godišt godište xvii. božić 2013., br.3 (48)

SLOVO Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)

vanjski plast.indd 1 17/12/2013 00:01:33



2

Slovo, Glasilo župe

Gospe van Grada;

Šibenik, Varoš

Izdaje: Župa Gospe van Grada

Fra Stjepana Zlatovića 14

22000 Šibenik

Tel./Fax: +385 (0)22 212 577/212 305

Internet:www.zupagospe vangrada-sibenik.hr;

[email protected]

Odgovara:Fra Filip Milanović

Trapo, župnik

Grafičko oblikovanje:Valentino Dražić-Celić

Tisak:JAFRA PRINT

Solin

Lektor:prof. Loreta Leko

List izlazi povremeno. Uzdržava se dobrovoljnim prilozima

vjernika.

Žiro račun Jadranske banke d.d. Šibenik:

2411006-1100000168

Sadržaj:

Božićni običaji u svijetu ...................................................4

Susret s Djetetom .............................................................8

Što je za tebe Božić? ........................................................9

Ususret Božiću ................................................................10

Rodio se ...........................................................................12

Oj djetešce moje drago! .................................................14

2014 želja ..........................................................................16

Pjesme Bogu - Božiću ...................................................18

Ususret Božiću sakramentom pokore...........................20

Božićni raspored ispovijedanja ....................................23

Blagoslov obitelji ............................................................24

Raspored blagoslova ......................................................27

Razgovor sa ministrantom Marinom Belakom ..........28

Jeli vjeronauk važan? ......................................................30

Bratovštine ......................................................................32

Početak Devetnice ..........................................................38

Proslava Male Gospe .....................................................40

Dani kruha .....................................................................42

Misijska nedjelja .............................................................44

Hodočašće u Međugorje ...............................................45

Hodočašće mladih u Međugorje ...................................46

Predstavljanje prvopričesnika ........................................47

Novaci u župi....................................................................47

Sport, mladost, radost ....................................................48

Biblijske večeri u Šibeniku .............................................49

Obiteljska molitva na badnju večer ..............................50

Kršteni, vjenčani, umrli...................................................52

Zabavni kutak .................................................................54

slovo.16.12.13.indd 2 17/12/2013 09:57:44

___________________________________________________________ 3

___________________________________________________________ 3

S ponosom i sa zado-voljstvom umjetnika koji je ostvario zamisao

svog genija Michelangelo je odložio dlijeto. Pred njim bijaše Mojsije, u kojega je us-pio preliti grandioznu snagu svoga stvaralačkog duha. Još jednom posegnu za čekićem i u zanosu divljenja lupi Mojsija po koljenu rekavši: „Mojsije – progo-vori!“ Ali Mojsije je šutio. Davno, u samo zoru ljudskoga roda, najveći umjetnik i Tvorac čitavoga svemira zastao pred krunom svega stvaranja – čovjekom. Stavivši u nj klicu božanskog života, stvorio ga je na svoju sliku i priliku. Kao da je odmarao na njemu svoj pogled i čekao odgovor. No čovjek nije šutio. Progovorio je ohološću, prekršivši Božju zapovijed. Milosni život bio je u njemu uništen. Započela je strašna igra između neba i zemlje. Ali Bog se smilovao ljudskoj bijedi. Obećao je Otkupitelja koji će pridići Adamovo potomstvo. Spasitelj je bio ona svijetla točka u koju je cijeli Stari Zavjet upirao svo-

je oči. Nada i čežnja za njim hvala je sve veća od koljena na koljeno. On je postao sunce koje će ih obasjati te izvesti iz njihove tmine. Da nekako i u nama probu-di to čeznuće Staroga Zavje-ta za Spasiteljem, sveta nas

majka Crkva svake godine kroz mjesec dana pripravlja za ponovni Kristov dolazak. Kliče nam na usta sv. Pavao: „Braćo raduje se u Gos-podinu uvijek; opet kažem: Radujte se!... Gospodin je blizu!“ Opominje nas preko Gospodinova preteče, sv. Ivana Krstitelja: „Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze! Neka krivudavi

putovi postanu pravi, a ner-avni neka postanu ravni! I svi će vidjeti spasenje Božje!“ Svatko tko hoće u svojoj duši doživjeti božićni mir i slušati anđeosku pjesmu mira, neka pođe s „mudraci-ma s Istoka“ za Spasiteljem i

otkine se od onoga što ga u tom priječi. Cijeli svijet u posljed-njim desetljećima ima svoj advent, svoje čeznuće za mirom i Spasiteljem. Milijuni se za to mole i čeznu za tim. No čini se da je u tom svemu previše zemaljskih čežnja. Naše adventsko čeznuće treba da bude nesebično, ako hoćemo da se kod nas nastani božićno raspoloženje. Zato potražimo kao djeca čistim i smirenim srcem u Nogu Di-jete Isusa. Tada će se

nastaniti u nama mir Božji, a preko nas i u svijetu. Imat ćemo Božić. Nemojmo se oglušiti! Oda-zovimo se na „glas onoga koji viče u pustinji: Priprav-ite put Gospodinu…!

Čestit Božić i blagoslovljenu Novu 2014. godinu žele Vam fra Filip, fra Josip, fra Perica, s. Mirjana i s. Antonija.

Dragi vjernici,

SLOVO - Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)

slovo.16.12.13.indd 3 17/12/2013 09:57:46

U ne tako davna vre-mena bio je u našim krajevima običaj

da se na Badnjak unosi se panj u kuću. Nije bilo jelke koja bi se okitila, već bi otac i sin pošli u šumu i sasjekli kakav hrast (mladi). Žene u kući bi ga svečano dočekale, premazale ga tamjanom i mirodijama pa omotale u rubac. Prema narod-nom vjerovanju taj je panj trebao, poput drvenih stu-ba, pomoći malome Kristu da siđe na Zemlju. Tije-kom noći s Badnje večeri na Božić panj bi se bacio u vatru ognjišta i grijao kuću do jutra. Danas su stvari bitno

drugačije. Naime, i mi, pop-ut cijelog kršćanskoga svi-jeta, kitimo jelku. To izgleda ovako: u zadnji tren kupu-jemo bor, kitimo ga, umota-vamo poklone, pripremamo bakalar ili šarana s rižom, ili se družimo s najmilijima i potom put pod noge, na polnoćku. A na kraju svega - otvaranje darova! Kićenje božićnog drvca, darivanje dobre djece, stolovi prepuni tradicionalne hrane stand-ardni su božićni običaji. Kada zapravo počinje božićno slavlje, tko daruje djecu, što se jede, koje su to božićne pripreme u po-jedinim krajevima? Kakvi su običaji u drugim državama?

Da li svi jedu božićnu pu-ricu? Da li kite božićno drvce? Da li ih posjećuje Djed Božićnjak, mali Isus ili netko treći?

VELIKA BRITANIJA – Merry ChristmasPripreme za Božić počinju sa slanjem božičnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape viješaju na rubove kreveta ili na dimnjak, gdje im Djed Božićnjak ostavlja darove. Božić započinje otvaranjem darova te ručkom nakon ko-jeg se putem televizije prati govor kraljevske obitelji. Popodne se posjećuju sus-

Božićni običaji u svijetu

4

slovo.16.12.13.indd 4 17/12/2013 09:57:46

___________________________________________________________

___________________________________________________________

jedi i rodbina. Za vrijeme božićne večere običaj je posluživanje božićnog pud-inga najčešće od šljiva (tor-tice od prhkog tijesta pun-jene raznim suhim voćem) u kojima se nalazi neko ”blago”. Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koris-titi imelu. Vjenčićima im-ele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne is-pod vijenca može biti p o l j u b l j e n ili nekoga poljubiti.

FRANCUS-KA – Joyeux Noel Na Badnjak djeca ostav-ljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se međusobno daruju na Novu godinu. Crkve svojim zvoni-ma sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale pri-kazuje se Kristovo rođenje. otovo svaki dom ima jaslice,

oko kojih se zapravo vrti ci-jelo božićno slavlje. Jaslice sadrže glinene figurice tzv. santos, koje se u prosincu prodaju na božićnim saj-movima u Marseillu i Aixu. Figurice osim što prikazuju sv. Obitelj i pastire često prikazuju i obrtnike, ribare, seljake. Božićna jelka proizvod je

francuza, prva jelka zas-vijetlila je u pokrajini Al-sace početkom 17. stoljeća. godine 1840. vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

ITALIJA – Buone NataleBožićno vrijeme traje tri tjedna a počinje 8 dana prije Božića poznato kao devet-nica (Novena). Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao

pastiri te pjevajući božićne pjesme za što dobivaju no-vac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Bad-njaka uz obrok u kojem dominira panettone – torta/kruh dugoljastog oblika.Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak bl-agdana. U 21 sat u crkvama

započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji . Na Božić u podne, papa daje blagoslov svima koji se okupe na vati-kanskom trgu. Badnja večer naziva se cenone a poslužuje se t r a d i c i ona l no jelo od jegulje. Božični ručak sastoji se od Torttelini in Bro-

do, juha sa punjenom tjest-eninom te capone, kuhani ili pečeni pijetao.Darovi se izvlače iz tzv. urne sudbine u kojem se uvijek nalazi jedan dar za svakog. Dok u drugim djelovima Italije, djeca svoje pok-lone mogu otvoriti tek 6. siječnja, na Tri kralja. Pre-ma tradiciji, darove donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle. La Befana je trebala

SLOVO - Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)5

slovo.16.12.13.indd 5 17/12/2013 09:57:47

posjetiti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i luta od tada ostavljajući darove u svakoj kući sa djecom u slučaju da je Isus tamo. Spušta se niz dimnjak te dobroj djeci ostavlja darove u čarapama i cipelama a zločestoj ugljen.

ŠVEDSKA – God JulBožićno vrijeme u Švedskoj počinje 13. prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru n a j m l a đ a kćer u o b i t e l j i obuće bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje sa kavom i Lu c i j i n i m k r u h o m . Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce te ga ukrašavaju često sa jabu-kama, švedskim zastavama, patuljcima sa crvenim kapi-cama te ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za badnju večer, te postavl-jaju darovi ispod božićnog drvca. Jede se knäck, tvrdi bonboni punjeni bademima, pepparkakor, paprenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza a pije se Julmust, švedski sir-

up koji se može kupiti samo u vrijeme Božića i zbog kojeg pada prodaja Coca-Cole u božićno vrijeme u Švedskoj.Badnja večer naziva se Julafton, a priprema se kao smorgasbord odnos-no poznati švedski stol, poslužuje se božićna šunka (julskinka), svinjske nožice, sušeni bakalar (lutfisk), razne slastice. Na sam Božić proslava počinje doručkom,

kaša od riže sa cimetom. Šveđani kao i ostali naro-di danas vjeruju u Djeda Božićnjaka odnosno Tomte kako ga šveđani nazivaju, međutim stara legenda kaže da darove donosi božićna koza – Julbock – koza koju je navodno koristio Tor (stari bog) za prijevoz.

JAPAN – MerikurisumasuSamo 1% japanaca vjeruje

u Krista ali većina japanaca ukrašavaju svoje domove i dućane i u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Oni zapravo uživaju u darivanju. Djed Božićnjak je zapravo budistički redovnik, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj st-rani glave pa se djeca trude biti dobra. U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se oni trude taj dan provesti

čineći do-bra djela za ostale pogo-tovo za one bolesne u bolnicama.

INDIJA – Mērī krisa-masaK r š ć a n i u Indiji u k raš avaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male

uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve.

RUSIJA – Pozdrevlyayu s prazdnikom RozhdestvaU Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime. Međutim, tradicijski ruski Božić slavi se moleći čak 39 dana, do 6. siječnja, tada počinje večera

6

slovo.16.12.13.indd 6 17/12/2013 09:57:47

___________________________________________________________

___________________________________________________________

u 12 slijedova u čast na 12 apostola – riba, juha od cikle ili boršč, kupus pun-jen prosom, kuhano sušeno voće, itd. Na Božić se pjeva-ju pjesme i ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene božićnim drvcem – Yel-ka, te cvijećem i šarenim žaruljicama. Božićna večera najčešće se sastoji od guske i odojka. Babuška je tradi-cionalni božićni lik koji di-jeli darove djeci. Njezi-no ime u pr i j e vo du znači baka a legenda govori da je odbila p o s j e t i t i Isusa sa mudracem zbog hlad-nog vre-m e n a . Me đ ut i m , požalila je i krenula za njim sa punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke.Ipak, pravi se Božić po juli-janskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga ju-tarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. U Rusiji, 25. prosinac je radni dan, a slavi se 31. prosinca kada se na trgovima podižu okićeni

borovi, često se slavi na ot-vorenom.IRAN (Perzija) – Christmas mobarakBožć je u Iranu poznat kao Mala Gozba. Prvih 25 dana u prosincu provodi se veliki post, što znači da se ne jede meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i sudjelovanja na misama. Post završava na Badnjak. Na sam Božić, prije zore

iranci odlaze na misu kako bi se pričestili i time preki-nuli post. Nakon posta slije-di gozba, pileći gulaš, koji se kuha u velikim količinama i traje nekoliko dana. Iranska djeca nikad nisu čula za Dje-da Božićnjaka, ali dobivaju novu odjeću koju ponosno nose za vrijeme božićnog tjedna.

SAD – Merry Christmas

Lik Djeda Božićnjaka rođen je u SAD-u 1860-ih godina. Santa Claus ime došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Wash-ington Irving stavlja u svo-ju novelu koju je napisao 1809. godine. Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu,

letio u va-gonu ali bez sobova, nije imao crveno odjelo niti je živio na s jevernom polu ali je d o n o s i o darove dje-ci. Tek 1863. godine po-javljuje se ime Djed B o ž i ć nj a k ( S a n t a C l a u s ) koji ima

crveno odijelo, saonice i sobove. Većina amerikanaca Božić slavi izmjenjivanjem darova te posjećivanjem obitelji. Kuće su ukrašene električnim lampicama i imelama. Tradicionalna božićna večera sastoji se od pečene purice, guske, patke ili šunke sa povrćem i umacima a za desert puding i razne pite.


slovo.16.12.13.indd 7 17/12/2013 09:57:48

Vjerujem da smo spremni i ove godine susresti se s Novorođenim. Pitanja koja si postavljamo su: „Gdje smo mi? Kako se priprema-mo za Isusovo rođenje u nama? U našim srcima? U našoj obitelji?“ Dok tako razmišljamo o Božiću pos-toji mogućnost da ostanemo uz Kristovu kolijevku, uz taj divan i nesmetani mir, ne razmišljajući o tome da treba ići dalje jer, istina je da svijet u kojem jesmo zabo-ravlja smisao Božića, zabo-ravlja za koga se Krist rodio.Pa, kako onda razmišljati o Božiću?Znamo da se Spasitelj svijeta rodio kao malo, nemoćno dijete. Kad bismo išli u tu spilju, pogledom prema kro-vu vidjeli bi veliko zvjezda-no nebo; gledali bi Djetešce i pritom vidjeli onoga koga ni nebo ni zemlja obuhvatiti ne mogu. Te dječje oči gledaju dubinu svakog srca, a pov-oji koji ovijaju tijelo Djeteta bit će jednom raskinuti, jer život ne može biti zarobljen. Rumene usne koje svojim poljupcem daju neumrlost, govore mir i opraštanje.Da bismo doživjeli Božić moramo biti maleni, jer iako ne možemo uvijek biti djeca, možemo uvijek gle-

dati maleno, Pokušamo li uvećati sebe do beskraja, taj beskraj nećemo doživjeti, jer od njega neće biti ništa veće. Budemo li kao djeca, tajne beskonačnoga će biti intenzivnije i uočljivije. Božić, rođendan Boga je dječji dan. Dan kada ve-liki postaju maleni, kada ljudi nalaze svoga Boga,

kada samim pogledom u neprocjenjivost maleno-ga Boga ostavljamo svoju oholost i svoju mudrost. Zajedničko nam je da smo prepoznali Spasitelja, stoga neka nam je blagoslovljen hod prema vječnosti u Isusa Krista.

s. Antonija

Susret s Djetetom

8

slovo.16.12.13.indd 8 17/12/2013 09:57:48

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Jedna lijepa priča kaže :

Jednom se prilikom okupiše životinje na vijećanje. Lisica upita vjevericu: „Što je za tebe Božić?“.Vjeverica odgovori: „Božić je za mene lijepo drvo s puno žaruljica i slatkiša za grickanje obješenih po granama.“Lisica će na to: „Božić je za mene mirisna pečena gus-ka. Bez nje nema Božića.“Medvjed promrmlja: „Me-deni kolač! Za mene je Božić ogromni mirisni me-deni kolač!“Umiješa se i dugorepa svra-ka: „Ja sam za sjajne bisere, svjetlucave ukrase. Božić je blještavi sjaj!“Vol je htio da se čuje i nje-gova: „Pjenušavo vino, to je Božić! Tako bih si rado natočio nekoliko boca.“Magarac zareve: „Hej vole, jesi li poludio? Pa dijete Isus je najvažnije u Božiću, zar si zaboravio?“Vol se zastidi, podigne svoju veliku glavu i reče: „Tko zna imaju li to ljudi na pameti?“

Bruno Ferrero: „PRIČE ZA BOŽIĆ, DOŠAŠĆE I BO-GOJAVLJANJE.“

A što je za mene Božić, što za tebe, dragi pri-jatelju?

Ne dopustimo da nam kao u gornjoj priči Božić bude samo sjaj i blještavilo izloga velikih trgovačkih centara, nezaustavljivo kupovanje, pravljenje kolača i drugih ukusnih jela, na kićenje bora i ponosno pokazivanje svog umijeća (ljepšeg od ra-nijih godina). Sjetimo se da slavimo prvi dolazak Sina Božjega k nama ljudima na zemlju, kad nam je došao kao djetešce, iz ljubavi, da nas k sebi privije. I to čini uvijek i neprestano. Kako se trebamo priprav-iti za proslavu Njegovog Svetog rođenja? Pa zar smo zaboravili čemu nas je još

Ivan Krstitelj poučavao: „Pripravite put Gospod-inu, poravnite mu staze!“? Stoga pođimo u kemijsku čistionicu srca, očistimo unutarnje haljine svoga bića i dočekajmo djetešce Isusa.Hajdemo sada u došašću utopiti visoke bregove naše oholosti, ispunimo doline i bezdane naših grijeha skrušenošću i raskajanošću. Hajdemo se izmiriti s bližnjima, s obitelji, supružnikom, djecom, roditeljima, sus-jedima, kolegama na poslu, poznatima i nepoznatima koji su nas povrijedili i koje smo i sami povrijedili. Hajdemo dovršiti poslove koji su nam se nagomi-lali zbog našeg nemara i lijenosti. Hajdemo se osvr-

Što je za tebe Božić?


slovo.16.12.13.indd 9 17/12/2013 09:57:48

nuti na one potrebite lijepe riječi, pažnje. Istina je, ima stranaca koji nas trebaju, no još više ima naših najbližih, ljudi s kojima živimo, koji bi dali sve na svijetu samo da od nas čuju lijepu riječ. Pok-lonimo upravo to Djetetu Isusu, lijepu riječ upućenu našim bližnjima, lijepo dje-lo. Darujmo obilje Ljubavi, jednako kao što nama Gos-podin svoju Ljubav svakod-nevno preobilno daruje.Postanimo malo boljim lju-dima, budimo pravim slika-ma Božjim. Da bi se On uvi-jek i ponovno rađao u čistim odajama našeg srca. SRETAN VAM I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ !

USUSRET BOŽIĆU

Nema čovjeka, bio on vjernik ili ne, koji ne pozna-je Božić. Koliko toga mi znamo o Božiću? Pa evo: Blagdan rođenja Kristova - Božić, uvijek se slavi svakog 25. prosinca. Prethodi mu vrijeme došašća (dolazi od latinske riječi adventus, ad-venire = doći, dolaziti), te obuhvaća 4 nedjelje. S prvom nedjeljom došašća počinje i nova crkvena litur-gijska godina. Ove godine započinje liturgijska godina A, kad se nedjeljom čitaju evanđelja po Mateju. Božić se do pred kraj IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio

premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovi-na - poganski kult štovanja Mitre - nepobjedivog Sunca (Natalis Solis invicti), koja je padala u vrijeme zimskog solsticija. Doživljavajući Krista kao jedino istinsko Sunce, kršćani na taj dan počinju slaviti Isusov rođendan. Na-jstariji spomen potječe iz 354.godine. Kršćani su vrlo rano dakle, taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma «Narodil nam se kralj nebeski» sa stihom «na tom mladom letu veselimo se» upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.Značenje riječi Božić u kršćanstvu ima ovo značenje: Bog je blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog, dostupan i pristupačan. Veliki Bog postao je malo dijete da nas ne prestraši, da nas ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga prisutni i bliski Bog. On stoga svojim primje-rom pokazuje ono što će kasnije zatražiti od svojih učenika, nakon što je među njih postavio dijete: «Ako

ne postanete kao djeca, ne, nećete unići u kraljevstvo Nebesko» (Mt 18,3). Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje kasnije uočljive kršćanske vrline: pristupačnost, jed-nostavnost, susretljivost, povjerljivost, malenost.Uz sam blagdan Božića usko su povezane i vanjske manifestacije kao kićenje božićnog bora koje se prvi put susreće u francuskoj pokrajini Elzas, odakle se u 17. stoljeću proširilo po čitavoj Francuskoj, Flandriji (Nizozemskoj) i Njemačkoj. Prema nekim izvorima, ovaj su običaj širili protestanti, naspram katoličkog običaja uređivanja jaslica.Naime, prve se jaslice pripisuju jednom od na-jomiljenijih katoličkih svetaca, sv. Frani Asiškom, koji je svojim životom na-jbolje utjelovio bit Božića - služenje Bogu u čovjeku. Sveti Franjo je, naime 1223. godine u jednu staju unio slame i sijena, uveo vola i magarca, postavio oltar, pa je, uz biskupovo dopuštenje, doveo jednog svećenika tamo da služi misu.Od tada se redovito u jasli-cama nalaze vol i magarac, iako ih nema u biblijskom opisu Isusova rođenja. Njihova je prisutnost simbolična: budući da se vol i magarac vraćaju na jasle i

10

slovo.16.12.13.indd 10 17/12/2013 09:57:49

___________________________________________________________

___________________________________________________________

kad se izgube, simbolički se želi reći kako Židovi nisu prepoznali Mesiju, a ove priproste životinje su pre-poznale svoga Gospodara.Jaslice, koje danas u Božićno vrijeme imaju svoje mjesto u svakom domu i javnom prostoru, brzo su stekle popularnost i od tada se proširile po čitavoj Italiji, te južnoj i srednjoj Europi. One podsjećaju na simboličko »rođenje«, prihvaćanje Sina Božjega među siromašnima, malima i poniznima. No, oba običaja su se ujedinila i udomaćila tek krajem 19. stoljeća. Postoje tumačenja da »božićno drvce« predstavlja

drvo života u Raju, do ko-jeg je upravo Krist ponovno otvorio pristup. Simbolika božićnog drvca i jaslica, za to je vrijeme doživjela niz interpretacija, no Božić je ionako, mimo svih teologija, našao svoje mjesto u ljud-skim srcima, kako vjernika, tako i svjetovnjaka.Gledano iz šire kulturološke perspektive Božić je odavno izišao iz čisto crkveno-obrednih i narodno-običajnih okvira, te je svo-jom simbolikom utjecao na razne vidove stvaralačkog izražavanja od umjetnosti do masovnih medija. Poseb-no u literaturi, glazbi, liko-vnosti, kazalištu i filmu.

Blagdan rođenja Kris-tova - Božić, uvijek se slavi svakog 25. prosin-ca. Prethodi mu vrijeme došašća (dolazi od latin-ske riječi adventus, adve-nire = doći, dolaziti), te obuhvaća 4 nedjelje. S prvom nedjeljom došašća počinje i nova crkvena liturgijska godi-na. Ove godine započinje liturgijska godina A, kad se nedjeljom čitaju evanđelja po Mateju.


slovo.16.12.13.indd 11 17/12/2013 09:57:50

Kako li je sretna majka kad osjeti prvi korak svoga djeteta pod

svojim srcem. Blagoslovlje-na ona među svim ženama! Kako li je sretan muž kad mu tu radosnu vijest pren-ese njegova žena. Blagoslov-ljen takav muž kad mu tu ra-dosnu vijest prenese njegova žena. Blagoslovljen takav muž među svim muževima! O sretnih li muževa i žena koji se ne boje života i koji se raduju svojoj djeci. Kako li će ih blagosloviti Bog, gospodar života!Anđeo Gabrijel donosi ra-dosnu vijest. S riječima „zdravo, milosti puna“ ban-uo je anđeo Gabrijel pred Mariju. Ona se prepade. „Ne boj se Marijo“, reče joj. „Ne boj se, jer Bog je s to-bom. Mene je Bog poslao da ti javim tu radosnu vijest!“ Tako njoj anđeo.Ne boj se, majko zatrudn-jeti! Ne boj se anđela Ga-brijela koji ti želi reći da je milost Božja s tobom. Ili ti možda milost ne želiš? Nego radije tražiš sva moguća kontracepcijska sredstva kako ne bi zatrudnjela jer se ne slažeš s Božjim planom.

Što se on ima petljati u tvoj brak? Bog tebi dao život i muža a ti Bogu tako nepris-tojno odgovaraš. Zar te nije Boga strah? Anđeo Gabrijel ti došao javiti radosnu vijest a ti umjesto: „Evo službenice Gospodnje“, kažeš: „Nosi mi se s očiju!“Gospodine, daj da nikada u svom životu ne odbijam tvoju milost. Daj da anđela Gabrijela s radošću primim i surađujem s tvojom milošću. Pomozi današnjim majkama da mogu uvi-jek kao i Marija reći: „Evo službenice Gospodnje!“Marija odlazi Elizabeti. Kako je Marija spremna služiti! Odmah nakon susreta s anđelom Gabrijelom odlazi svojoj rođakinji koja je trud-na već šest mjeseci. Želi joj biti u pomoći njezine zadnje dane trudnoće. A Elizabeta je dočekuje s veličanstvenim riječima: „Otkuda mi da majka Gospodina mojega dolazi k meni?“ To je susret dviju velikih žena, Staroga i Novoga Zavjeta, susret između Isusa i Ivana koji od radosti u utrobi ma-jke odmah zaigra. I Marija zapjeva svoj veličanstveni

pjesan: „Veliča duša moja Gospodina i kluče duh moj u Boga mome Spasitelju!“ Gospodine daj da i moja duša veliča tebe u susretu sa svakim čovjekom! Rodio se Spasitelj. Rodio se život. Tamo negdje u jednom običnom malom zabačenom i nepoznatom selu. Njegova majka primila ga je u naručje i poljubila.Koliko samo majki u mod-ernim velegradovima širom svijeta ne dopuste da nji-hovo dijete ne ugleda svjetlo sunca. Ne dopuštaju mu da ugleda majčino lice. Ne, ne daju mu da doživi prvi majčinski poljubac. Marija je bježala sa svojim djetet-om u Egipat da mu sačuva glavu ispred Heroda. Koliko je modernih majki sretno što Herodi postoje. Danas Herodi ne traže djecu, nego njihove majke traže Hero-da. Jednog će dana ta djeca tražiti svoje majke da one pred njima polože račun!Gospodine, daj da današnje majke poštuju darovani život i da moderno društvo ne donosi zakone protiv nerođene djece, nego da ih svojim zakonima štiti i čuva.

Rodio se

12

Gospodine, daj da današnje majke poštuju darovani život i da moderno društvo ne donosi zakone protiv nerođene djece, nego da ih svojim zakonima štiti i čuva.

slovo.16.12.13.indd 12 17/12/2013 09:57:50

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Prikazan u hramu. Marija je prikazala svoje dijete njegovom nebeskom Ocu. Zahvalila za darovano čedo i prinijela mu ga kao dar s neba. Nad to dijete sišao je Božji blagoslov. I sta-rac Šimun zapjeva: „Sad otpuštaš slugu svoga Gosp-odaru…“Gospodine, posveti svako dijete koje se rodi. Svojom milošću s neba vodi njegov život i daj da uvijek slijedi tvoje korake.U kući Oca. Josip i Mari-ja tražili su svuda Isusa: kod rodbine, s djecom, po kućama i ulicama. A on? Odmah im je pokazao gdje se on osjeća kao domaći i gdje čovjek treba često svoje vrijeme provoditi. Jer, ne može biti izgubljen čovjek u hramu Božjemu. Svaki čovjek koji uđe u crkvu i kle-kne, počne pronalaziti sebe. A kad iziđe iz crkve, postoji opasnost da se izgubi. Ko-like moderne majke gube svoju djecu po kafićima, diskoklubovima i gradskim rupama samo zato što im nikada nisu pokazale gdje je crkva. Gospodine, daj da se naša mladež ne izgubi u lošem društvu, u drogi, piću i nemoralnim užicima, nego da pronađe svoje mjesto uza svoga Oca nebeskoga kao što si ti našao.

I. Š.

RODIO SAM SE KAO SIROMAH DA TI U MENI MOŽEŠ NAĆI SVOJE BO-GATSTVO!

RODIO SAM SE KAO MALEN DA TI NE ŽELIŠ VLADATI DRUGIMA!

RODIO SAM SE U STAJI DA TI NAUČIŠ POSVEĆIVATI SVAKI PROS-TOR!

RODIO SAM SE U ŠPILJI DA SVAKI ČOVJEK DOBRE VOLJE IMA PRIST-UP MENI!

RODIO SAM SE SLABAŠAN DA ME SE NIKADA NE BOJIŠ!

RODIO SAM SE BEZ ORUŽJA DA TI IMAŠ POVJERENJE U MOJU DO-BROTU!

RODIO SAM SE IZ LJUBAVI DA TI NI-KAD NE SUMNJAŠ U MOJU LJUBAV!

RODIO SAM SE NOĆU DA POVJERUJEŠ KAKO MOGU PROSVI-JETLITI SVAKU STVARNOST!

RODIO SAM SE GOL, KAŽE BOG, DA SE TI MOŽEŠ ODREĆI SAMOG SEBE!

RODIO SAM SE KAO ČOVJEK DA SE TI NIKAD NE SRAMIŠ BITI ONO ŠTO JESI!

13 SLOVO - Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)

slovo.16.12.13.indd 13 17/12/2013 09:57:50

Djetešce nam se rodilo, odjekuje i ove božićne zime. Djetešce drugačije od

svih drugih djetešca. Netko doživi 20, net-ko 40, netko 60, a netko i 100 rođendana ali ovo djetešce slavi svoj 2013. rođendan ovoga Božića. Ne znam kad je točno rođendan moje majke, ni sestre, ni brata. Čak sam ponekad nesiguran i u svoj. Ali tvoj rođendan slavi dvije milijarde kršćana. I ne samo oni: svaki imalo kulturan čovjek, koje god vjere bio, zna za tvoj rođendan. Svim na zemlji mir veselje, odjekuje s nebeskih visina i prostire se zemaljskim prostranstvima od sjeverne do južne Zem-ljine polutke. Tvoje rođenje donosi mir u srce i dušu svakoga čovjeka. Neka i ove zime mir zasja u svim narodima, među svim zaraćenim zemljama i u cijelome svijetu. Tiha noć, sveta noć, pjevušit će tiho pahuljice spuštajući se sa svetih nebesa u tu najsvetiju noć na zemlji. A okićene jelke žmirkat će s kućnih pro-zora i šepuriti se u svojoj raskoši kao da samo one znaju što se te noći događa. Zvončići, zvončići, zvone cijelu noć, pjevat će razdragana djeca na polnoćki u našoj župi i tiskati se oko jaslica da vide gdje leži mali Isus. Upirat će stalno prstom u sitne figurice i pokazivati mami što su otkrili, a ona će im reći da ne pokazuju prstom jer je to nepristojno. Oni i ne slute da su najsličniji od svih onom mališanu što leži u jaslama i odozdo im se radosno smije. Božić nam je, milo nam je, veselo, veselo, pjevat ćemo u svojim obiteljima, s prijateljima, uz čašu rujna vina i suhe kobasice. Oko obiteljskog stola za ručkom na Božić skupit će se svi: bake i djedovi, očevi i majke, mladići i djevojke i brojna

djeca. A onda će zapaliti božićnu svijeću, zajednički se pomoliti i u Božjem blagoslo-vu blagovati ono što je majka spremila. Znam: svi će lizati prste i pitati ima li još. Radujte se narodi, svi narodi svijeta radosni budite. Neka vaše ulice budu okićene, trgovi ukrašeni, izlozi nek blistaju od sjaja, jer dolazi Kralj. Ali više nego ulice, neka budu čista vaša srca, nek blistaju vaše duše, i nek vrata vašega bića budu širom otvorena, jer dolazi Kralj. Zdravo budi, mladi Kralju, pjevajte mu svi, i radosni i žalosni. I hromi i ranjeni i žalosni. Donosi vam božićnice na svojim

Oj djetešce moje drago!

14

slovo.16.12.13.indd 14 17/12/2013 09:57:51

___________________________________________________________

___________________________________________________________

preobilnim zlatnim kočijama. Božićnice mi-losti koju će podijeliti svakome u onoj mjeri u kojoj mu je potrebno. Za svoj rođendan podijelit će svima: malima i velikima, i mladima i starima. Svatko će dobiti vreću radosti i mladosti, poleta i jakosti, u veselju i obilju, jer tako dijeli Kralj: i šakom i kapom. U se vrijeme godišta, bit će pjes-ma najljepša i ovog Božića. Pjevat će ti, Kralju, svi: i veliki i maleni. Svi će biti ve-seli, jer nam se rodi Ti, u štalici na slamici. Kraj tebe je Djevica, draga tvoja majčica, sva rumena obraza. Klanja ti se s Jos-ipom, povija te pažljivo i pjeva ti veselo.

Oj djetešce moje drago, pjevam

i ja rado s njim. Pjevam tebi

Djetiću ko najdražem cvjetiću,

pjevam Kralju, Bogu svom. Pa

sam radostan, presretan, jer te

ljubim dušom svom.

Veseli se, majko Božja, zbog

rođenja Božjega, veselit se ne

prestaj. Veseli se svijete, do nebesa

digni glas: rodio se Isus spas. Svi

mu sada hrlite, radosno potecite,

sa mnom složno recite:

Oj djetešce moje drago,

Ti si moje cijelo blago.

Rođendan ti sretan bio,

Bog te dragi poživio.

Naš si ponos, naša dika,

Naša radost prevelika.

Budi radost svakom biću

I čovjeku i cvjetiću.

Svako srce nek ti pjeva,

Nek ti kliče od veselja.

Živio nam, Božji Sine,

Ti što dođe iz visine.

Živio nam, Bože naš,

Kličemo ti ovaj čas.

Ti si našeg srca plamen,

Ti si našeg žića znamen.

Tako uvijek budi, amen!


slovo.16.12.13.indd 15 17/12/2013 09:57:51

1616

Kako je lijepo biti „nov“: imati novo odijelo, nove ci-pele, novu frizuru, novu jaknu, novi televizor ili novi kompjuter! A što misliš tek da imaš novi automobil, novi stan ili novu kuću? E, to bi tek bila prava stvar! Ali, ne može se baš tako lako imati sve novo. Zato ćemo i rukama i nogama raditi da nam sve bude „ko novo“. Staru ćemo kuću tako lijepo obojiti da bude „ko nova“, istrošeno odijelo dat ćemo na kemijsko da iz-gleda „ko novo“, a svoj stari automobil glancat ćemo dan i noć, tako da se sjaji „ko novo“. No, ima nešto što svakom čovjeku, od djeteta do starca, svake godine, u svakom dijelu svijeta, uvi-jek u isto vrijeme na prag dođe kao pot-puno novo: Nova godina! I svi su toliko uzbuđeni da je žele dočekati na nogama, s pjesmom, uzdignutim čašama i lijepim željama za svakoga. Ove nam je godine ta Nova godina došla po 2014. put. Stoga podižemo čašu i nazdravljamo svima.

U našim srcima je 2014 najljepših želja za svakoga. Vama djeco! Neka se 2014. igračaka prospe po vašim dječjim soba-ma, dječjim dvorištima i vrtićima. Neka bude i bar-bika, i autića, i bagrečića, i meda, i kinder jaja. Neka se 2014 bezbrižnih osmjeha

prospe po vašim dječjim licima! Vama, školarci! Neka 2014 najljepših ocjena zasja u vašim školskim dnevnicima. Neka vaši roditelji budu po 2014 puta ponosni na vas, na vaše ponašanje, vaše učenje i vašu marljivost! A ne da propadaju u zemlju

slovo.16.12.13.indd 16 17/12/2013 09:57:52

___________________________________________________________ 17

___________________________________________________________ 17

radi 2014 neopravdanih! Vama, studenti, želimo 2014 položenih ispi-ta! I uz to 2014 posto pop-usta na knjige, skripte, stan-ove i vozne karte. Ali ne i na cigarete i flipere! Vama, roditelji, želimo 2014 novih beba, velikih, finih, rumenih,

zdravih i veselih! Samo pre-ko njih takvih nama će naša Hrvatska domovina biti ve-lika, fina, rumena, zdrava i vesela! Ali ako ih 2014 po-bacite, onda će biti mala, ružna, blijeda, bolesna i tužna. I na kraju pobačena! Vama, bake i djedovi, želimo

2014 unučadi koja će se penjati po krošnjama sta-bala i cvrkutati po granama, dok im vi budete pričali najljepše priče i najzanimljivije ba-jke i učili ih prve molitve. Vama, hr-vatski sportaši, u Novoj godini, želimo 2014 na-jboljih golova, 2014 najljepših koševa, 2014 meč loptica i 2014 zlat-nih medalja. Neka se hrvatski navijači širom svijeta pon-ose i kliču! Tebi, hr-vatska domovino, želimo još 2014 zlatnih godina i 2014 sretnih trenu-taka u suzviježđu božanskog svemi-ra. Budi zvijezda koja nikad neće pasti i koja će svo-jim svjetlom obas-javati istinsku stazu koja vodi prema

vječnosti! A tebi, hrvatski narode, želim 2014 Božjih blagoslova kroz novo tisućljeće. Neka te Duh Božji uvijek prati a Blažena Dje-vica Marija, Kraljica Hrvata, bila ti vječnom zaštitnicom!

SLOVO - Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)

slovo.16.12.13.indd 17 17/12/2013 09:57:52

Božićne kartoline

Sićan se dobro onih danaKad je poštar, o Božiću, kuca na vrata.Naprtija bi boršu i po cili Božji dan Jurija kroz kale, jubija prage i judima ih dostavja! A bile kuverte, nezalipjene, samo uvučene,Neke injule, a neke duple, Nosile su sriću, punile dušu, kratile muku. Blištali su baluni, anđeli, zvizda repatica, Dimnjačar, okićeno drvo i božićna štalica. Od prijatelja, znanaca il bliskog roda,Putovale bi iz naših mista il dalekih mora.Od Božića do Božića išle bi priko rukuŠirile sriću, jačale jubav, ličile dušu.E…., ta čestitka…..Il’ van Bižićna katolinaNit je ‘ko više pišeA niti ne prima.Sve polako nestaje, blidi, sve se brišeJer došlo je neko novo vrime.Lipi moji, mili, dragi …….. ADIO, KARTOLINE

Božićna noć

Božićne zvjezdice zlaćano blješteSjajnim velom obgrlile sve kontinenteSa svih strana melodije se stapajuU harmoničan tonBožićna je noć! S istoka, zapada, sjevera i juga Zvončići odjekuju k’o jedan zvonA jeka pronosiBožićna je noć!Pastiri, mornari, ribari, težaciI svi drugi, veliki i maliČine jedinstveni zborBožićna je noć!

Spasitelj se rodi, cijeli svijet Ga slaviGloria, gloria, zvoni mili pojBožićna je noć! Želja svima u srcima titraDa bude ljubavlju, mirom i zdravljemIspunjen svaki domBožićna je noć!Zdravljem, mirom i ljubav-ljuDa bude ispunjen svaki domBožićna je noć!

Đenka Bobić

Bilo je to davno!

Bilo je to davno – od davnina;u Betlehemu rodi majka Sina.Iako je bila noć – zvijezda je sjala.Umjesto da se gasi, to je bio znak – rodio se da nas spasi.

Učiniše sve što valja. Odmah su mu došla Tri kralja.Došli kralji i darove donili;evo Spasitelja, narode moj mili.Obukli ga u oskudnom ruhu,iako je začet po Svetome Duhu.

Rastao je kao svako dijete,iako je rođen od prečiste Marije,Djevice svete.

Odrastao – skriveći,sve dok nije posta veći.Krstio ga sveti Ivanpo danu – u rijeci Jordanu.

Neki se pitaju o komu ja to pišem.O onome rođenom – najvišem.Onaj koji lijega i ustaje s njime, znade da je njemu Isus ime.

Ive Protega

P J E S M E B O G U - B O Ž I Ć U

Sve polako nestaje, blidi, sve se brišeJer došlo je neko novo vrime.Lipi moji, mili, dragi …….. ADIO, KARTOLINE

Ispunjen svaki domBožićna je noć!Zdravljem, mirom i ljubavljuDa bude ispunjen svaki domBožićna je noć!

Đenka Bobić

rodio se da nas spasi.

Učiniše sve što valja. Odmah su mu došla Tri

Došli kralji i darove donili;evo Spasitelja, narode moj

Obukli ga u oskudnom

iako je začet po Svetome

Rastao je kao svako dijete,iako je rođen od prečiste

Djevice svete.

18

slovo.16.12.13.indd 18 17/12/2013 09:57:55

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Božića dani

Dani su kad svatko će reći:Kako je lijepo imati Kristau oku, u srcu, u duši,u riječi koja mirom blista.

Dani su kad svi možemo rećiBogu hvala za predanje Kraljašto nam srca gore, svi smo sretnidani što teku mirom stoljet-nim.

Dani su kad i priroda oživiu ritmu sva Stvoritelja svijetaiskri plamom darovanog svjetlaKrist bude bit našeg identiteta.

Dani su kad srce otvorimodarujemo ljubav, sreću hranimoda Krist nas osjeti, nagradiPoj naše radosti Božić proslavi.

Svjetlo mira

Betlehemsko svjetlovrijeme posebno zapreteno pokrećevrata otvara sreće.

Svi darovi njegovi mir daruju, ljepotuIstiču Bog je tuPrisutan raste u srcu.

Svjetlo ti svijetliljubavlju i nadom.Nutrinu nam ispunjavasrca mu otvaramo rado.

U zvjezdanoj noći mu oblikgledamo u svoj čistini.Ponosno izreći ćemo Kris-tovo imeuznosito živjet ćemo s Njime.

To svjetlo dobrote mirau njemu će rasti žarom hvaleveličat ćemo Kristovo rođenjedok noć vječnog svjetla oči slave.

Rođenje me budi

Rođenje me to budiSrce ga grli nježnoKristove oči sjaju mojeRuke mu pružam svoje.

Pred jaslama stojimKristu se blago smješimOči ko da mi kažu:Na izvoru si svome.

Čarobno sve sviće Božja djeca postajemo sviOganj se u srcu paliPlamsa dar vječne ljubavi.

Naviru riječi hvaleZa sve milosrdne dareU božanstvu tom sebe vidimDuhom ljubavi: puna sam slave.

Noć daruje Svjetlo, mir nudiU glasnoj tišini postajemo Kristovi ljudiBeskrajno Svjetlo svjetlošću sjau ozračju istine ove Kristov put ćemo nastaviti.

Ljubimka Jurleka

P J E S M E B O G U - B O Ž I Ć USvjetlo mira

Betlehemsko svjetlovrijeme posebno zapreteno pokrećevrata otvara sreće.

Svi darovi njegovi mir daruju, ljepotuIstiču Bog je tu

Rođenje me budi

Rođenje me to budiSrce ga grli nježnoKristove oči sjaju mojeRuke mu pružam svoje.

Pred jaslama stojimKristu se blago smješimOči ko da mi kažu:

P J E S M E B O G U - B O Ž I Ć U

Kraljašto nam srca gore, svi smo sretnidani što teku mirom stoljetnim.

Dani su kad i priroda oživiu ritmu sva Stvoritelja svijetaiskri plamom darovanog svjetlaKrist bude bit našeg identiteta.

Dani su kad srce otvorimodarujemo ljubav, sreću hranimoda Krist nas osjeti, nagradi


slovo.16.12.13.indd 19 17/12/2013 09:57:58

Mi kršćani vjeru-jemo da je Bog svuda, u svako

vrijeme i za svakog čovjeka. On djeluje kada i gdje želi, a sakramenti su čvrsto jamst-vo da Bog djeluje sada i ovd-je. Radi čovjeka, Isus Krist je dao Crkvi sakramente kao spasonosne znakove.Što su sakramenti? Sakra-menti su vanjski znakovi jedne nutarnje, nevidljive stvarnosti, ustanovljeni od Isusa Krista, koji nam posreduju posebnu Božju milost. Kraće i jasnije rečeno: sakramenti su zna-kovi Božje blizine.U Katoličkoj Crkvi ima sedam sakramenata koji se dijele na sakramente inicijacije (krštenje, pot-vrda i euharistija), sakra-mente ozdravljenja (ispovi-jed ili pokora i bolesničko pomazanje) i sakramenti služenja ili poziva (ženidba i sveti red).Krist je prisutan i prebiva u nama po svojoj riječi i na-dasve po tim svetim znako-

vima. U nama je po sakra-mentu krštenja, s kojim je započeo naš sakramentalni život. U euharistiji nam pruža spasonosnu hranu, daje nam se pod prilikama kruha i vina. U ispovijedi dolazimo do susreta s njegovim milosrđem. Ispovijed nas čisti i sprema za milost Božju koja nam se po sakramentu daje, te smijemo pristupiti sakra-mentu euharistije. To se događa po djelovanju nas grešnika-pokajnika, po služenju Crkve, a nadasve po djelovanju Božjem. Na koncu sve je to djelo Božje jer i naše kajanje i obraćenje su djela Duha Svetoga.Što sadržava i kako djeluje sakrament pokore?

Tradicija poznaje tri bitna čina: priznavanje grijeha, kajanje za grijehe, i pokora za grijehe. Ako se, dakle, želimo pravo ispovijediti potrebno je da se poka-jemo za svoje grijehe, da ih

priznamo, ispovijedimo i izvršimo određenu poko-ru. Ispovijed je sakrament obraćenja, pokore, pomiren-ja i oproštanja.

Kajanje za grijeheKajanjem izražavamo svoju žalost, svoju bol za počinjene grijehe bilo da smo griješili propustom, riječima, dje-lima ili mislima. Pri tom dajemo obećenje da ćemo se popraviti i uz pomoć Božju više ne griješiti kao i izbjega-vati grešne prigode. Drugim riječima rečeno, želimo mijenjati svoj način života, želimo se obratiti. Isus je uvi-jek tražio promjenu života kada je ljude oslobađao od njihovih grijeha: ...“Ni ja te ne osuđujem... idi i ne griješi više“ (Iv 8, 11).

Priznavanje grijehaKada govorimo o grijesima onda trebamo razlikovati dvije vrste grijeha: lake ili male i teške ili smrtne. Teški su grijesi „smrtonosni“ jer duhovno ubijaju čovjeka.

Ususret Božiću sakramen-tom pokore ili ispovijed

20

slovo.16.12.13.indd 20 17/12/2013 09:57:58

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Teške, smrtne grijehe mo-ramo priznati i ispovijediti. Mali ili laki grijesi su naše svagdašnje pogreške, koje ne bi morali ispovijedati, ali Crkva preporuča i takve grijehe u ispovijedi priznati i ispovijediti.Nama mora biti jasno da Bogu u ispovijedi ne pričamo nešto što on ne bi znao. On poznaje naše grijehe kao što je poznavao Adamov, Evin i Kainov grijeh, kao i grijehe svih ljudi. Bog traži da ispovi-

jedimo grijehe ne radi toga što bi smo mi njemu nešto dobro činili, nego zato što s tim činimo sebi dobro. Djela pokoreKada se ispovijedimo, dak-le, priznamo svoje grijehe i kada se za njih pokajemo, te dobijemo odrješenje, sli-jedi izvršenje pokore koju nam je ispovijednik dao.Pokora bi uvijek trebala odgovarati počinjenim grijesima, mali grijeh - mala pokora, veliki grijeh

- velika pokora. Ona može sadržavati molitvu, ali isto tako djela, dakle, nešto ma-terijalno učiniti bilo svojim radom, novcem, ili nekim drugim djelom pokore, a podrazumijeva se, ako se počinila šteta, počinjenu štetu, ako je moguće i na-doknaditi. Pokoru po mogućnosti treba izvršiti odmah jer se lako može zaboraviti.

fra Josip


slovo.16.12.13.indd 21 17/12/2013 09:57:59

Savjest je „glas“ Božji u nama. Ona nam govori što je dobro a što zlo. Savjest se tijekom života formi-ra, a da bi bila ispravno formirana moramo na tome raditi, moramo je uvijek i ponovo ispitivati. Evo jednog malog uzorka ili primjera ispita savjesti prije ispovijedi za odrasle osobe:Jesam li sakramente doživljavao kao sredstvo spasenja koji nas uvijek s Bogom pomiruju?

Koliko sam išao ususret ljubavi Božjoj, odnosno, koliko sam je prihvaćao?

Jesam li psovao Boga pogrdnim riječima?Jesam li nedolično izgo-varao ime Božje, Isusa, Majke Božje i svetaca?

Jesam li neopravdano izos-tavljao svetu misu nedjel-jom i blagdanom?

Jesam li slušao tihi glas svoje savjesti te dobro prihvaćao, a zlo izb-jegavao?

Jesam li izražavao svoju ljubav prema Bogu, odnos-no prema bližnjemu?

Kako sam se ponašao pre-ma ljudima koji su mi bli

zu, prema onima koje mi je Bog povjerio?

Jesam li ugrožavao svoje zdravlje?

U što sam trošio svoje intelektualne i duhovne sposobnosti i snage?

Jesam li prekoračio mjeru u jelu i piću, u seksualnos-ti?

Kako sam raspolagao do-brima koje posjedujem i je-sam li ih s drugima dijelio?

U što sam trošio svoje slo-bodno vrijeme?

Kako sam se ponašao u tre-nutku sreće?

Što podrazumijevam pod milosrđem i ima li ta vrsta ljubavi mjesta u mom srcu? I na koji način to konk-retno provodim u životu?

Što ću odgovoriti na kraju života kada budem pitan, što mi je bilo najvažnije u ovozemaljskom životu?

Mogu li zamisliti od čega ću živjeti poslije tjelesne smrti – onda kada ne bu-dem više mogao raspolaga-ti vremenitim i materijal-nim dobrima?

Hvaljen Isus i Marija!

Zadnji put sam se ispovije-dio prije...Ovo su moji grijesi... ( reći sve grijehe i sve ono što osjećamo kao teret na duši, uključiti i one grijehe kojih se ne možemo sjetiti).

Više se ne sjećam.

Svećenik će uputiti neko-liko pobudnih riječi i dati pokoru te reći da molite kajanje, koje glasi:Kajem se od svega srca, što uvrijedih Boga, najveće i najmilije dobro. Mrzim na sve sve svoje grijehe i čvrsto odlučujem, da ću se poprav-iti i da neću više griješiti.Odrješenje:Bog, Otac milosrđa, pomirio je sa sobom svijet smrću i uskrsnućem svoga Sina, i izlio Duha Svetoga za oproštenje grijeha. Neka ti po službi Crkve on udi-jeli oproštenje i mir. I ja te odrješujem od grijeha tvo-jih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.Poslije odrješenja grijeha koje svećenik daje, slijedi otpust, koji završava s:Idi u miru!Bogu hvalaNajbolje je odmah u crkvi izmoliti pokoru.

22

U ispovjedaoniciIspit savjesti

slovo.16.12.13.indd 22 17/12/2013 09:57:59

___________________________________________________________ 23 SLOVO - Godište XVII. Božić 2013., br.3 (48)

Božićni raspored ispovijedanja u crkvi Gospe van grada

16. – 18. 12.: 7:30 – 11:30/ 16:30 – 18:3019. – 23. 12.: 7:30 – 12:30/ 16:30 – 18:30 24. 12.: 7:30 – 12:30.

slovo.16.12.13.indd 23 17/12/2013 09:57:59

24

Ovih se dana, revnim odlaskom na mise

zornice i paleći svijeće na adventskom vjenčiću, pripremamo za dolazak bl-agdana Božića, kojim želimo proslaviti rođendan Božjeg Sina, Isusa Krista. Zasigurno nam se u tom blagdanskom raspoloženju rađaju ideje kako u predstojećim danima razve-seliti obitelj te proslavljajući božićne blagdane ispu-niti dušu i srce svim onim što nam On daje: mirom, blagoslovom, ljubavlju, zajedništvom i toplinom prema bližnjima. U tom se ozračju u našim katoličkim obiteljima svake godine nastoji na obitelj zazvati blagoslov, kako bi članovi obitelji u narednom periodu s Božjom pomoću mogli djelotvorno živjeti svoju vjeru. U tim milosnim tre-nucima blagoslova obitelj ima mogućnost u susretu sa svećenikom obnoviti duh zajedništva, koji se često gubi kroz razne brige i dužnosti ovoga svijeta, dok svećenik podjeljujući obitelji blagoslov, ima mogućnosti zazvati Božje milosrđe nad

obitelj, pomoliti se za poko-jne i susresti se sa članovima obitelji. Mnogi se u tim tre-nucima ne snalaze najbolje, pa se ulaskom svećenika u njihov dom ne osjećaju ugodno te često ostaju zbunjeni.Kako bi blagoslov obitelji prošao što ljepše i dostojan-stvenije, najprije bi trebalo pripremiti srce, jer ako je srce otvoreno za prihvaćanje blagoslova, onda svi os-tali nedostatci nisu uopće bitni. Potrebno je nadalje saznati kada svećenik dolazi u ulicu u kojoj stanujemo, jer ćemo ga tada dočekati pred vratima kuće ili stana

i pokušati isplanirati obveze kako bi svi članovi obitelji bili kod kuće, zajedno mo-lili i razgovarali. Ljudi znaju biti u zabludi pa misle da se tih dana samo blagoslivlje stan ili kuća. Zato u kući os-taje jedna osoba, kako bi se blagoslov sretno “odradio” i obavila osnovna kršćanska dužnost. To nije i ne bi smio biti glavni cilj blagoslova.Od najosnovnijih stvari trebalo bi pripremiti: raspe-lo i upaljenu svijeću, sim-bole koji nas podsjećaju na Isusa Krista. Također bi pri ruci trebala biti Biblija, Riječ Božja upućena čovjeku, iz koje bi bilo dobro pripremiti

B L A G O S L O V O B I T E L J I

slovo.16.12.13.indd 24 17/12/2013 09:57:59


odlomak koji bi jedan od članova obitelji navijestio kada svećenik započne s blagoslovom. Budući da za blagoslov služi blagoslov-ljena voda, dobro je u po-sudicu staviti blagoslovljenu vodu i grančicu primjerene veličine, kojom svećenik može poškropiti okupljene. Upozorite svoje susjede u zgradi ili ulici za dan kada je po planu vaša ulica na redu za blagoslov, kako bi se bolje organizirali i dočekali svećenika. Mi ćemo se trudi-ti da prema rasporedu toga dana dođemo do vas. Ako neku obitelj ne nađemo kod kuće kada je njihova ulica na

redu, a žele da im svećenik dođe za blagoslov, neka nam se naknadno javi pa ćemo se dogovoriti. Blagoslov za one koji nisu bili kod kuće je 4. 1. 2014. (subota), ako se jave ili drugi dan po dogovoru sa svećenikom.U mnogim je župama običaj da se svećenik na kraju blagoslova daruje. Taj se dar koristi za dobro i potrebe župljana, župe i biskupi-je. Dar nije neki “crkveni porez” koji je obitelj dužna isplatiti, nego je na obitelji da dadne prema svojim mogućnostima, ako je uopće u mogućnosti, jer blagoslov vrijedi i bez davanja nekog

određenog dara. Vrata obiteljskog doma u ne-dostatku novca ne bi smjela ostati zatvorena.Čak i više od samog čina blagoslova obitelji jed-nom godišnje u Vašim domovima, Vašem bi župniku bilo draže da obitelji shvate da je župniku više stalo da tijekom cijele godine na nedjeljnim i blag-danskim misama, i u drugim radosnim i tužnim prigodama, di-jeli život vjere sa svojim

župljanima, a ne samo pov-odom ove prigodne božićne pastoralne prakse - u naj-manju ruku zbog samih tih obitelji, ali i obogaćivanja međuljudskih i vjerničkih odnosa. Na taj bi se način stvarale i nove povezanosti unutar Župe, a vjernici i nji-hovi pastiri bolje bi se up-oznali te bi zajednički mogli pridonositi duhovnome ras-tu i ostalih župljana. Upravo je to za nas pastoralni ideal, čemu bismo svi trebali težiti.

B L A G O S L O V O B I T E L J I

slovo.16.12.13.indd 25 17/12/2013 09:58:00

26

Praktične napomene uz blagoslov obitelji:

Blagoslov Vaših domova započinjemo ujutro od 9.00 sati. Molimo obitelji da nastoje osigurati blagoslov svoga doma, ako je to ikako moguće, u vrijeme predviđeno ovim rasporedom.

Svećenici će nastojati držati se ovog rasporeda. Ako neke obitelji, iz nepredvidivih razloga ne uspijemo pohoditi, naknadno ćemo ih pohoditi prema dogovoru.

Blagoslovu trebaju prisustvovati svi članovi obitelji koji to mogu (i djeca). Lijepo je imati na stolu Križ, zapaljenu blagoslov-ljenu svijeću i blagoslovljenu vodu.

Molimo obitelji koje su na popisu za blagoslov, da na dan blagoslova zatvore pse, jer zbog neu-godnih iskustava, nećemo moći ulaziti u taj dom, s obzirom da s nama idu i djeca (minis-tranti), za koju su, pred njihovim roditeljima i pred zakonom, za vrijeme blagoslova odgovorni svećenici. Osim toga, znak je opće kulture da se za vrijeme blagoslova ugasi TV ili radio, kako se ne bismo morali u molitvi nadvikivati sa medi-jima. Oni koji su doselili na područje župe i svatko tko blagoslov želi, a nije prijavljen može doći u župni ured ili sakristiju i prijaviti se.

Dan blagoslova Vaše obitelji poseban je dan kad Isus Krist pohađa Vaš dom. Neka blagoslov Vašega doma bude izraz Vaše vjere i svjedočanstvo pripadnosti Rimokatoličkoj Crk-vi. Svećenik ne dolazi u svoje, već u Ime Božje i u ime Crkve čiji je službenik te donosi mir i radost Isusa Krista Spasitelja svijeta.Hvala vam lijepa na dosadašnjim lijepim susreti-ma kod blagoslova i nadamo se da će tako biti i ove godine. Preporučamo vam da pročitate naš župni list „Slovo“, jer vam on daje opširniji uvid u ono što se u župi i oko nje događalo u protek-lom periodu.

1. ZA BLAGOSLOV VAL-JA PRIPRAVITI ČISTU I UREDNU PROSTORIJU.

2. NA STOLU PRIPRAVI-TI KRIŽ, SVIJEĆU (KOJA NEKA GORI ZA VRI-JEME BLAGOSLOVA) I POSUDU S BLAGOSLOV-LJENOM VODOM TE GRANČICOM KO-JOM ĆE SVEĆENIK POŠKROPITI.

3. BILO BI LIJEPO DA SVI UKUĆANI BUDU PRISUTNI KOD BLAGOSLOVA.

4. KAD SVEĆENIK UĐE POZDRAVLJA RIJEČIMA: MIR KUĆI OVOJ, A SVI ODGO-VORE: I SVIMA KOJI PREBIVAJU U NJOJ.SLIJEDI MOLITVA ZA UKUĆANE KOJA SE ZAKLJUČUJE Z A J E D N I Č K I M MOLJENJEM OČENAŠA I BLAGOSLOVNOM MOLITVOM.

5. KAD SVEĆENIK ŠKROPI BLAGOSLOV-LJENOM VODOM SVI NA SEBI ČINE ZNAK KRIŽA.

slovo.16.12.13.indd 26 17/12/2013 09:58:00


DATUM 9 – 17 SATISV. MISA

(za obitelji)

27. 12. 2013.(petak)

I. TežačkaII. Zadarska

III. Zdravka Bege, Bosiljke Fulgosi, Ružice Vukman,

7. kontinenta, Miminac

26. 12. – 18 h(četvrtak)

28. 12. 2013. (subota)

I. Matije Gupca (parni brojevi), Petra Grubišića, Ante Šantića

II. Matije Gupca (neparni brojevi), Tina Ujevića, Pod Vidilicom

III. Paške Zjačića, Ante i Marka Vidovića, Istarska (neparni brojevi), Braće Polića

27. 12. – 18 h(petak)

30. 12. 2013.(ponedjeljak)

I. Kralja Zvonimira, Majke Klare ŽižićII. Put Gimnazije (parni brojevi, Mihe Klaića, Vinka

Maglice, S. S. KranjčevićaIII. Put Gimnazije (neparni brojevi), Rogoznička,

Bleiburških žrtava

29. 12. – 18 h(nedjelja)

31. 12. 2013.(utorak)

I. Stjepana Radića (parni brojevi)II. Stjepana Radića (neparni), Karla Vipauca

III. Nikole Tesle, Šubićevačko šetalište, Svetog Spasa

30. 12 – 18 h(ponedjeljak)

2. 1. 2014.(četvrtak)

I. Ante Starčevića, Sedam Omelića, Fra S. ZlatovićaII. Fra J. Milete, S. Macure

III. Ante Šupuka, Kamenarska, V. Lisinskog

1. 1. – 18 h (srijeda)

3. 1. 2014.(petak)

I. Wilsonova, Frankopanska, StankovačkaII. A. Mihanovića, Ivana Rendića, Augusta CesarcaIII. Poljana, V. Nazora, Sarajevska, Draga, Jerka

Machieda

2. 1. – 18 h(četvrtak)

4. 1. 2014.(subota)

Za one koji su bili odsutni tijekom blagoslova!

RASPORED BLAGOSLOVA DOMOVA

slovo.16.12.13.indd 27 17/12/2013 09:58:00

28

Razgovor sa ministrantom Marinom Belakom

Tko je Marin Belak?

Dječak koji ima deset i pol godina. Rođen u Šibeniku i učenik 5. a razreda Osnovne škole „Fausta Vrančića“. Ministrant u župi Gospe van Grada već drugu god-inu. Roditelji se zovu Mario i Vesna, nema braće ni ses-tara. Voli biti ministrant jer ga to ispunja i čini sretnom osobom.

Osim škole koje su još tvoje aktivnosti? Uz školu, idem na satove stranih jezika. Do-datno učim engleski jezik, to me čini sretnim jer mogu više naučiti. Ne bavim se sportom, no uskoro ću upisati sport koji volim. U izvanškolske aktivnosti ubrajam i nogomet s pri-jateljima.

Aktivan si i na Međunarodnom dječjem fes-tivalu koji se održava svakog ljeta u našem Gradu. Kako sudjeluješ i što te se najviše dojmilo na Festivalu? Na prošlom Međunarodnom dječjem festivalu bio sam u radionici „Nori“. To je bila

novinarska radionica u kojoj smo nakon svake odgledane predstave pisali izvještaj. Ponekad smo intervjuirali poznate i slavne osobe iz društva. Odgledao sam sve predstave. Sve je to za mene bilo nezaboravno iskustvo.

Koje su tvoje aktivnosti u župi?

Moje župne aktivnosti su jasne. Subotom je minis-trantski susret u 14 sati na kojem se dogovorimo tko kad ministrira i što radi te

“Sve je lijepo kad se bar malo približiš Bogu”.

slovo.16.12.13.indd 28 17/12/2013 09:58:02


vježbamo ministriranje i učimo o svetoj misi. Ak-tivnosti koje sam imao prije par tjedana bili su satovi glume gdje smo se pripremali za predstavu koja je bila na misi za proslavu Misijske nedjelje. Nedjeljom i subotom popodne igram nogomet s drugim minis-trantima.

Što ćeš posebno pamtiti iz vremena ministriranja u crk-vi Gospe van Grada?

Što ću pamtiti? Pamtit ću to kad me fra Perica prvi put obukao u ministranta i što me naučio nekim tajnama i vrlinama u ministriranju. Pamtit ću pobjede i poraze u kvizovima i utakmicama. Prijatelje ću pamtiti što su me primili u svoje društvo i pomogli mi kad mi je

bilo najpotrebnije. Časnu Antoniju ću pamtiti što se toliko trudila oko mene i nasmijavala nas ministrante kada smo bili malo tužni. Pamtit ću i župnike fra Ivana i fra Filipa što su mi govor-ili pametne i mudre izreke i priče o mnogim ljudima. Pamtit ću i časnu Mirjanu što mi je puno puta pomogla u svemu i što je svaku misu učinila ljepšom svojim glas-om. Najviše ću pamtiti min-istrantski susret u Sinju koji je bio veličanstven okupivši nas petsto ministranata.

Vjerujem da u Župi ima još onih koji bi se htjeli upisati u ministrante, dječji zbor ili u glumačku sekciju. Kako ih ohrabriti?

Znam da bi sva djeca htjela uključena u neke aktivnos-

ti. Stvarno je lijepo u tome sudjelovati i ponešto ko-risnoga i naučiti. I ja sam mislio kad sam se upisao u ministrante da je to nešto teško, ali zapravo nije. Sve je lijepo kad se bar malo približiš Bogu. Zato djeci poručujem: „Sve je lagano, ako to voliš i cijeniš. Samo je potrebno malo hrabrosti“.

I na kraju što bi želio poručiti našim mladima i svim župljanima?

Želio bih na kraju svima poručiti da se međusobno vole i poštuju. Da nikog ne ponižavaju. Samo je jedan Bog, njemu se klanjajmo i molimo. Jedna je vjera kršćanska kojom se mo-ramo dičiti i poštovati je. Mladima želim poručiti da idu Božjim putem!

slovo.16.12.13.indd 29 17/12/2013 09:58:04

Vjeronauk! Obično ova riječ budi us-pomene na dane

djetinjstva, na prvu pričest i krizmu. Sjećamo se svoga vjeroučitelja koji nas je lije-po poučavao u vjeri, s nama se družio, igrao, okupljao djecu i mladež i pripremao župne svečanosti. Ostale su nam u srcu i pameti mnoge poučne zgode, pouke i is-tine u kojima nas je odgajao. Drugi se opet nerado sjećaju vjeronauka: morali su re-dovito ići na vjeronaučnu pouku, učiti vjerske istine, pisati… Neki su sve to radili radi interesa, tj. da „obave“ sakramente, da ne budu u svojoj sredini „bijele vrane“. Vjeronauk se ponekad pristupalo kao nečem usput-nom i suvišnom. Tako i da-nas razmišljaju neki roditelji i mladi. Može se čuti: „Bože moj, što će toliki vjeronauk,

i u školi i u župi, ta dosta je da znaš neke osnovne vjer-ske istine i molitve kao što su Očenaš, Zdravo marijo i Vjerovanje, da nabrojiš sakramente i Deset zapovi-jedi. što se tu ima više učiti i raditi?“

Vjeronauk i sportČini se kao da se u odgoju svemu posvećuje više vre-mena nego vjeronauku. Neki roditelji misle kako je u životu djeteta sve važnije od vjerskog odgoja: odlične ocjene iz školskih predmeta, učenje stranih jezika, tenis, sviranje, plivanje… Čime li sve roditelji, od ranog djet-injstva, ne opterećuju svoju djecu! Sve je podređeno us-pjehu djeteta, pokazivanju i dokazivanju, postignuću karijere i unosne profesije. često su tome ciljevi: uspjeh, čast, priznanje, slava, bo-gatstvo. Neki roditelji pred

svoju djecu postavljaju one ciljeve i zadaće koje oni sami nisu uspjeli postići. Drugi prisiljavaju djecu na ono što ona ne žele i ne mogu činiti. Pored toga što se utroši puno energije, vremena i truda, česti su neuspjesi i razočaranja. No, poštujući sve plemenite zemaljske ciljeve i brigu roditelja, može li se zanemariti vjer-ski odgoj djece? Pomaže li vjeronauk da se dijete odgoji

u zrelu i cjelovitu osobu?

Pouka o Bogu i čovjeku Jedan od problema je što mnogi roditelji svode vjero-nauk na puko učenje vjer-skih istina i promatraju ga daleko od života. Sama riječ vjeronauk, istina, govori o tome da se radi o učenju i pouci o vjeri. No vjeronauk nije samo pouka, učenje, pamćenje, razmišljanje o vjeri nego je u isto vrijeme i odgoj u vjeri. Bitan je dio cjelovita odgoja i rasta. Stoga se sve više za župni vjeronauk rabi i uvodi na-ziv župna kateheza, jer se u središte pouke i odgoja stavlja Boga i čovjeka. Kroz župnu katehezu dijete se susreće s Bogom kao Ocem i prijateljem, s Božjom poru-kom spasenja, s istinom o svijetu i životu. Župna kate-heza otkriva djetetu istinu

JE LI VJERO-NAUK VAŽAN?

30

slovo.16.12.13.indd 30 17/12/2013 09:58:04

___________________________________________________________

___________________________________________________________

o njemu samome i smis-lu života. Pitanje o Bogu najvažnije je čovjekovo pitanje. O odgovoru ovisi način života, izbor vrednota i potpuna čovjekova sreća. Iz Boga sve izvire i sve vodi prema njemu. Bog daje te-melj i smisao našem životu, našem ljudskom naporu, uspjehu, radosti i žalosti, nevolji, patnji i sreći. Nitko i ništa ne može Boga čovjeku nadomjestiti.

Vjeronauk je život Župni vjeronauk poučava o temeljnim vrednotama života, pokazuje da su uspjeh i čast, priznanje i slava, diploma i bogat-

stvo tak prolazna slast. Sve ljudsko prolazi i nestaje u činjenici smrti. Tek vjera prodire duboko u cjelinu života, u svaki naš dan, u svaki uspjeh i napredak. Ona osmišljava odnose prema roditeljima, pri-jateljima i svakom čovjeku. Bez Boga nije moguće os-misliti čovjekov život. Bez Boga nije moguće graditi bolji svijet i ljudsko društvo. Župni vjeronauk zato, i djeci i mladima i odraslima, nudi Božju poruku koja vodi čovjeka, oplemenjuje ga i uljuđuje, daje mu odgovore na najvažnija životna pitan-ja, potiče čovjeka na dobro, odgaja ga za slobodu, mir i

ljubav, za zajedništvo, soli-darnost i pomaganje. Župna kateheza je prije svega odgoj, odgoj čovjeka u susretu s Bogom, s Božjom riječi koja je zapisana u Svetom Pismu i predaji Crkve. Župni vjero-nauk istodobno poučava i odgaja, te je stoga potreban kao zrak i kruh. On je život i odgaja za život.

Neki roditelji misle kako je u životu djeteta sve važnije od vjerskog odgoja: odlične ocjene iz školskih predmeta, učenje stranih jezika, tenis, sviranje, plivanje… Čime li sve roditelji, od ranog djet-injstva, ne opterećuju svoju djecu!


slovo.16.12.13.indd 31 17/12/2013 09:58:04

32

Bratovštine su dobrovolj-na katolička udruženja

vjernika laika, usko vezana uz određenu župnu za-jednicu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu. Svaka bratovština ima vlas-titi statut - matrikulu (ka-pitul ili konstitucija), koju potvrđuje lokalni biskup, svog sveca zaštitnika, članove - bratime i nošnju.Povodi za osnivanje bratovština su najčešće bile velike nepogode, kojih je u srednjem vijeku bilo nap-retek, od epidemija kuge, ra-tova, požara, gladi, potresa i poplava, kad je ljude obu-zimao strah i kad su jedino zajedničkim naporom mogli ublažiti teškoće koje bi ih zadesile. Prve bratovštine su njegovale zaražene ku-

gom, održavale ubožnice i skloništa za nemoćne, stare i siročad, dakle bavili su se ka-ritativnim ra-dom. Za tako velike zadatke, po mjerilima onog vremena trebalo je ima-ti ime nekog moćnog sveca zaštitnika, pa su oni uzi-

mali imena Duha Svetoga, Blažene Djevice Marije, sv. Antuna, sv. Lazara, sv. Roka... Uz to još je neko-liko činjenica utjecalo na procvat bratovština u 13. st.; mistični pokreti (Flagelan-ti) i pojava franjevaca i dominikanaca koji su osni-vali nadbratovštine, koje su imale pravo osnivati svoje filijale. Bratovštine su bile osobite popularne od 13. do 16. st, kad su i brojna stručna i staleška udruženja vojnika, glazbenika, slikara, kipara i zanatlija svih vrsta osni-vala svoje bratovštine. Po Mletačkoj republici razvio se od 11. st. specifičan tip bratovštine zvane scuole. One su zapravo bile ce-hovska udruženja, raznih

zanatlija ili stranih trgo-vaca po Veneciji koje su imale vlastite objekte. U 13. st. postojale su dvije vrste bratovština, - obične (samo jedna) i nadbratovštine, koje su mogle osnivati svoje fili-jale po drugim mjestima sa istim statutom.Povijest bratovštinaLaička vjerska udruženja postojala su od prvih dana kad je kršćanstvo legal-izirano u Carigradu i Alek-sandriji. U Francuskoj su prve bratovštine osnovane u 8. i 9. st., još za Karolin-ga. No prvu bratovštinu u modernom i današnjem smislu te riječi - Blažene Djevice Marije, osnovao je u Parizu biskup Odo (umro 1208.) Da se uvede reda u bratovštine, koncil u Arlesu je 1234. odredio da njihovo djelovanje mora biti pod ju-risdikcijom lokalnog bisku-pa, koji odobrava njihovo osnivanje, statut (matrikulu) i nadzire njihov rad. Uprav-itelje bratovštine - gastalde, postavljali su ili odobravali lokalni biskupi, ili crkveni redovi koji su ih osnivali. Tek nakon takvog imeno-vanja gastald je mogao di-jeliti oproste (indulgencije, ali nije mogao druge del-egirati bez posebne dozvole. Rad bratovština regulirao

Bratovštine

slovo.16.12.13.indd 32 17/12/2013 09:58:06


je kanonskim pravom papa Klement VIII. (7. prosinca 1604), neke modifikacije je kasnije napravila Kongreg-acija za oprost i sv. relikvije. Zlatno doba bratovština bilo je između 15. i 18. st. kad su proširili svoju djelatnost na gotovo sve, uključujući: poljoprivredu, stočarstvo i trgovinu, a ne samo karita-tivni rad. ČlanstvoSvaka bratovština imala je vlastite regule (matri-kulu) kojim je određivala tko može biti njezin član - bratim. Pojedine su bile namjenjene samo muškarcima, neke ženama, neke mladima, a neke su primale sve (dominikanska Nadbratovština od Ružarija) bez obzira na rasu, spol ili materijalni položaj. Pri-jem novih bratima mogao je vršiti samo gastald. Pridržavanje pravilima mar-tikule, nije bilo obavezujuće, već se ostavljalo sva-kom bratimu na njegovu savjest, ukoliko se poneki bratim nije držao regula bratovštine, zbog tog ga ne bi isključili iz bratstva, ali tad nije mogao dobiti oprost. Čak i kad bi bratovština os-tala bez svih svojih članova, nije se ugasila već se čekalo da se članstvo obnovi. Žene su bile prisutne već u na-jstarijim bratovštinama, premda je teško odrediti njihov stvarni položaj.

Bratovšine po j a d r a n s k i m gradovimaBratovština su se na istočnoj obali Jadran-skog mora počele širiti od 12. st, iz zapadne obale Jadrana gdje su se pojavile u 11. st, preko Trsta (1072), Kopra (1086), Zadra (1176. b r a t o v š t i n a zlatara), Spl-ita (1186.), D u b r o v n i k a (1215.) Kotora (1298.), Korčule (1301.) Na vrhun-cu njihova djelovanja svaki malo veći grad imao je de-setke bratovština, Koper s okolicom 101, Pula s okoli-com 82, Rovinj 31, Poreč 24, Split oko 70, Zadar 65, Tro-gir oko 20, Dubrovnik 37, Šibenik desetak. Vatikan je za pontifika-ta Inocenta III. osnovao Nadbratovštinu sv. Duha u Rimu, koji je osnovao slavni hospicij i podružnice po čitavom svijetu, pa i po Jadranu (Trogir, Šibenik i Baška na Krku). Bratovštine u župi Gospe van GradaU nekom gradu Afrike, zvanom Sv. Mihovil, u tvrđavi Marmara, bila je čudotvorna prilika Isusa

Nazaranina, koju su kršćani štovali i pazili na nju kao na najdragocjenije blago. Do-godi se kobna nesreća kada Turci osvojiše grad i tvrđavu te odnesoše sa sobom sve svete slike iz crkve, kao i priliku Isusa Nazaranina. Kršćani su žalili za svetim slikama, a posebno za svetom prilikom. Ovo se dogodilo godine Gospodnje 1681. Doprla je ova vijest do redovnika Reda Pres-vetog Trojstva, ustanovljena za otkupljenje i izbavljenje kršćana iz ruku turskog sužanjstva. Oni odmah, sna-gom Duha Božjega, pohitiše u nevjerničko kraljevstvo, da spase svetu priliku i što više nevoljnih kršćana.Godine 1682. – nakon teških muka i protivština, uz Božju pomoć – izbaviše iz

slovo.16.12.13.indd 33 17/12/2013 09:58:08

34

turskog ropstva 200 kršćana i obljubljenu priliku Isusa Nazaranina. Kao uspomenu na izbavljenje iz turskog ropstva nosi ova prilika na prsima škapular od bijelog sukna s križem crvene i plave boje koji je obilježje Reda Presvetog Trojstva, jer su redovnici toga Reda nosili odjeću istog sukna s takvim križem. Sveta pri-lika je prenesena iz Af-rike u Madrid, glavni grad španjolskog kraljevstva, gdje je dočekana od svega puka i samoga kralja i s najvećom bogobojaznošću unesena u stolnu crkvu. Ubrzo se pro-nio glas o čudotvornoj pri-lici i narod iz cijele kralje-vine dolazio je da iskaže bogoljupstvo Isusu Nazara-ninu. Mnoga su čudesa i milosti od Boga učinjena po ovoj svetoj prilici. Nije bilo bolesti, nemoći i muke tijela i duše, koje nisu izliječene po zazivanju ili pouzdanim utočištem njegovoj slavnoj prilici. Najtvrdokorniji grešnici, skrušili bi se i gan-uli samim pogledom na ovu svetu priliku, prihvatili opet opsluživanje Božjeg zakona, tražeći utočište u pravoj kršćanskoj pokori.Kad se prilika unosila u grad Madrid, nakon povratka iz sužanjstva, uz pratnju puka, prolazio tuda jedan Arapin, koji zlobno pogleda na svetu priliku i u taj čas omekša mu srce, a zraka nebeske

milosti prosvijetli mu dušu i potakne na skrušenje. Na-kon kratkog vremena dade se krstiti u crkvi Sv. Jakova u Madridu. Nebrojena se i druga čudesa dogodiše po zazivanju Isusa Nazaranina ili po nošenju njegove pri-like ili medalje: toliki su sli-jepi progledali, toliki hromi prohodali, rodiljama muke u rađanju ublažene, a pogibelji tijela i duše uklonjene. Onoga vremena kad se ovo događalo vladala je živa vjera u narodima, nikle su u Crkvi Isu-sovoj, procvale širom svijeta nebrojene grupe vjernika ili bratovština u kojima su se kršćani sastajali s namjerom da u takvom zajedništvu ujedinjeni jednim srcem i dušom mogu Bogu bolje služiti, hvalu mu davati i štovati ga, a sami sebe posvećivati slijedeći stope Isusove, i biti pri ruci bližnjemu u njegovim potrebama duše i tijela. I tako da od štovanja čudotvorne prilike Isusa Nazaranina, nastadoše Bratovštine, pod istim im-enom. U crkvi redovnika reda Sv. Trojstva, onih koji su izbavili svetu priliku iz turskih ruku, sada se nalazi ista prilika i to je i matica svih Bratovština Isusa Naz-aranina. Dostojno je da mi

kao bogoljubni i pravovjerni kršćani doznamo štogod o postanku ovog reda, koji je donio Crkvi nebrojene mi-losti, osobito izbavljenjem od Muhamedova nevjerstva, kojeg su toliki naši bili Bra-timi, Isusa Nazaranina.Utemeljitelj i otac ovog reda bijaše sv. Ivan od Mata, rodom Francuz, plemić,

čovjek krotka i kreposna življenja. Za vrijeme svoje mlade svete mise, ugleda nebesko viđenje i ukaza mu se anđeo u rajskoj svjetlosti, obučen odjećom bijelom, a križ na prsima crvene i plave boje. Stajaše anđeo među dvojicom zarobljenika, oko-

slovo.16.12.13.indd 34 17/12/2013 09:58:09


vana lancima. Jedan bijaše kršćanin a drugi nevjernik. Anđeo ih gleda s velikim smilovanjem pružajuć ruke prema njima. Razumio je Ivan odmah da to bijaše od Boga znamenje po kojem mu Bog objavljuje da se zauzme za izbavljenje iz rop-stva nevjerničkog kršćane. Boraveći neko vrijeme

u pustinji, u samoći sus-retne se s sv. Felicijem, plemićom kraljevske krvi koji se odrekao raskoša dvora te provodio u samoći anđeoski život. Ta se dva sveta čovjeka zbližiše i tako u samoći moleći i posteći proboraviše godinu dana.

Jednog dana spaze jelena koji im se približavao, i među rogovima križ plav i crven. Začudi se sv. Felicije i upita prijatelja da li zna što znači onaj križ. Ivan mu tada očitova viđenje preko svoje mlade Svete Mise, i tu razabraše što im je činiti. Odlučiše osnovati Red ko-jem će jedini posao biti iz-

bavljenje i otkupljenje kršćana zarobljenika iz turskog ropstva. Nakon žarke molitve Bogu i sna u kojem im je obznanjeno što činiti, zapute se u Rim namjesniku Isusovu na zemlji i glavaru Crkve da od njega dobiju dopuštenje za ustanovljenje novog Reda. Inocent III., u to vrijeme sjedio je na stolici Sv. Petra i upravljao Crkvom. Putnici mu potanko pripovjediše viđenje i opomene u snu. Sveti otac ih blagoslovi i ali im još ne dopusti, nego razmišljaše neko-liko dana što da učini. Jednog dana na blag-

dan sv. Janje , papa govoraše svetu misu u Lateranu, pri podizanju ugleda nad sobom Anđela obučenog u bijelo s križem crvenim i plavim na prsima i uz njega dva zarobljenika koja žele da ih izbavi. Nakon tog sna sveti otac

potvrdi red Presvetog Tro-jstva za otkupljenje robova i odredi da im obilježje bude odjeća iz sna. Nakon dopuštenja sveti Felicije ode u Francusku gdje je po-dizao samostane za Red i skupljao redovnike, a sveti Ivan otputova u turske zem-lje gdje je prvi naviještao svjetlost evanđelja i otku-pio mnoge robove. Mnogi kršćani stupiše u ovaj Red, a još veći broj željaše postati redovnicima ali ne mogaše jer nisu željeli ostaviti svi-jet, i otići u samostan. Stoga sv. Ivan osnova udrugu u koju je mogao stupiti svaki kršćanin i kršćanka, te time postati dionikom duhovnih dobara i zasluga Reda Pres-vetog Trojstva živeći u svi-jetu. U malo vremena družba se raširila po cijelom svijetu, a glavna zadaća im je bila prikupljati milostinju za nevoljne robove, molitvama Bogu preporučivati njihovo izbavljenje, poučiti ih nauku kršćanskome te ih primiti u svoju kuću neko vrijeme. Prva im je dužnost bila štovati i častiti Sveto Trojst-vo. A bratimi Isusa Nazara-nina pripadaju Presvetog Trojstva jer su oni izbavili čudotvornu priliku Isusa Nazaranina iz ropstva. U ovaj Red stupile su mnogi kraljevi, carevi i običan puk, a mnogi su postali i sveti kraljevi, carevi, puk Božji. A

slovo.16.12.13.indd 35 17/12/2013 09:58:11

36

među njima ističe se sv. Eliz-abeta Kanon – Mora, ures i ponos katoličke Crkve. Od brojnih čudesa koja su po njenom zagovoru od Boga isprošena spomenut ću dva. Papa Pio IX. Kao di-jete bolovao je od padavice, te nije mogao postati mis-nik – svećenik. Roditelji se utekoše sv. Elizabeti i dijete odmah postade zdravo, za-redi se i napokon zasjede na stolicu Svetoga Petra. Drugo čudo se dogodilo gospođi Ja-kobeli Kasilad, koja je rađala mnogo dana i na teškim mukama bila, liječnici ne mogu pomoći, sve joj gore. Donesoše joj sliku sv. Eliza-bete i izmoliše pred slikom 3 očenaša Isusu Nazaraninu, te joj svetu priliku staviše pod uzglavlje, i odmah joj nestade boli i rodi čedo. Ova Božja ugodnica, po kojoj je Bog ova čudesa činio bila je ništa drugo nego sestra bratovštine Isusa Nazara-nina, domaćica, majka sed-mero djece, koje je odgojila i othranila svojim žuljevima. Bratovština Presvetog Tro-jstva ima svoj škapular kojeg su dužni nositi svi bratimi i sestre i po njemu svaki bra-tim ima dijela u duhovnim blagodatima oproštenja i povlastica i svih zasluga ovog Bogu ugodnog Reda, a bratimi i sestre Isusa Naz-aranina su ogranak ovog Reda. Ovaj je Red dika Crk-vi jer on potpuno izvršava

preporuku Spasitelja da lj-ubimo drugog kao što je on ljubio nas. Svi iz ovog Reda sveci i blaženici na nebu, naši su odvjetnici moćni kod Boga, oni mole za nas a njihove molitve donijet će nam obilne milosti i blagoslov Božji. Potpuno oproštenje grijeha svi bratimi primaju na dan ulaska u bratovštinu, kad stavljaju na sebe blagoslovljeni škapular, ako se ispovjede i pričeste u isti dan. Potpuno oproštenje se može dobiti i na svetkovinu sv. Janje, na čistu srijedu, Ve-liki četvrtak, Malu Gospu, na dan Isusa Nazaranina. BratovštineGospina bratovština. U župnom arhivu postoji „ma-tricula slosena v arvaschi giesih“, u čakavštini, koja nam svjedoči, da je Gospina bratovština ustanovljena 20. kolovoza 1452. u Varošu i na Pomišlju (Bilicama). Početak njezinog pravilnika glasi: „Ona matricula alliti zaconi od matricule giesu ucigneni i utuardgeni od scupne Bratschie Blasene vazda Diuicce Marie vanca grada i od Pomisglia na 20 miseza agusta 1452, coy scupno napomochy (?) i obraniteglize carschiansche, coy zaconi alivan capituli ginagiu nassa Bratschia sua-com pomgliom obsluscuati a to giest na slauu suete uire carschianske i spassengie

dus nassih“. Sadašnji je rukopis matri-kule iz 1679., kad je dodan jedno poglavlje, tako da ih ima sveukupno 27. Popis bratima počinje od 1680. i prvi na popisu je biskup I. D. Calegari, a završava 1792. Is-pred matrikule navedeni su oprosti (indulgence). Prva je od pape Inocenta XI. od 24. svibnja 1680. za sedam godina i odnosi se na Gospu od začeća. Druga je iz 1682. od istog pape za sedam go-dina, a odnosi se na mise svakog petka, na Dušni dan i njegovu osminu. Treća je od istog pape i odnosi se na Veliku Gospu. Tako se određuje: kako se primaju bratimi i upisuju u matrikulu; kako će sin biti upisan umjesto oca, brat umjesto brata, kako će biti upisana žena, kako se brati-mi prihvaćaju službe na dvije godine, ako ne dolazi u crk-vu na mladu nedjelju, kako pokapati siromahe, kako idu bratimi na sprovod, o misi za pokojnog brata, o čitanju matrikule na Dušni dan i sv. Petra u prisutnosti svih, o misama za bratime… U jednom spisu od 20. siječnja 1796. nalazi se naredba, da se svaki brat kazni za libru voska, ne dođe li na pogreb brata, a 4. prosinca iste go-dine određuje se, da se kroz osminu pjeva misa za poko-jnog brata uz prisutnost sviju, a u predvečerje neka

slovo.16.12.13.indd 36 17/12/2013 09:58:11


zvone mrtvačka zvona. Ovaj stari pravilnik prerađen je u novi 1868. još uvijek vrijedi.Bratovština Isusa Nazara-nina ima svoj pravilnik od 23. listopada 1848., a bila je ustanovljena godinu prije. Njezin je oltar, sv. Križa, dobio svagdanji oprost za pokojne 7. lipnja 1850. Ova je bratovština nabavila dva nova zvona 1870. od poznate tvornice Fratelli de Polo u Mletcima s natpisom: Ecclesia B. V. M. Suburbii

terrafermae Sibenici A. D. 1870., koje je biskup A. J. Fosco blagoslovio s imenom Isusa Nazaranina i blažene Djevice Marije.Bratovština sv. Sakra-menta je odobrena od Kurije 24. veljače 1868. i bratimi su nosili tunike s crvenim križem na prsima. Bratovština je iste godine 16. prosinca imenovala počasnim članovima bisku-pa Zafrona i slavnog Nikolu Tommasea, koji se zauzeo

da crkvena vlast odobri ovu bratovštinu.

Imenik članova Bratovštine Isusa Nazaranina iz 2002. godine:Ante Belamarić, Ankica Berović, Duma Juras, Jurka Plenča ž. Krste (r. 1915.), Stana Paić pok. Ante, Lidija Šupuk.3 pokojna člana od 6

Imenik članova Bratovštine Gospe vanka Grada iz

2002. godine:Marija Ajduković (r. 1942.), Marija Bego (r. 1913.), Aleksandra Bukić, Borislava Bum-ba pok. Paške, Senka Belamarić (r. 1918.), Ankica Berović, Šime Ivančević pok. Ivana (r. 1948.), Duma Ju-ras, Jelka Jurišić, obit. Joška Karađole, Marija Kužina, Deja Matić (r. 1929.), Zor-ka Maurel (r. 1911.), Ive Mikulandra pok. Jose, Anka Škarica, Lidija Šupuk, Vinka Zjačić ud. Krešimira (r. 1911.)10 pokojnih od 15

Iz Arhiva GvG

slovo.16.12.13.indd 37 17/12/2013 09:58:13

38

U petak navečer, 30. kolo-voza, novi je župnik fra

Filip Milanović Trapo slavio u župnoj crkvi Gospe van Grada u Šibeniku sv. Misu, na prvi dan Devetnice Maloj Gospi. U koncelebraciji je bilo župni vikar fra Perica. Crkva ispunjena vjernicima.Župnik je u homiliji govorio o evanđeoskom odlomku dnevne sv. Mise kako su

mudre i lude djevice išle u susret zaručniku. Ludima je čekajući zaručnika nestalo ulja, pa dok su išle kupiti, zaručnik je došao, te su samo one koje su bile pripravne ušle s njim na svadbu.

A zaručnik je odgovorio ludima kad su došle: „Za-ista, kažem vam, ne poznam vas! Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!“ Nema ni-

kakve dvojbe da je u tome bdijenju i čuvanju svjetiljke (Riječi Božje) Gospa bila najuzornija i najsavršenija osoba. Zato nije nimalo čudno, nego je Boga dos-tojno da ovakvo jedno biće kao što je Gospa, koja je bila bezgrješno začeta, koja je bila i ostala Djevica, i prije poroda, i u porodu, i poslije poroda, koja je postala Bo-gorodica, konačno bude,

Početak DevetniceDOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 38 17/12/2013 09:58:16


sve po posebnoj Božjoj povlastici, uzeta, s dušom i preobraženim tijelom, u vječni Očev dom, odakle nas zagovara kod svoga Sina, koji je uskrsnuo od mrtvih i sjedi s desne Očeve.

Na kraju popričesne molitve slijedio je prijenos Gospine slike, uz župnu molbenicu, s glavnog oltara i postavljanje u sredini crkve gdje Gospina slika ostaje do zadnje ned-jelje u rujnu. Župni zbor je poslije svečanog blagoslova po prvi put izveo himnu Gospi vanka Grada za koju je tekst napisala Vinka Anić, glazbu Vedrana Pauk i Mate Anić koji je napravio i aranžman za pjesmu.

Župna molbenica:

Sveta Marijo, kao nova Žena u djelu spasenja usko si združena s novim Adamom. Čvor Evine neposlušnosti razdriješen je tvojom poslušnošću. Što je Eva svezala s nevje-rom, to si ti razdriješila kao nova žena vjerom. Tvoje majčinsko Srce puno vjere i ljubavi, ističe se kao mudro, poučljivo, novo srce, blago, čisto i ponizno, jednostav-no, jako u prihvaćanju Božje volje, budno u iščekivanju Kristova uskrsnuća. Hvalu dajmo Gospodinu

Bogu našemu.Dostojno je i pravedno.Gospodine, sveti Oče, svemogući vječni Bože, ti si Blaženu Djevicu Mariju dao za Majku Kristu, početniku Novoga saveza, i učinio je prvinom svoga novoga naro-da. Ona je uistinu, začela bez ljage i obilno obdarena darovima milosti, nova Žena i prva učenica Novoga zavjeta; Žena koja je rados-na u tvojoj službi, poučljiva glasu Duha Svetoga i brižna čuvarica tvoje riječi; Žena zbog vjere blažena, u Poto-mku blagoslovljena, među poniznima uzvišena; Žena u trpljenju jaka, vjerna uz križ svoga Sina, u smrti slavna. Zato si ti svetoj Dje-vici Mariji dao srce mudro i poučljivo da tvoju volju savršeno ispuni; srce novo i blago, u koje ćeš milostivo upisati zakon No-voga saveza; srce jednostavno i čisto, kojim će zaslužiti da kao djevica začne tvoga Sina i tebe zauvijek ra-dosno gleda; srce jako i budno, ko-jim će neustrašivo ponijeti mač boli i vjerno očekivati uskrsnuće Sina. Stoga te i mi moli-mo:

Gospodine, Bože naš, ti si bezgrešno srce svete Djevice Marije učinio boravištem svoje Riječi i svetištem Duha Svetoga. Daj nam, molimo, čisto i poučljivo srce, da vjerno vršimo tvoje zapovi-jedi, tebe nada sve ljubimo i svojim bližnjima u potre-bama pomažemo. Ti si sve-tu Djevicu, oblikovanu od Duha Svetoga učinio prvi-nom novoga stvaranja. Udi-jeli nam da se uzdržavamo od staroga grijeha, svim srcem prihvatimo novost evanđelja te vjerno vršimo novu zapovijed ljubavi. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome koji s to-bom živi i kraljuje u jedinst-vu Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. Amen.

slovo.16.12.13.indd 39 17/12/2013 09:58:18

40

Mala Gospa ili Rođenje Blažene Djevice

Marije, svetkovina je drevne šibenske župe Gospe van Grada. Župa je svečano proslavila svetkovinu svoje zaštitnice najprije devetni-com, molitvama, sakramen-tima sv. ispovijedi i Euharis-tije, izdavanjem župnog lista Slovo i pjevanjem po prvi put Himne Gospi van Gra-da. Na jutarnjim misama crkva je bila ispunjena Gos-pinim štovateljima iz čitavog Šibenika.

U koncelebraciji, na večernjoj misi, koju je pred-vodio biskup Ante Ivas, osim novog župnika fra Filipa Milanovića Trape, sudjelovao je i šibenski gvardijan fra Božo Morić te više drugih svećenika. Pje-vao je uvježbani župni zbor. Puno naroda i u crkvi i na trgu pred crkvom gdje je i održana procesija i misno slavlje.Biskup se u svojoj hom-iliji osvrnuo na suvremeni svjetski mentalitet koji je

udario na Božji dar - život, i s pomoću raznih državnih zakonodavstava i dokidanja prirodnoga zakona ženidbe, a uvođenjem bezakonja nesmiljene borbe za sman-jenje čovječanstva protiv svih Božjih, naravno-ra-zumnih darova u ljudima kao Božjim stvorovima. Bog po svom naravnom zakonu daje čovjeku dostojanstvo, a ljudi svojim izopačenim za-konima oduzimaju čovjeku dostojanstvo i pretvaraju ga u protunaravno i protura-zumno biće. Današnjim blagdanom svi mi vjernici, odnosno Crkva, želimo s Gospinom pomoći utvrditi vjeru u svetost ljudskoga života, želimo učvrstiti vje-ru da je Bog izvor ljudskog života, poručio je biskup Ivas. Današnji blagdan nam poručuje da je Bog začeo i rodio Mariju upravo zato da bude majka Isusa Krista. Život je od samog početka,

P R O S L AVA MALE GOSPE

DOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 40 17/12/2013 09:58:21


pa do kraja sveta stvarnost zapisan u ljudskom srcu i savjesti koju moramo čuvati osjećajem odgovor-nosti i ljubavi. Zbog toga je Crkva pozvana i poslana naviještati vrijednost života, podupirati ga i braniti ga. Danas se u našem svijetu prijeti životu. To se dešava i u našoj Domovini i u našem narodu. Pojavljuju se novi napadi i zločini protiv ljud-skoga bića i života. Zloslutne su pojave da se šire oprav-davanja različitih zločina protiv života. Svjedoci sile ideologizirane politike i političara, raznih pritisaka i prijetnja onima koji zastu-paju dostojanstvo ljudskog života. Sve se više zahtijeva i nameće priznaje programa i čina koji su protiv ljudskog života i ljudske obitelji. Smijemo danas pred Gos-pom iznesti muke i tjesko-be svoga naroda. U našem narodu je sve manje obitelji otvorenih Božjem daru i

blagoslovu života. Tjeskobni smo jer naša država, vlast i institucije kojima bi obitelj trebala biti prva briga, nemaju jasne programe, ni prave potpore obitelji-ma, naročito obiteljima s brojnom djecom. Mnoge se obitelji danas nalaze u iskušenjima go-tovo na rubu života, i to zbog mnogih stvari: zbog nezaposlen-osti i ponižavajuće cijene rada. Stravična je činjenica da su mnogi naši bran-itelji dovedeni pred strašni čin oduzimanja vlas-titog života. Svje-doci smo kako su ovih dana u Vuko-varu naši branitelji izvrijeđani i naz-vani teroristima uglavnom od onih koji nisu željeli

slobodnu Hrvatsku, upozo-rio je biskup Ivas.Neka nam Gospa, Roditelji-ca Života, Puta i Istine, pomogne da se u životu držimo Božjega života, Kris-tova puta i vječne istine.

P R O S L AVA MALE GOSPE

slovo.16.12.13.indd 41 17/12/2013 09:58:23

42

U nedjelju, 13. listopada 2013., tije-kom mise za djecu zahvalili smo Stvoritelju za darovane plodove

zemlje. Euharistijskim slavljem predsjedao je fra Perica, a liturgijsko pjevanje animirao je dječji zbor pod ravnanjem s. Mirjane i Zvonimire. Na početku svete mise djevojčice iz zbora izvele su prigodnu recitaciju pod nazivom „Kako sam sretna“. U prinosu darova (sjemenje, povrće, voće, ulje, med, cvijeće, kruh i vino) i molitvama vjernika za primljena dobročinstva sudjelovali su članovi zbora.

Kako sam sretna

1. recitator: Kako sam sretna u proljeće rano kad sunce drago prirodu budi, ptice u zraku, bube, mrave i travu. Cvijet u polju i

šumarku.2. recitator: Sunce zove i tebe, težače, da zasučeš rukave i orat započneš. Sunce zove.3. recitator: Kako sam sretna u ljeto žarko, kad trud moj raste, zori, a cvrkut ptice me

zove, da Boga hvalim.

1. recitator: Kako sam sretna u jesen ranu, kad plodove, plodove truda svog donosim u dom. Radosno kličem – Bogu hvala na daru

tom.2. recitator: Kako sam sretna u jesen kasnu kad šuma plamti od boja žarkih, a vozovi: žita, grožđa, voća zrela stižu u kuću i dvor.

3. recitator: Ta zemlja draga znojem nato-pljena, ta gruda draga, gruda hrvatska me zove, da zanosno gledam svo blago to, da zahvalno kličem, kličite i vi: Gospode, hvala,

za obilje ovo!

1. recitator: I bit ću sretna kad prvi mrazi ogole stabla, da snijeg i inje ima gdje pasti. U mome domu vatra će pucketat, a ja ću

uživati plodove znoja, truda, rada.

2. recitator: Gos-podine, ja te molim da uživam skromno, ka-pljicu razborito, da ne zatvaram srce ni vrata bi-jedniku, došljaku, jer samo tako bit

ću sretna.

Molitva vjernika:

Gospodine, danas ti zahvaljujemo za plodove koje si nam podario, prinosimo ti zah-vale i upućujemo

ti svoje molbe:

1. Gospodine, zalio si naše vr-tove, obasjao ih suncem. Urodili su nam mnogi plodovi. Po-daj nam da se njima umjereno služimo, molimo

te.2. Gospodine, podario si nam mnoge darove potrebne za život. Na njima ti zahvaljujemo. Prinosimo ti molbu da naš rad bude plodonosan, moli-

mo te.3. Gospodine otvori nam srca za tuđu bi-jedu, da gladnima kruha damo, žedna napo-

jimo, molimo te.4. Gospodine, ne živi čovjek samo od kruh, nego i od svake riječi što izlazi iz tvojih usta,

podaj nam duhovne jakosti, molimo te.5. Gospodine, hvala ti što si nas pozvao za

DA N I KRUHADOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 42 17/12/2013 09:58:24


svoj stol. Daj nam svoga Duha da ispravno postu-pamo sa svim darovima i da plodove zemlje pravedno dije-limo, molimo te.6. Gospodine, našim dragim p o k o j n i c i m a , koji su se trudili na našim polji-ma, udijeli pokoj na vječnim pol-janama raja,

molimo te.Dobri Oče, ti si zemlju povjerio radu čovjekovih ruku. Neka nam njezini plodovi uzdržavaju život. Daj da ih tako trošimo da budu tebi na slavu, a svim ljudima na korist. Po Kris-tu Gospodinu

našemu.

Prinos darova:

1. SJEMENJE: Bože, hvala ti za sjemenje koje polažemo u zemlju. Iz njega Tvojom dobrotom i našim radom proklija biljka ili cvijet. Biljku daruješ plodovima, nama za hranu. Kako Ti meni svaki dan daruješ hranu, ja tebi darujem ovu molitvu kao zah-

valu.2. POVRĆE: Bože, Oče, hvala ti što si nam dao povrće za hranu. Ja imam povrća u svom vrtu i u polju. U mom vrtu ima raznog

povrća: krumpira, kupusa, blitve, salate, pšenice, kukuruza… Povrće si dao cijelom svijetu za hranu i mi Ti, evo, zahvaljujemo!3. VOĆE: Gospodine, blagoslovi voće u našim vrtovima. Nema ga puno. Ima ne-koliko stabala jabuka, krušaka, trešanja, šljiva… Neka nas voće sve osvježi i neka ga

bude dovoljno za sve. Primi naš dar.4. ULJE: Bože, hvala Ti na daru ulja. Ono se koristi za jelo. Crkva ga koristi za slavlja sakramenta krštenja, krizme, bolesničkog pomazanja i svetoga reda. Neka Gospodine, bude što više maslinova ulja u našim kućama i crkvama, da bi njegov miris bio i naša trajna molitva pred Tvojim licem. Pri-

mi i blagoslovi naš rad i ovaj dar.5. MED: Bože, hvala Ti što si stvorio pčele. Marne i radišne daju nam ukusan i ljekovit dar – med. One su primjer ustrajnog rada i samozatajnosti. Molimo te da bude što više

vrijednih ljudi koji će skrbiti za stvoreno.6. CVIJEĆE: Hvala Ti Bože na ovom daru kojim usrećujemo naše bližnje. Hvala ti na šarenom i mirisnom cvijeću. Hvala ti na ružama, ljiljanima… Hvala ti na radosti ko-

jom nas ljepota i miris cvijeća ispunjaju.7. KRUH: Kruh je toplina moje obitelji i zajednički nedjeljni ručak. Od pšeničnog zlatnog klasa što se ljeti ravnicom talasa, svi ćemo peći kruh. Kruhu se svatko veseli. Biti bez kruha – znači biti bez života. Redovito jesti s nekim kruh – znači biti prijatelj. Tko

kruh gladnom da – taj će u raj.8. VINO: Vino je radost u kućama ove jeseni. Ono je dar s neba, da usreći i razdra-ga ljudska srca. Ono je Kristova prisutnost među nama. Vino za svetu žrtvu prinosimo da postane Krv Kristova. Budimo svi dio-nici Krvi Kristove na ovoj svetoj misi!

DA N I KRUHA

slovo.16.12.13.indd 43 17/12/2013 09:58:26

44

Misijska nedjelja je dan molitve i promican-ja misija.U crkveni kalendar ju je uveo Papa Pio XI. godine 1926. a pada uvijek u predzadnju nedjelju listopada. Na različite načine se sla-vi u cijeloj Crkvi. Za tu prigodu Papa vjer-nicima šalje svoju misijsku poruku, u kojoj tumači neku misijsku temu. Ove godine papina poruka nosi naziv: „Naviještanje evanđelja trajna je zadaća Crkve“. Osim molitve za misije i upoznavanja misijskog rada vjernici su pozvani da u korist misija daju i dobrovoljne novčane priloge. Tako milostinja koja se po župama sabere na Mis-jsku nedjelju i drugi prigodni darovi idu za potrebe misija.U Crkvi postoje i takozvana “papinska misi-jska djela”, to jest organizacije (društva, udruge) vjernika koji se intenzivnije zani-maju za misijsku djelatnost Crkve te misi-jske uspjehe, potrebe i probleme. I naša je župna zajednica danas molila za misionare i misijsko djelovanje Crkve. Djeca su na dječjoj misi u 11 sati izveli prigodni igrokaz pod nazivom: „Ruže Male Terezije“.

Misijska nedjeljaDOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 44 17/12/2013 09:58:33


Osvanuo je dan 26. listopada kada smo krenuli na hodočašće u Međugorje. Iz župe Gospe van Grada krenula su dva au-tobusa. U autobusu broj 2 bili smo svi ra-dosni i pjevale su se svete pjesme. Meni i mojoj mami ostvarila se želja da odemo u Međugorje. Autobusi su krenuli oko 7 sati, čime je počeo moj dugo očekivani posjet Međugorju. Prije puta časna Antonija je predvodila molitvu da živi i zdravi dođemo do Međugorja. Ispred nas je autobus u ko-jem je vodič fra Perica. Prošlo je već nekih sat vremena i već smo kod veličanstvenog Biokova koji je stvarno ogroman. Dok pje-vamo pjesmu „Rajska djevo kraljice Hrvata“ , autobus već staje kod odmorišta Rašćane. Svi smo izašli iz autobusa, malo prošetali, pojeli sendviče, stariji popili jutarnju kavu i razgledali panoramu koja je bila pred nama: malena sela, krivudavi putovi, crkvica sa koje se čula zvonjave sve do nas. Nastavili

smo nakon odmora punom parom napri-jed prema Međugorju pjevajući duhovne pjesme. Sve je u znaku Gospe kojoj idemo u susjednu nam Bosnu i Hercegovinu. Dok smo čekali prelazak preko granice slušao sam razgovore odraslih, a časna Antonija je započinjala pjevati pjesme. Pjevali smo i pjesmu našoj Gospi van Grada koja mi se jako dopada. Dok smo se vozili prema Međugorju pripremali smo se za sakrament ispovijedi, molili krunicu i pjevali. Prvo što sam vidio na ulazu u Međugorje bili su ogromni tornjevi veličanstvene crkve. U malom parku ispred crkve nalazio se bijeli i veliki kip Gospe gdje se mama i ja pomolili za sreću u svijetu. Svi smo se okupili oko župnika fra Filipa koji nam je rekao da možemo šetati, moliti, kupovati i ispovjediti se, no moramo biti u jedan sat na misi. Kupio sam neke sitnice i prošetao oko crkve. Prostor oko crkve je bio ispunjen ljudima koji su čekali ispovijed. Čekao sam i ja svoj red koji je bio dug jer se ljudi žele pošteno ispovjediti. Preko mise jedno se dijete krstilo. Bilo je tiho i gledalo je kao da je stari poznanik svoje vjere koju prima u sakramentu krštenja. Vratilo me ovo krštenje u prošlost mog krštenja, koje je bilo poput ovog. Pričestio me naš župnik fra Filip. Nakon toga u sebi sam rekao: „Malo nas je, al’ nas ima“. Misa je bila stvarno li-jepa. Nakon mise slikali smo se ispred crkve, a ja sam se osjećao kao da sve grlim. Poslije sam i ja slikao te smo imali zajedničku us-pomenu. U dva sata oni koji su željeli i mogli, krenuli su prema brdu ukazanja. To mi je bio najuz-budljiviji dio hodočašća, penjanje na brdo ukazanja. Dok smo se penjali nije se niti jedan kamen odlomio pored tolikog strmog kamenja. Stajali smo kod postaja pred ko-jima smo razmatrali o radosnim otajstvima krunice. Kad smo došli do mjesta ukazanja osjetili

Hodočašće u Međugorje

slovo.16.12.13.indd 45 17/12/2013 09:58:35

46

smo Gospinu prisutnost. Kleknuo sam pred Gospu i zamolio je da sačuva moju obitelj od raznih bolesti. Dok smo se vraćali niz strmo brdo, nitko nije pao niti što slomio, zbog čega se i osjetilo da je to mjesto sve-to. Predivan je pogled na crkvu i mjesto sa Podbrda. Slobodno vrijeme smo imali do 5 sati. Bio sam jako tužan kad sam se morao pozdraviti s Gospom. U povratku časna Antonija me pozvala da pročitam ovaj ves-eli putopis. Svi su se smijali nekim šaljivim događajima koje sam opisao. Stali smo na povratku na istom odmorištu i svi su mi čestitali na divnom opisu hodočašća. Kada smo stigli u Šibenik svi smo se pozdravili i otišli svojim kućama. Zahvalio sam fra Perici i časnoj Antoniji za sve lijepo što sam doživio. Htio sam još putovati, no ne mogu vratiti vrijeme. Jedino što mogu reći jest da je hodočašće bilo stvarno lijepo i da je bila ugodna atmosfera u autobusu. Pouka ovog putovanja je: sve je lijepo što je Bog stvorio. To je naša vjera kršćanska. Nju trebamo obnavljati iz dana u dan svojim molitvama i dobrim djelima jer je Bog kao u Međugorju u svakom kutu našeg svijeta i duše. Marin Belak

Hodočašće mladih u Međugorje

Župni ured Gospe van Grada, u suradnji s Framom iz župe, organizirao je u subotu, 16. studenog 2013. hodočašće mladih, njih 53-oje u Međugorje. Po samom dola-sku u Međugorje, popeli su se na Podbrdo, mjesto Gospina ukazanja. Izmolili smo ra-dosna otajstva krunice. Nakon zajedničkog ručka mladi su imali slobodno vrijeme za razgledanje, osobnu molitvu i sakrament ispovijed. Nekoliko je framaša otišlo i na brdo Križevac. Uvijek je sreća i velika mi-lost doći u Međugorje. Ovo je hodočašće mladih zapravo bila zajednička duhovna obnova po Marijinom zagovoru,. Mladi su sudjelovali i u večernjem molitvenom pro-gramu u međugorskoj župnoj crkvi sv. Ja-kova. Marko Grubišić

DOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 46 17/12/2013 09:58:38


Predstavljanje prvopričesnikaDana 17. studenog 2013. godine na 33. nedjelju kroz godinu tijekom euharisti-jskog slavlja predstavili smo župnoj za-jednici ovogodišnje prvopričesnike. Prvopričesnici su animirali misno slavlje pjesmom i čitanjem zaziva molitve vjerni-ka, te su navijestili Božju riječ čitajući odlomke iz Starog i Novog Zavjeta. Nakon popričesne molitve fra Perica ih je prozvao poimence na što su prvopričesnici spremno odgovorili:”Evo me!” Prvopričesnici su svo-jim glasnim Evo me pred cijelom zajednicom izrekli želju da budu pravi Isusovi prijatelji i pričesnici njegova Tijela i Krvi. Hrabro i odvažno su pred cijelom zajednicom obećali da će tijekom priprave za sakramente svete pričest i ispovijedi redovito dolaziti na svetu misu, živjeti u međusobnoj ljubavi te os-

obno moliti, ali i svoju obitelj poticati na zajedničku molitvu i zajedničko slavlje eu-haristije. Prvopričesnici će kroz ovo vrijeme do trenutka primanja samoga Krista u svoj život intenzivnije se duhovno pripravljati. Kao uspomenu na ovaj važan događaj, prvopričesnici su od župnika dobili pri-godne darove, te su se fotografirali sa svojim roditeljima i vjeroučiteljima.

Na poziv župnika fra Filipa Milanovića Trape u nedjelju, 27. listopada 2013., no-vaci s Visovca zajedno s meštrom fra Jurom J. Šimunovićem posjetili župu Gospe van grada. Novaci su sudjelovali na dva misna slavlja, u 9.30 i 11 sati. Na misi u 9.30 sati predsjedao je meštar fra Jure uz koncel-ebraciju župnika fra Filipa Milanovića Litre. „Trebamo što više biti sličniji životu i djelu Isusa Krista“, kazao je fra Jure. „Sve što je imamo Božji je dar. To trebamo podariti svijetu“, istaknuo je fra Jure u propovijedi. Misno slavlje je pjevanje uzveličao župni zbor. Na kraju misnog slavlja župnik se zahvalio meštru i novacima na dolasku, a župljane zamolio da se mole za novake da ustraju u svom pozivu.Novaci su također sudjelovali na svetoj Misi u 11 sati kojom je predsjedao kapelan župe Gospe van grada fra Perica Maslać. Svojim

pjevanjem djeca i mladi uzveličali su slavlje svete Mise. Na kraju se fra Perica zahvalio novacima i meštru na dolasku, a meštar fra Jure je uputio nekoliko riječi zahvale za ugodnu dobrodošlicu. Posjet je završio ručkom u župnoj kući. Novaci su otišli ra-dosni na Visovac zbog iskustva nove sredi-ne i ugodnog druženja s braćom.

Novaci u župi

slovo.16.12.13.indd 47 17/12/2013 09:58:42

48

Sport je općeljudsko dobro. On je jedan od najizrazitijih oblika čovjekove kreativnosti. Ljubav prema sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, užitak u širenju granica ljud-skih mogućnosti, spontanost i interes za ljudsku dramu što se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, što je posebno bitno za djecu i mlade. Za njih su igra i sport izraz života. I ove je godine kao i mnogo puta dosad u Katoličkoj malonogometnoj ligi „Sveti Nikola Tavelić“ sudjeluje i malonogometna ekipa župe Gospe van Grada. Ligom se, kroz zajedničko druženje i natjecanje, želi približiti prilično zapostavljeni uzrast mla-dih u životu župne zajednice, što je vrlo bit-no za samu župu iz koje mladi nogometaši dolaze kao i za njihov osobni vjerski i općeljudski razvoj. Cilj lige je i zbližavanje i upoznavanje mladih s nogometašima iz drugih župa biskupije, stvaranje novih pri-jateljstava, ali i pokazivanje i dokazivanje sportskih vrijednosti i talenata kroz pošteno natjecanje i dobru igru. Sport ispunjava

ljudsku težnju – osobito mladenačku – da se iskažeš, da uvjeriš sebe i druge kako nešto vrijediš, da budeš pobjednik. Sport-ski ideal je – biti pobjednik, i to ne samo nad prostorom i daljinama, nad vremenom i zaprekama, nego i nad samim sobom, tj. nadvisiti samoga sebe. Odgojni učinci spor-ta ne mogu se zanijekati, npr. da razvija i usavršava tjelesne organe i sposobnosti: snagu, izdržljivost, zdravlje... Zatim duševne sposobnosti: odlučnost, sabranost, spretnost, brzinu, us-trajnost, točnost, snalažljivost, inteligenciju, predviđanje..., te doprinos etičkim/moral-nim vrjednotama: druženje, poštenje, ple-menitost, fair play, svladavanje, disciplinira-nost i skromnost, itd. Ekipa župe Gospe van Grada nije svake godine ista, smjenjuju se različite generacije, većinom mlađi, pa tako u ovogodišnjem natjecanju sudjeluju: Niko Sladić, Luka Badžim, Avgustin Domdjoni, Leopold Glasnović, Bruno

Ninić, Josip Jolić, Marko Jurić, Danijel Kajtazi, Mario Županović, Petar Petković, Nenad Samaržija, Anto-nio Vidović, Stipe Vukorepa, Paško Zoričić, Jakov Jakelić i Ivan Mijatović.

Svi pokazuju veliki duh i želju za poštenom igrom, a ako bude moguće, žele i dobar re-zultat. Nadamo se da će naši nogometaši, uz Božju pomoć, uspjeti predstaviti našu župu kao sredinu poštenih i jako vrijednih igrača i ljudi.

Sport, mladost, radostDOGAĐANJADOGAĐANJA

slovo.16.12.13.indd 48 17/12/2013 09:58:43


Mudar i nadahnuti pisac za Bibliju veli:„Nema toga čovjeka koji bi je naučioi neće ga biti koji će je iscrpsti.Jer njezin je smisao bogatiji od morai njezina riječ dublja od ponora“.

Biblija je uistinu neiscrpno i neiscrpivo vre-lo Božje mudrosti. A kako ne bi bila kada iza toga božanskoga projekta približavanja čovjeku stoji sam Bog. On je glavni autor te Knjige nad knjigama i nadahnitelj pisaca koje je angažirao kako bi po njima napisao svoje Pismo čovječanstvu. Naš je zemljak sv. Jeronim Dalmatinac (†420) kao prevoditelj Biblije na latinski jezik razmišljao nad tim otajstvom i rekao: „Onaj tko ne pozna Pisma ne pozna Krista“. Dobro je rekao, jer Krist je u središtu Božje poruke ljudima. On je Riječ Očeva za koju Ivan veli da je tijelom postala i nastanila se među nama (1,18).Među svim biblijskim knjigama Crkva pridaje prvenstvo evanđeljima „jer su ona poglavito svjedočanstvo o životu i nauci Riječi utjelovljene, našega Spasitelja. (...) imaju apostolsko podrijetlo. Jer ono što su apostoli po nalogu Kristovu propovijedali, to su poslije pod dahom božanskoga Duha oni sami i apostolski muževi nama pismeno predali.“ (DV 18). Čitajući Evanđelje pod vodstvom toga istoga Duha mi se susrećemo s Kristom i u nama se, prema riječima sve-toga Pavla, polako oblikuje isto mišljenje kao u Kristu Isusu (Fil 2,5). Što znači da ulazimo u zajedništvo života s Kristom i us-vajamo njegov pogled na stvarnost. Možda su baš s tom nakanom „upijanja“ Kristova mentaliteta u našoj župi započele biblijske večeri. Voditelj tih susreta jest bibličar fra Domagoj Runje. Na susretima koji se organiziraju prvog i trećeg poned-

jeljka u mjesecu, fra Domagoj na jednosta-van i vrlo pristupačan način razlaže bogat-stvo Božje Riječi. Dobro je, a za duhovni kršćanski život i potrebno odvojiti malo vremena za čitanje i osluškivanje onoga što nam Bog po svojoj Riječi poručuje.Riječ Božja ne zastarijeva nego je uvijek aktualna i nova. U njoj nam Bog progo-vara, obraća se svakom osobno. Potrebno je samo dati se susresti s Bogom po i u nje-govoj Riječi. Biblijske večeri su pomoć na putu osluškivanja i razumijevanja onoga što nam Bog govori. Zajedničkim čitanjem Pisma uz stručno tumačenje mi želimo up-oznati Krista i njegov život na jedan dublji način. Vjerujemo da On progovara čovjeku i onda kada on toga nije ni svjestan jer Živa je, uistinu, Riječ Božja i djelotvorna (Heb 14,12).

Nakon slavljenja euharistije redovnici pošli na svoje dužnosti u samostanski vrt. Dok su radili upita stariji redovnik mlađega: „Što si upamtio iz evanđelja?“ Nakon kratke stanke dobio je odgovor: „Oprosti, brate, al’ ne sjećam se evanđelja!“On promrmlja: „Kakve li onda koristi od tvoga slušanja riječi Božje!“„Vidiš li ti brate ovaj list salate što ga up-ravo perem?“ - oglasi se mlađi redovnik. „Vidim“ - odgovori mu.„Dobro, a znaš li gdje je otišla voda kojom sam oprao svu nečistoću s njega?“ – upita mlađi. „Ne, ne bih znao!“ – čuo se odgovor starijega redovnika. „Ni ja“ - kaže mlađi i nastavi: „Ne znam kamo je jutros otišla Božja riječ, ali znam da je poslije nje moja duša ostala čista.“

Biblijske večeri u Šibeniku

slovo.16.12.13.indd 49 17/12/2013 09:58:43

50

(Okupiti cijelu obitelj oko obiteljskog stola sa svijećom na njemu. Jedan član obitelji prevodi molitvu, a ostalima podijeli uloge u molitvi. Ugasiti sva svjetla u kući. Zapaliti božićnu svijeću.)

Pjesma: U se vrime godišta… (prve četiri kitice)Znak križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.Pozdrav predmolitelja: Mir i dobro kući ovoj.Svi: I svima koju u njoj prebivaju.Predmolitelj: Draga moja obitelji, na dobro vam došla Badnja večer. Bog je na koncu svakog iščekivanja i traženja čovjeka. Njegovo istinsko lice može se otkriti samo u Isusu. U njemu, Bog je taj koji uranja u našu ljud-sku stvarnost, a mi uran-jamo u Božji život. Isus je konačni put koji vodi Ocu i uvlači nas u spasenje po djelovanju Duha. Naš pov-ratak Bogu u vjeri treba postati vidljivi i objavljujući znak Božjega lica. Kao što je Krist put koji vodi Ocu, tako i ponašanja našega kršćanskoga života trebaju biti put povratka Bogu za braću vjernike i nevjernike. Mi težimo nekom praved-nijem, bratskijem i toplijem svijetu. To je opravdano i moguće je. Ovisi o nama. Blizina Božića nas poziva

da pripravimo dolazak Spa-sitelja preko obraćenja, u nadi, da nas susretne u miru.Iz Evanđelja po Marku (1, 1-8)Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. Pisa-no je u Izaiji proroku: Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. Glas viče u pustinji: Pri-pravite put Gospodinu, po-ravnite mu staze! Tako se po-javi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na oproštenje grijeha. Grnu-la k njemu sva judejska zem-lja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim me-dom. I propovijedao je: „Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dosto-jan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim“.Pjesma: Radujte se narodiRazmišljanje: Mi smo željni Boga jer smo stvoreni na njegovu sliku i priliku. U njemu nalazimo svoju vlas-titu stvarnost. Ali i sami Bog je željan da se daruje nama, jer, uz sve ostale darove želi nam darovati i samoga sebe. Prvi nužni uvjet za prihvaćanje Gospodina koji

dolazi je žeđ za pravednošću. Mi se osjećamo razdi-jeljenima između onoga što jesmo i onoga što bismo trebali biti. Ne smijemo se predati. Ne nalazimo se pod gospodstvom i sudom grešnoga i nepravednoga čovjeka, nego gospodstvom Boga koji je svet i pravedan. Drugi uvjet je žeđ za slobo-dom. Mi smo zarobljeni u mnoge oblike nutarnjega i vanjskoga ropstva. Vidimo dobro, ali smo nesposobni ostvariti ga; naslućujemo sreću, ali smo nesposobni prenijeti je; osjećamo se zapriječenima izvana i iznu-tra da dostignemo ono zašto smo stvoreni. Svima nama koji mislimo da je sloboda nemoguća misija, glas iz pustinje nam dovikuje put koji vodi iz zemlje ropstva u domovinu slobode.Dragi moji, On dolazi k nama preko ruku ljubavi. Njegova ljubav je obećanje oproštenja, pomirenja, uza-jamnog poštivanja, usprkos svim našim preprekama straha, nepovjerenja i uza-jamne mržnje. On dolazi k nama preko ruku praved-nosti i suodgovornosti. I njegova je pravednost obećanje dostojanstva i ponosa koje ponovno daru-je svim ljudima, usprkos rijekama siromaštva, gladi, preziranja i egoizama, os-

OBITELJSKA MOLITVA NA BADNJU VEČER

slovo.16.12.13.indd 50 17/12/2013 09:58:44


obnih i zajedničkih. On dolazi k nama preko ruku poniznosti i vjernosti. I nje-gova vjernost je obećanje snage i povjerenja, unatoč patnjama koje nas pritišću, promašajima i sumnjama koje nas ponižavaju i udalju-ju nas od smisla života. On dolazi k nama jer je obećanje života i budućnosti za nas i za svijet.Ti Gospodine ideš gdje želiš, utirući svoj put među nama ljudima. Ništa, nijedna sila ne može zapriječiti prolaz Tvojemu Duhu koji, u ne-prestanom stvaranju, obli-kuje svijet i čovječanstvo. Gospodine, u meni i u ci-jelom mojoj obitelji trasiraj svoj put sve do najtajnijih kutaka gdje su se skupile, zbog našega nemara i naših slabosti, tolike prepreke tvojoj novosti. Dođi, Gos-podine, i poruši brane naše oholosti i našega egoizma što odavna priječe u nama plodnost tvoje Riječi. Dođi Gospodine sa svojim svjet-lom Evanđelja i obnovi nu-tarnje krajolike našega duha i našega srca. (upaliti sva svjetla u kući, na božićnom drvcu i u jaslicama)

Pjesma: Svim na zemlji

Molitva oko božićnog drv-ca: Bože, naš Gospodine, zahvaljujemo ti za stvorena

svjetlila, za sunce, mjesec i zvijezde, koji osvjetljavaju ovu noć, za ovo božićno drvce oko kojega molimo da nas podsjeti na ljepotu stajanja zajedno u našoj kući. Zahvaljujemo ti za Isusa, tvojega sina. On je Emanuel, Bog s nama, Knez mira. Oče nebeski, prijatelju ljudi, neka na nas siđe tvoj blagoslov, kao svjetlo s božićnoga drvca. Daj da mi koji gledamo ovo svjetlo da se ispunimo tvojim Duhom ljubavi i radosti i da s na-dom iščekujemo dolazak Isusa Krista, tvoga Sina i našega Brata i Spasitelja. To te molimo u njegovo ime koji s Tobom u Duhu živi i vlada po sve vijeke vjekova. Amen.Predmolitelj: Dok proma-tramo otajstvo Boga koji je postao čovjekom, zazovimo od Oca njegovu pomoć i njegov blagoslov. Recimo mu zajedno: Gospodine, živote naš, usliši nas. Tvoj Sin, istinsko svjetlo koje prosvjetljuje svakoga čovjeka, neka učini Crkvu znakom nade da sigurnim putem vodi sve ususret Tebi, molimo te. Tvoj Sin, Gospodar života, neka čuva sve one koji ne znaju dati smisao svojem postojanju i da se s povjer-enje pouzdaju u Tebe, moli-mo te.

Tvoj Sin, naše spasenje, neka daruje utjehu i mir onima koji pate na duhu i na tijelu, molimo te. Tvoj Sin, naš put Tebi, neka nas obrati k sebi da idući njegovim stopama sretno stignemo Tebi, molimo te.Tvoj Sin, naše milosrđe, neka nam dadne svojega Duha da uzajamno možemo praštati jedni drugima, molimo te.Tvoj Sin, koji je naš mir, neka oslobodi naša srca od mržnje i egoizma koji su uzrok svih naših podjela i svađa, molimo te. Tvoj Sin, Bog s nama, neka nam daruje milost vjere da On sam hoda s nama po pu-tovima svijeta, molimo te. Tvoj Sin, naš život, neka u svjetlo svoga života primi sve pokojne iz naše obitelji, molimo te.Dragi ukućani, zahvalni nebeskom Ocu što nam daruje vjeru u Božić, moli-mo: Oče naš...Pomolimo se: Dobri Oče nebeski, zahvaljujemo ti što si nam darovao svoga Sina i što u njemu svi postajemo tvoji sinovi. Daruj nam na ovome svijetu same njegove osjećaje prema svim ljudima a na drugome svijetu besm-rtni život s Njim, koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

slovo.16.12.13.indd 51 17/12/2013 09:58:44

5252

Datum krštenja

Ime i prezime djeteta Roditelji

1. 12. rujna Petra Ivić Hrvoje Ivić i Gordana r. Svirčić2. 15. rujna Dorotea Baradić Antonio Baradić i Sanja r. Bakmaz

3. 15. rujna Anđela Gović Roko Gović i Nina r. Samodol

4. 22. rujna Marta Tešulov Zoran Tešulov i Marija r. Koloper

5. 22. rujna Mirta Jelena Furčić Paško Furčić i Nikolina Dražić - Celić

6. 22. rujna Teodora Bijelić Ivan Bijelić i Marita r. Perica

7. 22. rujna Antonio Skorić Josip Skorić i Ena Hadžimahović

8. 22. rujna Gabriel Nikola Vrančić Ivo Vrančić i Ivana Babić

9. 27. rujna David Kovać Saša Kovać i Marina Malenica10. 29. rujna Jere Fakčević Joško Fakčević i Janja Artmagić

11. 29. rujna Luka Budimir Tomislav Budimir i Nikolina r. Budimir

12. 29. rujna Rafaell Domjoni Avgustin Domjoni i Emannuela Domdjoni

13. 6. listopada Dea Deranja Petar Deranja i Ana r. Vukšić14. 13. listopada Mia Škarica Goran Škarica i Ivana r. Mravak15. 13. listopada Petar Batinić Darko Batinić i Ana r. Forlić16. 20. listopada Ema Smolić Marko Smolić i Dina r. Čogelja17. 20. listopada Cvita Lakoš Luka Lakoš i Antonia r. Petković

18. 1. studenog Antonio Luka Lemac Krešimir Lemac i Alma r. Iljadica

19. 3. studenog Rita Kalauz Nikica Kalauz i Marina r. Travčić20. 10. studenog Karla Borić Marko Borić i Matea Mihovilčević21. 10. studenog Maja Jukić Hrvoje Jukić i Almida r. Grabić22. 10. studenog Robert Jurin Kažimir Jurin i Višnja r. Huljev23. 10. studenog Sara Jurin Kažimir Jurin i Višnja r. Huljev22. 16. studenog Jerko Drenovski Nenad Drenovski i Sanja Jerkov

23. 16. studenog Marko Drenovski Nenad Drenovski i Sanja Jerkov

24. 17. studenog Kaja Jakelić Davor Jakelić i Mladena r. Baran

25. 23. studenog Ana Baranović Antonia Baranović

25 24.studenog Matija Bilušić-Vabec Dejan Vabec i Katarina Bilušić

Kršteni od 1. rujna do 15. prosinca 2013

slovo.16.12.13.indd 52 17/12/2013 09:58:44



Dan vjenčanja Zaručnik i zaručnica

1. 7. rujna Mirko Šupe i Jasna Peran

2. 12. rujna Hrvoje Ivić i Gordana Svirčić

3. 21. rujna Jurica Morić i Mariana Šeneta

4. 28. rujna Vinko Grubišić i Marija Vranković

5. 12. listopada Dado Milošević i Marijana Rak

6. 19. listopada Tomislav Živković i

7. 25. listopada Pavao Kunčić i Josipa Jergović

8. 26. listopada Ivan Leo Andrić i Ana Svirčić

9. 17. studenog Mate Gotovac i Tonka Josipa Sučević

10. 23. studenog Dino Bartulović i Emilija Robić

11. 14. prosinca Josip Rončević i Iva Škugor

Umrli od 1. rujna – 1. prosinca 2013

Ime i prezime Datum rođenja Datum smrti

1. Josip Kužina 1. srpnja 1930 5. rujna 2013.

2. Rajna Paić 8. ožujka 1943. 9. rujna 2013.

3. Josipa Luketa 3. travnja 1947. 14. rujna 2013.

4. Boris Gulin 3. rujna 1944. 1. listopada 2013.

5. Nada Krstić 11. kolovoza 1938. 1. listopada 2013.

6. Anka Gulin 27. listopada 1923. 11. listopada 2013.

7. Sanja Zaninović 30. listopada 1960. 28. listopada 2013.

8. Marija Stojić 4. ožujka 1927. 1. studenog 2013.

Vjenčani od 1. rujna do 15. prosinca 2013

9 Mladen Bakotić 31. studenog.1939 6. prosinca2013

10 Nada Žaja 15. svibnja.1947 12.prosinca 2013

slovo.16.12.13.indd 53 17/12/2013 09:58:44

POLICAJAC I STUDENT

Sretne policajac studenta pa ga pita za osobne isprave, a ovaj mu pokaže logoritamske tablice.Policajac malo prelista, vrati mu tablice i reče: „Dobro je, dobro, samo drugi put stavi sliku.“

PAD S 25. KATA

Padne Ivo s 25. kata i, normalno ljudi se okupe oko njega. Dođe Mujo i pita Ivu: Šta je bilo? – Ne znam i ja sam tek stigao.

IVICA U SAHARI

Ide Ivica Saharom s ručnikom na leđima i naleti na beduina pa ga pita: Koliko ima do mora? Pa negdje oko 3000 km, odgovori beduin. Je daleko al’ plaža vam je super!

KRONOLOGIJA BRAKA

Prve tri godine on govori, a ona sluša. Druge tri godine ona govori, a on sluša. U sedmoj godini oni govore, a susjedi slušaju.

U OPERI

Mujo i Fata izišli uvečer u operu. Sutradan ih pita Hasina žena: – Čula sam da si bila s Mujom u operi. Reci mi kako je bilo? – Ma što ti ja znam. Bila neka ženska koja se derala i nisam je baš ništa razumjela. Najbolje mi je bilo na kraju kad su dijelili kapute. Ja ufatila dva.

SPAVANJE U CRKVI

Za Drugoga svjetskog rata, njemački časnik pita župnika: – U slučaju potrebe, koliko bi vojnika moglo spavati u vašoj crkvi? – Ne znam za vojnike, ali dok ja propovijedam spava oko 500 ljudi.

DVOSTRUKO VIDIM

– Vi ste pokvarili očni vid jer mnogo pijete. – Ne, gospodine doktore! Kad dobro popijem, onda čak dvostruko vidim.

ZABAVNI KUTAK

54

slovo.16.12.13.indd 54 17/12/2013 09:58:45

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Moja majka u Badnjoj noći

Već dugo godina na Badnjak, moja draga Nana, pognuta šutljivo sjedi, navečer uz peć, na kojoj krklja kupus i širi se miris suhoga mesa. Ko da se prisjeća nečeg, zamišljena po-gleda, po kuhinji toploj, a onda poviri u pećnicu, prevrće pečenje i uzdiže umorno glavu. Čini se kao da teške misli od sebe nekamo otresa.Unuk joj unosi badnjake i naziva sreću, pa zatim hrastiće stavlja uz priklade, na ognjište vrelo.Slama se ne prostire više, otkako nema starinskih kuhinja. Al Badnju večer ne zaboravlja nitko. Od mirisa ugodnih i pucnjave bučne odzvanja vesele moje rodno mjesto, moje drago selo.Ustaje tada Mana i uzimlje čašu svete vode, pa pozorno škropi sve: i čeljad i stoku i sobe i dvorište. A kad se vrati, oči joj se krijese od suza. Šuti... Samo uzdahne teško, pa vješto izlije vodu u vatru na ognjište.- Bako, zašto si tako večeras ozbiljna, tiha i plačna? Zar nije i tebi sveta Badnja večer? -tako je pitao sitni praunučić moju Nanu.- Dijete nestašno, malo, ti ne shvaćaš sve

što večeras pred moje iskrsava oči.Mnogi pomriješe moji i danas u raju slave Svjetlo iz božićne noći.Drugi su kojekuda pošli i nikad ih na Božić nema sa mnom.Kod mene osta spomen, koji mi smućuje dušu i stvara u srcu uvijek novu beskrajnu ranu.Dok tako pričaše ona, pomalo noć se sve više sterala selom, dok nije stigla i ponoć studna u sjaju razdraganih zvijezda. Nana je već bila spremna poći na ponoćku, u pratnji veselog poja koji se čuo iz raspjevanih zvjezdanih gnijezda.Uz jaslice stajala je ona i opet šapnula tiho, dok suza nije sustigla uzdah, koji je pričao o boli majčina srca, u svetoj božićnoj noći.- Isuse, gdje su moja djeca, što oni noćas rade? Misle li na me? Hoće li ijedan ove godinebar na čas k meni doći?Iz skromnih jaslica, šutljivo sluša Djetić i kao da veli:Majčino je srce stvoreno da žrtvom i ljubavlju nebo i zemlju veseli

Mirko Validžić

DA L I Z A C R K V U OD M A L E G O SPE 2 0 1 3 .

DU Š A N KA BR A L IĆ 2 0 0 K N , H E L IA NA D Ž E PI NA 1 0 0 K N , A N ĐE L KA Č I P Č IĆ 2 0 0 K N , BR A N KO I L J I L JA N KA M A L E N IC A 4 0 0 K N , BR A N KA JA KOV L J E V IĆ 5 0 0 K N , Č IČ M I R V E ST IĆ 2 0 0 K N , M A R I JA BA R A NOV IĆ 5 0 K N , OL G A J U R L E KA 2 0 0 K N , N . N . 7 0 0 K N , STA N KA Č A L A ( Z A M I SN IC E ) 4 0 0 0 K N , A N T E G U E R IĆ 7 0 0 K N , TONA KOM A R IC A 3 0 0 K N , N . N . 2 0 0 K N .


slovo.16.12.13.indd 55 17/12/2013 09:58:46

godišt godište xvii. božić 2013., br.3 (48)

Documents