1GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

2 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

O DUBROVAČKOM (HRVATSKOM) TURIZMU U NAJKRAĆIM CRTAMA

Zašto nemamo diplomatsku promidžbu?Zašto nemamo diplomatsku promidžbu?Zašto nemamo diplomatsku promidžbu?Zašto nemamo diplomatsku promidžbu?Zašto nemamo diplomatsku promidžbu?Dubrovnik ima bogatu povijesnu baštinu, ali se nimalo iliminimalno (bolje reći „mizerno“) koristi u turističke svrhe. O tomesam povremeno pisao u „GG“, ali ostalo je samo „mrtvo slovona papiru“ pa neću ponavljati. (Kad neki lokalni političar-ka neštopredloži, to se odmah prihvati)

dok Hrvatska „zarađuje mrvice“, kako je rečeno u jednojemisiji na hrvatskom radiju;2. Športsko-rekreativni turizam, što podrazumijevapripremu stranih klubova i reprezentacija u našoj zemlji.Izgradnjom novog športskog centra u Gospinom polju,Dubrovnik bi mogao postati odredište za tu vrstu turiz-ma;3. Umirovljenički turizam trebao bi biti važna ponudatijekom zimskih mjeseci;4. Gastronomski turizam. Ponuda autohtone hrane odkontinentalne Hrvatske do Dalmacije. Naravno, da bi se„bonkulovićima“ ponudio i drugi sadržaj;5. Mornarički turizam u „mrtvoj“ sezoni, tj. od početkastudenog da kraja veljače. Na ovome bi trebala raditinaša diplomatska služba pogotovo što je naša zemljačlanica NATO-a;6. Veća ponuda kulturnog turizma u Dubrovniku. Podtim podrazumijevam postepeno otvaranje novih muze-ja, ali i organizacija drugih manifestacija kao npr:a) Muzej suvremene povijesti (19; 20. i prvo desetljeće21. stoljeća);b) Boškovićev muzej;c) Prirodoslovni muzej obogatiti izlošcima minerala (kojeima u svom fundusu);d) Muzej: Znameniti Hrvati i njihov doprinos u različitimpodručjima djelatnosti;e) Muzej: Posjeta znamenitih osoba Dubrovniku od kra-ja I. svjetskog rata do današnjih dana; (Od 50-ih godinado kraja 80-ih XX. st. posjedujem popis imena od preko250 „VIP“-ovaca. Nije mi poznata unutarnja veličina ljet-nikovca Gučetić-Lazarević u Komolcu, ali sam mišljenjada se u tom prostoru mogu predstaviti portreti i fotografijeza izloške pod „d“ i „e“.)f) Filmska baština Dubrovnika od 20-ih godina XX. stol-jeća do današnjih dana.g) Festa od „pipuna“ (25.VII.) kojim bi se obilježio dansv. Jakova Pipunara. (Sočno, slatko sezonsko voćepripremljeno „na stotinu načina“.)h) Smotre modnih revija hrvatskih kreatora i dizajnera.(Fotografije manekenki snimljene na atraktivnim du-brovačkim lokacijama objaviti u ženskim časopisima.)Za dalmatinski turizam, a pogotovo za Dubrovnik nem-jerljivu turističku promidžbu učinio je engleski kralj Ed-ward VIII. krstareći svojom jahtom „Nahlin“ jadranskimmorem u kolovozu 1936. godine (i kasnije je navraćao).Dubrovnik postaje centar pažnje britanskog i svjetskogtiska. Dalmatinsko narodno ruho „zaludilo“ je modni svi-jet sredinom 30-ih godina XX. stoljeća. (O tome samobjavio poseban napis i o dolasku glavne urednice jed-nog američkog ženskog modnog časopisa.)Dubrovnik ima bogatu povijesnu baštinu, ali se nimalo iliminimalno (bolje reći „mizerno“) koristi u turističke svrhe.O tome sam povremeno pisao u „GG“, ali ostalo je samo„mrtvo slovo na papiru“ pa neću ponavljati. (Kad nekilokalni političar-ka nešto predloži to se odmah prihvati.)Na kraju bi ukazao i predložio na jedan poseban vidpromidžbe našeg grada. Radi se o diplomatskojpromidžbi, nešto poput „diplomatskih zanimljivosti“.Uopće se ne koriste povijesni podaci o vezama Du-brovačke Republike s mediteranskim i drugim državamakoju je Republika imala u daljnjoj ili bližoj povijesti, posred-stvom svojih konzulata, ali i trgovinskih predstavništva.Smatram, da bi gradski i županijski protokol (ali i državni)obvezatno trebali imati popis svjetskih „VIP“-ovaca (naroči-to političara i članovi europskih kraljevskih obitelji) koji suposjetili Dubrovnik (barem) nakon Drugog svjetskog ratapa do današnjih dana, te to napomenuli predstavnicimastranih država kad dođu u privatnu ili službenu posjetuDubrovniku (Hrvatskoj). (Vidi pod 6-e.). Damir Račić

Za prvu „službenu“ mirotvornu pos-jetu stranih posjetitelja našem gradumože se slobodno reći da su to biliBenediktinci s talijanskog otočićaTremitija u Jadranskom moru. Došlii ostali, te se nastanili na otoku Lok-rumu. U kasnijim desetljećima i stol-jećima nastavili su se dolasci novihčlanova reda Benediktinaca, ali idrugih pripadnika europskih naroda.Preskačem jedno veliko vremenskorazdoblje, ne zato što nije bilo znača-jnih gostiju iz inozemstva, na propu-tovanju kroz naš grad za „Svetu zem-lju“, (vidi: „Promet putnika u staromDubrovniku“, Jorjo Tadić, Dubrovnik1939. – nap. D.R.) već što bi njihovonabrajanje bilo opširno, te ću pred-staviti samo „suvremene nomade“koji su početkom XX. stoljeća počeliotkrivati nove države i gradove.Među njima počeo je rasti interes iza naš grad. Od početka XX. stol-jeća pa do kraja Prvog svjetskog rataDubrovnik posjećuju uglavnom indi-vidualni, ali bogati gosti. Zbog izuzet-no slabih kopnenih veza do našeggrada, domaći i strani gosti najčešćese ukrcavaju u parobrode brodarskihdruštava u Rijeci ili Trstu te plove doDubrovnika, tj. do gruške luke. Čak itijekom Velikog (ili I. svjetskog) rataDubrovnik je zanimljivo odredište zarazne vrste „turista“. U razdoblju na-kon I. svjetskog rata, tj. tijekom 20-ihi 30-ih godina XX. stoljeća turizampostaje sve važnija gospodarskagrana. U međuratnom vremenu ima-mo nekoliko vrsti turizma, (kako samih osobno svrstao), koji su u najvećojmjeri zastupljeni u našem gradu. Tosu.1. Individualni gosti;2. Grupni dolasci gostiju;3. Vjerski turizam lokalnog značaja,a povodom svečanosti sv. Vlaha. Nasvečanost su dolazili domaći gostiželjeznicom iz Sarajeva ili koristećiparobrod za posjetitelje iz Splita iKotora. (Lokalne brodske „pruge“ uto doba znatno su bolje povezivaliotoke s našim gradom.); Željezničkei brodske karte mogle su se kupitisa popustom za posjetitelje SvečeveFeste!4. Mornarički turizam. U grušku luku(i širem dubrovačkom akvatoriju)česta su uplovljavanja i sidrenja rat-nih brodova iz raznih pomorskihdržava. Svakako najspektakularnijaposjeta ratnih brodova dogodila se

je krajem srpnja 1924. godine, kadje od gruške luke do otoka Dakse biousidren veliki broj ratnih brodova izsastava engleske Sredozemne flote.Iste godine ali početkom studenogDubrovnik je posjetila američka flo-ta. (Može se pretpostaviti, da su vlas-nici gostionica, krčmi i javnih kućadobro zaradili.).5. I „stara“ Jugoslavija imala je svoj„kruzerski“ turizam. Naime, političko-promidžbena organizacija „Jadrans-ka straža“ (sa sjedištem u Splitu) or-ganizirala je pomorska putovanja zasvoje članove i ostale goste kružnaputovanja Mediteranom luksuznimparobrodima „Kraljica Marija“,„Princeza Olga“, „Karađorđe“ i drugi;(Uzgred spominjem jednu posebnuljetnu manifestaciju pod nazivom„Venecijanske noći“. Povremeno suse održavale u akvatoriju između„Banja“, Lokruma i gradske luke, teu akvatoriju gruške luke. Vlasnici suukrašavali svoja plovila raznim ukrasi-ma. „Venecijanske noći“ imali susvrhu „revijalne-zabave u ljetnojnoći“.)Sada osvrt na vrste turizma poslijeDrugog svjetskog rata, koji se naglorazvija od 60-ih do kraja 80-ih godi-na XX. stoljeća.1. Individualni gosti;2. Grupni dolasci stranih turista;3. U ponudi je tijekom 70-ih g. lovniturizam namijenjen za bogatu klijen-telu;4. Broj posjeta stranih putničkih bro-dova raste, ali ni bivša država nezaostaje u tome. Raznovrsna je pon-uda izletničkog turizma uključujući imediteranska putovanja brodovima„Jugoslavija“, „Istra“, „Jedinstvo“kojeg nakon izvjesnog vremena ku-puje putnička agencija „Atlas“ i pre-imenuje ga u „Ambasador“, kao imnogi drugi putnički brodovi manjetonaže, poznati kao „bijela flota“Jadrolinije.5. Nautički turizam;6. Zimski turizam u područjima kojiza to imaju uvjete.To su u najkraćim crtama razne iglavne skupine turizma. Znamo,kakav danas turizam prevladava uDubrovniku (Hrvatskoj). Postoje jošmnoge „grane“ turizma koje su pot-puno zanemarene ili je minimalni in-teres za njihovo razvijanje. To su:1. Medicinski turizam. U svijetu se natome „obrće“ oko 2 milijarde dolara,

3GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

LJETNI KAMP

Hvala svima na potporiHvala svima na potporiHvala svima na potporiHvala svima na potporiHvala svima na potporiVeć drugu godinu u OŠ Marina Držića or-ganizira se Ljetni kamp za djecu s poseb-nim potrebama financiran od strane Gra-da Dubrovnika! Cilj Kampa je podizanjekvalitete života obitelji djece s posebnimpotrebama. I ova godina je bila jako uspje-šna i raznovrsna s puno novih aktivnosti.Posebno nam se dojmio izlet brodićem okoGrada koju nam je omogućio g Božo Zelente posjet Akvarijumu Dubrovnik gdje su dje-ca jako uživala u ljepotama morskog svije-ta. Hvala svima na potpori.

Djelatnici i korisnici Kampa

HRVATSKA LJEVICA

Politička beznačajnostPolitička beznačajnostPolitička beznačajnostPolitička beznačajnostPolitička beznačajnostGospođe i gospari, drugovi idrugarice Mrak Taritaš, Tevšić, BeusRichembergh, Borić, Markovina,Josipović, Kapović… je li više dostaove larpurlartističke odnosnoegocentrične odnosno solipsističkezajebancije na hrvatskoj ljevici? Zarne osjećate svojom političkomdužnošću ZAJEDNO ponuditihrvatskom biračkom tijelu napokonnešto politički relevantno sposobnoprodrmati iz apstinencije njihoverazočarane lijeve odnosnograđansko-liberalne duše?Gospođi Anki Mrak Taritaš, predsjednici,gospodinu Goranu Beusu Richemberghu,potpredsjedniku, gosparu Mariu Tevšiću,članu predsjedništva GLAS-a, najnovije id-iotarije na lijevo-liberalnom krilu hrvatskogpolitičkog spektra, iz dubine svoje lijevo-liberalne hrvatske duše želim na političkomplanu sve najgore, da se što prije i štobolnije suoče sa svojom političkombeznačajnošću.Baš kao što sam to isto nedavno poželiodrugu Draganu Markovini, predsjedniku, idrugarici Radi Borić, potpredsjednici poli-tičkog mrtvorođenčeta nazvanog Novaljevica, a koja želja mi se, vidjelo se to nazadnjim, a njima prvim, (lokalnim) izbori-ma, već ispunila.Baš kao što se više nitko na hrvatskoj ljevi-ci ni ne sjeća kako je ono bivši predsjednikIvo Josipović nazvao svoju stranku i pos-toji li ona zapravo više.Kao što se ne zna čemu služi Radničkafronta Mate Kapovića ili životari li i nakonsmrti dr.Stipe Šuvara i za života mu minor-na Socijalistička radnička partija.Gospođe i gospari, drugovi i drugariceMrak Taritaš, Tevšić, Beus Richembergh,Borić, Markovina, Josipović, Kapović… jeli više dosta ove larpurlartističke odnosnoegocentrične odnosno solipsističke zaje-bancije na hrvatskoj ljevici? Zar ne osjećatesvojom političkom dužnošću ZAJEDNOponuditi hrvatskom biračkom tijelunapokon nešto politički relevantno sposob-no prodrmati iz apstinencije njihove ra-

zočarane lijeve odnosno građansko-liber-alne duše?Od vas, odnosno nas, sebe ne isključujem,dapače, očekuje se da hrvatskoj građan-skoj ljevici ponudimo najmanje onoliko al-ternative, u kvalitativnom i kvantitativnomsmislu, koliko su desnici u odnosu na HDZponudili gospoda Božo Petrov i Nikola Gr-moja i njihov Most. Dakle, na istinski lijevojplatformi (kvaliteti), sve ispod deset posto(kvantiteti) je nezadovoljavajuće, i podra-zumijeva npr. nakon posljednjih (lokalnih)izbora, dr.Josipoviću odnosno dr. Markov-ina, ne (samo) neopozive ostavke negosamoraspuštanje vaših smiješnih strančica.Odnosno podrazumijeva sabor ujedinjen-ja hrvatske ljevice, štoviše, eto moga prijed-loga imena, baš Hrvatske ljevice. Da se timdeboto oksimoronskim spajanjem naciona-lnog i internacionalnog poruči da je sampojam Hrvatske i hrvatstva kroz proteklihčetvrt stoljeća hadezenjarskog mrcvarenjaobezvrijeđen odnosno unakažen odnosnootuđen od sebe sama i onoga što bi trebaoznačiti. Da ako bi stvarno paradigma hrvat-stva bili tipovi i pojave kao što su AntePavelić, Franjo Tuđman, NDH, AlojzijeStepinac, Zlatko Hasanbegović, BrunaEsih, H(Č)SP, HOS, Rafael Vitez Boban,Gojko Šušak, Vlado Košić, Bleiburg, Her-ceg-Bosna ili Dario Kordić, da mi na to be-zuvjetno ne pristajemo, jer se gnušamotakvih i sličnih ustaških odnosnoneoustaških, dakle suštinski protuhrvatskih,tvoraca i tvorevina.Nadalje, u ideološke pratemelje Hrvatskeljevice umjesto apstraktnog internacional-nog antifašizma eksplicite ugraditi konkret-no hrvatsko protu(klero)ustaštvo. Dakle, naprimjer, nije hrvatski odnosno splitski prob-lem poljudska svastika, nad kojom se neu-morno tobože zgražaju splitski i hrvatski ha-dezenjare. Problem je što su se za ovakvu,dakle neoustašku, Hrvatsku (iz)borili i ginulimladi ljudi organizirani u zdrugoveneoustaške stranačke vojske, i što je u dan-ašnjoj Hrvatskoj najnormalnija stvar da dan-ašnji Split resi spomenik tim mladim Splić-anima koji su poginuli za ideale koje etonije uspio doživjeti njihov tobožnji ustaškiuzor Rafael Vitez Boban. Problem je štosvećenik neoustaške tzv.Crkve u Hrvatadominikanac Luka Prcela redovito usred

Splita po svom nahođenju, a ne na zahtjevnpr.rodbine, drži mise zadušnice za nepri-kosnovenoga mu Antu Pavelića, a kad jehadezeova predsjednica države onomad zavanjsku upotrebu bila prisiljena NDH naz-vati zločinačkom tvorevinom, javno sezgroziti i uvrijediti nad takvom njezinomneoprostivom tvrdnjom, na što je ona nje-mu, puna kršćanske, u konkretnom sluča-ju kleroustaške, empatije brže-bolje sveoprostila…I na tim kristalno jasnim ideološkim temelji-ma graditi program gospodarske i moralneobnove Hrvatske. Program u kojem nećebiti mjesta za anarhističke nebuloze poli-tičkih sekti poput Živog zida ili Srđ je Grad,odnosno tuđmanovsko-hadezenjarskadržavotvorna orgijanja poput katastrofe odAgrokora, odnosno za Plenković-Dalić neo-tuđmanovska laprdanja o reotkupu INA-e(„a da se javni dug ni za lipu ne poveća“).Program kojemu će apsolutni prioritet bitivratiti gospodarski i demografski smisaoSlavonije, Baranje, Banije, Gorskog kotara,Dalmatinske zagore, Dubrovačkog primor-ja, Konavoskih brda; vraćanje agrikulture,marikulture i industrije u gospodarske te-melje Dalmacije. Program u čijoj će izradiodnosno primjeni, umjesto objektivnih izro-da poput Ivice Todorića, Ljube Ćesića Rojsaili Nadana Vidoševića, ključnu ulogu imatiobjektivne Hrvatine poput, riskirat ću snašijencima, velikih poduzetnika Tedeschi-ja ili Lukšića, odnosno malih poput vinaraMiloša ili kamenara Luja.

Darko Kaciga DubrovčaninPS 1. Sinjanima, a posebice rođacimaodnosno štovateljima, kako me uvrijeđenopoučio deboto najpoznatiji a i najviši Du-brovčanin rodom iz Cetinske krajine, višetisuća mučeničkih žrtava užasnog nacistič-ko-ustaškog terora odnosno više stotinapoginulih partizana iz Cetinske krajine,ispričavam se što sam im u prošlom napisuufalu prikrpio najpoznatijeg onodobnogdubrovačkog ustašu Iva Rojnicu, inače por-ijeklom Imoćanina.P.S. 2. Ceterum censeo… uostalom mislimda treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvosvima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Min-istarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijekedubrovačke vratiti njegovo časno, izvornoime - Most Dubrovnik.

4 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAAKTUALNO – O ZAŠTITI HOTELA PELEGRIN U KUPARIMA

Hotel Pelegrin je jedinstvenaHotel Pelegrin je jedinstvenaHotel Pelegrin je jedinstvenaHotel Pelegrin je jedinstvenaHotel Pelegrin je jedinstvenakulturno-urbana vrijednostkulturno-urbana vrijednostkulturno-urbana vrijednostkulturno-urbana vrijednostkulturno-urbana vrijednostNije nužno štititi svaki hotel i svaku modernističkuarhitekturu jer ima i manje vrijednih i zanimljivihprimjera, ali ima barem desetak kanonskih djelakoje bi trebalo zaštititi više-manje u izvornomstanju. Jedan od takvih je i Hotel Pelegrin uKuparima, „herojsku gestu“ kakvoj je teško naćipandana: obrnutu piramidu dramatičnopostavljenu na hridiAktualna diskusija oko Hotela Pelegrin u Kuparima poredDubrovnika izvire iz nedovoljno prepoznate činjenice dasu važan dio moderne graditeljske baštine druge polovice20. stoljeća na Jadranu upravo hoteli koji su, s ekonom-skog stanovišta, možda i najkomercijalnija tipologija,snažno izložena promjenama u turističkim trendovima, stan-dardima, normativima, investicijskim projekcijama. Utolikosu hoteli stalno podložni pregradnjama, redizajnima, pa irušenjima.No, u Hrvatskoj to dovodi do problema uklanjanja vrijed-nog urbanog sloja zajedno s izvornim dizajnom, vrhunskimumjetničkim intervencijama, dakle kompletne vizualne, pai materijalne kulture jednog vremena. Spletom jedinstvenihdruštveno-ekonomskih i kulturnih okolnosti druge polov-ice 20. stoljeća, arhitekti u Hrvatskoj su uspjeli ostvariti onošto je drugdje u svijetu uglavnom rijetko uspijevalo: isko-ristiti hotelsku tipologiju za autonomne eksperimente, zapreispitivanje odnosa modernizma i mediteranskog pod-neblja, za testiranje totalnog dizajna i sinteze vizualnihumjetnosti, za specifične interpretacije socijalnih dinamikaturizma u kojima se preklapali kozmopolitanizam i lokalniživotni običaji. Iako bi to tražilo dulju elaboraciju, modern-izam je na istočnoj jadranskoj obali povijesni urbani slojkoji je jednako važan ili čak važniji nego neki drugi periodi.Jedino je problem što će uskoro nestati u svom izvornomobliku. Naime, hoteli se ruše, što se već primjerice dogodi-lo s Hotelom Plat, ili se uglavnom loše ili očajno renovirajukao što je to slučaj s Hotelom Libertas. Redizajnom se uklan-ja izvorni dizajn, detalji, materijali, proporcije, prostorni odno-si i moderna arhitektura dovodi se do neprepoznatljivosti.Srećom, ima i dobrih primjera kao što je Hotel Croatia uCavtatu, koji je primio puno internacionalne pažnje, ili pakHotel Palace u Dubrovniku gdje je obnova soba pokazalakako se modernističko naslijeđe može i zamijeniti s novomintervencijom ako je ona estetikom i koncepcijom i kvalite-tom na tragu izvornika.Nije nužno štititi svaki hotel i svaku modernističku arhitek-turu jer ima i manje vrijednih i zanimljivih primjera, ali imabarem desetak kanonskih djela koje bi trebalo zaštititi više-manje u izvornom stanju. Jedan od takvih je i Hotel Pele-grin u Kuparima, „herojsku gestu“ kakvoj je teško naći pan-dana: obrnutu piramidu dramatično postavljenu na hridi.Upravo iz tog napetog, dinamičnog, kontrastnog, pa ipakskladnog odnosa prirode i arhitekture stvorena je jedin-stvena kulturno-urbana vrijednost. Realno gledano, taj ho-tel ne smeta budućem razvoju Kupara kao turističkog re-sorta, ima dovoljno prostora za razne oblike novih inter-vencija.Hotel Pelegrin je jedinstveno i autentično djelo, inovacija utipologiji koja je bila i ispred svog vremena, a čija je esteti-ka apsolutno u rangu internacionalnih tendencija prvepolovice 1960-tih. Već i sam odnos čvrstog volumenazgrade i velikog, introvertnog unutarnjeg dvorišta kroz kojeslobodno struji zrak kroz bočne otvore domišljat je odgo-vor na lokalne klimatske datosti, ali i na socijalni život ve-likog hotela. Formalno gledano, Hotel Pelegrin je arhitek-

tonska ikona koje se i danas tražeu arhitekturi, koje su nositelji mod-ernih i suvremenih identiteta. Sva-ki suvisliji investitor, pa i projektant-urbanist, trebali bi spontano, čak ibez konzultacija stručnjaka osjetitikakav je to kulturni i simbolički kap-ital, o nadležnim službama da i negovorimo.Istina, nije se na vrijeme reagiraloprilikom donošenja aktualnog pla-na koji predviđa rušenje. No, zada-taka je puno, a angažiranih stručn-jaka malo. Ja sam osobnoangažiran oko zaštite dva hotela,jedan elaborat već godinu dananegdje stoji iako sadrži sve po-trebne elemente, a drugi moramprilagoditi očekivanom formatu. Idrugi kolege su također pro bonopisali elaborate koji nisu prihvaće-ni.Ipak, ima i pozitivnih primjera patreba istaknuti agilnost dubrovačkihkonzervatora koji su uspjeli zaštitiSrednju ugostiteljsku školu Vjenc-eslava Richtera, jedan ne tolikopoznat rad, no koji je ključan jer jei prvi primjer strukturalne ko-mpozicije u hrvatskoj arhitekturi, ajednako tako i svojevrsni prototipza kasnije neo-avangardne sistem-ske objekte-skulpture koje je Rich-ter izlagao diljem svijeta. Tako jenaoko skromna zgrada od izuzet-ne važnosti ne samo za hrvatskunego i za internacionalnu vizualnuumjetnost i baš primjer Ugostitel-jske škole je dobar pokazatelj kakosmo mi baštinici kulture koja imaznačaj znatno širi od lokalnih okvi-ra. Ta «naša» kultura ne pripadasamo nama, ona je dio zajedničkesvjetske kulture i mi smo za njuneposredno odgovorni. Za povijes-ni Dubrovnik to je bjelodano jasno,no na interpretaciji našega modern-izma još preostaje dosta posla.Negdje izvan pozornosti javnostiipak se radi na zaštiti i valorizaciji,no s ograničenim rezultatima gdjeje očito da bez opsežnih medijskihkampanja, bez angažiranja najširejadnosti, političkog lobiranja,edukacije investitora i konzultana-ta, intenzivnih debata svih zainter-esiranih strana neće biti rezultataUdruženje hrvatskih arhitekata idruge strukovne organizacija tre-bale bi ići u tom smjeru, svjesnitoga da smo mi iz perspektivevećine investitora i političara, alibojim se čak i nekih kolega, samoutopistički „ljubitelji arhitekture“,štovatelji „betonskih spavača“,ponekad i na «krivoj» ideološkojpoziciji zbog povezivanja modern-izma sa socijalizmom što jesu ve-zani fenomeni ali ne i istoznačnice.

Što se tiče recentne reakcije Mini-starstva kulture, mislim da ju trebasagledati iz više perspektiva. Kuparisu veliki državni posao, nakon god-ina više ili manje intenzivnog radaDUUDI-ja i drugih agencija napokonje nađen koncesionar. Nije za očeki-vati da će jedno Ministarstvo u teškojekonomskoj situaciji na bilo kojinačin kompromitirati proces što jed-nostavnijeg davanja u koncesiju iliprodaje državne imovine kao važan,načelno jednokratan izvor državnogprihoda. Također, ne postojidržavno tijelo koje bi autoritetompotvrđenih i javno prepoznatihstručnjaka i kontinuitetom djelovanjabilo relevantno za arhitektonskuproblematiku, arhitektura je usvojevrsnom institucionalnom vak-uumu, njome se država bavi nabirokratski način. Pitanja arhitekturei prostornog razvoja su interdiscipli-narna i intersektorska, za njih sunadležna su različita ministarstvakoja nisu dovoljno ili uopće koor-dinirana. Napredak na tom polju vi-dim kroz inicijativu odozdo, kroznapor same arhitektonske disciplineda poveže ta disparatna tijela. Prag-matični, a možda i skoro maćehins-ki odgovor Ministarstva kulture ve-zano za sudbinu Hotela Pelegrinupravo pokazuje potrebu da se in-tenzivnije adresira to pitanje.Iz moje perspektive sada nije važnoproceduralno kašnjenje oko HotelaPelegrin nego skretanje pažnje navrijednu arhitekturu, na nastavak de-bate, na diskusiju o tome kako sepostaviti prema našem modernomnaslijeđu koje se, prema mom miš-ljenju, može pretvoriti i u novu ekon-omsku vrijednost. Ako je za Pelegrini prekasno, a nadajmo se da ipaknije, ima i drugih hotela vrijednihpažnje. Ako ne ustrajemo na zaštitinaše bliske prošlosti i ako te poukene ugradimo i u suvremenu arhitek-turu, moglo bi nam se dogoditi daizgubimo prepoznatljivost, da svihoteli poprime identičan izgled kaoi bilo gdje drugdje na svijetu, a danam lokalni „specijalitet“ postaneslabo regulirana apartmanska grad-nja koja nam već desetljećima jedeprostor i nagriza obalu. Taj problem,kao i šira pitanja zašite modernognaslijeđa i prostornog razvoja, tre-baju se riješiti sistemski, kroz širudruštvenu akciju, kroz institucional-izaciju problema, inače ćemo slije-po trčati od „slučaja“ do „slučaja“gubeći važne tragove naše vrijednekulturne i urbane povijesti i našegmodernog identiteta.

Maroje Mrduljaš,arhitekt i kritičar arhitekture

i dizajna, urednik u Orisu

5GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Zbog narušavanja javnog redaZbog narušavanja javnog redaZbog narušavanja javnog redaZbog narušavanja javnog redaZbog narušavanja javnog redai mira uhićeno osam osobai mira uhićeno osam osobai mira uhićeno osam osobai mira uhićeno osam osobai mira uhićeno osam osobaTijekom ranih jutarnjih sati u srijedu, 9. kolovoza, ispredjednog ugostiteljskog objekta na području stare grad-ske jezgre u Dubrovniku, došlo je do narušavanja jav-nog reda i mira u kojem je sudjelovalo šest hrvatskihdržavljana koji su na naročito drzak i nepristojan načinnarušavali javni red i mir, a prilikom narušavanja jedanod sudionika događaja, 23-godišnjak, uputio je ozbiljnuprijetnju ženskoj osobi, također sudionici narušavanja.Protiv svih šestero Prekršajnom sudu u Dubrovniku pod-nosi se optužni prijedlog za prekršaj iz čl. 6. Zakona oprekršajima protiv javnog reda i mira, dok je 23-godišn-jak i kazneno prijavljen za prijetnju. Prilikom intervencijepolicijskih službenika sudionici narušavanja i osobe kojesu se s njima nalazile u društvu prijetili su i vrijeđalipolicijske službenike sprječavajući ih u obavljanju nji-hovih službenih zadaća. Uhićeno je ukupno osam hr-vatskih državljana, od kojih pet uz uporabu sredstavaprisile, i svi oni su dovedeni u Policijsku postaju Du-brovnik na kriminalističko istraživanje po završetku kojegsu tri sudionika narušavanja, uz kaznene prijave zbogsumnje da su počinili kazneno djelo prijetnje i kaznenodjelo prisile prema službenoj osobi dovedeni pritvorskomnadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanskedok ih je još troje u redovnoj proceduri kazneno prijavl-jeno nadležnom državnom odvjetništvu zbog kaznenogdjela prisile prema službenoj osobi. Preostalo dvojeuhićenih su uz optužni prijedlog zbog počinjenogprekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnogreda i mira dovedeni na Prekršajni sud u Dubrovniku.Nitko od sudionika ovog događaja nije ozlijeđen.PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske,

Andrijana Biskup

PRIOPĆENJE MOSTA NEZAVISNIH LISTA

Ujdur: „Gradonačelnik ugrožava postojeće,Ujdur: „Gradonačelnik ugrožava postojeće,Ujdur: „Gradonačelnik ugrožava postojeće,Ujdur: „Gradonačelnik ugrožava postojeće,Ujdur: „Gradonačelnik ugrožava postojeće,a ne pokreće obećane projekte“a ne pokreće obećane projekte“a ne pokreće obećane projekte“a ne pokreće obećane projekte“a ne pokreće obećane projekte“Izostao odgovor o početku nasipanja stare Neretve i uvođenjabesplatnog vrtića16. kolovoza 2017., Metković - Nadanašnjoj je sjednici Gradskog vijećaGrada Metkovića Mostova gradskavijećnica Katarina Ujdur ponovno up-ozorila na nelogičnost i neutemel-jenost odluka i postupaka sadašn-jeg gradonačelnika Dalibora Milanai njegovog partnera u vlasti StipeGabrića Jambe te posvemašnjiizostanak pokretanja novih projeka-ta. Naime, osim na propust koddostave materijala s odgovorima napitanja vijećnika Gabrića, na što jegradonačelnik (u suprotnosti sPoslovnikom) obećao usmeno pri-općiti odgovore, Katarina Ujdur uka-zala je na upitnu odluku o imenovan-ju ravnateljice Dječjeg vrtića Metkovići oprečne stavove Stipe Gabrića onaplati parkinga te na gradonačelni-kov nedostatak vizije razvoja grada,kao i ugrožavanje postojećih pro-jekata.Na pitanje Katarine Ujdur o kriteriji-ma imenovanja ravnateljice vrtićagradonačelnik Milan odgovorio je kri-tikom na Mostovo vođenje Metk-ovića, umjesto konkretnim razlozimaza neproduljenje mandata sadašn-joj ravnateljici i obrazloženjem odlukeza novu. Ovakva je neupućenost i ne-transparentno odbijanje informiran-ja javnosti o ključnim pitanjima in-

dikativno što se tiče obećanja da ćegradski vrtić biti besplatan, budući dagradonačelnik ne otkriva iz kojeg ćese izvora financirati takva odluka.Vijećnica Ujdur potom je pustila sn-imku na kojoj je Stipe Gabrić zago-varao uvođenje naplate parkinga2008. godine kako bi naglasila čestepotpune promjene stavova čelnikasadašnje gradske vlasti. Naime,Gabrić je tada tvrdio kako će naplataparkinga uvesti reda i kako oni kojinam dolaze u Grad moraju platitiparking kao što ga mi plaćamo u nji-hovim gradovima. GradonačelnikMilan tako je zbog vijećnika Gabrića,iako je i on prethodno govorio o po-trebi naplate, promijenio mišljenje itime ugrozio profitabilnu i stabilnugradsku tvrtku i njene zaposlenike.„Što će sad biti s projektima koje jezapočeo Metković razvoj, tj. projekti-ma koji su se djelomično financiraliiz parkinga, poput najjeftinijeg grad-skog interneta i projekta preradevoća i povrća? Ako ovako ispunjav-ate obećanja, možemo li na idućojsjednici očekivati nasipanje stareNeretve koje ste obećali?“ – upitalaje gradonačelnika vijećnica Ujdur, našto također nije dobila konkretanodgovor.

Most nezavisnih lista Metković

EKO FON

Otvoreni zeleni apel za zaštićeni izvor OmbleOtvoreni zeleni apel za zaštićeni izvor OmbleOtvoreni zeleni apel za zaštićeni izvor OmbleOtvoreni zeleni apel za zaštićeni izvor OmbleOtvoreni zeleni apel za zaštićeni izvor OmbleOvih dana naši ogorčeni sugrađani preko našeg Zelenog telefona Eko Fona020 453 850 i našeg Zelenog e-maila: eco.omblici@gmail.com stalno namšalju poruke o smeću uz sami izvor Omble. Evo izvatka iz jedne poruke kojunam je uputio naš sugrađanin , stanovnik Rijeke dubrovačke. „Danas samsa svojom dje-com prošetaonašom Rijekomdo samog izvoranaše Omble kadtamo totalno ra-zočaranje! Na sa-mom izvoru(kojije u mojoj mla-dosti bio fizičkizaštićen odnepoželjnih pos-jetitelja i svako-jakih ljudi koji nemisle dobra nisebi ni drugima) naišao sam na prizor od kojeg sam se šokirao. Mjestotj.sam izvor iz kojeg grad crpi vodu je zatrpan smećem i svakojakom prljav-štinom.“ Dijelimo ogorčenost naših sugrađana i molimo odgovorne prven-stveno Vodovod i Komunalne službe Grada da čim prije reagiraju na ovajnaš zeleni apel za strogo zaštićeni izvor rijeke Omble!

Voditeljica Jadranka Šimunović

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Čemu služi ovaj kabel?Čemu služi ovaj kabel?Čemu služi ovaj kabel?Čemu služi ovaj kabel?Čemu služi ovaj kabel?

U Ulici Antuna Gustava Matoša, između Hebrang-ove,leži dugački crni kabel niz skaline... Ne znam zašto gaodgovorni ne uklone, a ako već služi nekoj svrsi, ondamu je mjesto negdje drugo. Uz to, trebalo bi postavitipasamane s obje strane. One ljute naranče na ulazu sPila u Grad bi trebalo natopiti vodom. Ne znam čiji je toposao, ali je nevjerojatno da je briga izostala. Ili moždanekome, zbog nečega, odgovara da se osuše?! Hvalaza uklonjenu žutu kantu od smeća kod Tommya, prekoputa bazena. I još nešto. Kada će se postaviti tabla sbrojevima autobusa na čekaonici Pile - kod kućice gdjese izdaju pokazne karte.

Zdravko Trojanović Trojo

6 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

TUĐINSKI INTERESI KAO NAŠI INTERESI

„Za dom spremni“ potopljen na Neretvi„Za dom spremni“ potopljen na Neretvi„Za dom spremni“ potopljen na Neretvi„Za dom spremni“ potopljen na Neretvi„Za dom spremni“ potopljen na NeretviI dok predsjednica KolindaGrabar Kitarović po Australijiobilazi klubove našihsunarodnjaka, dotle se poHrvatskoj, za vrijeme njenogmandata, skidaju pločeantifašističkih pobjednika iz II.svjetskog rata, a vješajutable, grade rive, obale i ulicei dižu spomenici ustaškimdužnosnicima i teroristima.To će biti njena povijesnaodgovornost. Njeno breme.Jer predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda GrabarKitarović je morala znati daće gurajući Broza uskrsnutiPavelićaSve pohvale Policiji u Metkoviću.Oni, metkovski policajci, su bili tikoji su jasno poručili – sa pozdra-vom „Za dom spremni“, ne možese niz Neretvu. Pozdrav „Za domspremni“ će ovdje na Neretvi bitizaustavljen i potopljen.Naime, po zamisli splitskih HOS-ovaca, oni su na barci sa istaknutimnatpisom „Za dom spremni“ na nji-hovoj zastavi, imali nakanu iskoris-titi kulturnu i sportsku manifestaci-ju Maratona lađa kako bi promovi-rali poražene rasističke ideologijedrugog svjetskog rata, oličene upozdravu netrpeljivosti korištenomu Nezavisnoj državi Hrvatskoj. No,odmah na startu u Metkoviću suzaustavljeni, tako da zaslugommetkovske policije nije došlo doponižavanja, ruženja i sramoćenjane samo kulturne manifestacije Ma-ratona lađa sa dvadeset godinadugom tradicijom, već je spriječe-na i šira blamaža Metkovića, cijeleNeretve, pa i Republike Hrvatske.Treba znati da je pozdrav „Za domspremni“ oduvijek predstavljao ibio sinonim tuđinskih interesa. Jeron je neodjeljiv od toga da je Dal-macija Italija, a Istra, Rijeka i otocitalijanski, kao što su Međimurje iBaranja mađarski. Tako je bilo1941. godine, a isto tako i 1991.godine. Konstanta je tog pozdra-va da je uvijek u službi onih koji suprotiv Hrvatske. Tako Josip Man-olić, predsjednik hrvatske vlade izpočetka devedesetih, iznosi u svo-joj knjizi „Politika i domovina“ čin-jenicu da su prvi kampovi HOS-a

osnivani u Sloveniji uz financijskupodršku Kontra obavještajne službeJNA – KOS-a. Prvo oružje koje suimali HOS-ovci je oružje koje im jeustupila JNA. Nema tu ništa nel-ogičnog, prvenstveni zadatak veli-kosrpske politike sa početkadevedesetih je bio u želji da se even-tualna samostalnost Hrvatskeprikaže kao uskrsnuće Nezavisnedržave Hrvatske, a ne kao slijedniceZavnohovske Federalne države Hr-vatske, proglašene u Topuskom9.5.1944. godine, kao što je to izapisano u preambuli Ustava Re-publike Hrvatske. Glavni adut i pov-eznica sa NDH je bio ustaškipozdrav „Za dom spremni“. Sve suto bili razlozi zbog kojih se predsjed-nik Tuđman, na onako „brutalan“način obračunao sa čelnicima HSP-a i njihovom stranačkom vojskomHOS-om, koji su bili izvan sustavaobrane legalnih formacija RH, pri-jeteći libanonizacijom hrvatskogprostora. Sve svoje konferencije zatisak tadašnji čelnik HSP-a Dobro-slav Paraga držao je iz Glavnogstana HSP-a ispod slike AntePavelića. Namjera je splitskih HSP-ovaca predvođenih njihovim pred-sjednikom Ivicom Vladava Đo-vanijem, koji bi se tako zvao i daSplit kojim slučajem postane talijan-ski, dok bi svi drugi trebali mijenjatiimena, spustiti se rijekom Neretvomdo Ušća, jer je rijeka Neretva za onekoji se prepoznaju u pozdravu „Zadom spremni“ gotovo pa mitskarijeka. Toliko mitska da je i korifejnjihovog pokreta Thompsonopjevao u svojim pjesmama„U Čapljini klaonica bila, puno SrbaNeretva nosila,O Neretvo teci niza stranu, nosi Srbeplavome Jadranu“.Tog poglavicu i zborovođu uzvika„Za dom spremni“, desničarski por-tali najavljuju na njegovom putu kaZagrebu, gdje bi se trebao održatikoncert nad koncertima, odnosnodernek nad dernecima, po ugleduna Miloševićev Gazimestan iz 1989.godine. Pored tog što su kaniliprikazati trivijalnost tih zločina kojeslavi Thompson, željeli su pobje-donosno proći sa zastavom „Zadom spremni“ ispod Opuzena podtopolom, gdje su u lipnju 1941. go-dine hercegovačke ustaše potpo-

mognute pojedincima iz Metkovića, ali i župnicima Metk-ovića i Opuzena, pobili preko 300 Srba, seljaka i mladića izstolačkog kraja, te desetak metkovskih Srba i jednog Hrva-ta, javnog bilježnika iz Metkovića. Time bi i taj zločin, o kojemse već 76 godina šuti, učinili beznačajnim, sitnim i neznat-nim. Da su u tome uspjeli, a Maraton lađa je pratilo višenovinarskih ekipa izvan Hrvatske, a i sam prijenos se u živopratio u više od 40 zemalja svijeta, Hrvatska bi bila prikaza-na kao zemlja pronacističkih simpatizera koji danas u 2017.godini slave ono najodvratnije što se pojavilo u čitavoj pov-ijesti čovječanstva -fašizam.Stoga treba jasnu čestitku uputiti i ministru unutarnjih poslo-va Davoru Božinoviću, jer je očito da je premijer Plenkovićpostavio upravo njega, kao čovjeka od njegova najvećegpovjerenja sa zadaćom da se obračuna sa pozdravom ZDS,a što se upravo događa od Knina, preko Slunja do Neretve,od kako je ministarstvo preuzeo Davor Božinović. Stoga sasigurnošću možemo reći da je i ona sramota sa pločom uJasenovcu sa natpisom „Za dom spremni“, samo tehničkopitanje i da će biti uklonjena čim se poklope povoljne okol-nosti. Jer, ne zaboravite, Hrvatska je neka zeznuta, smiješ-na i pomalo šašava zemlja. Jer dok ministar policije podno-si prijave za usklik ZDS, dotle dva ministra iste vlade TomoMedved i Lovro Kušćević zajedno sa Thompsonom plješćui otpozdravljaju ushićenoj masi od desetak tisuća oduševl-jenih članova zbora koji u transu uzvikuju „Za dom sprem-ni“. Apsurd je tim veći, jer ono što policija kažnjava, vladafinancirajući nastup Thompsona u Slunju potiče.A stvari sa tim pozdravom „Za dom spremni“ u Hrvatskojsu poprilično jasne da jasnije ne mogu biti. Jer osim što jeto razložno iz preambule Ustava, još je jasnije izrečeno onim„nevjernim Tomama“ kojima to nije bilo dostatno, uobrazloženju Odluke u postupku koji je ustavnom tužbompokrenuo Josip Šimunić. Ustavni sud je na sjednici od8.11.2016. godine odbio ustavnu tužbu Josipa Šimunića sjasnim obrazloženjem da pozdrav „Za dom spremni“ – „sim-bolizira službeni pozdrav za vrijeme totalitarnog režima NDH,te kao takav predstavlja manifestaciju rasističke ideologije,prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničkepripadnosti, te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnos-ti“.Ovo tumačenje Ustavnog suda bi trebalo ne samo podijel-iti svakom policajcu u Hrvatskoj, već, što je i važnije, svimprofesorima i nastavnicima povijesti u osnovnim i srednjimškolama, sa jasnim naputkom da mu posvete jedan nas-tavni sat. Kada bi tako postupili, sigurno bi za koju godinuugasili požar netrpeljivosti koji se valja Hrvatskom, pose-bice nogometnim stadionima gdje desetine tisuća mladihuzvikuje „Za dom spremni“ i „Ubij, ubij Srbina“. To je mo-gući put i način kojim bi moglo prestati ovo višegodišnjemaltretiranje i mrcvarenje Hrvatske rasističkim pozdravomiz vremena nacističke NDH – „Za dom spremni“ , koji ukonačnici sramoti i sve hrvatske branitelje, ali i sve građaneRepublike Hrvatske, a posebice sve Hrvatice i Hrvate!I dok predsjednica Kolinda Grabar Kitarović po Australijiobilazi klubove naših sunarodnjaka, dotle se po Hrvatskoj,za vrijeme njenog mandata, skidaju ploče antifašističkih pob-jednika iz II. svjetskog rata, a vješaju table, grade rive, obalei ulice i dižu spomenici ustaškim dužnosnicima i teroristi-ma. To će biti njena povijesna odgovornost. Njeno breme.Jer predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Ki-tarović je morala znati da će gurajući Broza uskrsnutiPavelića. Vedran Sršen, www.tacno.net

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

7GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

8 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

ODRŽAN SASTANAK POVJERENSTVA

Izgradnja sportske infrastruktureIzgradnja sportske infrastruktureIzgradnja sportske infrastruktureIzgradnja sportske infrastruktureIzgradnja sportske infrastrukturePovjerenstvo za utvrđivanje prioritetnih projekata i izgradnjušportske infrastrukture na području Grada Dubrovnika održaloje 11.kolovoza sastanak na kojemu je sudjelovao i gra-donačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Na održanomsastanku je utvrđeno kako će se prema Gradskom vijeću Gra-da Dubrovnika uputiti nacrt natječaja za osnivanje pravagrađenja na nekretninama u vlasništvu Grada Dubrovnika radiizgradnje gradskog stadiona u Lapad sa svom pripadajućomsportskom i trgovačkom infrastrukturom. Nacrt ugovora o os-nivanju prva građenja kao i nacrt predugovora o zakupu grad-skog stadiona u Lapadu bit će predstavljeni gradskim vijećnicima na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Nakon rasprave i donošenjakonačne odluke vijećnika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sukladno zakonskim odredbama, raspisat će se natječaj za osnivanjeprava građenja koji će biti objavljen u svim nacionalnim medijima.

OBAVIJEST

Specifikacije oznakaSpecifikacije oznakaSpecifikacije oznakaSpecifikacije oznakaSpecifikacije oznakaza autotaksi vozilaza autotaksi vozilaza autotaksi vozilaza autotaksi vozilaza autotaksi vozilaGrad Dubrovnik obavještava sve pod-nositelje zahtjeva koji su ostvarili pravo nadozvolu za autotaksi prijevoz da su izrađe-ni grafički uzorci sa specifikacijama izgle-da vozila.

Nadležni Upravni odjel za poduzetništvo,turizam i more u završnoj je fazi izrade rje-šenja za 225 podnositelja zahtjeva koji suprema već objavljenoj listi redoslijeda prven-stva ostvarili pravo na dozvole. Oni će naimeu razdoblju od primitka rješenja do izda-vanja same dozvole biti dužni svoja vozilaprilagoditi uvjetima propisanih člankom 24.Odluke o autotaksi prijevozu na području is područja Grada Dubrovnika („Službeniglasnik Grada Dubrovnika“, broj: 10/16., 14/16., 16/16. i 8/17.).Detaljne informacije o rokovima prilagodbeizgleda vozila bit će sadržane u rješenjima,a Grad Dubrovnik u međuvremenu pozivaautotaksi prijevoznike da iskoriste razdobl-je do primitka rješenja i pristupe priprem-nim radnjama te započnu s postupkomprilagodbe izgleda svojih vozila sukladnospecifikacijama koje su sastavni dio oveobavijesti.Prema članku 24. Odluke, svako autotaksivozilo mora na krovu imati oznaku „TAXI“ sbrojem dozvole, dok na bočnim i stražnjimstranama vozila mora imati istaknutaobilježja autotaksi vozila Grada Dubrovni-ka, na način prikazan skicom, s istaknutimtelefonskim brojem pozivnog centra koje-mu autotaksi prijevoznik pripada. Vozilamoraju biti u bijeloj ili crnoj boji.

SREDNJA I JUGOISTOČNA EUROPA U KONGRESNOJ INDUSTRIJI

Dubrovnik najbolja kongresna destinacijaDubrovnik najbolja kongresna destinacijaDubrovnik najbolja kongresna destinacijaDubrovnik najbolja kongresna destinacijaDubrovnik najbolja kongresna destinacijaU izboru regionalnog izdanja „KONGRESMagazin“ između sedamdeset i jednog gra-da u različitim kategorijama srednje i jugo-istočne Europe, Dubrovnik je na prvommjestu, kao najbolja destinacija u kategor-iji destinacije koja može ugostiti oko tisućukongresnih sudionika.Meetings Star regionalna je nagrada za izn-imna ostvarenja u kongresnom turizmusrednje i jugoistočne Europe, koju dodjel-juje međunarodni specijalizirani časopisKongres, i to u području marketinške ko-munikacije destinacija, kongresa, evenatai dobavljača kongresnih usluga. Nagradaprepoznaje pojedince i poslovne subjektekoji se ističu svojom kreativnošću i znan-jem, ali i mjerljivim postignućima u domenikongresne industrije.

Uredništvo magazina Kongres i ove je go-dine pripremilo pregled najboljih kon-gresnih destinacija u regiji, koje su bile pro-cijenjene u kontekstu projekta KONGRESMEETOLOGUE. Destinacije su ocjenjivanepo kriterijima - prirodni i kulturni čimbenici;sigurnost, opća i prometna infrastruktura;turistička infrastruktura i kongresna infras-truktura, ICCA index, kvaliteta života i dr.Prema rezultatima tajnog glasovanja, Du-brovnik je dobio ukupnu ocjenu 4,27 (od5), te se nalazi na vrhu tablice ispred Villachai Klagenfurta u Austriji.Dubrovnik je još jednom dokazao da jeuspješna svjetska turistička destinacija ran-giranjem pri samom vrhu najboljih u kon-gresnoj industriji u Europi, te kao najboljau regiji. Sandra Milovčević

GRAD DUBROVNIK

Ograda na BoninovuOgrada na BoninovuOgrada na BoninovuOgrada na BoninovuOgrada na BoninovuNakon informacija dostavljenih od strane građana tenatpisa u medijima o oštećenoj zaštitnoj ogradi naBoninovu, nadležni upravni odjel Grada Dubrovnikaodmah je naložio da se područje nastalog oštećenjaosigura. Vodeći računa o sigurnosti prolaznika, po-dručje je najprije obilježeno signalnom trakom, dokće se tijekom dana (srijede, 16.kolovoza) postaviti iprivremena drvena ograda. Budući da je ovu ogradupotrebno posebno naručiti od proizvođača, zamjenaoštećenog dijela izvest će se čim to bude moguće.

URED GRADONAČELNMIKA

I gradonačelnik Franković naI gradonačelnik Franković naI gradonačelnik Franković naI gradonačelnik Franković naI gradonačelnik Franković naMaratonu lađaMaratonu lađaMaratonu lađaMaratonu lađaMaratonu lađaGradonačelnik Grada Dubrovnika nazočio je u subotu jubilarn-om 20. Maratonu lađa na Neretvi. U veslanju na 22,5 kilometradugoj relaciji između Metkovića i Ploča okušalo se čak 600 natje-catelja u 30 posada iz doline Neretve, ali i drugih krajeva Hr-vatske. Ovogodišnji pobjednici tradicionalnog amaterskogsportskog natjecanja ekipa je Gusara iz Komina. Drugo mjestozauzeli su prošlogodišnji pobjednici Argonauti iz Bjelovara, atreće mjesto dijele posade Stablina i Crni put. Veliki Domagojevštit uz čestitke pobjedničkoj ekipi Gusara uručio je predsjednikSabora Gordan Jandroković. Natjecanju su nazočili i MateGranić, izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Ki-

tarović, pokroviteljice manifestacije, gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan i župandubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Vlade AndrejaPlenkovića te brojni drugi gosti.

9GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

10 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

PROSLAVLJENA VELIKA GOSPA U KATEDRALI

Budimo kao Marija, plodno tlo za BogaBudimo kao Marija, plodno tlo za BogaBudimo kao Marija, plodno tlo za BogaBudimo kao Marija, plodno tlo za BogaBudimo kao Marija, plodno tlo za BogaOsobito je opasno ako nam Bog, a i to se može dogoditi inažalost događa, postane sredstvom moći i dominacije naddrugima - istaknuo je u propovijedi, uz ostalo, biskup MateUzinićSvetkovina Uznesenja Blaženedjevice Marije svečano je proslavl-jena u utorak, 15. kolovoza, u du-brovačkoj katedrali Gospe Velike.Svečano večernje misno slavljeispred katedrale predvodio je du-brovački biskup mons. MateUzinić, a koncelebrirali su brojnisvećenici te kanonici Stolnog kap-tola Marije Velike. Proslavi je tradi-cionalno prisustvovao veliki brojvjernika koji su se zajedno sa svimsudionicima slavlja u procesiji na-kon mise uputili gradskim ulicamau porat gdje je biskup Uzinić predslikom Gospe od Porata izmolio

molitvu te blagoslovio barke, bro-dove i putnike.Nasljedujmo Gospinu neznat-nost i poniznostObraćajući se vjernicima s ambo-na dubrovački biskup u svojojpropovijedi kazao je kako je Gospaprepoznajući Božju veličinu pre-poznala i svoju osobnu neznatnost,poniznost, te da je shvaćala kakoje sve što ona jest i sve što čini darSvesilnoga. Napomenuo je i kakose Velika Gospa u Dubrovniku štujepod nazivom Gospa od Porata, alii da je svojim uznesenjem na nebopotvrđena od Boga kao velika.Biskup je upozorio kako se njezi-na proslava i veličina nisu dogodilezbog njezine zemaljske veličine većzbog njezine ovozemaljske neznat-nosti i poniznosti. „Bog koji raspr-šuje oholice umišljene, zbacuje sil-ne, bogate otpušta prazne! Iska-zuje dobrotu onima koji ga se boje!I on uzvisuje neznatne! I gladnenapunja dobrima! Evo razlogaGospine uzvišenosti! Ona jeneznatna koju je Bog uzvisio“, re-kao je mons. Uzinić.Istaknuo je i kako svoj pogledmoramo uputiti prema Gospinoj

neznatnosti i poniznosti kako bi jemogli nasljedovati, kako bi nammogla biti blizu. Upozorio je kakonas je Bog zamislio i stvorio zaod-jenute suncem, okrunjenezvijezdama, te da smo tu ljepotuizgubili zbog oholosti, samodostat-nosti, zasićenosti plodom spozna-je dobra i zla, ali i da se možemovratiti na pravi put, Marijin putneznatnosti i poniznost, gladi zaBogom i vršenjem njegove volje.„Zato danas nije dovoljno samoslaviti Veliku Gospu. Potrebno jepoput Gospe postati plodno tlo zavelika djela koja Bog i po nama i

na nama želi napraviti! Ne traži seza to neki osobit napor. Niti nekeposebne sposobnosti. Dovoljno jeprepoznati da to što jesmo i ima-mo nije plod naših zasluga negoBožji dar. I priznati tim svoje vlas-tite slabosti i granice. I, nakon sve-ga, reći Bogu svoj: ‘Evo me!’“, ob-jasnio je biskup. Također je upo-zorio kako je naš glavni problemšto sebe smatramo velikima, dazbog toga živimo kaoda ne trebamo Boga,ta da je to klica našepropasti, ratova, ter-orizma, progona iekološkog uništenjanašeg zajedničkogdoma.Poniznost trebaodgajatiDalje je kazao kakoBog i danas želi činitipo nama velika iveličanstvena djela,baš kao što je to čin-io po Mariji. No i kakotih djela nema uonom obimu u kojembi ih trebalo biti. Re-kao je i kako je glav-

na odgovornost za taj problemna nama samima jer govorimoda nam Bog treba, a u javnomdjelovanju i osobnom životu seponašamo kao da nam Boguopće ne treba. „Umjesto da uzajedništvu i ljubavi Boga veliča-mo i njemu služimo, služeći oni-ma kojima nas on šalje, utjelovl-jujući im Isusa kao što je to uči-nila Marija, mi svoje biti vjernici,pa i samoga Boga, pretvaramou sredstvo za svoje interese.Sredstvo svoga egoizma. Oso-bito je opasno ako nam Bog, a ito se može dogoditi i nažalostdogađa, postane sredstvommoći i dominacije nad drugima“,istaknuo je biskup.Mons. Uzinić je rekao kako jevažno shvatiti da ako smo oholi ibahati, odnosno zatvoreni za Boga i njegovu volju, da nasonda neće spasiti naša slavlja, hodočašća, mise, procesije,već samo ako smo u svemu tome veliki s Gospom, ako usvojoj neznatnosti i poniznosti vršimo Božju volju. Dodao jekako je to put svetosti kojim su brojni sveci išli, i kojim bi svimi trebali ići, od biskupa do običnog čovjeka. Objasnio je ikako nam poniznost nije urođena te da je treba odgajati,odnosno ako nam je ono naše ja na prvom mjestu onda jeto znak naše nezrelosti, ali i uzrok mnogih zala. Biskup seosvrnuo i na podatak od 102 rastave u našoj biskupiji, od409 sklopljenih brakova, i kazao kako je za to uzrok ononaše ja. „Bog treba biti na prvom mjestu. Budemo li poniz-ni, i mi možemo postati plodno tlo za Boga i njegovu volju.Bog će nam biti na prvom mjestu. I donijeti ćemo plodovekoji će govoriti o nama i našem životu. I bit ćemo prepoznatikao blagoslovljeni. I po tim ćemo plodovima učiniti boljimsvoju obitelj, Crkvu, društvo i domovinu, svijet i vrijeme ukojemu živimo. I onda jednom biti, kao i Gospa, na nebouzneseni, proslavljeni, veliki“, zaključio je mons. Uzinić.Proslavu svetkovine pjevanjem su uveličali katedralni zborovipredvođeni Margit Cetinić. Zavjetnu sliku Gospe od Porataove godine nosili su pomorci: Zvonimir Cetinić, Nikola Čoro,Pavo Čerjan, Ivo Bošković, Ivo Herendija i Maro Šimunović.Tijekom cijelog dana vjernici su hodočastili u katedralu, amise su bile u 6, 7, 8, 9, 10 i 11.30 sati. Svetkovini Uznesen-ja BDM prethodila je trodnevna duhovna priprava koju jepredvodio mons. Petar Palić, generalni tajnik HBK, a prvogdana trodnevnice bio je i tradicionalni orguljaški koncert dr.Darka Kristovića.

Nikša Sentić Foto: Nikša Sentić/Tonći Ante Prizmić

11GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

12 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

URED ŽUPANA

Prijem za svjetske juniorske prvakinje u veslanjuPrijem za svjetske juniorske prvakinje u veslanjuPrijem za svjetske juniorske prvakinje u veslanjuPrijem za svjetske juniorske prvakinje u veslanjuPrijem za svjetske juniorske prvakinje u veslanju

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom primioje u Palači Ranjina svjetske juniorske prvakinje u veslanju Ivanu i Josipu Jurković, članiceVK “Ošjak” iz Vela Luke te Izabelu Krakić i Brunu Milinović, veslačice VK “Trešnjevka” izZagreba, koje su na netom završenom Svjetskom juniorskom prvenstvu u Litvi osvojile

zlato u četvercu bez kormilara.“Ovo je veliki uspjeh za našu županiju, zaVelu Luku, pa i za cijelu Hrvatsku. Osvajan-je zlatne medalje na svjetskom prvenstvuveliki je doseg, no ovo je samo jedan ska-lin više i očekujemo nove uspjehe ubudućnosti, a razlog više da vjerujem u tosu vaš rad, kao i odnos prema sportu. Čes-titam vam još jednom na zlatnojmedalji, zaslužile ste to, imate potporuobitelji, a mi se ponosimo vama i veselimose novim medaljama” poručio je župan Do-broslavić.Veslačice su Županu i zamjenicimaprenijele dojmove s natjecanja, pri čemusu istaknule da je jedan od najvećih razlogauspjeha dobra atmosfera i to da se njih če-tiri slažu kao sestre. Da od novih natjecan-ja i medalja ne odustaju potvrdila je i Josi-pa Jurković, koja je rekla da nakon kratkogljetnog odmora nastavljaju s treninzima:“Nakon odmora kreće i ciklus priprema zaOlimpijske igre u Tokyju i nadamo se daćemo nastaviti s ovakvim rezultatima.”,istaknula je.Trener Tino Dragojević istaknuo je kako jeizuzetno je ponosan na rezultate sestara Ju-rković, pri čemu se prisjetio samih početa-ka i prvih natjecanja te priznao kako tadanije mogao niti zamisliti takve uspjehe.Dodao je, međutim, kako su talent, ali i trudkoji sestre Jurković ulažu u ovaj sport višeizuzetak nego pravilo, a zbog čega je uvjer-en u izvrsne rezultate i u budućnosti.

URED ŽUPANA

Dan Općine SlivnoDan Općine SlivnoDan Općine SlivnoDan Općine SlivnoDan Općine SlivnoOpćina Slivno je svečanom sjedni-com Općinskog vijeća obilježila svojDan, koji se slavi na blagdan VelikeGospe, a sjednici su, uz brojnedruge uzvanike, nazočili župan Ni-kola Dobroslavić i zamjenica župa-na Žaklina Marević.Župan Nikola Dobroslavić je vodst-vu općine čestitao na brojnimprovedenim projektima i sustavnoplaniranom razvoju, kazavši kako jepovjerenje koje je ovo općinsko vod-stvo dobilo na posljednjim lokalnimizborima najbolji dokaz uspješnos-ti. Župan je istaknuo i kako velikumogućnost razvoja ovog područjapružaju projekti financirani iz EU fon-dova: „Naša je županija ponajboljau Hrvatskoj po korištenju EU fondo-va, a upravo na području Neretveimamo nekoliko projekata koji ćeuključivati i Slivno te tako doprinijetidaljnjem razvoju“, rekao je Župan.Dodao je i kako općina Slivno imaveliku turističku perspektivu te kakoće Županija i dalje, kao i dosada,stajati uz Općinu: „Zajedno mora-mo učiniti sve za daljnji razvoj ovogapodručja, pri čemu moramo postićiravnotežu između potreba razvoja izaštite okoliša u cijeloj Neretvi“, zak-

ljučio je Župan te laureatima čestitao na nagrad-ama, a svim nazočnima čestitao Dan Općine.Svečanoj sjednici nazočili su i saborski zastup-nik Branko Bačić, državna tajnica u ministarstvupoljoprivrede Marija Vučković, državni tajnici Fra-no Matušić i Mario Šiljeg, te gradonačelnici inačelnici s područja Neretve. Uz svečanu sjed-nicu Općinskog vijeća, zatvoreni su i tradiciona-lni Neretvanski pjesnički susreti „Maslini ulice“.

Dan Općine LumbardaDan Općine LumbardaDan Općine LumbardaDan Općine LumbardaDan Općine LumbardaŽupan Nikola Dobroslavić i zamjenik župa-na Joško Cebalo nazočili su svečanoj sjed-nici Općinskog vijeća Općine Lumbarda, ko-jom je obilježen Dan Općine i blagdan njez-ina zaštitnika sv. Roka. Župan je u svomobraćanju čestitao općinskom vodstvu napovjerenju koje su ponovno dobili na ne-davno održanim lokalnim izborima, kazavšikako je to najbolji dokaz uspješnosti. Dodaoje i kako su i brojni uspješni projekti, odnos-

no njihov utjecaj na poboljšanje kvalitete životamještana, najbolji dokaz kako su nam općineitekako potrebne.„Dobri projekti, posebice oni financirani iz EUfondova, najbolji su način razvoja nekog područ-ja, a mi u Županiji ćemo i dalje biti uz vas.“, re-kao je župan Dobroslavić te dodao kako će raz-voju općine Lumbarda itekako doprinijeti izgrad-nja Pelješkog mosta: „Napokon smo došli dosamog početka realizacije Pelješkog mosta,nećemo dopustiti odgađanje i dovest ćemo dokraja ovaj milenijski projekt koji će itekako doprin-ijeti razvoju Pelješca, ali i Korčule te Lastova iMljeta“, zaključio je Župan te uputio čestitke po-vodom Dana općine i blagdana sv. Roka.Nazočnima se u ime svih otočnih općina i Gra-da Korčule obratio gradonačelnik Korčule Andr-ija Fabris, kao i izaslanik predsjednika Vlade RHi saborski zastupnik Branko Bačić te izaslanikpredsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjed-nik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

13GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO - NA PLAŽI DONJEČELO NA OTOKU KOLOČEPU

Obavijest o prestankuObavijest o prestankuObavijest o prestankuObavijest o prestankuObavijest o prestankuiznenadnog onečišćenja moraiznenadnog onečišćenja moraiznenadnog onečišćenja moraiznenadnog onečišćenja moraiznenadnog onečišćenja moraSukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje (“Nar-odne novine” broj 73/08), obavještavamo vas oprestanku iznenadnog onečišćenja na plaži DonjeČelo na otoku Koločepu, koje je objavljeno 9. kolo-voza 2017.g. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorkemora 10. i 11. kolovoza, a rezultati ispitivanja udovol-javaju uvjetima Uredbe, što upućuje na prestanakiznenadnog onečišćenja, te je plaža Donje Čelo naotoku Koločepu podobna za kupanje. Obzirom nazahtjeve Uredbe, članak 24., stavak 3., more na plažiDonje Čelo na otoku Koločepu ponovo će se uzork-ovati u roku od sedam dana, radi provjere prestankaiznenadnog onečišćenja.

NA MORSKIM PLAŽAMA NAŠE ŽUPANIJE U 2017.

Objava rezultata šestog redovnogObjava rezultata šestog redovnogObjava rezultata šestog redovnogObjava rezultata šestog redovnogObjava rezultata šestog redovnogispitivanja kakvoće moraispitivanja kakvoće moraispitivanja kakvoće moraispitivanja kakvoće moraispitivanja kakvoće moraPrema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovač-ko-neretvanske županije za 2017. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovač-ko-neretvanske županije obavio je šesto redovno ispitivanje mora na 116 plaža,u periodu od 31. srpnja do 13. kolovoza 2017. godine. Uzorci mora na svimplažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje („Narodnenovine“ broj 73/08). Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno jekao more izvrsne kakvoće, dok je na plažama Mlini u Općini Župa dubrovačka,Kobaš u Općini Ston i Portina u Gradu Pločama, more bilo dobre kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštiteokoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske žup-anije, www.izor.hr/kakvoca/ ili www.zzjzdnz.hr gdje se mogu vidjeti ocjenekakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim(dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google mapspodlogama, kao i brojne popratne informacije (temperature zraka i mora, sl-anost, smjer vjetra i drugo). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se ubazu podataka odmah nakon završetka analize.

ZAMJENICA ŽUPANA NAZOČILA SVEČANOSTI

Uručeno odlikovanje don PetruUručeno odlikovanje don PetruUručeno odlikovanje don PetruUručeno odlikovanje don PetruUručeno odlikovanje don PetruMikićuMikićuMikićuMikićuMikićuZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je svečanosti uručen-ja odlikovanja “Red hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitkui ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana” koje jedugogodišnjem pločanskom župniku don Petru Mikiću dodijeljenona prijedlog Luke Ploče d.d.Odlikovanje don Petru Mikiću uručio je izaslanik Predsjednice RHprof. dr. sc. Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednice, kap. IvanPavlović don Petru Mikiću uručio je prigodni poklon, a akademikDavorin Rudolf u svom je govoru zahvalio za veliki doprinos koji jedon Petar Mikić svih ovih godina dao Crkvi Kraljice Neba i Zemlje uPločama, ali i samom gradu.Svečanosti su nazočili i saborski zastupnik Miroslav Tuđman tegradonačelnik Grada Ploče Mišo Krstičević i gradonačelnik GradaMetkovića Dalibor Milan.

NA OSOJNIKU

Položeni vijenci kodPoloženi vijenci kodPoloženi vijenci kodPoloženi vijenci kodPoloženi vijenci kodspomen obilježjaspomen obilježjaspomen obilježjaspomen obilježjaspomen obilježjaPovodom obilježavanja 22. obljetnice pogi-bije hrvatskih branitelja Stipe Štrbića, Albi-na Ostije, Siniše Musulina i Ivice Petrovića,kod spomen obilježja na Osojniku su uznak sjećanja položeni vijenci i zapaljenesvijeće. U ime Dubrovačko-neretvanske

županije vijenac su položili i svijeću zapalili zamjenica župana Žaklina Marević, pročelni-ca Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić ipročelnik Službe za zajedničke poslove Maro Hađija.Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod spomenika, poginulih branitelja su se pris-jetili i članovi obitelji te članovi Udruge branitelja Grada Ploča, predstavnici Grada Pločate državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković.Prigodne riječi molitve za poginule branitelje koji su svoje živote izgubili 12. kolovoza1995. godine uputio je don Ante Antunović iz Župe Kraljice Neba i Zemlje u Pločama.

14 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica “Overbooking the City”Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica “Overbooking the City”Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica “Overbooking the City”Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica “Overbooking the City”Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica “Overbooking the City”Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica ‘’Overbookingthe City’’ održava se od 20. do 26. kolovoza u Dubrovniku u orga-nizaciji udruge Urban Transcripts (London), te u partnerstvu sudrugom PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru (Dubrovnik)i uz potporu Društva arhitekata Dubrovnik, Grada Dubrovnika,Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županijei Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (Sveučilište uSplitu).Dubrovnik, koji se često naziva i “biserom Mediterana”, prestižnaje turistička destinacija na popisu svjetske baštine UNESCO-a.Površina od samo 0.18 kilometara kvadratnih ugošćuje 2 milijuna

posjetitelja godišnje, što je u odnosu posjetitelja prema površinipovijesne jezgre 5 puta više nego u Veneciji. Iako se takva ek-splozija turizma često smatra pozitivnim, čak i poželjnim fenom-enom, postavlja se pitanje kako ta disproporcionalnost utječe nagrad koji doživljava intenzivne promjene u urbanoj dinamici iodumiranje nekad vitalnih dijelova grada. Istovremeno, Dubrovnikbaštini specifične urbane i arhitektonske modele i tipološke obra-sce koji se mogu iščitati i kao univerzalni, prisutni kroz povijesni isuvremeni sloj europskog grada. Stoga su takvi, kontekstualnospecifični, obrasci uzeti kao predložak za osmišljavanje novihuniverzalnijih modela, lako primjenjivih u nekom drugom gradusličnih obilježja. Time se želi istražiti kako se negativni fenomeniturizma mogu preusmjeriti da postanu novi pozitivni pokretači re-vitalizacije grada. Nakana radionice je pažljivo balansirati izmeđuteorijskog okvira i operativnog nivoa zbog moguće ekstrapolacijedobivenih modela u drugi kontekst, ali i njihove razrade i primjenelokalno.Intenzivni sedmodnevni program radionice uključuje timski radsudionika, terensko istraživanje i predavanja otvorena za javnost.Predavanja će se održati prva tri dana (nedjelja, ponedjeljak iutorak, 20.8., 21.8. i 22.8.) u večernjim satima, a rezultati radionicebit će prezentirani javnosti posljednjeg dana radionice (subota26.8.).

UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN

Europski dan sjećanja na žrtve svihEuropski dan sjećanja na žrtve svihEuropski dan sjećanja na žrtve svihEuropski dan sjećanja na žrtve svihEuropski dan sjećanja na žrtve svihtotalitarnih i autoritarnih režimatotalitarnih i autoritarnih režimatotalitarnih i autoritarnih režimatotalitarnih i autoritarnih režimatotalitarnih i autoritarnih režimaU povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svihtotalitarnih i autoritarnih režima Udruga ratnih veterana Hrvatskidomobran Dubrovnik organizira u utorak, 22. kolovoza 2017. go-dine s početkom u 19,30 sati u Samostanu Svete Klare, DvoranaSvetog Ivana Pavla II, Javnu tribinu, Nekažnjeni zločini komuniz-ma, padre Petar Perica - mučenik s Dakse, (omage). Sudjeluju:prof. dr. sc. Ivo Banac, Željko Kulišić, predsjednik Udruge HD Du-brovnik, Damir Kukavica, autor umjetničke slike ‘Padre Perica’, Slo-bodan Begić, prof. - violina, Mirjan Bukmir, prof. - tenor, TomislavŽerovnik, prof. - gitara.Elafitsko hodočašće domobrana 2017.Povodom Europskog Spomendana na sve žrtve totalitarnih i au-toritarnih režima Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik organiziratradicionalno ‘Elafitsko hodočašće domobrana 2017.’ u srijedu23. kolovoza. Program hodočašća:07,30 polazak brodice iz Luke Gruž (ukrcaj na Velikom mulu)08,00 Daksa - komemoracija uz Spomen obilježje - (protokol)10,00 Jakljan - komemoracija uz Spomenik na Jakljanu (protokol)11,00 Misa zadušnica u crkvi sv. Stijepana u Luci Šipanskoj13,00 Slano - komemoracija uz Spomen obilježje na mjesnomgroblju (protokol)14,00 okrijepa za hodočasnike u restoranu ‘Kolarin’16,00 završetak hodočašća i povratak u Dubrovnik17,00 dolazak u GružObred Komemoracije predvoditi će dr. don Stanko Lasić, kate-dralni župnik.Nakon molitve i obreda odriješenja:- Daksa (ekshumirani ostatci 54 žitelja Dubrovnika, među kojima i8 svećenika, dosad identificirano njih 18);- Jakljan (otkriveni ostatci 214 ubijenih hrvatskih i njemačkih zar-obljenika, mornara i vojnika);- Slano (ostatci četiriju žrtava ubijenih odmah po ulasku lokalnihzlikovaca);slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća pored svakog Spomenobilježja (protokol).

Predsjednik HD Željko KulišićVAŽNA NAPOMENA: Zbog osiguranja dovoljnog broja mjesta zaprijevoz na ‘Elafitsko hodočašće’, Vaše sudjelovanje obvezno potvrd-ite zaključno do ponedjeljka 21. kolovoza na: 091 202 1 606.

15GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

16 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX. STOLJEĆA

Povodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihigračaka u muzeju Rupe (igračaka u muzeju Rupe (igračaka u muzeju Rupe (igračaka u muzeju Rupe (igračaka u muzeju Rupe (33333)))))Dječje igre krajem 50-ih i tijekom 60-ih godina XX. stoljeća u DubrovnikuTreći način ribolova je bio uz pomoć rampina.Na kraju deblje pandivjerne nalazile bi sespojene tri veće udice. Rampin bi se baciobočno od riba (u plovu) te bi se jednim naglimpotezanjem (trzajem) pokušalo zakučati riba

koja je plivala blizu površine. Ulov bi se najčešće davao mačka-ma, ali ako bi se uhvatila veća količina menulica, vladika,šparmića, cipola... završili bi u prosuji.23. Potapanje brodova ili „podmornica“ također se je katkadigralo, ali igra nije bila dinamična, pa je rijetko bila na repertoaruna otvorenom prostoru.24. Trčanje po Porporeli (od tvrđave sv. Ivan do ferala i obratno)kad su valovi preljevali Porporelu. Iziskivalo je snalažljivost,„iskustvo“ (uočavanje manjeg vala) i brzinu.25. Ne sjećam se da smo imali određeni naziv za sljedeću igru,pa sam je sada nazvao „ugrabi tuđe mjesto“. Najčešće smo jeigrali „u petoricu“. U kvadratu (kantuni kuća jedna nasuprotdrugoj) svatko je držao svoje mjesto (kantun). Brzo smo izmjen-jivali mjesta ne dozvoljavajući da nam zauzme peti igrač koji jevrebao da zauzme nečije mjesto. Trebalo je što češće mijenjatisvoje „postaje“ a ne „kišati“ uz njih. Igra je imala svoju draž jer jebila dinamična i nepredvidljiva ako nekoliko igrača istovremenoželi promijeniti svoj mjesto. Igralo bi se dok nam ne bi dosadilo.26. Ovo je ljetna igra koju prati pjesma. Početni stihovi su „pa-ge-roje“ i igra se sjedeći u krugu s četiri i više igrača. U šaci sedrži obli, veći žal koji bi se uz pjesmu dodavao sljedećem igraču(obrnuto od kazaljke na satu). Štos je u tome, da se zadnje riječi(u pjesmi) „dzike-dzike-dzak“ odigraju ispred sebe (desno-lije-vo-desno). Tko pogriješi ispada iz igre. Igra i pjesma počinju izpočetka, ali riječi pjesme sve se brže ponavljaju. Brzina doda-vanja kamena suigraču sve je brže, tj. prema tempu pjesme.Osim brzine u dodavanju kamena potrebna je koncentracijakod zadnjih triju (gore) riječi.27. Pravili smo i jednu „sofisticiranu“ uvjetnu nazvanu „igru“,odnosno „filmske-strip“ predstave. U naše vrijeme izuzetno je biopopularan „Plavac“ („Plavi vjesnik“), a donekle i „Kekec“ i „Poli-tikin Zabavnik“ zbog obilja stripova različitog sadržaja od domaćihi stranih autora. Iskidali bi strip-sličice tzv. „kaiš“ (4-5 sličica u nizu).Kaiše smo lijepili u nizu te bi dobili rolu stripa. U kartonsku kutijuod cipela postavili bi dva drvena štapića na udaljenosti od 30-akcm. Prethodno bi se dio dna kutije otkinuo te bi se dobio pra-vokutni otvor („ekran“). Visina „ekrana“ morala je odgovarati visi-ni sličice. Na lijevi štapić u kutiji postavila bi se rola stripa s počet-nim praznim dijelom papira koji bi se nategnuo na desni štapić.Laganim okretanjem vrha štapića na desnoj strani kutije namot-avala bi se rola stripa. Mi, dječaci gledali smo slike stripa i čitalipopratni tekst uz njih. To je bilo naše kino na principu „uradi sam“.28. Igra „trice“ i „devetice“. Igraju dva igrača naizmjenično post-avljanjem svojih kamenčića na određena mjesta. Tko prvi na-pravi niz od tri kamenčića u vodoravnom, okomitom ili kosomnizu, pobjednik je. Kod „devetice“ oduzimaju se protivniku poste-peno „strateški“ kamenčići dok ne ostane samo na tri kamenčića.

U tom slučaju izgubio je igru. Ovamisaona igra nije bila baš popu-larna kao jednostavnija „trica“. (Nanekim mjestima u Gradu, kao npr.na južnim skalinima - obratitepažnju(!) - od Katedrale ili na jed-nim skalinima u „otkopanoj“ uliciu Pustijerni urezan je u kamenucrtež za igru „deveticu“. Ta je igrabila poznata dubrovačko djeci joštijekom Dubrovačke Republike. -nap. D.R.)29. Iako nije igra, ali bilo je popu-larno ići sa starijim dječacima uLapad (predjel nazvan „mala Afri-ka“ zbog gustog šipražja) u lov natiće uz pomoć „baketine“ (drveništapić namazan ljepilom ipričvršćen za granu u krošnji). Nosise gajbica ili jednostavno papirnati„škartoc“ s rupicama za uh-vaćenog tića.30. Prelazak preko opasnih mjes-ta iza Porporele koja su imala svojespecifične nazive: „tri čavla“, „dva-naest čavala“ ili skakanje u mores većih visina, radi dokazivanja ju-naštva, odvažnosti. (Tko je od nasuopće razmišljao o mogućim posl-jedicama, osim naših roditelja.)31. Pucanje iz „garbitnjača“. Ko-ristile su se metalne konzerve spoklopcem, karbid, pljuvačka...Zaboravio sam redoslijed postupa-ka izazivanja detonacije, ali smo sesklonili prije detonacije, jer bi pok-lopac konzerve „znao“ dalekoodletjeti.32. Povremeno bi se „zaratilo“među pojedinim grupama djecekoje su pripadale određenim grad-skim lokalitetima. Više je to bilo„puhanje“ i pridavanje važnosti,nego kakav ozbiljni sukob.33. Kotrljanje obruča od bačve,kontrolirajući i udarajući ga štapomda se što dalje kotrlja. Udarajućiga nekoliko puta lagano sa stranemogli smo okrenuti njegov smjerkotrljanja.34. Tijekom ljeta povremeno grup-no plivanje na relaciji: Porporela-Kaše-Banje (do „strompulina“) inazad.35. Hodanje bosih nogu iza cis-terne-prskalice koja je prala iosvježavala Stradun od ljetnežege.36. Korištenjem bambusa ili ribar-

skog konopa za uhvaćenim i zave-zanim kosmečem kao mamcemza lov na hobotnice, plivajući ljetiu moru. Stavljali bi kosmeča predneki otvor ispod kamena pret-postavljajući da je u njemu hobot-nica. Povlačenjem bambusa ilikonopa sa uhvaćeno hobotnicomlakše bi je izvukli iz njenog skro-višta.37. Pravljenje „puckalice“. Savijan-jem novinskog papira određenimredom dobila bi se tzv. „puckali-ca“. Naglim zamahom ruke sa„puckalicom“ mogao se proizves-ti jak prasak.Djevojčice su imale svoje igre naotvorenom prostoru, kao npr. „ško-lice“, preskakanje konopa, vrtjelesu „hula-hop“... Često su sepridruživale dječacima u „muškim“igrama, te smo se zajedno igralina gradskim poljanama ili u nekimgradskim ulicama. (Pripadao sam„Rokašima“ (Ulica iza Roka ipokrajne ulice). U 50-im i 60-imgodinama XX. stoljeća bilo je punodjece u Gradu (među zidinama),jer je u to doba u Gradu sigurnostanovalo oko 5000 stanovnika.Moguće da sam neku igru zabo-ravio navesti u svom popisu dječjihigara koje su manje ili više bilepopularne među dubrovačkomdjecom krajem 50-ih i tijekom 60-ih godina XX. stoljeća. Dao samkratka i donekle barem osnovnaobjašnjenja, te je potrebno za nekedječje igre dati opširnije objašnjen-je, odnosno navesti konkretnapravila koja su postojala za odre-đenu vrstu igre.Držim, da je ovim popisomnajvažnije navesti maštovitost isnalažljivost djece, te nadasve ve-lik broj igara, a nadasve druženjegradske djece toga vremena.Bilo bi zanimljivo snimiti dokumen-tarni film o najzanimljivijim tadašn-jim dječačkim igrama na istom iliprikladnom prostoru! (Moguće jetiskati i prigodnu knjižicu s detal-jnih popisom i pravilima dječjih ig-ara?!)Ako želite, sudjelujte svojim napisi-ma o ovoj „nostalgičnoj“ temi inadopunite navedeni popis dječjihigara.

Svršetak

17GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

20.MARATON LAĐA

Kominjani vratili Štit u NeretvuKominjani vratili Štit u NeretvuKominjani vratili Štit u NeretvuKominjani vratili Štit u NeretvuKominjani vratili Štit u NeretvuJubilarni, XX. Maraton lađa na Neretvi, održan 12.kolo-voza, za nama je i sve je ponovno „na svome mjestu“.Kominski Gusar vratio je veliki Domagojev štit u Neret-vu, barem na godinu dana, a bjelovarski su Argonautidrugim mjestom pokazali da ga lani nisu osvojili sluča-jno. Isto tako, metkovski Crni put i Stablina dijeljenjemsu trećega i četvrtoga mjesta dokazali da su i dalje usamome lađarskom vrhu.U favorite su ubrajani i Krvavčani iz Gospe Karmelske,ali su se ovaj put morali zadovoljiti petim mjestom, doksu sigurno bjelovarski Šumari zadovoljni šestim. Odmetkovskih posada najbolje je prošao Jerkovac, koji jebio deseti, Sveti Ilija je dvanaesti, a izvrni trinaesti su

Veterani IV. gardijske brigade.Juniori Jerkovca su sedamnaesti, aCrnoga puta 24.Među zanimljivostima spomenimorogotinsku posadu Prvi prvaci, sastav-ljenu mahom od lađara koji su dale-ke 1998. osvojili prvi Maraton. Devet-naestim mjestom pokazali su da jošmogu. Zanimljivo je i to da je Bjelovarimao čak tri posade (plus jednu naMaratonu lađarica), a posade izvanNeretve još su bile Hrvatski zavod zatransfuzijsku medicinu Zagreb (izvrs-no osmo mjesto), Sisak (plus ženskaposada), Salašari somborski, Primor-sko-goranska županija i Vinkovački

lađari.Na ovogodišnjem Maratonu nastu-pilo je trideset posada, što je zamjet-no manje u odnosu na najbolje god-ine. Pratećih brodova i gledatelja biloje manje, premda je to teško reći jersu mnogu start gledali s desne obaleNeretve. No, nije nedostajalo poli-tičara. Nije bilo premijera ni predsjed-nice (izaslanik Mate Granić), ali jezato došao predsjednik Sabora Gor-dan Jandroković. Naravno, Maratonsu pratili potpredsjednik saboraPetrov, saborski zastupnici Grmoja,Bulj, Bačić, Matošić, Panenić iNinčević Lesardić, Vučetić, župan

Dobroslavić i kolega muKomadina, zagrebačkigradonačelnik Bandić,gradonačelnici Metkovića,Vrgorca i Knina Milan,Pranić i Jelić… Isto tako,viđeni su još mnogipoznati poput Ivice Kostel-ića.Sama je utrka prošla uredu, osim što suKrvavčani imali nezgodu snalijevanjem vode u lađupa su tako na pola utrkeizgubili vodeće mjesto.Kominjani su zasluženoprvi pa su se sa šest pob-jeda izjednačili s Rogotin-janima. Njima je zlatnemedalje predao MateGranić, izaslanik predsjed-nice Grabar Kitarović, aveliki Domagojev štit pre-dao im je predsjednikSabora Jandroković.Bjelovarskim Argonautimasrebrne je medalje okovrata objesio župan Do-broslavić, metkovski gra-donačelnik Dalibor Milanpredao im je mali srebrniDomagojev štit u trajnovlasništvo.

MARATON LAĐARICA

Gusarice izGusarice izGusarice izGusarice izGusarice izMetkovićaMetkovićaMetkovićaMetkovićaMetkovićaprveprveprveprveprveOdržan je 4.maratonlađarica od Opuzena doMetkovića uz sudjelovan-je 5 posada. Prve su na ciljstigle Gusarice Metkovićpo drugi put za redom,druge su Nereide Bjelovara opet treće Metkovke.Lađarska događanja nas-tavila su se zabavno-glazbenom feštom lađarai lađarica na Noći lađara uMetkoviću uz otvorenjeDana neretvanskekneževine. metkovic.hr

18 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA - LJETNIKOVAC VICE SKOČIBUHE

Jedan od rijetkih ljetnikovacaJedan od rijetkih ljetnikovacaJedan od rijetkih ljetnikovacaJedan od rijetkih ljetnikovacaJedan od rijetkih ljetnikovacasačuvan u izvornom oblikusačuvan u izvornom oblikusačuvan u izvornom oblikusačuvan u izvornom oblikusačuvan u izvornom oblikuGordana Marušić ovdje otvara centar „DentalMarušić“ i kasnije, ovaj ljetnikovac daruje svomsinu Hrvoju. Poslije završetka Domovinskograta, za ovaj dvorac bili su zainteresirani i ruskimilijunaš, Roman Abramović i katarski šeik

Monumentalni ladanjski sklop s ljet-nikovcem u Suđurđu, neposred-no uz ljetnikovac Tome Skočibnu-he bio je vlasništvo njegovog bra-ta Vice Stjepovića Skočibuhe (1534– 1588.). Skočibuhe su bile međunajmoćnijim pomorskim obiteljimau Dubrovačkoj Republici. Porijek-lom su iz Hercegovine, a obogatilisu se brodogradnjom galijuna,bankarstvom.

Ovaj renesansni ladanjski komple-ks je među najmonumentalnijimna dubrovačkom području. Zapre-ma površinu oko 3100 četvornihmetara, od čega je 88% prostranivrt. Na mjestu negdašnjeg brodo-gradilišta, istočno uz ljetnikovcanjegovog brata Tome, Vice je svojrenesansni ljetnikovac sagradio1563. god. Zgrada ljetnikovca bilaje sagrađena za (ono vrijemenevjerojatnih), jedanaest mjeseci.Od svih ladanjskih cjelina na du-brovačkom području ova dva ljet-nikovca u Suđurđu su najkvalitet-niji i originalni sačuvani primjeriladanjske izgradnje. Vicin ladanjs-ki sklop se sastoji od nekoliko građ-evinskih objekata, a zgrade suporedane u dva dijela: ladanjskakuća rezidencijalnog karaktera, or-san, terasa, natkrit paviljon, staramlinica (danas preuređena u resto-ran), ljetna kuhinja, krušna peć,spremišta.

Kapela sv. Tome (koju je Vice daosagraditi na uspomenu i sjećanje nasvog brata), sagrađena je na terasi1588. god. a nalazi se na najitim-nijem prostoru, u razini s gornjimkatom ljetnikovca. Pročelje joj je or-ijentirano prema sjeveru. Ovo jejedan je od rijetkih ljetnikovaca – nadubrovačkom području koji je saču-van do danas u izvornom obliku.Visoka i moćna kula u kojoj je

gustijerna, sagrađena je 1577. god.Ulaz u kulu je u razini prvog kata isa zgradom veže ga pokretni, drve-ni most. Na pročelju zgrade iznadulaza, nalazi se kameni, obiteljskigrb koji prikazuje Veneru kako izlaziiz morskih valova.U velikoj dvorani na katu je drvenaukrasna ograda i balatur, jedinitakav primjer sačuvan na du-brovačkom području. U glavnomsalonu nalazi se slika iz vremenanastanka ljetnikovca, te slika „Posl-jednje večere“ rad venecijanskogrenesansnog majstora. Ispredzgrade je veliki i prostrani vrt, a manjivrt po površini nalazi se sa stražnjestrane. Prednji vrt je geometrijskogoblika, podijeljen mrežom šetnicapokrivenih pergolama koje leže nakamenim kolonadama. Dugačkaterasa završava paviljonom – glori-jetom, koji se smatra najljepšim naotoku, sa kojeg se pruža lijep po-gled na uvalu Suđurđa. U sklopu

ladanjskog sklopa nalazi se i stara mlinica za preradu masli-na. Dva su ulaza u ladanjski kompleks; glavni u istočnom,a sporedni u sjevernom krilu ogradnog zida. Prostor vrta jegeometrijskog oblika sa većim brojem šetnica sa kolonad-ama i odrinama.U vrtu su kamene klupe, kanali za natapanje, krune bunarai ujedno su posljednji tragovi hortikulturnih uređenja ovihprostora. Vrt je lijepo njegovan i o njemu se brine jedna gos-pođa. Ladanjski kompleks je ograđen visokim ogradnim zi-dom. Vice je bio najznačajniji i najpoznatiji dubrovački po-morac, trgovac i bankar. Iza sebe je ostavio spomenike kul-ture i umjetnička djela. Renesansna palača u gradu i ljetnik-ovac na Boninovu, idu u red najmonumentalnijih zgradastarog Dubrovnika. Vice je imao udjela u 17 jedrenjaka dugeplovidbe. Zbog ugleda kojeg je uživao, Dubrovačka vladamu je ponudila vlastelinsku titulu. Kad je saznao da ona nijenasljedna, odbio je tu ponudu. Umro je u 54. godini života1588. god. i sahranjen je u Dominikanskoj crkvi u Dubrovni-ku.U 19. st. ukidanjem kmetstva, Ivan Curić je bio financijskiojačao i kupio je krajem 19. st. ovaj ladanjski sklop ViceSkočibuhe. Od oca Ivana ljetnikovac je naslijedila njegova

kćerka Nika Curić koja je ranoostala udovica. U ljetnikovcuje živjela sa sestrom koja senije udavala. Godine 1927. izdubrovačkog zaleđa dovelesu sluškinju Stanu Vujinovićda im služi. Stani se potom uSuđurđu pridružuje sestraMare i zajedno skrbe o vlas-nici Niki Curić. Ona imoporučno ostavlja – poklanjaovaj ljetnikovac i ostale nekret-nine koje su pripadale ovomladanjskom sklopu, međukojima i 2000 metaračetvornih pašnjaka i 83kvadrata maslinika na predje-lu Zagorica u neposrednojblizini ovog ljetnikovca. Novavlasnica nije imala novaca zaodržavanje ovog već oronu-log ladanjskog sklopa.Zanimljivo je da u bivšojdržavi, ni Ministarstvo kulture,ni dubrovački Zavod za zašti-

tu spomenika, nisu bili zainteresirani za obnovu ovog vr-ijednog ladanjskog sklopa u Suđurđu. Devastirani i zapuš-ten ovaj ladanjski sklop, 1994. god. kupuje splitska obiteljGordane Marušić za ugovorenih 200 000 USD. Ova kupov-ina bila je dugo godina sudski spor zbog isplate novca.Obitelj Marušić uložila je mnogo truda i financijskih sred-stava u deset godina restauracije i obnove već zapušte-nog i oronulog ovog ladanjskog sklopa. Gordana Marušićovdje otvara centar „Dental Marušić“ i kasnije, ovaj ljetnik-ovac daruje svom sinu Hrvoju.Poslije završetka Domovinskog rata, za ovaj dvorac bio jezainteresiran i ruski milijunaš, Roman Abramović i katarskišeik. U prizemlju ljetnikovca nakon obnove, sačuvan jeautentičan kameni pod. U posljednje vrijeme ladanjski sk-lop je namijenjen u turističke svrhe i 2003. godine, ljetniko-vac Vice Stjepovića Skočibuhe bio je jedan od pobjednikau kategoriji za originalnu turističku ponudu, nagrade „Plavicvijet“, koju svake godine organizira i dodjeljuje Hrvatskaturistička zajednica i Ministarstvo turizma. Vrijednost ovogladanjskog kompleksa bila je 2010. godine procijenjenana 10. 000.000 eura. U 2016. godini obitelj Marušić ponud-ila je na prodaju ovaj stari ladanjski sklop dubrovačkoj žup-aniji, Gradu Dubrovniku i Društvu prijatelja dubrovačkestarine, no nitko od navedenih institucija nije pokazao zan-imanje za kupovinu ovog ladanjskog sklopa.

Foto: dentalcentarmarusic.hr

19GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

ZAVRŠILA 14. LJETNA ŠKOLA FILMA ŠIPAN

Velika festa djece i filmaVelika festa djece i filmaVelika festa djece i filmaVelika festa djece i filmaVelika festa djece i filmaProgram Ljetne Škole filma Šipan i ovegodine održao se pod pokrovitelj-stvom Grada Dubrovnika, Hrvatskogaudiovizualnog centra, ŽupanijeDubrovačko neretvanske, te Hrvatskebanke za obnovu i razvitak, a usuradnji s Kinematografima Dubrov-nik, Turističkom zajednicom GradaDubrovnika, hotelom Šipan, OŠ IvanGundulić i ostalim partnerimaMali brodić, osnovni element vizuala osmišl-jenog od strane Ružice Dodig, spustio je svojajedra i vezao se u sigurnu Šipansku luku.Spušteno je i veliko platno u otvorenom kinuIspod starog platnja te je na taj način završe-na i zatvorena još jedna festa djece i filma.Na tom istom platnu i ispred njega na Šipanuse proteklih deset dana zaista uživalo uraznovrsnom programu kojeg je i ove god-ine pripremio i realizirao neumorni produ-centski duo iz udruge Škola filma Šipan MiroBronzić i Nils Neubert. Nakon uvodne večeri

uz Đanija Stipaničeva i klapu Ragusavechiaimali smo prilike vidjeti nekoliko filmova iz re-centne domaće i strane produkcije te nekoli-ko zanimljivih večeri popratnog programa.Posebne projekcije svakako su bile one kojesu prikazane u prisutnosti redatelja i protag-onista filma. Tako se već na samom otvaran-ju uz dokumentarac “Kino Otok” Ivana Ram-ljaka premijerno gledao i dokumentarac oLjetnoj školi filma Šipan “Posao iz snova“prikazan uz prisustvo redatelja Zorana Ćatića.Isto tako, Šipanci su uživali i u filmu “Anka”prikazanom u prisustvu redatelja Dejana Aći-movića koji je sljedećih dana s djecom održao

kratku radionicu o samom filmu kao i oosnovama režije. Večer za pamčenjesvakako će ostati i projekcija fima “Skrive-na strana medalja” prikazanog u prisust-vu redateljice Antonie Dubravke Carner-ud, snimatelja i montažera Miša Sorića teglavnog protagonista filma Mihovila Špan-je. Osim projekcija pod zvijezdama na koji-ma su se gledali filmovi “Vaiana – potragaza mitskim otokom”, “Crvena kornjača” i“Lav” publika je ispod starog platnja ima-la priliku uživati u dvije zaista čarobne iposebne večeri. Jednu je obilježio VinkoMario Prizmić s predstavljanjem Le Petitfestivala a drugu Društvo dubrovačkihpisaca koje je uz predsjednika Borisa Njav-ra šipanskoj publici priredilo večer poez-ije Anuške i Luka Paljetak.Po starom dobrom običaju nakon ovihpredivnih večeri sve je kulminiralosvečanim zatvaranjem na kojem su prika-zani radovi svih radionica ovogodišnječetrnaeste Ljetne škole filma Šipan.Nakon uvodnih riječi samih organizatora,Boža Brajovića kao predsjednika MO Šip-

anske Luke te gospođe Jelke Tepšićzamjenice gradonačelnika Grada Du-brovnika uslijedile su prezentacije radion-ica.Prvi na redu bili su oni najmlađi iz radion-ice animiranog film koju je ove godine vo-dio Domagoj Bogdan iz Zagreba. Vidjelismo jednostavan ali vrlo zanimljiv i kreati-van uradak u formi klasične animacije ozgodama i nezgodama jednog morskogpsa. Nakon animatora male zvijezde post-ali su i fotografi koje je vodio poznati fo-tograf iz New Yorka Marc Ohrem Leclef.Ove godine fotografska radionica donije-

la je nešto novo. Naime, bavili su se odre-đenim odnosom fotografije i teksta pa smouz slideshow na njihovoj izložbi mogli gle-dati i male kataloge, brošurice i sl.Ovogodišnja Ljetna Škola filma Šipan poprvi je put imala dvije radionice igranog fil-ma. Ona nešto mlađa koja je sama sebenazvala Dukatino predvođena duomvoditelja Jurom Trojom Noom Nikolićemiz udruge Kaooos na veliko šipansko plat-no donijela je avanturističku priču prožetu

izumrlim šipanskom običa-jem tzv. pomadoranja aliispričanu na njihov kreativani vrlo dinamičan način.Zadnja na redu bila je ekipaiz starije radionice igranogfilma koju su ove godinevodili Andrea Štaka i MarkoMikšić. Ova radionica donije-la je također jednu novinu ufilmovima Ljetne škole filmaŠipan a to je da smo dobiliprvi i to izvrsni šipanski hororfilm. Svi radovi uskro će bitidostupni na youtube kanaluLjetne škole filma Šipan.U ovogodišnjim radionicamaLjetne škole filma Šipan sud-jelovalo je 47 djece dok je u

večernjim programima filmove i popratnadogađanja odgledalo više od 1000 gle-datelja. Za jedan mali otok koji broji manjeod 400 stalnih stanovnika brojke govoreviše nego dovoljno o važnosti i snazi ovogmalog projekta.Program Ljetne Škole filma Šipan i ovegodine održao se pod pokroviteljstvomGrada Dubrovnika, Hrvatskog audiovizual-nog centra, Županije Dubrovačko neret-vanske, te Hrvatske banke za obnovu i raz-vitak, a u suradnji s Kinematografima Du-brovnik, Turističkom zajednicom GradaDubrovnika, hotelom Šipan, OŠ Ivan Gun-dulić i ostalim partnerima.

20 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

PUTOVANJA I NEISPUNJENE ŽELJE

Mladi Argentinac volontirao u CaritasuMladi Argentinac volontirao u CaritasuMladi Argentinac volontirao u CaritasuMladi Argentinac volontirao u CaritasuMladi Argentinac volontirao u Caritasu

Turisti često na svojim putovanji-ma ispunjaju i neke svoje neispun-jene želje. Tako je i mladi Argen-tinac koji je proteklog tjednadošao u Dubrovnik na par danaodvojio nekoliko sati i proveo ihvolontirajući u Caritasu Du-brovačke biskupije. Riječ je otridesetdvogodišnjem psihologuLeandru Javieru Lorussu koji jenakon kongresa u španjolskojSevilli nastavio svoj odmor putu-jući Mediteranom.“Htio sam na odmoru činiti ono štone stižem u svakodnevnom živo-tu, dati dio svog slobodnog vre-mena čineći dobro bližnjem. Akako moja majka Maria del Pilarvolontira u Caritasu pri katedral-noj crkvi del los Santos Pedro yCecilia u gradu Mar del Plata,logičan mi je izbor bio potražiti

Caritas u Dubrovniku. I tako samse našao ovdje”, kazao je volont-er. Svjedoče djelatnici Caritasa ivolonteri o vrlo otvorenom pristu-pu i spremnosti na dobro ovogmladog turista Argentinca koji jedobio zadatak složiti pakete hranei higijenskih potrepština za potre-bite unutar projekta “Ruke do-brote” koji je financiran sredstvimaiz Fonda europske pomoći za po-trebite. Također, s obzirom na toda je psihologija njegova strukaizrazio je želju vidjeti i upoznati ses djelovanjem i programima Obitel-jskog savjetovališta Dubrovačkebiskupije. S djelovanjem ga je up-oznala voditeljica Kristina Rožić temu za sjećanje poklonila knjigu“Providnosti ususret” u izdanjuObiteljskog savjetovališta.

Marija Đurović

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Bernard Shaw posjetio ljekarnuBernard Shaw posjetio ljekarnuBernard Shaw posjetio ljekarnuBernard Shaw posjetio ljekarnuBernard Shaw posjetio ljekarnu

Znameniti pisac Georg Bernard Shaw (1856.- 1950.), kojije 1925. Dobio Nobelovu nagradu za svoj spisateljski rad,posjetio je u svibnju 1929. Dubrovnik. Odsjeo je tada osamdana u Grand hotelu Imperial i svečano je priman u raznimkulturnim institucijama Dubrovnika. Hvalio je u svojim jav-nim nastupima ljubaznost ljudi i ljepote Dubrovnika ijadranske obale. Tom prigodom bio je primljen i u fran-jevačkom samostanu. Primio ga je poznati franjevac Ur-ban Talija. Vjerojatno radi lijepog prijema i dojma zbogdobrog gostoprimstva u Dubrovnik je nobelovac došao idrugi put sa suprugom, i to zaUskrs 1931.Zanimljiv je dolazak u Dubrovnik ovog znamenitog nobe-lovca i po tome što je taj njegov posjet 1929. ostaozabilježen na filmu, a film se može naći i na internetu.Zahvaljujući tome otkrivaju se i neki detalji iz ovog posje-ta koji nisu zabilježeni na papiru. Na primjer, važno zafranjevce, otkriva film manire ali i isposnički izgled fran-jevca Urbana Talije. Osim toga, u klaustru se na filmu vidiAmerlingova spomen ploča o uređenju nove ljekarne kojaje u to vrijeme još uvijek bila na mjestu gdje je postavlje-na u početku. Nakon što su 1935. otvoreni prozori na tomdijelu zida, ona je premještena na današnje mjesto naistoj strani klaustra. Ploču, s latinskim napisom o Amer-lingovoj zasluzi za novu ljekarnu, danas i zbog položajana kojem se nalazi, fotografiraju mnogi posjetitelji, iakovelika većina od njih ne razumije što ona u stvari pred-stavlja.Samostan čuva fotografiju koja je kod posjeta cijenjenoggosta tada napravljena u klaustru Male braće.

Fra Stipe Nosić

TZ GRADA DUBROVNIKA

Manifestacije za ovaj tjedanManifestacije za ovaj tjedanManifestacije za ovaj tjedanManifestacije za ovaj tjedanManifestacije za ovaj tjedanU organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovni-ka, najavljujemo ljetne manifestacije za ovaj tjedan na Lopudu, Šipanui u Zatonu:

LOPUDSKO LJETO18. kolovoza, petak

21.00 h crkva sv. NikoleKLAVIRSKI TRIO DUBROVNIK

ŠIPANSKO LJETO17. kolovoza, četvrtak

21.30 h Suđurađ, na riviZATON BRASS BAND - CONCERT AT SEA

ZATONSKO LJETO20. kolovoza, nedjelja21.00 h Zaton Veliki

KLAPA MALFI

37GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

FESTIVAL ORSULA

Miroslav Tadić i braća TeofilovićMiroslav Tadić i braća TeofilovićMiroslav Tadić i braća TeofilovićMiroslav Tadić i braća TeofilovićMiroslav Tadić i braća TeofilovićFestival Orsula ugos-tio je u nedjelju, 13.kolovoza, MiroslavaTadića i braću Teo-filović.Braća Teofilović iMiroslav Tadić prvisu se put susreli zah-valjujući posredo-vanju drugog diva gi-tare, Vlatka Ste-fanovskog, koji je do-bro procijenio da je riječ o srodnim dušama i vrhun-skim umjetnicima koji bi zajednički mogli napravitinešto sasvim novo. Tadić je izvorne pjesme i načinna koji pjevaju blizanci ostavio netaknutima, ali ih jeobgrlio i obogatio majstorskim aranžmanima i im-provizacijama koje oko dva ljudska glasa pletu origi-nalne i fantastične gitarske krajolike.Braća Teofilović, Ratko i Radiša, izvođači su drevnebalkanske vokalne glazbe, a ono što ih čini posebn-ima njihovi su nevjerojatni, posve komplementarni,vokali. Braća su dosad snimila više od 40 pjesama,od kojih se 15 našlo na njihovom debi albumu. Nas-tupajući na mnogim festivalima i koncertima diljemsvijeta, publici priskrbljuju uvid u ovdašnje tradicijskepjesme zapamćene od davnina, ali i one koje su bilezaboravljene ili sačuvane tek u fragmentima.Gitarist, kompozitor, aranžer i pedagog, MiroslavTadić jedan je od naših najpriznatijih i najproduktivnijihumjetnika na globalnoj sceni. Majstor klasične i elek-trične gitare danas slovi kao jedan od 30 najorigi-nalnijih gitarista svijeta.Njegova glazba mješavina je različitih stilova poputklasike, jazza, bluesa, rocka, balkanskog folklora, fla-menka te tradicijske afričke i indijske muzike. Dosadje snimio više od 30 albuma, a pisao je glazbu i zaveliki broj eksperimentalnih i kratkometražnih filmo-va.

MEĐUNARODNI DAN MLADIH

Rock koncert Udruge mladih OrlandoRock koncert Udruge mladih OrlandoRock koncert Udruge mladih OrlandoRock koncert Udruge mladih OrlandoRock koncert Udruge mladih Orlando

U sklopu obilje-žavanja Međunar-odnog danamladih u ljetnomkinu Slavica, Udru-ga mladih Orlandou suradnji s Gra-dom Dubrovni-kom organizirala jerock koncert nakojem su nastupilidubrovački ben-dovi: Dapal, Ispodplavetnila, FunkyMonkey i Materialdamage.

ZVIJEZDE POD ZVIJEZDAMA

Urban & 4, Tony CetinskiUrban & 4, Tony CetinskiUrban & 4, Tony CetinskiUrban & 4, Tony CetinskiUrban & 4, Tony CetinskiKoncert Urbana & 4, 11. kolovoza,doslovno je zatresao dubrovačku plažuHotela Dubrovnik Palace. Uklapajući seperfektno u ambijent Vala Beach kluba -pod strmim stijenama uz obalu - koncert jezvučao još dramatičnije a i scena je izgled-ala još teatralnija.Prisutan na hrvatskoj glazbenoj sceni većviše od 30 godina kao frontman Laufera iposlije dio Urban & 4, Damir Urban je preddubrovačkom publikom nastupio s jasnimumjetničkim integritetom i vizijom. Kom-binirajući teški zvuk rocka s hrđom grun-gea i plesnim “house” ritmovima, Urban kojije ipak prvi na ovim prostorima zakoračiou moderni pop, održao je jedinstveni rockkoncert u kojem su uživali brojni Du-brovčani. Koncert Urbana & 4 održan je usklopu programa ‘Zvijezde pod zvijezdama’koju Jadranski luksuzni hoteli organizirajutrinaest godina zaredom tijekom ljetnihmjeseci.Sljedeći koncert u sklopu programa je ujed-no i završni - koncert Tonyja Cetinskog kojiće se održati 24. kolovoza u Vala BeachClubu Hotela Dubrovnik Palace. Z.M.

KONCERT ZA PAMĆENJE

Petar Grašo oduševioPetar Grašo oduševioPetar Grašo oduševioPetar Grašo oduševioPetar Grašo oduševiou kampu Solitudou kampu Solitudou kampu Solitudou kampu Solitudou kampu SolitudoU sklopu Ljeta u Valamaru jedan od na-jpopularnijih hrvatskih pjevača PetarGrašo održao je 11.kolovoza sjajan kon-cert te još jednom pokazao zašto nosi tit-ulu miljenika publike, posebice onog žen-skog dijela. Mnogobrojna publika s njimeje u glas otpjevala najveće hitove.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

LJETO U VALAMARU

Ovoga petka S.A.R.S.Ovoga petka S.A.R.S.Ovoga petka S.A.R.S.Ovoga petka S.A.R.S.Ovoga petka S.A.R.S.Bogati program Ljeta u Valamaru nas-tavlja se i u tjednu koji nam slijedi i tokoncertom mega popularnog bendaS.A.R.S. koji će se održati ovog petka,18. kolovoza u kampu Solitudo s počet-kom u 21 sat. Ovaj, moglo bi se reći, atip-ičan glazbeni sastav osnovan je prije 11godina, a njegov glazbeni opus karak-terizira šarolik raspon žanrova koji ukl-jučuje pop, rock, ska, hip-hop, blues,reggae i funk.

38 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 1645, 1634/1 K.O. BRAŠINA U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 30KOLOVOZA 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 4 RUJNA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 153/2 K.O. PRIJEVOR U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 30KOLOVOZA 2017 U 11:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 4 RUJNA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

U IZDANJU OGRANKA MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Predstavljena knjiga ‘’Tužna povijes moga života’’Predstavljena knjiga ‘’Tužna povijes moga života’’Predstavljena knjiga ‘’Tužna povijes moga života’’Predstavljena knjiga ‘’Tužna povijes moga života’’Predstavljena knjiga ‘’Tužna povijes moga života’’U Zatonu Malom je 13. kolovozapredstavljena knjiga dnevničkihzapisa „Tužna povijes moga života“Vicka Njirića-Puha iz Štikovice (1871.-1942.), koje je vodio od odlaska uJužnu Ameriku 1889. do 1918. Kn-jigu su za tisak priredili Tonko Lonzai Marina Vicelja, a izašla je u izdanjuDubrovačkog ogranka Matice hr-vatske. Rad na ovome izdanju po-taknulo je oduševljenje svih koji suga pročitali, budući da autor na nep-osredan, iskren i otvoren način „pri-povijeda“ o svome životnome putu -mladića koji se s 18 godina zaputio udalek i nepoznat svijet, u kojem sesuočio s nizom teškoća, s iseljeničkimživotom, radom u salitrerama tedrugim teškim poslovima za minimal-ne nadnice, uz istovremeno velika očekivanja roditelja i obitelji u domovini.Knjigu su u nedjelju, 13.kolovoza, predstavili predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Du-brovniku prof.dr.sc. Slavica Stojan, prof.dr.sc. Marina Vicelja Matijašić te glumac TonkoLonzaIznimno je zanimljiv opis života pojedinca u tuđini koji materijalno ne posjeduju gotovoništa, no posjeduje snažan moralni integritet i obiteljski odgoj, na što se često referira i što

se prepoznaje u nepokolebanoj vjeri uljude, optimizmu koji ga nije napuštao niu najtežim situacijama i pozitivnom odno-su prema ljudima i okolnostima u koji-ma se zaticao, što mu je dalo snage daprebrodi nedaće i na koncu ostvaridruštvenu afirmaciju i relativno dobarekonomski status u Čileu do povratka udomovinu 1905. Ovaj rukopis ponajprijeima vrijednost za obitelj, budući da ispun-ja praznine između slabih sjećanja nje-govih unuka i fragmentarnih priča nje-gove djece o njegovu životu i karakteru.Istovremeno, ovaj je tekst jedinstven do-kument koji u prvome licu, u formi dnevni-ka/memoara, daje podrobne opise živo-ta naših iseljenika u Južnoj Americi izpera pripadnika nižeg staleža, iz težačkeobitelji s tek završenom pučkom školom.Utoliko je više vrijedan prekrasan Njirićevrukopis, njegove jasne rečenice i struk-tura teksta te zaokružene misli i životnepouke. Ovi su zapisi po svemu autentič-ni jer u njima autor kao neposredni sudi-onik svjedoči o brojnim događajima koji-ma je pribivao, od kojih su neki vezani iuz povijesne revolucije u Argentini i Čileu,izgradnju željezničke pruge Transandine,prijelaz preko Kordiljera ili život i rad usalitrerama. Ova je intimna ispovijest jed-nog čovjeka ujedno i vrelo poznavanjaživota naših iseljenika, njihovih nadanja,želja i sudbina. Ana Rajić

39GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Poslije našega Luke,više niko neće igrat...Dileme oko razloga popularnosti našega premijera više nema. On slušaglas hrvatskog naroda. I koliko god je energičan u svome stavu da neštoučini, isto toliko energično od istoga odustaje. Ovaj put je posluš’o glasnaroda iz zemalja u okruženju, pa je odust’o od dvije tisuće kuna pokamionu s paprikama i dinjama. Setemanu prije, odust’o je od porezana nekretnine, pa od kupovine INE, a još prije je odust’o od…Kako je i obeć’o, prvi glas Čavoglava, nakoncertu u Slunju, zabavio je mnogo-brojne štovatelje Jure i Bobana, njima učast pjevajući i pozdravljajući ih pozdra-vom - “Za dom spremni”. U koncertu suuživali i državni sponzori, dva ministra,a jedan od njih je, ganut do suza iz-javio: Ovo je prava slika Hrvatske!Policija, nije bila baš ganuta, pa supoznatoga pjevača prijavili zbog uz-vikivanja ustaškog pozdrava. Prijetimu globa od barem - dvjesto kuna!A ono s ovcama, što mu podmećuneprijatelji iz Beograda, uopće nijeistina. Nekadašnji njegovi suseljani sekunu, da on ovce nikad’ nije čuv’o.Nego - koze.A ljubitelji nekih drugačijih glazbenihizričaja, uočili su zanimljivost; državanašim soldima plaća za ustaškopozdravljanje, da bi potom prijavilačovjeka, jer je učinio baš ono, za štoga je i platila. Oni bi i ovce i novce,što kaže stara poslovica iz Zagore.Poznati sisački Biskup, tražio je odministra Unutarnjih poslova, dapodnese ostavku, jer je protuhrvats-ka vlast u Kninu, privela veterane,samo zato, što su na proslavi Danapobjede, ulicama šetali u crnim mon-turama i pjevali svoje najdraže hi-tove, a la:’’evo zore evo dana’’.Ministru unutarnjih poslova, ni na krajpameti ne bijaše, da podnese traženu os-tavku, nego je Božjemu namjesniku naZemlji odgovorio, da važeći zakonskipropisi na ovome svijetu, ne dozvoljava-ju procesije crno-košuljaških maškaraulicama gradova. Ili... tako nekako... Isti-na, zaboravio mu je citirat’nauk iz Biblije,

da volimo i neprijatelje svoje, a ne dahuškamo jedne protiv drugih. Tako, preuz-višenome Biskupu nije udovoljeno, ali jeipak dobio odgovor od MUP-a. Na tisućeHrvata, prije njega, tražilo je ostavke brojnihministara i premijera, ali im ni’ko, nikad’

nije odgovorio. Iako, za razliku od bisku-pa, plaćaju uredno porez i prirez državi.Istanbulsku konvenciju o nasilju nad žena-ma, potpisale su i katolička Španjolska iklerikalna Poljska, Italija i Malta. A našapopularna udruga “U ime obitelji”vodi žes-toku kampanju protiv ratifikacije, jer ihbrine, što ta konvencija promovira - rodnuideologiju.Njima sve to miriše na opasnost, da sviženski zahodi u Hrvatskoj, budu punimuških, maškaranih u ženske, koji će,pozivajući se na članke Istanbulske kon-vencije, masovno počet’ napastvovat’žene. U kampanji, popularnoj Željkici,pomaže i pisac članaka na njihovu porta-lu, osuđen na uvjetni zatvor, radi bludnihradnji sa tinejdžericom.Kapetan naše reprezentacije, bio je sasvojim Realom u Makedoniji. Hrvatski sunovinari pohrlili tamo, ne radi nebitne utak-mice, nego da vide, je li se naša nogomet-na zvijezda, još uvijek jedi, zato što ga zovubankomatom svoga nekadašnjega skrb-nika, i svjedokom lošega pamćenja. Na-kon višesatnog čekanja njegova ukazan-

ja, uvjerili su se, da jepoznati nogometaš iz oko-lice Obrovca, uz gubitakpamćenja, izgubio isposobnost govora. Bio jeto težak udarac za hrvatskujavnost, koja je očekivalabarem par epohalnih izja-va od svjetski slavnoga, anašega, nogometnogagenija.Njegovi doživotniobožavatelji tvrde da ječovjek u pravu. Prvo su ga, ti isti novinari, raza-peli na križ k’o kriminalca, a onda bi s njimpričali. Plakat’ će oni i njima slični, za našimkapetanom, kažu oni. A drugi, što više volepravnu državu, nego legalizirani lopovluk, nevjeruju, da se i poslije našega Luke, neće višeigrat’ nogomet. Za čudo, nogomet se igra i

poslije Pelea i Maradone...Dileme oko razloga popularnosti našegapremijera više nema. On sluša glas hr-vatskog naroda. I koliko god je energičanu svome stavu da nešto učini, isto tolikoenergično od istoga odustaje. Ovaj put jeposluš’o glas naroda iz zemalja uokruženju, pa je odust’o od dvije tisućekuna po kamionu s paprikama i dinjama.Setemanu prije, odust’o je od poreza nanekretnine, pa od kupovine INE, a još prijeje odust’o od nekoliko svojih ministara.Odust’o je i od MOSTA, (ne pelješkoga) as malo sreće, odustat’ će on i od spaša-vanja Agrokora. To bi, bez sumnje doprin-ijelo njegovoj, još većoj popularnosti.Čakovečka mesna industrija, prijavila jepoliciji nestanak, više od sedam stotinaprasaca sa farme njihova kooperanta. Nje-mu su odojke dali na privremeno usvojen-je i odgajanje, dok ne uzrastu veliki. I baškad‘ su odojci postali odrasli praci, došlioni na njegovu farmu, a tamo nema nikoga.Domaćin i praci nestali s imanja, pa su takomesnu industriju oštetili za milijun i pokuna. Nekima ovaj lupeški svinjac i ova

svinjarija, izgledaju k’o prava slika današnjeHrvatske.Drugi se tek čude, što spomenuti kooperant,nije tituliran uglednim poduzetnikom. Valjdazato, što uglednima zovu one s gubicima, aovaj je sasvim sigurno uspješan, čim je uspiozamračit‘ više od milijun kuna. Jer samo takav,ostvari san svakog kriminalca, da postane -kontraverzni biznismen! Bilo je tega i prije uprošlosti. Još je freško sjećanje na nestanakkamiona i kamiona šenice iz robnih rezervi;ni‘ko ništa nije vidio. Zato i ne čudi ovaj mas-ovni svinjocid. Ni njih nije ni‘ko vidio! Bome,gleda sva‘k svoga posla...A o našim poslima brine naša predsjednica,ovih dana, dok putuje po Australiji. Srela jetamošnje domoljubne Hrvate, koji su bilioduševljeni njezinim posjetom. I ona je bilaoduševljena njima, pa ih je svih pozvala, da sevrate u Hrvatsku. Što će jadni u tuđini? Onimlađi, mogli bi, prvi put u životu, na Zavod zazapošljavanje, a oni bogatiji, ili stari s velikompenzijom, mogli bi ulagat‘ svoje dolore u razneHDZ-ove projekte. I tako i tako, solde ne moguodnijet‘ sa sobom u grob. Što bi rekli Austral-ci: win-win situation!

40 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210 244,091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parking mjes-tom, 163.000eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni uređe-ni stan, pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, na samojobali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam, 104m2 samo 240.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga u garaži265.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, projekti, lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000eura

PRILIKA POVOLJNO Gornji Kono, katkuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SPECIJALNA PONUDA Građevno zeml-jište u Lozici, 470m2, kolni pristup, plaćenekomunalije,140.000 eura

LOZICA građevno zemljište 1.700 m2 pris-tup s obadvije ceste, 690.000eura

LOZICA EKSKLUZIVNO građevna parce-la 600m2 uz more, 950.000eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem, pogled na more, 110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zeml-jištem i privatnom plažom, 520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 320.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine, kuće,stanove na Dubrovačkom području.Agencija DMP Dr.A.Starčevića 20, 020550 888, 091 3210 244, 091 1170 577,www.dubrovnik-marketing.com

Kupujem kuću ili stan u Dubrovniku iliokolici. 095 358 6335

MALI STAN U GRUŽU / u blizini robnekuće Srđ, 43m2 za uređenje, 1. kat,uredna i održavana zgrada, rijetkost /90.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju / 375.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

ODMAH USELJIV STAN U MOKOŠICI/ 57m2, odličan dvosobni stan s balkon-om u zgradi s liftom / 99.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihomnaselju / 350.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO

Prodaje se u stan u stambenoj zgradina Vojnoviću 50m2, dvije sobe, kuhin-ja i dnevni boravak, hodnik, WC,balkon. 130000 eura. 095 399 3059

Prodaje se dvosobni stan 70m2 u No-voj Mokošici, useljiv, dvoetažni, mo-gućnost renoviranja u dva manja. 091725 4885 (zvati nakon 16 sati)

Dvoje studenata traže jednosoban stanna području Lapada za vrijeme aka-demske godine. 099 723 9600.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAVW GOLF 1 metalne branike kupujem.097 670 7137

POSAO(ponuda/potražnja)

Libertas Inženjering Plus, tvrtka sadugogodišnjim iskustvom, tražiagenta/agenticu u posredovanjunekretninama! Od Vas očekujemo:SSS, VŠS, VSS. Strani jezici: engles-ki. Vozačka dozvola: B. Ukoliko stemotivirani i snalažljivi, javite nam sena broj 020 356 020 ili na e-mailnekretnine@libertasinzenjering.hr

Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 1472794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Ozbiljna i poštena osoba čistila bihneke skale po gradu. 099 400 2787.

Magistrica turizma piše maturske, sem-inarske, diplomske i magistarske ra-dove iz oblasti zemljopis, turizam iugostiteljstvo povoljno. 098 931 2558.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciranognamještaja: kutne garniture, fotelje, kauči,stolice, autosjedala, unutrašnjost plovilaitd... Dolazimo na Vašu adresu na podruc-ju grada i okolice. 095 399 3059.

Nadzor i prozračivanje objekata te ure-đivanje okućnica. 098 931 2558.

250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVI-NSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,cca. 500m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

41GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

Izrada i servis roleta, komarica, rolo itrakastih zavijesa. 091 147 2794. mailgkrizmanic@gmail.com

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodajem Dreamzone madrac90x200cm NOVI, 2 komada, 150 kn pokomadu. Prodajemo jer smo kupili krivudimenziju. 091 91 20466

Kupujem razglednice Dubrovnika i Ml-jeta i Konavala do 1920 god. 091 7316034

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeă i radijator. 6500 kn. 098 595 051

OSOBNI ODNOSI 18+(ponuda/potražnja)

Ima li jedna slobodna malo starija gos-pođa za upoznavanje, kavu, prijateljst-vo, druženje... sms na 092 358 4620

USAMLJENA RINA 23 Ja sam Rina,imam 23 godine, slobodna sam i želimupoznati muškarca za vezu. Javi se akosi iskren. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BOGATA LEJLA 59 Ja sam Lejla, imam59 godina, slobodna žena u najboljimgodinama i želim upoznati muškarcakoji će me zadovoljiti brzo! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

BUCKA IRENA 36 Malo sam punija, paako ti ne smeta, javi se za spoj idruženje kod mene. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

PROFESORICA DAJANA 39 Ja samDajana, imam 39 godina, slobodnasam i želim avanturu i povremene sus-

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

rete. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ZGODNA IVA 22 Napeta sam i seksi,užasno sam napaljena a ti me dobroprobudi i dobro me razveseli seksom,jesi za?! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA GOGA 36 Ja sam Goga,imam 36 godina, želim vezu i ozbiljnogmuškarca za seks i susret. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

NAPALJENA EMILIJA 20 Imam 20 go-dina, seksala bih se sa muškarcem kojije za seks odmah! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

ISKUSNA BABA 70 Ja sam Karla,imam 70 godina, želim mlađeg za spoji susret kod mene. Odmah se javi. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UDANA JELICA 60 Ja sam u lošem bra-ku gdje nema seksa. Javi se odmah dame zadovoljiš. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

UDATA BARBARA 35 Vrlo sam napal-jena, a želim seks kod mene, dok mimuža nema. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDANA MARTINA 40 U braku sam iželim upoznati ljubavnika koji će mezadovoljiti brzo! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

BAKA HELGA 66 Ja sam Helga, imam66 godina, za svoje godine izgledamodlično, a želim mlađeg za seksi sus-ret! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,

Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA KARLA 36 Voljela bihupoznati muškarca za vezu i za zajed-nički suživot.Javi se ako si iskren! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ZRINKA 44 Napaljena sam i želim up-oznati muškarca koji je samo za pov-remene susrete bez obaveze. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

NAPALJENA ANA 23 Imam 23 godineplavuša sam, veće guze, spremnauvijek na akciju. Javi se. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

VATRENA DANIJELA 26 Ako si za novoiskustvo i upoznavanje čim prije, javi seda se nađemo! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/

min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

VATRENA LIDIJA 29 Spremna sam dame se zadovolji u svim pozama. Javise za seks kod mene. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ZGODNA BAKA 69 Ja imam 69 godi-na, ime mi je Ivanka, slobodna sam iželim upoznati napaljenog i mlađeg zaseks. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

SANDRA 22 Ako si raspoložen za kav-icu druženje i seks, javi se odmah! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

DAMA VALERIJA 50 Iskrena, iskusna izgodna dama. Želim upoznati muškar-ca za brz seks. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

42 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

“GOSPODA GLEMBAJEVI” - PRVI PREMIJERNI

NASLOV 68. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Prepoznatljivi scenski rukopisPrepoznatljivi scenski rukopisPrepoznatljivi scenski rukopisPrepoznatljivi scenski rukopisPrepoznatljivi scenski rukopisDubrovačke ljetne igre u krležijanskom smislu obilježilasu dva velika djela - “Aretej” (pr. 20.8.1972.) i “KristoforKolumbo” (pr. 17.8.1973.), oba u režiji dugogodišnjegravnatelja festivalskoga dramskog programa GeorgijaPara. Riječ je o predstavama koje su se na repertoaruzadržale još dugo godina nakon premijere, a do danasse ubrajaju među ponajbolje festivalske dramskeprodukcije - nikako samo zbog činjenice što je tih sedam-

desetih godina bila riječ o uprizorenjima jake suvremene literature jednogaod najistaknutijih hrvatskih književnika i zasigurno najvećega domaćegakulturnog fenomena 20. stoljeća, već ponajprije zbog pamtljive režije kojase dotad neviđeno sljubila s bogatim i slojevitim kontekstualnim datostima,rezultiravši amblematskim uratcima ambijentalnog teatra Igara. To je svaka-ko jedan od razloga zbog kojega su “Gospoda Glembajevi”, prvi premijerninaslov na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, uprizoren u dramaturškoj prila-godbi i režiji uglednoga hrvatskoga kazališnog pedagoga Zlatka Svibena,predstava iščekivana s nezapamćenim nestrpljenjem.Osim toga, u vremenu kada glasovitu dubrovačku glazbeno-scensku am-bijentalnost zatiru metastazirajući udari megalomanske konzumerističke ek-sploatacije Grada, Umjetnička galerija Dubrovnik je po prvi put u svojoj pov-ijesti postala festivalskom kazališnom scenom. Izgrađena pred početakDrugoga svjetskog rata, a stilskim izričajem prepoznatljivo određena rein-terpretiranim graditeljskim značajkama dubrovačkog područja, palača Ba-nac antologijsko je arhitektonsko djelo čija je prostorna i oblikovna kvalitetaostavila neizbrisiv trag u razvoju dubrovačke (i hrvatske) arhitekture. Stogaje gotovo pa nevjerojatno da je desetljećima iščekivala na umjetnika koji bizahvatio iz spektra njenih poviješću i simbolikom protkanih prostora, te ihnaposljetku transponirao u djelo koje će posvjedočiti kako tragovi dubrovačkeambijentalnosti ne samo da nisu nestali, već nam se i danas otvoreno nude,samo što ih vrlo često nismo kadri prepoznati.Sve to pa i ponešto više otkrio je Zlatko Sviben, koji je svojim prepoznatljivimscenskim rukopisom upotrijebio ambijentalne potencijale Umjetničke galerijekako bi publici ponudio novo i drugačije čitanje kultnog Krležina štiva, što jepak imalo svojih boljih, ali mnogo više slabijih i manjkavih trenutaka.Miroslav Krleža sazrijevao je u intelektualnoj klimi naturalizma i secesije, ali isocijalističke analize društvene krize, na temelju čega i nastaju “GospodaGlembajevi”, majstorski artikulirana govorna proza prebogata aluzijama nafilozofiju, znanost, slikarstvo, medicinu i glazbu, štivo u opisima duboko ek-splicitno i dekorativno, a u isto vrijeme strogo dramatski funkcionalno.Višestrukoj dramskoj kompleksnosti pritom uvelike doprinose neprestanekonfrontacije stavova i dugačke replike, ali i ispreplitanje raznovrsnih motivakao što su društvena nepravda, prijevare i novčane malverzacije, neodgo-vornost i raskalašenost, te hipertrofirana osjetilnost i otuđenost, što u konačnicipostaje neiscrpna riznica dramaturških, redateljskih i glumačkih mogućnosti.Bez obzira na to, Sviben je najpoznatiju Krležinu dramu izveo u integralnojverziji, dodatno je proširivši fragmentima proznih tekstova iz ciklusa o Glem-bajevima, a povorkom mrtvih duša naglasivši temu Krležine opsjednutosti ifascinacije smrću. Naposljetku je predstavi pridodao i nebrojene pjevačko-plesne dionice, koje tek mjestimično doprinose dinamici, a mnogo češćenaprasno prekidaju dramatične scenske trenutke i vrhunce dramskih suko-ba, te kreiraju začudnu i pomalo bizarnu atmosferu.Predstava inače započinje oko pogrebne kočije u atriju Umjetničke galerije,gdje se mrtve duše starog Nacija Glembaya i barunice Castelli susreću sdrugim protagonistima, nakon čega kreće duga i spora šetnja kroz zgradu,a tijekom koje publika nalijeće i na duše ostalih mrtvih Glembajeva, istodob-no motreći svakojake uvertirne prizore.Tek nekih pola sata kasnije izlazi se na prostranu terasu, gdje je u domišlja-toj scenografiji Lea Vukića sa slomljenim okvirom, ali s kadikad suvišnimvideo projekcijama, pred dugačkom kolonadom elegantnih kamenih stu-pova uprizoren nakićeni patricijski salon sa zidovima pretrpanim portretimaznamenitih i bogatih bankara iz slavne obitelji Glembay.Tu napokon može započeti dobro poznata dramska radnja, koju je upotpu-nila glazba Zlatka Tanodija, svjetlo Iva Nižića i kostimografija Bjanke AdžićUrsulov. Međutim, opći je dojam kako je Sviben ovoga puta - posebiceprisjetimo li se njegova zapaženoga gostovanja 2013. s hit predstavom “Un-terstadt”, a kada se festivalska publika prošetala od Stuline ulice iza du-brovačke katedrale, pa preko Boškovićeve poljane i Strossmayerove ulicedospjela do parka Umjetničke škole - u svoje novo kazališno iščitavanje

Piše: Božo Benić

preambiciozno umetnuo koječega onog što se pokazalo suviš-nim. Ponajprije se to odnosi na još jedno prošetavanje, kojeusprkos jasnoj simboličkoj sponi (galerija umjetnina - galerijamrtvih duša) ne samo da značajno prolongira početak pravedrame (što je gledajući cjelokupni ritam i dužinu predstave iteka-ko bitno), već uvelike utječe na koncentraciju, i to u prvom reduzbog žamora nepristojne publike, a koji neprestano odjekujezatvorenim galerijskim prostorom.Da se redatelj kojim slučajem i ovdje pozabavio svjetlom, pub-lika možda ne bi zaboravila da predstava traje, a on bi zasig-urno mnogo uspješnije dočarao mističnu atmosferu susreta smrtvim dušama.Veliki festivalski dramski ansambl neprestano vodi tešku bitkusa svakojakim zahtjevima koje im je nametnuo redatelj. Ipak,nekoliko se imena u svom tom scenskom metežu uspjelo snaći,a među njima ponajprije karizmatični Predrag Ejdus, koji je dojm-ljivom interpretativnom sigurnošću, ali još i više preciznom igotovo intuitivnom gestom i mimikom, vrlo uspješno ocrtao moći izopačeni karakter amoralnog bankara, lopova i prevarantaNacija Glembaya. Njegova rođaka i velikog župana u miru Fab-riczyja samouvjereno i na trenutke vrlo duhovito portretira DamirLončar, koji slično poput Ejdusa s čitavim nizom iznijansiranihgesti obogaćuje i gradi svoj lik, baš kao što to čini i MladenVujčić u srčanoj interpretaciji njegova beskrupuloznog sina Pube,pravnog savjetnika firme Glembay Ltd. S druge strane, MijoJurišić psihički rastrojena i dezorijentirana Nacijeva sina Leo-nea, čiji odnos s ocem čini srž dramskog sukoba, igra izrazitokoncentrirano i hrabro, ali na trenutke mehanički i suviše op-terećeno kompleksnom Krležinom erudicijom, pri čemu nerijet-ko griješi, karikira i pretjeruje.To je posebno vidljivo u ključnim prizorima glumačke suigre ukoje se često i uglavnom nepotrebno miješao čak i Sviben,prekidajući dramatične momente grotesknim songovima kojiilustriraju bujicu misli, vizija i sjećanja glavnog protagonista, štoje uvelike usporilo i nerijetko nepotrebno kvarilo dramsku radn-ju, iznova i iznova odvlačeći pozornost s onog bitnog. Zbogsvega toga je na kraju čitav niz dramskih momenata prošaogotovo neprimjetno.Sve te songove inače uigrano izvodi kor sastavljen od mladihglumaca, pri čemu je potrebno posebno istaknuti kako je zanjihovu vrsnu koreografiju zaslužan suradnik za scenski pokretStaša Zurovac. Anja Šovagović Despot utjelovila je drugu Nacije-vu suprugu barunicu Castelli, no njezina interpretacija femmefatale ne samo da je ostala bez traga erotičnosti, već se iznenađu-juće rasplinula u prenaglašenoj artikulaciji, neprestanom afekti-ranju i nepotrebnim gestama.U ostalim ulogama tu su još i Bojana Gregorić Vejzović kaosestra Angelika, Vladimir Posavec Tušek koji je kao dr. Altmannposebno upečatljiv u polemici o ljudskom tijelu i smrti s baruničin-im ispovjednikom Silberbrandtom, a kojeg suviše plošno igraAmar Bukvić.Kolosalna Krležina drama ovakvim je Svibenovim iščitavanjemupotpunjenim i simboličkim i stvarnim razlijevanjem dramskihportreta po prostorijama Umjetničke galerije značajno odskoči-la od ustaljenih scenskih interpretacija “Gospode Glembajevih”,bitno pojednostavljujući njihovu dramsku kompleksnost i kaza-lišnu slojevitost.Premda je to legitiman scenski poduhvat, ovakav kakav je pred-stavljen na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama ne samo da ne funk-cionira, nego štoviše, na trenutke izrazito iritira. No, to su većdetalji na koje Sviben u budućnosti može (i mora) utjecati - započetak određene dijelove krateći, a predstavu u cjelini dobrokomprimirajući. Upravo će to inače zanimljivoj redateljsko-dra-maturškoj koncepciji neosporno pojačati dramsku napetost ivratiti težinu, a zbog čijeg kroničnog nedostatka festivalska pub-lika tijekom pauze više ne bi iz večeri u večer masovno napušt-ala gledalište.Isto bi to svakako pripomoglo da predstava dostojno nastaviživjeti i idućih festivalskih ljeta, uzdignuta se čela prisjećajućislavnih preteča s početka ovoga teksta, a čijim se nezapam-ćenim uspjesima, čak ni uz priželjkivane redateljske škare, ipakneće uspjeti približiti.

43GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

GLAZBENI PROGRAM

DSO na Igrama uDSO na Igrama uDSO na Igrama uDSO na Igrama uDSO na Igrama uprepunom Dvoruprepunom Dvoruprepunom Dvoruprepunom Dvoruprepunom DvoruSvoj prvi ovoljetni festivalski nastupu atriju Kneževa dvora, Dubrovačkisimfonijski orkestar održao je 11.kolovoza, uz flautisticu Tamaru CohaMandić i harfisticu Dianu Grubišić Ćik-ović, a pod ravnanjem dirigenta Ri-charda Rosenberga. Zajedničko kon-certiranje ovih glazbenika pobudilo jeovacije festivalske publike, za koju suizveli baletnu suitu Vol na krovu Dari-usa Milhauda, te Mozartov Koncert zaflautu i harfu. Na kraju prvog dijelakoncerta solistice Coha Mandić iGrubišić Ćiković su najavile i glazbe-ni dodatak, poseban za ovu prigodu– skladbu La musica di notte ĐelaJusića, koji je i prisustvovao koncer-tu. U drugom dijelu glazbene festival-ske večeri orkestar je izveoGottschalkovu Ŕ Montevideo sim-foniju te melodičnu i lepršavu, suš-tinski američku kompoziciju The Bal-lade of the Scandalous Life of Frank-ie & Johnny Jeromea Morossa, uzsudjelovanje vokalistica Maje Grgić,Lucije Pećar i Andree Marić, što je

PREDSTAVLJENE „REDATELJSKE BILJEŠKE“

„Kunčevićev teatropis“„Kunčevićev teatropis“„Kunčevićev teatropis“„Kunčevićev teatropis“„Kunčevićev teatropis“

DUBROVAČKI GLEMBAJEVI ODIGRANI ISPRED VIŠEOD DVIJE TISUĆE GLEDATELJA

Kompleksna glembajevskaKompleksna glembajevskaKompleksna glembajevskaKompleksna glembajevskaKompleksna glembajevskapriča osvojila publikupriča osvojila publikupriča osvojila publikupriča osvojila publikupriča osvojila publikuPrva dramska premijera na 68. Igrama Gospoda Glem-bajevi Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibena i izvedbiFestivalskog dramskog ansambla našla je put do srcafestivalske publike. Ubrajajući pretpremijeru, ova četve-rosatna predstava se pred prepunim gledalištem u Um-jetničkoj galeriji Dubrovnik igrala šest uzastopnih večeri,od 5. do 10. kolovoza, tijekom kojih ju je pogledalopreko 2000 gledatelja.Ovo uprizorenje velikog Krležinog teksta, kojeg su Du-brovačke ljetne igre postavile prvi put u svojoj povijes-ti, publiku je uvelo u “čvrsti mitski svijet Glembajevih’’,svijet koji se kontinuirano temelji na relacijama spramObitelji i spram Žene, ali i spram Smrti, kako je kazaoredatelj Sviben.Publika je unatoč vrućini i dugom trajanju, posvećenopratila složenu obiteljsku priču o Glembajevima - ljudi-ma koji su u šizofrenoj zbilji postali pomaknuti od stvar-nosti, luđaci, zatočenici vlastite svijesti i savjesti, ubojicei varalice. Publika je prepoznala i odličan izbor ambijen-ta za postavljanje ovog djela, oduševivši se šetnjomkroz Umjetničku galeriju na koju su povedeni.Kritika slično prepoznaje da predstava nije smještenau jedan od klasičnih i prepoznatljivih reprezentativnihdubrovačkih scenskih prostora, nego u Umjetničkugaleriju, palaču koja je, svojom poviješću, i sama posebi glembajevska na svaki način.Nadalje će Igor Ružić za slovenski Dnevnik zapisati dapostavljati Krležu nije lako, pogotovo ne komad takvesimboličke težine, a hrabro je i Dubrovnik suočiti s nji-ma i to još po prvi put. Nadodat će i da su dubrovačkiGlembajevi vrhunski dramaturški konstrukt, promišljendo u detalje, dok je Denis Derk u Večernjem listuzapisao da su ovi Glembajevi jedno od najkomple-ksnijih, i to ne samo kazališnih, čitanja Krleže koje smoimali prilike gledati posljednjih desetljeća.Sjajan glumački ansambl predvodio je Predrag Ejdusu ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kaobarunica Castelli te Mijo Jurišić kao Leone Glembaj, aovaj trolist je i kritika istaknula kao jedan od aduta pred-stave. Izvrsni su i Bojana Gregorić Vejzović kao An-gelika, Fabriczy Damira Lončara, Puba MladenaVujčića, Vladimir Posavec Tušek u ulozi dr. Altmannai Amar Bukvić Silberbrandta. Robert Bošković u ulozije Ballocsanszkog, a Lujo Kunčević Olivera. PericaMartinović igra više mrtvih lica koja se pojavljuju kaoLeonove vizije, a uz nju je i uigrani kor mrtvih dušasastavljen od mladih glumaca koji koreo-pjevno upr-izoruju Leonove misli: Stjepan Lach, Džon Gečević,Luka Bjelica, Šiško Horvat Majcan, Marina Bažulić,Marija Kolb, Karmen Sunčana Lovrić, Maro Drobnićte Vedran Komerički. Autor višestruko pohvaljene sce-nografije je Leo Vukelić, a kostimografije Bjanka AdžićUrsulov, dok je glazbu skladao Zlatko Tanodi, a ko-reografiju napravio Staša Zurovac. Oblikovanje svjet-la potpisao je Ivo Nižić, a tona Christian Kanazir.Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Umjetničkoj galerijiDubrovnik na gostoprimstvu te Zagrebačkom kazal-ištu lutaka, Gradskom dramskom kazalištu Gavella,Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te onom uOsijeku i Muzeju Slavonije na pomoći i podršci uprodukciji ove predstave, kao i Krašu – Bajadera kojije pružio financijsku podršku za realizaciju oveprodukcije.

Nova knjiga Ivice Kunčevića Redateljske bil-ješke objavljena u izdanju Hrvatskog centraITI, predstavljena je 10. kolovoza, u sklopupopratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnihigara u atriju palače Sponza. Knjigu su, uz au-tora, predstavili Davor Mojaš i Željka Turči-nović, uz sudjelovanje glumaca Mirej Stanić iHrvoja Sebastijana, a uvodno se okupljenimaobratio i v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnihigara Mladen Tarbuk, povlačeći paraleluizmeđu redateljske i dirigentske uloge.Posebno je nadahnuto, kako su to ostali go-vornici prepoznali, govorio redatelj, spisatelj inovinar Davor Mojaš, zaključivši da je ovaj„Kunčevićev teatropis“ intrigantno štivo kojepotiče na razmišljanje o kazalištu. „To je zapiso umjetnicima, glumcima, djelima, piscima alii likovima u drami koje autor čita i sa svimanjima razmjenjuje misli...“ Kunčević svoje bil-ješke ipak bira i to ne slučajno, one svjedočeo njegovim redateljskim izborima i kazališnojpraksi.Kako je autor sam potvrdio, kroz ove je bil-

ješke spontano ispisao nizportreta, posebice glumaca skojima je radio, a na pred-stavljanju je istaknuo dvojedoajena hrvatskog glumišta- Milku Podrug Kokotović iMišu Martinovića.Ivica Kunčević nosi snažnuvezu s Dubrovnikom i osobi-to s Igrama, na kojima je na-jprije bio asistent redatelja,potom redatelj, a zatim iravnatelj dramskog progra-ma. Uz brojna uprizorenjaklasičnih djela svjetskeknjiževnosti te suvremenih hr-vatskih pisaca, ustrajno je ra-dio na scenskom pro-maknuću djela iz du-brovačkog dijela hrvatskeknjiževne baštine poput Dun-da Maroja, Tirene, Gun-dulićeve Dubravke, Zlatar-ićeve Elektre, VojnovićevihEkvinocijo, Dubrovačkatrilogija itd.

posebno oduševilo dubrovačku pub-liku. Već 18. kolovoza na programuje drugi koncert Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra pod ravnanjemFrancesca di Maura na kojem će sNikolom Fabijanićem praizvesti BirdConcerto za saksofon i orkestar skla-datelja Petra Obradovića. Ulaznice zakoncert u Dvoru dostupne su onlinena internetskim stranicama Igara te nablagajnama u Festivalskoj palači (OdSigurate 1) i u Luži kao i na ulazu,jedan sat prije početka izvedbe. Svistanovnici Dubrovačko-neretvanskežupanije ostvaruju popust od 30% zakupnju ulaznica na prodajnim mjesti-ma.

44 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGREDRUGA DRAMSKA PREMIJERA POSVEĆENA MARINU DRŽIĆU

U nedjelju premijerno U nedjelju premijerno U nedjelju premijerno U nedjelju premijerno U nedjelju premijerno Viktorija od neprijateljaViktorija od neprijateljaViktorija od neprijateljaViktorija od neprijateljaViktorija od neprijateljaDramaturški koncept predstave koju Igre postavljaju povodom 450.obljetnice smrti Marina Držića zasnovan je na preslagivanju irekontekstualizaciji fragmenata Držićevih djela, povezanihnovonapisanim tekstovima te kraćim citatima ili parafrazama djeladrugih autora

Marin Držić - Viktorija odneprijatelja drugi je prem-ijerni dramski naslov 68.Dubrovačkih ljetnih igarakoji je na programu unedjelju, 20. kolovoza, uparku Umjetničke škole,najavljeno je u ponedjel-jak, 14. kolovoza na kon-ferenciji za medije na ko-joj su govorili v.d. inten-danta Igara Mladen Tar-buk, redateljica pred-stave Ivica Boban, autordramaturškog koncepta Hrvoje Ivank-ović te ravnateljica Igara Ivana MedoBogdanović uz Antu Režića, direktoraPoslovnog centra Dubrovnik i južnaDalmacija OTP banke, donatora pred-stave.Dramaturški koncept predstave kojuIgre postavljaju povodom 450. obljet-nice smrti Marina Držića zasnovan jena preslagivanju i rekontekstualizacijifragmenata Držićevih djela, povezanihnovonapisanim tekstovima te kraćimcitatima ili parafrazama djela drugihautora. Predstava se bavi životom,djelom i sudbinom Marina Držića, pro-pitujući njegov odnos prema njegovuGradu i suvremenicima te etičkim idruštvenim paradigmama vremena ukojem je živio. U zgusnutom slijedudogađanja, u eruptivnom spoju verbal-nog iskaza, plesa, glazbe i pokreta,odvijaju se epizode iz njegova života:pohađanje dubrovačke gradske škole,druženje s dezvijanom mladosti du-

brovačkom, zaređenje i imenovanje zarektora crkvice Svih Svetih u Dubrovni-ku, odlazak na studij u Italiju gdje sepočinje baviti kazalištem, povratak u Du-brovnik, putovanje u Carigrad i ponov-ni povratak u Dubrovnik. U drugom dije-lu nižu se fragmenti iz Držićevih djela(Tirena, Novela od Stanca, Dundo Ma-roje, Arkulin, Skup), s naglaskom naprizore u kojima oštro kritizira svoje su-vremenike te one koji upravljaju Gradomi Republikom. Slijede završni akordiDržićeva života: krhotine Hekube, trage-dije u kojoj progovara o teroru vlasti imoćnika, isprepletene su s dijelovimapisama koje je Držić pisao u Firenci1566, pokušavajući nagovoriti toskan-skog vladara Cosima Medicija da po-mogne zamišljenu akciju rušenja aris-tokratske vlasti Dubrovačke Republike.Redateljica predstave Ivica Boban jed-na je od najvažnijih suvremenih hr-vatskih kazališnih autorica, koja je triputa na Dubrovačkim ljetnim igrama

postavljala djela Marina Držića. Njezina predstava PlayDržić iz 1978. bila je prva koja je tehnikom postmod-ernističkog patchworka kroz Držića progovorila oDržiću, a njezine postave Hekube iz 1982. i 1991.smatraju se antologijskim ostvarenjima držićevskogteatra.Okupljen je ansambl sastavljen pretežito od mladihglumaca, od kojih su neki još studenti glume na zagre-bačkoj ADU (Petra Svrtan, Iva Kraljević, Ivana Gulin,Robert Španić, Marin Klišmanić, Ugo Korani i JosipBrakus), a glumačku družinu predvodi petero iskus-nijih glumaca: Maro Martinović, Branimir Vidić – Fli-ka, Doris Šarić Kukuljica i Danijel Ljuboja, na čelu sOzrenom Grabarićem koji uz kreaciju Marina Držićau svijet Držićeva teatra, filozofije i životnih stavova ul-azi i kroz interpretacije ključnih likova njegova opusa.Tu su još: Doris Jure Radnić, Romano Nikolić, MateoVidek, Nika Lasić i Glorija Dubelj te članovi glumačkedružine Kolarin: Jelica Čučević, Marinka Metković,Aida Machiedo, Tajana Martić, Ante Tonći Đurković,Barbara Lončarić Lučić i Matija Vojvodić. Jaku autor-sku ekipu, uz Hrvoja Ivankovića koji potpisuje dra-maturški koncept i oblikovanje teksta te Ivicu Boban

koja uz režiju potpisuje i dramaturšku obradu, čine Mil-jenko Sekulić koji je autor scenografije, maski i lutki,kostimografkinja Doris Kristić te skladatelj Ozren Gla-ser. Oblikovanje svjetla potpisuje Vesna Kolarec, vid-eo projekcije Ivan Lušičić, koreografiju Nikolina Medak,a mačevanje je glumce uvježbao Lovro Buva.Nastavljajući dugogodišnju tradiciju partnerstva s Du-brovačkim ljetnim igrama, OTP banka je i ove godineizdvojila 180.000 kuna za donaciju premijernoj izvedbiove predstave.- Jako nas veseli što ovom donacijom nastavljamopartnerstvo s Igrama koje traje više od dvadeset god-ina. Kao što je ovaj dugovječni festival poznat kao sim-bol Dubrovnika i njegove kulture, tako vjerujem i da ćenaša suradnja biti dugovječna i pomoći još brojnedramske premijere u kojima će uživati Dubrovčani injihovi gosti – kazao je tim povodom direktor Poslovnogcentra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke AnteRežić uručujući ček ravnateljici Igara Ivani MedoBogdanović.Marin Držić – Viktorija od neprijatelja na programu je68. Igara premijerno 20. kolovoza, a zatim i 21., 22. te23. kolovoza u parku Umjetničke škole s početkom u21.30.

SKUP KAZALIŠTA MARINA DRŽIĆA IZVEDEN NA LOVRJENCU

Uvijek drag dubrovačkoj publiciUvijek drag dubrovačkoj publiciUvijek drag dubrovačkoj publiciUvijek drag dubrovačkoj publiciUvijek drag dubrovačkoj publiciDržićev Skup u produkciji Kazališta Marina Držića izveden je14. kolovoza na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama pred prepunimgledalištem na tvrđavi Lovrjenac. Uvijek drag dubrovačkoj pub-lici, ovogodišnji premijerni naslov gradskog teatra, u režiji IviceKunčevića, je pod vedrim nebom i u novom ambijentu nasmi-jao festivalsku publiku. Držićev Skup izveden je nebrojeno putau Gradu i drugdje, napisani su i brojni tekstovi, a u tekstu pro-gramske knjižice, ravnatelj Kazališta Marina Držića Ante Vlahin-ić, zapisao je; ‘’Novac je Skupu jedino mjerilo vrijednosti i ra-zlog za život. Ali nikako ne smijemo smetnuti s uma jednu Sk-upovu rečenicu koju, doslovno pravdajući se, izgovara – “Štoćeš, zlatu se svijet klanja”. Koliki ponor se u toj rečenici otvara.Skup pere ruke, pušta duhu vremena, svjetini, da odluči. I u tojintimnoj predaji legitimiteta zlatnom teletu, srž je Skupa. No-vac? Pa novac je jedno od najveličanstvenijih i najmoćnijih oruđaslobode što ih je čovjek stvorio. Samo, novac je kao vatra -dobar sluga, ali loš gospodar. Međutim, kao i pištolj – ne ubijaon, ubija čovjek. Ne uzima novac mjeru, nego mu je čovjekdaje. Nemaj ili relativiziraj vrijednosti i iskočit će zlatno tele, no-

vac. Prebacivanje krivn-je na novac samo je ne-mušti pokušaj amnesti-ranja sebe. Skup odnovca ne vidi ni Grad nisvoje. Ne vidi ni prošlostni budućnost, nikakavapsolut - živi u vječnojsamoći i strahu trenut-ka, na vjetrometini rela-tivnosti. Što smo midanas Skupu i što jeSkup nama? Ono štočuvamo u ognjištu. Otključajmo ognjište!’’ U ovom čitanju Skupa re-datelja Ivice Kunčevića, čast igrati Skupa pripala je Branimiru Vidiću –Fliki. Zlatikuma igra Zijad Gračić, Munua Edi Jertec, Varivu Izmira Brau-tović, Grubu Nika Lasić, Kamila Hrvoje Sebastijan, Pasimaha Boris Mat-ić te Dobru Mirej Stanić. Bojan Beribaka je Drijemalo i Satir, a placari suFranjo Gadžić, Toni Kukuljica, Ivan Perić i Petar Puljić. Scenograf pred-stave je Ivica Prlender, kostimografkinja Danica Dedijer, a skladateljicaje Paola Dražić Zekić. Za dizajn svjetla zadužen je Zoran Mihanović, aza koreografiju Zrinka Japunčić.

45GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

Tekst i foto: DLJI

POD MONUMENTALNOM MINČETOM

Filip Merčep i Nicolas Sinković inspiriraniFilip Merčep i Nicolas Sinković inspiriraniFilip Merčep i Nicolas Sinković inspiriraniFilip Merčep i Nicolas Sinković inspiriraniFilip Merčep i Nicolas Sinković inspiriraniGradom oduševili brojnu publikuGradom oduševili brojnu publikuGradom oduševili brojnu publikuGradom oduševili brojnu publikuGradom oduševili brojnu publiku

SRĐAN BULAT U DVORU

Topla dobrodošlica za mladog gitaristaTopla dobrodošlica za mladog gitaristaTopla dobrodošlica za mladog gitaristaTopla dobrodošlica za mladog gitaristaTopla dobrodošlica za mladog gitaristaU sklopu glazbenog programa U susret budućnosti - mladi laureatiprestižnih međunarodnih natjecanja na 68. Dubrovačkim ljetnim igramafestivalskoj publici se predstavio renomirani mladi gitarist Srđan Bulat13. kolovoza u atriju Kneževa dvora.Da je riječ o mladom virtuozu potvrdio je sinoćnji opsežni program nakojem se našla Etida br. 8 u G-duru Giulia Regondia, Dos Cantares a lavida Antóna Garcíe Abrila, zatim Cachpricho arabe Francisca Tárrege,En los trigales Joaquína Rodrigoa, Double Marka Ruždjaka, Tri trubadur-ske Stjepana Šuleka te Mallorca Isaaca Albéniza i Suita Mediterana Želj-ka Brkanovića. Romantična večer uz osobite prizvuke Španjolske unijelaje mir u ljetnu večer u Dvoru. Čak dva bisa uslijedila su kao poklon pub-lici koja je mladom glazbeniku priredila toplu dobrodošlicu. Stoga ostajenada da će ga životni i koncertni put ponovno dovesti u Dubrovnik, predfestivalsku publiku.Srđan Bulat studirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje je dobioRektorovu nagradu za akademsku godinu 2006./2007., te na Muzičkojakademiji u Zagrebu gdje je pak dobio Dekanovu i Rektorovu nagraduza akademsku godinu 2009./2010. te priznanja Summa cum laude zanajboljeg studenta generacije. U srpnju 2014. godine diplomirao je spohvalama na Royal Academy of Music u Londonu, kao prvi gitarist sovih prostora koji je dovršio poslijediplomski studij na ovoj ustanovi, ujed-no jednoj od najprestižnijih glazbenih akademija na svijetu. U rujnu 2015.

Brojnoj festivalskoj publici na novojlokaciji, u srednjovjekovnoj ljevaonicimetala pod Minčetom, a zatim i na ig-ralištu pod Minčetom, predstavili su se15. kolovoza Filip Merčep i NicolasSinković. Program naziva Dijalogspojio je udaraljke i elektroniku te vid-eo projekcije koje potpisuje Davorin Er-ceg, a ovaj multimedijalni autorski pro-jekt savršeno se uklopio u prostor podMinčetom, koji je umjetnike i inspiriraote dijelom odredio program zanimljiveglazbene večeri u audiovizualnomruhu.Za festivalsku publiku umjetnici su iz-veli Anvil Chorus Davida Langa za 3rezonantna metala, 8 nerezonantih idva drva u prostoru ljevaonice, a za-tim je Filip Merčep na igralištu

oduševio vrhunskom izvedbom Partiteza instrument s tipkama BWV 826 u c-molu Johanna Sebastiana Bacha. Us-lijedila je kompozicija Ambient Varia-tions Arkadiusza Kątnyja u aranžmanuza marimbu, vibrafon i elektroniku,napravljenom ekskluzivno za projektFilipa Merčepa i Nicolasa Sinkovića na68. Igrama. Umjetnici su praizveli ko-mpoziciju Nicolasa Sinkovića pod na-zivom Kontakt napisanu posebno zaovu prigodu nakon odabira programai lokacije, koja je skladana s namjeromda spoji sve odabrane skladbe u jedin-stveni koncept koji uključuje i 3D map-ping. Mladi i svestrani umjetnici nagla-sili su kako je program za ovaj recitalnastao u želji da se sinestetičkim pris-tupom stavi naglasak na raskošnu os-

obitost Grada uz potpunuslobodu davanja umjet-ničkih (audiovizualnih)identiteta prostorima:„Parametri koje koristimosu pomno odabrane ko-mpozicije koje najvišenaglašavaju karakterlokacije, 3D mapping teh-nologija te umijeće oblik-ovanja ambijentalnogscenskog svjetla, dok saširinom udaraljkaškogspektra boja, nebrojenimmogućnostima elektron-ičkih zvukova te tehnologi-jom dobivamo materijal skojim te parametre pret-varamo u priču.“

KONCERT

Dvor pun emocija i sevdahaDvor pun emocija i sevdahaDvor pun emocija i sevdahaDvor pun emocija i sevdahaDvor pun emocija i sevdaha

U prepunom atriju Kneževa dvora nastupio je 9. kolo-voza jedan o d najzanimljivijih interpreta sevdahanovijeg doba, Božo Vrećo, uz pratnju Đela Jusića jr.na klaviru i violinistice Aleksandre Pereule. Za kon-cert koji je bio rasprodan danima unaprijed, zbogvelikog interesa prošireno je gledalište, a i skalini uDvoru bili su puni mnogobrojne zainteresirane pub-like. Boža Vreću The New York Times opisao je kao„čovjeka anđeoskog glasa koji dotiče srca i milujeduše“, a dodirnula je i njega dubrovačka dobrodošli-ca i oduševljena festivalska publika koja je s ovacija-ma i dugotrajnim pljeskom pratila svaku njegovu iz-vedbu.Na koncertu u Dvoru, Vrećo je uz tradicionalnesevdalinke izveo i one autorske, a posebno je za du-brovačku publiku pripremio skladbu Kad si bila malaMare. Počašćen što je dobio priliku nastupiti u Dvo-ru, kojim je fasciniran i publikom u kojoj je pronašao„tako puno ljubavi“, Božo Vrećo je pri kraju koncertakazao da ne zna kako će završiti koncert i rastati seod dubrovačke publike te da se svakako želi tu vrati-ti, a izveo je čak dva glazbena dodatka, pjesme Le-jlija i Sahtijan.

godine završio je poslije-diplomski specijalističkistudij na Muzičkoj aka-demiji u Zagrebu. Osva-jač je najviših nagrada nagotovo svim najpresti-žnijim svjetskim natjecan-jima za klasičnu gitaru:Francisco Tarrega u Be-nicassimu, Michele Pitta-luga u Alessandriji,Fernando Sor u Rimu,Julian Arcas u Almeriji,Alhambra u Valenciji,Gredos San Diego uMadridu, Maurizio Biasi-ni u Bologni. Na ovimnatjecanjima osvojio je ibrojne specijalne na-grade, među kojima seposebno ističu nagradeza najbolju interpretaciju španjolske glazbe. Dobitnik je go-tovo svih domaćih nagrada za mlade umjetnike; pobjedniknatjecanja Ferdo Livadić i Tribine Darko Lukić te godišnjenagrade Ivo Vuljević

46 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

FELJTON BROJ 192

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (14)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (14)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (14)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (14)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (14)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkim horizonti-

ma“. Članak je vrlo zanimljiv pa sam zato od-lučio u dvadesetak nastavaka prenijeti sadržajovog članka malo preuređenog za ovu pril-iku i nadopunjen s nekim mojim saznanjimana ovu temu. Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona…Posebnost (ili pošast?) na ovom području jepredstavljao veliki broj izgrađenih (pretežno“na divlje”) kuća za odmor- vikendica. U 1991.godini je popisom evidentirano 2.754 kuće zaodmor u tadašnjoj općini Dubrovnik, a od togaje oko 55% bilo na ovdje promatranom po-dručju. Najveća koncentracija “vikendica” jebila na prostoru Župe Dubrovačke i Cavtata,a tek nešto manje i na ostalim dijelovima po-dručja, uključujući šire gradsko i zapadni dio

obale do Zatona. Među tim zgradama je bioveliki raspon kakvoće, od primitivnihmontažnih potleušica do luksuznih zdanja.Osim toga, ovo područje je bilo veoma priv-lačno i za gradnju odmarališta raznih ustano-va i poduzeća. Ako se izuzme kompleks Ku-pari, koji je uključen u hotele, samo na po-dručju Župe dubrovačke u 1990. vlastitezgrade je imalo 9 odmarališta, a najveći međunjima su bili: “Srbija” (370 postelja) i “Rad”(110 postelja). Odmarališta su građena i naužem području grada, a najveća su bila “Vis2” i “Goražde” na Lapadu, “Jugobanka” u Sv.Jakovu, i neka manja na drugim lokacijama.U relativno jakoj graditeljskoj konjunkturi, kak-va je obilježila drugu polovicu 20. stoljeća,izgrađeno je više nego u cijelim stoljećimaprije toga. Ta ubrzana izgradnja je rezultiralanepobitnim razvojnim uspjesima, ali i mnogimslabostima. Konačni rezultat je bitno izmijen-jena urbanistička struktura grada, koja je kra-jem ovog stoljeća bila u grubom kontrastu snaslijeđenom iz ranijih stoljeća. Takve “kon-traste” teže podnose gradovi gdje se vjekovno

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

Projekt izgradnje hotela „Terminus“ u Gružu (moj prilog na ovu temu)

graditeljsko nasljeđe i suvremeno takosnažno suprotstavljaju, kao u Du-brovniku. Ali, to je neizbježno kadgrađenje ide brže od urbanističkogplaniranja i ako se u projektiranju“umjesto mašte upotrebljava ravnalo”(A.Mutnjaković).Među značajnije gradnje (investicije) uzadnja dva desetljeća spadaju rekon-strukcije i zamjenska gradnja objekatastradalih u potresu 1979. i u agresiji1991/92. godine. Najveći rekonstruira-ni objekti, javni i stambeni, su u starojgradskoj jezgri, a najviše novograđenih(zamjenskih) i obnovljenih stambenihzgrada je izvan užeg područja grada,pretežno na područjima stradalim uagresiji. Rekonstrukcija i obnova zgra-da stradalih u potresu, poduprta je re-publičkim zakonom i programom oobnovi Dubrovnika, koji se ostvarivaood početka 80-ih godina ovog stoljeća,a obnova stradalih u agresiji po pro-gramu Ministarstva obnove RH, od1993. nadalje.

Veći objekti - građeni uposebnim okolnostimaNekoliko velikih investicija, gospodar-skih i negospodarskih, nastajalo je uposebnim okolnostima, praćenoraznim teškoćama, problemima ilimijenjanjem osnovne koncepcijetijekom izgradnje. Među takvima su:

Hotel “Terminius”Hotel “Terminius”Hotel “Terminius”Hotel “Terminius”Hotel “Terminius”Hotel “Terminius” - sadašnja “Petka”,koji se počeo graditi 1954. godine, a uzbrojne zastoje (imovinsko pravni odno-si, urbanistički i građevinski uvjeti, ne-dostatak financijskih sredstava i dr., pačak i nedostatak radne snage u 1959.godini.) završen je tek 1961. tj. nakonsedam godina, pa je po dužini izgradn-je tada bio rekorder među gospodar-skim objektima. Kasnije su kroz slične“muke” prošle još dvije hotelske inves-ticije (Excelsior i Babin kuk), rađanjekojih je također trajalo po sedam godi-na. To vrijeme građenja je nadmašenojedino u infrastrukturi i negospodarskojizgradnji (most preko Omble i novi Med-icinski centar-bolnica).

47GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NADUBROVAČKU

Na šufituNa šufituNa šufituNa šufituNa šufituU zadnje dane pezantose pentro po skalinimado šufita. Nitko nije znozašto toliko voli diokuće pored lijepouređenih kamara nadonjem pjanuIspod kupjerte s velicijemfumarom je šufit pokojne none pun paučine idrevnih stvari koje se ne duperaju. Stare pos-telje s baldakinom, bauo s izrezbarenimpokrivom, kanapa s prašnjavom kopertom,komonćini, lavandin, tavolin sa stočićima. Ujednom kantunu je lukjernar, a do njega škri-torio pun klačinare.Na trpezi je kandilijer sa šterikom pun voskai zvonjarin. Nekad je za njim sjedala sinjorinaAlma i legala letere dragoga koji je navega-vo. Za škritorijem je jutra provodio njen ćać-ko, gospar Šiško, da bi se informo što se uGradu zbiva. Kraj noga gorjela bi mu na gar-bun štufa da ne bi ostinuo. Bilo je tu razba-canih libara, lapisa, lornjon i orlođo sa soml-jenim sferama. U škrabici je čuvo portafoj punbezvrijednih solada, fine faculete, svileni šal ikanočo.None je pričala kako bi odozgo gledo na moreje li parćiva koji vapor ili se sprema skontra-dura. Ondar bi fulminima upalio španjulet idugo nešto dubito dok su se koluti dima dizaliiznad glave do kvadra sa svetačkom slikom.U njega je none umetnula inkunice požućeleod brjemena. Iznad postelje bio je imberlanbaldakin, mjesto đe bi se ispružen na tunđ-elama odmarao i libero respiro. Tamo ga nikone bi gnjavio. Uz desni mir bio je naslonjenveliki kašun, a u njemu veste od dzetelina,dzubun, karmizin, kurdjele i tmasti koret, fig-urini, rigulet i sajun. Na njemu je držo valižu,jer bi često išo u Pulju na vijađ. Otamo bi sevraćo s bagajama punih regala; noni bi dono-sio kolonju od čemina, gulozece s kanjelom,čokolatom i suhim voćem. Kćeri bi kupovokapeline s vrpcama u sto kolura, pupice odporčelane s vestama i bordunom. I parentije-ru bi zno obveselit kojom sitnicom.Skupljo je gramofonske ploče, pa bi se odz-gara vječno orila neka mužika. Kanto bi nasve glase pujiške kancone, a onda bi na urevodio diskorse s prijateljima iz soldata grinta-jući o brjemenu koje je došlo, mlađariji kojanema respeta prema starima. U poltroni bizatim listo pađine albuma s fotografijama izmladosti i sa sjetom odmahivo glavom.U zadnje dane pezanto se pentro po skalini-ma do šufita. Nitko nije zno zašto toliko volidio kuće pored lijepo uređenih kamara nadonjem pjanu. Predvečer se uspinjo skrovenouza skale kad mu se omakla noga i strom-brco se niz skaline. Raskrentana ograda palaje na njega i slomila mu noge. Dugo je ležotremendo bolestan i stalno šnjuho. None jegovorila da je fasovo što je zaslužio. Poslijetoga svladala ga je njeka teška tuga. Partio jeiznenada jednog studenog jutra u dečemb-ru.Poslije toga šufit su zakračunali.

DRAMSKI PROGRAM 68.DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Grad sjenaGrad sjenaGrad sjenaGrad sjenaGrad sjena Studentskog teatra Lero Studentskog teatra Lero Studentskog teatra Lero Studentskog teatra Lero Studentskog teatra LeroNa programu 68. Du-brovačkih ljetnih igaratradicionalno je i Stu-dentski teatar Lero,ovog ljeta s nagrađen-om predstavom Gradsjena u režiji DavoraMojaša. Prva izvedbabila je na programu usubotu, 12. kolovoza,druga je ove subote,19. kolovoza, s počet-kom u 21:30 na Lero-voj sceni u Lazaretima.Grad sjena je, kako is-tiču Lerovci, predstavakoja želi otvoriti du-brovačke skrivene ijavne spomenare idnevnike, progovoriti oGradu jučer i Dubrovniku danas te pre-poznati mijene koje zatiču njegovestanovnike. Satkana je od fragmenata višedjela različitih autora: Milana Milišića, Ni-kole Gučetića, Vjerana Zuppe, DavoraMojaša, Luka Paljetka, Nikola Nalješkovićai drugih, a sadrži i fragment monologagospara Lukše iz Dubrovačke trilogije IvaVojnovića koji govori Lino Šapro, arhivskitonski zapis s čitaće probe predstaveMaškarata ispod kuplja Iva Vojnovića urežiji Ivice Kunčevića i izvedbi glumacaKazališta Marina Držića i dr. Predstava jesvoju premijeru imala u prosincu prošle go-dine, a na 57. Festivalu hrvatskih kazališ-nih amatera nagrađena je nagradom zanajbolju predstavu.Autor i redatelj predstave je Davor Mojaškoji svoj teatarski i redateljski opus goto-vo isključivo vezuje uz Studentski teatarLero u kojem je od 1975. redateljski ost-

vario pedesetak predstava, dvadesetak au-torskih projekata i desetke scenskih pro-grama i svekolikih raznih događanja. Ob-javio je zbirku pjesama, nekoliko dramskihtekstova, memoarskih zapisa, knjigeproze, grafičko-književnu mapu Buđenjagospođe Roze s Rudolfom Paterom, ure-dio Lerovnicu – monografiju Studentskogteatra Lero, objavio brojne književne, ese-jističke i publicističke tekstove te feljton-ske prinose u hrvatskim časopisima te pro-zu i drame na Trećem programu i Dram-skom programu Hrvatskog radija.U Gradu sjena igraju Lerovice Ksenija Me-dović, Jasna Held, Zvončica Šimić, AnaPetrović, Katarina Ruščić i Glorija Ribić.Scenografkinja i kostimografkinja pred-stave je Dubravka Lošić, a umjetnički timjoš čine i Mato Brnjić, Viktor Lenert, Anto-nio Ljubojević, Maja Glamočanin i AngelaVihar.

OVE SUBOTE

Gruška noćGruška noćGruška noćGruška noćGruška noćU organizaciji Turističke zajednice gradaDubrovnika i Grada Dubrovnika, u subotu,19.kolovoza, od 21:30, u Gružu će seodržati tradicionalna Gruška noć, uz pop-ularnog Giuliana!

EKO OMBLIĆI

Feste posvećene smokviFeste posvećene smokviFeste posvećene smokviFeste posvećene smokviFeste posvećene smokviU okviru našeg projekta “Očuvajmotradicijske vrijednosti našeg kraja” od 16.do 23.8.održat ćemo male feste posvećenesmokvi - kraljici zdravlja i Mediterana. Unašem Eko parku Ombla u Mokošici rastu4 smokve i ovih dana su pune zrelih plodo-va. Osim što ćemo naše aktiviste upoznatisa nutritivnim vrijednostima ovog rajskogvoća pravit ćemo zajedno tradicijski riječkidžem od naših zrelih smokava s domaćimlemunima za koje smo prije dvije godinedobili pohvale na Mediteranskom sajmuzdrave hrane i ljekovitog bilja.

Voditeljica Jadranka Šimunović

48 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT BOĆARSKI SAVEZ DNŽ - REKAPITULACIJAPRELAZNOG ROKA ZA SEZONU 2017./18.Tko je gdje pošao, tko došao?Komolac: došli - Ante Farčić (Donji Brgat), Tripo Luk-ović (Palma - Tivat CG), Marko Luković (Palma - Ti-vat CG), otišli - Matko Pendo (Župa Dubrovačka),Ivo Karač (Mokošica), Dario Kovačić (Komolac Om-bla);HE Dubrovnik: došli - Mato Kesovija (Metković), MateĆorluka (Biston Brela), Miroslav Petković (Palma -Tivat CG), otišli: Tonći Bulat (Baška Voda), NikolaTurčinović (Župa Dubrovačka);Metković: došli - Andrija Ćorluka (Biston Brela), Du-bravko Dražeta (Hodilje), otišli - nitko;Umčani: došli - nitko, otišli - Đorđe Grbić (Župa Du-brovačka);Ploče: došli - nitko, otišli - nitko;Slivno: došli - Miro Zubac (Prud), Nenad Vučković(Krvavac), otišli - nitko;Komolac Ombla: došli - Antun Raić (Petka), MladenBuconić (Montovjerna), Marko Sporiš, otišli - nitko;Rijeka: došli - Niko Miloslavić (Župa Dubrovačka),otišli - nitko;Hvidra Gromača: došli - nitko, otišli - Jadran Herceg(Torcida Osojnik), Mirko Herceg (Torcida Osojnik);Postranje: došli - Antun Šabadin (Donji Brgat), otišli- nitko;Župa Dubrovačka: došli - Đorđe Grbić (Umčani),Matko Pendo (Komolac), Zdravko Bošković (Epidau-rus), Nikola Turčinović (HE Dubrovnik), Nikša Mi-hajlović (Brgat), otišli - Niko Miloslavić (Rijeka);Donji Brgat: došli - nitko, otišli - Ante Farčić (Komo-lac), Antun Šabadin (Postranje);Hajduk: došli - Pavo Matković (Epidaurus), otišli -nitko;Omladinac: došli - Pero Glavinić (Sokol), Pero Vlahu-tin (Bosanka), Ivo Čupić (Slaven), Marko Matijić(Slaven), Dario Dujmović (Gornja Vrućica), MatoŠundrica (Faraon - dvojna registracija) otišli: MihoTrković, Karlo Torbarina (Nin);Motovjerna: došli - nitko; otišli: Stijepo Njirić (Torci-da Osojnik);Brgat: došli - nitko, otišli: Nikša Mihajlović (ŽupaDubrovačka) ;Torcida Osojnik: došli: Stijepo Njirić (Montovjerna),Jadran Herceg (Hvidra Gromača), Mirko Herceg(Hvidra Gromača), otišli: nitko;Faraon: došli - nitko; otišli - Nikša Tovarac (Orašac);Ljuta: došli - nitko; otišli - nitko;Slaven: došli - nitko; otišli - Ivo Čupić (Omladinac),Marko Matijić (Omladinac);Orašac: došli - Nikša Tovarac (Faraon), otišli - nitko;Bistrina: došli - nitko; otišli - nitko;Petka: došli - Ante Gracin (Bosanka); otišli - MilanJović (Zadar):Bosanka: došli - nitko, otišli - Pero Vlahutin (Omladi-nac), Ante Gracin (Petka);Mokošica: došli - Ivo Karač (Komolac); otišli: nitko;Ponikve: došli - Mato Mrlais (Duba Stonska), otišli:nitko;Zrinski: došli - nitko, otišli - nitko;Bistrina: došli - nitko, otišli: nitko;Sveta Ana: došli - nitko, otišli - nitko;Orašac: došli - Nikša Tovarac (Faraon), otišli: nitko;Uskoplje: došli - nitko, otišli - nitko;Pridvorje: došli: nitko, otišli: nitko;Sokol: došli: nitko, otišli: Pero Glavinić (Omladinac);Gornja Vrućica: došli: nitko; otišli: Dario Dujmović(Omladinac);Faraon: došli - nitko, otišli: Nikša Tovarac (Orašac),Mato Šundrica (Omladinac - dvojna registracija);Prud: došli - nitko, otišli: Miro Zubac (Slivno);Strijelac: došli - nitko, otišli - nitko.

Priredio: Luko Hendić

JUDOHelena Vuković na svjetskom tronu!Dubrovkinja Anđela Violić (do 70 kg) nakon

pobjede protiv Liu (USA), nije uspjela protiv

Galandi (GER), koja je kasnije postala svjetska

prvakinjaHrvatska judašica HelenaVuković (preko70 kg) post-ala je svjetska prvakinja! NaSvjetskom kadetskomprvenstvu u Čileu, 16-godiš-nja judašica je pokazalakvalitetu i sa zlatom oko vra-ta se vraća u domovinu.Svjetsko kadetsko prvenst-vo u Čileu za Hrvatsku jezavršilo na najbolji mogućinačin! Posljednjeg danapojedinačnog dijela natje-canja Helena Vuković je os-vojila zlatnu medalju u kat-egoriji preko 70 kg. Tako senastavio niz hrvatskih uspje-ha na svjetskoj pozornici tesmo nakon dvije europskeprvakinje (Ana Viktorija Pul-jiz i Lara Cvjetko), dobili i svjetsku prvakinju u kadetskojkonkurenciji.- Još uvijek sam pod dojmom i nisam svjesna što sampostigla. Nevjerojatan osjećaj! Sad se idem dobroodmoriti – uz osmijeh je rekla zlatna Helena Vuković.U prvom kolu Helena je bila slobodna, da bi u prvomnastupu ipponom pred kraj borbe svladala Hannu(BAH). U četvrtfinalu je išla na Lin (TPE), koju je svlad-ala u «zlatnom bodu» wazarijem nakon više od petminuta borbe.Polufinale je za protivnicu donijelo Rollwage (GER),koju je Vuković bacila na ippon lijepom uchi matom udrugoj minuti borbe. I tada slijedi finale u kojoj je pro-tivnica bila europska kadetska prvakinja i pobjednicaolimpijade mladih Somkhishvili. U «produžetak» seušlo sa po dvije kazne obje judašice, a onda je Vuk-ović slavila wazarijem vrijednim svjetskog zlata!Filip Miljević (preko 90 kg) je izgubio od Schreibera(GER) u prvom nastupu, a Anđela Violić (do 70 kg)nakon pobjede protiv Liu (USA), nije uspjela protivGalandi (GER).Ana Viktorija Puljiz (do 44 kg) je izgubila ipponom uprvom nastupu od Arraes (BRA). Lara Cvjetko (do 57kg) je ipponom protiv Wright (AUS) ušla u četvrtfinale,ali je u polufinale ipak prošla Kropska (POL) wazar-ijem u “zlatnom bodu”. U repasažu od Lare je bila boljaFusco (ITA) i ipponom otišla u borbu za broncu kojuje i osvojila. Bruno Blumenschein

SVJETSKO PRVENSTVO U VATERPOLU ZAIGRAČE DO 20 GODINA – BEOGRAD 2017.Hrvatska viceprvak svijetaDoprinos srebrenoj medalji dali su i Jugaši

Jacob Merčep i Nikola PavličevićJoš se nije stišalo oduševljenje titulom svjetskih pr-vaka seniorske reprezentacije Hrvatske u vaterpolo,a radost je priredila i mlada selekcija do 20 godina,koja je na Svjetskom prvenstvu održanom u Beo-gradu, postala viceprvak svijeta.U ovoj selekciji nastupila su i dva Jugaša, JacobMerčep i Nikola Pavličević. Do finala i ogleda sGrčkom, koja je u polufinalu bila bolja od ranijih sv-jetskih prvaka, Srbije, Hrvatska selekcija je u skupinipobijedila Crnu Goru 9:6, Španjolsku 6:5, Japan 14:10i Nizozemsku11:3, a potom u četvrtfinalu SAD 5:4. Upolufinalu su izabranici Nikice Gulina bili bolji odMađarske 6:4.U finalu susret s Grcima rezultat je na kraju bio 7:7,da bi u izvođenju peteraca Grci bili s(p)retniji. Konačanrezultat bio je 12:10 za Grčku. Hrvatska je cijelo vr-ijeme susreta imala rezultatsku prednost. Grci su predsam kraj susreta uspjeli poravnati na 6:6, a potom ipovesti 7:6. Kada se već činilo da je sve gotovo, JugašJacob Merčep je sekundu prije kraja pogodio za 7:7i odveo utakmicu u peterce.Treće mjesto pripalo je Srbiji, koja je u utakmicibrončanu medalju pobijedila Mađarsku 12:11.FinaleBeograd Bazen ‘Milan Gale Muškatirović’. Gledatelja800. Suci: Vladimir Golikov (Rusija) i Ivan Raković(Srbija).Grčka: Zerdevas (9 obrana), Skoumpakis, Gardikas(3), Gkiouvetsis (1), Nikolaidis (1), Papanastasiou (1),Giannopoulos, Mouratidis, Delagrammatikas, Trou-los (1), Masmanidis (1), Kapetanakis, Polymeris.Izbornik: Theodoros Lorantos.Hrvatska: Čubranić (11 obrana), Dužević (1), Zović(1), Merčep (1), Butić, Dašić, Pejković (1), Pavličević,Lazić (1), Burić (1), Biljaka (1), Paparić, Podrug.Izbornik: Nikica Gulin.Igrač više: Grčka 10/3, Hrvatska 13/4Peterci: Grčka -, Hrvatska -Četvrtine: 1:2, 1:2, 2:1, 3:2 – peterci: 5:3.Peterci, prva serija: 1:0 Troulos, 1:1 Dašić, druga ser-ija: 2:1 Papanastasiou, 2:1 Lazić (stativa), treća seri-ja: 3:1 Gardikas, 3:2 Burić, četvrta serija: 4:2 Mas-manidis, 4:3 Merčep, peta serija: 5:3 Gkiouvetsis.

TENISLucija Ćirić Bagarić osvojila turniru MunchenuTrinaestogodišnja dubrovačka tenisačica Lucija ĆirićBagarić je ostvarila veliki uspjeh osvojivši Bavaria Jun-ior Open u Munchenu, turnira drugog ranga iz kalen-dara Europske teniske federacije za igračice do 14godina. Do pobjedničkog pokala i novih 80 bodovaza rang listu Lucija Ćirić Bagarić je došla sa šest pob-jeda i bez izgubljenog seta! Ovo je do sada najvećiuspjeh do sada, a pobjeda u Munchenu će donijetiplasman oko pedesetog mjesta na Svjetskoj rang listiza tenisačice do 14 godina.Kada se zna da je na početku teniske godine LucijaĆirić Bagarić bila iznad 200. mjesta na rang listi, ondase u svemu ne može a ne primijetiti, uz veliki talentmlade tenisačice, i rad trenera Filipa Serdarušića.

UDRUGA MLADIH SV. MIHAJLO-DUBROVNIKTurnir sv. Mihajlo 2017.Udruga mladih svetog Mihajla Dubrovnik poziva svezainteresirane na prijavu ekipa za sudjelovanje nadrugom turniru na male barice Sveti Mihajlo 2017.Prijave za turnir traju do subote, 19. kolovoza u 20sati, nakon čega će se održati ždrijeb turnira.Prijaviti se možete preko facebook stranice turnira ilina broj 091 946 0219. Utakmice, kroz sistem skupi-na, počinju u ponedjeljak, 21. kolovoza. Ohrabreniprošlogodišnjim reakcijama sudionika i posjetiteljaturnira, ove godine smo sve podigli na jedan veći nivo,kako nagradnim fondom, tako i uređenjem terena,tribina i prostora na kojima ćete moći uživati u nogo-metu, ali i odličnoj atmosferi.Još jedna novost je i organizacija besplatnog izletaza pedesetak djece iz općine Ernestinovo koji će bitigosti Udruge tijekom turnira. Vašim sudjelovanjem iposjetom turnira uljepšat ćete njihov boravak, a iomogućiti im ponovni dolazak dogodine. Vidimo se!

49GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

MNK SQUAREFutsal školaVoditelj Squareove škole futsala Antun Bačićpozvao je sve zainteresirane dječake koji surođeni 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. god-ine da se prijave u futsal školu koja kreće 17.kolovoza. Treninzi će se održavati u sports-koj dvorani Gospino polje, a obavljat će sepod budnim okom izbornika Hrvatske futsalreprezentacije Mata Stankovića te trenera An-tuna Bačića i Hansa Matića, trenera vrataraMNK Square. Trenirat će se jednom dnevno -tri puta u tjednu. Sudjelovanje je besplatno.

ZAVRŠENA 34.DIVLJA LIGAOde pokal preko Dupca: prvak je FUN H2O Mlini!

Fun H2O Mlini je prvak Divlje lige. Ufinalu, odigranom u Portu u poned-jeljak, 14.kolovoza, je dobio sa 6:5Elitu te joj uzvratio za poraz u prošl-ogodišnjem finalu. Nakon 2014. go-dine Župljani su po drugi put najbol-ji. Treće mjesto zauzeo je Kamenmali. Cavtaćani su s 9:1 dobili TurčinDanče. Mato Miloslavić iz FUN H2Oje najbolji strijelac lige s 19 pogoda-ka. Njegov suigrač, Ivo Žeravica, iz-abran je za najboljeg vratara, dok jenajbolji igrač ovogodišnjeg natjecan-ja Tomislav Rudinica iz Elite.Završnicu u Portu sudio je NikolaCurić iz Dubrovnika.Najbolje su na skalinima Crkvesvetog Vlaha nagradili zlatni vater-polisti, svjetski prvaci, Luka Lončar iMaro Joković, trener Jugovih vater-polista Vjeko Kobešćak, zamjenikžupana Joško Cebalo, ravnateljicaDubrovačkih ljetnih igara Ivana MedoBogdanović i predsjednik Gradskogvijeća Grada Dubrovnika Marko Po-trebica.

TENIS - WTA TURNIRU CINCINNATIJUPoraz Ane KonjuhU 1.kolu WTA turnira u Cin-cinnatiju Ana Konjuh je izgu-bila od Dominike Cibulkove,trenutno jedanaestetenisačice svijeta i jedan-aeste nositeljice turnira sa2:1 (5:7, 7:5, 6:2). Sljedećinastup Ana Konjuh će imatina posljednjem Grand Slamturniru sezone, US Openu.

Utakmica za treće mjestoTurčin Danče - Kamen mali 1:9PORAT Sudac Nikola CurićTURČIN DANČE: Željan Radulović,Ivo Braenović, Lukša Benić, AndrijaMartić, Ivan Gjurašić, Vlaho Račić,Periša Pavlović, Jovica Radulović,Mark Rilović, Franko Bašica, MaroLučić, Matko Konjuh, Stijepo Lju-bimir, Đivo Lučić (1). Trener: BrunoRadić.KAMEN MALI: Lukša Lasić, BorisMaškarić (1), Mihael Voinić (3), Vla-ho Rajčević, Dinko Guljelmović, AndiDrobac, Mihajlo Vragolov, Pero Ba-nac, Nikša Vragolov (1), Andrej Dro-bac (3), Goran Jerković, MijoVragolov (1), Nikola Maškarić, NikšaGuljelmović.Četvrtine: 0:1, 0:1, 0:4, 1:3.FinaleFUN H2O Mlini - Elita 6:5PORAT Sudac Nikola CurićFUN H2O MLINI: Ivo Žeravica, MaroMartić, Drago Bego, Nikola Grbić,Antonio Sentić (3), Danijel Zonić,

NAJBOLJI IGRAČ, NAJBOLJI VRATAROvako je glasovao žiri...Turčin DančeNajbolji igrač, 5 bodova: Tomislav Rudinica(Elita), 3 boda: Antonio Sentić (FUN H2O Mli-ni), 1 bod: Boris Maškarić (Kamen mali)Najbolji vratar, 5 bodova: Lukša Lasić (Ka-men mali), 3 boda: Ivo Žeravica (FUN H2OMlini), 1 bod: Tomo Sjekavica (Palace).Kamen maliNajbolji igrač, 5 bodova: Tomislav Rudinica(Elita), 3 boda: Antonio Sentić (FUN H2O Mli-ni), 1 bod: Goran Milić (Elita)Najbolji vratar, 5 bodova: Ivo Žeravica (FUNH2O Mlini), 3 boda: Miro Boroje (Elita), 1 bod:Vlaho Bošković (Luka Čilipi)ElitaNajbolji igrač, 5 bodova: Boris Maškarić (Ka-men mali), 3 boda: Nikola Grbić (FUN H2OMlini), 1 bod: Antonio Sentić (FUN H2O Mli-

ni)Najbolji vratar, 5 bodova: Željan Radu-lović (Turčin Danče), 3 boda: Ivo Žer-avica (FUN H2O Mlini), 1 bod: LukšaLasić (Kamen mali)FUN H2O MliniNajbolji igrač, 5 bodova: Tomislav Ru-dinica (Elita), 3 boda: Mihael Voinić (Ka-men mali), 1 bod: Miho Klaić (Elita)Najbolji vratar, 5 bodova: Toni Penović(Kokoti), 3 boda: Miro Boroje (Elita), 1bod: Željan Radulović (Turčin Danče)UKUPNI POREDAKNajbolji igrač, 15 bodova: Tomislav Ru-dinica (Elita), 7 bodova: Antonio Sen-tić (FUN H2O Mlini), 6 bodova: BorisMaškarić (Kamen mali), 3 boda: Niko-la Grbić (FUN H2O Mlini) i Mihael Voinić(Kamen mali), 1 bod: Miho Klaić (Elita)i Goran Milić (Elita).

Najbolji vratar, 11bodova: Ivo Žer-avica (FUN H2OMlini), 6 bodova:Lukša Lasić (Ka-men mali), ŽeljanRadulović (TurčinDanče) i MiroBoroje (Elita), 5bodova: Toni Pe-nović (Kokoti), 1bod: TomoSjekavica (Palace)i Vlaho Bošković(Luka Čilipi).

divlja liga.com

AKVATLON U KUPARIMAPobjednik Jakša DiklićČetvrto kolo Dubrovnik Akvatlon ligeodržano je u nedjelju, 13.kolovoza,u Kuparima. Start je bio u 08:00. Odprijavljenih 25 natjecatelja u cilj jeušlo 18 sudionika nakon 1000 m pli-vanja i 5000 m trčanja. Bura nije spr-iječila naše multi-sportaše da se oda-zovu 4. kolu lige.Muški:1. Jakša Diklić 00:34:082. Daniel Marušić 00:39:323. Teo Bjelopera 00:40:19Žene:

Žarko Matičević, Stjepan Desim, Đivo Zec, Mato Miloslavić (1), Lino Glavočić, NikolaMatičević, Jakov Blašković, Vedran Kuzman (2). Trener: Nikola Masar.ELITA: Miro Boroje, Boris Agatić, Ivica Plečaš, Tomislav Rudinica (2), Jakša Matušić,Miho Klaić (1), Ante Režić, Ivica Nikolić, Marko Kortizija, Goran Milić (1), Ivica Stanišić,Nikola Matana, Pero Memed, Mirko Ivandić (1). Trener: Maro Šušić i Božo Lujo.Četvrtine: 1:1, 3:2, 0:0, 2:2. divlja liga.com

1. Paola Horvat 00:38:122. Ivona Zec 00:51:013 .Marija Kojan 01:00:16Ostatak rezultata na www. racecollector.com.Peto kolo lige planirano je na Mandraču u ned-jelju, 27.8. u 8 sati. Finale Dubrovnik akvatlonlige, 6. kolo, simboličnog naziva ‘EARTH, SEA& FIRE” ujedno i državno prvenstvo upriličit ćese u suradnji sa Du-Motion na Banjama – pli-vanje, u Lazaretima – tranzicija a trčanje –Sv.Jakov 1.10. Pozivaju se svi građani da dođuili sudjelovati ili navijati na Akvatlon utrke kojeuspješno organizira Triatlon Klub Dubrovnik.Za 2018 planira se i veliki jedan triatlon uGradu. Daniel Marušić /Dubrovnik Triatlon

50 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (6)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

SamoodrživiSamoodrživiSamoodrživiSamoodrživiSamoodrživiJednostavno jenespojivo da se uatriju Palače Sponzetijekom radnogvremena Arhiva od-vijaju događanja uz

bučnu zvučnu kulisu, dok istovremenoznanstvenici i istraživači rade u čitaoniciobrađujući srednjovjekovne spise. Kakoobjasniti iskusnom znanstveniku iz Italije dau miru ne može čitati spise arhiva Dubro-vačke Republike jer upravo u atriju trajeproba razigranog violiniste ili virtuoza naklaviru! To je još nekako istraživačkom uhupodnošljivo u odnosu na zveckanjepijatarastrčalih konobara u službi hotelskegrupacije i dernjavu njima nadređenoga: «Netu, ođe, ovako, za Boga miloga!»Za provedbu projekta rekonstrukcije i adaptacijePalače Sponze naravno da je potrebno osigu-rati značajna financijska sredstva. Međutimsmatram da Arhiv, s obzirom da je vlasnik PalačeSponze, za to ima realne izglede. Ministarstvoregionalnog razvoja i fondova Europske unijeraspisalo je javni poziv za dostavu projektnihprijedloga u sklopu Specifičnog cilja 6c1 Oper-ativnog programa Konkurentnost i kohezija podnazivom «Priprema i provedba Integriranih raz-vojnih programa temeljenih na obnovi kulturnebaštine.» Poziv je trajno otvoren do iskorištenjasvih raspoloživih sredstava iz Europskog fondaza regionalni razvoj u iznosu od pedeset miliju-na eura odnosno tri stotine i osamdeset miliju-na kuna, a namijenjen je prijaviteljima čiji pro-jekti obnove i revitalizacije kulturne baštinemogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih iturističkih izdataka. Prema Zakonu o sustavudržavne uprave (NN 150/11, 12/13) prihvatljiviprijavitelji su između ostalih i javne ustanove,ali isključivo ako su vlasnici kulturnih dobara.Ovdje do izražaja dolazi vrijednost i značaj obav-ljenog pravnog posla uknjižbe prava vlasništvanad Palačom Sponzom na Državni arhiv u Du-brovniku.Tekst iz natječaja jasno određuje njegov smis-ao i cilj: «Sredstva su namijenjena integriranimrazvojnim programima temeljenim na obnovikulturne baštine, koji integracijom različitih ele-menata i povezanih aktivnosti osiguravaju un-aprjeđenje upravljanja kulturnom baštinom sciljem doprinosa održivom razvoju na lokalnoj iregionalnoj razini. Integrirani program obuhvaćasadržajni i/ili tematski povezana ulaganja nužnaza razvoj određenog područja (turističke desti-nacije) koja kroz valorizaciju kulturne baštinedoprinose njegovom društveno – gospodar-skom razvoju čineći ga pritom prepoznatljivimturističkim odredištem. Projekt se provodi u pot-punosti na teritoriju Republike Hrvatske, ali jeograničen na određeno uže ili šire geografskopodručje odnosno turističku destinaciju.»Natječaj je podijeljen u dvije skupine. Pod A. susredstva namijenjena za pripremu dokument-acije za provedbu programa (ukupno 20 miliju-na eura), a krajnji rok za podnošenje prijave je31.12.2019., te drugu fazu B. koja se odnosi na

samu provedbu programa tj. projek-ta (u ukupnom iznosu od 80 milijunaeura) gdje je krajnji rok prijave do31.12.2023. Stoga vremena još uvijekima za prijavu ovog projekta, alismatram da nema nikakvog razlogada do kraja 2017. godine stručna sk-upina ne definira jasno projektni za-datak i da se nakon tog početkom2018. godine prijavi za sredstva podA, u 2018. i 2019. godini izradi pro-jektna dokumentacija, zatim dobijelokacijska i građevinska dozvola i većpočetkom 2020. godine najkasnijeprijavi za izvedbu projekta pod B.Ukoliko bi se sredstva za izradu pro-jektne dokumentacije uspjela osigu-rati iz proračuna Grada Dubrovnika,Ministarstva kulture i vlastitih sredsta-va Arhiva postupak bi se ubrzao ismatram da bi on bio učinkovitija var-ijanta. Da li za ovaj natječaj zna našarrivist? Zasigurno ne. Prije svegamorao bi posjetiti web stanicu Mini-starstva regionalnog razvoja i fondo-va Europske unije. Neda mu se god-inama. Isprintat će arhivisti arrivistu,a potom poslati elektronskom poš-tom. Ne zna arrivist, a i zašto bi?! Tosa sigurnošću mogu tvrditi, jer da jenjegovo društvo arrivista za to znalomoglo je u proteklih nekoliko godinaiz vlastitog prihoda Arhiva financiratiprojektnu dokumentaciju i već jučer,danas il’ sutra aplicirati projekt zakonačnu fazu izvedbe radova. Ne ul-azeći u bit vrijednosti ovakvog pro-jekta za grad Dubrovnik i RepublikuHrvatsku u smislu valorizacije njez-ine kulturne baštine i arhivskog gradi-va iz vremena Dubrovačke Republikebitno je naglasiti i njegovu financijskuisplativosti učinkovitost. Za primjermožemo uzeti broj gostiju koji pos-jete dubrovačke zidine. Prema po-dacima Društva prijatelja du-brovačkih starina u ovoj godini to jeveć broj od preko jedan milijun ljudi.Napravimo financijsku projekciju nabazi jednog milijuna posjetitelja! Cije-na ulaznice u 2017. godini je stotinui dvadeset kuna. To čini godišnji pri-hod od stotinu i dvadeset milijunakuna. Kad bi smo pretpostavili dasvaki deseti gost koji posjeti zidineposjeti i Arhiv u Palači Sponzi bio bito broj od stotinu i dvadeset tisućaljudi i uz realnu cijenu od deset eurapredstavljao bi godišnji prihod samood ulaznica od jedan milijun i dvijestotine tisuća eura. S obzirom daPalača Sponza ima izravnu komuni-kaciju s gradskim zidinama otvore-na je i mogućnost poslovne suradn-je s Društvom prijatelja dubrovačkihstarina i uključivanjem PalačeSponze u obilazak zidina tj. da seomogući posjetitelju, naravno uzveću cijenu ulaznice, da ulaskom u

Palaču Sponzu sa Straduna obiđecijeli Arhiv i potom nesmetano nas-tavi obilazak gradskih zidina. Dio pri-hoda od ulaznica prodanih na tomprodajnom mjestu pripadao bi Arhi-vu. Ukoliko se ne bi postigao takavdogovor postoje tehnički izvodive ko-munikacije gdje bi posjetitelj mogaonapustiti Palaču Sponzu, a da to uči-ni jednosmjernim kretanjem kodrazgledanja izložbenih eksponata.Ukoliko bi se dogovor o poslovnojsuradnji postigao to bi zasigurnotada bio još veći broj gostiju od gorenavedenog, a time i značajnija finan-cijska dobit. Financijski učinak svaka-ko bi ovisio o sposobnosti i efikas-nosti kulturnog menadžmenta Arhi-va i njegove suradnje s turističkimtvrtkama i institucijama grada Du-brovnika. Realizacija ovog projekta bizasigurno povećala i drugi oblik ost-varivanja vlastitog prihoda putemnajma prostora atrija Palače Sponze,koji prakticiraju i druge javneustanove u Dubrovniku, ali bi se mog-la reducirati na one najelitnije štoznači veće cijene najma i iznajmlji-vanje samo za najelitnija događanja.Jednostavno je nespojivo da se uatriju Palače Sponze tijekom radnogvremena Arhiva odvijaju događanjauz bučnu zvučnu kulisu, dok istovre-meno znanstvenici i istraživači radeu čitaonici obrađujući srednjovjek-ovne spise. Kako objasniti iskusnomznanstveniku iz Italije da u miru nemože čitati spise arhiva DubrovačkeRepublike jer upravo u atriju traje pro-ba razigranog violiniste ili virtuoza naklaviru!To je još nekakoistraživačkom uhu podnošljivo uodnosu na zveckanje pjatarastrčalihkonobara u službi hotelske grupacijei dernjavu njima nadređenoga: «Netu, ođe, ovako, za Boga miloga!» Odovoga su naravno izuzeta protokolar-na događanja Grada Dubrovnika,državnog protokola i Dubrovačkihljetnih igara, kad Arhiv organiziradrugačiji režim svoga rada. Sredstvi-ma vlastitog prihoda, Arhiv ne samoda ne bi imao potrebu potraživatisredstva od resornog Ministarstvakulture i jedinica lokalne samoupraveza svoju programsku djelatnost, većbi istima mogao financirati i nova rad-na mjesta za poslove mikrofilmiran-ja, digitalizacije i prije svega restaur-iranja arhivskog gradiva, koji se jed-nako tako mogu vremenom razviti ukomercijalnu djelatnost Arhiva i timepostati samoodrživi. Do tad, kolegi-cama ne preostaje ništa drugo negopodizati telefonsku slušalicu u prijam-noj kancelariji, odgovarajući ljubaznona milozvučan upit: «Jesam li dobilahotel Sponzu?

(nastavlja se)

51GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

PadPadPadPadPadPoslije pada čovjek je «postaogluv, slijep, nag, neosjetljiv zadobro,, od koga je otpao, iznadsvega postao je smrtan,potkupljiv i bez smisla zapromišljanje», kaže sv. SimeonNovi BogoslovBiblijska priča o padu pred-stavlja nam cijelu tragičnuistoriju čovječanstva. Poka-zuje nam šta smo bili, a štasmo postali. Otkriva nam daje zlo ušlo u svijet, ne poBožjoj volji, već grješnočovječanstvo zavolilo je višeđavolsko lukavstvo negobožansku zapovijest. S kol-jena na koljeno čovječanst-vo ponavlja Adamovugrešku bivajući obmanjivan lažnim vr-ijednostima a zaboravljajući na prave– vjeru u Boga i povjerenje u Njega.Grijeh nije bio usađen u ljudsku prirodu.Međutim mogućnost grijeha postojalaje u slobodnoj volji koja je data čovjeku.To bješe zaista sloboda da se čovjekvrati Tvorcu kao Njegova slika.. Ali tobješe i sloboda da od samog početkadržimo u sebi mogućnost da otpad-nemo od Boga. Izvan svoje ljubavi pre-ma ljudima Bog se nije želio miješati unjihovu slobodu i nasilno ih odvratiti odgrijeha. Ali nije ih ni Đavo mogao prisilitina zlo. Odluka o padu rođena je usamim ljudima kao posljedica zloupo-trebe slobode koja im je data.U čemu se sastoji grijeh prvih ljudi?Blaženi avgustin vjeruje da je to nep-oslušnost. S druge strane većina ranihcrkvenih pisaca kažu da je Adamov padrezultat gordosti. Gordost je zid kojiodvaja ljude od Boga. Korijen gordostije egocentrizam, stanje bića okrenutogsamom sebi, samoljublje, pohlepa. Pr-ije pada, jedno vrijeme Bog je bio jediniobjekt čovjekove ljubavi. Međutim, kas-nije su se pojavile i neke vrijednostipored Boga. Drvo je odjednom postalo«dobro za jelo» i «milina ga je gledati»(1. Moj3,6). Tako je cjelokupna hijerar-hija vrijednosti poremećena. Moje ličnoJA zauzelo je prvo mjesto, dok je nadrugom mjestu predmet «moje»požude. Nema mjesta za Boga. On jezaboravljen i otišao iz moga života.Zabranjeno voće nije uspjelo dadonese sreću prvim ljudima. Naprotiv,postali su svjesni svoje golotinje; pos-ramili su se i pokušali da se sakriju odBoga. Njihova svijest da su goli poka-zuje nedostatak božanske svjetlosneodjeće koja je pokrivala ljude i štitila ihod «znanja o zlu». Adamova prvareakcija poslije počinjenog grijeha bilaje strašno osjećanje stida. Drugareakcija bila je namjera da se sakrije

od Tvorca. Ovo pokazuje da je izgubiopojam o Božjoj svudaprisutnosti ipoželio da nađe neko mjesto gdje jeBog «odsutan».Međutim, to nije bio potpuni raskid saBogom. Pad ne predstavlja potpuno na-puštanje. Ljudi su se mogli pokajati i pov-ratiti svoje ranije dostojanstvo. Bog izlazida nađe palog Adama. Između rajskogdrveća On ga traži govoreći «Gdje si?»(1.Moj 3,9). Ovo skromno hodanje Božje

po raju praslikuje Hristovuponiznost, kako nam se i ot-kriva u Novom zavjetu,poniznost kojom Pastir tražiizgubljenu ovcu. Bog nemapotrebe da ide i traži Adama.Mogao ga je zovnuti s nebagromovnim glasom tako da setresu temelji zemlje. Ali On niježelio da bude Adamov sudijaili progonitelj. On hoće jošuvijek da računa na njega kaoistoga i nada se Adamovompokajanju. Ali umjesto kajanja

Adam izgovara riječi samoopravdanjabacajući krivicu na ženu za sve. «Ženakoju si udružio samnom, ona mi dade sdrveta, te jedoh» (1.Moj 3,12). Drugimriječima: «Ti si taj koji si mi dao ženu; tisi taj koji si kriv». A Eva za sve okrivljujezmiju.Posljedice pada za prve ljude bile sukatastrofalne. Oni nisu bili lišeni samorajskog blaženstva i naslade, već im secijela priroda promijenila i izvitoperila.Grešenjem su izišli izišli iz svog prirod-nog stanja i ušli u neprirodan položajbića. Svi elementi njihovog duhovnog itjelesnog sastava su oštećeni. Njihovduh, umjesto stremljenja ka Bogu, post-ao je opsjednut strastima; duša je ušlau sferu tjelesnih instikata, dok je tijeloizgubilo svoju prvobitnu svjetlost i pre-obrazilo se u grešnu putenost. Poslijepada čovjek je «postao gluv, slijep, nag,neosjetljiv za dobro,, od koga je otpao,iznad svega postao je smrtan, potku-pljiv i bez smisla za promišljanje», kažesv. Simeon Novi Bogoslov. Raslabl-jenost, stradanje i bol ušli su u ljudskiživot.Nije samo čovječanstvo već cijeli svijetse promijenio kao rezultat Pada. Prvo-bitna harmonija između ljudi i prirodeje narušena; prirodne pojave su post-ale neprijateljski raspoložene; oluje,zemljotresi, poplave mogu da uništeživot. Zemlja više ne osigurava sveplodove sama po sebi; nju treba obrađ-ivati «u znoju lica svoga», jer će inačeproizvoditi «trnje i korov». Čak su i živo-tinje postale neprijatelji ljudi. Zmija ćega «za petu ujedati» i drugi grabežljivciće ga napadati (1.Moj 3,14-19). Cijelatvorevina biće predmet «robovanja pro-padljivosti». Zajedno sa čovjekom i onaće se osloboditi od robovanja propadl-jivosti, koja se nije dobrovoljno pokori-la taštini, već čovjekovom krivicom (Rim8,19-21).

IZLOŽBA U GALERIJI OTOK ART RADIONICE LAZARETI

Viktor Daldon: InkubacijaViktor Daldon: InkubacijaViktor Daldon: InkubacijaViktor Daldon: InkubacijaViktor Daldon: InkubacijaU galeriji Otok Art radionice Lazareti u subotu, 12.Kolovoza, otvorena je izložba recentnih radova -crteža, slika, objekata, videa - Viktora Daldona podnaslovom Inkubacija.Inkubacija (lat. incubatio ležanje na čemu ili u čemu)ima različita značenja u različitim područjima znanos-ti i drugim ljudskim djelatnostima.1. Inkubacija (medicina) vrijeme od trenutka zarazedo prvih simptoma oboljenja; stanje latencije2. Inkubacija (biologija) grijanje jajeta dok se ne izleg-ne mlado3. Inkubacija (religija), u antičkoj grčkoj i rimskoj re-ligiji, spavanje u hramovima nekih bogova4. Inkubacija (psihologija) jedan od četiri kreativnogprocesa po Grahamu Wallasu: Priprema, inkubaci-ja, iluminacija i verifikacija, gdje inkubacija predstav-lja odsustvo svjesnog razmišljanja o problemu.

Viktor Daldon je likovni umjetnik rođen 1972. u Du-brovniku gdje živi i radi. Na zagrebačkoj Akademijilikovne umjetnosti diplomirao je 2001. godine u klasiEugena Kokota, a dobitnik je i rektorove nagrade zaslikarstvo. Samostalno izlaže od 1999. godine, a od1998. sudjeluje na brojnim skupnim izložbama odZagreba, Dubrovnika, Budimpešte, Italije. Daldono-va djela nalaze se u zbirci stalne postave Modernegalerije u Zagrebu, Umjetničke galerije u Dubrovni-ku, Galerije Branko Ružić u Slavonskom Brodu i uzbirci Matice hrvatske u Zagrebu, Erste banke u Zagre-bu, HT-mobilea u Zagrebu. Izložba se može pogle-dati do 2. rujna svakog radnog dana od 11 do 21 sat.

52 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

Pismo gradonačelniku DubrovnikaPismo gradonačelniku DubrovnikaPismo gradonačelniku DubrovnikaPismo gradonačelniku DubrovnikaPismo gradonačelniku DubrovnikaNedavno je iz Udruge antifašista Dubrovnik upućeno pismo gra-donačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću, u kojem, uz ostalostoji: Prije svega hvala na prijemu delegacije Udruge antifašistaDubrovnik povodom državnog praznika Dana antifašističke borbe.Hvala na ustupljenom vremenu za razgovor o nezavidnom finan-cijskom stanju i besparici što već nekoliko mjeseci opterećujedjelovanje i aktivnosti Udruge antifašista Dubrovnik. Taj je razgo-vor protekao u ozračju obostranog razumijevanja, uvažavanja isuglasnosti, a na naše najbolnije pitanje o sredstvima kojima GradDubrovnik sufinancira našu djelatnost odgovorili ste da će Udru-ga antifašista Dubrovnik biti od Grada sufinancirana najmanjekao do sada, a sigurno i više. Na naš poziv da razgovor o tome idrugim teškoćama koje opterećuju naše aktivnosti nastavimouskoro u našem prostoru, obećali ste nam da ćete nam doći.Što se tiče sufinanciranja naše djelatnosti od strane Grada Du-brovnika, prošlih godina su se ta sredstva kretala oko sto tisućakuna godišnje, a konkretno su za 2016. godinu iznosila su uku-pno 120 tisuća kuna. U teškim uvjetima smo se našli ove godinejer nije bio donesen Proračun Grada pa smo dobivali minimalnasredstva, za pola godine svega 18 tisuća kuna. Ipak smo ost-varivali naše programe odlažući plaćanje prispjelih obaveza uzmaksimalno razumijevanje pružatelja usluga. Onda je donesenProračun Grada, istina „tehnički“, i za nas je slijedio pravi šokkad je došlo do potpisivanja ugovora s Gradom Dubrovnikom,putem UO za kulturu i baštinu i UO za obrazovanje, sport, soci-jalnu skrb i civilno društvo, o sufinanciranju programa Udrugeantifašista Dubrovnik u ovoj godini.Ugovorena sredstva za sufinanciranje izdavačke djelatnostiUdruge, putem UO za kulturu i baštinu, su ostvarena u granica-ma očekivanja... Međutim, odnos UO za obrazovanje, sport, so-cijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika prema ostalim,specifičnim programima Udruge antifašista Dubrovnik u kojoj je

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Ustaški pozdrav Mokošici i dalje stojiUstaški pozdrav Mokošici i dalje stojiUstaški pozdrav Mokošici i dalje stojiUstaški pozdrav Mokošici i dalje stojiUstaški pozdrav Mokošici i dalje stojiPredsjedništvo Udruge je na početku sjednice održane 14. kolovo-za, trenucima tišine odalo počast nedavno preminulim članovimaUdruge Dobroslavu Ocokoljiću i Ivici Valjalu. S tužnim pogledom napraznu stolicu na kojoj je donedavno sjedio Ivica Valjalo, dugogo-dišnji član Predsjedništva, potpredsjednik i predsjednik Udruge an-tifašista Dubrovnik, istaknuto je da je njegov odlazak nenadoknadivigubitak i za Predsjedništvo i za Udrugu u cjelini.U nastavku sjednice Predsjedništva bilo je riječi o pismu upućenomgradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću s molbom da posjetiUdrugu antifašista i da se u njenom prostoru nastave razgovori oaktivnostima Udruge i problemima koji je opterećuju. Nedostojnimugleda Grada Dubrovnika i Hrvatske utemeljene na antifašizmu,ocijenjeno je perfidno isticanje ustaškog pozdrava među simbolimabraniteljskih postrojbi na ulazu u Novu Mokošicu.

Što nam se to događa, kakav smo mi to narod i kakva je ovozemlja? Ljudi se šapatom osvrću, izražavaju čuđenje i neza-dovoljstvo. Od straha, što li, nitko glasno ne reagira. Ništa se nečini. U istoj zemlji različiti aršini!? Neki je dan u Slunju, zbog upjesmi „Čavoglave“ izgovorenog ustaškog pozdrava, pjevačMarko Perković promptno od policije dobio prekršajnu prijavu,a u Gradu Dubrovniku za ustaški pozdrav na ulazu u Novu Mo-košicu ništa se ne poduzima. U simbolu HOS-a ispisani ustaškipozdrav stoji, djeca nam se svakodnevno napajaju zlom. Posl-jedice su već dalekosežne. Što nam je to trebalo i gdje je kraj tojblamaži Grada kulture i Grada slobode?Sjednica Predsjedništva nastavljena je pripremama za skoraš-nju Izbornu skupštinu Udruge antifašista Dubrovnik. Govorilose i o osvježenju sastava Predsjedništva novim aktivistima. Otome će biti riječi i na posljednjoj sjednici Predsjedništva u ovomsazivu, što će se održati 21 kolovoza.

oko 260 članova, iz godine u godinu kod dubrovačkih antifašistaiznova izaziva nezadovoljstvo… Sredstva od svega 50 tisuća kuna,koja su Udruzi antifašista Dubrovnik namijenjena za ovu godinu, a tonam je bilo poznato tek iza protoka više od pola godine, nisu dovol-jna ni za podmirivanje obaveza iz prvog polugodišta. Udruga antifa-šista Dubrovnik sa cjelogodišnjim programom i kontinuiranim radom,jedina na dubrovačkom području koja se sustavno bavi njegovan-jem sjećanja i razvijanjem tekovina NOB-e i antifašizma, opet jesvrstana među udruge „proistekle iz Drugog svjetskog rata i poraća“i izjednačena s udrugama od par desetaka članova. Koji su to kriter-iji?“ – pitaju se, uz ostalo, u pismu dubrovačkih antifašista i ističu dase neće pomiriti s takvim nepodnošljivim i ponižavajućim odnosomUO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo premapostojanju i djelovanju Udruge antifašista Dubrovnik.Raspravljajući o tome Predsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnikje zaključilo je da Vas se kao gradonačelnika Grada Dubrovnika zamo-li, da u skladu s obećanjem, danim prilikom nedavnog susreta spredstavnicima Udruge u prostorima Grada, uzvratite posjetu Udruziu našem prostoru i uključite se u uspostavljanje primjerenijeg sufi-nanciranja potreba i programa Udruge antifašista Dubrovnik. To jeposebno važno sada kada se priprema Rebalans proračuna, da namse osigura još najmanje 80 tisuća kuna, jer su pred nama još nepod-mirene obaveze, i mnogi programi do konca ove godine, a naš jeračun prazan. Tada bismo Vas na licu mjesta upoznali kako u svomprostoru, u kojem smo u najmu od Grada Dubrovnika, djelujemo u,za ugled Grada, sasvim neprimjerenom okolišu, s provizornim in-stalacijama, od kada smo svoj dio prostora obnovili, kada je, kao ičitavi objekt, potpuno izgorio u požaru početkom ljeta 2010. godine.Tada ćemo Vam predstaviti naše prostorne potrebe i preokupacije,uz ostalo i za stvaranjem muzejske zbirke o NOB-i i antifašizmu nadubrovačkom području. Zato Vas poštovani gospodine gra-donačelniče Frankoviću molimo da nam u posjet dođete što prije-stoji u pismu iz Udruge antifašista Dubrovnik dubrovačkom gra-donačelniku Matu Frankoviću.

Čiji je spomenik na Taboru!?Čiji je spomenik na Taboru!?Čiji je spomenik na Taboru!?Čiji je spomenik na Taboru!?Čiji je spomenik na Taboru!?I pelješkom cestom za ljetnih mjeseci znatno je po-jačan promet svih vrsta vozila. Mnoga od njih, naroči-to vozila inozemnih registracija, zastanu na platouTabor, ponajljepšem pelješkom vidikovcu s pogledomprema Trsteniku, otocima i širokom moru, ali ineizbježnim pogledom uokolo prema zgarištu osta-lom poslije požara koji je prije dvije godine poharaosredišnji dio Pelješca. Primjetno, ta velika opožarenapovršina se sanira, ali utisak je da sve to ide nekakosporo. Pažnju motoriziranih prolaznika da u vožnji pel-ješkom cestom predah potraže upravo tu, na Taborukod Pijavičina, svakako privuče velebni kameni obe-lisk što s brončanim reljefom hude ratne zbilje pred-stavlja Spomenik oslobodilačkoj borbi Pelješčana pro-tiv fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu.Spomenik koji opominje i podsjeća prolaznike inamjernike na stradanje, borbu i doprinos Pelješca injegovih ljudi NOB-i do pobjede nad fašizmom u

Spomenik na Taboru tekna prilazu i s odstojanja

navješćuje pijetet i kulturu

Drugom svjetskom ratu. Podsjeća na gotovo četiriteške ratne godine, od proljeća 1941. do jeseni1944. godine, na spaljena pelješka mjesta, na če-tiri stotine poginulih boraca NOR-a i žrtava fašiz-ma, Pelješčana, žena i muškaraca, od dječje dobido starosti, čija su imena uklesana na kamenimpločama spomeničkog kompleksa na Taboru.Spomenik, koji sjeća i opominje s Tabora povrhTrstenika i kod Pijavičina, tek na prilazu i s odsto-janja izgleda velebno i skladno, navješćuje pijeteti kulturu uže i šire zajednice. Nažalost, kad se izvozila stupi na spomenički plato lijepu sliku mijen-jaju i opterećuju devastacije spomeničkog kompleksa i zapuštenost. Kao daje Nigdje i Ničiji! A, čiji je zapravo? Spomenik na Taboru na Pelješcu, na po-dručju Općine Orebić u Županiji Dubrovačko neretvanskoj? Hoće li se konačnonetko od mnogih nadležnih sjetiti da je to velebno i zapušteno zdanje našekulture i sjećanja tu pored nas!? Spomenički kompleks popraviti i urediti da naponajljepšem pelješkom vidikovcu zanavijek bdije na ponos Pelješca, OpćineOrebić, Županije Dubrovačko neretvanske i Republike Hrvatske.

53GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

- prof. dr. sc. Ivica Dučić,specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije- ambulanta u ponedjeljak, 21. kolovoza.- dr. Mario Zambelli,specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak i petak, 7. i 8. rujna.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

- pregledat će vas ugledni profesor plastične kirurgije i neurokiru-rgije dr. Ivica Dučić sa ugledne američke klinike Georgetown Uni-versity Hospital u Washingtonu, svjetski ekspert u kirurgiji perifernihživaca i donedavni predsjednik Američkog društva za kirurgijuperifernih živaca- srž znanstvene i kliničke karijere prof. dr. Dučića posvećena jerješavanju kronične boli - za pacijente koji teško podnose bol uudovima i drugim dijelovima tijela, koji imaju nelagodne trnce ilisu izgubili osjećaj dodira te imaju tendenciju takvu bol olakšativelikom količinom lijekova- mikrokirurško liječenje perifernih živaca- zahvat je ambulantan,siguran i učinkovit

Imate kronične glavobolje, migrenu, neuropatsku bol ili neku drugu dugotrajnu bol koja vam uvelike kvari kvalitetu života? Porješenje dođite u Polikliniku Marin Med. Naručite se ODMAH jer prof. Dučić preglede obavlja u PONEDJELJAK, 21. kolovoza!

(IZ)LIJEČITE OZLJEDE PERIFERNIH ŽIVACA I RIJEŠITE SE BOLI(IZ)LIJEČITE OZLJEDE PERIFERNIH ŽIVACA I RIJEŠITE SE BOLI(IZ)LIJEČITE OZLJEDE PERIFERNIH ŽIVACA I RIJEŠITE SE BOLI(IZ)LIJEČITE OZLJEDE PERIFERNIH ŽIVACA I RIJEŠITE SE BOLI(IZ)LIJEČITE OZLJEDE PERIFERNIH ŽIVACA I RIJEŠITE SE BOLI- Kronične migrene, glavobolje, neuralgije okcipitalnog i trigemi-nalnog živca, kronične neuralgije nakon kraniotomije ili nakondrugih operativnih zahvata, karpalni i kubitalni sindrom, neuro-patija radijalnog živca, fantomske boli nakon amputacije, simptom-atska dijabetička neuropatija, post herpetička neuralgija (Herpeszoster), neuropatija peronealnog živca, sindrom tarzalnog tunela,ozljede i tumori perifernih živaca, sindrom brahijalnog pleksusa.- savjeti: estetska i rekonstruktivna kirurgija

54 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

Piše:Antun Švago

MATO MALI I PERO NJIOV

Baci čoeku, da kučkuSve je dobro dok je čejade u dobre sa samijem sobom. I kadarke mu je srce namjestu, a duša na čistu. I kadarke mu ne treba dodatno pametova

Perov je pokonji ćaća imo grdnu naviku, više śetova tuđuvengo svoju đecu, pa se omrazijo nogima. I to mu nekiod nji nijesu nigda zaboravili. Pa su mu se, po stare dane,znali i naruga.Pokonji Jozo je bijo drugovačiji. On je vazdarke govorijoda se samo svoja, a ne tuđa đeca i śetuju i uče. I tuđumoreš śetova i nečemu nauči, ali samo ondarke ako tepitaju za savjet.Negda su se, govori Jane, od malije sitnica činjela velikadjela, a danaske se od toboš velike djela ne mogu sas-tavi ni male sitnice.Pero odma sve okreće na pulitiku.Sva sreća, kaže on, što se u naske pitaju i služe oni kojejes izabro narod, a ne sami narod. A koji su se najpotjeizabrali između sebe. I fala Onemu Gore što ne slušamoi služimo sami narod. Što se umislijo da je višlji od svegaNjegovoga. I od svije drugije naroda…To što se naš narod umislijo da su i za evropskom trpe-zom svi drugi narodi u odnosu na nas mala stvar… nemoreš mu izbi iz glave. Niti je dobro gleda mu to izbi izglave.Znamo, ali ne želimo zna da smo mi pozvani za njiovutrpezu, a ne oni za našu.Znamo, ali ne želimo zna da se za tuđom trpezom trebai drža i ponaša nako kako se drži i ponaša i domaćintrpeze, a ne ćemo mi, što nijesmo za čelom trpeze, još idrža glavnu riječ.Nije u naske samo žalosno što to znamo, ali ne želimozna, vengo je žalosno što znamo, ali ne želimo zna đe jenaše mjesto. A što ni u sebe doma, otkako smo tobošsvoji na svomu, nemamo, žali Bože, ništa svoje. Učili bi idruge i drugovačije, a sebe naučili nijesmo.I ono što nam je, slava Mu i milos, ostavijo; da budemosvoji na svomu, bacili smo. Zavitjali. Negda su u naske,kaže Sele, i gaćice bile za to da sakriju guzicu, dok jedanaske guzica za to da sakrije gaćice.Ko to ne vidi, zaludu mu je to tura pred oči. Ko to nečuje, zaludu mu je to šapća na uvo. Ko ne vidi i ne čujesebe, zaludu mu je drugi da mu to reče.U onijem bremenima, kadarke su mladi počeli mijenjanoć za dan, pa se radi tega ne bi mogli rano dić, ni otvorioči, pokonji Jozo je užo rije:- Mogle bi oči da je bilo noći.Kako se čejade ne bi ubijalo od rabote, ni znojilo se,izumiva se i izumjentava sve osve. A jesu li rad i znoj,miran san i zdrava rana, zdravi za čejade, kaže Jane, nezna više ni naš Zeno.Kaže Mato da je neki dan neđe pročito kako nekakve firmečinu robota koji će bra kriješve, smokve, masline, svevoćke… a koji će i bra kadarke i treba bra, u zemanu, ida robotu neće treba počiva, da će moj bra i po noći…Mora će se tako i masline odviknu od ovije silnije berači-ca, ko što su se morale odviknu i od čoečjije ruka… amora će se naviknu i na take noći, đe neće moj sklopioči…Negda je, kaže Pero, jedan težak što je bijo dvadesetakgodina stariji od svoje žene, a što bi povazdan radijo ubaštini, kadarke bi se počelo smrknjiva, a prije vengo bidošo doma, pjevo sam sa sobom:- Evo noći, evo mojije jada…Nekako je on izduro s mladom ženom, a oće li maslina srobotom, ajde znaj…Tako će u budućnosti jedni roboti sadi, drugi održava, atreći bra. A more bi da će neko sastavi i jednoga da sve

to čini.Kadarke će izumjenta takoga„težaka“, kaže Pero, ondarke sene treba čudi što će izumjenta i žensku i muškoga, Božemi prosti, i za one stvari. Pa ćeš u posteji bi sa nekom odovije, ili nekijem od onije, što se svaki dan, povazdan,smiju iz novina, s televizije, s mobitela… što nas uču današ život ne vrijedi, ako nije ko njiov, ni pišjiva boba…Ko zna što će, kaže Sele, bi s judskijem tijelom do stogodina, ako čejadeta tadarke i bude bilo; na guzicu ćemu spanu i ramena i ruke, glava će mu od svije jada kojene more odnije još više oteža, a sve drugo će mu se olak-ša…O svemu ovemu, Bože mi prosti, o čemu se danaske igovori i piše, pjesme pjevaju; kako se i koliko radi, morebi ruga će se budući naraštaji i govori kako su njiovi staribili zaostali, ko što danaske u naske narod viče i pjuvana sve ono što mu je do juče bilo u pjatu… i viče i pjuvai na ono i onega koji ga je oslobodijo od buva i izvuko izgovana.Sve će čoek ima, a oće li umje živje, ajde znaj…Sve čoek gleda podredi sebi, takomu kakav je; neko gatrpi, neko ne trpi… a i oni koje je podredijo sebi i ono štomu se podredilo, sluge su istoga gospodara: novca ilitizlatnoga teleta, kako komu milije. I tu se nije, niti će seigda išta izmijeni. Sve će se gleda promijeni samo da biinteres osto isti. Da se ne načne.E, Bože moj dragi, kaže Jane, nije lako s vakom glavomnosi ni klobuk a nekmoli današnju guzičinu.Naš je prijašnji čoek za nekoga, što ne bi išo Njegovijemputom, zno rije:- Sudim ga zato što je govorijo jedno, a činijo drugo, bjes-timo…Nije ta riječ sudim ga negda značila isto ko što je dan-aske riječ suditi. Ta riječ je bila blaža i od riječi kriviti. Košto su noge riječi negda bile blaže ili teže vengo su dan-aske. Ali danaske se sve uzimje iz današnjega kutagledanja. Svak je umislijo ne samo da je od drugoga pam-etniji, jači, jepši, moćniji… vengo da je i veći jezikoslo-vac.Nekomu je, kaže Mato, škola počela tek kadarke je finuovelike skule, a nekomu ne treba nikakva škola, jerbo jeumislijo da sve zna i da mu je učenje samo gubjenje bre-mena.Današnji čoek sve i svakoga osuđuje. Sudi i ono brijemeiz perspektive ovega. Ponašamo se ko da smo baš misavršeni za sve ono nesavršeno prije nas. I bakćemo senajviše s onijem što najmanje znamo.Na žalos, ne vidimo koliko smo u ovijem čudima teknikei izuma nesavršeni danaske. Ne što ne vidimo, vengo neželimo viđe. Ne daju nam oči, ko da nije bilo noći.Vazdarke je u našijem kućama bilo da je čejadetu sveono boje bilo na trpezi, a da bi se kosti i ono što čejadetune bi vajalo, bacalo kučkima. I drugijem živinama.- A da je malo promijeni – zno bi đekad, kad bi vidijo kudsve to vodi, bocnu pokonji Jozo – pa čejadetu baci kostiod kokoši, a meso da kučku?Bi li se Oni Gore jutijo? Ne bi se, kaže Sele, jutijo, ali našizubi nijesu navikli na kosti, a kučji jesu. Izumijo je čoeksve, dodava Mato, pa more učinje da mu i kosti budumeke, poput pirea…Sve je dobro dok je čejade u dobre sa samijem sobom. Ikadarke mu je srce na mjestu, a duša na čistu. I kadarkemu ne treba dodatno pametova.

55GlasGrada - 648 - petak 18. 8. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Duljina i dužinaDuljina i dužinaDuljina i dužinaDuljina i dužinaDuljina i dužinaInstitut za hrvatski jezik i jeziko-slovlje je u suradnji s Jutarnjimlistom objavio tri puta po 111jezičnih savjeta od kojih ćemoi mi neke preuzeti i objaviti uovoj našoj kolumni. Takav je iovaj današnji, a koji glasi:“Imenice duljina i dužina u hr-vatskome standardnom jezikuistoznačnice su u značenjima‘udaljenost između dviju krajn-jih točaka’ (npr. duljina/dužinaceste) ili ‘trajanje vremenskogaodsječka u kojemu se štodogađa’ (npr.duljina/dužina ka-zališne predstave). Međutim , unazivlju pojedinih struka trebarazlikovati uporabu tih imenica.

U zemljopisnome nazivlju pred-nost treba dati nazivu zemljo-pisna dužina „kutna udaljenostneke točke na Zemlji od počet-nog meridijana do meridijanate točke“ zbog njegove termi-nološke prihvaćenosti irasprostranjenosti. Dakle,pogrešno je zemljopisna dulji-na a pravilno zemljopisnadužina. U matematičkome na-zivlju dužina je ‘dio pravcaomeđen dvjema krajnjim točka-ma, uključujući i njih’, duljina‘osnovna veličina u sustavu SIkojom se opisuju prostorneudaljenosti dvaju točaka, po-mak i prijeđeni put’, a upotre-bljava se i izraz duljina dužineu značenju ‘ udaljenost krajn-jih točaka dužine’ “. K.T.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ - Veliko hvala organizatori-ma malonogometnog turnira u Mokošici, gđa.-ma Ivani ŽuvelaKalina i Sonji Majer, te svima onima koji su na bilo koji način po-mogli organizaciji ovog turnira. Hvala svim učesnicima, svim nogo-metnim ekipama i svima koji ste ih pratili i bodrili! Veliko hvalasvima Vama koji ste uplatom kotizacije, lutrija i donacija u ukupn-om iznosu od 23760 kuna potpomogli daljnji rad Udruge! - Umjestovijenca za pok. Stojku Koncul 300 kuna prilažu stanari zgradeObuljenske 2. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju nažiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privrednebanke d.d. da dostave tekst uplate na: 091 4753581 ili 091 4753582.Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Ružu Novak, umjes-to cvijeća, 400 kuna prilažu obitelji: Đivanović Ilka i Miftarević Nas-ka. Umjesto vijenca za po. Nikolu Nodila, oca naše kolegice PavleLučić, 400 kuna prilaže Financijska i pravna služba O.B. Dubrovnik.Umjesto cvijeća za pok. Ružu Novak, obitelj Šetka prilaže 200kuna. Vlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna. XX donacija 2000kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. U spomen napok.Maru Mašković, 500 kuna prilažu Vinka i Rado Radonić.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Maru Mašković,umjesto vijenca, obitelj Tea Ficovića prilaže 400 kn. U spomenna pok. Nika Kralja, umjesto vijenca, stanari zgrade Od Batale19 prilažu 400 kn. Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaženašu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udrugeHR8824840081102653928, a dostava teksta na: 098 732 800.

MARIJA MEŠTROVIĆ, 1922.VJERA HORVAT, 1928.BRANKO KAMIĆ, 1929.NIKOLA VUJNOVIĆ, 1931.RUŽICA PILATO, 1936.

MATO KIPRE, 1941.ANKA BAJURIN, 1946.ANA (JASNA) MARKONI, 1950.MARA GJUKIĆ, 1951.

56 GlasGrada - 648 - petak 18.8. 2017.

misao

tjedna Fjodor

DostojevskiPrije nego što kažeš ljudima kako trebaju živjeti,

pokaži to na svom primjeru

OVOGA PETKA

Koncert Dubrovačkogsimfonijskog orkestra

U nastavku glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljet-nih igara Dubrovački simfonijski orkestar ponovno nas-tupa u Dvoru, ovaj put pod ravnanjem talijanskog diri-genta Francesca di Maura te uz saksofonista NikoluFabijanića na koncertu koji će se održati u petak, 18.kolovoza s početkom u 21:30. Na programu su Zabo-ravljene muzike Dubravka Detonija povodom njegovihosamdeset godina te praizvedba Koncerta za saksofoni orkestar dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića.

NAŠA ČELJAD

Lenka iz OsojnikaI u svojoj devedesetoj godinigospođa Lenka dolazi na zelenuplacu u Grad, i tako već punihsedamdeset godina

Jedna od najstarijih prodavačica nagradskoj zelenoj placi i po godinamadolazaka i po godinama života je 90.go-dišnja Lenka Đevoić iz Osojnika.Naime gospođa Lenka dolazi već višeod 70 godina na gradsku zelenu placušto je za svaku pohvalu! Njezin banakse nalazi u prvom redu desno pri krajureda, preko puta Hotela Pucić Palace.Gospođa Lenka obično dođe svakesubote i na svom banku ima svega: ku-pusa, blitve, rikule, ljutike, česna, petru-sina, selena, patata, bobice, mente….Pitamo gospođu Lenku kako je dolazi-la sve ove godine na placu u Grad, gdjejoj je baština, tko joj pomaže i ima likakvih primjedbi.- U početku sam dolazila na placu sa„čušom“ (tovarom) do Mirinova na rije-ci a onda smo se s barkom prebacivalido Gruža, potom autobusom do Ploča.Poslije me, kada se napravio put, svakiput dovezao na placu i odvezao sin. Isada, svih ovih godina, sin me dovezei odveze.U baštini mi najviše pomaže sin Antuna i svi drugi moji u obitelji kad stignu…Evo ja još radim na baštini iako mi je90 godina, kosim, kopam i nije me strahdikele. Imam sina i kćer i 5 unuka i 1unuku te 4 praunuke i 3 praunuka, i svisu mi dobri!Nemam nikakve primjedbe, meni je svedobro, imam svoje dobre mušterije kojemi naruče robu i već ujutro do 9 satiskoro sve prodam.Na kraju razgovora pitamo gospođuLenku da nam oda tajnu njezine vital-

nosti s obzirom da još u 90.godinisve radi i po kući i po baštini, i jošprodaje na placi.-Uglavnom jedem moju domaćuhranu, ujutro počnem s bijelomkavom i mojim domaćim medom,jedem sve ali moje, a uvečer pop-ijem kikaru mlijeka. Volim raditi i tome drži… Nekad sam znala moji-ma u kući napraviti 3 večere, poslijeposla u baštini i sada svima ujutroskuham kafu. Ostavili su mi svi mojilijepi blagoslov i zdravlje što medrži!Čestitamo gospođi Lenki iz Osojni-ka na njezinih 70 godina dolazakana zelenu placu u Grad. Želimo jojjoš puno dobrog zdravlja i još punodolazaka s njezinim ekološkimproizvodima na gradsku zelenuplacu iz njezinog lijepog i slikovitogOsojnika. Jadranka Šimunović

SPORTSKA UDRUGA KOMOLAC

Riječka večerPovodom međunarodnog dana mladih i Velike Gospeodržana je Riječka večer 2017. u prelijepom parku ljet-nikovca Sorkočević koji je za ovu priliku bio fantastičnoscenski pripremljen sa puno svjetlosnih efekata koji sucijeli park a posebno pročelje ljetnikovca istaknuli i prika-zali u najljepšem izdanju. Publika i posjetitelji koji su

prisustvovali uživali suu programu Riječkihvečeri koji su otvorileplesne skupine i klubo-vi vrhunskim izved-bama koje su se sto-pile sa scenskimugođajem. Program senastavio s grupom Za-ratino koja je oduševilapubliku repertoaromizvedenih pjesama ienergijom gdje su za-bavljali i rasplesali pos-jetitelje više od četirisata neprestanog pjevanja i sviranja uz jednu minimalnu pauzu od 15 minu-ta. Sportska udruga Komolac potratala je sve posjetitelje s tradicionalnimjelom dubrovačkog kraja šporkim makarulima koje je za ovu priliku skuhaogurman i ljubitelj tradicionalnih jela Ivan Kljunak uz pomoć prijatelja. Zahval-jujemo svima koji su nam pomogli u realizaciji ovog programa.

JOŠ JEDNA USPJEŠNICA FESTIVALA PARKA ORSULA

Za kraj Diego Guerrero

Od 28. lipnja svi zaljubljenici glazbe uživali su u izdanji-ma Festivala Orsula koji je ove godine predstavio na-jbolje od suvremenog jazza, bossa nove, flamencoglazbe i drugih glazbenih žanrova. Organizatori festiva-la, Rezervat Lokrum i Park Orsula ne kriju zadovoljstvoreakcijama publike na svakom od koncerata. Ovogo-dišnji festival Parka Orsula pohodili su mahom svjetskiumjetnici, a većina njih po prvi put se susrela i s Du-brovnikom koji ih je opčinio svojom ljepotom, a poseb-no su izrazili svoje oduševljenje s atraktivnim prostoromParka Orsula. Za kraj festivala u subotu, 19. kolovoza, spočetkom u 21 sat, nastupit će čuveni španjolski glazbe-nik i pjevač Diego Guerrero koji s tradicionalnim flamen-co stilom i jazzom pomiče granice klasične španjolskemuzike. U Dubrovniku će predstaviti svoj novi album“Vengo caminando“, kojeg već sada proglašavaju jed-nim od najboljih albuma u zadnjih deset godina koji spajapaletu zvučnih boja u kombinaciji s neodoljivom inteligen-cijom i poznavanjem stilova. Diego Guerrero je poznat ipo svojim jam sessionima u Madridu na kojima se re-dovito pojavljuju svi relevantni muzičari kojima je flamen-co blizak, ali i mlade nade koje dolaze učiti od najboljih.Ovo je prilika da uživo čujete kako zvuči pravi španjolskiflamenco jam session.