sveuČiliŠte josipa jurja strossmayera - core.ac.uk · obuhvaćaju geološke, geomehaničke,...

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

Osijek, 8. rujan 2016. Vlado Tokić


U OSIJEKU


DIPLOMSKI RAD

TEMA: ANALIZA TEHNOLOŠKOG PROCESA KOD IZVOĐENJA DONJEG

USTROJA PROMETNICA

Osijek: 8. rujan 2016. Vlado Tokić


U OSIJEKU


ZNANSTVENO PODRUČJE: Tehničke znanosti

ZNANSTVENO POLJE: Građevinarstvo

ZNANSTVENA GRANA: Organizacija i tehnologija građenja

TEMA: ANALIZA TEHNOLOŠKOG PROCESA KOD

IZVOĐENJA DONJEG USTROJA

PROMETNICA

PRISTUPNIK: VLADO TOKIĆ

NAZIV STUDIJA: Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo

U radu je potrebno opisati i analizirati tehnološki proces izvođenja donjeg ustroja prometnice.

Potrebno je opisati uobičajeni način izvođenja pojedinih dijelova donjeg ustroja prometnica i

odgovarajući strojno-tehnološki podsustav (grupu strojeva). Na odabranom primjeru prometnice

potrebno je opisati način iskopa humusa, izvođenja širokog iskopa, uređenja temeljnog tla i

izvođenja posteljice te analizirati primijenjeni strojno-tehnološki podsustav.

Rad treba izraditi u 3 primjerka (original + 2 kopije), tvrdo ukoričena u A4 formatu i cjelovitu

elektroničku datoteku na CD-u.

Osijek, 11. travnja 2016. godine

Predsjednica Odbora za

Mentorica: završne i diplomske ispite:

______________________________ _________________________________

izv.prof.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU


Analiza tehnološkog procesa kod izvođenja donjeg ustroja prometnica Vlado Tokić

SAŽETAK

Donji ustroj prometnice mora biti izgrađen tako da što dulje osigura dobru stabilnost ceste te

prometno opterećenje. Upravo zbog toga on mora biti od kvalitetnog materijala dobrih fizičko-

kemijskih svojstava te ga je potrebno jednolično i dobro zbijati odgovarajućim strojevima. Za

analizu tehnološkog procesa kod izvođenja donjeg ustroja prometnica, za početak potrebno je da

na raspolaganju budu sve potrebne informacije koje bi mogle utjecati na izvođenje radova te

obaviti pripremne, glavne, završne i zemljane radove. Bitan je i iskop humusa, način izvođenja

širokog iskopa, način izvođenja uređenja temeljnog tla, način izrade nasipa te način izvođenja

posteljice te analiza cjelokupnog primijenjenog strojno-tehnološkog podsustava. Na odabranom

primjeru autoceste Beli Manastir - Osijek - Svilaj - Ploče, dionica: Most Drava - Čvor Osijek

radovi su se obavljali uglavnom strojno, a ona je ključna za povezivanje prometnih pravaca

cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa unutar Republike Hrvatske, ali i šire. Cilj

same izgradnje ove prometnice je udaljavanje tranzitnog i međumjesnog prometa s danas već

pretrpanih gradskih ulica, a na ovaj način dobiva se ulaz, odnosno izlaz iz mjesta putem

najbližeg čvora odredišnoj, odnosno ishodišnoj točki.

Ključne riječi: donji ustroj prometnice, zemljani radovi, tehnološki proces, prometnica

SUMMARY

Road bed must be built in a way that ensures long and great stability of the road from traffic

load. Because of that road bed must be built using quality materials with good physical and

chemical properties and it should be evenly and well compressed with the appropriate machines.

For the analysis of the technological process during construction of the road bed, it is crucial to

have all the information that could affect on the on-site excavation and performance on main

and final work. Ways and methods of excavation the topsoil, wide excavation, planning the

ground, embankments and making the subgrade are important as much as the analysis of all

hardware-technological subsystems. Excavation on the highway Beli Manastir - Osijek - Svilaj -

Ploče, part: Bridge Drava - Node Osijek were performed with the chosen machines based on a

previous tested parts of the road. Significance of traffic connection routes in Croatia such as

road, railway, river route and air transport are especially important for this region of Slavonija

because it is the key for the development. The main goal of the construction was to departure

the transit and short-distance traffic from the already crowded city streets, so it can be possible to

get the way in or out of the place through the nearest node of destination, or an initial point.

Key words: road bed, earthworks, technological process, road




Sadržaj

1. UVOD ...................................................................................................................................... 1

2. PRETHODNI RADOVI ........................................................................................................ 2

2.1. Istražni radovi ...................................................................................................................... 2

2.2. Pripremni radovi .................................................................................................................. 2

3. GLAVNI RADOVI ................................................................................................................ 4

3.1. Zemljani radovi ................................................................................................................... 4

3.1.1. Skidanje humusa ............................................................................................................. 4

3.1.2. Široki iskop ..................................................................................................................... 5

3.1.3. Iskop stepenica .............................................................................................................. 10

3.1.4. Iskop rovova za instalacije i drenaže ............................................................................ 10

3.1.5. Prijevoz materijala ........................................................................................................ 11

3.1.6. Uređenje temeljnog tla .................................................................................................. 12

3.1.7. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom ............................................... 13

3.2. Izrada nasipa ...................................................................................................................... 13

3.3. Izrada posteljice ................................................................................................................. 14

3.3.1. Izrada posteljice od zemljanih materijala ..................................................................... 14

3.3.2. Izrada posteljice od miješanih materijala ..................................................................... 15

3.3.3. Izrada posteljice od kamenitih materijala ..................................................................... 16

3.3.4. Zaštita pokosa ............................................................................................................... 17

4. UČINAK GRAĐEVINSKIH STROJEVA KOD IZVOĐENJA ZEMLJANIH

RADOVA ............................................................................................................................. 18

4.1. Izračun teorijskog učinka .................................................................................................. 19

4.2. Koeficijenti za određivanje planskog učinka stroja ........................................................... 20

4.3. Izračun planskog učinka .................................................................................................... 24

5. MJERENJE CIKLUSA I PRORAČUN PRAKTIČNOG UČINKA STROJEVA ZA

ZEMLJANE RADOVE NA PRIMJERU GRADILIŠTA AUTOCESTE A5................. 25

5.1. Opće značajke - Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj - Ploče, dionica: Most Drava -

Čvor Osijek ........................................................................................................................ 25

5.2. Opis izvedbe prometnice ................................................................................................... 28

5.3. Određivanje planskog učinka bagera................................................................................. 33

5.4. Određivanje planskog učinka dozera................................................................................. 35

5.5. Određivanje planskog učinka valjka ................................................................................. 37

5.6. Određivanje planskog učinka transportnog sredstva ......................................................... 38




5.7. Određivanje planskog učinka grejdera .............................................................................. 40

6. PRIMJENA SISTEMSKOG INŽENJERSTVA U OPTIMIZACIJI PROCESA

IZVOĐENJA DONJEG USTROJA PROMETNICA ...................................................... 43

7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 44

8. LITERATURA ..................................................................................................................... 45

9. PRILOZI ............................................................................................................................... 46




1

1. UVOD

Donji ustroj prometnice je temeljna podloga na koju se postavlja gornji ustroj prometnice i

njegova je uloga da prenosi sva prometna opterećenja na tlo bez pojave deformacija koje mogu

ugroziti stabilnost kolničke konstrukcije, te za svladavanje raznih prepreka na terenu (Slika 1).

Donji ustroj prometnice prostire se na prirodnom tlu, a izrađuje se od zemlje, drobljenoga

kamena, pijeska ili šljunka. Pod donjim ustrojem ceste ubrajaju se zemljani trup i objekti -

mostovi, propusti, vijadukti, potporni i obložni zidovi i slično.

Slika 1. Poprečni presjek ceste [1]

Sam proces izgradnje kolničke konstrukcije možemo podijeliti u tri skupine radova:

- Pripremne radove: organizacija gradilišta, čišćenje terena, uklanjanje građevina i geodetske

radove.

- Glavne radove: izgradnje građevine koja obuhvaća zemljane radove, radove na odvodnji,

građevine za osiguravanje trupa prometnice (potporni, uporni i obložni zidovi), te građevine za

svladavanje reljefa terena (tuneli, mostovi, vijadukti).

- Završne radove: oprema kolničke konstrukcije, uređenje terena i uklanjanje gradilišta.




2

2. PRETHODNI RADOVI

Kako bi se pristupilo izgradnji prometnice, najprije je potrebno provesti prethodne radove koje

dijelimo na istražne i pripremne.

2.1. Istražni radovi

Već u fazi projektiranja prometnice potrebni su istražni radovi kako bi projektant imao potrebne

podatke o konfiguraciji terena za odabir elementa prometnice. Istražni radovi stoga nužno

obuhvaćaju geološke, geomehaničke, hidrotehničke radove te prikupljanje ostalih važnih

podataka kao što su klimatski i meteorološki, podaci o raslinju i slično [1].

U ovisnosti o razini projekta mijenja se i opseg istražnih radova, koji je za potrebe izrade studije

manji, dok je za potrebe izrade idejnog i glavnog projekta opseg istražnih radova veći.

2.2. Pripremni radovi

Pripremni radovi su prva faza procesa izgradnje prometnice i obuhvaćaju:

- organizaciju gradilišta,

- iskolčenje trase,

- čišćenje terena i uklanjanje građevina.

Organizacija gradilišta

Kako bi se sa pravilnom tehnologijom, ugovorenom roku i troškovima izvela prometnica,

potrebno je izraditi projekt organizacije građenja kojim se definiraju aktivnosti i veze među

njima te raspored izvršenja aktivnosti.

Plan organizacije građenja obuhvaća [1]:

- organizaciju i tehnologiju građenja,

- pregledni plan građenja s planovima radne snage, mehanizacije i energije te opskrbe

potrebnim materijalima kao i za to potrebna financijska sredstva,

- plan zaštite na radu.

Iskolčenje trase

Iskolčenje trase obuhvaća geodetske radove kojima se podaci iz projekta prenose na teren,

odnosno iskolčenje osi prometnice i održavanje oznaka na terenu do predaje radova investitoru.

Potrebno je iskolčiti profile trupa prometnice i postaviti pokosnike odnosno letve za oznaku

nagiba pokosa usjeka ili nasipa (Slika 2).




3

Slika 2. Obilježavanje poprečnih presjeka pokosnicima [1]

Čišćenje terena

Čišćenje terena odnosi se na pripremne radove za izgradnju prometnice koji obuhvaćaju

uklanjanje drveća, grmlja, šiblja, građevina, starih komunalnih instalacija ili njihovo

premještanje van trupa prometnice.




4

3. GLAVNI RADOVI

3.1. Zemljani radovi

Zemljani radovi su radovi na izvedbi donjeg ustroja kolničke konstrukcije, koji se obavljaju

mehanizirano u materijalima s različitim geotehničkim karakteristikama (Slika 3).

Uvjeti i način izvođenja zemljanih radova, odnosno iskopa i prijevoza materijala određeni su

klasifikacijom tla. Za sitnozrnate zemljane materijale bitna svojstva su granulometrijski sastav,

plastičnost, vlažnost i karakteristike zbijanja, dok su za stijenske materijale bitna njihova

minerološka, fizikalna i mehanička svojstva.

Slika 3. Iskop zemlje buldozerom [7]

Prije bilo kakvog nasipavanja ili početka građenja, potrebno je urediti podlogu na kojoj će se

građevina izvoditi.

Zemljani radovi na izgradnji donjeg ustroja prometnice obuhvaćaju:

- skidanje humusa,

- iskop i prijevoz zemljanog materijala (široki iskop),

- izrada nasipa,

- izrada posteljice,

- radovi na odvodnji,

- zaštita pokosa usjeka i nasipa.

3.1.1. Skidanje humusa

Prvi korak u svakom iskopu je skidanje humusa. Humus je površinski sloj tla debljine od 0-15

cm u kojem se nalazi korijenje niskog raslinja. Humusni sloj određuje se na osnovu biljnih i

životinjskih sastojaka koji su podložni razlaganju, boji, mirisu te količinama organskih tvari.

Ukoliko se to ne može odrediti vizualnim pregledom na terenu, tada se debljina humusnog sloja

određuje laboratorijskim ispitivanjima.




5

Rad obuhvaća površinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili

privremeno odlagalište. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom

kontrole i osiguranja kakvoće (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima

nadzornog inženjera i Općim tehničkim uvjetima [2].

Humus nije pogodan kao građevinski materijal jer mu se pod opterećenjem i promjenama

količine vode znatno smanjuje nosivost. Ponekad se odlaže za kasniju upotrebu u oblaganju

nasipa. Iskop humusa vrši se strojno i potrebno je paziti da ne dođe do miješanja s nehumusnim

materijalom. Iskopani humus može se naknadno koristiti za humuziranje kosina.

Odmah nakon skidanja humusa, potrebno je osigurati poprečnu i uzdužnu odvodnju vode izvan

trupa ceste kako se ne bi ugrozila nosivost tla, te se tlo zbija i izrađuje se prvi sloj nasipa.

3.1.2. Široki iskop

Široki iskop, odnosno iskop u neograničenom prostoru, obuhvaća zemljane radove na iskopu

usjeka, zasjeka, korekcija vodotoka i regulacija rijeka, te pri gradnji objekata. Sav iskopani

materijal utovara se u prijevozna sredstva i odlaže na za to predviđena odlagališta. Pri

projektiranju prometnica poželjno je što je više moguće da se količine iskopanog materijala

imaterijala potrebnog za izradu nasipa izjednače kako bi se materijal iskopa upotrijebio za izradu

nasipa ako zadovoljava tražena svojstva.

Iskop se obavlja prema visinskim kotama iz projekta, te propisanim nagibima kosina, uzimajući

u obzir geomehanička svojstva tla, a može se izvesti jednim od ovih načina ili njihovom

kombinacijom:

- iskop u punom profilu s čela,

- iskop usjeka (zasjeka) sa strane,

- iskop u uzdužnim slojevima,

- iskop s uzdužnim prosjekom.

Nagibi pokosa ovisit će o vrsti tla u kojoj se vrši iskop, visini tako nastalog pokosa i veličini

okolnoga slobodnog prostora. Razlikujemo privremene pokose i stalne pokose, koji će postati

sastavni dio građevine. Pokosi usjeka i zasjeka kod prometnica i pokosa obala kanala su stalni

pokosi. Stalni pokosi moraju se izvoditi prema projektnoj dokumentaciji kojom se dokazuje

njihova trajna stabilnost. Iskopi koji će naknadno biti zapunjeni ili zatrpani su privremeni iskopi,

odnosno iskopi s privremenim pokosima ili s privremenim podgradama.

Ovisno o vrsti tla, tehnologiji i mehanizaciji kojom se obavlja iskop, razlikujemo tri kategorije

materijala:




6

a) Iskop u materijalu kategorije A- odnosi se na sve čvrste materijale gdje je potrebno

miniranje kod cijelog iskopa.

b) Iskop u materijalu kategorije B - odnosi se na polučvrsta kamenita tla, gdje se iskop

obavlja izravnim strojnim radom uz djelomično miniranje.

c) Iskop u materijalu kategorije C - odnosi se na sve materijale koji se mogu kopati izravno

bez miniranja, upotrebom bagera, dozera ili skrepera.

3.1.2.1. Široki iskop u materijalu kategorije A

Da bi se pristupilo radovima miniranja, najprije je potrebno izraditi projekt miniranja ovjeren od

strane nadzornog inženjera prije početka radova. Na osnovu geotehničkih ispitivanja, dubinskim

bušilicama se izrađuju bušotine za miniranje (Slika 4).

Slika 4. Bušenje bušotina za miniranje [8]

Raspored bušotina kao i količina eksploziva trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje

najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem

komada kamena bude minimalna [2]. Prilikom iskopa potrebno je urediti uzdužnu i poprečnu

odvodnju te odstraniti labave stijenske komade do kote posteljice.




7

3.1.2.2. Široki iskop u materijalu kategorije B

Iskop u materijalima kategorije B se obavlja pomoću djelomičnog miniranja, dok se ostali dio

iskopa pretežno vrši izravnim strojnim radom. Iako je opseg miniranja pri iskopu takvoga

materijala mali, izvođač treba provesti sve mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja

postojećih objekata i komunikacija te osigurati da u svemu primjenjuje odgovarajuću tehnologiju

i mehanizaciju. Prilikom odabiranja tehnologije rada izvođač je dužan pridržavati se svih važećih

normi i pravilnika za obavljanje rada.

Pri iskopu materijala kategorije B podrazumijeva se i osiguravanje utovara iskopanog materijala

i njihov odvozna odlagalište ili pak do mjesta ugradnje u nasip, istovar i ugradnju (Slika 5).

Slika 5. Tehnološki proces zemljanih radova [10]

Iskop se do predviđene kote planuma posteljice smije obaviti ukoliko materijal nije osjetljiv na

utjecaje atmosferlija, te ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet. Ako

nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviđene kote planuma posteljice, a konačni se

iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i kolničke konstrukcije [2].

S obzirom da materijali dobiveni iz širokog iskopa mogu imati različit sastav, poprečna i

uzdužna odvodnja tog materijala mora biti besprijekorno riješena. Sva voda mora se odvesti

izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Za vrijeme i nakon provođenja projekta, izvođač je

dužan brinuti se o tome da ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa i da se ne ugrozi njihova

stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na upotrebu.

Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku potrebno je izraditi prema projektu. Oni mogu biti različiti,

budući da ova grupa materijala obuhvaća različite vrste stijenskih masa prema njihovim fizičko-

mehaničkim svojstvima.




8

Nagib pokosa ovisit će [2]:

- kod pješčara i konglomerata o vrsti veziva i stupnju povezanosti,

- kod uslojenih stijena o padu slojeva (prema osi ceste ili brdu), i

- stupnju raspucalosti i svojstvima tla.

Osim navedenog, nagib pokosa ovisit će i o vrsti tla u kojoj se vrši iskop, visini tako nastalog

pokosa i veličini okolnog slobodnog prostora. Ova vrsta materijala namijenjena je uglavnom za

izradu nasipa. Poznato je da se materijali ove grupe koriste i u izradi nosivih slojeva pristupnih i

drugih lokalnih cesta.

3.1.2.3. Široki iskop u materijalu kategorije C

Unutar materijala kategorije C su svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se iskop obavlja

upotrebom pogodnih strojeva (npr. bagerima, buldozerima, grejderima, skrejperima, valjcima i

slično). Izbor vrste strojeva i njihov broj predviđeni su projektom organizacije građenja i

odabranom tehnologijom iskopa.

Ovoj kategoriji pripadaju [9]:

- sitnozrna vezana koherentna tla – gline, prašinate gline, ilovače, prašine, pjeskovite

prašine i les,

- krupnozrna nevezana nekoherentna tla, kao što su pijesak, šljunak, odnosno njihove

mješavine, prirodne kamene drobne i sl.,

- mješovita tla (koja su mješavina krupnozrnih nevezanih i sitnozrnih nevezeanih

materijala).

Iskopi se provode prema projektu i to prema profilima, kotama, nagibima i sl., odnosno kako

odredi nadzorni inženjer, vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala za

izradu nasipa (Slika 6).

Iskop je dopušten do dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a konačni se

iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod materijala koji nisu

osjetljivi na utjecaj vode [2].

Iskopi se završavaju, odnosno izvode do konačnih kota neposredno prije nego što je planirano

nasipavanje, izrada temelja i slično, kako bi se izbjeglo dugotrajnije izlaganje otkopanih površina

utjecaju atmosferilija. To je posebno važno ukoliko je tlo osjetljivo na atmosferske utjecaje.

Odvodnja i nagibi pokosa jednaki su kao i kod iskopa u materijalima kategorije B, osobito za

zemljane materijale ove kategorije, s obzirom da su oni izuzetno osjetljivi na utjecaje vode i




9

stabilnost pokosa, tako da svaka, pa i najmanja pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i

osjetne materijalne štete.

Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za

sitnozrnata vezana koherentna tla.

Materijal iz iskopa može se koristiti za ugradnju u nasip ako zadovoljava uvjete kvalitete

materijala za izradu nasipa. S obzirom da su dobiveni iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili

zasjecima, vlaga im je obično visoka, te možebitno sadržavaju i veliku količinu organskih tvari.

Kakvoća tih materijala provjerava se laboratorijskim ispitivanjima te na osnovi određenih

kriterija otkriva se njihova pogodnost.

Ako se ispitivanjem ne potvrdi upotrebljivost za izradu nasipa, nadzorni će inženjer odrediti

mjesto deponiranja tog materijala i odobriti zamjenu kvalitetnijim materijalom iz pozajmišta.

Izvođač je dužan pridržavati se tehnologije iskopa predviđene u Izvedbenom projektu i projektu

organizacije građenja. Ako tehnologija iskopa nije predviđena projektom ili se ne može

primijeniti zbog promjena u toku rada, izvođač će predložiti novu tehnologiju. Izvođač i inače

može predložiti svoju tehnologiju, ali ne može tražiti razliku u cijeni. Isto tako, tehnologija

izvođača ne smije biti uzrokom bilo kakvih nedostataka ili posljedica u izvedbi. Svu predloženu

tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inženjer.

Najčešće je raspored masa s prijevoznim daljinama dan u projektu, a ukoliko nije, bit će utvrđen

i odobren od strane nadzornog inženjera na samom gradilištu.

Iz rasporeda masa utvrđuju se najpogodnije lokacije stalnih odlagališta materijala ako ima viška

materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa.

Ukoliko izvođač radova uvidi da za njega postoji povoljnije pozajmište, treba na vlastiti trošak

dokazati kakvoću i količinu materijala i na osnovi toga zatražiti odobrenje za korištenje tog

pozajmišta. Troškove izvlaštenja, uređenje pristupa, uređenje pozajmišta nakon završetka iskopa

u njemu, kao i odgovarajuće naknade platit će izvođač, a investitor će priznati izvođaču samo

troškove u visini određenoj u projektom predviđenom pozajmištu.

Izvođač treba snimiti teren i izraditi prijedlog tehnologije iskopa prije same upotrebe pozamišta

te početka radova. Taj prijedlog tehnologije trebao bi sadržavati: situaciju s poprečnim profilima

predviđenog iskopa, način iskopa u vertikalnom i horizontalnom smislu, vrstu strojeva i vozila,

mjesta odlaganja humusa i ostalih neupotrebljivih materijala te prijedlog za uređenje pozajmišta

nakon završene uporabe. Isto tako, izvođač je dužan za predloženu tehnologiju zatražiti

odobrenje investitora prije početka upotrebe pozajmišta.

Kapacitet iskopa u pozajmištu mora biti usklađen s mogućnostima prijevoza i ugradnje, posebno

ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje. Odvodnja pozajmišta, kao i nagibi pokosa u




10

upotrebi, moraju biti u skladu s danim uvjetima za zemljane materijale. Izvođač mora zatražiti

odobrenje nadzornog inžinjera za ostala proširenja, te produbljenja pozajmišta.

Slika 6. Shematski prikaz otkopa, iskopa i nasipa [9]

3.1.3. Iskop stepenica

Stepenica je stepeničasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu, a proces iskopa stepenica odnosi

se na iskope stepenica na padinama ili pokosu nasipa radi temeljenja nasipa pri izgradnji

prometnica ili drugih građevinskih objekata. Materijal iskopan u stepenicama ugrađuje se u

slojeve nasipa.

Rad na iskopu stepenica obavlja se odgovarajućom tehnologijom i mehanizacijom. U iznimnim

situacijama, dio rada se može obaviti ručno, no to je potrebno svesti na najmanju mjeru.

Širina stepenica može biti od 2,0 do 5,0 m. Stepenice moraju u smjeru nizbrdo imati nagib od

4%, ako projektom nije drugačije određeno. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2:1 do 3:1, što ovisi

o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena [2].

Kod blaže nagnutih padina može između stepenica biti međurazmak od 1 do 1,5 m, dok se kod

jače nagnutih terena taj međurazmak izostavlja.

Pri iskopu stepenica, temeljno tlo mora imati traženu zbijenost, a to ovisi o vrsti tla i visinskom

položaju. U slučaju kada u projektnoj dokumentaciji nije planirano iskopavanje stepenica,

izvođač je dužan da ga izvrši na zahtjev nadzornog inženjera, ako isti utvrdi da je to potrebno.

3.1.4. Iskop rovova za instalacije i drenaže

Unutar rada na iskopu rovova za instalacije i drenaže izvodi se iskop materijala precizno prema

nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima, odvodnjom, privremenim odlaganjem

iskopanog materijala, te razastiranje ili odvoz viška materijala. Isto tako, izvodi se i razastiranje

materijala nakon eventualnog odvoza u nasip ili na deponij.




11

Iskopavanje rovova za instalacije i drenaže treba biti strojno, a ukoliko to nije moguće, iznimno

se može raditi ručno uz sve potrebne sigurnosne mjere i zaštite na radu.

Rovovi se mogu raditi slobodno, bez razupiranja samo kod manjih dubina iskopa, do se kod

većih dubina rovovi obvezno razupiru, a način razupiranja ovisi o dubini iskopa i vrsti tla.

Način razupiranja predlaže izvođač, a odobrava nadzorni inženjer.

Kao svijetla širina kod nerazupiranih rovova računa se razmak u dnu, a kod razupiranih rovova

razmak između razupiranih stijenki rova. Za obradu spojeva cijevi, kontrolna okna i slično na

određenim se mjestima predviđaju proširenja od najmanje 50 cm koja se priznaju izvođaču [2].

Kod rovova za drenažu razlikujemo [2]:

- iskop za plitke uzdužne drenaže u usjecima i zasjecima,

- iskop za vertikalne drenaže,

- iskop za drenaže klasičnog tipa.

Iskop za plitke uzdužne drenaže u usjecima i zasjecima u vezanom zemljanom materijalu

izrađuje se prema projektu. Mogući razrahljeni dio iskopa mora se zbiti približno na gustoću

okolnog tla.

Iskop za vertikalnu drenažu obavlja se garniturom za bušenje. Projektom mora biti točno

određeno područje za izradu vertikalnih bušotina, profil bušotina kao i dubina bušotine.

Iskop za drenažu klasičnog tipa s vertikalnim stranicama obavlja se strojno. Ako vrsta tla i

dubina rova zahtijevaju razupiranje, rov se mora razupirati. Širina dna iskopa za drenaže

povećava se s dubinom, ovisno o svojstvima tla i mora biti određena projektom.

Odlaganje iskopanog materijala vrši se privremeno uz rovove na udaljenosti na kojoj neće

ugroziti iskopani rov. Taj se materijal upotrebljava kako bi se zatrpao rov ukoliko je za to

pogodan, a višak se odvozi na mjesto određeno projektom ili odredbom nadzornog inženjera te

razastire na tom mjestu.

Završetkom iskopa obavlja se visinska kontrola dna na svakom projektnom profilu, a po potrebi i

gušće.

3.1.5. Prijevoz materijala

Prijevoz iskopanog materijala vrši se od mjesta iskopa, koje može biti u usjeku, rovu ili

pozajmištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili odlagalište. Obuhvaća utovar, prijevoz

iskopanog materijala određene kategorije u sraslom stanju s mjesta iskopa na mjesto odlaganja,

te istovar materijala, planiranje i uređenje deponija.

Unutar Projekta organizacije građenja određeni su vrsta vozila za prijevoz, te načini prijevoza

koji mogu biti različiti s obzirom na: kategoriju i količinu materijala, način iskopa, utovara, te




12

dužine prijevoza. Kapacitet prijevoza treba biti usklađen s kapacitetom iskopa, te sa kapacitetom

strojeva za zbijanje pri izradi nasipa.

Prijevoz treba biti brz i ekonomičan te je ključno računati s masom materijala u rastresitom

stanju zbog ograničene veličine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj

prijevoznih sredstava.

Prijevoz materijala obavlja se buldozerima, kamionima, damperima, skrejperima, vozilima za

prijevoz materijala koja se kreću izvan javnih cesta i vozilima za prijevoz materijala na veće

daljine po javnim cestamate drugim prijevoznim sredstvima.

Na malim se udaljenostima prijevoz materijala može izvršiti odguravanjem buldozerima,

grejderima i slično.

Izvođač je dužan u potpunosti osigurati prijevoz, i onaj na samom gradilištu i onaj na javnim

prometnim površinama.

Prilikom prijevoza materijala izvođač je obavezan pridržavati se svih zakona, propisa i pravila o

sigurnosti prometa, kako na samom gradilištu, tako i na javnim prometnim površinama.

3.1.6. Uređenje temeljnog tla

Uređenje temeljnog tla vrši se kako bi se omogućilo da tlo bez štetnih posljedica preuzme

opterećenje od nasipa i kolničke konstrukcije i prometno opterećenje (na dijelu ceste u nasipu)

odnosno kolničku konstrukciju te prometno opterećenje (na dijelu ceste u usjeku). Dubina do

koje se uređuje temeljno tlo određena je projektom, a može iznositi do 30 cm, ovisno o vrsti tla.

Temeljno se tlo, kod vezanih tala, uređuje tek nakon što se uklonjen sav humus prema projektu,

odnosno odredbi nadzornog inženjera. Prvotno je ključno da tlo sa kojega je skinut humus bude

dovedeno u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiže

vlaženjem ili rahljenjem i sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost po

standardnom Proctorovu postupku (HRN U.B1.038), pristupa se zbijanju.

Kod materijala osjetljivih na vodu, ključno je posvetiti se očuvanju temeljnog tla od

prekomjernog vlaženja. Tehnologiju i dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako vlažnost

dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti

osigurana odvodnja temeljnog tla.

Prije zbijanja površinu tla treba izravnati. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj

tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla. Postupak uređenja

temeljnog tla isti je i kod nevezanih materijala, samo što ono nije toliko osjetljivo na promjene

vlažnosti, a zbijanje se obavlja pretežno vibracijskim sredstvima za zbijanje. U stjenovitom




13

terenu ne zbija se tlo na kojem je predviđena izrada nasipa, nego mu se samo čisti površina i

osigurava dobro nalijeganje nasipa, posebno ako je teren nagnut i ako se izrađuju stepenice.

Stjenovito tlo na dijelu usjeka izravnava se slojem usitnjenog kamenog materijala debljine do 20

cm i zbija sredstvima za zbijanje.

3.1.7. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom

Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom odnosi se na iskop sloja slabog materijala

u temeljnom tlu s odvozom u odlagalište, te njegovu zamjenu izradom zbijenog nasipnog sloja

od boljeg materijala.

Slabi materijal temeljnog tla zamijenit će se prikladnijim ukoliko se zbog svojstava materijala u

temeljnom tlu uz odgovarajući način rada ne mogu postići određeni zahtjevi kakvoće.

Izvodi se pretežno kod niskih nasipa, gdje zbog manjih debljina sloja nasipa nije moguće

primijeniti neke druge metode poboljšanja temeljnog tla.

Materijal za zamjenu predlaže izvođač. Izvođač mora osigurati i sva potrebna ispitivanja radi

uvida u njegovu kakvoću. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inženjer.

Debljina sloja koji će se zamijeniti treba biti određena projektom, a ako nije, određuje se na

pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici određuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za zbijanje i

način njihova rada. Dužina pokusne dionice iznosi najmanje 50 m.

3.2. Izrada nasipa

Nasip (eng. embankment/fill, njem. Damm) je građevina izgrađena od prirodnog gradiva, koji

nastaje nasipanjem i zbijanjem materijala. Unutar izrade nasipa podrazumijeva se nasipanje,

razastiranje, te prema potrebi vlaženje ili sušenje, planiranje materijala u nasipu prema

dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i zbijanje prema zahtjevima iz Općih tehničkih

uvjeta.

Nasip kao građevina može biti samostalna, može biti podloga građevinama ili njihov sastavni

dio. Tada su to građevine koje podliježu zahtjevima u pogledu čvrstoće, stabilnosti i trajnosti. U

tom je slučaju tlo gradivo i podliježe svim zakonskim propisima i pravilima struke.

Najbolji je način izradbe nasipa u slojevima. Debljina slojeva u vezanog tla je 30-75 cm, a u

nevezanog (rahlog) tla debljina može biti i 100 cm. Općenito, debljina slojeva ovisi o načinu

izvedbe i o vrsti strojeva koji se koriste za nabijanje.

Nasipni materijal, odnosno njegov svaki sloj, treba biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili

nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. Uvijek se ovoga treba




14

pridržavati, osim u slučajevima kada slojevi nasipa mogu biti i u većem nagibu, pri izradi

silaznih rampi za dublje udoline. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni

poprečni pad u svim fazama izrade.

Svaki sloj mora se zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zbijati treba od

nižega ruba prema višemu.

Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu, po mogućnosti uvijek po novom

tragu, tako da se i navoženjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa.

Nasipavanje novoga sloja nasipa počinje tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i kada je

tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom

nasipnog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje.

Nasipni materijal nanosi se na uređeno temeljno tlo ili na već izrađeni sloj nasipa tek nakon što

nadzorni inženjer preuzme temeljno tlo ili sloj već izrađenog nasipa. Po završetku nasipa

dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.

3.3. Izrada posteljice

Posteljica (eng. capping layer, njem. verfestigter Unterbau) je završni (gornji) sloj nasipa ili

usjeka ujednačene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno o vrsti materijala.

Izrada posteljice uključuje uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, odnosno grubo i

fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti. Posteljica se izrađuje prema kotama iz

projekta.

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja

kakvoće (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i

Općim tehničkim uvjetima [2].

3.3.1. Izrada posteljice od zemljanih materijala

Zemljani materijali podrazumijevaju vrste gline od niske do visoke plastičnosti, prašine,

glinovite pijeske i slične materijale osjetljive na prisutnost vode (dio od materijala iskopne

kategorije C).

Nasuti materijal za posteljicu ili materijal u iskopu mora se odmah zbiti. Ukoliko je već zbijena

posteljica duže vrijeme izložena vremenskim nepogodama ili oštećenjima, izvođač je dužan prije

nastavka radova dovesti ju u stanje koje je zahtijevano projektom i Općim tehničkim uvjetima.

Radovi na uređenju posteljice u zemljanim materijalima obuhvaćaju planiranje, eventualnu




15

sanaciju pojedinih manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, vlaženje odnosno

prosušivanje zemlje i zbijanje do propisane zbijenosti.

Ukoliko je zbijanje onemogućeno radi velike prirodne vlažnosti ili pak nepovoljnih vremenskih

prilika, potrebno je primijeniti jedan od načina sanacije. Izbor načina sanacije predlaže izvođač,

a odobrava ga nadzorni inženjer.

Materijal za izradu posteljice od zemljanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

koeficijent nejednolikosti

dd

U

10

60 mora biti veći od 9,

maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctorovu postupku mora biti veća

od 1,65t/m3,

granica tečenje W2 mora biti manja od 40%,

indeks plastičnosti Ip manji od 20%,

bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti veće od 3%,

kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti veći od 3% [2].

Vlažnost materijala ne bi trebala varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene

Proctorovim postupkom).

Ako u usjecima sa zemljanim materijalom ne zadovoljava materijal tražene kriterije pogodnosti,

bitno je da se provede zamjena lošeg materijala u posteljici, upotrebljavaju se različite metode

stabilizacije tla, a najčešće se to odvija u kombinaciji sa primjenom geotekstila.

Ukoliko je tlo smrznuto, odnosno ukoliko na trasi ima snijega ili leda, ne smiju se obavljati

radovi na izradi posteljice.

3.3.2. Izrada posteljice od miješanih materijala

Miješani materijali podrazumijevaju miješane kamene i zemljane materijale, glinovite šljunke,

zaglinjene kamene drobljence, trošne stijene – škriljce, lapore, flišne materijale i slično, odnosno

materijale koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (većina iskopnog materijala kategorije B i

dio iskopnog materijala kategorije C). Navedeni materijali se zbijaju valjcima.

Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala odnose se na planiranje, sanaciju manjih

površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili vlaženje

materijala i zbijanje do propisane zbijenosti.

Nasipi od ovih materijala se izvode u slojevima orijentacijske debljine 30 do 60 cm.

Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:




16

koeficijent nejednolikosti U =

dd

10


maksimalna veličina zrna je 60mm (dopušta se da 10% zrna bude veličina do 70 mm) [2].

Vlažnost materijala ne bi trebala varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene

Proctorovim postupkom).


radovi na posteljici.

3.3.3. Izrada posteljice od kamenitih materijala

Kameniti materijali obuhvaćaju materijale dobivene iskopom uz pomoć miniranja, odnosno

kamene drobine i šljunci (tzv. iskopni materijali kategorije A i dio iskopnog materijala kategorije

C).

Ti se materijali zbijaju vibro valjcima (samohodnim i vučnim), vibronabijačima i kompaktorima,

zavisno o vrsti uporabljenog materijala.

Radovi na uređenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima uključuju poravnanje

preostalih vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg

kamenog materijala, njegovo planiranje, vlaženje i zbijanje do tražene zbijenosti.

Nasipi od ovih materijala se rade u slojevima orijentacijske debljine 50 do 100 cm, a stvarna

najveća debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje

praksom provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se materijal može pravilno zbiti

određenim sredstvima za zbijanje.

Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom, a

prije nasipanja materijala za izravnavajući sloj svakako treba provjeriti njegovu kakvoću.

Materijal za izradu posteljice od kamenitih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

koeficijent nejednolikosti U =

dd

10


maksimalna veličina zrna je 60mm (10% zrna bude veličina do 70 mm) [2].


radovi na izradi posteljice.




17

3.3.4. Zaštita pokosa

Pri izgradnji nasipa, usjeka, zasjeka, pokose i druge površine izložene eroziji potrebno je zaštititi

u skladu s projektnim rješenjem.

Pokose možemo zaštititi primjenom humusnog materijala, primjenom busena, hidrosjetvom,

primjenom prekrivača od netkanog tekstila s uloženim sjemenom trave, sadnjom grmlja i

travnate vegetacije, primjenom pletera, pomoću gabiona, kamenim oblogama, primjenom mreža,

mlaznim betonom, učvršćivanjem pojedinih blokova te geomrežama.

Kako bi se pristupilo izvedbi zaštite pokose, najprije se moraju ostvariti osnovni uvjeti radi

stabilnosti pokosa [2]:

- pokose izvoditi s nagibima koji osiguravaju stabilnost terena i onemogućavaju naknadna

slijeganja (deformacije),

- labilne (nestabilne) pokose, nastale djelovanjem vode, sanirati primjenom odgovarajućih

zahvata,

- površinske i podzemne vode slivnog zaleđa kontrolirano provesti u recepijente ili

odgovarajuće depresije, primjenom travnatih polukružnih kanalića ili drenažnih kanala,

- nožice nasipa i gornje dijelove pokosa usjeka izvoditi u obliku kružnog luka, ako to

projektom nije predviđeno,

- površine pokosa nasipa ili usjeka grubo isplanirati radi veće hrapavosti i boljega

prijanjanja travnate vegetacije, a glatke površine treba vodoravno izbrazdati

odgovarajućim sredstvima (grablje i slično).

Nakon izrade nasipa, usjeka ili ostalih cestovnih objekata i provedenih osnovnih uvjeta

stabilnosti, potrebno je odmah zaštititi površine pokosa odgovarajućim načinom zaštite.




18

4. UČINAK GRAĐEVINSKIH STROJEVA KOD IZVOĐENJA ZEMLJANIH

RADOVA

U ovom dijelu rada biti će obrađeni učinci građevinskih strojeva za zemljanje radove kao uvod

za praktični dio rada na gradilištu Autoceste A5, Beli Manastir – Osijek – Svilaj – Ploče,

dionica: Most Drava – Čvor Osijek.

Kako bi se zadovoljile potrebe za što kraćim vremenskim trajanjem aktivnosti, naročito u

cestogradnji gdje bitnu ulogu igra mehanizacija, tehnologija se razvija u smjeru razvitka strojeva

sa što većim učinkom. Građevinski strojevi su sastavni dio svih tehnoloških procesa u kojima se,

zbog potreba graditeljkih projekata, zahvaćaju, transportiraju ili prerađuju velike količine

materijala [3].

Zemljani radovi se izvode uglavnom strojno (bageri, dozeri, skrejperi, utovarivači,...), osim kod

manjih objekata kada to zbog skučenosti prostora nije moguće te izvode ručno. Nastoje se

izvoditi tako da ne dolazi do zastoja tijekom izvođenja radova, odnosno sistemskim pristupom

optimizacije postići što veće učinke uz minimalne troškove rada.

Učinak jednog ili više strojeva može se definirati kao količina kvalitetom zadovoljavajućeg rada,

odnosno proizvoda, izražena u adekvatnim mjernim jedinicama (m3, m2, m, kom, t), koja se

obavi u nekom jediničnom vremenu [4].

Planski učinak „Up“ građevinskog stroja dobije se tako da pomnožimo teorijski učinak stroja

„Ut“ sa koeficijentom ispravke „ki“ specifičnima za tu vrstu stroja i rada. Korekcijski koeficijent

„ki“ uzima u obzir pretpostavke načina izvršenja rada stroja, te umanjuje teorijski učinak „Ut“ i

rezultat svodi na planirani učinak stroja „Up“ za planiranu radnu aktivnost koji je specifičan za

svako gradilište.

Up = ki x Ut [5]

Teorijski učinak „Ut“ definiran je konstruktivnim svojstvima stroja i osnovnog radnog alata

kojeg koristi stroj. Računa se kao umnožak broja ciklusa u određenoj vremenskoj jedinici „nc“ i

zapremine osnovnog radnog dijela stroja „q“.

Ut = nc x q [4]

Strojeve možemo podijeliti u dvije skupine, one koji rad obavljaju u ciklusima i koji rade

kontinuirano. Strojevi koji rade u ciklusima, što je slučaj kod našeg primjera izgradnje

prometnice, rad obavljaju ponavljanjem istih pokreta. Jedan radni ciklus sadrži sve operacije od




19

početnog položaja – izvršenja radnje - i vraćanja u početni položaj. Trajanje ciklusa za pojedini

stroj ovisi o uvjetima na terenu i karakteristikama stroja.

Tako za bagere postoje statistički obrađeni podaci za trajanje ciklusa pri različitim uvjetima rada.

Ciklus bagera ovisi o vrsti i obujmu radne lopate i traje najviše do jedne minute. Treba

razlikovati da bageri s čeonom lopatom imaju veći učinak od bagera s dubinskom lopatom, jer se

pri utovaru dubinskom lopatom rasipava materijal.

Trajanje ciklusa kod dozera sastoji se iz niza vremenskih operacija, vrijeme iskopa ti, vrijeme

guranja tg, vrijeme odlaganja to, vremena povratka u početni položaj tp i vremena manevriranja

tm. Ukupno trajanje ciklusa dozera je zbroj svih navedenih vremenskih operacija:

Tc = ti + tg + to + tp + 2tm [4]

Trajanje ciklusa kod skrejpera skoro je isto je kao i kod dozera, jedina razlika je u tome što

skrejper iskop ne gura već ga prevozi u sanduku.

Kod transportnih vozila, trajanje jednog ciklusa određeno je kao zbroj vremena utovara u

transportno vozilo tut, vremena vožnje punog transportnog vozila tvpun

, vremena vožnje praznog

transportnog vozila tvpraz

, vremena zadržavanja vozila tzv, vremena istovara tis i vremena svih

manevara tm.

Tc = tut + (tvpun

+ tvpraz

+ tvz) + tis + ∑tm [4]

4.1. Izračun teorijskog učinka

U koliko se radi o satnom učinku s proizvodnjom mjerljivom u prostornim metrima, kako bi

izračunali planski učinak stroja, najprije određujemo njegov teorijski učinak ako već nije poznat

iz tehničke dokumentacije stroja, preko formule:

3,3

sec

3600/ mq

TchmU t [4]

gdje je: Tc – trajanje ciklusa

Kod valjaka , koji su za vrijeme rada u pokretu, teorijski učinak dobijemo tako da pomnožimo

radnu brzinu „v“ (brzina valjanja iznosi otprilike 1,5-2,5 km/h, kod ježeva 4-10 km/h) s




20

površinom koja predstavlja umnožak debljine zbijenog sloja „hz“ i širine valjka „bv“ umanjene

za širinu preklapanja površina prijelaza po već obrađenom terenu „bpr“ :

prolazabroj

mhmbmbhkmvhmU

zprv

t

/1000/3 [4]

Teorijski učinak za grejdere koji se također kreću tokom njihova rada, računa se preko formule:

prolazabroj

mbmbhkmvhmU

prng

t

/1000/2 [4]

Gdje je „v“ brzina rada grejdera, koja se razlikuje ovisno o vrsti posla koju stroj obavlja, a

najčešće iznosi 1,5-6,0 km/h, „bng“ širina noža grejdera i „bpr“ površina preklapanja.

4.2. Koeficijenti za određivanje planskog učinka stroja

Koeficijenti za proračun planskog učinka korigiraju teorijski učinak i tvore tako novu vrijednost,

planski učinak, kod kojeg su uzete sve karakteristike za specifičnu aktivnost. Koeficijente

možemo podijeliti u dvije skupine:

1.) Opći – koeficijenti koji su za sve strojeve unutar tehnološkog procesa isti,

2.) Posebni – koeficijenti koji su različiti za određene vrste strojeva.

Određuju se na osnovu planiranih okolnosti izvedbe i moraju uzeti u obzir sve utjecaje na učinak

građevinskog stroja.

Slijedi prikaz koeficijenata za proračun planskog učinka (Tablica 1).




21

Tablica 1. Koeficijenti za proračun planskog učinka [4]

Koeficijent Za strojeve Raspon vrijednosti Prosječne vrijednosti

iskorištenja radnog

vremena krv svi strojevi od 0,75 (slabo)

do 0,92 (odlično)

0,84 (dobro korištenje

vremena)

organizacije rada

strojeva na

gradilištu

kog svi strojevi

(na

gradilištu)

od 0,50 (nezadovoljav.)

do 0,83 (dobro)

od 0,70 do 0,80

(prosječni uvjeti rada)

dotrajalosti stroja kds svi strojevi

(može se

izostaviti

kod

transportnih

sredstava)

od 0,80 (dotrajali) do

1,00 (novi, do 2000h

eksploatacije)

0,91 (očuvani stroj,

2000-4000h

eksploatacije)

radnog prostora krp strojevi koji

dosta

manevriraju

u radu

(bageri,

utovarivači,

dozeri)

0,95 (skučeni prostor)

do 1,00 (širok,

pregledan prostor)

vlažnosti materijala kvm strojevi za

iskop i

utovar

koji rade s

mokrim

materijalom

od 0,30 do 0,95 (čisti

kamen)

za mokru zemlju od

0,67 do 0,91

kuta okreranja

(koji uvažava i

visinu

radnog čela)

kko bageri od 0,93-1,26 (za 45°) do

0,59 -0,71 (za 180°)

od 0,80 do 1,00

(kod okreta za 90°)

utovara (u vozilo) kuv bageri,

utovarivači

od 0,83 (nepogod.

vozilo) do 1,00

(odlaganje uz stroj)

0,91 (utovar u pogodno

transportno vozilo)

nagiba terena knt dozeri,

skrejperi

3% umanjena za svaki

stupanj uspona ili 6%

uvećana za svaki

stupanj pada)

1,00 za ravni teren

punjenja

kpu=kgg x kns

(kod dozera)

kpu svi strojevi od 0,40 (za bagere i

dozere na tvrdom

iskopu) - 0,65

(skrejperi) do > 1,00

0,80 - 0,90

(kod iskopa - srednjih)

gubitka materijala

guranjem kgm dozeri 0,5% umanjenja za

svaki m' guranja

noža stroja kns dozeri od 0,40 do > 1,00 od 0,80 do 0,90

(srednji iskop)

rastresitosti kr strojevi koji rade s rastresitim materijalima i kojima se učinak

uzima u proračun s količinom materijala u nerastresitom stanju




22

Koeficijent radnog vremena krv - je omjer planiranog efektivnog vremena i planiranog ukupnog

radnog vremena.

Koeficijent organizacije kog- u pogledu uvjeta rada strojeva i njihova održavanja, koeficijent

organizacije predstavlja organizaciju strojnog rada na gradilištu.

Koeficijent dotrajalosti stroja kds - predstavlja zavisnost planskog učinka od strarosti stroja,

odnosno eksploatacije.

Koeficijent radnog prostora krp - razlikuje se u pogledu strojnog rada u skučenom prostoru i u

široko preglednom prostoru.

Koeficijent vlažnosti materijala kvm - u zavisnosti je o klasifikaciji mokrog zemljanog materijala

(Tablica 2):

Tablica 2. Zavisnost koeficijenta vlažnosti o klasifikaciji materijala [4]

Materijal kvm

mokri čisti kamen 0,95

mokri čisti šljunak i pijesak 0,93

mokra zemlja 0,80 - 0,95

mokra ljepljiva zemlja 0,67 - 0,71

mokra glina 0,3

mokra ljepljiva trošna stijena 0,3

Koeficijent kuta okreta kko - utjecaj kuta okreta između mjesta utovara i mjesta istovara lopate na

planski učinak stroja (Slika 7).

Slika 7. Ovisnost planskog učinka o kutu okreta stroja [4]

Koeficijent utovara kuv - zavisi o pogodnosti položaja transportnog vozila u kojeg se vrši utovar.

Može se zanemariti u slučaju da se materijal odlaže pored stroja za iskop.




23

Koeficijent nagiba terena knt - uzima se u proračun za skrejpere i dozere ako je teren na kojemu

rade pod nagibom.

Koeficijent punjenja kpu - ovisi o koherentnosti materijala i njegovoj specifičnoj težini, o vrsti i

tehničkim karakteristikama stroja (maksimalnoj nosivosti kod transportnih vozila ili tipu lopate

kod bagera). Kod vezanih materijala može doći i do prepunjavanja alata, dok će kod

krupnozrnatog gradiva redovito biti manji od 1,00. Kod dozera se kpu računa kao umnožak

koeficjenta guranja i koeficjenta noža [4].

Koeficijent gubitka materijala guranjem kgm - pri radu dozera prilikom guranja iskopanog

materijala i njegova odlaganja dolazi do gubitaka materijala.

Koeficijent noža dozera kns - ovisi o vrsti iskopa (Tablica 3):

Tablica 3. Ovisnost koeficijenta noža dozera o vrsti iskopa [4]

Vrsta iskopa kns

laki 0,95 - 1,00 (i više)

srednji 0,80 - 0,90

srednje tvrdi 0,65 - 0,80

tvrdi 0,40 - 0,65

Koeficijent rastresitosti kr – rastresitost ovisi o vrsti i vlažnosti materijala, i kreće se od 10%(kr =

0,91) za vlažni šljunak i pijesak do čak 50-70% (kr = 0,67 -0,59) za dobro miniranu stijenu

(granit, mramor, vapnenac, sedru).

100

%1

1

rkr

[4]




24

4.3. Izračun planskog učinka

Navedene formule za proračun planskog učinka strojeva odnosit će se samo za strojeve korištene

za vrijeme boravka na gradilištu Autoceste A5 dionica: Most Drava – Čvor Osijek.

Napomena: iako za grejder nisu izvršena mjerenja za proračun planskog učinka, u daljnjem radu

biti će samo teorijski obrađen i navedene formule za proračun učinka.

Izračun planskog učinka dozera

Up = ki x Ut [5]

kpu = kn x kgm [5]

kgm = 1 – 0,005 x lg [5]

ki = kog x krv x kds x kpu x kr x kvm x krp x knt [5]

Up = kog x krv x kds x kpu x kr x kvm x krp x knt x Ut [5]

Izračun planskog učinka bagera s dubinskom lopatom

Up = ki x Ut [5]

ki = kog x krv x kds x kvm x krp x kuv x kko x kr x kpu [5]

Up = kog x krv x kds x kvm x krp x kuv x kko x kr x kpu x Ut [5]

Izračun planskog učinka valjka

Up = ki x Ut [5]

ki = kog x krv x kds x krp [5]

Up = kog x krv x kds x krp x Ut [5]

Izračun planskog učinka transportnih vozila (kamiona kipera)

Up = ki x Ut [5]

ki = kog x krv x kpu x kr [5]

Up = kog x krv x kpu x kr x Ut [5]

Izračun planskog učinka grejdera

Up = ki x Ut [5]

ki = kog x krv x kds x kvm x krp [5]

Up = kog x krv x kds x kvm x krp x Ut [5]




25

5. MJERENJE CIKLUSA I PRORAČUN PRAKTIČNOG UČINKA STROJEVA ZA

ZEMLJANE RADOVE NA PRIMJERU GRADILIŠTA AUTOCESTE A5

5.1. Opće značajke - Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj - Ploče, dionica: Most

Drava - Čvor Osijek

Autocesta A5 ukupne duljine 88,6 kilometara podijeljena je na pet dionica: granica Mađarske -

Beli Manastir (5 km), Beli Manastir – Osijek (24,6 km), Osijek – Đakovo (32,5 km), Đakovo –

Sredanci (23 km) te Sredanci – granica BiH (3,5 km). U prometu su zasad druga i treća dionica

(Đakovo – Sredanci i Osijek – Đakovo), ukupne duljine 55,5 kilometara[12].

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj (Slika 8), odnosno dionica Beli Manastir - Osijek,

dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i jedan od najvažnijih ogranaka

TEM/TER Projekta. Predmetna autocesta je dio europske mreže prometnica s oznakom E-73,

koja sjever Europe povezuje s Jadranom.

Slika 8. Prikaz autoceste A5[13]

Ova je dionica od samog početka pokazala ključnu ulogu u povezivanju i transparentnosti

prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa koja će direktno utjecati

na razvoj šireg i snažnijeg prometnog čvorišta za cijelu Europu i Aziju. Osim navedenog, unutar

Republike Hrvatske ova autocesta spaja Osječko-Baranjsku županiju na autocestu Zagreb –




26

Lipovac i time osim što omogućuje kraće, jednostavnije i ugodnije putovanje između istočnog i

primorskog dijela zemlje, ona pridonosi i gospodarskom razvoju naših krajeva.

Konfiguracija terena omogućuje ispruženu trasu koja je položena u ravničarskom terenu u

prosjeku cca. 1,5m iznad terena osim na mjestima gdje trasa autoceste prelazi preko postojećih

vodotoka, željezničke pruge te prolaza za životinje. Dimenzioniranje elemenata, horizontalne,

vertikalne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku brzinu vr = 130 km/h [13].

Na dionici od Belog Manastira do Osijeka projektirano je 26 objekata: 3 vijadukta, 10 mostova i

13 nadvožnjaka te ostali sadržaji na autocesti: 2 odmorišta – odmorište Baranja i odmorište

Mursa.

Dionica Beli Manastir - Osijek, ukupne je duljine 24.589 km. Početak dionice 2 nalazi se u km

5+000.00, gdje završava 1 dionica Vc koridora od granice Republike Mađarske do Belog

Manastira. Predmetna dionica završava neposredno nakon prijelaza preko željezničke pruge

Zagreb-Osijek u km 29+589,67, što je identično stacionaži 29+500 dionice Osijek –Đakovo koja

slijedi u nastavku (projekt IGH Zagreb, a dionica je trenutno u izgradnji). Dionica ima oznaku

br. 2 i sastavni je dio sektora 1 autoceste BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ.

Tijekom 2012. godine počela je izgradnja mosta preko Drave, zapadno od Osijeka.

Obzirom na značajnu dužinu te vremena potrebnog za izgradnju mosta, najprije se započinje se

radovima na izgradnji mosta preko Drave kao prve faze izgradnje predmetne dionice (Slika 9).

Slika 9. Prikaz projektiranog mosta [11]




27

Na dispoziciju mosta utjecalo je niz elemenata:

uvjeti plovidbe i plovni profil rijeke Drave,

širina inundacije rijeke Drave,

korito rijeke Vučice,

obrambeni nasip za zaštitu od poplave,

uvjete zaštite prirode u Dravskim ritovima[13].

Most preko rijeke Drave dužine je 2507 m. Objekt je projektiran kao ovješeni spregnuto čelični

sklop na prijelazu preko same rijeke Drave i betonska polumontažna konstrukcija na samim

inundacijama rijeke Drave (Slika 10).

Centralni dio mosta (glavna rasponska konstrukcija) preko same rijeke Drave projektiran je kao

jedan objekt s tri raspona - 100 m + 220 m +100 m (ovješeni most). Glavna rasponska

konstrukcija sastoji se od spregnute čelične grede, armiranobetonskih pilona (dva A pilona) i

zatega. Nosiva čelična greda spregnuta je s armiranobetonskom kolničkom pločom. Pristupni

mostovi preko lijeve i desne inundacije rijeke Drave dužine 2087 m, projektirani su kao dva

odvojena mosta s rasponima od 35 m. Poprečni presjek svakog mosta sastoji se od šest (6)

montažnih prednapetih širokopojasnih nosača T presjeka, armiranobetonskih poprečnih nosača te

armiranobetonske ploče. Donji ustroj mosta sastoji se armiranobetonskih bušenih pilota promjera

ø150 cm koji se povezuju naglavnim gredama te stupišta [11].

Slika 10. Radovi na mostu preko rijeke Drave[14]




28

Elementi poprečnog profila mosta Drava:

rubni trak- 0 ,5 (0,2) m,

vozni trak- 2 x 3,75 m,

zaustavni trak- 2,5 m,

zaštitno proširenje- 2 x 0,5 m,

ukupna širina pristupnih mostova na inundacijama- 2 x 13,20 = 26,40 m,

ukupna širina glavne rasponske konstrukcije- 28,00 m [13].

Zbog promjena u dinamici izgradnje autoceste A5 na području Republike Hrvatske kao i

nastavka iste autoceste u Republici Mađarskoj, kojima se znatno utječe na prometne zahtjeve,

proizašla je potreba za definiranjem faznosti izgradnje predmetne dionice.

Zbog smanjenja prometne potražnje uzrokovane promjenama u dinamici gradnje autoceste

A5, Investitor u prvoj fazi izgradnje od km 5+650,00 do km 22+400,00 planira izgraditi samo

desni (zapadni) kolnik autoceste, bez zaustavnog traka, kojim je predviđeno dvosmjerno

prometovanje.

5.2. Opis izvedbe prometnice

Nakon izvršenih istražnih i pripremnih radova, odnosno iskolčenja trase, pristupa se izradi

probne dionice. Prva faza zemljanih radova je skidanje humusa, koje je izvšeno strojno,

buldozerom. Zatim je na prethodno uređeno temeljno tlo netkanim geotekstilom Ployfelt TS 70

navežen prvi sloj nasipa od pijeska debljine 70 cm i isplaniran buldozerom gusjeničarom

Caterpillar D-6 HXL (Slika 11).

Slika 11. Caterpillar D-6 HXL [15]




29

Na naveženi sloj nasipa od pijeska izvršeno je polijevanje vodom i to sa 5 polijevanja po istom

mjestu. Nakon polijevanja prvog sloja nasipa od pijeska pristupilo se zbijanju nasipa sa 4

prijelaza valjkom s vibropločama BOMAG BW 213 DH 4 (Slika 12).

Slika 12. Valjak s vibropločama BOMAG BW 213 DH 4 [16]

Nakon zbijanja s valjkom, pristupa se ispitivanju nasipa metodom kružne ploče 300 mm.

Rezultati ispitivanja bili su zadovoljavajući s obzirom na projektirani modul stišljivosti

Ms 25MN/m2, te se na osnovu dobivenih razultata pristupilo daljnoj izradi nasipa ovom

tehnologijom rada. Slijedi prikaz karte procesa izrade probne dionice (Slika 13).




30

Slika 13. Karta procesa izrade probne dionice

Pijesak se zahvaća iz korita rijeke Drave bagerima s dubinskom lopatom i potrebno je da odstoji

određeno vrijeme zbog prevelike vlažnosti (Slika 14).

Slika 14. Iskop pijeska iz rijeke Drave




31

Bagerom se iskopani materijal utovara u četiri kamiona kipera i prevozi do mjesta ugradbe

(Slika 15), gdje se nakon istovara dozerom razastire u slojevima od 30 cm.

Slika 15. Utovar pijeska u transportno vozilo

Nakon razastiranja materijala, vrši se zbijanje valjkom (Slika 16), isto kao i pri pokusnoj dionici,

kako bi se postigao traženi modul stišljivosti.

Slika 16. Zbijanje nasipa od pijeska

Zbog sigurnosti i lakše izvedbe gornjeg ustroja, posteljica se izvodi od kamenog materijala u

debljini sloja od 50 cm. Kameni materijal dovozi se kiperima na gradilište gdje se istovara i

odmah razastire buldozerom Caterpillar D6Ru slojevima po 25cm. Nakon razastiranja vrši se

zbijanje valjkom te planiranje posteljice grejderom (Slika 17).




32

Slika 17. Izrada posteljice od kamenog materijala

Slijedi prikaz procesa izvedbe donjeg ustroja prometnice (Slika 18).

Slika 18. Karta procesa izvedbe donjeg ustroja prometnice




33

5.3. Određivanje planskog učinka bagera

Za utovar pijeska u transportna vozila, kotišten je bager NEW HOLLAND E 385B s dubinskom

lopatom zapremine 1,5 m3 (Slika 19). Stroj je u očuvanom stanju. Organizacija gradilišta je

dobra. Radni prostor bagera je širok i pregledan. Kut okreta pri radu iznosi 90°. Nadalje je

prikazano trajanje ciklusa utovara u transportno vozilo (Tablica 4).

Slika 19. Bager za utovar pijeska u transportna vozila

Tablica 4. Trajanje ciklusa i teorijski učinak utovara u transportno vozilo

Red.br. Tc [s] q[m3] Ut[m3/h] Red.br. Tc [s] q[m3] Ut[m3/h]

1 20 1,5 270,00 21 21 1,5 257,14

2 23 1,5 234,78 22 20 1,5 270,00

3 21 1,5 257,14 23 20 1,5 270,00

4 24 1,5 225,00 24 22 1,5 245,45

5 19 1,5 284,21 25 21 1,5 257,14

6 22 1,5 245,45 26 23 1,5 234,78

7 21 1,5 257,14 27 20 1,5 270,00

8 23 1,5 234,78 28 24 1,5 225,00

9 22 1,5 245,45 29 22 1,5 245,45

10 24 1,5 225,00 30 23 1,5 234,78

11 21 1,5 257,14 31 22 1,5 245,45

12 23 1,5 234,78 32 21 1,5 257,14

13 22 1,5 245,45 33 24 1,5 225,00

14 24 1,5 225,00 34 23 1,5 234,78

15 21 1,5 257,14 35 22 1,5 245,45

16 19 1,5 284,21 36 20 1,5 270,00

17 23 1,5 234,78 37 23 1,5 234,78

18 25 1,5 216,00 38 21 1,5 257,14

19 22 1,5 245,45 39 22 1,5 245,45

20 23 1,5 234,78 40 21 1,5 257,14

∑ 877 9895,75




34

∑Tc = 877 s

∑Ut = 9895,75 m3/h

n = 40

Trajanje ciklusa (prosjećna vrijednost):

sn

TT c

c 93,2140

877

Teorijski učinak (prosjećna vrijednost):

hmn

UU t

t /339,24740

75,9895

Koeficijenti korekcije:

kog = 0,83

krv= 0,84

kds= 0,91

kvm= 0,93

krp= 1,00

kuv= 0,91

kko= 1,00

kr= 0,91

kpu= 0,90

Planski učinak:

Up = kog x krv x kds x kvm x krp x kuv x kko x kr x kpu x Ut

Up = 0,83x0,84x0,91x0,93x1,00x0,91x1,00x0,91x0,90x247,39

Up = 108,79 m3/h

Analizom tehnološkog procesa utovara materijala u transportno vozilo, došli smo do rješenja da

planski učinak bagera iznosi 108,79 m3/h.




35

5.4. Određivanje planskog učinka dozera

Razastiranje kamenog materijala u slojevim po 25cm izvršeno je buldozerom Caterpillar D6R

(Slika 20). Organizacija gradilišta je dobra. Radni prostor bagera je širok i pregledan. Stroj je u

očuvanom stanju. Širina noža iznosi 3,26m a visina noža 1,41m. Nadalje je prikazano i trajanje

ciklusa i teorijski učinak dozera (Tablica 5).

Slika 20. Razastiranje kamenog materijala buldozerom

Tablica 5. Trajanje ciklusa i teorijski učinak dozera

Red.br. Tc q Ut

1 36 6,48 648,00

2 41 6,48 568,98

3 38 6,48 613,89

4 37 6,48 630,49

5 39 6,48 598,15

6 43 6,48 542,51

7 34 6,48 686,12

8 42 6,48 555,43

9 40 6,48 583,20

10 38 6,48 613,89

11 37 6,48 630,49

12 40 6,48 583,20

13 39 6,48 598,15

14 41 6,48 568,98

15 37 6,48 630,49

16 43 6,48 542,51

17 38 6,48 613,89

18 40 6,48 583,20

19 42 6,48 555,43

20 39 6,48 598,15

∑ 784

11945,15




36

Obujam zemljanog materijala „q“, koji dozer gura pred sobom, računa se za praktične potrebe

proračuna učinka kao kvadar čije je visina ustvari širina „lšnd“ noža dozera, a širina osnovice

ustvari visina noža „hvnd“ dozera: q = hvnd2 x lšnd [5]

q = hvnd2 x lšnd

q = 1,412 x 3,26

q = 6,48 m3


sn

TT c

c 20,3920

784


hmn

UU t

t /326,59720

15,11945


kog = 0,83

krv= 0,84

kds= 0,91

kpu= kgg xkns= 0,98 x 0,95 =0,93

kr= 0,91

kvm= 0,93

krp= 1,00

knt= 1,00

Planski učinak:

Up = ki x Ut

ki = kog x krv x kds x kpu x kr x kvm x krp x knt

Up = 0,83 x 0,84 x 0,91 x 0,93 x 0,91 x 0,93 x 1,00 x 1,00 x 597,26

Up = 298,24 m3/h

Planski učinak dozera pri razastiranju kamenog materijala za izradu posteljice u slojevima od

25cm iznosi 298,24 m3/h.




37

5.5. Određivanje planskog učinka valjka

Zbijanje posteljice od kamenog materijala, izvedeno je valjkom s vibropločama BOMAG BW

213 DH4u četiri prijelaza (Slika 21). Debljina sloja koju valjak zbija iznosi 25cm. Brzina valjka

prilikom zbijanja iznosi 2,5km/h, širina valjka 2,13m te širina preklapanja 0,20m.

Slika 21. Zbijanje posteljice od kamenog materijala

Teorijski učinak:

prolazabroj

mhmbmbhkmvhmU

zprv

t

/1000/3 [4]

hmU t /356,301

4

25,020,013,25,21000


kog = 0,83

krv= 0,84

kds= 0,91

krp= 1,00

Planski učinak:

Up = kog x krv x kds x krp x Ut [5]

Up = 0,83 x 0,84 x 0,91 x 1,00 x 301,56

Up = 191,33 m3/h

Planski učinak valjka pri zbijanju kamenog materijala u sloju debljine 25cm iznosi 191,33 m3/h.




38

5.6. Određivanje planskog učinka transportnog sredstva

Pijesak za izradu nasipa utovarao se bagerom u četiri kamiona kipera zapremine sanduka 10m3

(Slika 22). Kamioni su očuvani, radni prostor je širok i pregledan. Nosivost kipera iznosi 16,5 t,

a specifićna težina pijeska 1,50 t/m3.

Slika 22. Transport pješčanog materijala za izradu nasipa

Slijedi prikaz trajanja ciklusa i teorijski učinak transportnih vozila (Tablica 6).

Tablica 6. Trajanje ciklusa i teorijski učinak transportnih vozila

Red.br. Tc [min] q [m3] Ut [m3/h]

1 50 10 12,00

2 53 10 11,32

3 49 10 12,24

4 55 10 10,91

5 52 10 11,54

6 51 10 11,76

7 53 10 11,32

8 50 10 12,00

9 51 10 11,76

10 48 10 12,50

11 53 10 11,32

12 51 10 11,76

13 50 10 12,00

14 53 10 11,32

15 52 10 11,54

∑ 771 175,31




39


min40,5115

771

n

TT c

c


hmn

UU t

t /369,1115

31,175


kog = 0,83

krv= 0,84

kpu= 1,00 (javni prijevoz)

kr= 0,91

Up = ki x Ut [5]

Up = kog x krv x kpu x kr x Ut [5]

Up = 0,83 x 0,84 x 1,00 x 0,91 x 11,69

Up = 7,42 m3/h

Planski učinak kamiona kipera prilikom prijevoza pijeska za izradu nasipa iznosi 7,42 m3/h.




40

5.7. Određivanje planskog učinka grejdera

S obzirom da za vrijeme boravka na gradilištu grejder nije bio u funkciji i nisu vršena mjerenja

za njega, bit će opisan teoretski i naveden postupak proračuna za planski učinak.

Grejderi su građevinski strojevi za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih vrsta sipkih gradiva

(Slika 23) te su uz bagere i dozere nezaobilazno strojevi u cestogradnji.

Slika 23. Prikaz razastiranja materijala grejderom [17]

Glavni radni alat grejdera je njegov nož koji je učvršćen na izduženi središnji okvir i može se

okretati u razne položaje (Slika 24) što mu omogućava niz izvođenja radova: iskopa jaraka,

izvedba bankina, oblikovanja kosina, miješanja stabiliziranih nosivih slojeva i sl.

Nož grejdera može se okretati oko horizontalne i vertikalne osovine te se tako može [18]:

- izdizati i spuštati nož iznad tla (oko 40-50 cm)

- mijenjati kut noža prema tlu s obje strane

- mijenjati kut noža (po zupčaniku u krugu od 360°) u odnosu na pravac kretanja na obje

strane

- mijenjati kut zasjecanja

- bočno isturati nož na lijevu i desnu stranu, potpuno izvan osnovnog rama.




41

Slika 24. Mogući položaji grejdera pri radu [18]

Nakon završnog zbijanja posteljice, grejderom se vrši njezino planiranje tako da budu

zadovoljeni traženi visinski odnosi posteljice, odnosno njezin nagib koji je ključan element za

odvodnju oborinskih voda prilikom izgradnje prometnice i procjednih voda tokom eksploatacije.

Kako bismo odredili planski učinak grejdera, najprije moramo odrediti njegov teorijski učinak,

koji dobijemo po formuli:

prolazabroj

mbmbhkmvhmU

prng

t

/1000/2 [4]

Brzina rada grejdera ovisno o vrsti rada kojeg obavlja, najčešće se kreće u granicama [18]:

- 1,5 – 2,5 km/h pri završnom nasipavanju površina

- 1,5 – 3,0 km/h pri skidanju humusa

- 1,5 – 4,0 km/h pri izradi jaraka (s istovarom sa strane)

- 1,5 – 4,3 km/h pri lakom krćenju

- 2,0 – 6,0 km/h pri popravku tucaničkog zastora kod cesta




42

- 3,0 – 6,0 km/h za otklanjanje pojasa tek iskopane zemlje

- 4,0 – 8,0 km/h za mješanje raznih materijala

- 4,0 – 10,0 km/h pri poravnavanju terena

- 5,0 – 8,0 km/h kod izrade kosina

- 10,0 – 15,0 km/h samo za fino planiranje

Kako bi odredili planski učinak, potrebno je teorijski učinak korigirati korekcijskim

koeficijentima:

kog (organizacija rada stroja na gradilištu)

krv (iskorištenje radnog vremena)

kds (dotrajalost stroja)

kvm (vlažnost materijala)

krp (radni prostor)

Nakon što smo odredili potrebne koeficijente za ispravak teorijskog učinka, računamo planski

učinak grejdera:

Up = ki x Ut [5]

ki = kog x krv x kds x kvm x krp [5]

Up = kog x krv x kds x kvm x krp x Ut [5]




43

6. PRIMJENA SISTEMSKOG INŽENJERSTVA U OPTIMIZACIJI PROCESA

IZVOĐENJA DONJEG USTROJA PROMETNICA

Tehnološki proces je prikaz načina i redosljed izvršenja dijelova radnog procesa kako bi se dobio

proizvod traženih karakteristika.

Kada u nekom radnom procesu dođe do toga da neka jedinica mora čekati drugu jedinicu koja

pruža uslugu, dolazi do problema redova čekanja čijom se problematikom bavi teorija redova

čekanja. Pristup rješavanju problema redova čekanja svodi se na određivanje broja jedinica koje

pružaju uslugu za koje će vrijeme čekanja i troškovi biti minimalni.

Formiranje redova čekanja je posljedica dviju situacija [19]:

- Kapaciteti mjesta obrade ili uslužnih mjesta nisu adekvatni visokim zahtjevima

- Zahtjevi za obradom ili uslugom su premali tako da kapaciteti ostaju neiskorišteni

Navedimo kao primjer utovar pijeska u transportna vozila. Ovdje je bager jedinica koja pruža

uslugu, a transportna vozila jedinice koje čekaju u redu na pružanje usluge. U koliko imamo

situaciju s većim brojem transportnih vozila gdje bager ne stigne utovariti pijesak u vozilo prije

dolaska sljedećeg, dolazi do reda čekanja transportnih vozila, a time neiskorištenost njihovih

kapaciteta i povećanje troškova. Isto vrijedi i za slučaj da imamo veći broj bagera koji pružaju

uslugu utovara pijeska, a nedovoljan broj transportnih vozila, te će jedan ili više bagera morati

čekati na sljedeće vozilo, čime gubimo novac i smanjen je učinak proizvodnje.

Zbog toga se pristupa rješavanju problema reda čekanja, optimizacijom broja jedinica u

tehnološkom procesu. Optimizacijom svodimo čekanje i nastale gubitke zbog čekanja na

minimalan iznos, ali se čekanje ne može u potpunosti ukloniti.




44

7. ZAKLJUČAK

Donji ustroj je bitan dio prometnice, jer mora preuzeti sva opterećenja od godnjeg ustroja i

prenjeti ih na temeljno tlo. U koliko je donji ustroj loše izveden, to će se odraziti i na gornji

ustroj prometnice. Kako se s vremenom pojavljuje novija mehanizacija, raste i potreba za

iskopom što većih količina zemljanih radova u što mogućem kraćem roku, te je potrebna dobra

organizacija tehnoloških procesa, koja je ključna za kvalitetu izvedenih radova. Za izradu donjeg

ustroja prometnice koristi se isključivo strojni rad.

Analizom tehnološkog procesa donjeg ustroja prometnica utvrđeno je da izrada DUP iziskuje

pažljivo planiranje jer su procesi tehnološki zavisni i u koliko dođe da zastoja jednog procesa to

će utjecati i na ostale procese.

Na osnovu praktičnog dijela rada na gradilištu prometnice Autoceste Beli Manastir – Osijek –

Svilaj – Ploče, dionica: Most Drava Čvor Osijek, možemo vidjeti da na planirani učinak

tehnoloških procesa utječe niz koeficijenata koji se razlikuju od gradilišta do gradilišta.

Metodama optimizacije u sistemskom inženjerstvu nastojimo optimizirati naše tehnološke

procese da dobijemo maksimalni učinak uz minimalne troškove rada.




45

8. LITERATURA

[1] Dragčević, V., Rukavina, T.: Donji ustroj prometnica, Građevinski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 2006.

[2] Institut Građevinarstva Hrvatske: Opći tehnički uvjeti za radove na cestama - knjiga II –

zemljani radovi, odvodnja,potporni i obložni zidovi,Institut Građevinarstva Hrvatske,

Zagreb,2001.

[3] http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-

gradjenje/Predavanje_TEHNOLOGIJA-Osnov_pojmovi.pdf(07.07.2016.)


gradjenje/Predavanja-UCINCI_%20STROJEVA.pdf(27.07.2016.)

[5] Linarić, Z.; Učinak građevinskih strojeva – predavanje (nastavni materijali)


gradjenje/tehgra.pdf(27.07.2016.)

[7] http://www.bolcevic.com/graditeljske-usluge.html(30.07.2016.)

[8] http://www.njuskalo.hr/image-w920x690/kompresori/dubinska-lafetna-busilica-techmo-slika-

39312770.jpg(02.08.2016.)

[9] Lađarević, S.; Zvornik, M.: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje radnika u graditeljstvu

za zanimanje zidar - Građevinske konstrukcije, HUP-UPGH, Sindikat graditeljstva Hrvatske,

Nezavisni sindikat građevinara, Hrvatska udruga sindikata, Zagreb, 2007.

[10] https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/03-1-iskopi.pdf(12.07.2016.)

[11] http://hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/A5-most-Drava/A5-most-

Drava.pdf(17.07.2016.)

[12] http://www.glas-slavonije.hr/258377/1/Umjesto-autoceste-do-Belog-Manastira-profil-

jeftinije-drzavne-ceste(20.07.2016.)

[13] http://sib.rtl.hr/predstavljamo/gospodarstvo/2402-most-na-dravi-nastavak-koridora-vc-prema-

baranji.html(22.07.2016.)

[14] http://www.vecernji.hr/hrvatska/poslovoda-na-najduzem-mostu-u-smjeni-prevali-12-km-

ponijem-1017142(08.08.2016.)

[15] http://www.silvi.com/wp-content/uploads/2014/10/507b.jpg (13.08.2016.)

[16] http://www.bomag.com/world/en/products/soil-compaction/Single-Drum-Rollers-with-

Vibratory-Plates/BW+213+DH-4+BVC+with+Vibratory+Plates.html# (13.08.2016.)

[17] Linarić, Z.; Građevinski strojevi - Leksikon onsnovne građevinske mehanizacije – predavanja

(nastavni materijali)


gradjenje/tehstr2.pdf (17.08.2016.)

[19] http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/sistemsko-

inzenjerstvo/6.%20i%207.%20vjezbe.pdf (26.08.2016.)

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/Predavanje_TEHNOLOGIJA-Osnov_pojmovi.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/Predavanje_TEHNOLOGIJA-Osnov_pojmovi.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/Predavanja-UCINCI_%20STROJEVA.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/Predavanja-UCINCI_%20STROJEVA.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/tehgra.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/tehgra.pdf

http://www.bolcevic.com/graditeljske-usluge.html

http://www.njuskalo.hr/image-w920x690/kompresori/dubinska-lafetna-busilica-techmo-slika-39312770.jpg

http://www.njuskalo.hr/image-w920x690/kompresori/dubinska-lafetna-busilica-techmo-slika-39312770.jpg

https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/03-1-iskopi.pdf

http://hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/A5-most-Drava/A5-most-Drava.pdf

http://hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/A5-most-Drava/A5-most-Drava.pdf

http://www.glas-slavonije.hr/258377/1/Umjesto-autoceste-do-Belog-Manastira-profil-jeftinije-drzavne-ceste

http://www.glas-slavonije.hr/258377/1/Umjesto-autoceste-do-Belog-Manastira-profil-jeftinije-drzavne-ceste

http://sib.rtl.hr/predstavljamo/gospodarstvo/2402-most-na-dravi-nastavak-koridora-vc-prema-baranji.html

http://sib.rtl.hr/predstavljamo/gospodarstvo/2402-most-na-dravi-nastavak-koridora-vc-prema-baranji.html

http://www.vecernji.hr/hrvatska/poslovoda-na-najduzem-mostu-u-smjeni-prevali-12-km-ponijem-1017142

http://www.vecernji.hr/hrvatska/poslovoda-na-najduzem-mostu-u-smjeni-prevali-12-km-ponijem-1017142

http://www.silvi.com/wp-content/uploads/2014/10/507b.jpg

http://www.bomag.com/world/en/products/soil-compaction/Single-Drum-Rollers-with-Vibratory-Plates/BW+213+DH-4+BVC+with+Vibratory+Plates.html

http://www.bomag.com/world/en/products/soil-compaction/Single-Drum-Rollers-with-Vibratory-Plates/BW+213+DH-4+BVC+with+Vibratory+Plates.html

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/tehstr2.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/tehstr2.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/sistemsko-inzenjerstvo/6.%20i%207.%20vjezbe.pdf

http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/sistemsko-inzenjerstvo/6.%20i%207.%20vjezbe.pdf




46

9. PRILOZI

Situacija

Normalni poprečni profil

Poprečni profili

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

B

E

Z

D

A

N

,

L

=

7

2

m

k

m

2

2

+

4

8

0

,

0

0

;

L

=

3

1

m

M

O

S

T

H

A

L

A

S

I

C

A

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

B

O

L

M

A

N

,

L

=

7

2

m

S

T

A

R

A

B

A

R

B

A

R

A

k

m

1

8

+

8

7

5

,5

0

; L

=

3

1

m

Ć

IR

IN

A

A

D

A

k

m

2

0

+

7

9

2

,7

7

; L

=

3

1

m

K

R

A

J

D

I

O

N

I

C

E

G

R

A

N

I

C

A

R

E

P

U

B

L

I

K

E

M

A

Đ

A

R

S

K

E

-

B

E

L

I

M

A

N

A

S

T

I

R

P

O

Č

E

T

A

K

D

I

O

N

I

C

E

B

E

L

I

M

A

N

A

S

T

I

R

-

O

S

I

J

E

K

5

+

0

0

0

,

0

0

k

m

7

+

0

0

0

,

0

0

Č

C

P

S

U

D

A

R

A

Š

k

m

1

4

+

5

8

8

,

6

0

;

L

=

3

1

m

P

R

O

L

A

Z

Z

A

Ž

I

V

O

T

I

N

J

E

H

A

L

J

E

V

O

2

km

16+150,00

NAD

VO

ŽN

JAK KRČEVIN

E (Ž4041), L=72 m

p

o

ljo

p

riv

re

d

n

i p

rije

la

z

k

m

2

0

+

2

6

0

,0

0

p

o

l

j

o

p

r

i

v

r

e

d

n

i

p

r

i

j

e

l

a

z

k

m

2

2

+

1

3

0

,

0

0

PRIJELAZ RAŠĆE (L44006)

km

3+746,68

M

O

S

T

I P

R

O

L

A

Z

Z

A

Ž

IV

O

T

IN

J

E

M

O

S

T

I P

R

O

L

A

Z

Z

A

Ž

IV

O

T

IN

J

E

M

O

S

T

P

R

E

K

O

R

I

J

E

K

E

D

R

A

V

E

k

m

2

4

+

5

4

0

,

8

3

;

L

=

2

4

8

5

,

0

5

m

k

m

1

0

+

5

7

2

,

0

0

;

L

=

3

1

m

H

A

L

J

E

V

O

1

P

R

O

L

A

Z

Z

A

Ž

I

V

O

T

I

N

J

E

p

o

l

j

p

o

r

i

v

r

e

d

n

i

p

r

i

j

e

l

a

z

k

m

1

1

+

0

5

0

,

0

0

M

O

S

T

"

M

K

V

I

/

0

"

k

m

1

1

+

0

0

0

,

0

0

;

L

=

7

,

1

m

k

m

5

+

5

9

9

,

3

7

R

E

K

O

N

S

I

T

U

R

K

C

I

J

A

I

R

A

S

K

R

I

Ž

J

E

S

D

5

1

7

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

M

A

L

I J

A

G

O

D

N

J

A

K

, L

=

7

2

m

k

m

2

0

+

5

0

4

,

2

8

;

L

=

3

1

m

M

O

S

T

B

A

R

B

A

R

A

p

o

ljo

p

riv

re

d

n

i p

rije

la

z

k

m

7

+

6

5

0

,0

0

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

S

U

D

A

R

A

Š

, L

=

7

2

m

M

O

S

T

S

U

D

A

R

A

Š

k

m

8

+

0

5

1

,8

0

; L

=

7

.1

m

p

o

l

j

o

p

r

i

v

r

e

d

n

i

p

r

i

j

e

l

a

z

k

m

1

3

+

7

8

0

,

0

0

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

J

A

G

O

D

N

J

A

K

,

L

=

1

1

2

m

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

2

7

+

0

4

0

,

0

0

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

2

7

+

4

4

0

,

0

0

C

IJ

E

V

N

I P

R

O

P

U

S

T

; 1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

2

8

+

0

4

6

,0

0

PO

ČETAK D

IO

NICE

OSIJEK - Đ

AKO

VO

km

29+500,00

M

O

S

T

B

O

J

A

N

A

k

m

6

+

4

4

6

,

1

9

;

L

=

3

1

m

VIJAD

UKT JO

SIPO

VAC

km

29+055,43; L=294 m

P

R

O

L

A

Z

Z

A

Ž

I

V

O

T

I

N

J

E

k

m

2

3

+

3

2

2

,

3

1

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

2

6

+

3

8

0

,

0

0

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

P

E

T

R

I

J

E

V

C

I

,

L

=

7

2

m

p

u

t

n

i

p

r

i

j

e

l

a

z

(

D

3

4

)

k

m

2

7

+

5

0

0

,

0

0

N

A

D

V

O

Ž

N

J

A

K

K

A

R

A

Š

I

C

A

k

m

2

+

9

0

8

,

4

1

CIJEVN

I PRO

PU

ST; 150/150 cm

km

17+070,00

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

1

3

+

5

0

0

,

0

0

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

1

2

+

6

8

0

,

0

0

3

+

0

0

0

,

0

0

4+000,00

5

+

0

0

0

,

0

0

6

+

0

0

0

,

0

0

7

+

0

0

0

,

0

0

8+000,00

9

+

0

0

0

,

0

0

1

0

+

0

0

0

,

0

0

1

1

+

0

0

0

,

0

0

1

2

+

0

0

0

,

0

0

1

3

+

0

0

0

,

0

0

1

4

+

0

0

0

,

0

0

1

5

+

0

0

0

,

0

0

16+000,00

17+000,00

1

8

+

0

0

0

,

0

0

19+000,00

2

0

+

0

0

0

,0

0

2

1

+

0

0

0

,0

0

2

2

+

0

0

0

,

0

0

2

3

+

0

0

0

,

0

0

2

4

+

0

0

0

,

0

0

2

5

+

0

0

0

,

0

0

2

6

+

0

0

0

,

0

0

2

8

+

0

0

0

,

0

0

29+000,00

2

7

+

0

0

0

,

0

0

C

I

J

E

V

N

I

P

R

O

P

U

S

T

;

1

5

0

/

1

5

0

c

m

k

m

9

+

0

1

0

,

0

0

km

29+589,67

KRAJ D

IO

NICE BELI M

AN

ASTIR - O

SIJEK

CIJEVN

I PRO

PU

ST; 150/150 cm

km

29+453,02

L

=

2

9

4

,

0

m

(

2

8

+

7

x

3

4

+

2

8

m

)

P

U

O

B

E

L

I M

A

N

A

S

T

IR

-

is

t

o

k

T

IP

C

-

k

m

6

+

8

0

0

,

0

0

P

U

O

B

E

L

I M

A

N

A

S

T

IR

-

z

a

p

a

d

T

IP

C

-

k

m

7

+

2

0

0

,

0

0

P

O

Č

E

T

A

K

I

.

F

A

Z

E

D

I

O

N

I

C

E

B

E

L

I

M

A

N

A

S

T

I

R

-

O

S

I

J

E

K

5

+

6

5

0

,

0

0

k

m

2

2

+

4

0

0

,

0

0

P

O

Č

E

T

A

K

P

U

N

O

G

P

R

O

F

I

L

A

PRVA FAZA - OD KM 5+650 DO KM 22+400 DESNI KOLNIK BEZ ZAUSTAVNOG TRAKA

PRVA FAZA - OD KM 22+400 DO KM 29+589,67 PUNI PROFIL AUTOCESTE

DRUGA FAZA - OD KM 5+650 DO KM 22+400 LIJEVI KOLNIK I ZAUSTAVNI TRAK DESNOG KOLNIKA

5+000

5+650

22+400

29+589

DRUGA FAZA - OD KM 5+000 DO KM 5+650 PUNI PROFIL

10 000 ZAGREB, ŠIROLINA 4

HRVATSKE AUTOCESTE, d.o.o.



NARUČITELJ:

OZNAKA DOKUMENTA:

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:

DATUMOPIS

GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

POTPISIZMJENA BR.

GRAĐEVINA:

SADRŽAJ:

MAPA:

VRSTA PROJEKTA (RAZINA I STRUKA):

INVESTITOR:

INSTITUT IGH d.d.

Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb

PROJEKTANT:

SURADNICI:

TOMISLAV VINCEK, dipl.ing.građ.

BROJ PROJEKTA:

MJERILO:

svibanj, 2014.

0901

DATUM:

DOKUMENT:

3100-543/14

GLAVNI PROJEKTANT:mr.sc. MIRJANA MAŠALA-BUHIN, dipl.ing.građ.

1:25000

A05-1/2-GP/0-A11-1-I.-0901

A05-1/2-GP/0

AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

SEKTOR 1 - DIONICA 2: BELI MANASTIR - OSIJEK

A05-1/2-GP/0-A11-1-I.

GRAĐEVINSKI PROJEKT GLAVNE TRASE - I. FAZA

PREGLEDNA SITUACIJA

TINA ERCEG, dipl.ing.građ.

GORAN BUHIN, dipl.ing.građ.

AutoCAD SHX Text

S

AutoCAD SHX Text

J

AutoCAD SHX Text

I

AutoCAD SHX Text

Z

OS

A

UT

OC

ES

TE

KOTA NIVELETE

OBLOGA HUMUSOM 50 cm S TRAVNATOM SMJESOM

ISPUNA BANKINE MATERIJALOM IZ ISKOPA

(OTU 2-15)

GR

AN

IC

A E

KS

PR

OP

RIJA

CIJE

A

C

ŽIČ

AN

A O

GR

AD

A

OS

K

AN

AL

A

KOTA DNA KANALA

ISKOP HUMUSA 40 cm

NABIJENA GLINA 40 cm

demontažni prolaz

ASFALTIRANI RAZDJELNI POJAS

ISKOP HUMUSA 30 cm

KOTA NIVELETE

KOTA NIVELETE

OS

A

UT

OC

ES

TE

DIST. ZAŠTITNA OGRADA KLASE H2

DEMONTAŽNA DVOSTRANA

MJ 1:50

OS

A

UT

OC

ES

TE

KOTA NIVELETE


(OTU 2-15)

ŽIČ

AN

A O

GR

AD

A

GR

AN

IC

A E

KS

PR

OP

RIJA

CIJE

A

C

OS

K

AN

AL

A

DDO/H2

OBLOGA HUMUSOM 30 cm

KANAL ZA SMJEŠTAJ TK INSTALACIJA

INSTALACIJE ZA PROMETNU SIGNALIZACIJU

ISPUNA MATERIJALOM IZ ISKOPA

KOTA DNA KANALA

ISKOP HUMUSA 30 cm

NABIJENA GLINA 40 cm

rješenje za područje vodozaštite - kanalizacija rješenje za područje slobodne odvodnje

PO POTREBI PRODUBLJENJE KANALA

U FAZI IZRADE NASIPA OD PIJESKA

ZA PRIHVAT I EVAKUACIJU TEHNOLOŠKE VODE

POTREBNE PRI UGRADNJI PIJESKA

min POTREBNI NAGIB TEMELJNOG TLA

ZBIJANJE ZAVRŠNOG SLOJA NASIPA (POKOS), Sz = 100% i/ili Ms>40 MN/m2

(obavezno zatvaranje slojeva izvedenog nasipa humusom odmah po ugradnji i ispitivanju)

ZBIJANJE ZAVRŠNOG SLOJA NASIPA (POKOS), Sz = 100% i/ili Ms>40 MN/m2

(obavezno zatvaranje slojeva izvedenog nasipa humusom odmah po ugradnji i ispitivanju)

PARALELNI POLJSKI PUT

GR

AN

IC

A E

KS

PR

OP

RIJA

CIJE

P

P

GR

AN

IC

A E

KS

PR

OP

RIJA

CIJE

P

P

PARALELNI POLJSKI PUT

TUCANIČKI MAKADAMSKI SLOJ 0/16 mm, (Ms>80 MN/m2), d = 6.0 cm

NEVEZANI GRANULIRANI KAMENI MATERIJAL 0/63 mm (min Ms>60 MN/m2), d = 40.0 cm

POSTELJICA (min Ms>30 MN/m2)

TUCANIČKI MAKADAMSKI SLOJ 0/16 mm, (Ms>80 MN/m2), d = 6.0 cm

NEVEZANI GRANULIRANI KAMENI MATERIJAL 0/63 mm (min Ms>60 MN/m2), d = 40.0 cm

POSTELJICA (min Ms>30 MN/m2)

OBLOGA BETONOM, d=15 cm

BETONSKI SLIVNIK DN 50 cm

TIPSKO PEHD OKNO

KANALIZACIJSKA PEHD CIJEV

PARAMETRE ZBIJENOSTI POJEDINIH SLOJEVA POTREBNO JE ODREDITI NA PROBNIM DIONICAMA

bitumenizirani nosivi sloj AC 22 base, BIT 50/70 6,5 cm

vezni sloj AC 16 bin, PmB 45/80-65 5 cm

splitmastixasphalt SMA surf 16, PmB 45/80-65 4,5 cm

nosivi sloj od zrnatog kam materijala stabiliziranog cementom (σ28=3,0-6,0 MN/m²) 25 cm

ISKOP HUMUSA 40 cm

6 cm asfaltbeton AC 16 surf, BIT 50/70

35 cm nevezani drobljeni kameni materijal 0/63 cm (Ms>100 MN/m2)

asfaltbeton AC 16 surf, BIT 50/70 6 cm

nevezani drobljeni kameni materijal 0/63 cm (Ms>100 MN/m2) 35 cm

NETKANI GEOTEKSTIL NA UVALJANO TEMELJNO TLO U NAGIBU PREMA KANALU (razdvajanje, pojačanje) (OTU 2-08.4)

DETALJ KONSTRUKCIJE NASIPA NA SLABONOSIVOM TLU

MJ 1:100

NASIP OD DRAVSKOG PIJESKA u slojevima 30-40 cm; zbijanje uz optimalnu vlažnost (dokaz na probnoj dionici)

za temeljno tlo od koherentnog materijala Sz=97% i/ili Ms≥20 MN/m² za nasipe h ≤ 2,0 m (OTU 2-08.1)

Sz=95% i/ili Ms≥20 MN/m² za nasipe h > 2,0 m (OTU 2-08.1)

PRVI (DONJI) SLOJ NASIPA OD KAMENOG MATERIJALA dmin=40 cm, vel. zrna max. 140 mm, U>4, Sz=100% i/ili Ms≥40 MN/m² (OTU 2-09.3)

slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice: Sz≥95%, Ms≥25 MN/m²

slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice: Sz≥100%, Ms≥30 MN/m²

ZAVRŠNI SLOJ NASIPA (posteljica) OD CEMENTOM STABILIZIRANOG PIJESKA (CBR≥20%), d=30 cm

6 cm asfaltbeton AC 16 surf, BIT 50/70

35 cm nevezani drobljeni kameni materijal 0/63 cm (Ms>100 MN/m2)

TIPSKI BETONSKI RIGOL, 90 cm

DETALJ RIGOLA MJ 1:50

na visokom nasipu

ZAVRŠNI SLOJ NASIPA (posteljica) OD CEMENTOM STABILIZIRANOG PIJESKA (s28=1,75 MN/m², CBR≥20%), d=30 cm

NETKANI GEOTEKSTIL NA UVALJANO TEMELJNO TLO U NAGIBU PREMA KANALU (razdvajanje, pojačanje) (OTU 2-08.4)

NASIP OD DRAVSKOG PIJESKA u slojevima 30-40 cm; zbijanje uz optimalnu vlažnost (dokaz na probnoj dionici)

slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice: Sz≥95%, Ms≥25 MN/m²

slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice: Sz≥100%, Ms≥30 MN/m²

PARAMETRE ZBIJENOSTI POJEDINIH SLOJEVA POTREBNO JE ODREDITI NA PROBNIM DIONICAMA





NARUČITELJ:

OZNAKA DOKUMENTA:


DATUMOPIS


POTPISIZMJENA BR.

GRAĐEVINA:

SADRŽAJ:

MAPA:


INVESTITOR:

INSTITUT IGH d.d.


PROJEKTANT:

SURADNICI:


BROJ PROJEKTA:

MJERILO:

svibanj, 2014.

1505

DATUM:

DOKUMENT:

3100-543/14


A05-1/2-GP/0-A11-3-I.-1505

A05-1/2-GP/0



A05-1/2-GP/0-A11-3-I.


1:100

NORMALNI POPREČNI PROFIL - PUNI PROFIL AUTOCESTE

TRASA U NASIPU

PRAVAC, LIJEVA I DESNA KRIVINA, RP4000 M

NORMALNI POPREČNI PROFIL - PUNI PROFIL AUTOCESTE

TRASA U NASIPU - PRAVAC, LIJEVA I DESNA KRIVINA R P 4000 m

OD KM 22+400 DO KM 25+793,360

OD KM 26+500 DO KM 29+589,667

(za nasipe h>3 m)

JDO/H1

(za nasipe h>3 m)

JDO/H1


(OTU 2-15)

BETONSKA OGRADA

"NEW JERSEY"

BETONSKI TEMELJ

DETALJ BARIJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE

OD KM 28+830,00 DO KM 28+890,00 - DESNI KOLNIK

MJ 1:100

LOKALNO PROŠIRENJE BANKINE NA MJESTU RO

4455

AutoCAD SHX Text

2.5%

AutoCAD SHX Text

1:1

AutoCAD SHX Text

10%

AutoCAD SHX Text

(za sve visine nasipa)

AutoCAD SHX Text

1:2

AutoCAD SHX Text

1:1

AutoCAD SHX Text

R

AutoCAD SHX Text

R

AutoCAD SHX Text

nagib pokosa 1:2

AutoCAD SHX Text

2.5%

AutoCAD SHX Text

4%

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

1:1

AutoCAD SHX Text

1:2

AutoCAD SHX Text

1:2

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text

nagib pokosa 1:2

AutoCAD SHX Text

R

AutoCAD SHX Text

R

AutoCAD SHX Text

min 2.5 - 4.0 %

AutoCAD SHX Text

min 2.5 - 4.0 %

AutoCAD SHX Text

1:1.5

AutoCAD SHX Text

1:1.5

AutoCAD SHX Text

1:1.5

AutoCAD SHX Text

1:1.5

AutoCAD SHX Text

2.5%%%

AutoCAD SHX Text

2.5%%%

AutoCAD SHX Text

1.0%

AutoCAD SHX Text

2.5%

AutoCAD SHX Text

2.5%

AutoCAD SHX Text

10%

AutoCAD SHX Text

15%

AutoCAD SHX Text

4%

AutoCAD SHX Text

1:2

AutoCAD SHX Text

1:1

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text

nagib pokosa 1:2

AutoCAD SHX Text

4%

AutoCAD SHX Text

1.0%





NARUČITELJ:

OZNAKA DOKUMENTA:



GRAĐEVINA:

SADRŽAJ:

MAPA:


INVESTITOR:

INSTITUT IGH d.d.


PROJEKTANT:

SURADNICI:


BROJ PROJEKTA:

MJERILO:

svibanj, 2014.

1850

DATUM:

DOKUMENT:

3100-543/14


1:200

A05-1/2-GP/0-A11-12-I.-1850

A05-1/2-GP/0



A05-1/2-GP/0-A11-12-I.


GORAN BUHIN, dipl.ing.građ.

POPREČNI PROFILI

od km 26+260.00 do km 26+300.00

DATUMOPIS POTPISIZMJENA BR.

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

Kote terena

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.83

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

85.03

AutoCAD SHX Text

85.26

AutoCAD SHX Text

85.22

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

84.98

AutoCAD SHX Text

84.97

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-29.41

AutoCAD SHX Text

-28.50

AutoCAD SHX Text

-27.34

AutoCAD SHX Text

-12.52

AutoCAD SHX Text

-9.58

AutoCAD SHX Text

1.67

AutoCAD SHX Text

7.77

AutoCAD SHX Text

12.37

AutoCAD SHX Text

14.40

AutoCAD SHX Text

18.85

AutoCAD SHX Text

19.91

AutoCAD SHX Text

21.15

AutoCAD SHX Text

31.38

AutoCAD SHX Text

36.76

AutoCAD SHX Text

43.19

AutoCAD SHX Text

Kote ceste

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.90

AutoCAD SHX Text

85.09

AutoCAD SHX Text

85.41

AutoCAD SHX Text

85.85

AutoCAD SHX Text

90.53

AutoCAD SHX Text

90.42

AutoCAD SHX Text

90.28

AutoCAD SHX Text

90.39

AutoCAD SHX Text

90.45

AutoCAD SHX Text

90.46

AutoCAD SHX Text

90.55

AutoCAD SHX Text

90.64

AutoCAD SHX Text

90.66

AutoCAD SHX Text

90.66

AutoCAD SHX Text

90.64

AutoCAD SHX Text

90.55

AutoCAD SHX Text

90.46

AutoCAD SHX Text

90.45

AutoCAD SHX Text

90.39

AutoCAD SHX Text

90.28

AutoCAD SHX Text

90.42

AutoCAD SHX Text

90.53

AutoCAD SHX Text

85.95

AutoCAD SHX Text

85.51

AutoCAD SHX Text

85.20

AutoCAD SHX Text

85.02

AutoCAD SHX Text

84.96

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-28.06

AutoCAD SHX Text

-27.06

AutoCAD SHX Text

-26.06

AutoCAD SHX Text

-25.06

AutoCAD SHX Text

-24.06

AutoCAD SHX Text

-14.70

AutoCAD SHX Text

-13.60

AutoCAD SHX Text

-13.45

AutoCAD SHX Text

-12.70

AutoCAD SHX Text

-10.20

AutoCAD SHX Text

-10.00

AutoCAD SHX Text

-6.25

AutoCAD SHX Text

-2.50

AutoCAD SHX Text

-2.00

AutoCAD SHX Text

2.00

AutoCAD SHX Text

2.50

AutoCAD SHX Text

6.25

AutoCAD SHX Text

10.00

AutoCAD SHX Text

10.20

AutoCAD SHX Text

12.70

AutoCAD SHX Text

13.45

AutoCAD SHX Text

13.60

AutoCAD SHX Text

14.70

AutoCAD SHX Text

23.85

AutoCAD SHX Text

24.85

AutoCAD SHX Text

25.85

AutoCAD SHX Text

26.85

AutoCAD SHX Text

27.85

AutoCAD SHX Text

Kote dna posteljice

AutoCAD SHX Text

89.64

AutoCAD SHX Text

89.67

AutoCAD SHX Text

89.96

AutoCAD SHX Text

89.96

AutoCAD SHX Text

89.67

AutoCAD SHX Text

89.64

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-15.48

AutoCAD SHX Text

-14.21

AutoCAD SHX Text

-0.49

AutoCAD SHX Text

0.49

AutoCAD SHX Text

14.21

AutoCAD SHX Text

15.48

AutoCAD SHX Text

85.02

AutoCAD SHX Text

85.66

AutoCAD SHX Text

84.96

AutoCAD SHX Text

84.96

AutoCAD SHX Text

85.66

AutoCAD SHX Text

-37.502

AutoCAD SHX Text

-34.920

AutoCAD SHX Text

-33.870

AutoCAD SHX Text

-33.270

AutoCAD SHX Text

-32.220

AutoCAD SHX Text

85.58

AutoCAD SHX Text

84.98

AutoCAD SHX Text

84.98

AutoCAD SHX Text

85.58

AutoCAD SHX Text

84.97

AutoCAD SHX Text

32.014

AutoCAD SHX Text

32.914

AutoCAD SHX Text

33.514

AutoCAD SHX Text

34.414

AutoCAD SHX Text

36.888

AutoCAD SHX Text

85.14

AutoCAD SHX Text

85.24

AutoCAD SHX Text

85.24

AutoCAD SHX Text

85.24

AutoCAD SHX Text

85.03

AutoCAD SHX Text

-43.063

AutoCAD SHX Text

-42.417

AutoCAD SHX Text

-40.417

AutoCAD SHX Text

-38.417

AutoCAD SHX Text

-37.601

AutoCAD SHX Text

S.R.= 82.0 m

AutoCAD SHX Text

KM 26+260.00

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

Kote terena

AutoCAD SHX Text

85.01

AutoCAD SHX Text

84.97

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

84.85

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

84.88

AutoCAD SHX Text

84.74

AutoCAD SHX Text

84.81

AutoCAD SHX Text

84.88

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.83

AutoCAD SHX Text

84.82

AutoCAD SHX Text

84.90

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-45.13

AutoCAD SHX Text

-37.99

AutoCAD SHX Text

-29.71

AutoCAD SHX Text

-25.46

AutoCAD SHX Text

-12.04

AutoCAD SHX Text

-8.31

AutoCAD SHX Text

-3.95

AutoCAD SHX Text

-0.42

AutoCAD SHX Text

5.82

AutoCAD SHX Text

8.12

AutoCAD SHX Text

12.25

AutoCAD SHX Text

15.34

AutoCAD SHX Text

19.29

AutoCAD SHX Text

22.25

AutoCAD SHX Text

33.37

AutoCAD SHX Text

37.49

AutoCAD SHX Text

46.86

AutoCAD SHX Text

Kote ceste

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

84.93

AutoCAD SHX Text

85.11

AutoCAD SHX Text

85.42

AutoCAD SHX Text

85.85

AutoCAD SHX Text

90.54

AutoCAD SHX Text

90.43

AutoCAD SHX Text

90.29

AutoCAD SHX Text

90.40

AutoCAD SHX Text

90.46

AutoCAD SHX Text

90.47

AutoCAD SHX Text

90.56

AutoCAD SHX Text

90.65

AutoCAD SHX Text

90.67

AutoCAD SHX Text

90.67

AutoCAD SHX Text

90.65

AutoCAD SHX Text

90.56

AutoCAD SHX Text

90.47

AutoCAD SHX Text

90.46

AutoCAD SHX Text

90.40

AutoCAD SHX Text

90.29

AutoCAD SHX Text

90.43

AutoCAD SHX Text

90.54

AutoCAD SHX Text

85.85

AutoCAD SHX Text

85.41

AutoCAD SHX Text

85.10

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

84.86

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-28.06

AutoCAD SHX Text

-27.06

AutoCAD SHX Text

-26.06

AutoCAD SHX Text

-25.06

AutoCAD SHX Text

-24.06

AutoCAD SHX Text

-14.70

AutoCAD SHX Text

-13.60

AutoCAD SHX Text

-13.45

AutoCAD SHX Text

-12.70

AutoCAD SHX Text

-10.20

AutoCAD SHX Text

-10.00

AutoCAD SHX Text

-6.25

AutoCAD SHX Text

-2.50

AutoCAD SHX Text

-2.00

AutoCAD SHX Text

2.00

AutoCAD SHX Text

2.50

AutoCAD SHX Text

6.25

AutoCAD SHX Text

10.00

AutoCAD SHX Text

10.20

AutoCAD SHX Text

12.70

AutoCAD SHX Text

13.45

AutoCAD SHX Text

13.60

AutoCAD SHX Text

14.70

AutoCAD SHX Text

24.07

AutoCAD SHX Text

25.07

AutoCAD SHX Text

26.07

AutoCAD SHX Text

27.07

AutoCAD SHX Text

28.07

AutoCAD SHX Text

Kote dna posteljice

AutoCAD SHX Text

89.64

AutoCAD SHX Text

89.68

AutoCAD SHX Text

89.97

AutoCAD SHX Text

89.97

AutoCAD SHX Text

89.68

AutoCAD SHX Text

89.64

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-15.48

AutoCAD SHX Text

-14.21

AutoCAD SHX Text

-0.49

AutoCAD SHX Text

0.49

AutoCAD SHX Text

14.21

AutoCAD SHX Text

15.48

AutoCAD SHX Text

84.97

AutoCAD SHX Text

85.61

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

84.91

AutoCAD SHX Text

85.61

AutoCAD SHX Text

-37.638

AutoCAD SHX Text

-35.060

AutoCAD SHX Text

-34.010

AutoCAD SHX Text

-33.410

AutoCAD SHX Text

-32.360

AutoCAD SHX Text

85.55

AutoCAD SHX Text

84.95

AutoCAD SHX Text

84.95

AutoCAD SHX Text

85.55

AutoCAD SHX Text

84.89

AutoCAD SHX Text

32.249

AutoCAD SHX Text

33.149

AutoCAD SHX Text

33.749

AutoCAD SHX Text

34.649

AutoCAD SHX Text

37.324

AutoCAD SHX Text

85.02

AutoCAD SHX Text

85.05

AutoCAD SHX Text

85.05

AutoCAD SHX Text

85.05

AutoCAD SHX Text

84.96

AutoCAD SHX Text

-43.167

AutoCAD SHX Text

-42.630

AutoCAD SHX Text

-40.630

AutoCAD SHX Text

-38.630

AutoCAD SHX Text

-38.002

AutoCAD SHX Text

S.R.= 82.0 m

AutoCAD SHX Text

KM 26+280.00

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

-2.5%

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

1:-2.0

AutoCAD SHX Text

Kote terena

AutoCAD SHX Text

84.86

AutoCAD SHX Text

84.84

AutoCAD SHX Text

84.79

AutoCAD SHX Text

84.75

AutoCAD SHX Text

84.63

AutoCAD SHX Text

84.64

AutoCAD SHX Text

84.63

AutoCAD SHX Text

84.68

AutoCAD SHX Text

84.68

AutoCAD SHX Text

84.66

AutoCAD SHX Text

84.70

AutoCAD SHX Text

84.75

AutoCAD SHX Text

84.76

AutoCAD SHX Text

84.96

AutoCAD SHX Text

84.95

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-42.34

AutoCAD SHX Text

-33.29

AutoCAD SHX Text

-23.60

AutoCAD SHX Text

-19.52

AutoCAD SHX Text

-7.03

AutoCAD SHX Text

-5.92

AutoCAD SHX Text

-5.03

AutoCAD SHX Text

5.61

AutoCAD SHX Text

6.80

AutoCAD SHX Text

9.29

AutoCAD SHX Text

11.79

AutoCAD SHX Text

23.27

AutoCAD SHX Text

23.88

AutoCAD SHX Text

38.50

AutoCAD SHX Text

39.00

AutoCAD SHX Text

45.10

AutoCAD SHX Text

Kote ceste

AutoCAD SHX Text

84.81

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

85.05

AutoCAD SHX Text

85.36

AutoCAD SHX Text

85.80

AutoCAD SHX Text

90.55

AutoCAD SHX Text

90.44

AutoCAD SHX Text

90.30

AutoCAD SHX Text

90.41

AutoCAD SHX Text

90.48

AutoCAD SHX Text

90.48

AutoCAD SHX Text

90.58

AutoCAD SHX Text

90.67

AutoCAD SHX Text

90.68

AutoCAD SHX Text

90.68

AutoCAD SHX Text

90.67

AutoCAD SHX Text

90.58

AutoCAD SHX Text

90.48

AutoCAD SHX Text

90.48

AutoCAD SHX Text

90.41

AutoCAD SHX Text

90.30

AutoCAD SHX Text

90.44

AutoCAD SHX Text

90.55

AutoCAD SHX Text

85.79

AutoCAD SHX Text

85.36

AutoCAD SHX Text

85.05

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

84.82

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-28.20

AutoCAD SHX Text

-27.20

AutoCAD SHX Text

-26.20

AutoCAD SHX Text

-25.20

AutoCAD SHX Text

-24.20

AutoCAD SHX Text

-14.70

AutoCAD SHX Text

-13.60

AutoCAD SHX Text

-13.45

AutoCAD SHX Text

-12.70

AutoCAD SHX Text

-10.20

AutoCAD SHX Text

-10.00

AutoCAD SHX Text

-6.25

AutoCAD SHX Text

-2.50

AutoCAD SHX Text

-2.00

AutoCAD SHX Text

2.00

AutoCAD SHX Text

2.50

AutoCAD SHX Text

6.25

AutoCAD SHX Text

10.00

AutoCAD SHX Text

10.20

AutoCAD SHX Text

12.70

AutoCAD SHX Text

13.45

AutoCAD SHX Text

13.60

AutoCAD SHX Text

14.70

AutoCAD SHX Text

24.22

AutoCAD SHX Text

25.22

AutoCAD SHX Text

26.22

AutoCAD SHX Text

27.22

AutoCAD SHX Text

28.22

AutoCAD SHX Text

Kote dna posteljice

AutoCAD SHX Text

89.66

AutoCAD SHX Text

89.69

AutoCAD SHX Text

89.98

AutoCAD SHX Text

89.98

AutoCAD SHX Text

89.69

AutoCAD SHX Text

89.66

AutoCAD SHX Text

Udaljenost od osi

AutoCAD SHX Text

-15.48

AutoCAD SHX Text

-14.21

AutoCAD SHX Text

-0.49

AutoCAD SHX Text

0.49

AutoCAD SHX Text

14.21

AutoCAD SHX Text

15.48

AutoCAD SHX Text

84.85

AutoCAD SHX Text

85.57

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

85.57

AutoCAD SHX Text

-37.983

AutoCAD SHX Text

-35.120

AutoCAD SHX Text

-34.070

AutoCAD SHX Text

-33.470

AutoCAD SHX Text

-32.420

AutoCAD SHX Text

85.52

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

84.92

AutoCAD SHX Text

85.52

AutoCAD SHX Text

84.95

AutoCAD SHX Text

32.569

AutoCAD SHX Text

33.469

AutoCAD SHX Text

34.069

AutoCAD SHX Text

34.969

AutoCAD SHX Text

37.278

AutoCAD SHX Text

84.87

AutoCAD SHX Text

84.86

AutoCAD SHX Text

84.86

AutoCAD SHX Text

84.86

AutoCAD SHX Text

84.85

AutoCAD SHX Text

-43.265

AutoCAD SHX Text

-42.755

AutoCAD SHX Text

-40.755

AutoCAD SHX Text

-38.755

AutoCAD SHX Text

-38.245

AutoCAD SHX Text

S.R.= 82.0 m

AutoCAD SHX Text

KM 26+300.00

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

5%

AutoCAD SHX Text

5%

sveuČiliŠte josipa jurja strossmayera - core.ac.uk · obuhvaćaju geološke, geomehaničke,...

Documents