1

Grad Zagreb

Koordinacija za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba

IZVJEŠĆE

o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2012. godinu

U Zagrebu, veljača 2013.

2

IZVJEŠĆE o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2012. godinu

Sadržaj

1. Pravni okvir, članovi i rad Koordinacije .......................................................... 3

1.1. Pravni okvir .................................................................................................. 3

1.2. Članovi Koordinacije..................................................................................... 4

1.3. Rad Koordinacije .......................................................................................... 5

2. Plan razvoja ISPU-a za 2012. ............................................................................ 6

3. Izrada višenamjenskih podataka o prostoru................................................... 8

3.1. Topografska osnova Grada Zagreba............................................................ 8

3.2. Stvarno korištenje zemljišta Grada Zagreba .............................................. 11

3.3. Georeferencirani podaci popisa stanovništva iz 2011. ............................... 17

3.4. Planirana namjena prostora Grada Zagreba .............................................. 17

3.5. Usklađivanje postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim standardima .......................................................................................................... 17

3.6. Usklađivanje s novim geodetskim datumom i kartografskom projekcijom.. 17

4. Prostorna analitika .......................................................................................... 19

5. Infrastruktura prostornih podataka................................................................ 22

5.1. Razvoj ZG Geoportala............................................................................... 22

5.2. Izložba „Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka“ i popratna događanja ............................................................................................................. 24

6. Organizacijsko koordinacijski poslovi .......................................................... 27

7. Zaključak .......................................................................................................... 30

3

1. Pravni okvir, članovi i rad Koordinacije

Prvi dio izvješća obuhvaća pravni okvir za vođenje Informacijskog sustava prostornog uređenja, akte o osnivanju i imenovanju Koordinacije za izradu ISPU-a Grada Zagreba te slijed aktivnosti Koordinacije u 2011. godini.

1.1. Pravni okvir

Vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja obveza je jedinica lokalne samouprave propisana Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007): Članak 41. (1) Za potrebe trajnog praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade izvješća o stanju u prostoru, Država, Grad Zagreb i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vode informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav). (2) Informacijski sustav se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom prostora te izrade i praćenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja i drugih dokumenata prostornog uređenja. (3) Informacijski sustav temelji se na međusobno usklađenim i povezanim registrima geodetskih, evidencijskih i drugih podataka, usklađenih sa statističkim podacima. Članak 42. (1) Informacijski sustav sadrži registre podataka o prostoru i druge registre podataka i informacija u vezi s prostornim uređenjem određenim u skladu s ovim Zakonom.

...

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 296. sjednici, 23. travnja 2009., donijelo je Zaključak o osnivanju Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (SGGZ 12/2009):

1. Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba osniva Koordinaciju za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Koordinacija).

2. Koordinacija ima predsjednika i 8 članova koji će se imenovati posebnim aktom.

3. Predsjednik Koordinacije imenovat će se iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

4. Po jedan član Koordinacije imenovat će se iz:

- Ureda gradonačelnika, - Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada,

4

- Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, - Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, - Zavoda za prostorno uređenja Grada Zagreba, - Zagrebačkog holdinga d.o.o., - APIS-IT d.o.o. i - reda uglednih stručnjaka iz područja upravljanja prostornim podacima izvan gradske uprave Grada Zagreba.

5. Djelokrug Koordinacije je:

- usklađivanje potreba vlasnika i korisnika prostornih podataka vezanih za prostorno uređenje Grada; - utvrđivanje strateških smjernica razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Informacijski sustav); - predlaganje Plana razvoja Informacijskog sustava; - izrada izvješća o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava; - nadzor nad kvalitetom obavljenih radova na uspostavi komponenti Informacijskog sustava.

6. Koordinacija je u svom radu dužna postupati sukladno propisima, pravilima struke i u interesu Grada Zagreba.

7. Stručne, tehničke i administrativne poslove za Koordinaciju obavljat će Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

1.2. Članovi Koordinacije

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba (21. svibnja 2009.), a zatim i gradonačelnik Grada Zagreba (24. rujna 2009.), imenovali su članove Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (SGGZ 14 i 23/2009):

Predsjednica:

Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada;

Članovi:

mr.sc. Mladen Pezer, posebni savjetnik u Uredu gradonačelnika;

mr.sc. Darko Šiško, načelnik odjela u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada;

Aleksandra Đurašević-Gostović, stručna savjetnica u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet;

5

Boris Gregurić, šef odsjeka u Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba;

Blanka Lozo, načelnica odjela u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove;

Branko Tokić, pomoćnik direktora službe u Zagrebačkom holdingu d.o.o.;

Sanja Batić, direktorica sektora u APIS-IT d.o.o.;

dr.sc. Vlado Cetl, docent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

1.3. Rad Koordinacije

Rad Koordinacije odvija se putem sastanaka koje saziva predsjednica. Tijekom 2012. održano je 4 sastanaka te jedan na početku 2013.:

• 9. veljače 2012. (prva etapa izrade geoportala, rad na Izvješću za 2011. i Planu razvoja za 2012.);

• 13. travnja 2012. (Plan razvoja za 2012., Izložba ZIPP);

• 5. srpnja 2012. (GIS baza stvarnog korištenja zemljišta, Topografska osnova, Izložba ZIPP, zajedničko korištenje podataka, ZG Geoportal);

• 30. listopada 2012. (ZG Geoportal, Web stranica ZIPP-a, metapodaci, prijelaz u novi geodetski datum i kartografsku projekciju);

• 31. siječnja 2013. (rad na Izvješću za 2012. i Planu razvoja za 2013.).

Također, u organizaciji i uz sudjelovanje Koordinacije, dana 20. rujna održana je serija predavanja na temu „Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka“.

Osim navedenih aktivnosti, članovi Koordinacije sudjelovali su na više različitih stručnih seminara i drugih aktivnosti, o čemu će više riječi biti u poglavlju „Organizacijski i koordinacijski poslovi“.

6

2. Plan razvoja ISPU-a za 2012.

Provedba uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba odvija se putem godišnjih planova. Koordinacija je izradila prijedlog Plana, a gradonačelnik Grada Zagreba, dana 29. svibnja 2012., donio Plan razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja za 2012. godinu:

Na temelju članka 56. točke 9. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada

Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), gradonačelnik Grada Zagreba, 29. svibnja 2012., donosi

PLAN razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2012.

Članak 1.

Plan razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za

2012. godinu sadrži planirane aktivnosti sa svrhom nastavka realizacije upravljanja prostornim podacima za potrebe trajnog praćenja stanja u prostoru, planiranja i zaštite prostora.

Članak 2.

Plan za 2012. obuhvaća sljedeće stavke: 1. Izrada i ažuriranje višenamjenskih podataka o prostoru: - Topografska osnova Grada Zagreba (aerofotogrametrijsko i LIDAR snimanje,

izrada digitalnog modela reljefa, površina i zgrada i izrada GIS baze topografskih podataka);

- Stvarno korištenje zemljišta Grada Zagreba (prikupljanje podataka na terenu, digitalizacija analognih podataka i izrada GIS baze podataka stvarnog korištenja zemljišta);

- Georeferencirani podaci popisa stanovništva (pribavljanje i obrada konačnih i cjelovitih podataka popisa stanovništva 2011, povezivanje numeričkih podataka s grafičkim podacima statističkih prostornih jedinica, vizualizacija podataka);

- Planirana namjena prostora Grada Zagreba (ažuriranje podataka o namjeni površina u skladu s izmjenama i dopunama dokumenata prostornog uređenja gradske razine, vizualizacija podataka);

- Rad na usklađivanju postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim standardima;

- Rad na usklađivanju postojećih višenamjenskih baza podataka s novim geodetskim datumom i kartografskom projekcijom RH.

2. Prostorna analitika: Izrada analize mogućnosti primjene 3D modela grada u radu gradskih

upravnih tijela, trgovačkih društava i ustanova. 3. Infrastruktura prostornih podataka - Provedba Pravilnika o izradi, sadržaju i načinu vođenja Zagrebačke

infrastrukture prostornih podataka (informiranje subjekata, izrada metapodataka, provedba načela zajedničkog korištenja podataka, otvaranje podataka javnosti);

7

- Nastavak razvoja ZG Geoportala (uređivanje sadržaja, unos novih podataka, usklađivanje s normama i standardima, priprema novih alata).

4. Organizacijski i koordinacijski poslovi - Promoviranje koncepta ZIPP-a u gradskim upravnim tijelima, trgovačkim

društvima i ustanovama; - Povezivanje sa srodnim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Članak 3.

Za provedbu Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada

Zagreba nadležan je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 4.

Nadzor nad kvalitetom radova te izvješće o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2012. izradit će Koordinacija za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba.

Članak 5.

Ovaj će plan biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/12-01/265 URBROJ: 251-03-012-12-2 Zagreb, 29. svibnja 2012.

Gradonačelnik Grada Zagreba

Milan Bandić, dipl. politolog, v.r.

8

3. Izrada višenamjenskih podataka o prostoru

Višenamjenski podaci o prostoru podrazumijevaju prostorne podatke koji su od interesa za većinu subjekata čiji je djelokrug vezan za prostor Grada. Podaci se izrađuju sukladno Planu, Zakonu o prostornom uređenju i gradnji te posebnim potrebama Grada.

3.1. Topografska osnova Grada Zagreba

Topografski podaci osnova su za georeferenciranje svih drugih podataka u prostoru i temeljni su dio cjelovitog sustava upravljanja prostorom. Obuhvaćaju sve opće geografske objekte – građevine, prometnice, vode, zemljišni pokrov i reljef. Tradicionalno su se kao izvor topografskih podataka koristile topografske i osnovne državne karte, a danas se koriste digitalne baze topografskih podataka i digitalni modeli reljefa. Također, i metode prikupljanja topografskih podataka su značajno napredovale i danas uključuju pretežito daljinska istraživanja (aerofotogrametrijske kamere, satelitski senzori, lasersko skeniranje i dr.).

Planom razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2011. predviđena je izrada topografske osnove koja sadrži opisane topografske podatke. Tijekom 2011. i početkom 2012. proveden je postupak javne nabave te je za izrađivača izabran konzorcij na čelu s tvrtkom Gisdata d.o.o iz Zagreba i članovima konzorcija Geodis Brno iz Republike Češke i Geogauss d.o.o. iz Čakovca. Projekt je obuhvaćao izradu:

- GIS baze topografskih podataka;

- digitalnog modela reljefa;

- digitalnog modela površina;

- ortorektificiranih snimaka.

Pretežiti dio podataka potrebnih za izradu topografske osnove prikupljen je na temelju aerofotogrametrijskog i LIDAR snimanja od 26. ožujka 2012. Datum snimanja bio je pogodan jer je prethodio vegetacijskom ciklusu drveća što značajno olakšava interpretaciju snimljenog materijala.

Model GIS baze topografskih podataka je zasnovan na CROTIS modelu koji je značajno pojednostavljen i prilagođen specifičnostima prostora Grada Zagreba. Baza uključuje tematske cjeline objekti, vodovi, promet, vegetacija i vrste zemljišta te vode. Cijeli projekt je izrađen u mjerilu 1:5000. Ortorektificirani snimci su popratni proizvod koji daje dodatnu slikovnu informaciju bazi.

9

Slika 1. GIS baza topografskih podataka

Slika 2. Digitalni ortofoto rezolucije 0,25m

10

Digitalni model reljefa i digitalni model površina izrađeni su na temelju podataka laserskog skeniranja iz zraka (LIDAR). Digitalni model reljefa je matematički model zemljine površine, dok digitalni model površina uključuje i druge objekte (zgrade, vegetaciju, prometnice i dr.). Oba modela pohranjeni su u rasterskom formatu položajne rezolucije 2m.

Slika 3. Digitalni model reljefa – prikaz sjenčenjem

Slika 4. Digitalni model površina – prikaz visina bojama

11

Mogućnosti primjene topografske osnove su praktički neograničene, naročito u kombinaciji s tematskim bazama prostornih podataka. GIS baza topografskih podataka sadrži prikaz stvarnog broja i položaja izgrađenih objekata u trenutku snimanja te time predstavlja najcjelovitiji pregled stanja gradskog prostora. Trodimenzionalna komponenta modela reljefa i modela površina daje dodatnu komponentu informacija i omogućuje izradu različitih vrsta analiza i vizualizacija.

U proteklom razdoblju podaci topografske osnove su korišteni u sljedeće svrhe:

• strateško planiranje i razvoj;

• katastar i geodetski poslovi;

• izrada karte buke;

• prostorno planiranje;

• projektiranje prometnica;

• analizu klizišta;

• planiranje biciklističkih staza;

• izrada studije o mineralnim sirovinama;

• arheološka istraživanja;

• ...

Široki raspon primjena, koji će vremenom zasigurno postati i znatno širi, pokazuje ispravan pristup u izradi višenamjenskih podataka o prostoru i topografske osnove kao temeljnog skupa podataka. Korištenje dijela podataka topografske osnove za građane omogućeno je putem ZG Geoportala.

3.2. Stvarno korištenje zemljišta Grada Zagreba

Tijekom 2012. godine nastavljen je rad na projektu izrade baze podataka stvarnog korištenja zemljišta Grada Zagreba. Završeno je kartiranje zona korištenja zemljišta započeto u 2011. godini te je izrađena GIS baza podataka, temeljena na kartiranim podacima. Time se kompletirana prva etapa sveobuhvatnog projekta. O samom kartiranju je bilo više riječi u izvješću za 2011., te ćemo ovaj puta dati veći osvrt na GIS bazu podataka.

GIS baza podataka izrađena je na temelju podataka kartiranih tijekom 2011. godine (15 središnjih gradskih četvrti), 2012. (GČ Brezovica i GČ Sesvete) te podataka o šumama koji su preuzeti iz elaborata „Inventarizacija poljoprivrednog zemljišta Grada Zagreba i preporuke za poljoprivrednu proizvodnju“ koji je za Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo izradio 2008. godine Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Izrada GIS baze obuhvaćala je kontrolu preuzetih podataka, čišćenje vektorskih podataka i izgradnju topologije te definiranje atributa, modeliranje i izradu baze

12

podataka. Svakoj zoni dodijeljeni su atributi kojima su opisane neke njezine karakteristike:

• namjena područja;

• osnovna ili generalizirana namjena;

• gradska četvrt u kojoj se zona nalazi;

• smatra li se zona izgrađenom ili ne;

• nalazi li se u Parku prirode;

• godina izrade odnosno prikupljanja podataka.

Takva baza omogućuje vizualizacije, kvantifikacije i analize prema više različitih kriterija (slike 5 do 11). Namjene površina klasificirane su u 45 osnovnih kategorija, te u 14 osnovnih, generaliziranih namjena (Tablica 1):

Tablica 1. Klasifikacija namjene površina Sifra Namjena_1 Namjena_2 E Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Eksploatacija G Gospodarska namjena Gospodarska I Proizvodna - gospodarska namjena Gospodarska K1 Poslovna - gospodarska namjena Gospodarska K2 Trgovački kompleksi - gospodarska namjena Gospodarska T Ugostiteljsko turistička - gospodarska namjena Gospodarska TR Tržnica Gospodarska GR Groblje Groblje D Javna i društvena namjena Javna i društvena D1 Upravna - javna i društvena namjena Javna i društvena D2 Socijalna - javna i društvena namjena Javna i društvena D3 Zdravstvena - javna i društvena namjena Javna i društvena D4 Predškolska - javna i društvena namjena Javna i društvena D5 Osnovnoškolska - javna i društvena namjena Javna i društvena D6 Srednjoškolska - javna i društvena namjena Javna i društvena D7 Visoko učilište i znanost - javna i društvena namjena Javna i društvena D8 Kulturna - javna i društvena namjena Javna i društvena D9 Vjerska - javna i društvena namjena Javna i društvena BOT Botanički vrt Javne zelene JZ Javne zelene površine Javne zelene ZOO Zoološki vrt Javne zelene IS Komunalna infrastruktura (objekti i površine) Komunalna VC Vodocrpilište Komunalna O Neuređeno, poljoprivreda, zaštitno zelenilo, ostalo Ostalo OT Gospodarenje otpadom Komunalna RA Rasadnici Gospodarska N Posebna namjena Posebna AK Autobusni kolodvor Promet BP Benzinska postaja Promet P Parkirališta Promet TE Terminali Promet

13

TRG Trgovi Promet Ž Željeznica Promet - Prometne površine Promet ZP Zračni promet Promet R1 Sportsko rekreacijska namjena - s gradnjom Sport i rekreacija R2 Sportsko rekreacijska namjena - bez gradnje Sport i rekreacija RO Rekreativni odmor Sport i rekreacija

M Mješovita namjena Stambena i mješovita

S Stambena namjena Stambena i mješovita

SM Stambeno - mješovita namjena Stambena i mješovita

TT Transformacija u tijeku Transformacija V1 Vode i vodna dobra - pod vodom Vode V2 Vode i vodna dobra - povremeno pod vodom Vode Š Šume Šume

Slika 5. Postojeća namjena površina Grada Zagreba 2011/2012.

14

Slika 6. Osnovna (generalizirana) namjena površina

Slika 7. Izgrađeno i neizgrađeno područje

15

Slika 8. Analiza namjene površina neizgrađenog područja Grada Zagreba

Slika 9. Namjena površina u prostoru Parka prirode Medvednica

16

Slika 10. Klasifikacija gospodarske namjene

Slika 11. Namjena površina GČ Trešnjevka – sjever

17

Izrada baze stvarnog korištenja zemljišta Grada Zagreba je kontinuirani proces koji će u budućnosti obuhvaćati ažuriranje unesenih podataka, osuvremenjivanje te analitičke poslove. Prostorne analize s podacima o stvarnom i planiranom stanju prostornog uređenje u kombinaciji s georeferenciranim podacima popisa stanovništva će biti nezaobilazan alat u strateškom planiranju razvoja kao i u prostornom planiranju. Ostale primjene obuhvaćaju poljoprivredu i šumarstvo, upravljanje u hitnim situacijama, planiranje komunalne opremljenosti, planiranje društvene infrastrukture, zaštitu okoliša i dr.

3.3. Georeferencirani podaci popisa stanovništva iz 2011.

U 2012. je planirano izrada georeferenciranih podataka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011., sukladno konačnim rezultatima za sve teme i najmanje prostorne jedinice, popisne krugove.

Državni zavod za statistiku, kao nadležno tijelo, nije u navedenom razdoblju obradio potrebne podatke popisa, te nije bilo moguće realizirati Plan.

Obveza se prebacuje u 2013. godinu.

3.4. Planirana namjena prostora Grada Zagreba

Planom je za 2012. planirano ažuriranje postojećih podataka o namjeni površina u skladu s izmjenama i dopunama dokumenata prostornog uređenja gradske razine, te vizualizacija podataka. Obzirom da u 2012. godini nije bilo izmjena i dopuna predmetnih dokumenata prostornog uređenja (Prostorni plan Grada Zagreba, Generalni urbanistički plan grada Zagreba, Generalni urbanistički plan Sesveta), nije bilo novih aktivnosti po tom pitanju.

Obveza se prebacuje u 2013. godinu.

3.5. Usklađivanje postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim standardima

Tijekom 2012. istraživani su INSPIRE standardi iz odgovarajućih područja. Potrebno je nastaviti rad u tom području tijekom 2013.

3.6. Usklađivanje s novim geodetskim datumom i kartografskom projekcijom

U cilju usklađivanja s novim geodetskim datumom i kartografskom projekcijom RH učinjeni su sljedeće aktivnosti:

• Podaci u ZG Geoportalu su transformirani u novi geodetski datum i kartografsku projekciju RH, kao i pripadajući WMS servisi,

• Višenamjenski podaci o prostoru (topografska osnova, stvarno korištenje zemljišta) izrađeni su u staroj i novoj projekciji/datumu.

Za područje nadležnosti Gradskog ureda za katastar Grada Zagreba, u smislu usklađivanja geodetsko-tehničkog dijela katastarskog operata s kartografskom projekcijom HTRS96/TM i službenim geodetskim datumom do sada je, odnosno tijekom 2012. godine napravljeno slijedeće:

18

• Nabavkom FME Safe Software aplikacijskih proizvoda i uspostavom odgovarajućih procedura u mogućnosti smo koristiti FME za pristup bazama podataka pri konverziji, transformaciji, importu i exportu odnosno povezivanju sa više od 300 različitih tipova i CAD, GIS, raster, database, 3D formata podataka. FME daje široke mogućnost korištenja različitih metoda transformacije ovisno o propisanim zahtjevima iz Tehničkih specifikacije za transformaciju koordinata detaljnih točaka.

• Za područje nadležnosti unutar granica Grada Zagreba unutar sustava za katastar vodova implementirana je podjela na listove karata i katastarskih planova Republike Hrvatske u projekcijskom koordinatnom referentom sustavu HTRS96/TM u smislu interaktivnog aplikacijskog odgovora na postavljen upit.

• Primjena Tehničkih specifikacije za određivanje koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske kao osnova za jedinstven način postupanja je odlukom ravnatelja DGU odgođena te je od 6. rujna 2012., u tijeku javna rasprava. Nakon njenog stupanja na snagu za područja u našoj nadležnosti spremni smo primijeniti odgovarajuće transformacije u HTRS96/TM ovisno o propisanim metodama, te izvršiti prelazak u novi sustav sukladno Planu prelaska podataka državne izmjere i katastra nekretnina za Republiku Hrvatsku u novi geodetski datum i kartografsku projekciju.

19

4. Prostorna analitika

U 2012. je planirana izrada analize mogućnosti primjene 3D modela grada u radu gradskih upravnih tijela, trgovačkih društava i ustanova. Izrada analize (studije) povjerena je Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cilj analize je stjecanje znanja iz područja koje je u velikom razvoju u svim razvijenim europskim metropolama, te izrada podloge za pokretanje postupaka javne nabave izrade 3D modela Grada Zagreba.

Studija ima sljedeći sadržaj:

1. Uvod

2. Vrste 3D modela

3. Izrada 3D modela

4. Formati podataka i softveri za 3D modele

5. Mogućnosti primjene 3D modela

6. Usporedba 3D modela

7. Zaključak i preporuke

8. Literatura

Prilozi - Popis kratica i pojmova, Popis slika, Popis tablica, CD medij

Nakon uvoda, u drugom poglavlju su opisane vrste 3D modela – digitalni model reljefa, digitalni model zgrada, digitalni model površine, i njihove osnovne karakteristike. U trećem poglavlju opisane su metode izrade 3D modela – terestrička izmjera, aerofotogrametrija, lasersko skeniranje iz zraka, sateliti, postojeći kartografski podaci te dubinomjeri. U četvrtom poglavlju navedeni su i opisani formati podataka (City GML, DXF, GeoVRML, KML, EsriGRID i ostali) te softveri (ArcGIS, Geomedia, Autodesk, Bentley Map, Google Earth i drugi), uključujući usporednu ocjenu primjenjivosti.

Peto poglavlje sadrži analizu mogućnosti primjene 3D modela u više različitih djelatnosti gradske uprave – katastar i geodetski poslovi, upravljanje imovinom i procjena nekretnina, prostorno planiranje i urbanizam, graditeljstvo i izdavanje dozvola, spomenici kulture i prirode, poljoprivreda i šumarstvo, zaštita okoliša, energetika, promet, komunalni vodovi, upravljanje rizikom, turizam, geomarketing i mediji. Pri tome su navedeni primjeri dobre prakse iz gradova u Hrvatskoj i inozemstvu (slika 12).

20

Slika 12. 3D model grada Beča

U šestom poglavlju izrađena je usporedna mogućnosti primjene osnovnih vrsta 3D modela u djelatnostima gradske uprave (slika 13), te su navedeni konkretni poslovi u kojima bi se 3D model mogao relativno brzo implementirati. Na kraju su dani zaključci i preporuke za nabavu i primjenu 3D modela.

Slika 13. Graf iskoristivosti modela

21

Studija ima 102 stranice, 91 sliku i grafikon, 4 tablice, te pojmovnik temina iz područja 3D modela.

Podaci i zaključci navedeni u studiji omogućit će kvalitetniju izradu projektnih zadataka u postupcima nabave 3D modela, što će rezultirati boljom kvalitetom i nižom cijenom konačnog isporučenog proizvoda.

Za kraj, prenosimo zaključke i preporuke iz studije: Velik broj gradova diljem svijeta izradio je 3D model, a sve više ih stremi ka za izgradnji takvih modela. Njihova primjena rezultira mnogim aplikacijama i koristima u svakodnevnom radu gradskih ureda i službi. 3D modeli su naravno zanimljivi i građanima. Prvi 3D modeli gradova su se uglavnom koristili u svrhu vizualizacije. Danas je njihova uloga višestruka i višenamjenska što jasno pokazuju primjeri obrađeni u ovoj studiji. Razlozi sve većoj popularnosti i svrsishodnoj upotrebi 3D modela su prije svega razvoj mjerne tehnologije prikupljanja 3D podataka kao i softvera za manipuliranje 3D podacima. Isto tako treba naglasiti i razvoj modela za pohranu 3D podataka poput CityGML-a koji osim geometrije (grafike) sadrži semantiku i topološke odnose što je preduvjet za korištenje 3D podataka u GIS okruženju. Objekti su unutar modela razloženi prema logičkim kriterijima koji slijede strukture koje su dane ili se mogu primijetiti u stvarnom svijetu. S ekonomskog stajališta, semantičko 3D modeliranje gradova ima smisla samo ako se podaci mogu koristiti od strane različitih korisnika i u više aplikacija. Naravno to zahtijeva iznalaženje zajedničkog informacijskog modela za primjenu od strane različitih korisnika i aplikacija. Temeljem istraživanja provedenih u ovoj studiji, 3D model Grada Zagreba treba implementirati kao sastavni i temeljni skup prostornih podataka ZIPP-a. Mogućnosti primjene takvog modela su neupitno opravdane. Postojeći sirovi rasterski 3D model Grada Zagreba iz LiDAR-a predstavlja dobru osnovu za daljnje modeliranje. Međutim postojeći format i njegova mogućnost korištenja vrlo je ograničena te je potrebno pokrenuti izradu vektorskog 3D modela koji će biti primjenjiv u različitim područjima. Za izradu vektorskog modela preporuča se koristiti CityGML kao cjelovit i kompletan model te format podataka koji uz geometriju sadrži semantiku i topološke odnose između objekata. Razinu modeliranja 3D modela (LoD0 - LoD4) treba prilagoditi ovisno o konkretnoj primjeni i potrebi. Općenito, cijelo područje grada trebao bi biti modelirano minimalno s LoD1 ili LoD2 razinom detalja što u potpunosti zadovoljava većinu primjena poput modeliranja buke, planiranja, upravljanje prometom itd. LoD2 razina omogućila bi npr. procjenu energetske učinkovitosti kroz ocjenu mogućnosti postavljanja solarnih ćelija i sl. itd. Detaljnije razine poput LoD3 mogu se izrađivati po potrebi npr. za detaljno urbanističko planiranje, upravljanje rizikom, itd. Najdetaljniju razinu, LoD 4, moguće je izraditi i koristiti prema konkretnim potrebama i projektima. Za fizičku implementaciju i pohranu modela te daljnje analize preporuča se koristiti ArcGIS softversko rješenje na kojem je bazirana većina postojećih prostornih podataka ZIPP-a. Kako su 3D podaci od interesa i za građanstvo preporuka je također razmotriti mogućnost njihovog pregledavanja unutar Geoportala ZIPP-a. Uz pregled trebalo bi omogućiti i alate za mjerenje u 3D modelu što bi svakako bilo atraktivno i korisno.

22

5. Infrastruktura prostornih podataka

Tijekom 2012. godine nastavljene su aktivnosti na uspostavljanju lokalne infrastrukture prostornih podataka za područje Grada Zagreba – ZIPP. Najznačajni rezultati su pokretanje i razvoj ZG Geoportala te održavanje izložbe i radionice „Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka“.

5.1. Razvoj ZG Geoportala

Geoportal je vrsta internet portala koji omogućuje pristup prostornim informacijama te različite povezane usluge (pronalaženje, pregled, analiza, preuzimanje, izmjena podataka i dr.). Geoportali su sastavni dio infrastruktura prostornih podataka na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. ZG Geoportal (geoportal Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka) izrađen je početkom 2012., a predstavljen javnosti na konferenciji za medije 10. svibnja 2012. Na konferenciji su sudjelovali brojni predstavnici medija (TV, radio, novine), a Geoportal su predstavili Jadranka Veselić Bruvo, Slavko Kojić, Darko Šiško, Dunja Jurica i Sanja Batić.

Neki od ciljeva izrade ZG Geoportala bili su:

• zamjena zastarjelih aplikacija suvremenijim rješenjem;

• usklađivanje s međunarodnim standardima;

• uvođenje nove službe projekcije i geodetskog datuma;

• uvođenje mrežnih servisa;

• jednostavniji pristup podacima (tematske karte);

• otvaranje većeg broja podataka građanima.

ZG Geoportal je organiziran na principu tematskih karata, putem kojih korisnik može brže i jednostavnije pristupiti željenom sadržaju. Do kraja 2012. izrađene su 3 osnovne tematske karte:

• Glavni preglednik – omogućuje pregled cjelokupnog sadržaja ZG geoportala (slika 14);

• Prostorni planovi – prilagođen pregledu prostornih i urbanističkih planova različitih razina te komplemetarnih podataka;

• Označavanje kućnih brojeva, ulica i trgova – objedinjuje podatke registra prostornih jedinica i omogućuje preuzimanje dizajna novih pločica s kućnim brojevima.

Uz tri karte, dopunska je karta Interaktivni pregled šuma Grada Zagreba koja je izrađena u drugom programskom okruženju te je na ZG Geoportalu dostupna poveznica.

23

Slika 14. ZG Geoportal – glavni preglednik

U trenutku pisanja Izvješća, na ZG Geoportalu moguće je pregledati sljedeće skupove prostornih podataka:

• digitalni ortofoto / HOK;

• topografska osnova (digitalni model reljefa i digitalni model površina);

• GUP Zagreba i Sesveta;

• Prostorni plan Grada Zagreba;

• detaljnije planove prostornog uređenja (UPU, DPU);

• prostorne jedinice (gradske četvrti, naselja, mjesne odbore, ulice, kućne brojeve, područja označavanja u staroj gradskoj jezgri);

• upravljanje prostorom (karte opasnosti od rezonancija, granica PP Medvednica, zone komunalnih doprinosa, klizišta);

• preuzimanje otpada (lokacije prema vrstama otpada);

• škole i vrtići;

• katastar zelenila;

• spomenici kulture i prirode.

24

Tijekom 2012. godine ZG Geoportal je postigao značajan porast posjećenosti, čemu su pridonijele i promidžbene aktivnosti (konferencija za medije prilikom pokretanja geoportala, prezentacije na stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu) te stalno unapređivanje sadržaja.

May 2012

Jun 2012

Jul 2012

Aug2012

Sep2012

Oct2012

Nov2012

Dec2012

Month Unique visitors Number of

visits Pages Hits Bandwidth

Mar 2012 59 110 238,276 274,881 3.29 GB Apr 2012 104 196 183,401 202,719 3.34 GB May 2012 8,153 11,077 7,463,142 8,664,699 141.51 GB Jun 2012 8,401 11,693 6,471,238 7,573,372 136.78 GB Jul 2012 10,703 14,539 7,046,049 8,221,728 150.88 GB Aug 2012 7,996 11,226 6,266,333 7,200,997 132.01 GB Sep 2012 9,711 13,916 10,829,255 12,093,651 172.71 GB Oct 2012 11,222 16,384 17,250,949 18,854,151 210.09 GB Nov 2012 12,459 17,552 18,378,410 20,084,883 202.73 GB Dec 2012 10,944 15,077 15,423,430 16,823,797 169.08 GB Jan 2013 14,790 20,383 21,345,566 23,206,315 230.37 GB Feb 2013 17,207 24,625 25,046,119 27,096,347 285.73 GB

Slika 15. Statistika posjećenosti

Ako usporedimo posjećenost u svibnju 2012. i veljači 2013., uočavamo porast od preko 100% u broju posjetitelja, broju posjeta i količini pregledanog sadržaja. Planirano uvrštavanje novih sadržaja – podataka i usluga, trebalo bi dovesti do daljnjeg porasta posjećenosti ZG Geoportala.

5.2. Izložba „Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka“ i popratna događanja

Izložba "Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka" dala je pregled dostignuća institucija Grada Zagreba u području upravljanja prostornim informacijama, geoinformacijskim sustavima, kartografiji, katastru i povezanim područjima. Gradska upravna tijela, trgovačka društva i ustanove svoj rad su prikazala putem postera i predavanja u ZgForumu, izložbenom prostoru Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada u Gajevoj 27.

Izložba je rezultat rada Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba na povezivanju subjekata koji izrađuju, upravljaju i koriste podatke i informacije o prostoru Grada Zagreba. Izložbu je dana 6.rujna 2012. otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba gđa Jelena Pavičić Vukičević, a

25

pozdravne govore su održali i Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada te prof.dr.sc. Miodrag Roić, dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Slika 16. Otvorenje izložbe

Na izložbi su prikazane primjene prostornih podataka i informacija u područjima strategijskog planiranja, katastra i geodetskih poslova, prostornog planiranja, upravljanja u hitnim situacijama, upravljanja gradskim zelenilom, prostornom uređenju i gradnji, poljoprivredi i šumarstvu, obrazovanju, upravljanju imovinom, komunalnoj infrastrukturi i javnom prijevozu. Također su prikazani i organizacijski okviri na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te odgovarajuća informatička rješenja.

Dana 20. rujna održana je serija predavanja na temu "Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka". Voditelj događanja bila je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje, a moderator Darko Šiško, voditelj Odjela za prostorne informacije i istraživanja. Predavanja su koncipirana u tri tematske grupe: Organizacijski i IT okvir; Temeljni skupovi podataka; Sektorski podaci i primjene. Predavanja su održali Tomislav Ciceli iz Državne geodetske uprave, Darko Boto iz APIS IT-a, Blanka Lozo, Ingrid Šustić i Bruno Pacadi iz Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Vojkan Gavrilović i Ivan Lukić iz tvrtke Gisdata, Branko Tokić iz Zagrebačkog holdinga, Aleksandra Đurašević Gostović iz Gradskog ureda za za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te Darko Šiško iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Pozivu na predavanja se odazvalo 60-ak sudionika koji su aktivnim sudjelovanjem u diskusijama potvrdili potrebu za većim povezivanjem subjekata koji se bave prostorim informacijama i upravljanjem prostorom općenito.

26

Slika 17. Predavanja uz izložbu

Dana 27. rujna izložbu su posjetili sudionici međunarodne konferencije „Dani infrastrukture prostornih podataka“ o kojoj više informacija dajemo u poglavlju 6. Posjet izložbi bio je službeni društveni događaj konferencije te je uključio uvodno izlaganje urednika izložbe Darka Šiška te popratni cocktail i razmjenu iskustava djelatnika gradske uprave i sudionika konferencije.

27

6. Organizacijsko koordinacijski poslovi

Organizacijsko koordinacijski poslovi tijekom 2012. obuhvaćali su suradnju s institucijama iz područja prostornih podataka u RH i inozemstvu te aktivnosti vezane s organizacijskim ustrojem ZIPP-a.

INSPIRE conference 2012, Istanbul

Na poziv i uz financijsku podršku Europske komisije, projekt Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka je dana 27. lipnja 2012. predstavljen na INSPIRE konferenciji u Istanbulu. Prezentaciju projekta je u okviru radionice „Enlargement and Integration Action Workshop on topic INSPIRE and Environment“ održao Darko Šiško, voditelj Odjela za prostorne informacije i istraživanja u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada te član Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba.

INSPIRE (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe) je EU direktiva i projekt čiji je cilj urediti područje upravljanja podacima o prostoru na području Europske unije, u skladu s načelima infrastrukture prostornih podataka. Jednom godišnje se održavaju INSPIRE konferencije na kojima se prezentiraju propisi i projekti, održavaju radionice i okrugli stolovi te razmjenjuju iskustva od temama kao što su norme i standardi, mrežni servisi, pravila za zajedničko korištenje podataka, distribucija podataka, studije slučaja i dr. Ove godine je po prvi put na INSPIRE konferenciji prezentiran projekt Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka koji predstavlja implementaciju načela INSPIRE direktive na lokalnoj razini. Prezentacija je odlično prihvaćena i izazvala zanimljivu diskusiju. Odlazak predstavnika Grada Zagreba na konferenciju je u cijelosti financiran od strane Europske komisije.

Slika 18. Panorama Istanbula

28

Dani infrastrukture prostornih podataka, Zagreb

NIPP i INSPIRE dan i savjetovanje Kartografija i geoinformacije tradicionalno se održavaju svake godine. Do sada su NIPP i INSPIRE dani i savjetovanja Kartografija i geoinformacije održani tri puta: u Varaždinu (2009), Opatiji (2010) i Splitu (2011). Ove godine tom su ovim skupovima pridruženi regionalni trening i forum INSPIRE-a u organizaciji EU projekta INSPIRATION. Dane infrastrukture prostornih podataka (Dani IPP-a) (eng. Spatial Data Infrastructure Days, SDI Days) organizirali su Državna geodetska uprava, Hrvatsko kartografsko društvo, EU projekt INSPIRATION – IPP u zemljama Zapadnog Balkana.

Dani IPP-a organizirani su u hotelu International u Zagrebu od 25. do 29. rujna 2012., a sadržavali su trening, konferencije i društvena događanja:

• 2. regionalni trening INSPIRE-a, 25.-26. rujna 2012.

• regionalni forum INSPIRE-a i 4. NIPP i INSPIRE dan, 27. rujna 2012.

• 8. savjetovanje Kartografija i geoinformacije, 28. rujna 2012.

• stručni obilazak Hrvatskoga zagorja, 29. rujna 2012.

Dani IPP-a uključiili su i ova događanja:

• najavu natječaja Nadmetanje ideja projekta INSPIRATION

• posjet izložbi Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka u ZagrebForumu

• posjet Zbirci karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

• generalnu skupštinu AGISEE-ja.

Slika 19. Sudionici 4. hrvatskog NIPP i INSPIRE dana

29

Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka na konferenciji je zastupljena kroz posjet izložbi „Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka“ u ZgForumu, te kroz izlaganje „ZG Geoportal in use/ ZG Geoportal u praksi“ koje su održali Darko Šiško, Grad Zagreb i Ana Stručić, APIS IT d.o.o.

INSPIRATION projekt, Zagreb

U Zagrebu je u organizaciji projekta INSPIRATION - Spatial Data Infrastructure in the Western Balkans i Državne geodetske uprave, u prostorima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja 21. i 22. studenog 2012. godine održana prva nacionalna INSPIRE radionica u okviru navedenog projekta. Radionici je prisustvovalo tridesetak predstavnika dionika Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP u daljnjem tekstu), koji su predstavljali i nosioce tema prostornih podataka koje proizlaze iz popisa tema Priloga I. i II. INSPIRE Direktive.

Moderator radionice bio je dr. Fritz Kroiss, koji je ujedno i voditelj projekta INSPIRATION. Osim pregleda ciljeva i rezultata INSPIRATION projekta, sudionici su imali priliku čuti iskustva o provedbi INSPIRE direktive u zemljama članicama EU, Slovačkoj i Austriji, ali i trenutno stanje uspostava NIPP-a u Republici Hrvatskoj. Predstavljana su i iskustva institucija; Grada Zagreba, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatskih željeznica, Hrvatskog hidrografskog instituta i Državne geodetske uprave. Ove institucije su započele aktivnosti na usklađivanju podataka sa INSPIRE zahtjevima. Tijekom radionice posebna je tema bila i Open Data strategija, kao i licenciranje prostornih podataka u okviru INSPIRE-a, a ujedno su predstavljena i osnovna načela Public Sector Information Direktive. U posebnoj sesiji sudionici su dobili uvid u Zakon o NIPP-u, koji predstavlja prenošenje INSPIRE Direktive, pregled nacionalnog profila metapodataka kao i osnovna načela suradnje i dijeljenje podataka kroz Sporazum o zajedničkom korištenju.

Tokom radionice održavale su se interaktivne sesije pitanja i odgovora što je pridonijelo upoznavanju ljudi koji će biti uključeni u implementaciju INSPIRE direktive, kao i u poslovne procese i modele svojih organizacija čime su se stvorili uvjeti za daljnju komunikaciju i suradnju. Radionica je zaključena raspravom tijekom koje su se rješavala pitanja i nedoumice sudionika radionice.

Iskustva u razvoju infrastrukture prostornih podataka Grada Zagreba (ZIPP) prezentirao je Darko Šiško, voditelj Odjela za prostorne informacije i istraživanja u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada te član Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba.

30

7. Zaključak

Tijekom 2012. nastavljene su aktivnosti na uspostavi i razvoju Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba i Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka.

U skladu s djelokrugom Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba izrađeno je Izvješće o izvršenju Plana razvoja za 2011. godinu i Plan razvoja za 2012.

Temeljem Plana razvoja za 2012. provedene su sljedeće aktivnosti:

• izrađena je topografska osnova (DMR, DMR, GIS, DOF);

• završeno kartiranje stvarnog korištenja zemljišta i izrađena GIS baza;

• usklađivanje s novim geodetskim datumom i kartografskom projekcijom;

• izrađena studija o primjeni 3D modela u upravljanju gradom;

• predstavljen ZG Geoportal, nastavljen rad na njegovom unapređivanju;

• održana izložba „Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka“ i popratna predavanja i posjeti;

• suradnja u RH i inozemstvu.

Manji dio planiranih aktivnosti nije proveden u cijelosti (usklađivanje modela podataka), a dio nije proveden zbog nepotpunih ulaznih podataka (georeferencirana statistika). Nezavršene aktivnosti će se prenijeti u sljedeće plansko razdoblje.

Na osnovu navedenih činjenica ocjenjujem izvršenje Plana razvoja za 2012. uspješnim, te upućujem ovo Izvješće Gradonačelniku na prihvaćanje.

Predsjednica Koordinacije:

Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh.