acije BiH opredijelio se za razvoj kvalitativnog turizma na temeljima održivog razvoja, što u prvi plan stavlja potrebu očuvanja očiglednih prirodnih ljepota i ekoloških vri-jednosti, odnosno stvaranje takvih turističkih proizvoda koji će biti u suglasju s prirodom, istaknuo je ministar Herceg naglašavajući kako je kroz Strate-giju razvoja turiz-ma Federacije BiH jasno definirano što želimo prodati i kome, ali i koliko trebamo uložiti da bi smo zadovoljili sve zahtjevnije turiste. – Svjesni smo da se turističko tržište mijenja i da je došlo novo doba razvoja turizma. Osim har-moniziranja zako-nodavnog okvira sa standardima EU bitan je i market-ing tj. kako stvoriti pravi strateški pris-

tup razvoju turizma kroz ulaganje u ljudske resurse, obuku i edukaciju, naglasio je ministar Herceg u ime turističkog sektora Federacije BiH.

U nastavku posjeta Mostaru, o novim tehnološko-obrazovnim trendovima i planovima UNWTO-a na umrežavanju znanja u okviru kapaciteta zemalja članica, glav-ni tajnik Rifai i ministar Herceg razgovarali su na sastanku s prof. dr. sc. Vladom Majstorovićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru i prof. dr. sc. Zoranom Primorcem, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti na kojem se školuje prva gener-acija studenata turizma i zaštite okoliša. Nakon sastanka u Rek-toratu Sveučilišta u Mostaru, glavni tajnik UNWTO-a sa suradnicima i u pratnji domaćina ministra Her-cega, veleposlanice Željane Zovko i gradonačelnika Ljube Bešlića, pos-jetio je Stari most i staru gradsku jezgru Mostara koji su upisani na UNESCO-u listu zaštićene kulturne baštine. Impresioniran onim što je u tri dana vidio Taleb Rifai, glav-

ni tajnik Svjetske turističke orga-nizacije, kazao je da je nije očekivao toliku razinu dostignuća ističući da je pravo vrijeme za promociju, jer “ljudi širom svijeta moraju saznati za turističke proizvode koje nudi BiH”. – Posjet glavnog tajnika Sv-jetske turističke organizacije s jedne je strane potvrda naših ve-likih turističkih mogućnosti, a s druge strane doprinos daljnjoj promociji BiH kao turističke desti-nacije. Turistička struka diljem svi-jeta s pozornošću prati aktivnosti glavnog tajnika, i sasvim je sigurno da će nakon ovog posjeta percepcija Bosne i Hercegovine kao poželjne turističke destinacije znatno po-rasti. Naši razvojni ciljevi ostaju isti, ne samo produljenje sezone i razvoj posebnih oblika turizma i turističke ponude već i traženje raz-vojnih pomaka koji će biti rezultat suradnje sa Svjetskom turističkom organizacijom koja je potvrđena tijekom prvog službenog posjeta glavnog tajnika Bosni i Hercego-vini, zaključio je ministar Herceg.

Skok sa Starog mosta za doček glavnog tajnika UNWTO-a

The dive from the Old Bridge to welcome the secretary general of UNWTO


ment of new, interesting destinations for tourists. Having exceptional nat-ural beauty of the country and the uniqueness of its cultural heritage in mind, Bosnia and Herzegovina is exactly one of the most qualified and most attractive destinations that has to take its proper position in the future of tourism, said the secretary general Rifai at the meeting with the minister Herceg and the representa-tives of the tourist sector in the Fed-eration of BiH. Thanking UNWTO and the secretary general Rifai on the great support, that is not only witnessed by this visit in the midst of the tourist season but also by the meeting in January in Madrid, min-ister Herceg specially emphasised the significance of the cooperation with UNWTO, especially in the ad-justment to new world tourist mar-ket and technological-educational trends.

The tourist sector of the Federa-tion of BiH has decided upon the quality tourism development based on the foundations of the sustain-able development, what brings the need of preservation of evident nat-ural beauties and ecological values to the fore, in other words creation of such tourist products that will be in the harmony with the nature, said minister Herceg em-phasising that it’s clearly defined, through the Strategy of the develop-ment of tourism of the Federation of BiH, what we want to sell and to whom, and how much do we have to invest in order to please more and more demanding tourists. – We are aware of the fact that the tour-ist market is changing and that the new period of the development of tourism has come. Be-sides harmonizing the legal framework with the standards of EU, marketing is also impor-

tant, i.e. how to create the right stra-tegic approach to the development of tourism through investing into the human resources, training and education, said minister Herceg on the behalf of the tourist sector of the Federation of BiH.

In the continuation of visiting Mostar, the secretary general Rifai and minister Herceg talked about new technological-educational trends and the plans of UNWTO on the knowledge networking within the capacity of the member coun-tries at the meeting with ScD Vlado Majstorović, head of the University of Mostar and ScD Zoran Primorac, the dean of the Faculty of natural sciences and mathematics and edu-cational sciences where the first gen-eration of the students of tourism and environment protection is being educated.

After the meeting in the pres-ident’s office of the University of Mostar, the secretary general of UN-WTO, with his associates and ac-companied with the host minister Herceg, the ambassadress Željana Zovko and the mayor Ljubo Bešlić, visited the Old Bridge and the old town nucleus of Mostar which are registered among the UNESCO’s list of protected cultural heritage. Im-pressed with what he saw in the three

days of his visit, Taleb Rifai, the sec-retary general of the World tourism organization said that he didn’t ex-pect this level of accomplishments, stressing that it’s just the right time for the promotion because “the peo-ple all over the world have to learn about the tourist products that BiH offers”.

The visit of the secretary general of the World tourism organization is confirmation of our great tourist possibilities on the one hand, and on the other contribution to further promotion of BiH as a tourist des-tination. The tourist profession all over the world very attentively fol-lows the activities of the secretary general, and it’s most certain that the perception of Bosnia and Her-zegovina as desirable tourist des-tination will considerably increase after this visit. Our developmental goals remain the same, not only the lengthening of the season and devel-opment of specific forms of tourism and tourist offer, but also searching for new developmental progresses that would be the result of the coop-eration with the World tourism orga-nization which is confirmed during the first official visit of the secretary general to Bosnia and Herzegovina, concluded minister Herceg.

Radna večera • Working dinner


• 12. siječnja 2010. godine u Mostaru je predstavljen projekt virtualne prezentacije staroga dijela Mostara, „Virtualna prezentacija staroga Mostara, UNESCO zone“. Projekt je realizirala tvrtka „Innovattivo“ iz Sarajeva.

• 1�. siječnja 2010. godine u Hotelu „Bristol“ u Mostaru održan je znanstveni skup o temi „�0 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru“. Na skupu su priređena izlaganja uglednih znanst-venika iz mnogih područja znanosti vezanih za muzejsku djelatnost: povijesti, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti, književnosti, itd.

• 21. siječnja 2010. godine u Mostaru, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, predstav-ljena je knjiga „Priče i legende iz Hercegovine“, autora Grge Mikulića. Ova zbirka priča pred-stavlja iznimno vrijedno štivo svima, a osobito turističkim vodičima u Hercegovini.

• �. veljače 2010. godine u Sarajevu je otvorena tradicionalna međunarodna kulturno-turistička manifestacija „Sarajevska zima“, Sarajevo 2010. pod motom “Što sad?” To je, kako se u Sara-jevu voli reći, ¨tradicionalni susret umjetnika i građana svijeta¨.

• U utorak 1�. veljače 2010.godine održan je završni dio manifestacije „Pokladni dani Čapljina 2010.“. Karnevalska povorka prvi dan (u nedjelju, 1�. veljače), kretala se iz Trebižata do u Čapljinu, drugog dana ulicama Čapljine, a treći, završni, dan organiziran je bal pod maska-ma.

• 20. veljače 2010. godine u Mostaru je održana dodjela Međunarodne nagrade „Grozdanin kikot“ za doprinos u razvoju dramskoga odgoja u Mostarskom teatru mladih. Nagrade su ravnopravno podijelili: Juliana Mabwa (glumica iz Kenije), Dinka Špiček (kulturna djelatnica), Dino Mustafić (redatelj), Tintta Karppinen (dramska pedagoginja iz Finske).

• 2�. veljače 2010. godine u Mostaru je održana godišnja skupština HPD-a Prenj 1�33. Priređena je i prigodna izložba fotografija u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

• 2�.veljače 2010. godine u Mostaru je održana tradicionalna manifestacija „Večernjakov pečat“. Na toj manifestaciji dodijeljene su nagrade istaknutim osobama na različitim područjima ljud-skog djelovanja i života u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i proglašena ¨Osoba godine¨ po izboru čitatelja Večernjeg lista.

• U sklopu Međunarodnoga sajma gospodarstva Mostar 2010., koji je održan od 13. do 1�. travnja, održan je i Sajam turizma Mostar 2010.

• MOSTAR – Mostarsko proljeće – XII. Dani Matice hrvatske. Svečano ot-varanje priređeno 1�. travnja. Ot-varanju su nazočili i visoki pokrovi-telj, predsjednik RH dr. Ivo Josipović i član Predsjedništva BiH gosp. Željko Komšić. Manifestaciju otvorio predsjednik Saveza europskih festi-vala Darko Brlek. U sklopu �� dana manifestacije (zatvorena 31. svibnja izložbom arhitekta Zlatka Ugljena), gostovali su vrhunski umjetnici poput Lovre Pogorelića, Monike Leskovar, Edina Karamazova, Kali-opi, Ratimira Martinovića, Zorana Todorovicha, Valentine Fijačko, Ivice K

ratk

e vi

jest

i i n

ajav

eV

ijest

i


Shor

t new

s and

anno

uncem

ents

New

s • On January 12, 2010, the project of virtual presentation of the old part of Mostar: “Virtual presen-tation of the old Mostar, UNESCO zone” was presented in Mostar. The project was realized by the company “Innovattivo” from Sarajevo.

• On January 1�, 2010 in the “Bristol Hotel in Mostar, a scientific congress about the subject “�0 years of the Museum of Herzegovina in Mostar” was held in Mostar. Prominent scientists’ presentations from many fields of science related to museum work: history, archaeology, ethnology, art history, literature, etc, were prepared on this congress.

• On January 21, 2010, the book “Tales and the legends from Herzegovina”, from the author Grgo Mikulić, was presented in Mostar, at the Croatian home of Herceg Sjepan Kosača. This collection of stories represents exceptional reading material for everybody, and especially for the tourist guides in Herzegovina.

• On February �, 2010, the traditional international cultural-tourist event “Sarajevo winter”, Sarajevo 2010 was opened under the title “What now?” As the people from Sarajevo like to say, this is the traditional meeting of the artists and the citizens of the world.

• On Tuesday, February 1�, 2010, the final part of the event of “Carnival days - Čapljina 2010” was held. On the first day (Sunday, 1� February) the Crneval procession was going from Trebižat to Čapljina, on the second day through the streets of Čapljina and on the third, final day the masked ball was organized.

• On February 20, 2010, the international award ceremony “Grozdanin kikot” for the contribution in the development of theatre education was held in the Mostar youth theatre. The awards equally shared: Juliana Mabwa (the actress from Kenya), Dinka Špiček (cultural worker), Dino Mustafić (di-rector) and Tintta Karppinen (theatre pedagogue from Finland).

• On February 2�, 2010 , the Annual assembly of HPD (Mountaineering club) Prenj 1��3 was held in Mostar. Occasional photo exhibition was prepared at the Croatian home of Herceg Sjepan Kosača.

• On February 2�, 2010, the traditional event “Večernjakov pečat” was held in Mostar. The awards for prominent persons in various fields of human activities and life in BiH and surroundings were presented at this event, and the “Person of the year “ was pronounced, selected by the readers of Večernji list.

• Within the International economy fair Mostar 2010, which was held from April 13 to 1�, the Tour-ism fair Mostar 2010 was held too.

• MOSTAR – Mostar spring – XII Days of Matica Hrvatska. The ceremonial of the opening was on April 1�. The high sponsors, the President of the Repub-lic of Croatia Dr Ivo Josipović and the member of the BiH presidency Željko Komšić were present on the opening. The festival was opened by the presi-dent of the European festivals associa-tion Darko Brlek. The top artists were guests on the ��th festival (closed on May 31 with the exhibition of architect Zlatko Ugljen) like Lovro Pogorelić, Monika Leskovar, Edin Karamazov, Ka-liopi, Ratimir Martinović, Zoran Todo-

Susreti klapa - Harmony-singing groups’ meetings


Šarića; Dubrovačke ljetne igre i HNK Zagreb predstavili su se Shakespearovim „Hamletom“, Festival dalmatinskih klapa Omiš donio je večer klapske pjesme posvećene Ljubi Stipišiću Delmati; Pjesnici iz cijeloga svijeta predstavili su se na Mostarskom književnom proljeću, u suradnji sa Sarajevskim danima poezije; Dramska umjetnica Tatjana Feher, u povodu gotovo pola stoljeća na daskama koje život znače, priredila je scenski kolaž „Sjećanja iz garderobe“ dramaturga i redatelja Dragana Komadine; Pjesnik Ilija Ladin oživljen je zahvaljujući Miri Petroviću i mladome redatelju Segoru Hadžagiću i to u kratkome igranom filmu „Kako je Ilija Ladin predavao njemački“; Davorin Briševac predstavio se samostalnom izložbom, priređen je i tradicionalni Dječji dan u suradnji s Cvitkom i Školarcem… Gledatelji su, u �� dana, mogli vidjeti 30-tak različitih kazališnih, glazbenih, književnih, likovnih i dječjih programa.

• MOSTAR – �. međunarodni festival „Mostarska liska“. Veliku lisku dobio Mirvad Kurić, glumac iz Sarajeva, te Snežana Štiklić iz Banje Luke kao najbolja glumica na festivalu. Apsolutni pob-jednik festivala, po odluci žirija i publike, jest predstava „SHAKEspeare na EXit“ zagrebačkog teatra EXIT, readtelja Matka Raguža. Festival je održan od 21. – 2�. travnja 2010. godine.

• Međunarodni festival zabavne glazbe „Melodije Mostara“ održan je 2�. travnja 2010. godine. Ovaj festival se održava od 1��. godine i nametnuo se kao najprestižniji festival zabavne glazbe u Bosni i Hercegovini.

• MOSTAR – Festival frankofonog teatra TETEF u organizaciji Francuskog kulturnog centra (Pozorište lutaka Mostar, 2�.travnja – 30. travnja)

• LUKAVAC – Lukavački sajam turizma, lova i ribolova, LIST 2010. otvoren je �. svibnja i trajao je do �. svibnja 2010. godine. Kao i dosadašnjih godina, generalni pokrovitelj ovoga sajma je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

• STOLAC – Stolačko kulturno proljeće, u organizaciji Matice hrvatske Stolac otvoreno je 1�. svibnja 2010. godine. Na toj manifestaciji upriličeno je niz kulturnih sadržaja, od predstavl-janja učeničkih radova do predstavljanja zbornika Stolačko proljeće.

• JAJCE - Pozorišne/kazališne igre u Jajcu, najstariji kazališni festival u BiH. Otvoren je �. i trajao je do 11. lipnja 2010. godine.

• POČITELJ – Međunarodna likovna kolonija u Počitelju ove godine je otvorena �. lipnja i zbog nedostatka novca trajala je samo jedan dan.

• ČAPLJINA - U Čapljini je 12. lipnja održana Županijska smotra folklora „Lijera diple nadigrala“.

• MOSTAR – U Galeriji kraljice Katarine u Mostaru, 1�. lipnja, predstavljen je Turistički vodič Regija Hercegovina (hrvatska i engleska verzija), autora Grge Mikulića.

• NEUM – Otvaranje ljetne turističke sezone u BiH ove godine upriličeno je1�. i 1�. lipnja u Ho-telu „Sunce“ u Neumu.

• MEĐUGORJE – Međunarodna hodnja mira, održana je tradicionalno i ove kao i svake godine, od Humca do Međugorja, uz obljetnicu ukazanja Blažene Djevice Marije 2�.lipanj.

• MOSTAR –Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u suradnji s Klinikom za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Udrugom psihijatara Bosne i Her-cegovine, organizirali su u Hotelu „Ero“ 2�. lipnja Sedmu mostarsku psihijatrijsku subotu, s međunarodnim sudjelovanjem. Tema: Psihosomatska medicina - kad duša kroz tijelo govori. K

ratk

e vi

jest

i i n

ajav

eV

ijest

i

Shor

t new

s and

anno

uncem

ents

New

s


Kra

tke

vije

sti i

naj

ave

Vije

sti

Shor

t new

s and

anno

uncem

ents

New

s rovich, Valentina Fijačko, Ivica Šarić; Dubrovnik Summer Festival and HNK Zagreb presented with Shakespeare’s “Hamlet”, the Festival of Dalmatian harmony-singing groups Omiš had the night of close-harmony singing dedecated to Ljubo Stipišić Delmata; The poets from all over the world pre-sented themselves on Mostar literary spring in the cooperation with Sarajevo poetry days; The the-atre artist Tatjana Feher, marking almost half a century on the theatre stage presented the stage col-lage “Memories from the dressing-room” from the dramaturge and the director Dragan Komadina; The poet Ilija Ladin was revived thanks to Miro Petrović and the young director Segor Hadžagić in the short film “How Ilija Ladin lectured German”; Davorin Biševac presented himself with the exhibi-tion, the traditional Child’s day was organized in the cooperation with Cvitko and Školarac… In �� days as it lasted, the audience could see about 30 different theatre, musical, literary, arts and chil-dren programs.

• MOSTAR – � international festival “Mostar liska”. The Grand Liska went to Mirvad Kurić, the actor from Sarajevo and Snežana Štiklić from Banja Luka as the best actress on the festival. The absolute winner of the festival, according to the jury and the audience, is the theatre play “SHAKEspeare na Exit” of the theatre EXIT from Zagreb, directed by Matko Raguž. The festival was held April 21 – 2� 2010.

• International festival of music “Mostar melodies” was held on April 2�, 2010. This festival is being held since 1�� and imposed itself as the most prestigious festival of popular music in Bosnia and Herzegovina.

• MOSTAR – The festival of francophone theatre TETEF organized by French cultural centre (The pup-pet theatre Mostar, April 2� – 30)

• LUKAVAC – Lukavac fair of tourism, hunting and fishing, LIST 2010 was opened on May �, and lasted until May � 2010. The main sponsor of this fair, as it was all the years before, was Federal ministry of environment and tourism.

• STOLAC – Stolac cultural spring, organized by Matica hrvatska Stolac was opened on May 1�, 2010. A line of cultural events was organized at this festival, from presentations of student’s works to pre-sentation of the Anthology of Stolac spring.

• JAJCE – Theatre plays in Jajce, the oldest theatre festival in BiH. It was opened on June �, and lasted until June 11, 2010.

• POČITELJ – International art colony in Počitelj was opened on June �, and because of the lack of money lasted only one day.

• ČAPLJINA – Canton’s folklore festival “Lyre outplayed shepherd’s flute” was held on June 12, in Čapljina.

• MOSTAR – The tourist guide Region of Herzegovina (Croatian and English version) from the author Grgo Mikulić was presented in the Gallery of the queen Katarina in Mostar on June 1�.

• NEUM – The BiH summer tourist season opening was held in the “Sunce” hotel in Neum on 1� and 1� June 2010.

• Međugorje – The international walk of peace was traditionally held this year too, from Humac to Međugorje, along with the anniversary of the Blessed Virgin Mary’s appearance on June 2�.


• NEUM- Peti festival animiranog filma (NAFF 2010). Održan je od 2�. lipnja do 2. srpnja 2010. godine.

• ČAPLJINA – Pustolovna utrka Čapljina 2010. – Sudjelovalo deset ekipa - vožnja biciklima u dužini od �200 metara (relacija Počitelj-Trebižat), trčanje u dužini od 1300 metara (relacija Trebižat-Matica) te vožnja kanuima rijekom Trebižat u dužini od �100 metara (relacija Matica-Struge)- (Održana 2�. lipnja)

• „Drina i Prača – Turističke destinacije“ 2010. Tradicionalna manifestacija splavarenja održana je od 2�. lipnja do 2�. lipnja ove godine.

• Međunarodna konferencija o prekograničnoj suradnji u regiji Dinarskog luka održana je u Hotelu „Mogorjelo“ u Čapljini od 2�. lipnja do 1. srpnja. U završnom dijelu, u Parku prirode Hutovo blato, predstavljen je i projekt „Eko-kocke i šumske vrijednosnice“. Sve se to dogodilo pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

• KUPRES – Dani kosidbe Kupres 2010., Strljanica 2010., CIOFF Međunarodni festival izvornoga folklora, manifestacija održana od 1. srpnja – �. srpnja na Kupresu. Dane kosidbe svečano je otvorila predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto.

• Pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma 2. srpnja 2010. godine u No-vome Travniku otvoren je IV. međunarodni sajam organske proizvodnje i ekoturizma – Dani maline 2010.

• ČITLUK/MEĐUGORJE – Herceg Etno selo „Hercegovačko kulturno ljeto 2010.“. Održava se od lipnja do kolovoza i predviđen je čitav niz kulturno-zabavnih manifestacija, koje će se održati u amfiteatru Etno-sela Herceg.

Kra

tke

vije

sti i

naj

ave

Vije

sti

Zajednički koncert: Zoran Todorović - tenor, Valentina Fijačko - sopran i Ivica Šarić - baritonMutual concert: Zoran Todorović - tenor, Valentina Fijačko - sopran and Ivica Šarić - baritone


Shor

t new

s and

anno

uncem

ents

New

s • The department for psychiatry of the Faculty of medicine in Mostar, in the cooperation with the Psy-chiatry clinic of the University clinical hospital Mostar and the Association of psychiatrists of Bosnia and Herzegovina organized the Seventh Mostar’s psychiatric Saturday in the “Ero” hotel on June 2�, with the international character. The topic: Psychosomatic medicine – when the soul speaks through the body.

• NEUM – The fifth animated film festival (NAFF 2010). It was held from June 2� until July 2, 2010.

• ČAPLJINA – Adventurous race Čapljina 2010. 10 teams participated in the bicycle ride �200 metres long (between Počitelj and Trebižat), running on the track 1300 metres long (between Trebižat and Matica) and canoe ride on the Trebižat river in the length of �100 metres (between Matica and Struge) – held on June 2�.

• “The Drina and the Prača – Tourist destinations” 2010. Traditional event of rafting was held from 2� to 2� June this year.

• International conference about trans-border cooperation in the region of Dinaric arc was held in the “Mogorjelo” hotel in Čapljina from June 2� until July 1. In the finishing part of the conference the project “Eco-cubes and forest stocks” was presented in the Hutovo blato Nature Park. All this was organized under the sponsorship of the Federal ministry of environment and tourism.

• KUPRES – Days of haymaking Kupres 2010, Strljanica 2010, CIOFF International festival of origi-nal folklore held from 1 to � July on Kupres. The president of the Federation of BiH Borjana Krišto opened the Days of haymaking.

• The IV international fair of organic production and ecotourism – Days of raspberry 2010 was opened under the sponsorship of Federal ministry of environment and tourism in Novi Travnik.

• ČITLUK/MEĐUGORJE – Herceg Ethno village “Herzegovinian cultural summer 2010”. It’s being held from June until August and the whole line of cultural-entertainment events is scheduled. All this will be held in the amphitheatre of Herceg Ethno village.

Sve je spremno za Sarajevo film festival 2010.Everything is prepared for Sarajevo Film Festival 2010


Kratk

e vije

sti i n

ajave

Najav

e doga

đanja • MOSTAR – Mostar World Music Festival (srpanj)

• POSUŠJE – Seoska olimpijada „Ilijino brdo“, kao i svake godine, i ove godine će se održati na Ilindan, 20. srpnja.

• BIHAĆ - Međunarodna turistička „Una regata“, ove godine će se održati od 1�. do 2�. srpnja. Ove godine Una regata starta u Kulen Vakufu i završava u Hrvatskoj Kostajnici.

• SARAJEVO – Sarajevo film festival ove godine održat će se od 23. do 31.srpnja. To je najveći filmski festival u ovom dijelu Europe i ove godine se održava 1�. put. Najbolji film dobiva na-gradu „Srce Sarajeva“.

• LJUBUŠKI – Tradicionalna manifestacija „Ljubuško silo“ već tradicionalno se održava zadnje subote mjeseca srpnja.

• ŠIROKI BRIJEG - Festival amaterskog stvaralaštva „West Hercegovina Fest“ ove godine održat će se u Širokom Brijegu od 2�. do 31. srpnja.

• MOSTAR – Mostarski ljetni festival (Šantićeve večeri poezije, Annale crteža Grand prix Mostar i Mostar blues festival) – srpanj/kolovoz.

• MEĐUGORJE – Međunarodni molitveni susret mladih ove godine će se održati od 1. do �. ko-lovoza. Na ovaj molitveni skup već tradicionalno dođe nekoliko desetaka tisuća mladih ljudi iz cijelog svijeta.

• ČAPLJINA – Međunarodni ljetni karneval 2010. održat će se u Čapljini ove godine �. kolo-voza. Na ovaj karneval već tradicionalno dolaze karnevalske skupine iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i cijele Europe. Čapljina je jedini grad u BiH član Udruženja karnevalskih gradova Europe.

• MOSTAR – Tradicionalni skokovi sa Staroga mosta (održavaju se u kolovozu svake godine).

• Etno fest Neum 2010. – Hrvatski festival etno-glazbe ( održava se već tradicionalno krajem kolovoza svake godine).

• ŠIROKI BRIJEG – Mediteran film festival održat će se od 1. do �. rujna. Ove godine prijavljen do sada rekordan broj filmova, preko 230 filmova iz svih mediteranskih zemalja.

• ŠIROKI BRIJEG – IV. gastro susreti „Okusi s kamena“, u organizaciji Turističke zajednice ŽZH, ove godine će se održati u Hotelu Park, u četvrtak, 2. rujna.

• ČITLUK - ��. dani berbe grožđa – Brotnjo 2010. tradicionalno se već održavaju u drugoj po-lovici rujna. Tako će biti i ove godine.

• SARAJEVO – „Dani turizma 2010.“ Ove godine će se održati od 2�. do 2�. rujna u centru Sken-derija, u sklopu kojih će biti priređen i 3�. međunarodni sajam turizma i turistička burza, te 1. međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa.

• U organizaciji medijsko-poslovnog koncepta „Turizam plus“ 2�. rujna u Brčkom, održat će se „Zlatna turistička ruža 2010.“. To je manifestacija na kojoj se dodjeljuju najprestižnije nagrade istaknutim osobama i organizacijama za izniman doprinos razvoju turizma u Bosni i Hercego-vini.


Shor

t new

s and

anno

uncem

ents

Events an

nouncem

ents • MOSTAR - Mostar World Music Festival (July)

• POSUŠJE – Village Olympics “Elias’ hill” will be held this year too on the St Elias’ Day, July 20.

• BIHAĆ – International tourist “Una regatta” will be held from 1� to 2� July. This year, Una Regatta starts in Kulen Vakuf and ends in Croatian Kostajnica.

• SARAJEVO – This year Sarajevo film festival will be held from 23 to 31 July. This is the biggest film festival in this part of Europe and this year it’s 1�th. The best film wins the “Heart of Sarajevo”.

• LJUBUŠKI – Traditional festival “Ljubuški come-together” has been traditionally held in the last Sat-urday of July.

• ŠIROKI BRIJEG – Festival of amateur creativity „West Herzegovina Fest“ will be held in Široki Brijeg from 2� to 31 July.

• MOSTAR – Mostar summer festival (Šantić poetry evenings, Drawing’s annale Grand prix Mostar and Mostar blues festival) July/August.

• MEĐUGORJE – International prayer gathering of youth will be held from 1 to � August. Several dozen of young people from all over the world traditionally come to this prayer gathering.

• ČAPLJINA – International summer carnival 2010 will be held on August �. The carnival groups from Bosnia and Herzegovina, Croatia and entire Europe traditionally come to this carnival. Čapljina is the only town in BiH that is member of the Association of carnival towns of Europe.

• MOSTAR – Traditional diving from the Old Bridge held every year in August.

• Ethno fest Neum 2010 – Croatian festival of ethno music traditionally held every year at the end of August.

• ŠIROKI BRIJEG – Mediterranean film festival will be held from 1 to � September. Record number of films applied for this year’s festival, over 230 films from all the Mediterranean countries.

• ŠIROKI BRIJEG – IV gastro meetings “Flavours from the stone”, organized by the Tourist board of West Herzegovinian Canton, will be held in the Park hotel, on Thursday, September 2.

• ČITLUK – ��th days of the grape harvesting – Brotnjo 2010 have been traditionally held in second half of September and this year too.

• SARAJEVO – “Days of tourism 2010” will be held in the Skenderija centre from 2� to 2� September, and 3�th international tourism fair and tourist market will be organized within that and the inter-national fair of hotel-catering equipment.

• The “Golden tourist rose 2010” will be held on September 2� in Brčko, organized by the media-business concept “Tourism Plus”. This is the event where the most prestigious awards are presented to the prominent persons and organizations for exceptional contribution to the development of tourism in Bosnia and Herzegovina.


Tamo gdje se njeguje kultura i turizam će se razvijati – Tamo gdje se razvija turizam, kultura života se stalno podiže na višu razinu

Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog

stalnoga mjesta boravka motiviranih zanimanjem za kulturu, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili u nekoj regiji. Tako teoretičari defini-raju kulturni turizam o kojemu se, i na našim područjima, posljednjih godina, sve ozbiljnije promišlja.

Bosna i Hercegovina danas ima zavidan broj kulturnih mani-festacija koje se mogu izvrsno uvez-ati s turističkom ponudom nekoga mjesta i kraja, baš kao i zanimljivih arheoloških nalazišta, povijesnih lokaliteta, ostataka baštine i kultur-noga naslijeđa na čijoj bi promociji, istina, za neke vidljivije rezultate, trebalo još raditi.

Jasno je da bi manifestacije poput Mostarskoga proljeća-Dana Matice hrvatske, Sarajevske zime, Sarajevo film festivala, i sličnih događanja diljem BiH, trebalo posebno bren-dirati i ponuditi kao svojevrstan kulturno-turistički „suvenir“ koji bi posjetitelju ili turistu upotpunio doživljaj kraja koji posjećuje, ali ga i obogatio i u onom drugom – edu-kacijskom, spoznajnom smislu.

Sliku o Bosni i Hercegovini lakše je mijenjati zajedničkom promo-cijom njezinih kulturno-povijesn-ih i turističkih potencijala, nego pojedinačnim djelovanjima svakoga segmenta posebno. No, činjenica je da upravo to bogatstvo kulture, prirodnih i turističkih potencijala,

u našoj zemlji još nije dovoljno iskorišteno.

Istina, pomaka ima, ali, rek-li bismo, još sve djeluje pomalo „sramežljivo“.

Uzmimo Mostar kao primjer. Od proljeća do konca ljeta, ovaj je grad potencijalno odredište turista koji ne žele samo prošetati i obići sta-rine nego i pogledati neki zanimljiv kazališni komad, čuti nekoga od sv-jetskih glazbenika, upoznati se s kul-turnim naslijeđem ovoga područja, zaviriti dublje u baštinu. Odličan primjer za to je festival Mostarsko proljeće, od prošle godine i puno-pravni član Saveza europskih festiv-ala, na kojemu, u četrdeset pet dana trajanja, ne samo Mostarac već i sva-ki gost, turist, može pronaći ponešto za sebe. Baš kao što Dubrovačke ljetne igre na najbolji način čitavom lepezom i bogatstvom kulturnih sadržaja, uz ostalo, pronose glas o Dubrovniku kao svjetskoj turističkoj hit destinaciji.

A što se Mostara tiče… Ima li bolje turističke i svake druge pro-mocije od, primjerice, ansambla Dubrovačkih ljetnih igara s jednom od svojih kultnih klasičnih predstava podno Staroga mosta, ili Pogorelića, Todorovicha, Maksima Mrvice, na programu Mostarskog proljeća. Iz-vrstan prijedlog turistu željnom bo-gatijih sadržaja – provesti ugodnu večer na jednom takvom programu. Vodstvo Mostarskog proljeća već je prepoznalo značenje uvezivanja festivala s turističkim djelatnicima i turističkom ponudom grada Mo-stara, pa se, u suradnji s nekim

turističkim agencijama, pristupilo i postupnoj realizaciji takvih pla-nova. Ako bi te ideje i prijedlozi s vremenom i u potpunosti oživjeli u praksi, Mostarsko proljeće moglo bi se brendirati kao kulturno-turistički proizvod, i kao takvo predstavljati se na stranim tržištima. Spomenimo još i Mostar blues festival, Mostar World Music Festival, Šantićeve večeri poezije, Skokove sa Staroga mosta…

A u Sarajevu… Direktor Sara-jevske zime Ibrahim Spahić koristi se svakom prigodom istaknuti iz-vrsnu suradnju s Federalnim mini-starstvom okoliša i turizma, koje na pravi način s ministrom dr. Neven-kom Hercegom na čelu promovira čovjeka i svekolike prirodne i kul-turne ljepote naše zemlje, svojim zaokruženim djelovanjem kroz strategiju turizma.

Ima li većega mamca za turiste, u jeku sezone, na samome vrhuncu ljeta, u Sarajevu, na već etabliranom Sarajevskom filmskom festivaluosig-urati dolazak zvijezda tipa Juliette Binoche, Morgana Freemana, Mick-eya Rourkea, pa možda i Brangeline (Brada Pitta i Angeline Jolie, op.a.), i tako na jednostavan način zajamčiti dobar posjet i zanimanje posjetitel-ja/turista koji bi se sigurno, borili za mjesto što bolje pozicionirano u odnosu na crveni tepih. Samo za jedan pogled na svoju omiljenu zvi-jezdu.

Jasno je da bi, naravno uz točno definiranu strategiju turizma, sva-ka ovah manifestacija festivala i arheoloških i povijesnih lokaliteta,

Mis

ijana

Brk

ićM

ilink

ović


Where the culture is cherished, the tourism is developed too – where the tourism is developed, the culture of life is constantly raised to a higher level

The cultural tourism is a specific form of tourism that includes tourists’ visit outside their permanent

residence motivated by the interest for the culture, what includes his-tory, arts, heritage or the lifestyle in some locality or a region. This is the way the theoreticians define cultural tourism, which has been seriously considered in the past few years in our parts too.

Bosnia and Herzegovina today has enviable number of cultural events that could be successfully connected with the tourist offer of some place and region, as well as interesting archaeological finding places, historical localities, heritage remains and cultural heritage, but more should be done on the promo-tion of these for some more visible results.

It’s clear that the events like the Mostar spring – Days of Matica Hrvatska, Sarajevo’s winters, Sara-jevo Film Festival and similar events all over Bosnia and Herzegovina, should be specially branded and offered as a kind of cultural-tour-ist “souvenir” that would complete visitor’s or tourist’s experience of the area he visits, and would enrich him in that other – educational, cogni-tive sense.

At the same time, it’s easier to change the image about Bosnia and Herzegovina specifically with mu-tual promotion of its cultural-his-torical and tourist potentials, than individual actions of each segment separately. But, the fact is that this

richness of culture, natural and tour-ist potentials in our country hasn’t still been exploited enough. The truth is that there are some moves, but that still seems a bit “shy”.

Let’s take Mostar for example. Particularly from the spring until the end of the summer, this town is a potential destination of the tourists that don’t just want to take a walk around the town and see the sights, but also to see an interesting theatre play, listen some of the world’s musi-cians, meet the cultural heritage of this area, take a deeper peek into the inheritance. Great example for that is the festival Mostar spring, since the last year full member of the Associa-tion of European festivals, where in 45 days as it lasts, not only the people from Mostar, but each guest, tour-ist can find something for himself. Just like it’s done at the Dubrovnik summer festival and in the best way spread the image of Dubrovnik as the world’s top tourist destination through the wide range and abun-dance of cultural programs.

And considering Mostar…Is there any better tourist and every other promotion than, for example, the company of Dubrovnik sum-mer festival with one of its classical plays under the Old Bridge, or the concerts of Pogorelić, Todorović, Maksim Mrvica within the program of Mostar spring. Great proposal to the tourist eager for richer programs – spend a pleasant evening at the event like this. Management of the Mostar spring has already recog-nized the importance of connecting

the festival with the tourist workers and the tourist offer of the town of Mostar, so in the cooperation with some tourist agencies the realization of such plans gradually started. If these ideas and suggestions in time became reality in practice, Mostar spring could be branded as a cultur-al-tourist product, and as that rep-resent itself on the foreign markets. Let’s mention also: Mostar blues fes-tival, Mostar World Music Festival, Šantić’s poetry nights, Diving from the Old Bridge…

And in Sarajevo…the director of the Sarajevo winter, Ibrahim Spahić uses every opportunity to highlight the excellent cooperation with the Federal ministry of environment and tourism, which in the right way, with the minister Dr. Nevenko Her-ceg as the head of it, promotes hu-man creativity and general natural and cultural beauties of our country, with its work through the strategy of tourism.

Is there better bait for the tour-ist at the height of the season, at the highest point of the summer in Sara-jevo, at already established Sarajevo Film Festival, but to provide arrival of celebrities like Juliette Binoche, Morgan Freeman, Mickey Rourke, maybe even Brangelina (Brad Pitt and Angelina Jolie) and in that way simply guarantee good attendance and interest of the visitors/tourists that would surely struggle for a bet-ter positioned place close to the red carpet. Just for one look at their fa-vourite movie stars.

It is clear that, with precisely de-fined strategy of tourism, each of

Hamlet, ulomakHamlet, fragment


baštinu i, na kraju krajeva, stil života jednoga podneblja.

Jezik kulture je univerzalan. Stoga bi i primarni cilj trebao biti – približiti to kulturno bogatstvo svima – bez obzira na vjerske, kul-turne, civilizacijske i ine razlike, koje se, možda, u nekom trenutku čine preprekom u razumijevanju. Ponu-dite li vi primjerice gostu iz Irske i Malezije, susret licem u lice s jednim od najvećih svjetskih pijanista ili njegovu omiljenu filmsku zvijezdu na korak od sebe, ili mu omogućite upoznati sve bogatstvo vašega folk-lora i običaja, zasigurno će to značiti dodatne poene u vašoj ponudi, u vašem iskoraku prema svijetu. Uni-verzalnim jezikom kulture zaobilaze se barijere, ljudi se lakše sporazu-mijevaju, toleriraju i shvaćaju jedni druge, na kraju krajeva i prihvaćaju nešto što ni u kojem pogledu nije bilo u njihovu dotadašnjem djelokrugu i zanimanja. Bos-na i Hercegovina još je dojenče na tome putu i za poboljšanje ponude i pris-tupa turističkim tržištima trebalo bi stati na loptu, okrenuti se oko sebe, promijen-iti dosadašnje loše navike, prihvatiti nove standarde, ali i dodatno educi-rati i turističke i kulturne djelat-nike. Činjenica je da kultura u najširem smis-lu te riječi da-nas predstavlja važan segment turističke po-nude mnogih razvijenih ze-malja.

Kao što je ne-davno jednom prigodom, izja-

moglia predstavljati izvrstan mamac za turiste, naravno upakiran u za-nimljivu ponudu.

Jer nije samo bogata gastronom-ska ponuda, malo sunca i „kamena“ ono što bi trebalo zadovoljiti turista. On će na takav „turistički meni“ doći jedanput, ali za dolazak idući put ili preporuku, tražit će zasigurno veći i bolji izbor. A od kulturnih sadržaja ničega boljega i nema.

Još jedan problem naših turističkih djelatnika i općenito turističke in-dustrije (ako se o tome može gov-oriti) jest što nemaju dovoljno sluha, primjerice arheološka nalazišta i os-tatke naše starine ponuditi na plad-nju kao gotov turistički proizvod.

Primjera radi, spomenut ću samo, po mome mišljenju, u turističke svrhe nedovoljno iskorišten stari grad Daorson, lokalitet Desila u Hutovu blatu, a nadasve Priceovu teoriju o Iliju/Troji. Ne mogu se oteti dojmu da se, primjerice, nešto takvo nalazi u bilo kojoj drugoj europ-skoj zemlji koja pametno promišlja o plasmanu povijesnih i kulturnih potencijala kao dijela turističke po-nude, da bi turisti prosto hrlili u ta mjesta. A blagajne se, dakako, punile. O ostalim pozitivnim efektima neću govoriti…

Dolazak i zanimanje turista za određenu destinaciju trebalo bi potaknuti odgovorne na više razmišljanja o tomu – što ponuditi gostu, kako njegov boravak u vašem mjestu učiniti nezaboravnim, kako ga nagnati da nakon boravka ondje o tome i dalje priča i , na kraju krajeva, zajamči svoj povratak na destinaci-ju koja mu je mnogo toga pružila i obogatila ga novim spoznajama.

Jasno je da simbioza kulture i tur-izma utječe općenito na podizanje razine opće kakvoće života ne samo domaćeg stanovništva već i turista općenito. Jer – domaćin će se truditi – što bolje osmisliti, organizirati i na kraju ponuditi zanimljive sadržaje i u turista proizvesti efekt korisnosti i nadogradnje spoznaja o svim seg-mentima života toga kraja, naravno s naglaskom na kulturu, tradiciju,

vio član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović:

-Kulturno-povijesno naslijeđe nije samo izraz našega identiteta već i snažan pokretač ekonomskog razvit-ka i turističke ponude naših zemalja. Stručnjaci smatraju da će u procesu globalizacije budućnost turizma biti upravo u kulturnoj ponudi, jer ljudi vole ono što je različito i originalno, ali i autohtono. Jugoistočna Europa sa svojim bogatim kulturnim i po-vijesnim naslijeđem prepoznata je kao važna turistička destinacija, no u Bosni i Hercegovini kulturni tur-izam još ne zauzima mjesto koje zaslužuje.

Ništa se ne događa preko noći. Ali imamo vrijeme, sadržaje i bogat-stvo Bogom nam dano. Potez je na turističkim i kulturnim djelatnicima. Udruženim snagama naprijed: kul-tura će obogatiti turističku ponudu, a turizam će poticati razvoj kulture.

Susreti klapaHarmony-singing group’s meetings


ganize and offer interesting program and that would cause at the tourists the effect of usefulness and expan-sion of cognition about all the seg-ments of life of that place, with the emphasis on the culture, tradition, heritage, and, in the end, the life of an area.

The language of the culture is universal. That’s why the primary goal should be making that cultural treasure closer to everybody, regard-less of religious, cultural, civiliza-tional and other differences, which in some point seem like an obstacle for the understanding. For example, if you offer to the guest from Ireland or Malaysia face to face meeting with one of the best world’s pianists, or his favourite movie star just a step away from him, or to make it possible for him to meet all the wealth of your folklore and customs, that would mean extra points in your offer, and your step forward to the world. With the universal language of the culture the barriers are bypassed, people communicate easier, tolerate and understand each other, and finally, accept something that wasn’t within their scope and field of occupation in any way until then. Bosnia and Herzegovina is still an “infant” on this way, and for the improvement of the offer and the access to the for-eign markets, we should restrain the

game, take a look around, change the present bad habits, except new standards and to educate addition-ally the tourist and cultural workers. The fact is that the culture, in larg-est sense, represents today a very important segment of the tourist offer of many developed countries. Nebojša Radmanović, member of the Presidency of BiH, recently said: “Cultural-historical heritage is not just the expression of our identity; it is also a strong moving force of the economical development and tour-ist offer of our countries.” The ex-perts consider that in the process of globalization, the future of tourism will be in cultural offer, because peo-ple like the things that are different and original, but also indigenous. With its rich cultural and historical heritage the South-eastern Europe is recognized as an important tourist destination, but the cultural tourism still doesn’t take the deserving place in Bosnia and Herzegovina.

Nothing happens over night, but we have the time, the programs and the God-given wealth. The next move is up to the tourist and cultur-al workers. With the united forces ahead the culture would enrich the tourist offer and the tourism would stimulate the development of the culture.

these events, festivals and archaeo-logical and historical localities could represent great bait for the tourists, packed in an interesting offer, of course.

Because only the rich gastronom-ic offer, a little bit of the sun and the “stone” are not the things that should satisfy the tourist. He will come once for this “tourist menu”, but to come another time or to recommend it, he would require bigger and better choice. And there’s nothing better than cultural programs.

Another problem of our tourist workers and tourist industry in gen-eral (if this could be spoken about as such) is that they don’t have an ear for example to offer the archaeologi-cal sites and the remains of our an-tiquities as a tourist product.

Let’s mention, for example, for the purposes of tourism insufficient-ly used old town Daorson guarded by the proud Venetian lion (Ga-bela/Čapljina), the locality Desila at Hutovo blato and above all the Price’s theory about Iliad and the Troy. I cannot get rid of the impression that if something like this was in any other European country, which in-telligently ponders upon placing the historical and cultural potentials as the part of the tourist offer, the tour-ists would just hurry to these places. And the cash-desk would be filled. There’s no need to talk about other positive effects.

The arrival and the interest of the tourists for certain destination should stimulate the authorities for more consideration about it – what to offer to the guest, how to make his stay in your place unforgettable, how to make him to talk about it af-ter his stay there, and in the end, to guarantee his return to a destination that offered him much and enriched him with new cognitions.

It’s clear that the symbiosis of the culture and tourism generally influ-ences on the level of the quality of life, and not only of the local people but the tourists also. Because the host will try the best to think of, or-

dr.s

c. D

amir

Kreš

ićKa

tarin

a Milič

ević

MBA

Izido

ra Ma

rkovic

ć, mag

. geo

.

u slu

žbi o

drživ

og r

azvo

jaZA

GRE

B

1. Uvod


Sve intenzivnija konkurencija među turističkim destinacijama jedno je od najvažnijih obilježja suvremenog turističkog tržišta. Da bi opstale na vrlo konkurentnom turističkom tržištu, destinacije moraju kontinuirano inovirati i razvijati nove proizvode i usluge odnosno diverzificirati svoj

proizvodni portfolio. Samo one destinacije koje se, razvojem novih i poboljšanjem postojećih turističkih proizvoda i usluga, uspiju prilagoditi novim tržišnim trendovima, mogu računati na stabilan i dugoročno održiv turistički rast i razvoj. Imperativ diverzifikacije proizvoda u zadnjem je desetljeću rezultirao transformacijom turističkog tržišta iz tzv. tržišta masovnog turizma u cijeli niz manjih tržišnih segmenata ili tržišnih niša koji se zajedničkim imenom nazivaju specijalni ili posebni oblici turizma.

Specijalni oblici turizma mogu se definirati kao one vrste turističke aktivnosti kojima se bave osobe čiji je izbor destinacije za odmor u najvećoj mjeri motiviran njihovim specifičnim interesima i kod kojih je stupanj zadovoljstva turističkim proizvodima i uslugama u najvećoj mjeri određen kvalitetom iskustva koje dožive u destinaciji kao i stupnjem u kojem destinacija uspije zadovoljiti njihove specifične potrebe i interese. Zbog činjenice da se tržište turizma posebnih interesa temelji na uskoj specijalizaciji interesa turista (npr. promatrači ptica će

ići u močvarna područja koja nastanjuje što veći broj ptičjih vrsta), pojam posebnih oblika turizma u znanstvenoj se i stručnoj literaturi često koristi kao antonim za pojam masovnog turizma kao vrste turizma koju neselektivno prakticira veći broj osoba, bez obzira na njihove specifične sklonosti ili interese.

Na ubrzani razvoj turizma posebnih interesa u velikoj mjeri utječe i činjenica da moderni turisti postaju sve informiraniji i zahtjevniji te se tijekom boravka u destinaciji žele baviti sve većim spektrom

aktivnosti. Stoga je vrlo važno da destinacije razvijaju takve turističke proizvode i usluge koje su u mogućnosti zadovoljiti sve specifičnije potrebe suvremenih turista. Nastavak

teksta daje kratki pregled trenutno popularnih posebnih oblika turizma u svijetu te mogućnost njihovog razvoja u Federaciji Bosne i

Hercegovine.

1. Introduction


One of the most important features of contemporary tourism market is ever more intensive competition among the tourism destinations. In order to survive on very competitive market, destinations have to continuously innovate, develop new products and services, or in other words, they have to diversify its product portfolio. Only those destinations, which succeed to adjust to new market trends, by

developing new and by improving existing tourism products and services, can count on stabile and long-term sustainable tourism growth and development. The imperative of diversification of the products in the last decade has resulted with the transformation of the tourism market from so called mass tourism market in the wide range of smaller market segments or market niches, commonly called special interest tourism (SIT).

Special interest tourism can be defined as those types of tourist activity done by the people whose choice of the destination for holiday is mostly motivated by their specific interests and whose level of satisfaction with tourism products and services is mostly determined by the quality of the experience in a destination and by the degree in which the destination succeeds to satisfy their specific needs and interests. Because of the fact that the market of special interest tourism is based on the narrow specialization of the tourist’s interests (e.g. the bird’s watchers will go to the bat land areas that are inhabited with large number of bird’s species), the term of special interest tourism is often being used as the antonym for the term of mass tourism as the type of tourism practiced unselectively by a large number of people, regardless their specific tendencies and interests, in the scientific and professional literature.

The fact that modern tourists are becoming more informed and demanding, and that they want to be occupied with wide spectra of activities during their stay in a destination has largely influenced the accelerated development of the special interest tourism. That’s why it’s very important for the destinations to develop those tourism products and services that have the possibility of satisfying specific needs of modern tourists. Further text gives a short overview of currently popular special types of tourism in the world and the possibility of their development in the Federation of Bosnia and Herzegovina.

Gradski turizam

Gradski se turizam odvija u urbanim područjima1

te ga karakteriziraju putovanja posjetitelja i turista u gradove ili mjesta velike gustoće naseljenosti.

Putovanja koja uključuju posjet gradovima mogu se svrstati u tržište kratkih putovanja jer je prosječna duljina ovakvih putovanja između jednog i tri dana2. Osim ekonomske važnosti, gradski turizam pridonosi revitalizaciji gradova, obnovi urbane arhitekture i razvoju turističke infrastrukture koja osim turistima koristi i stanovništvu gradova.

Europa je najrazvijenije tržište gradskog turizma, prvenstveno zbog tradicije urbanog života na Starom kontinentu, te međusobne blizine gradskih područja. Veličinu tržišnog segmenta gradskog turizma nije jednostavno odrediti, u prvom redu zato što mnogi turisti kombiniraju ovaj oblik turizma s drugim oblicima poput ljetnog odmorišnog turizma, što otežava evidentiranje

turista i jednodnevnih posjetitelja koji su najčešće u tranzitu. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da se oko 60% svih međunarodnih turista u nekoj fazi njihovog putovanja može svrstati u gradske turiste odnosno među posjetitelje i turiste koji posjećuju urbana područja. Iz toga proizlazi da je veličina tržišnog segmenta gradskog turizma 2009. godine bila oko 528 milijuna turista (60% od ukupno 880 milijuna registriranih međunarodnih turističkih dolazaka, procjena Svjetske turističke organizacije).

Pet tržišnih segmenata predstavlja osnovno tržište gradskog turizma – samci, obitelji s djecom, parovi bez djece, umirovljenici i poslovni turisti3. Noćni život u gradovima i obilazak glavnih turističkih atrakcija glavni su motivi samaca, obitelji privlače gradovi sa tematskim parkovima i muzeji, dok su parovima bez djece i umirovljenicima najzanimljivije kulturne i povijesne znamenitosti gradova.

Poslovni turisti gradove posjećuju radi sastanaka, konferencija, sajmova i ostalih aktivnosti vezanih uz poslovne oaveze. Ovih se pet tržišnih segmenata razlikuje i prema potrošnji, pa su tako samci i poslovni turisti najbolji potrošači, koji kao i umirovljenici, preferiraju smještaj visoke kategorije za razliku od obitelji i parova bez djece koji preferiraju cjenovno prihvatljiviji smještaj.

Međunarodna turistička putovanja u gradove motiviraju u prvom redu posjeti kulturnim i povijesnim znamenitostima, zatim specifični programi poput tematskih parkova, festivala, kulturna, športska i druga specifična događanja, te različite poslovne aktivnosti (konferencije i sajmovi)4. Pojava niskobudžetnih aviokompanija uzrokovala je trend porasta popularnosti kratkih gradskih odmora, čime je avionski promet uz prijevoz osobnim automobilom, postao jedan od najpopularnijih prijevoznih

2. Popularni oblici turizma

1 Law, C.M. (2002), Urban Tourism, 2nd edition, Continuum, London, str. �.2 Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid, str. 10�. 3 Prilagođeno prema Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid.� Prilagođeno prema: Ashworth, G., Page, S.J. (2010), Urban tourism research: Recent progress and current paradoxes, Tourism Management, doi: 10.101�/j.tourman.2010.02.002.

sredstava do gradskih destinacija. Vjerski turizam

Vjerski turizam je, uz zdravstveni, jedan od najstarijih specifičnih oblika turizma koji se počeo javljati još u najranijoj povijesti kada su ljudi

zbog obavljanja različitih religijskih obreda posjećivali za to namijenjena mjesta, tj. svetišta. Danas se vjerski turizam može definirati kao posjet svetištima, sakralnim građevinama, te događajima povezanima s vjerom5.

Vjerski je turizam izuzetno dinamičan i brzorastući segment turizma koji u zadnjih 30 godina bilježi konstantan rast. Tržišni potencijal vjerskog turizma procjenjuje se na oko 18 milijardi US$, odnosno na oko 300 milijuna turista godišnje6. Velik porast interesa za ovim oblikom odmora pripisuje se sve većoj potražnji za putovanjima tijekom kojih turisti mogu prakticirati duhovnu obnovu te sve većoj integraciji vjerskih uvjerenja u svakodnevni život, što se ne manifestira samo kroz povećanje vjerskih putovanja, već i u rastućem tržištu različitih proizvoda povezanih s vjerom, npr. vjerskih filmova, knjiga i glazbe.

Osim posjeta svetištima, sakralnim građevinama i događajima povezanim s vjerom, vjerski turizam u zadnjih 10-ak godina karakterizira 12 tržišnih segmenata. To


City tourism

The city tourism is developed in urban areas1 and is characterized by the travels of the visitors and the tourists to cities or places with big

population density. The travels that include visit to the cities can be included into the market of short travels because the average length of these journeys is between one and three days2. Besides the economic importance, the city tourism contributes to the revitalization of cities, renovation of the urban architecture and the development of tourist infrastructure, which is also useful for the inhabitants of the cities, not only for the tourists.

Europe is the most developed market of the city tourism, first of all because of the tradition of urban living on the Old continent and the mutual proximity of the city areas. The size of the market segment of the city tourism is not simple to determine, in the first place because a lot of tourists combine this type of tourism with other forms like summer vacation tourism, what makes it difficult to register the tourists and because of the one-day visitors who are mostly in transit. The World tourist organization estimates that about 60% of all the international tourists in some phase of their journey can be aligned among city tourists, in other words among visitors and tourists that visit urban areas. From this derives that the size of the market segment of city tourism in 2009 was about 528 millions of tourists (60% of total 880 millions of registered international tourist arrivals, the estimation of the World tourist organization).

Five market segments represent basic market of city tourism – singles, families with children, couples without children, pensioners and business tourists3. The night life in cities and tours around the main tourist attractions are the main motives of the singles, the families are attracted by the cities with the thematic parks and museums, while the couples without children and pensioners find cultural and historical sights the most interesting. Business tourists visit cities because of meetings, conferences, fairs and other activities related to business engagements. These five market segments also differ according to expenditure, so the singles and business tourists are the best consumers who, as well as

popularity of short city vacations, with what the air traffic, besides car transport became one of the most popular means of transport to city destinations.

Religious tourism

Besides the health tourism, religious tourism is one of the oldest specific types of tourism, which started to appear even in the earliest past when people, because

of performing different religious ceremonies, started to visit places intended for that, the sanctuaries. Religious tourism today can be defined as a visit to sanctuaries, sacral buildings and events related to religion5.

2. Popular types of tourism

1 Law, C.M. (2002), Urban Tourism, 2nd edition, Continuum, London, p. �

2 Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid, p. 10�

3 Adjusted to Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid

� Adjusted to: Ashworth, G., Page, S.J. (2010), Urban tourism research: Recent progress and current paradoxes, Tourism Management, doi: 10.101�/j.Tourman 2010 02 002

Religious tourism is exceptionally dynamic and fast-growing segment of tourism that records constant growth in the past 30 years. Market potential of religious tourism is estimated to approximately 18 milliards of US$, in other words about 300 millions of tourists per year6. Big increase of the interest for this kind of rest is attributed to increasing demand for travels during which the tourist can practice spiritual renewal and increasing integration religious beliefs in daily life, what is not only manifested through the increase of religious travels, but also in growing market of various products related to religion, e.g. religious films, books and music.

Besides visiting the sanctuaries, sacral building and events related to religion, in the past 10 years, religious tourism is characterized by 12 market segments. Those are: pilgrimages, missionary trips, cruises whose destinations include visits to sanctuaries and sacral buildings, leisure trips that include visits to sanctuaries, trips motivated by religious conferences and events, trips that include visits to the attractions of religious character (museums, performances), trips that include spiritual renewal, i.e. psycho-physical recovery, furthermore trips that include stay in Christian camps, adventurous trips with religious character, volunteer trips, organized religious trips for youth and organized family religious trips7.

Even though religious reasons are in the centre of these travels, they can be exclusive, but also just secondary reason for taking a trip. Finally, certain segment of religious tourist market doesn’t differ much from classical trips, but it differs in so far as the main motive for the trip is the religion and


su: hodočašća, misionarska putovanja, brodska kružna putovanja čija odredišta uključuju posjet svetištima i sakralnim građevinama, putovanja iz razonode koja uključuju posjet svetištima, putovanja motivirana vjerskim konferencijama i događanjima, putovanja koja uključuju posjet atrakcijama vjerskog karaktera (posjet muzejima, predstavama), putovanja koju uključuju duhovnu obnovu, tj. psihofizičku rekuperaciju, zatim, putovanja koja uključuju boravak u kršćanskim kampovima, pustolovna putovanja koja imaju vjerski karakter, volonterska putovanja, organizirana vjerska putovanja mladih, te organizirana obiteljska vjerska putovanja7.

Iako su vjerski razlozi u srži svih putovanja, oni mogu biti isključivi, ali i tek usputni razlog poduzimanja putovanja. Konačno, određeni segment vjerskog turističkog tržišta ne razlikuje se puno od klasičnih putovanja, ali se razlikuje utoliko što je glavni motiv putovanja vjera i što se putovanje odvija u društvu ostalih vjernika.

športsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima, ugostiteljski objekti s ponudom domaćih jela, dobra cestovna i infrastrukturna povezanost, te opskrbljenost sela9.

Rastom urbane populacije raste i popularnost ruralnog turizma. Odvojenost od prirode, fizičkog obavljanja poslova, te nedostatak tradicije i domaćeg duha u urbanim područjima, stvara sve veći kontingent turista željnih doživljaja ruralnog područja. Prema podatcima Svjetske turističke organizacije, 3% ili 23 milijuna svih međunarodnih turističkih putovanja bazirano je na ruralnom turizmu10 te prema procjeni iste potražnja za ruralnim turizmom kroz zadnjih 10-ak godina raste godišnje oko 6%.

Tržišni segmenti koji dominiraju u ruralnom turizmu su jednodnevni posjetitelji (izletnici), posjetitelji na kratkom odmoru, obitelji s malom djecom, turisti treće dobi, te turisti posebnih interesa (biciklisti, gastronomi, promatrači ptica, itd.)11. Aktivnosti kojima se najčešće bave u destinaciji su planinarenje, ribolov, obilazak vinskih cesta, jahanje, te posjet kulturnim i prirodnim atrakcijama. Budući da u ruralnim područjima borave relativno kratko, za to vrijeme žele iskusiti jednostavan, miran i opušten tradicionalni način života koji je daleko od užurbane svakodnevice. Trendovi u ruralnom turizmu su daljnja diversifikacija ponude u sklopu ruralnog turizma, povećanje skrbi o okolišu zbog mijenjanja općih stavova o našem planetu, te ponuda različitih i kvalitetnih vrsta smještaja u ruralnom području12.

� Mintel, (200�), Religious Tourism, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, str. 1.

� Wright, K. (200�), Religious Tourism, Leisure Group Travel Special Edition, str. �.

� Ibid., str. 1�-1�.

Ruralni turizam

Ruralni turizam je složena vrsta turizma, koja obuhvaća vrste turizma koje se odvijaju u ruralnom prostoru (turizam na seljačkim gospodarstvima,

agroturizam, ekoturizam, lovni turizam, itd.). Svojim neposrednim djelovanjem ruralni turizam pridonosi ekonomskom, ali i socijalnom, razvoju lokalne zajednice koja se nalazi u stalnoj interakciji s turistima. Posebnosti ove vrste turizma su orijentacija prema iskustvu posjetitelja, rijetka naseljenost prostora na kojem se odvija i dominacija lokacija u prirodnom okruženju8.

Da bi neko područje bilo atraktivno za razvoj ruralnog turizma ono nužno treba zadovoljavati sljedeće uvjete: zdrava klima, nezagađeni zrak, tlo i voda, odsutnost buke i vibracija, odsustvo potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda, očuvana priroda, graditeljsko naslijeđe, te socio-kulturne značajke, slikoviti krajobraz, mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici, uvjeti za

� Haldar, P. (200�), Rural Tourism- Challenges and Opportunities, International Marketing Conference on Marketing and Society, - 10.�.200�., str. 112.

� Kušen, E., Hendija, Z. (200�), Konkurentnost hrvatskog ruralnog turizma, Institut za turizam i HGK, Zagreb, str.11.

10 Obrazovanjem za kvalitetan Panonski turizam, www.pannoniantourism.hu, pristupljeno 12.�.2010.


12 Kušen, E. (200�), Plavo Bijelo Zeleno: Ruralni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 1�0.

Planinski turizam

Planinski turizam u svom širem smislu je vrsta turizma u kojem se odredišta nalaze u planinskim područjima13. Ovakva definicija daje općenito

poimanje ove vrste turizma, koja nije nužno toliko vezana uz aktivnost koliko uz lokaciju. Usprkos tome mogu se izdvojiti glavni oblici aktivnosti unutar planinskog turizma koji pak svaki za sebe mogu oblikovati zasebnu specijaliziranu vrstu turizma. To su prije svega zimski športovi, osobito skijanje, planinarenje i šetanje. Naravno ovo nisu jedine aktivnosti koje se odvijaju u planinskom području, brojne druge aktivnosti dobivaju sve više na popularnosti, primjerice paragliding, brdski biciklizam, daskanje po snijegu, rafting, promatranje ptica, treking, penjanje po stijenama i ledenjacima, a sve učestaliji su i wellness i spa sadržaji koji se obično integriraju s navedenim aktivnostima.


has been growing about 6% annually. Market segments that dominate in rural tourism are

one day visitors (excursionists), visitors on short vacation, families with small children, pensioners and special interests tourists (bicyclists, gastronomes, birds’ observers, etc.)11. The activities they usually perform at a destination are hiking, fishing, wine tours, horse riding and visiting the cultural and natural attractions. Since they stay relatively short in rural areas, during that time they want to experience simple, calm and relaxed traditional way of life, far away from the busy everyday life. Trends in rural tourism are further diversification of the offer within the rural tourism, increase of the care of the environment because of the changes of general attitudes about our planet, and the offer of various and quality types of accommodation in rural areas12.

Mountain tourism

Mountain tourism, in its larger sense, is a type of tourism in which the destinations are located in mountain areas13. A definition like this gives

general comprehension of this type of tourism that is not as much connected with the activity as with the location.

that the trip is in the company of other believers.

Rural tourism

Rural tourism is a complex type of tourism, which comprises types of tourism that take place in rural environment (tourism at farms, agro-tourism,

ecotourism, hunting tourism, etc). With its direct impact, rural tourism contributes to economical and social

� Mintel, (200�), Religious Tourism, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, p. 1

� Wright, K. (200�), Religious Tourism, Leisure Group Travel Special Edition, p. �

� Ibid. p. 1�-1�

development of the local community, which is in the constant interaction with the tourists. Special features of this type of tourism are oriented towards the visitors’ experience, rare population density of the area where it takes place and the domination of the location in the natural surroundings8.

In order to be attractive for the development of rural tourism, an area necessarily needs to satisfy the following criteria: healthy climate, unpolluted air, grounds and water, absence of noise and vibrations, absence of potential danger of natural disasters, preserved nature architectural heritage and socio-cultural features, picturesque landscape, ability of free moving of the tourists around the countryside, conditions for sport recreation, amusement and seeing the sights, catering places with the offer of home made dishes, good road and infrastructural connection and adequate supply level of the villages9.

Along with the growth of the urban population, the popularity of rural tourism increases. Separation from the nature, physical jobs and lack of tradition and home spirit in urban areas increases contingent of tourists eager for the experience of rural environment. According to the information from the World tourist organization, 3% or 23 millions of all the international tourist travels is based on rural tourism10, and according to the estimation of the same, the demand for rural tourism over the past 10 years

� Haldar, P. (200�), Rural Tourism- Challenges and Opportunities, International Marketing Conference on Marketing and Society, �-10.�.200�, p. 112.

� Kušen, E., Hendija, Z. (200�), Konkurentnost hrvatskog ruralnog turizma, Institut za turizam i HGK, Zagreb, p.11.


11 Kušen, E. (200�), Plavo Bijelo Zeleno: Ruralni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, p. 1�0.


In spite of that, main forms of activities can be singled out within the mountain tourism, where each can form a separate specialized type of tourism. First of all those are winter sports, especially skiing, hiking and walking. Of course, these are not the only activities that can be done in the mountain area, many other activities gain more and more popularity, e.g. paragliding, mountain cycling, snowboarding, rafting, birds’ observing, trekking, rock and glacier climbing, and the wellness and spa programs are getting to be more popular, usually combined with


Planinski je turizam vezan uz lokaciju planinskih masiva i lanaca, s tim da se veličinom i sadržajima izdvaja nekoliko regija u svijetu. To su prije svega Alpe s najdužom tradicijom, Stjenjak, Ande i Himalaje kao najveći potencijal planinskog turizma. Uz njih se ističu pojedine lokacije poput vulkana (Etna, Vezuv, Kilauea), planina uz gusto naseljena područja (Fuji, Pão de Açúcar, Ben Nevis), te zanimljiva uzvišenja (Ayers rock, Olimp, Shilin).

Suvremena uspješna planinska destinacija mora svoj razvoj, ponudu i kvalitetu podvrgnuti ciljevima koji će osigurati mnoštvo opcija u ponudi, snijeg u zimskoj sezoni, doživljaj i transformaciju koju turisti žele i koje su motiv putovanja, smanjenje rizika i troškova, veću vrijednost za cijenu, brzu dostupnost, atmosferu i povezanost s određenom društvenom grupacijom14. Samo destinacije koje će se pridržavati tih načela i koje će imati olakšanu dostupnost radi što efikasnije raspodjele vremena moći će se nametnuti na svjetskom tržištu.

uvijek ima relativno malen udio u ukupnom svjetskom tržištu. Prema podatcima Svjetske turističke organizacije uz godišnju stopu rasta od 5% u svijetu, ekoturizam predstavlja 6% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, te 11,4% ukupne potrošnje u turizmu19. Ekoturizam ima relativno mali udio u ukupnom turizmu, no taj podatak odnosi se samo na ekoturiste entuzijaste. Međutim, kad bi se ekoturističko tržište sagledavalo kao skup svih turista s određenim interesom za prirodu to bi tržište bilo puno veće. Ekoturist je u svojoj biti novi tip putnika koji želi doživjeti nova iskustva aktivnim sudjelovanjem u načinu života mjesta koje posjećuje, a koja su doživjela minimalnu transformaciju pod antropogenim utjecajima.

Ekoturisti, bez obzira na zemlju podrijetla, u najvećem dijelu samostalno organiziraju svoje putovanje, jer smatraju da organizirana putovanja ograničavaju njihovu mogućnost izbora. Njihove osnovne aktivnosti povezane su s ruralnim turizmom, a turizam orijentiran prema prirodi kombinira se s edukacijom, rekreacijom, športom i avanturom.

13 Vrdoljak-Šalamon, B.. (200�), Plavo Bijelo Zeleno: Planinski turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 2�0.

1� Ibid., str. 2�2.

Ekoturizam

Postoje brojne definicije ekoturizma, no možda je jedna od najsveobuhvatnijih ona u kojoj se ekoturizam definira kao putovanje i posjet krajevima s relativno

očuvanom ili netaknutom prirodom, uz odgovornost prema okolišu15. Briga za okoliš, kao i isticanje ekoloških značajki i postignuća, postala je dio poslovne strategije i temelj zamisli ekološki i ekonomski djelotvornog poslovanja, a u turizmu sve više ključna točka turističke promidžbe16. Osnovni principi ekoturizma su minimiziranje utjecaja, izgradnja ekološke i kulturne osviještenosti i poštovanja, omogućavanje pozitivnog iskustva i za gosta i za domaćina, osiguranje financija za daljnju zaštitu prostora, te podizanje svijesti lokalnog stanovništva o političkim, sociološkim i ekološkim temama17.

Premda je ekoturizam jedan od najpopularnijih i najpropulzivnijih segmenata turističkog tržišta, on još

1� FNNPE-Federation of Nature and National Parks of Europe (1��3), Loving them to death? Sustainable tourism in Europe’s Nature and National Parks, Grafenau, str. 23.

1� Špirić, Z. (2000), Ekoturizam i Biomonitoring, Turizam, Vol. �� (�), Zagreb, str ��.

1� The International Ecotourism Society, www. Ecotourism. Org, 10.�.2010.

1� The Global Development Research Center, www.gdrc.org, 1�.�.2010.1� Klarić, Z. i Gatti. P.,(200�), Plavo Bijelo Zeleno: Ekoturizam, Znanstvena

edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 1��.

Agroturizam

Svjetska turistička organizacija definira agroturizam kao svaku turističku aktivnost koja se odvija na farmi20. Glavni zadatci agroturizma su održivi ruralni

razvoj i generiranje dodatnog prihoda za farmere i seoske zajednice, uz brojne dodatne koristi poput stvaranja novih radnih mjesta, pozitivan utjecaj turizma na pokretanja drugih novih poslova, očuvanje ruralnog stila života koji je tradicijski baziran na poljoprivredi, konzervacija prirodnih krajobraza i obnova starih propalih imanja21. Kao takav agroturizam koji je dobro koordiniran i upravljan može utjecati na pokretanje cjelokupne ruralne ekonomije.

Samim svojim karakteristikama farme su smještajni objekti malog kapaciteta, pa tako agroturizam unatoč rastu ima mali udio na ukupnom svjetskom tržištu. Svjetska turistička organizacija predviđa godišnji rast ovog tržišta za 6%22.

Tipični agroturist ima visoke prihode, visoko je educiran, ima veliki interes za okoliš i kulturu, te traži turistički proizvod koji je unikatan s izrazitim individualnim pristupom. Najveći udio agroturista čine domaći turisti starosti od 25 do 45 godina23. Ova skupina turista sklona


mentioned activities. Mountain tourism is related to the location of mountain

massifs and chains, and a few regions in the world are singled out with the size and importance. First of all these are the Alps with the longest tradition, the Rocky Mountains, Ands and Himalayas as the biggest potential of the mountain tourism. Besides them, certain locations also single out, like the volcanoes (Etna, Vesuvius, and Kilauea), mountain next to areas of high population density (Fuji, Pão de Açúcar, Ben Nevis) and interesting high grounds (Ayers rock, Olympus, Shilin).

Modern, successful mountain destination has to undergo its development, offer and the quality to the goals that ensure plenty of options in offer, snow during the winter season, experience and the transformation that tourists want and which are the motive for the travel, reduction of the risk and expenses, higher value for the price, quick accessibility, atmosphere and connection with certain social group14. Only the destinations that will hold on to these principles and will have facilitated accessibility with the purpose of more efficient time distribution will be able to impose on the world market.

Ecotourism

There is a number of definitions of the ecotourism, but maybe one of the most comprehensive ones is the definition where ecotourism is defined as a journey

and visit to the areas of relatively preserved or untouched nature, with the responsibility to the environment15. Care for the environment, as well as emphasizing the ecological

experiences with active participation in the way of life of the places he visit, which have gone through minimal transformation under the anthropogenic influences.

Regardless of the country of origin, eco-tourists mostly organize their trips by themselves because they believe that organized trips limit their possibility of choice19. Their elementary activities are related to rural tourism, and tourism oriented towards the nature is combined with the education, recreation, sports and adventure.

Agro-tourism

T he World tourist organization defines agro-tourism as each tourist activity performed on a farm20. The main tasks of agro tourism are sustainable rural

development and generating extra income for the farmers and village community, beside numerous extra benefits

13 Vrdoljak-Šalamon, B.. (200�), Plavo Bijelo Zeleno: Planinski turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, p. 2�0

1� Ibid. p. 2�2

features and accomplishments, has became part of the business strategy and bases for the idea of ecologically and economically efficient business, and in tourism crucial point of tourist promotion16. Basic principles of ecotourism are minimizing the impact, creation of ecological and cultural awareness, enabling the positive experience for the guest and the host, providing the finance for the further environment protection and raising the awareness of the local population about the political, sociological and ecological issues17.

Even though the ecotourism is one of the most popular and the most propulsive segments of the tourist market, it still has relatively small share in total world market. According to the data of the World tourist organization, with the annual rate of growth of 5% in the world, the ecotourism represents 6% of the world gross domestic product, and 11.4% of total consumption in tourism.18 Ecotourism has small part in total tourism, but this information is related only to the eco-tourists enthusiasts. However, if the ecotourism market would be observed as a set of all the tourists with certain interest for nature, this market would have been much bigger. Eco tourist is essentially a new type of the traveler who wants to try new

1� FNNPE-Federation of Nature and National Parks of Europe (1��3), Loving them to death? Sustainable tourism in Europe's Nature and National Parks, Grafenau, p. 23

1� Špirić, Z. (2000), Ekoturizam i Biomonitoring, Turizam, Vol. �� (�), Zagreb, p. ��

1� The International Ecotourism Society, www. Ecotourism. Org, 10 � 2010

1� The Global Development Research Center, www.gdrc.org, 1� � 20101� Klarić, Z. i Gatti. P.,(200�), Plavo Bijelo Zeleno: Ekoturizam, Znanstvena

edicija Instituta za turizam, Zagreb, p. 1��.

like opening new workplaces, positive influence of tourism on starting new jobs, preservation of rural lifestyle, which is traditionally based on the agriculture, preservation of natural landscapes and renovation of old ruined estates21. As such, agro tourism that is well coordinated and managed can influence on activation of the entire rural economy.

With its characteristics farms are the accommodation facilities of small capacity, so agro tourism has small share in total world market, in spite of its growth. The World tourist organization predicts the annual growth of this

market for 6%22.Typical agro tourist has high incomes; he is highly

educated, has great interest for the environment and culture


je putovanjima u parovima, a često su to i parovi s malom djecom.

Glavni motivi agroturista za posjet farmama i ruralnim područjima su blizina prirode, mirnoća okoline, doživljaj tradicionalnog ruralnog stila života, iskustvo lokalne tradicije, običaja i kulture, kušanje tradicionalne kuhinje, te sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom (poljoprivreda, rekreacija, jahanje, itd.). Svi ovi motivi posljedica su ubrzanog života u gradu i potrebe za pronalaskom unutrašnjeg mira.

Prema podatcima Svjetske turističke organizacije26 ovaj segment je 2003. godine dosegao oko milijun turista godišnje te je u konstantnom porastu. U svjetskim razmjerima, ovo je jedan od najbrže rastućih oblika turizma. Najveće svjetske turističke agencije za organizaciju pustolovnih putovanja (Intrepid, Wild Frontiers i KE Adventures) procjenjuju rast ovog segmenta oko 30% godišnje. Najveća tržišta pustolovnog turizma su Europa i Sjedinjene Američke Države27.

Turisti koji se odlučuju na ovaj oblik turizma, naročito pustolovni turizam višeg intenziteta, visokoobrazovani su pojedinci, prosječne dobi 40 godina, često putuju i imaju iznadprosječna primanja. Za pustolovni turizam nižeg intenziteta sve češće se odlučuju i oni u dobi od 40 – 60 godina, kao i dobrostojeći umirovljenici. Trend duljine boravka povećava se, pa tako turisti u destinaciji umjesto vikend boravka sve češće ostaju i po tjedan dana.

20 World Tourism Organization, www.unwto.org, 11.�.2010.21 Mintel, (200�), Agritourism in Europe, Travel and Tourism Analyst,

Mintel International Group Limited, London, str. 2.22 Ibid., str. �3.23 Ibid., str. 13.

Pustolovni turizam (Avanturizam)

Prema US Adventure Travel Trade Association, pustolovni turizam je oblik turizma koji karakteriziraju putovanja na kojima su turisti

prvenstveno motivirani određenim fizičkim aktivnostima, kulturnom interakcijom i boravkom u prirodi, a naročito u nedovoljno istraženim područjima. Prilikom definiranja pustolovnog turizma bitno je naglasiti podjelu na pustolovni turizam višeg intenziteta i pustolovni turizam nižeg intenziteta.

Pustolovni turizam višeg intenziteta (hard adventure) karakteriziraju aktivnosti na otvorenom koje su specifične, uzbudljive i koje zahtijevaju određenu razinu fizičke spremnosti sudionika. To su najčešće aktivnosti poput zahtjevnog planinarenja, ronjenja, raftinga na brzacima, speleologije ili paraglidinga24. Za razliku od pustolovnog turizma višeg intenziteta, pustolovni turizam nižeg intenziteta (soft adventure) podrazumijeva manje fizičke napore, udobniji smještaj i aktivnosti poput promatranja biljnog i životinjskog svijeta, vožnje balonom na zrak, biciklizma, manje zahtjevnog planinarenja, te raftinga na blažim brzacima25.

2� Mintel, (200�), Adventure Tourism - Europe, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, str. �.

2� Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid, str. �2.

2� Ibid.2� Mintel, (200�), Adventure Tourism - Europe, Travel and Tourism

Analyst, Mintel International Group Limited, London, str. �.

Zdravstveni turizam

U stručnoj praksi zdravstveni se turizam locira u vrlo široko područje koje se proteže od wellness turizma do bolničkog turizma, te od ugostiteljskih

tvrtki do zdravstvenih ustanova, koje pružaju zdravstveno turističke usluge28. Šire gledano, gotovo svaki je oblik turizma u jednom svojem segmentu i zdravstveni turizam, jer odmor sam po sebi znači oporavak od fizičkog stresa, te prije svega oporavak duha.

Uz vjeru, zdravlje je najstariji i najjači motiv turističkih kretanja29. Stotine lječilišta i toplica postoje širom svijeta, nude specijalizirane tretmane ljepote i fitness usluge, te proširene programe za poboljšanje zdravlja. Toplice igraju glavnu ulogu u zdravstvenom turizmu, ali sve su važnija i polja poput tretmana gubitka težine, odvikavanja od različitih ovisnosti, itd. Ovaj turistički segment nije vezan uz neke specifične destinacije, gotovo sve vrste destinacija sadrže neke elemente koji ih čine zdravstvenom destinacijom.

Osnovni trend u zdravstvenom turizmu je njegov rast koji je uvjetovan nizom društvenih promjena koje bitno mijenjaju razvijeno zapadno društvo, u prvom redu starenjem stanovništva, a zatim i sve većom potrebom za zdravim životom i činjenicom da državna zdravstvena osiguranja ne mogu više kvalitetno pratiti potrebe svojih osiguranika30. Nadalje, očekuje se daljnji pad klasičnih zdravstveno turističkih proizvoda i destinacija, te okretanje


and is looking for a unique tourist product with marked individual approach. The biggest share of agro tourists is made up of home tourists aged 25 to 45 years23. This group of tourists is inclined to travelling in pairs, and these are often couples with little children.

The main motives of agro tourists for visiting farms and rural areas are the closeness of the nature, the quietness of surroundings, experiencing the traditional rural lifestyle, experience of local tradition, customs and culture, trying the traditional cuisine and taking part in the open air activities (agriculture, recreation, horse riding, etc.). All these motives are the consequence of the speedy way of life in cities and the need for finding the inner peace.

Adventure tourism (Adventurism)

According to the US Adventure Travel Trade Association, adventurous tourism is the type of tourism characterized by the travels where

the tourists are primarily motivated by specific physical

getting to decide for adventurous tourism of lower intensity more often. The trend of the length of the stay is growing, so instead of a weekend stay at a destination, tourists more often stay a whole week.

Health tourism

In the professional practice, health tourism is located in a very wide range that extends from wellness to hospital tourism, and from catering companies to

health institutions that give health-tourist services28. In a

20 World Tourism Organization, www.unwto.org, 11 � 2010 21 Mintel, (200�), Agritourism in Europe, Travel and Tourism Analyst,

Mintel International Group Limited, London, p. 2.22 Ibid. p. �323 Ibid. p. 13

activities, cultural interaction and stay in nature, and especially in not enough explored areas. When defining adventurous tourism, the essential point is to emphasize the division on adventurous tourism of higher intensity and adventurous tourism of lower intensity.

Adventurous tourism of higher intensity (hard adventure) is characterized by the activities in the open air that are specific, exciting and that demand certain level of physical preparedness of participants. The most often activities like this are demanding hiking, diving, rafting on rapids, caving or paragliding24. In distinction from the adventurous tourism of higher intensity, adventurous tourism of lower intensity (soft adventure) imply less physical efforts, more comfortable accommodation and activities like observing the plant and animal life, riding in the air balloons, cycling, less demanding hiking, and rafting on mild rapids25.

According to the information from the World tourist organization26, this segment has reached about a million tourists a year in 2003 and is constantly increasing. On a global scale, this is one of the fastest growing types of tourism. The largest world tourist agencies for the organization of adventurous trips (Interpid, Wild Frontiers and KE Adventures) estimate the growth of this segment at about 30% a year. The biggest markets of adventurous tourism are Europe and the United States of America27.

The tourists who decide for this type of tourism, especially adventurous tourism of higher intensity, are highly educated individuals, 40 years old on the average; they travel often and have over the average income. Those aged 40-60 years, as well as the well off pensioners, are

2� Mintel, (200�), Adventure Tourism - Europe, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, p. �.

2� Tourism 2020 Vision (2001), Volume �, World Tourism Organization, Madrid, p. �2

2� Ibid. 2� Mintel, (200�), Adventure Tourism - Europe, Travel and Tourism

Analyst, Mintel International Group Limited, London p. �

wider view, almost each type of tourism is health tourism at one of its segments, because vacations have a great role in recovery from the physical stress and above all recovery of spirit.

Besides the religion, health is the oldest and the strongest motive for tourist travels29. There are hundreds of health resorts and spas all over the world; they offer specialized beauty treatments and fitness services and extended programs for health enhancement. SPAs have the main role in health tourism, but the programs like the treatments of losing weight, different addictions treatments,

etc. are becoming very important. This tourist segment is not related to some specific destination; almost all kinds of destinations contain some elements that make them a health destination.

Basic trend in health tourism is its growth determined by a line of social changes, which considerably change developed western society, first of all by aging of the society and bigger need for a healthy life and the fact that the national health insurance can’t keep up with the needs of their policyholders30. Moreover, further decrease of the trends of classical health and tourist products and destinations is expected, and turning towards modern types of in new destinations – wellness, holistic health


modernijim oblicima u novim destinacijama – wellnessu, holističkim zdravstvenim tretmanima i tretmanima ljepote, te sve popularnijim klimatskim lječilištima.

roditeljski dom, te se osamostaljuju i započinju vlastitu profesionalnu karijeru. Osim mlađe životne dobi, postoji i cijeli niz drugih obilježja po kojima je turiste iz segmenta omladinskog turizma moguće razlikovati od drugih turista. Za razliku od klasičnih turista, kod kojih je glavni motiv turističkog putovanja odmor i sudjelovanje u tzv. dokoličarskim aktivnostima, motivi putovanja mladih mnogo su raznovrsniji. Glavni motivi putovanja mladih, osim dokolice i razonode, uključuju i upoznavanje novih kultura i običaja, duhovni rast i razvoj, školovanje, učenje stranih jezika te doživljaj destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim stanovništvom.

Turistička putovanja u omladinskom turizmu uobičajeno traju nekoliko tjedana, a ponekad mogu potrajati i nekoliko mjeseci ili čak cijelu godinu. Važno obilježje mladih turista je njihova sklonost jeftinijim vrstama smještaja. Stoga ovaj tip turista većinom odsjeda u hostelima, privatnom smještaju ili hotelima niže kategorije. Mladi turisti češće sudjeluju u različitim vrstama fizički zahtjevnijih aktivnosti poput bungee jumpinga, paraglidinga, planinarenja, ekstremnog biciklizma i sl.

2� Kušen, E. (2006), Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 215.

2� Pecikoza, A. (2009), Uloga zdravstvenog turizma u turističkoj ponudi, Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Prirodna lječilišta – Hrvatski brand, Veli Lošinj, 4.-6. 9.2009., str. 183.

30 Kušen, E. (2006) Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, str. 220.

Omladinski turizam

Omladinski turizam najjednostavnije se može definirati kao turizam u kojem sudjeluju mladi ljudi31. Radi se o turistima koji zbog mlađe životne

dobi imaju potrebe i preferencije glede turističkih putovanja djelomično drugačije od onih što ih imaju turisti drugih dobnih skupina. Iz toga proizlazi da i aktivnosti kojima se bave kao i smještajni kapaciteti koji su im namijenjeni imaju određene specifičnosti. Iako se na prvi pogled čini da je pojam „mladi ljudi“ sam po sebi jasan, ipak ne postoji njegova jednoznačna i općeprihvaćena definicija. U većini domaće i inozemne literature, pojam „mladi ljudi“ odnosi se na osobe starosti između 15 i 29 godina32.

Potražnja za omladinskim turizmom u zadnjem je desetljeću rasla mnogo brže od potražnje za drugim oblicima turizma. Prema podatcima Svjetske turističke organizacije, omladinski turizam čini oko 20-25% svjetskog turističkog tržišta. Istraživanja33 pokazuju da je 2007. godine realizirano oko 180 milijuna međunarodnih omladinskih putovanja, što je porast od 12,5% u odnosu na 2005. godinu kada je taj broj iznosio 160 milijuna. Vrijednost tržišta omladinskog turizma 2005. godine iznosila je 7,4 milijarde USD, a procjenjuje se da će njegova vrijednost do 2020. godine narasti na 12 milijardi USD. Prosječno trajanje putovanja mladih turista u 2007. godini bilo je 53 dana34.

Osobe uključene u omladinski turizam obično su osobe koje su u prijelaznom životnom razdoblju, odnosno osobe koje završavaju svoje formalno obrazovanje, napuštaju

31 Vukonić, B. i Čavlek, N. (2001). Riječnik turizma. Zagreb: Masmedia, str. 2��.

32 Vodeća svjetska organizacija za omladinski turizam (WYSETC - World Youth Student & Educational Travel Confederation) mlade ljude definira kao osobe između 1� i 2� godina života.

33 Mintel, (200�), Youth Travel Accommodation International, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, str. �.

3� Ibid., str. �.

3. Potencijali za razvoj posebnih oblika turizma u Federaciji Bosni i

Hercegovini

Navedeni, trenutno u svijetu popularni oblici turizma, većim su dijelom prepoznati i u Strategiji razvoja turizma Federacije BiH za razdoblje

od 2008 do 2018. godine, kao oblici turizma koje treba razvijati u skladu sa strateškom vizijom turizma Federacije BiH. Tako Strategija razvoja turizma prepoznaje sljedeće oblike turizma koji imaju najveći potencijal za razvoj u F BiH: kulturni, etno, zdravstveni, poslovni, ruralni turizam, zatim, eko, sportsko-rekreativni, vjerski, pustolovni turizam, kao i razvoj eno-gastro ponude35.

Sukladno prethodno u tekstu navedenim posebnim oblicima turizma, u nastavku su definirana područja u F BiH na kojima bi se pojedini oblici turizma mogli razvijati.

3� Prilagođeno prema: Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 200�. – 201�. (200�), Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija i Inženjerski biro d.d., Zagreb, str. ��.


treatments and beauty treatments, and more popular climatic health resorts.

Youth tourism

Youth tourism can be simply defined as the tourism in which young people participate31. We are talking about the tourists who, because of their age, have

partly different needs and preferences regarding the tourist travel than the tourists of other age groups. This

weeks, and sometimes can last a few months or even a whole year. Important feature of young tourists is their inclination to cheaper kinds of accommodation. That’s why this type of tourists mostly stays in the hostels, private accommodation or the lower category hotels. Young tourists more often take part in various kinds of physically demanding activities like bungee jumping, paragliding,

hiking, extreme cycling, etc.

Above mentioned, popular types of tourism in the world at the moment are mostly recognized in the Strategy of the development of tourism

in the Federation of BiH for the period from 2008 until 2018, as the types of tourism that should be developed in accordance with the strategic vision of the tourism of the Federation of BiH. The Strategy of the development of tourism recognizes the fallowing types of tourism that have

2� Kušen, E. (200�), Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, p. 21�

2� Pecikoza, A. (200�), Uloga zdravstvenog turizma u turističkoj ponudi, Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Prirodna lječilišta – Hrvatski brand, Veli Lošinj, �.-�. �.200�, p. 1�3

30 Kušen, E. (200�) Plavo Bijelo Zeleno: Zdravstveni turizam, Znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, p. 220

means that the activities they are occupied with, as well as the accommodation capacities intended for them have certain specificities. Even though the term “young people” seems clear at the first sight, there’s still no unambiguous and generally accepted definition. In most of the home and foreign literature, the term “young people” is related to people aged between 15 and 2932.

The demand for youth tourism has been increasing in the past decade much faster that the demand for other types of tourism. According to the information from the World tourist organization, youth tourism makes about 20-25% of the world tourist market. The researches33 show that about 180 millions of international youth travels was realized in 2007, what is increase of 12.5% in comparison with the year 2005, when this number was 160 millions. The value of the youth tourism market in 2005 amounted 7.4 milliards of US dollars, and it’s estimated that its value until the year 2020 will increase to 12 milliards of US dollars. Average length of young people trips in 2007 was 53 days34.

People involved in youth tourism are usually people who are in transitional period of life, i.e. people who are finishing their formal education, leave parent’s home, becoming independent and starting their own professional career. Besides the younger age, there is also a whole line of other characteristics by which it’s possible to differentiate the tourists from the segment of youth tourism from other tourists. In distinction from classical tourists, whose main motives for the tourist trip are relaxation and taking part in so called leisure activities, the motives of young people’s trips are much more various. Besides leisure and fun, main motives for the young people trips also include learning about new cultures and customs, spiritual growth and development, education, foreign language learning and the experience of a destination they stay at through the intensive communication and contact with domicile population.

Tourist travels in youth tourism usually last for a few

31 Vukonić, B. i Čavlek, N. (2001). Riječnik turizma. Zagreb: Masmedia, p. 2��.

32 Vodeća svjetska organizacija za omladinski turizam (WYSETC - World Youth Student & Educational Travel Confederation) mlade ljude definira kao osobe između 1� i 2� godina života.

33 Mintel, (200�), Youth Travel Accommodation International, Travel and Tourism Analyst, Mintel International Group Limited, London, p. �

3� Ibid. p. �

3. Potentials for the development of special types of tourism in the Federation of Bosnia

and Herzegovina

the biggest potential for the development in BiH: cultural, ethno, health, business, rural tourism, then eco, sports-recreational, religious, adventurous tourism as well as the development of oenological-gastro offer35. In accordance with afore mentioned special types of tourism, the areas in F BiH where certain types of tourism could be developed are defined hereafter.

City tourism: This type of tourism has exceptionally


Gradski turizam: Ovaj oblik turizma ima izuzetno visok potencijal za razvoj u Sarajevu i Mostaru, dva najveća grada na području F BiH. Unutar gradskog turizma na području ovih destinacija moguće je razvijati oblike turizma koji su dio gradskog turizma, prije svega kulturni, poslovni, izletnički. Svojom kulturnom baštinom i arhitekturom oba se grada ističu kao najvrjedniji primjeri urbanih cjelina u F BiH. Trenutno ove destinacije nude prepoznatljiv proizvod gradskog turizma s visokim potencijalom za daljnji razvoj, a istraživanje TOMAS FBiH 'pilot' koje je u tijeku treba prepoznati glavne prednosti i slabosti proizvoda kako bi se mogli odrediti prioriteti razvoja.

Vjerski turizam: Najposjećenija destinacija u F BiH je Međugorje, središte vjerskog turizma od 1981. godine i jedno od najpoznatijih i sve posjećenijih katoličkih svetišta. Iako ima odlične predispozicije za dugoročno održivu turističku aktivnost, turistički razvoj na ovom području već niz godina odvija se relativno stihijski te stoga postoji visok potencijal za planski razvoj turizma koji osim vjerskog može ponuditi i cijeli niz drugih specifičnih oblika turizma (eko, ruralnog, agroturizma, te etno turizma). S obzirom na multireligioznost F BiH, osim Međugorja, u ističu se i druge destinacije (Fojnica, Travnik, Sarajevo, Bihać, Ajvatovica, Blagaj) koje, iako u znatno manjoj mjeri, imaju potencijal za razvoj vjerskog turizma. S obzirom na specifičnost vjerskog tržišta rezultati anketnog istraživanja TOMAS FBiH 'pilot' omogućit će bolje prepoznavanje preferencija i potreba ovog tržišta.

Ruralni turizam: Područje F BiH slabo je urbanizirano te je preko 90% prostora izrazito ruralnog karaktera. To je uvjetovalo očuvanost ruralnog krajolika što predstavlja veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma koji ima vrlo značajnu ulogu u razvoju ruralnih područja, očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja. Iako veličina tržišta ruralnog turizma u F BiH još uvijek nije poznata, svaka županija u F BiH ima visok potencijal za razvoj ruralnog turizma, a stupanj razvijenosti istoga u konačnici će ovisiti o suradnji lokalne vlasti i zajednice te o poduzetničkoj aktivnosti lokalnog stanovništva.

Planinski turizam: Razvoj planinskog turizma u F BiH bilježi intenzivniji razvoj u razdoblju organizacije Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, ali zbog ratnog razdoblja dolazi do stagnacije i devastacije do tada sagrađene infrastrukture. Budući da planinski turizam svoju aktivnost bilježi u ljetnom i zimskom razdoblju, a najveći dio teritorija F BiH čine planinska područja gotovo jednako atraktivna u oba razdoblja, s obzirom na prirodnu atraktivnost velik je potencijal za razvoj turizma, dok je s obzirom na izrađenost infrastrukture potencijal nizak do srednje visok. Najvažnija područja za razvoj planinskog turizma su Jahorina, Igman, Bjelašnica, Kupres, Vlašić i Čvrsnica.

Ekoturizam: U svojoj ukupnosti F BiH je destinacija zdravog i očuvanog okoliša. Tu se prednost treba i može iskoristiti za razvoj ekoturizma kao i različitih eko turističkih proizvoda. Čiste rijeke poput Une, Neretve, Trebišnjice, Vrbasa i Trebižata, ali i očuvani krajobrazi Visočice, Bjelašnice, Konjuha, Veleža, Kupresa i brojnih drugih planina, kao i područja Hutovog blata i Livanjskog polja daju savršenu scenografiju za razvoj eko turizma. Prvi korak u uspostavljanju turističkih proizvoda eko orijentacije je eko certificiranje turističkog smještaja kao temelja pružanja turističke usluge na koji se poslije može nadovezati splet turističkih proizvoda i usluga, kao što su suveniri, interpretacija baštine, gastronomija, koji bi se u daljnjem razvoju trebali kombinirati u „palete doživljaja“ te plasirati na tržišta zainteresirana za ovaj oblik turizma. Službenim certificiranjem smještajnih objekata u Europskoj Uniji uspjela bi se povećati kvaliteta smještaja u destinacijama koje svoju reputaciju grade na temeljima eko turizma.

A g r o t u r i z a m : Gastronomsko i enološko bogatstvo F BiH temelj su na kojem se može razviti kritična masa autohtonih proizvođača koji svoje proizvode mogu plasirati izravno izletnicima i turistima, što će potaknuti višestruki dolazak posjetitelja u potrazi za prirodno i ekološki uzgojenim poljoprivrednim proizvodima koji su temelj agroturizma. Kako bi se potaknuo razvoj ove vrste turizma koja u F BiH ima izuzetan potencijal, potrebno je prije svega potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, prezentaciju tradicije kulture, života i rada na ovim prostorima, potaknuti obitelji s poduzetničkim talentom, te im osigurati odgovarajuće obrazovanje i razvoj vještina kako bi njihov agroturistički proizvod bio tržišno konkurentan. Područja F BiH koja imaju visok potencijal za razvoj agroturizma su Posavina, dijelovi srednje Bosne, područje jugozapadne i južne


high potential for the development in Sarajevo and Mostar, the two biggest cities in F BiH. It is possible to develop types of tourism that are a part of city tourism in the area of these destinations, first of all cultural, business and excursion tourism. With their cultural heritage and architecture, both cities single out as the most valuable example of urban cores in F BiH. These destinations offer recognizable product of city tourism with a high potential for further development at the moment, and the ‘pilot’ TOMAS F BiH research that is underway, should recognize the main advantages and weaknesses of the product in order to define the priorities of the development.

Religious tourism: the most visited destination in the F BiH is Međugorje, the centre of religious tourism since 1981, and one of the most famous and visited catholic sanctuaries. Even though it has great predispositions for long-term sustainable tourist activity, the tourist growth in this area has been developing relatively disorganized for a number of years and that’s why there is a high potential for systematic development of tourism, which can offer a whole line of other specific types of tourism besides the religious tourism (eco, rural, agro-tourism and ethno-tourism). With regard to the multiethnicity of F BiH, there are other destinations that single out, besides Međugorje (Fojnica, Travnik, Sarajevo, Bihać), which have the potential for the development of religious tourism, even though to a lesser degree. Regarding the specificity of religious market the results of the poll research of the ‘pilot’ TOMAS F BiH will enable better recognition of the preferences and the needs of this market.

Rural tourism: The area of F BiH is weakly urbanized and over 90 % of the territory is of markedly rural character. This caused the preservation of the rural landscape what represents great potential for the development of rural tourism, which has a very important role in the development of the rural areas, preservation of local identity, tradition and customs. Even though the size of the rural tourism market in F BiH is still not known, each canton in F BiH has a great potential for the development of rural tourism, and the state of the progress of the same will depend in the end on the cooperation of the local government and the community and on the entrepreneurial activity of the local population.

M o u n t a i n tourism: The development of the mountain tourism in F BiH recorded i n t e n s i v e development in the period of the Winter Olympics in Sarajevo in 1984, but because of the war period the stagnation and devastation of the infrastructure built until then occurred. Since mountain tourism records its activity during the summer and winter period, and the largest part of the F BiH territory is mountain area almost equally attractive during both periods, the potential for the development of tourism is big regarding the natural attractiveness, while regarding the infrastructure the potential is low to medium. The most important areas for the development of the mountain tourism are Jahorina, Igman, Bjelašnica, Kupres, Vlašić and Čvrsnica.

Ecotourism: F BiH is in its entirety a destination of healthy and preserved environment. This advantage should and can be used for the development of ecotourism and various ecotourist products. Clean rivers like the Una, Neretva, Trebišnjica, Vrbas and the Trebižat, as well as preserved landscapes of Visočica, Bjelašnica, Konjuh, Velež, Kupres and many other mountains, Hutovo blato and Livanjsko polje areas offer perfect scenery for the development of ecotourism. The first step in setting up the eco oriented tourist products is the eco certification of the tourist accommodation as the basis for offering the tourist service, on which a line of tourist products and services can be added later, like souvenirs, heritage interpretation, gastronomy, which should be combined in the “palettes of experiences” in further development and placed on the

3� Adjusted to: Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 200�. – 201�. (200�), Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija i Inženjerski biro d.d., Zagreb, p. ��


Hercegovine (doline rijeka Trebižat i Neretva, Mostarsko vinogorje koje zatvara krug koji čine Bijelo Polje - Domanovići - Stolac - Čapljina - Ljubuški - Međugorje, Popovo polje…).

Pustolovni turizam: Bogatstvo planinskim područjima i brzim brdskim rijekama čini vrhunsku resursnu osnovu za razvoj različitih aktivnosti koje su dio pustolovnog turizma (zahtjevno i manje zahtjevno planinarenje, rafting na brzacima, paragliding, biciklizam, speleologija). Područja u F BiH s najvećim potencijalom za razvoj pustolovnog turizma su rijeke Una, Sana, Neretva, Trebižat, zatim brojna planinska područja, te spilje u krškim područjima od kojih svakako valja istaknuti jedinstvenu Vjetrenicu. Ovaj se oblik turizma nadopunjuje na eko i agroturizam.

Zdravstveni turizam: U doba kada je zdravlje najveće bogatstvo sve je veća potražnja za destinacijama koje će pružiti ne samo fizičku rekuperaciju i odmor već i rekuperaciju duha. U tom kontekstu F BiH ima potencijala u svojim topličkim destinacijama poput Fojnice, Kiseljaka i Tuzle. Nadalje, zbog planinskog reljefa i klime u većem dijelu F BiH postoji visok potencijal za razvoj klimatskih lječilišta koja postaju svjetski trend. Za razliku od prethodno navedenih oblika zdravstvenog turizma koji mogu samostalno nuditi svoju ponudu, wellness turizam u F BiH još uvijek je moguće razvijati jedino u kombinaciji s nekim drugim oblicima turizma (npr. gradski, ljetni odmorišni).

4. Zaključak

Jedan od najvažnijih trendova suvremene turističke potražnje je promjena u trendovima i preferencijama modernih turista tako da se može reći da moderni turisti sve više traže one oblike turističke ponude koji im omogućavaju aktivno provođenje odmora, nova iskustva i doživljaje, te sudjelovanje u tzv. dokoličarskoj edukaciji. Ti proizvodi i usluge trebali bi biti u skladu s glavnim značajkama resursno-atrakcijske osnove destinacije, trebaju uvažavati vrijednosti i životni stil lokalnog stanovništva, trebaju biti međusobno komplementarni s ciljem stvaranja sinergijskog učinka, te biti dugoročno održivi i u funkciji podizanja kvalitete životnog standarda lokalnog stanovništva. S obzirom na ranije izneseno, jasno je da će razvoj posebnih oblika turizma u F BiH u budućnosti imati sve veću ulogu u postizanju zadovoljavajuće tržišne pozicije na svjetskom turističkom tržištu.

Omladinski turizam: Činjenica da omladinski turizam čini oko 20-25% svjetskog turističkog tržišta otvara cijeli niz mogućnosti za razvoj ovog oblika turizma u F BiH. Imajući u vidu glavne motive putovanja mladih (upoznavanje novih kultura i običaja, duhovni rast i razvoj, školovanje, učenje stranih jezika, doživljaj destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim stanovništvom) ovaj oblik turizma je moguće razvijati u cijeloj F BiH i kombinirati ga s drugim oblicima turizma (npr. pustolovni, ruralni). Kao preduvjet za kvalitetan razvoj omladinskog turizma potrebno je investirati u određeni broj smještajnih kapaciteta u kojima mladi najčešće borave (hosteli, hoteli i kampovi) i definirati različite proizvode za mlade koji svoje višetjedno putovanje provedu u ovom dijelu Europe.


markets interested in this type of tourism. Accommodation quality in the destinations in European Union that build their reputation on the bases of ecotourism was upraised with the official certification of the accommodation.

Agro tourism: Gastronomic and oenological wealth of F BiH are the foundations on which the critical mass of indigenous producers who can place their products directly to the excursionists and tourists could be developed, and that would stimulate multiple comings of the visitors in search for the natural and ecologically cultivated agricultural products, which are the base for the agro-tourism. In order to stimulate the development of this type of tourism, which has exceptional potential in F BiH, first of all it is necessary to stimulate the agricultural production, presentation of the tradition of culture, life and work in these areas, motivate families with the entrepreneur talent and enable proper education for them and the skills development in order for their agro-tourist product to be competitive on the market. The areas in F BiH that have high potential for the development of agro tourism are Posavina, parts of Central Bosnia, area of south-western Herzegovina (the Trebižat and Neretva river valley, Mostar wine-growing hills that closes the circle made up of Bijelo polje – Domanovići – Stolac – Čapljina – Ljubuški – Međugorje, Popovo polje…).

Adventure tourism: The wealth of the mountainous areas and quick mountain rivers makes excellent resource base for the development of various activities that are a part of the adventure tourism (demanding and less demanding mountaineering, rafting on rapids, paragliding, cycling, caving). The areas in F BiH with the biggest potential for the development of adventure tourism are the rivers Una, Sana, Neretva, Trebižat, then numerous mountain areas and caves in the karst areas out of which the unique Vjetrenica should be singled out. This type of tourism complements the eco and agro tourism.

Health tourism: In the times when the health is the biggest treasure, the demand for the destinations that would offer not just physical recovery and rest, but also the recovery of spirit is more and more increasing. In this context F BiH has the potential with its spa destinations like Fojnica, Kiseljak and Tuzla. Further on, because of the mountain relief and the climate in the largest part of F BiH there is a great potential for the development of climatic health resorts, which are becoming the world’s trend. Unlike the afore mentioned types of health tourism that can independently give their offer, wellness tourism in F BiH is still possible to develop only in the combination with some other type of tourism (e.g. city, summer vacation).

Youth tourism: The fact that the youth tourism makes 20-25% of the world tourist market opens a whole line of possibilities for the development of this type of tourism in F BiH. Having in mind the main motives of the travels of young people (meeting new cultures and customs, spiritual growth and development, education, foreign language learning, the experience of the destination they stay in through the communication and contacts with the domicile population), this type of tourism is possible to develop in entire F BiH and combine it with other types of tourism (e.g. adventure, rural). As the precondition for the quality development of the youth tourism, it is necessary to invest in certain number of accommodation capacity where young people usually stay (hostels and camps) and define different products for the young people who spend their weeks-long journey in this part of Europe.

4. Conclusion

One of the most important trends of contemporary tourist demand is change of the trends and preferences of modern tourists, so we can say that modern tourists search increasingly for tourist offer that enable them active rest, new experiences and taking part in so called leisure education. These products and services should be in accordance with the main features of tourist attraction basis of the destination, should respect the values and lifestyle of the local population, should be mutually complementary with the goal of making a synergy effect and should be long-term sustainable and in the function of raising the quality of life standard of the local population. Considering the earlier mentioned, it is clear that the development of special types of tourism in F BiH will have a big role in accomplishing satisfying market position on the world tourist market in the future.



Ali kad čujemo da inozem-ni turistički stručnjaci kažu za Bosnu i Hercegovinu kako je to stvarno lijepa zemlja s ve-likim potencijalom, onda se obično malo zamislimo. Za-pitamo se – kako je moguće da zemlju koju poznajemo po ratu, genocidu, protektoratu, podjelama i siromaštvu, net-ko percipira kao «lijepu»?

Opstaju identiteti koji se žive a umjetno kreirani identiteti kratkog su daha

Iako identitet i imidž države nastaju prilično kompleksno, oni se u praksi često svode na simbole, pa tako kad čujemo

za koridu ili flamenco, pomislimo na «temperamentnu» Španjolsku, kad vidimo tulipan ili klompu, pomis-limo na «uređenu» Nizozemsku, kad u kalendaru vidimo blagdan svetog Patricka pomislimo na pivo i «zelenu» Irsku, kad jedemo tjesteninu ili pizzu, obično nam je u mislima barem dije-lom i «simpatična» Italija... Obično o svakoj od tih zemalja imamo jasnu sliku, imamo mišljenje o tamošnjim ljudima, iako možda tamo uopće nismo bili. Informacije o njima pri-mili smo različitim komunikacijskim kanalima – od razglednica i medija do posjeta ili susreta s građanima tih zemalja. To je rezultat njihova izgrađenog i učvršćenog identiteta te prepoznatljivog imidža.

Očito je kako nisu svi Škoti škrti, ne nose svi kilt i ne sviraju svi gajde.

Dr.

sc. B

ožo

Skok

o

Isto tako nisu svi Švicarci bankari i ne provode vri-jeme jodlajući po tamošnjim planinama. Bečani zasigur-no imaju drugog posla osim plesanja bečkog valcera. Međutim, to je nešto po čemu su oni prepoznatljivi u drugim zemljama i što na razini asocijacije vežemo uz njih. Zato se često pitamo - kakva vrsta informacija je kreirala takav njihov imidž i mogu li oni takvu sliku o sebi izmijeniti. Odgovor na to pi-tanje je prilično kompleksan i o tome su napisane knjige i knjige. Međutim, svima njima je zajedničko stajalište

da se u temelju njihova imidža, repu-tacije ili ugleda u svijetu nalazi iden-titet tih zemalja, odnosno ono što su oni sami stavili u prvi plan kao nešto svoje i originalno, što ih predstavlja i što govori o njima, njihovoj povijesti i sadašnjosti, načinu života i kulturi.

Miljenko Jergović svojedobno je n a p i s a o

kako je Titova Jugoslavija u prvi plan isticala sljedeća obilježja iden-titeta: najljepše i najčistije more, Tito, socijalističko samoupravljanje, nes-vrstanost, Tesla, Trebišnjica – najduža ponornica u Europi, Perućica – je-dina europska prašuma, čovječja ribi-ca, runolist, Pančićeva omorika... Isti autor podsjeća kako se tijekom «Tuđmanove Hrvatske» u prvi plan isticalo: nogometnu reprezentaciju, najljepše i najčistije more, najstariji europski narod i drevnu kulturu, Gor-ana Ivaniševića, Ivu Majoli, košarkaše, kravatu, penkalu... Malo je poznato kako je drugi hrvatski predsjednik Stipe Mesić u prvoj godini svoga man-data utemeljio Radnu skupinu za izra-du imidža i identiteta Hrvatske, koja je okupila mnogobrojne stručnjake sa zadaćom da „izbistre“ hrvatski iden-

titet te naprave prijedlog njegove promocije u svijetu.

Oni su u prvi plan is-

Mostar


The identities that are being lived survive and artificially created identities are short-term

When we hear that foreign tourist experts say for Bosnia and Herzegovina that it’s re-ally beautiful country with great potential, then we usu-ally get to thinking. We won-der – is it possible that the country that we know by the war, genocide, protectorate, divisions and poverty some-one perceives as “beautiful”?

Even though the identity and the image of a country are created pretty complexly, in practice they are usually

brought down to symbols, so when we hear of bullfight or flamenco we think of “temperament” Spain, when we see a tulip or wooden clog we think of the “organized” Netherlands, when we see the St Patrick’s holiday in the calendar we think of beer and the “green” Ire-land, when we eat pasta or pizza usual-ly we think, at least partly, of “amiable” Italy… Usually we have a clear image of each of these countries, we have an opinion about people there, although maybe we haven’t been there at all. We received the information about them through different communicational channels – from postcards and media to visits or meetings with the citizens of those countries. This is the result of their completely developed and estab-lished identity and recognizable im-age.

It is obvious that all the Scotsmen are not stingy, they all don’t wear the kilt and they all don’t play the bagpipes. The same, all the Swiss are not bankers and don’t spend their time yo-delling over the mountains there. The Viennese have other things to do, for sure, than just dancing the Vien-nese waltz. However, this is something by which they are recognizable in other coun-tries and we relate to them on the level of association. That’s why we often wonder – what kind of information created that kind of their

image and can they change this pic-ture of themselves. The answer to this question is pretty complex and many, many books were written about this. However, all of them have common viewpoint that the identity of those countries is in the base of their image, reputation and status in the world, or the things they have put to the fore-ground as something of their own and original, what represents them and speaks about them, their history and presence, way of life and the culture.

Miljenko Jergović once wrote that Tito’s Yugoslavia put to the fore-ground the following features of iden-tity: the most beautiful and cleanest sea, Tito, socialistic self-management, nonalignment, Tesla, Trebišnjica – the longest sinking river in Europe, Perućica – the only European primeval forest, the human fish (Proteus angui-nus), edelweiss, Serbian spruce… The same author reminds that during the “Tuđman’s Croatia”the following was

put to the foreground: football nation-al team, the most beautiful and clean-est sea, the oldest European nation and ancient culture, Goran Ivanišević, Iva Majoli, the basketball players, the tie, penkala… It is not much known that the second Croatian president Stipe Mesć, in the first year of his mandate, fouded the Working group for creation of the image and identi-ty of Croatia, which gathered a great number of experts with the mission of “clarifying” the Croatian identity and make the suggestion of its promo-tion in the world. They have put to the foreground the following elements of identity: Tito, Tesla, Marko Marulić, Faust Vrančić, tie, summamed, pen-kala, truffles, dalmatian dog… From today’s point of view, we have to admit that these were subjective attempts of imposing badly chosen “positive ste-reotypes”. It’s understandable that few recognizable terms of different cat-egories can’t present a country with its

Baščaršija


taknuli sljedeće elemente identiteta: Tito, Tesla, Marko Marulić, Faust Vrančić, kravata, summamed, penka-la, tartufi, pas dalmatiner... S današnje točke gledišta moramo priznati kako su to bili subjektivni pokušaji nam-etanja loše izabranih «pozitivnih ste-reotipa». Razumljivo je da nekoliko prepoznatljivih pojmova različitih kat-egorija ne može svijetu, opterećenom tisućama informacija o najrazličitijim državama, prezentirati jednu zemlju s njezinim cjelokupnim bogatstvom. Međutim, s vremenom trud i nastojan-ja različitih hrvatskih institucija uro-dili su plodom pa se Hrvatska sve više prepoznaje u svijetu po svome moru i 1246 otoka i otočića, bogatoj kulturi, gastronomiji, članstvu u NATO-u i skorom članstvu u Europskoj uniji. Iako Hrvati još nemaju jasan konsen-zus o svome identitetu, Hrvatska se sve više prepoznaje kao zemlja velike raznolikosti na susretištu Srednje Eu-rope, Mediterana i Balkana.

Hrvatska je lijepa zemlja. To znaju svi koji su obišli barem dio njezinih raznolikosti, od plodne Slavonije, preko šumovitog Gorskog kotara do njezinih otoka zaronjenih u plavent-nilo Jadrana. U to su se uvjerili i oni najskeptičniji njezini stanovnici kad su posljednjih godina vidjeli hrpe hvalospjeva tom «biseru Meditera-na» u prestižnim svjetskim maga-zinima. A u prilog tome govori i sve veći broj turista te mnogobrojna priznanja Hrvatskoj, kao jednoj od najpoželjnijih svjetskih destinacija ne samo za odmor već i življenje... I više nije čudo kad čujemo hvalospjeve sv-jetskih uglednika na račun njezinih otoka, mora, obale, gradova, povijesn-ih spomenika...

Ali kad čujemo da inozemni turistički stručnjaci kažu za Bosnu i Hercegovinu kako je to stvarno lijepa zemlja s velikim potencijalom, onda se obično malo zamislimo. Zapitamo se – kako je moguće da zemlju koju poznajemo po ratu, genocidu, pro-tektoratu, podjelama i siromaštvu, netko percipira kao «lijepu»? Jedan svjetski turistički stručnjak, koji je nedavno obišao Hercegovinu i Bosnu uzduž i poprijeko ostao je iznenađen ljepotom njezinih šuma i planina, kanjona i vodopada, povijesnih gra-

dova i pustih polja, gotovo idelanih za filmske spektakle... «Zašto nitko u svijetu ne zna da je ova država tako lijepa?» - iznenađeno se pitao. Od-govori se logično nameću. Ponajprije nismo svjesni ljepote okružja u kojem živimo i uvijek nam je tuđe ljepše. Da smo svjesniji, onda bismo kraj u ko-jem živimo ljubomornije čuvali od zagađenja i devastacije i ponosno svi-ma pokazivali. Uz to, konkurencija je velika; svaka zemlja ističe svoje pred-nosti i bori se za naklonost globalne javnosti i turista, i ako ništa ne činimo da nas svijet upozna u drugačijem svjetlu, kako možemo očekivati bolji imidž i veće prihode od turizma. I na koncu, turisti i inozemni gosti, koji svijetom mogu pronijeti glas o ljepotama ovog podneblja, očekuju i bolje sadržaje, poput vrhunskih ho-tela, restorana s tradicionalnim je-lima, uređenih muzeja, atraktivnih izleta, dobrih putokaza i ljubaznih domaćina. Korist od turizma nemaju samo država i vlasnici hotela i restor-ana... Od turizma mogu profitirati svi koji su kreativni. Novac čak nije presudan. Često su inozemni gosti najzaninteresiraniji za ono domaće, izvorno, obično, svakodnevno...

Milijuni inozemnih turista ove će godine ljetovati na Mediteranu. Dio njih će prijeći granicu i tradicionalno posjetiti Mostar i Međugorje. Zašto se ne bismo potrudili i zainteresirali ih i za druge krajeve Bosne i Hercegovine?

Hoće li ova država jednog dana posta-ti najpoželjnije turističko odredište na svijetu, kao što su to proteklih godina bile Hrvatska, Argentina i Novi Zeland? Iskreno govoreći - to isključivo ovisi o njezinim stanovnicima i političarima! Bog ili Allah su ovdašnjim narodima podarili sve preduvjete za to. Ali očito toga još nismo svjesni, već čekamo da nas drugi «prosvijetle»...

Upravo zbog svega navedenoga nameće se pitanje - što je to što bi mo-glo simbolizirati suvremeni identitet Bosne i Hercegovine i što bi se pojavilo u mislima jednog stranca na spomen ove države, a da nije rat? Što je to po čemu je posebna, odnosno što njezini narodi nastoje iskomunicirati prema inozemstvu kao svoje simbole, pred-nosti ili karakteristike, kao zajednički državni identitet? Na to pitanje za-sigurno ne možemo odgovoriti tako jednostavno, ni simbolično. Razlog tome je što još uvijek očito nemamo jasno definiran bosanskohercegovački identitet, po kojem bi drugi mogli doživljavati sve njezine građane, a očito ne postoji ni nacionalni «konsenzus» oko tog pitanja među narodima koji ovdje žive. Međutim, to nije čudno kad se zna da neovisna Bosna i Her-cegovina egzistira jedva dva desetljeća te da se njezini građani još oporavljaju od krvavih sukoba. No, to nipošto ne znači da ljudi u inozemstvu bez obzira je li riječ o potencijalnim tur-istima, investitorima ili donositeljima

Ivo Andrić, nobelovac • Ivo Andrić, Nobel prize winner


entire wealth to the world loaded with thousands of information about dif-ferent countries. However, the efforts and endeavours of various Croatian institutions brought fruit in time, so Croatia is becoming more and more recognizable in the world by its sea and 1246 islands and islets, rich cul-ture, gastronomy, the membership in NATO and soon membership in the European Union. Even though the Croatians still don’t have a clear con-sensus about their identity, Croatia is getting more and more recognizable as the country of great diversity at the meeting point of Central Europe, Mediterranean and the Balkan.

Croatia is a beautiful country. All those who visited at least one part of its diversities, from fertile Slavo-nia, over the wooded Gorski kotar to its islands immersed into the blue of the Adriatic, know that. Even the most sceptic citizens of it assured of that when they saw piles of praises to this “pearl of the Mediterranean” in the world’s prestigious magazines in recent years. And this is supported by the bigger and bigger number of tourists and numerous acknowledg-ments for Croatia as one of the most desirable world destinations not only for vacation, but also for the living… And its no longer a wonder when we hear the praise of the world’s notables on the behalf of its islands, sea, shore, towns, historical monuments…

But, when we hear that foreign tourist experts say for Bosnia and Herzegovina that it’s really beauti-ful country with great potential, then we usually get to thinking. We won-der – is it possible that the country known by the war, genocide, protec-torate, divisions and poverty someone perceives as “beautiful”? One world’s tourist expert, who had recently vis-ited Herzegovina and Bosnia all over, was surprised with the beauty of its woods and mountains, canyons and waterfalls, historical towns and empty fields, almost ideal for the movie spec-tacles… He surprisingly wondered: “Why anybody in the world doesn’t know that this country is so beauti-ful?” The answers logically pose. First of all, we are not aware of the beauty of the environment we live in, and some-one else’s is always nicer. If we were more aware, then we would jealously keep the space we live in from the pol-lution and devastation and showed it proudly to the world. Besides, the competition is big; each country gives emphasis to its advantages and fights for the sympathy of global pub-lic and the tourists, and if we don’t do anything for the world to meet us in a different light, how can we ex-pect a better image and higher profit from the tourism. And in the end, the tourists and foreign guests that can spread the word about the beauties of these areas over the world, expect

better programs, like top-quality ho-tels, restaurants with the traditional dishes, arranged museums, attractive trips, good signposts and kind hosts. Not just the state and the owners of the hotels and the restaurants benefit from the tourism… All those who are creative can make profits out of tour-ism. The money is even not crucial. The foreign guests are often the most interested in the homemade, original, common, daily…

Millions of foreign tourists will spend their summer on the Mediterra-nean this year. Part of them is going to cross the border and traditionally visit Mostar and Međugorje. Why wouldn’t we make an effort and get them in-terested for other parts of Bosnia and Herzegovina, too? Is this country go-ing to become the most wanted tourist destination in the world some day, as in the recent years were Croatia, Ar-gentina and New Zeeland? Honestly – this is strictly up to its citizens and politicians! The God or Allah gave all the prerequisites for that to peo-ple here. But we’re obviously still not aware of that, and we wait for some-one else to “enlighten” us…

Right because of all the men-tioned a question poses itself – what is the thing which could symbolise the contemporary identity of Bosnia and Herzegovina and which would appear in the mind of a stranger when this country is mentioned, and that it isn’t the war? What is the thing it’s special for, the thing its nations are trying to communicate abroad as their sym-bols, advantages or the characteristics, as mutual national identity? There’s no simple or symbolical answer to this question, that’s for sure. The reason for this is because we still obviously don’t have clearly defined Bosnian-Her-zegovinian identity by which others could see all of its citizens, and there’s obviously no national “consensus” about this question among the nations that live here. However, this is no won-der when it’s known that independent Bosnia and Herzegovina has existed for barely two decades and its citizens still recover form the war fights. But this no way means that people form abroad, regardless of whether they are potential tourists, investors or the

Na Drini ćuprija • The bridge over the Drina


odluka nemaju stajalište ili percepciju ove države. Imaju je, ako ništa drugo na temelju informacija koje čuju putem medija, od prijatelja, pa čak i na temelju dezinformacija. Zapravo jedno pravilo o nužnosti brendiranja kaže – ako vi ne ispričate priču o sebi ispričat će ju netko drugi, mimo vaših interesa. Identitet postoji, samo ga tre-ba otrkiti i predstaviti svijetu.

Korijene nacionalnog identiteta možemo prije svega tražiti u svjesnos-ti samih sebe i svoga postojanja, te on-oga što smatramo svojim, domaćim, izvornim i autentičnim. To je ono što pokazujemo drugima i ono što je prvorazredno i originalno; po čemu nas drugi prepozanju. To je ono nešto što drugi nemaju. Elemente vlastitog identiteta možemo crpsti iz vlastite povijesti, mitova i legendi... Međutim, pritom moramo voditi računa da ne upadnemo u zamku kreiranja iden-titeta isključivo na temelju vlastitih želja i dnevno-političkih potreba. Naime, paralelno sa svojevrsnim osvješćivanjem za vlastite korijene i vrijednosti, u čemu se ponekad zna malo i pretjerati, treba razvijati i «iz-vozni» identitet, odnosno ono što iz cjelokupne narodne baštine kao dobro, originalno, prepozantljivo i privlačno možemo ponuditi i prodati svijetu, koji sve više traga za autentičnim i drugačijim. S druge strane identitet koliko nam god bio privlačan ne smije biti «zacementiran», određen ili ograničen. Potrebno je zadržati cjelokupno bogatstvo i raznolikost i stalno ih razvijati i oplemenjivati. Međutim, služeći se komunikacijskim, promotivnim i drugim sredstvima svi-jetu treba ponuditi «simboliku» svega toga, nešto što se može jednostavno «konzumirati» u svijetu opterećenom mnogobrojnim informacijama ali i ponudom svake vrste. Pritom treba imati u vidu kako je bit brendiran-ja suvremenih država posebnost i originalnost. Naime, država koja želi privući globalnu pozornost nipošto ne smije kopirati druge već ponuditi ono što nitko drugi ne može, što je isključivo njezino i drugačije. Jasno, pritom treba zaigrati na emocije a ne izgubiti se u povijesnim fragmentima i suhoparnim činjenicama.

Prema tome pokušajmo tragati za time što bi moglo činiti temelje iden-titeta Bosne i Hercegovine.

- Narodi u BiH stoljećima su u vlastitom krilu gajili one vrijednosti kojima se Europa danas diči, a to su zajedništvo u različitosti i snošljivosti... Bosna i Hercegovina stoga ne smije i ne može zaboraviti to svoje identitets-ko bogatstvo, jer se njime ističe i pre-poznaje pred desecima drugih država koje može smatrati konkurencijom na globalnom političkom, gospodar-skom, turističkom i kulturnom tržištu. Rat je donekle ugrozio to bogatstvo identiteta, ali BiH ima sve preduvjete ali i obvezu da nastavi graditi svoj identitet u tom smjeru, jer su povijest i „puti Gospodnji“ prislili tri naroda da žive i grade budućnost zajedno na ovom malom prostoru. Takav identitet Bosne i Hercegovine opisivao je Ivo Andrić u svojim djelima, predstavljali su ga svijetu mnogobrojni putopisci, a rat je dodatno iskristalizirao u glo-balnoj javnosti nužnost zajedničkog suživota različitih kultura, civilizacija, religija i naroda. Ono što je devede-setih godina pojedinim političkim vođama bila prepreka danas ponovno mora postati magnet, jer je to jedini način da BiH uspije i da se jasno pozi-cionira u svijetu. Strani turisti go-dinama posjećuju Sarajevo i Mostar kako bi osjetili „djelić“ Orijenta u srcu Europe. Stoljećima se dive crkvama, džamijama i sinagogama koje stasaju jedne pored drugih i pozivaju ljude na molitvu i činjenje dobra... Nažalost, neki upadaju u zamku razmišljanja kako jedan nacionalni identitet isključuje drugi, bez obzira je li riječ o bošnjačkom, hrvatskom ili srpskom... Prava je istina da identitet Bosne i Hercegovine postaje prepoznatljiv jedino ako svi njezini identiteti žive u punini svojih posebnosti te se u stvar-nosti nadopunjuju a ne isključuju. Identitet Bosne i Hercegovine je mo-zaik različitosti, poveznica drugih i drugačijih....

- Druga važna odrednica bosnakohercegovačkog identiteta je prožimanje tradicije i modernog načina života, kakvu ćete rijetko pronaći u Europi. Na samo nekoliko kilometara udaljenosti pronaći ćete ljude i vidjeti njihov način života, koji

se stoljećima ne razlikuje od života nji-hovih predaka, i istodobno moderno bilo života koje ovu zemlju povezuje s razvijenim svijetom, bez obzira na to je li riječ o modi, glazbi, flmu, plesu ili arhitekturi. Bez obzira na to je li riječ o Bošnjacima, Hrvatima ili Srbima, kad su u pitanju tradicija i običaji, malo gdje u Europi se očuvalo toliko izvor-nosti, i malo gdje se tako ljubomorno i pažljivo prenosi s koljena na koljeno. To bogato naslijeđe se prožima kroz njihove manifestacije i proslave, gas-tronomiju i proizvode... Raznovrsna tradicija i narodni običaji ovdje žive punim plućima, a ne čuvaju se samo u starim muzejima i knjigama.

To je posebnost koju Bosna i Her-cegovina mora njegovati i razvijati. S tim u svezi je i čuveno gostroprim-stvo i ljubaznost ovdašnjih ljudi, koje je gotovo identično srdačno bez obzira na vjeru i naciju. Kava, raki-ja, puno zabave i smijeha te priče iz života nešto je što jednostavno osvaja zapadnog gosta. Stari zanati su za-sebna priča, koja predstavlja snažan potencijal tzv. izvoznog identiteta. Nema dvojbe kako je i tradicionalna gastronomija neizostavan dio suvre-menog bosanskohercegovačkog iden-titeta. Primjerice burek i pita, koji datiraju još iz otomanskih vremena nacionalno su jelo, a ne pojesti ćevape u Bosni ili Hercegovini svojevrsni je grijeh suvremenog turista. Danas kad cijeli suvremeni svijet traga za isko-nom, Bosna i Hercegovina koja spaja tradiciju i suvremenost svakako može biti IN.

- Snažna odrednica identiteta Bosne i Hercegovine koja se tiče tradicije jest i snažna religioznost, koja prožima sve sfere života bez obzira o kojim religijama i vjerama je riječ. Ovdje se stoljećima dodiruju i prožimaju kršćanstvo i islam kao dvije velike religije, odnosno tri vjere – muslimani, pravoslavni i katolici. Iako suvremena globalna politika između dviju velikih religija nastoji staviti golemi jaz nerazumijevanja, ovdje kao malo gdje drugdje u svijetu te religije i vjere surađuju i međusobno se nado-punjuju, jer vjernici koji su odrastali između crkve i džamije te međusobno čestitali Božić ali i Bajram drugačije ne mogu i ne znaju. Da međusobnom poštovanju i uvažavanju nema alterna-


decision makers don’t have the view-point or the perception of this coun-try. They do, if nothing else based on the information they hear over the media, from friends, and even based on the misinformation. Actually, the only rule about the necessity of brand-ing says – if you don’t tell a story about yourself, someone else will, without your interests. The identity exists, it just needs to be discovered and pre-sented to the world.

We can look for the roots of the national identity first of all in the self-awareness and awareness of our exis-tence, and the things we consider to be our, local, original and authentic. This is what we show others and what is first-class and original, by what others recognize us. This is something that others don’t have. We can draw the el-ements of our own identity from our history, myths and legends… Though, in the process we have to take into ac-count that we don’t fall into the trap of creating the identity exclusively based on our own wishes and current-politics needs. Namely, parallel with specific restoring to consciousness for own roots and values, in what things can be a bit exaggerated sometimes, “export” identity should be developed, in other words the things from the entire national heritage as something good, original, recognizable and at-tractive that we could offer and sell to the world, which more and more searches for something authentic and different. On the other hand, the iden-tity, as much as it’s attractive, mustn’t be “cemented”, definite of limited. It is necessary to keep the entire wealth and diversity and to develop and im-prove it constantly. However, the world should be offered the “symbolics” of all this, something that could be easily consumed in the world burdened with numerous information and all kinds of offer, using communicational, promo-tional and all other means. In this we should have in mind that the essence of branding of the modern countries is special quality and originality. That is to say, the country that wants to at-tract the global attention must noway copy others, but offer something that nobody else can, what is exclusively its own and different. Of course, in this we should play by the emotions and

not to get lost in the historical frag-ments and dull facts.

Therefore let’s try to search for the things that could make the base of the identity of Bosnia and Herzegovina.

- The nations in BiH have nourished for centuries, in their bosom, the values that Europe is proud of today, and these are dif-ferences and tolerance… That’s why Bosnia and Herzegovina can’t and mustn’t forget this identity wealth, because it stands out and is recognizable by it in front of dozens of other countries, which could be considered as the competi-tion on the global political, economi-cal, tourist and cultural market. The war has endangered this wealth of identity to certain extent, but BiH has all the prerequisites and the obliga-tion to continue building its identity in that direction, because the history and the “Lord’s ways” forced the three nations to live and build the future to-gether in this small space. The identity of Bosnia and Herzegovina as such was described by Ivo Andrić in his works, represented in the world by numerous travel-writers, and the war additionally crystallized in the global public the necessity of common coex-istence of different cultures, civiliza-tions, religions and nations. The thing that was an obstacle for certain politi-cal leaders during the nineties, today has to become the magnet again, be-cause it’s the only way for BiH to suc-ceed and clearly position itself in the world. The foreign tourists visit Sara-jevo and Mostar for years to feel the “little part” of the Orient in the heart of Europe. For centuries, they have been admiring the churches, mosques and synagogues that grow one next to another and call people for prayer and making good deeds… Unfortunately, some people fall into trap of thinking that one national identity excludes the other, regardless of whether it’s Bos-niac, Croatian or Serbian…The real truth is that the identity of Bosnia and Herzegovina becomes recognizable only if all of its identities live to the full of their particularities and supple-ment each other in reality and not ex-clude. The identity of Bosnia and Her-

zegovina is the mosaic of differences, the connection of others and different ones…

- The second important determi-nant of Bosnian-Herzegovinian iden-tity is penetration of tradition and the modern way of life that is hard to find anywhere in Europe. At only a few kilometres of distance you’ll find the people and see their way of life that hasn’t been differed from the life of their ancestors for centuries, and at the same time a modern pulse of life that connects this country to the de-veloped world, regardless of whether the word is about fashion, music, film, dance or the architecture. Regardless of whether the word is about Bosniacs, Croats or the Serbs, when the question is about the tradition and the customs, this much of authenticity hasn’t been preserved in many places in Europe, and hardly anywhere is it this jealous-ly and carefully carried from genera-

Potencijalni gastro brendoviPotential gastro brands

Bosanski ćevap s lukomBosnian kebab with onion

Ovčiji sir iz mišineSheep cheese


tive, koliko god to nekome bilo i teško prihvatiti, nažalost pokazao je i nedav-ni rat. Takvo bogatstvo i isprepletenost vjera uistinu je bosnakohercegovačka posebnost i treba ju čuvati i razvijati kako dominacija bilo koje strane ne bi narušila taj sklad. Sarajevo se s pra-vom naziva europski Jeruzalem a Bos-na i Hercegovina u religijskom smislu europski je biser, koji treba prepoznati i čuvati.

Vjera u Bosni i Hercegovini na poseban način povezuje tradiciju i moderan život. Da je uistinu tako moguće se uvjeriti u svetištu Majke Božje u Međugorju u Hercegovini, regiji koja stoljećima svjedoči vjernost Katoličkoj crkvi a koje je postalo jedno od najvećih katoličkih središta moder-nog svijeta nakon što je šestero djece posvjedočilo kako im se ondje uka-zala Gospa. Ondje milijuni vjernika i nevjernika punih 30 godina pronalaze utjehu, mir, snagu i duhovno zdrav-lje. O snazi tradicije svjedoči na svoj način i Ajvatovica, najstarije dovište Bošnjaka u BiH, u blizini mjesta Pru-sac, poznatog kao duhovno i vjersko središte osmanlijske Bosne. Za Ajva-tovicu je vezano kazivanje o milosti Allaha koji je vodom darivao žedni Prusac, nakon što je četrdeset jutara ondje klanjao sabah-namaz derviš Ajvaz-dedo. Od tada ondje hodočaste tisuće muslimanskih vjernika iz BiH i svijeta. Ovim svjedočanstvima bis-mo mogli dodati još desetke priča o vjeri i nadi, pouzadnju u nadnaravne moći i zadobivene milosti Stvoritelja (ma kako ga zvali u pojedinim religi-jama), koje žive u narodu i prenose se u budućnost. O prožetosti vjere u svakodnevnom životu govore i mnoge vjerske institucije koje pomažu općedruštvenom dobru i napretku Bosne i Hercegovine, promičući kul-turu, obrazovanje, znanost...

- Treća važna odrednica iden-titeta Bosne i Hercegovine jest lj-epota i raznolikost prirode. Malo gdje u svijetu ćemo danas pronaći tako ekološki očuvano bogatstvo flore i faune. Ova država i njezini narodi posjeduju planinska pros-transtva neopisive ljepote, divlje rijeke i brzake, nepregledna polja i šume te čak i vlastiti djelić Jadran-skoga mora. Inozemni gosti obično

ostanu zatečeni kad prvi put posjete Bosnu i Hercegovinu i vide to bogat-stvo. Njezina zemljopisna pozicioni-ranost naprosto je jedinstvena – ova relativno malena zemlja proteže se od dalekog juga Jadranskog mora do plodnih ravnica na sjeveru ispod ri-jeke Save, koja je uglavnom prirodna granica s Hrvatskom. Ovdje u jednom danu možete uživati u mediteranskom i planinskom ugođaju. Središnji Di-naridi, koji se protežu ovom zemljom predstavljaju raj za ljubitelje prirode. Taj južni produžetak Alpi jedan je od najneistraženijih u Europi. To pros-transtvo netaknute prirode i divljine pruža goleme potencijale u razvoju turizma. Ovdje se nalazi jedina preo-stala europska prašuma u Europi. Ovdje je smješteno i najveće europsko kraško polje a i jedna od posljednjih močvara u Europi. A gotovo ravnom-jerno svi prostori su bogati golemim zalihama čiste pitke vode, što će u budućnosti biti neprocjenjivo bogat-stvo. Bosanskohercegovačke rijeke su posebna priča koja nam omogućava goleme mogućnosti, imajući u vidu njihovo simboličko značanje u naro-du ali i uvjete za razvoj turizma. Una, Vrbas, Tara, Neretva... svaka je zasebni brend. Bosankohercegovačka jezera, prirodna i umjetna također su izvrsne destinacije za razvoj turizma. Većina tih iznimnih prirodnih potencijala, nažalost još je neiskorištena ali snažno određuju identitete ove države.

- Četvrta važna odrednica iden-titeta Bosne i Hercegovine jest bogato kulturno naslijeđe, koje opet prožima i povezuje različita razdoblja, kul-ture i civilizacije, koliko god pojedini narodi nastojali prezentirati bosansku povijest kao svoje ekskluzivno pravo. Z a p a d - ni i

istočni utjecaj koji proistječe iz lat-inskih, odnosno rimskih a kasnije franačkih tekovina te s druge strane grčki, odnosno bizantski stoljećima su se susretali upravo na području Bosne i Hercegovine. Turska okupacija te stoljetno djelovanje Turskog Carst-va na ovim prostorima dodatno su utjecali na kulturnu, političku i religi-jsku sliku države. Također ne smijemo zanemariti činjenicu kako je srednjo-vjekovno Bosansko kraljevstvo nekad bilo među najvećim i najutjecajnijim kraljevstvima na Balkanu. Većina bosanskohercegovačkih srednjo-vjekovnih tvrđava sagrađena je na pr-vobitnim strukturama iz ilirskog i rim-skog razdoblja, koje datiraju iz prvog stoljeća, a kasnije su ih, nakon pada Bosanskog kraljevstva u 15. stoljeću, dogradile Osmanlije. Zapravo svaka značajnija povijesna građevina nosi pečate različitih kultura i utjecaja... Primjerice kameni grad Počitelj, biser na rijeci Neretvi nekada je bio strateški utvrđeni grad koji je čuvao deltu Neretve još od rimskih vreme-na, kasnije su ga dograđivali hrvatski vladari a danas predstavlja neke od najupečatljivijih primjera briljantnos-ti i ljepote otomanske kulture. Jajce je živi spomenik različitih razdoblja burne i živopisne bosanske povijesti, a među ostalim bio je i posljednje uporište srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva prije pada pod tursku vlast. Mjesto Kraljeva Sutjeska također je bilo sjedište bosanskih kraljeva a utvrđeni zidovi tvrđave Bobovac služili su za obranu od invazije Osmanlija. Danas se ondje nalazi spomenik posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini, koja je izb-jegla nakon turskog osvajanja, najprije u Dubrovnik a potom u Rim. Cijeli kompleks danas predstavlja spomenik kulturnog naslijeđa. Sarajevski Stari Grad bio je snažan trgovački centar još od 15. stoljeća. Očuvan je u svo-

joj izvornosti a krasi ga otoman-ska i bečka arhitektura. Mostar je najzapadniji biser Orijenta, koji tisućama turista nudi duh starih vremena i tradiciona-lne zanate. Zapravo Stari most u Mostaru iz 1566. i Ćuprija na Drini u Višegradu, čiju je gradnju opisao nobelovac Ivo

Andrić, naljepši su očuvani mosto-vi iz otomanskog razdoblja u Bosni

Međugorje


tion to generation. This rich heritage is penetrated through their festivities and celebrations, gastronomy and products…Diverse tradition and pop-ular customs live their life to the full here and are not just kept in the old museums and books.

This is the particularity that Bosnia and Herzegovina has to nourish and develop. The famous hospitality and the kindness of people here are con-nected to that too, and that is almost identical regardless of the religion and the nation. Coffee, brandy, lot of fun and laughter, and the stories from life is something that just charms the western guest. Old handicrafts are a separate story that represents a strong potential for so called export identity. There’s no doubt that the traditional gastronomy is an obligatory part of the modern Bosnian-Herzegovinian identity. For example, burek (meat pie) and pie, which date from the Ottoman times, is the national dish, and not to eat ćevap (kebab) in Bosnia and Her-zegovina is a kind of a sin of the mod-ern tourist. Today, when the whole modern world searches for the origin, Bosnia and Herzegovina, which con-nects the tradition and modernity, can definitely be IN.

- The strong determinant of Bos-nia and Herzegovina that considers the tradition is also the strong reli-giousness, which penetrates to all the spheres of life regardless of religions and faiths. The Christianity and Islam, as two big religions have been ad-joined and penetrated mutually here for centuries, i.e. three faiths – the Moslems, Orthodox Christians and Catholics. Even though contemporary global politics tries to create a wide gap of misunderstanding between the two big religions, here, as nowhere else in the world these religions co-operate and supplement each other, because the believers grown up be-tween the church and the mosque and wished marry Christmas and Bayram to each other don’t know and can’t do differently. Unfortunately, the recent war proved that mutual respect and appreciation have no alternative, re-gardless of how hard it is to accept to somebody. The wealth and the inter-lacement of religions like this is surely Bosnian-Herzegovinian particularity and it needs to be nourished and de-veloped as domination in order not to

be disrupted by any of the sides. With all the right Sarajevo is called Euro-pean Jerusalem and Bosnia and Her-zegovina is a European pearl in terms of religion, and this pearl should be recognized and preserved.

The religion in Bosnia and Her-zegovina connects tradition and the modern life in a special way. It is pos-sible to assure that this is really so in the sanctuary of the Mother of God in Međugorje, in Herzegovina, the region that has been for centuries the witness of the loyalty to the catholic church and that has become one of the biggest catholic centres of the modern world after six children witnessed that Our Lady appeared to them there. Millions of believers and unbelievers find their comfort, peace, strength and spiritual health there, for 30 years now. Ajva-tovica, the oldest dovište (Muslim pil-grimage site) of Bosniacs in BiH, near the place called Prusac, known as the spiritual and religious centre of Ot-toman Bosnia, also witnesses about the strength of tradition. The saying about the mercy of Allah who gifted the thirsty Prusac with the water, after dervish Ajvaz-dedo prayed the Fajr (Morning Prayer) for forty mornings, is related to Ajvatovica. Since that time, thousands of Muslim believers from BiH and the world have pilgrim there. We could add to these testimo-nies dozens of stories about faith and hope, confidence in the transcendental powers and the mercies got from the Creator (no matter what we call him in certain religion), which live in the people and are carried to the future. Number of religious institutions that help the general public welfare and the progress of Bosnia and Herzegovina by promoting the culture, education science, speak about the penetration of religion into the everyday life.

- The third important determi-nant of Bosnia and Herzegovina is the beauty and the diversity of the nature. In few places of the world we can find this ecologically preserved richness of flora and fauna today. This country and its nations own mountain spaces of immense beauty, wild rivers and rapids, immeasurable fields and for-ests and even a part of the Adriatic sea. Foreign guests usually stay as-tonished when they visit Bosnia and Herzegovina for the first time and see this wealth. Its geographical loca-

tion is simply unique – this relatively small country spreads from the far south of the Adriatic Sea to the fertile lowlands in the north under the Sava River, which is mostly the natural bor-der with Croatia. In just one day, you can enjoy the Mediterranean and the mountainous atmosphere here. Cen-tral Dinarides that spread over this country represent a real paradise for the lovers of nature. This southern ex-tension of the Alps is one of the most unexplored in Europe. This width of untouched nature and wilderness of-fers great potentials for the develop-ment of tourism. The only remained European primeval forest is located here. The biggest European Karst field and one of the last marshes in Europe are located here too. And all the areas are almost equally rich in the immense potable water resources, which will be inestimable wealth in the future. Bos-nian-Herzegovinian rivers are a spe-cial story that enables huge possibili-ties, having in mind their symbolical meaning in the people and the condi-tions for the development of tourism. The Una, Vrbas, Tara, Neretva…each is an individual brand. Bosnian-Her-zegovinian lakes, natural ones and ar-tificial, are also great destinations for the development of tourism. Most of these exceptional natural potentials are still unfortunately unused but they strongly define the identity of this country.

- The fourth important determi-nant of Bosnia and Herzegovina is the rich cultural heritage, which again penetrates and connects different peri-ods, cultures and civilizations, as much as certain nations tried to present Bos-nian history as their exclusive right. The western and eastern influence that comes from the Latin, i.e. Roman and later on French achievements, and from the other side Greek and Byzan-tine influences, have been meeting right in the area of Bosnia and Herze-govina for centuries. Turkish occupa-tion and centuries-old Turkish Empire activities in these parts had addition-ally influenced on the cultural, politi-cal and religious image of the country. Likewise, we mustn’t neglect the fact that medieval Bosnian kingdom used to be among the biggest and the most influential kingdoms in the Balkans. Most of the Bosnian-Herzegovinian medieval fortresses were built on the


i Hercegovini. U ovoj državi prirodno i kulturno naslijeđe je nerazdvo-jno. Mnogobrojni gradovi, tvrđave i svetišta građeni su u netaknutom prirodnom okruženju i još svjedoče o mudrosti svojih graditelja.

Posebnu vrijednost čine vjerski objekti, koji su stoljećima poznati kao kulturne i umjetničke riznice. Prim-jerice, pravoslavni manastir Tvrdoš građen je još u 15. stoljeću dok njegovi temelji pripadaju ranokršćanskoj crk-vi iz 4. stoljeća, a iz tog razdoblja još je moguće vidjeti freske. Franjevački katolički samostan na Humcu kraj Ljubuškog čuva najstariji muzej na prostoru Bosne i Hercegovine s boga-tim uspomenama na rimsko razdo-blje. Džamije u Sarajevu, Mostaru i drugim gradovima, od kojih su neke izgrađene još u 15. stoljeću svojom ljepotom izazivaju ljubomoru cijelog islamskog svijeta. Gazi Husrev-be-gova džamija u Sarajevu iz 1530. najveća je džamija u ovoj zemlji i ujedno najznačajnije osmansko arhi-tektonsko ostvarenje tog doba.

Ako bismo tražili istinski simbol povijesne baštine Bosne i Herce-govine, onda bi to s pravom mogli biti mistični stećci ili kameni bilizi, nadgrobni spomenici isklesani u razdoblju od 11. do 15. stoljeća. Običaj podizanja takvih kamenih nadgrobnih ploča jedinstven je u svi-jetu i svjedoči o stvaralačkom duhu ovdašnjih ljudi u srednjem vijeku.

Kad je u pitanju novija bosanskohercegovačka povijest, onda je neizostavan dio suvremenog iden-titeta BiH i tzv. narodnooslobodilačka borba tijekom Drugog svjetskog rata pod vodstvom partizanskog vođe Josipa Broza Tita. Naime, upravo na prostoru BiH vodile su se odlučujuće bitke za oslobođenje, o kojima su učili naraštaji mladih u bivšoj državi a s njima je bio upoznat i cijeli svijet, zahvaljujući kultnim partizanskim filmovima. Destinacije poput Neretve, Sutjeske, Kozare, Drvara... nekada su bile atraktivne turističke destinacije i kriju golem potencijal i u budućnosti. Također ne zaboravimo kako je u Jaj-

cu na Drugom zasjedanju AVNOJ-a rođena socijalistička Jugoslavija.

Nakon svega navedenog, što bi trebalo predstavljati svojevrsni temelj suvremenog bosanskohercegovačkog identiteta, ipak bi se netko mogao zapitati – može li država koja je trenutačno podijeljena na dva en-titeta i tri naroda a koja živi u nekoj vrsti protektorata, imati jasan i pre-poznatljiv identitet. Koliko god to zvučalo na prvi pogled gotovo nemoguće, svjetska iskustva i praksa pokazuju kako je moguće. Zapravo život će nas natjerati da podržimo i promoviramo takav „zajednički“ identitet, koji nipošto ne isključuje jasne i prepoznatljive identitete Hrvata, Srba i Bošnjaka. Dapače, zajedničkom identitetu pomaže jačanje identiteta tri naroda, koliko god to zvučalo paradoksalno. Naime, jedino na taj način Bosna i Hercegov-ina se može promovirati kao država koja okuplja različitosti, koja spaja religije i narode te tradiciju i moderni način života. Jedino tako će se očuvati njezino bogatstvo u različitosti za budućnost. Na koncu, opstaju iden-titeti koji se žive a umjetno kreirani identiteti kratkog su daha. Stoga, prilikom stvaranja suvremenog iden-titeta BiH itekako treba imati u vidu zatečeno stanje, iz kojeg treba izvući ono najbolje što je svima zajedničko i što ih povezuje.

Možda bi netko mogao postaviti pitanje – čemu onda prepoznatljiv identitet Bosne i Hercegovine ako se sva tri naroda bore za jačanje vlastitih posebnosti? Zato što po-jedini narodi mogu „prodati“ svoj identitet suvremenom i zahtjevnom svijetu jedino ako ih upakiraju pod zajednički brend kišobran zvan Bos-na i Hercegovina, odnosno ukoliko sebe „umreže“ s drugima. Jedino na taj način do izražaja može doći njiho-va regionalna ili narodna posebnost. Pritom ne bi smjelo biti „kopiranja“ matičnih država pojedinih naroda, jer uz svoju nacionalnu odrednicu imaju dovoljno bogatstva koje su stvorili na ovom prostoru i koje zaslužuje da se prezentira drugima.

S druge strane, identitet nužno ne ovisi o političkom ustrojstvu zemlje. Za formiranje identiteta dovoljno je biti dio zajednice koja obitava na određenom prostoru. Turisti ionako ne doživljavaju umjetno stvorene granice, i tijekom svoga posjeta će nastojati upoznati što više različitosti na malom prostoru. Također koliko god se u budućnosti unutarnje ustro-jstvo Bosne i Hercegovine mijenjalo, zemljopisne i povijesne regije koje su se očuvale stoljećima ostat će i u budućnosti. Jačanjem njihova iden-titeta jačamo identitet i Bosne i Her-cegovine. A jačanjem zajedničkog bosanskohercegovačkog brenda opet će svi koji ovdje žive imati koristi.

Etno selo Herceg • Ethno village Herzeg


initial structures from the Illyrian and Roaman period, which date from the first century, and later, after the fall of the Bosnian kingdom in the 15th cen-tury, were added on by the Ottomans. Actually, almost each important his-torical building is marked by differ-ent cultures and influences… For ex-ample, the stone town of Počitelj, the pearl on the Neretva River used to be the strategic fortified town that pro-tected the delta of the Neretva even since the Roman times, later it was added on by the Croatian rulers and today it represents one of the most impressive examples of brilliance and the beauty of the Ottoman culture. Jajce is a living monument of different periods of eventful and lively Bosnian history, and among other things it was the last outpost of medieval Bos-nian kingdom before it fell under the Turkish rule. The place called Kraljeva Sutjeska was also the headquarters of Bosnian kings and the fortified walls of the fortress Bobovac served for the defence from the invasion of the Otto-mans. Today, there is the monument to the last Bosnian queen Katarina, who took refuge after the Turkish conquest first to Dubrovnik and then to Rome. The entire complex today represents the monument of cultural heritage. The Sarajevo’s Old Town has been a strong mercantile centre since the 15th century. It is preserved in the original and is distinguished by the Ottoman and Viennese architecture. Mostar is the most western pearl of the Orient, which offers the spirit of the ancient times and the traditional handicrafts to the thousands of tourists. Actu-ally, the Old Bridge in Mostar from 1566 and the Bridge over the Drina in Višegrad, whose construction was described by the Nobel Prize winner Ivo Andrić, are the most beautiful pre-served bridges from the Ottoman pe-riod in Bosnia and Herzegovina. The natural and the cultural heritage are inseparable in this country. Numerous towns, fortifications and the sanctuar-ies were built in the untouched natural environment and still witness about the wisdom of their builders.

Religious buildings have the spe-cial value, they have been known as the cultural and art treasuries for centuries. For example, the Orthodox monastery Tvrdoš was built in 15th century, while its foundations belong

to the early Christian church from 4th century, and the frescos from that pe-riod can still be seen. The Franciscan monastery in Humac near Ljubuški preserves the oldest museum in the area of Bosnia and Herzegovina with the rich memories of the Roman pe-riod. The mosques in Sarajevo, Mo-star and other towns, some of which were built in the 15th century, provoke jealousy of the entire Islam world with their beauty. Gazi husrev-beg’s mosque in Sarajevo from 1530 is the biggest mosque in this country and at the same time the most important Ottoman architectural creation of that time.

If we would search for the genu-ine symbol of historical heritage of Bosnia and Herzegovina, than all the right for that belongs to the mysti-cal stećak, medieval standing tomb-stones carved in the period from 11th to 15th century. The custom of raising these stone gravestones is unique in the world and witnesses about the cre-ative spirit of people from here in the Middle Ages.

When the question is about more recent history of Bosnia and Herze-govina, then unomittable part of the identity of BiH is the so called nation-al liberation struggle during the Sec-ond World War under the leadership of the partisan leader Josip Broz Tito. Namely, the crucial fights for libera-tion were fought right on the territory of BiH, about what the generations of young people in the former state used to learn and the entire world was famil-iar with it thanks to the cult partisan movies. Destinations like the Neretva, the Sutjeska, Kozara, Drvar…used to be attractive tourist destinations and hide a huge potential in the future. Likewise, let’s not forget that in Jajce, on the Second conference of AVNOJ, the socialist Yugoslavia was born.

After all the things mentioned, which should represent a kind of base of the Bosnian-Herzegovinian iden-tity, still someone might have won-der – could a country divided on two entities and three nations, and which lives in a kind of protectorate at the moment, have clear and recognizable identity. As much as it seemed almost impossible in the first look, the world’s experience and the practice show that it’s possible. Actually, life is going to make us to support and promote this

“mutual” identity, which by no means exclude clear and recognizable identi-ties of Croats, Serbs and Bosniacs. On the contrary, the strengthening of the identity of the three nations helps the strengthening of mutual identity, as much as it seemed paradoxically. So to speak, this is the only way Bosnia and Herzegovina can be promoted as the country that gets the differences together, that connects the religions and nations and the tradition and the modern way of life. In the end, the identities that are being lived survive and artificially created identities are short-term. Therefore, in creation of modern identity of BiH the situation caught have to be taken into consid-eration, and the best what is common to everybody and what connects them should be extracted.

Someone might ask the question – what is the recognizable identity of Bosnia and Herzegovina for, if each of the three nations fights for the strengthening of their own particu-larities? Because single nations can “sell” their identity to the modern and demanding world only if they pack it under the mutual brand umbrella called Bosnia and Herzegovina, in other words if they interact with oth-ers. Only in this way their regional or national particularity can become prominent. In this, there shouldn’t be “copying” of the mother countries of certain nations, because besides their national determinant they have enough wealth that they have created in this area and which deserves to be represented to others.

On the other hand, the identity doesn’t necessarily depend on the political structure of the country. For forming the identity it’s enough to be the part of the community that lives in certain space. The tourists anyway don’t feel the artificially created bor-ders, and during their visit they’ll try to meet as many of the differences in a small area. Likewise, as much as the internal structure of Bosnia and Her-zegovina changes in the future, the geographical and historical regions that have survived for centuries will remain in the future. By strengthen-ing their identity we strengthen the identity of Bosnia and Herzegovina too. And by strengthening the mu-tual Bosnian-Herzegovinian brand all those who live here will have benefit.

Institut za turizam je jedini znanstveni javni institut specijaliziran za istraživanje i savjetovanje u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj. Svoje znanje temelji

na znanstvenom radu, kontinuiranim istraživanjima, praćenju poslovnog okruženja, te stalnom usavršavanju multidisciplinarnog radnog tima koji broji 22 znanstvenika i suradnika uz podršku 10-ak administrativnih djelatnika. Institut za turizam kontinuirano prati i unapređuje razvoj turizma u Hrvatskoj, njegovi djelatnici prate svjetska dostignuća na određenim područjima struke, te objedinjuju specijalistička znanja iz različitih domena važnih za razvoj i upravljanje turizmom, primjerice ekonomije, marketinga, upravljanja, prometa, zaštite prostora i suvremenih tehnologija, a sve s ciljem unapređenja turizma u Hrvatskoj.

U svom radu Institut se može pohvaliti kontinuiranim razvojem čiju prepoznatljivost određuju istraživački projekti koji su postali temeljem vođenja turističke politike u zemlji, suradnjom s drugim specijaliziranim institucijama u zemlji i inozemstvu, te pružanjem kvalitetne i individualizirane usluge svojim klijentima, što ga čini pouzdanim partnerom. Najvažnije područje primijenjenih istraživanja Instituta je TOMAS - grupa tržišnih istraživanja turističke potražnje. Istraživanje pod nazivom „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ obuhvaća više različitih istraživanja – TOMAS Ljeto, TOMAS Nautika, TOMAS Nacionalni parkovi, TOMAS Zagreb i TOMAS Tranzit. U lipnju ove godine je potpisan ugovor između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Instituta za turizam o provedbi pilot projekta Istraživanje turističkog tržišta u Federaciji BiH u 2010. godini pod nazivom „Stavovi i potrošnja turista u Federaciji BiH – TOMAS FBiH 'pilot'“ koji će se provoditi tijekom ljeta u Sarajevu, Mostaru, Međugorju i Neumu.

Planiranje i razvoj u turizmuU svojoj dugogodišnjoj praksi Institut za turizam je

stekao vrlo bogato iskustvo u planiranju i razvoju turizma. Na tom području rada danas se najčešće bavi planovima razvoja i upravljanja turističkim destinacijama, razvojem i implementacijom pojedinih turističkih proizvoda, zatim planovima razvoja turističkih poduzeća, kao i planiranjem i vođenjem niza operativnih aktivnosti. Područja najčešće izrade projekata su strateška razvojna pitanja i glavni planovi razvoja turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Djelatnost uključuje i strateške marketinške planove turizma na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, konkurentno pozicioniranje turističke destinacije, komunikacijske strategije što uključuje i promociju, strateško planiranje, poslovne planove, studije ekonomske

godina u službi održivog razvoja turizmaizvodljivosti projekta kao i mnoge druge konzultantske usluge u turizmu. Suradnici Instituta vrlo često održavaju edukacijske radionice te prema potrebi i edukaciju za potrebe naručitelja. Institut za turizam je početkom svibnja ove godine završio izradu Turističkog master plana općine Ljubuški.

Korištenje naprednih informacijskih tehnologija

Unutar Instituta djeluje Informacijsko-dokumentacijski centar (INDOK) u čijoj bazi podataka se pohranjuju rezultati istraživanja Instituta, turistička statistika iz različitih domaćih i inozemnih izvora. Institut je pokrenuo razvoj BIST sustava koji je od 2004. godine online dostupan svim korisnicima. BIST kao menadžment sustav za turističke destinacije Hrvatske korisniku nudi informacije o razvoju turizma, tržišnim trendovima i smještajnim kapacitetima te omogućava brzu analizu konkurentnosti hrvatskih turističkih destinacija i druge vrste online analize. BIST se temelji na najsuvremenijoj tehnologiji za izgradnju informacijskih sustava u sustavu poslovne inteligencije (Business Intelligence) čije su glavne prednosti - mogućnost integracije podataka iz različitih izvora, online analitička obrada podataka, te vizualizacija podataka.

Biblioteka, časopis TURIZAM i znanstvena edicija

Djelovanje Instituta za turizam upotpunjava i biblioteka (BIT) specijalizirana za područje turizma i ugostiteljstva. Ono što biblioteku čini jedinstvenom u zemlji je sustavna izgradnja međunarodno relevantne jedinstvene bibliografske baze podataka koja pruža uvid u sadržaje članaka eminentnih znanstvenih i stručnih časopisa te domaćih i inozemnih skupova s područja turizma. Jedinstvena bibliografska baza podataka broji više od 27.000 bibliografskih jedinica. Biblioteka je putem međubibliotečne suradnje, dostupna i vanjskim korisnicima, a bibliotečni fond je online dostupan i može se pretraživati primjenjujući napredne tehnike pretraživanja.

Izdavačka djelatnost Instituta za turizam usmjerena je na tri najvažnije aktivnosti; kontinuirano izdavanje domaćeg i engleskog izdanja međunarodnog časopisa TURIZAM/TOURISM, znanstvenu ediciju Instituta za turizam i edukacijsko-promotivne publikacije kroz koje Institut nastoji popularizirati znanstveno-istraživački rad na području turizma. Institut je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom izdavač znanstveno-stručnog časopisa TURIZAM koji je već preko 50 godina forum stručnjaka i znanstvenika iz Hrvatske i svijeta..


LJUBUŠKI

HOTEL HUM d.o.o. za ugostiteljstvo i turizamAdresa: Nikole Kordića bb, 88320 Ljubuški, BiHE-mail: [email protected]

Telefon: +387 (0)39 83 94 00Fax: +387 (0)39 83 94 20www.hotelhum.com

4. GASTRO SUSRETI “OKUSI S KAMENA” ODRŽAT ĆE SE U ŠIROKOM BRIJEGU NA TERASI HOTELA PARK

U ČETVRTAK 2. 9. 2010. GODINE

I mpresum

Turizam BiH

Izdavač / Publisher: Udruga Stećak www. turizam-bih.com [email protected]

Suizdavač / Co-publisher: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Za izdavače / For the publisher: Grgo Mikulić Majo Harmandić

Glavni urednik / Editor in chief: Grgo Mikulić [email protected]

Zamjenik glavnog urednikaAssistant editor in chief: Krunoslav Šetka

Uredništvo / Editorial board: Majo Harmandić, Krunoslav Šetka, akademik Sulejman Redžić, Ivan Mikulić, Tatjana Bulaić, Senaid Šabanović, Grgo Mikulić.

Prijevod na engleski / Translation: Ivana Medić

Lektura / Language editor: Stanko Jurilj

Korektura / Proofreding: Stanko Jurilj, Ivana Medić Grgo Mikulić

Fotografije / Pictures: Dejan Jazvić Grgo Mikulić Arhiv Turizma BiH Frano Matić Sabit Hrustić

Grafička priprema / Art layout: SD studio

Tisak i uvez / Printed by: Grafotisak Grude

ISSN 1986-5058

Časopis Turizam BiH upisan je u Registar javnih glasila u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke pod rednim brojem 19. stranica 0019. dana 26. listopada 2009. godine.

The Institute for tourism is the only public scientific institute specialized for the research and consultation in tourism and catering industry in Croatia. It bases its expertise on

an extensive research programme, regular market research and environmental scanning activities as well as continuous education of its multi-disciplinary team of 22 scientists and associates and supporting administrative staff. The Institute for tourism continuously monitors and improves the development of tourism in Croatia; its employees follow the world’s accomplishments in certain fields of the profession, and integrate the specialized knowledge from various domains important for the development and managing the tourism, e.g. economy, marketing, managing, circulation, environment protection and modern technologies, and all of that with the goal of improvement of the tourism in Croatia.

The Institute can be proud of the continuous development, whose recognizability is determined by research projects that became the basis for conducting the tourist policy in the country, cooperation with other specialized institutions in the country and abroad, and offering quality and individualized services to its clients, what makes it a reliable partner. The most important fields of practical researches of the Institute are TOMAS – group of market researches of tourist demand. The research named “Attitudes and expenditures of tourists in Croatia” includes various researches – TOMAS Summer, TOMAS Nautical, TOMAS National parks, TOMAS Zagreb and TOMAS Transit. In June this year, an agreement was signed between Federal ministry of environment and tourism and the Institute for tourism about the implementation of pilot project: research of the tourist market in the Federation of BiH in 2010 named “Attitudes and expenditures of tourists in the Federation of BiH – TOMAS FBIH ‘pilot’” that would be implemented during the summer in Sarajevo, Mostar, Međugorje and Neum.

Planning and development in tourism In the course of its activity the Institute has gained a wealth of

experience in tourism planning and development. Most frequently engaged in activities in this area encompass development and management plans for tourism destinations, development of specific tourism products, restructuring and development of hospitality enterprises, as well as planning and implementation of operational solutions. The fields in which the projects are being made most often are the strategic issues in tourism development and the master plans of tourism development at the national, regional and local levels. The activity also includes strategic tourism marketing plans on the national, regional and local level, competitive destination positioning, communication strategies and promotion plans, strategic planning, business plans studies of economic executability of the project, as well as many other

years in the service of sustainable development of tourismconsulting services in tourism. Associates of the Institute very often hold educational workshops and, if needed, education for needs of the clients. In the end of May this year, the Institute for tourism finished making the Tourist master plan of the municipality of Ljubuški.

The use of advanced informational technologies

The Institute’s research results, tourism statistics from a variety of domestic and international sources as well as information systematically collected from a variety of sources on a broad range of topics are all stored in the data-bases of the Institute’s Centre for Information and Documentation (INDOC). The Institute started the development of the BIST system, which is been available online for all the users since 2004. As a management system for Croatian tourist destinations BIST offers the information to users about the development of tourism, market trends and accommodation capacities, and enables quick analysis of the competitiveness of Croatian tourist destinations and other kinds of online analysis. BIST is based on the up-to-date technology for creation of information systems in the system of Business intelligence, whose main advantages are – the possibility of the data integration from different sources, online analytic data processing and the visualization of data.

Library, the magazine TOURISM and the scientific edition

The work of the Institute for tourism is also completed with the library (BIT) specialized for the field of tourism and hospitality. The thing that makes the library unique in the country is the systematic creation of internationally relevant, unique bibliographic database that gives the insight into the contents of the articles from eminent scientific and professional magazines, and home and foreign conferences in the field of tourism. Unique bibliographic database numbers more than 27 000 bibliographic units. The library is available to external users through inter-library exchange, while its bibliographical database can be searched over the Internet.

Publishing work of the Institute for tourism is directed to the three most important activities: continuous publishing of national and English issue of the international magazine TURIZAM/TOURISM, scientific edition of the Institute for tourism and educational-promotional publications through which the Institute tries to popularize the scientific-research work in the field of tourism. In cooperation with Croatian Tourist board, the Institute is the publisher of scientific-professional magazine TURIZAM/TOURISM, which has been the forum of experts and scientists from Croatia and the world for over 50 years.


Djelatnost: • nakladništvo • trgovina • usluge: izrada tiskanica, pečata, graviranje itd.

Gral d.o.o. Široki BrijegStjepana Radića 18a88220 Široki Brijeg

Cijena 5 KM

Cijena 25 KM Cijena 30 KM Cijena 39 KM

Telefon: 00387 39 706 113Tel./faks: 00387 39 703 036E-mail: [email protected] www.gral.ba

Broj

3 • s

rpan

j 201

0. • G

odina

II.

Turizam BiHBESPL ATAN PRIMJER AK

Broj 3 • srpanj 2010. • Godina II.

Ljet

na tu

ristič

ka se

zona

u B

osni

i He

rceg

ovin

i •

S

umm

er to

uris

t sea

son

in B

osni

a an

d He

rzeg

ovin

a

Ljet

na tu

ristič

ka se

zona

u B

osni

i He

rceg

ovin

i •

S

umm

er to

uris

t sea

son

in B

osni

a an

d He

rzeg

ovin

a T

uri

zam

BiH

Č ASOPIS Z A TURIZ AM I KULTURU ŽIVL JENJA

ISSN 1986-5058

9771986505001

turizam bih

Documents