god. xxx.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_053.pdf · o, in zara. aži...

4
o, in Zara. aži kao nab- tik za imanje Knina. Pre()- i oženjeni. pogoohi. Pri- za skrb ol<o se za privre- uoa u Zabru ·a, plata 2.80 nog ooplatka se na pol<ra- atnih invalioa u rogata sapun. - ()ok 1 svota. R. ;\posto lica l Stato l nilitare. j ) contiene to comples- porta: i lu glio t 917. per le lotteria ,mtsstrasse 5, l lotto a Buba- collettorie bel ste, Telegrafi, giuoco gratis. spese. l>ello Stato. ln za. . prooaje tv roka tiera ,e uložk! oalnjega se ovime Tvrtke gume 1 cijenom. God. XXX. U Zadru. u Srijedu 4 Srpnja l 917. Br. 53 .. '-- Dodatak .. Objavitelju DalmatinsJ<omu" (La assegna al mata) Cijena je no godinu <U b j o. v i l e l i u D o. l m a t i n s k o m u • l t S m o tr i D o. l m a t i n s l< o j> zo Austro=Ugorsku Kr. 12.-: samom tObjovitelju Dolmo.tinskomu• Kr. 6.-; samoj •Smotri Dulmo.tinskoj> Kr . 8.-: No polugodište i na tri mjeseca se surozmjemo. Pojedini brojevi stoje 10 paro. a zastareni paro 20. POffillOVAD]€ .. 2. -t Wiener objavljuje ovo previšnje pismo: Dragi viteze Seid/eru ! ffioja je neiskolebljiva volja, da pruva i dužnosti, što su mi od Božje providnosti povjereni, vršim tako, da stvorim temelj za l<oristan i blagodatni razvoj svih Mojih naroda. Politiku mržnje i odmazde. koju su nejasne prilike podržavale te dale povoda svjelsl<ome ratu, treba da je, kad rat svrši, pošto poto zamijeni politika pomirenja. Ovaj d •1h mora da prevlada i u unutrašnjo= sti države. Radi se. da se i uvi= gjavno i sa uzajamnom za- dovolji željama puka . U ovom znaku pomirljivosti da, sa Božjom vršim svoje dužnosti i da budem prvi što udara putem blage popustljivosti i da prostrem koprenu zaboravi na sva ona žalosna zastranjenja što su se za rata zbila. te dovela do pro= ganja n ja. Ja opraštam udarenu kaznu osobuma, koje su od civilnih ili sudova kažnjene radi kažnjivih po= h u civil'f.l'om stanju: veleizdaja 58=02 kaz. uvreda o$). uvreda 64), ru= šenje javnog mira 65), ustanak (§_§ 68=72). buna(§§ 73=75), silovito post u panJe protiv jedne skupštine sazvane od Vlade da o javnim poslovima, protiv jednog suda ili jedne druge javne vlasti (§§. 76, 77, 80). zatim kažnjiva djela po l. lL t lX. zakona 17. decembra 1862. (L D. Z. br . 8. od god. 1863.) dana jednom od navedenih (§§ 211 =219). Al<o je osoba osugjena ne samo radi jednog od kažnjivih djela, to opraštam lmznu, al<o su ostala kažnjiva djela sarazmjerno neznatna, ili imaju pre= težno karakter. Ako kazneni postupak još nije stekao Pravnu to odregjujem da se postupak obustavi i prekine, alw se je radi u uvodu l<aznJlVlh dJela. lz ove milosti imaju se ipak sve one osobe, koje su umakle progonJenJU bijegom u inostrans t vu, koje su prešle k neprijatelju ili, pošto je rat buknuo, nijesu se povratile u mon arh iju. Zajedno sa kaznom opraštam i ne= sposobnost, koja je prema zakonitim pro= Pisima nastala kao posljedica osude, se steku stanovita prava, položaji i vlash. ? _tako opraštam i gubitak izbornog prava t tzborivosti u javne zborove. Tragedija u Kveretaru. 19. VI. 1867. Prof. w. baron (Svršetak.) Oblazak franceske vojske usl<risi sve nabe Juarista, koji prije no što otploviše bijahu izla_zth IZ skro prognani saku pt oko s . svote VJerne pristalice te u malo vremena Perijalistima nekoliko utvrgjenih m jesta. nove . imagjahu u svojim rukam? JOŠ. ffieks1ho i l<veretaro znatno mjesto t ratH smještaja i rabi utvrlla. se zaputi Maksimilijan po savjetu svojega lla lako oko sebe okupi koje .. mu .. JOŠ na raspoložt'nju. U carevoj pratn]t bqahu t n)egova bva glavna generala Mejia i Mira:non. 6. vojska Kveretaro. SJeban]em upravljaše general Escoledo. Kvere_tara borila ... ah rebov1 postajahu oana na ban neg]l, re sve više svoje mJeseca maja bijaše sa_sv1m pr_onteg)e,t.ta, lako ba grab mogaše biti osvoJen svakt vio IZLAZI SRIJED Ja pouzdano, da svi moji narodi. za pr imjerom, što su osobi to Oijemci i njihovi prestavn ic i, na Moje ve= liko zadovoljstvo, pružili i u skorašnjim par= lamentarn im raspravama svojim umjerenim držanjem, koje podupire državne interese, skupa u r adu da rješa= vaju sve one velil<e zad tke . koji nam se radi rana što ih' je ra t zadao i radi preuregjivanja stvari na pragu jednog novog doba. Za sretno odbijanje zadnje ofenzive na jugozapa d noj fronti Moje vo;s ke. hvala ne is kolebivom moje hrabre i vrijedne mislim, da se bolje ne mogu odužiti Božjoj providnosti i ffiojim narodima nego ovim djelom mi losti. lzabirem zato današnji dan, u koji Moj ljubljeni najstariji sin, što ffi1 ga Božja milost dala. s vetkuje god svog sveca pokrovitelj a. Ovako ruka jednog djeteta . koje je pozvano da jednom upravlja sudbinom mojih naroda. vodi zavedene natrag u domovinu. Laxenburg, 2. jula 1917 . Karlo s. r. Seid/er s. r_ V. Cesar Karlo i Ce$arica Zita u Munchenu.. ManCHEn, l. Cesar Karlo i Cesarica Ztt6 prispjeli su oko 6 sati u u MUnchen po- s bnim dvorskim voz om ; n6 stanici ih je l<ralj Ludvig se l<raljicom marijom Terezijom. Kralj poljubi u ruku Cesaricu u vladari se izgrliše i izljubiše i vrlo poz draviš e. na stanici su bili na još kraljev sin princ Karlo, Ludvig Ferdinand, Alfons, Kristofor i \'ojvoda Ka- labrijski. pak poslanstveni savjetnilc austro-ugar- slwg poslanstva grof Bruselle, poslanstveni t ajnik grof Strassoldo , ministar predsjednik grof Hertling. ostali ministri i druge Austro-ug arski poslanik grof Thurn, gospogje i gospoda od po- službe. bijahu se odvezli cesarsl<om paru u susret do Salzburga. Pošto vladari predstavi5 svoje pratnje. Cesar i kr a lj pregledaše satniju pal< držahu lnatak cercle. Zatim se Cesar s kraljem a Cesarica za kraljicom odvezoše u dvor. Povorl<a je prolazila izmegju dvo- redice. krasno ulicama. na lwjima je silan svijet oduševljeno i bez prel<ida l<licao viso- l<im g0stima. ffitllo poslije dolasl<a u dvor, cesarsl<i par pogje u Wittelsbachsku u posjete kralj- slwm paru, kod kojega se odugo zadrža. Ovom prigodom Cesar predade halju velil- <i lcrsl reda marije Terezije. u 9 s. ll bila je u dvorani dvorskih pl eso va v Za l<ralj napije cesars\wm paru; Ces ar odvrati zdra- vicom lualju, haljici i kraljsl<Oj obitelji. U l<ralj je primio ministra izvanjsl<ih Czernina. l<oJi se prije toga bio sastao sa ministrom pred- sjednikom grofom Hertlingom i ministrom rata Hellingrathom. Kralj je udijelio. izmegju ostalih, prvom vr- hovnom dvorsl<Om mestru princu Hohe nlohe vclil<i vojska, to llovrši iz()aja. U ob 14. na 15. maja Maksimilijanov general, Lop ez. otvori neprijateljima ·grabska vrata. Maksimilijanu ne preosta orugo, nego oa sc na milost i n emilost prebabe neprijatelju. Što je pri tomu boljelo cara najviše, bijaše pomisao, ba ga je onaj izbao, lwga bijaše ob as uo svakovrsnim Ali se Lopez ne nauživa bugo plobova svoje izbaje, jer malo za tim umrije u najgrozni ji m jer ga bješe ugrizao bijesan pas. Maksimilijan se nalazaše u rul<ama svojega krvnoga neprijatelja, Benita Juareza. Bijaše se ne- prijatelju bez ikakva uvjeta, stoga se postu- palo protiv njega i njegovih genera la na temelju ratnoga prava. 15. juna, malo iza bi osuoa, na temelju koje Maksimilijan i njegovi gene- rali mejia i Miramon biše osugjeni na smrt. Vijest o subbini ne sretn oga cara za- panji svu Evropu. Gotovo se sve zauzeše za njega ali bez ikakva uspjeha. Berlin, Lonoon, ma<>rill obrate se na Sjevernu Uniju, ba svojim posrebovanjem spase život Mal<similijanov. I ova nastojanja bijahu uzalubn ;J. ]uarez zahtijevaše smrt Uzurpatorovu, tako u osu()i nazvaše m aksi- milijana i taj njegov zahtjev morao se ispuniti. Kilometar, po prilici, baleko ob Kveretara, na- ll Pitanja zo predbrojbtt. uz koja nema svota. ne se nl u kakov obzir uzeti: pihmjo za uvntbe. uz koja nema pretplate, biti - Pretplate se poštonskim naputnlcama. - Rukopisi se ne - se pisma ne primaju. - Pismo i novce trebo šiljati • U re d u O b j a v i t e l j a D o l m a t i n s k o g u Z o d or M SUBOTOM l<rsl Reda bavarsl<e krune, ministru izvanjskih po- so l6 Czerninu velil<i IHst Reda za zasluge sn na tra l<u za ratne zasluge. Cesar Korio udijelio je lualjevoj pratnji dozna- mu službi, i vrhovnim dvorshim t drža\'nim dostojan tvenicima. MOnCHEn. l. U ll s. u Cesar Karlo i Cesarica Zita otputovaše, poslije rastanka sa ln a ljsl<im parom, koji ih je o tpr atio do stanice. u Stuttgart. NN. VV. Cesar i Cesarica u Stuttgartu. STUTTGART, l. Cesar i Cesarica stigli su u 9 s. izjutra . par ih je sa velilwm narod ih je oduševljtno pozdravljao had su se vozili u dvor. Za držao je Ce ar govor u l wj e mu je zahvalio na lijepom sjetio se vjernog prijateljstva obiju istal<ao isl<ušano save zništvo i naglasio junaštvo hrabrih sinova Wurllemberga i l<raljsl<c na svim bojtštima. Ce sar izrazi želju, da se jo š više tijes ne veze izmegju obiju zemalja te ispije u zdravlje l<raljsl<og para. kraljsl<e i zemlje WGrll mberg a. Kralj n azva do- brodo-licu i tij esno pobratimstvo obiju vojsl<i, za hvali na posjetu i ispije u zdravlje Ces6r- slwg paro . U 3 s. popodne, poslije rastank6 i nasr e d ovHcija ilnoga naroda, Cesar i Cesarica l<renušc natrag u CAREVlNSKO .. Gospodska BEL . 28. na današnjoj sjednici Gospodsl<e pril{azao se prvi pul novi Gospodsl<e bar. Nardelli, l coji je položio hrvat- sl<i. na prop isanu formulu : -t jem . Zatim je zauzeo mjesto m eg ju Desnice. 30. Gospodsl<a je nastavila ra- spravu o privremenom Czedik nagl ašava nuždu da se nijemci i sporazumiju. Treba da se sastan•nešto kao I<On- l<lave, u l<ojemu bi se obe stranl<e morale Barun Schev i dvor ski savjetnik Lammasch govorahu i oni za sporazum izmegju dva plemena. Izvjestitelj barun P/ener, koji je imao završnu reagirao je na razlaganja svih govornika te tražio. da vlade objavi sve spise o prel<ršajima vojnil<a. koje je bivši ministar Z6 zemaljslm obranu Georgi iznio pred odbor o imunitetu . U talwvim stvarima mora se istina a istina !,pp8sli vojsci na a na sramotu nel<ih izdajica. Sto se Kramarža izjavio je izvjestitelj. da Kramaržove težnj e ne slažu se sa šlwga naroda, lwji vjerno stoji uz Austriju. U Kra- maržovoj parnici vod ila se parnica protiv pansla- vizmll. Izvjestitelj l<onstatuje. da politiku o miru našeg ministarstva izvanjsl<ih posala podupiru svi krugovi cijele monarhije le da osnov i preduvj et svakoj akci Ji mora biti vanje saveza sa carstvom. (Odobrava- nje). Svijet na lu aju uvidjeti. da mi ne tražimo mir jer smo slabi. n ego jer tjeramo poštenu poli- til<u o miru. Svalci o bj e l<tivni zna, da su naš Cesar i Car Vt!im miroljubiviji od Lloyd Georg ea i Wilsona (Odobrava nje). Ovaj rat, l<oji vi še nema smisla. treba do se nastavi, da nel<i broj la šti h u onim zemljama lazi se Cerro de la Iz tamnice Capuchinas povo rka se uputi 19. juna u 6 1 /z sati u jutro prama Cerro be la Campana . Za osugjenike stajahu spravne tri u svaku pojeC>inu bi za- tvoren ob njih. stupaše 30 vojnika, a iza istih brugih 15, koji imagjahu lla iz- vrše osubu. Povorku zatvaraše 4 bataljona pješabije i 2 eskvaorona konjice. Maksimilijan bješe u crnu obijelu. U istoj s njime bijaše njegov ispo- vjebnik otac Soria i njegov Tildos. se zaustaviše nekoliko stotina oO mjesta gbje se imaše izvršiti osuba. Osugjenici sigjoše iz ba pješke prevale ostali put, jer bijaše velil<a. !<alla bogjoše na mjesto, vojnici se postaviše nekoliko o() osugjenil<a naperivši svoje puške. maksimilijan pri- stupi k vojnicima, koji moragjahu na njega pucati, babe svakomu po je()an novac, ih ba ciljaju u srce, ba mu poštelle lice. Zatim se povrati na svoje mjesto. htjebe ba babe znak, ba se puca, kab Maksimilijan zaprosi, ba mu se bopusti ba nešto To mu bi ()opušteno. Njegove posljebnje bijahu : OpraUam svime; molim, da mi svi oproste; želim, da moja krv donese zemlji. Neka živi Meksiho, neka živi sloboda J Tek što je car izrekao ove irno pravo. A i mi moramo dalje ratovati, i rnto- o. naša velil<a. hrabra vojska drži se neis- poredivo i moramo joj biti zahvalni na odanosti. istr6jnosli i junaštvu. Pa i mi drugi treba da sr- i izdržimo do lnaja, koji po nas biti povoljan. (Živahno, odugo odobravanje). Zatim je primila privremeni RAT. Izvještaji austr. ugarskog 1 njematkog glavnog stana od 30. juna, l. i 2. jula nalaze se u e Obja- vile/ju Dalmatinskomu•. Ukinuta kazna okova u vojsci. 30. javlja. da je Cesar, popunivši zapovjedno pismo od 2 1917, ukinuo kaznu olwva. Izvještaji bugarskog glavnog stana. SOFIJA. l. Izvještaj generalnog štaba, 30 junn: m a e d o n s l< a fr o n t a : U oblulm Cerne živahna artilerijska vatra. U olwlini Moglene odbijena je vatrom neprijateljska skupina. U Vardarskoj dolini artilerijska vatra bila je neko vrijeme živahnija. Južno od Doirana naše izvidnice prodriješe u neprijateljsl{e opkope, te se povratiše sa nekolil<o Engleza zarobljenih. na ostaloj fronti neznatna borbena djelatnost. Kod Tulcee i mahmudije orijetka artilerijska pješadijsl<a vatra. Izvještaji turskog glavnog stana. CARIGRAD, 2. Glavni stan. l jula: fronta u Kavkazu: S obe strane samo djelatnost vatrom i patrolama. neprijateljsl<a letje( ea, prinugjena da se spusti iza naših linija, pade u naše ruke. Vogla i prežalac zarobljeni su. mje bilo osobitih dogagja ja. prekinula diplomatske odnose s J\ustriiom·Ugarskom, Bugarskom i Turskom. 30. poslanik pril<azao se popodne u izvanjskih posala, te je u ime svoje vlade ovu izjavu: da se sada postigla složnost iz- megju obiju stranaka. koje su u dva tabora dijelile. a se bore na fronti, to je vlada prinugjena da prekine diplomatske odnose •· Poslani l< Gryparis, lwji je odmah zatim zamolio da mu se pasoš. u isto je doba da je zaštita i n teresa u monarhiji povjerena ovdješnjem holandijslwm poslanilm. LOnDOn. 30. Agencija Reuter javlja iz Atine, 29. juna: poslanici u Berlinu, Carigradu i Sofiji bjehu pozvani natrag. Diplomatski su odnosi prekinuti. Revolucija u Rusiji... Dvije se bivizije pobunile. PETROGRAD. l. (Petrogradska Agencija). Pošto su se iscrpla sva sredstva da se nagovore strijelci 12. i 13. divizije, koji nijesu se odazivali zapovijedi da se dana 28. juna iznova imaju ustrojiti, lwnjica je, po z6povijedi ratnog ministra Kerenskoga, opkolila mjesto Suchar. u znak, vojnici naperiše puške i obapeše. Gusti bim obavi cijelo mjesto. Kab se bim nakon nekoliko razrijebio, pruži se prisutnima strahoviti prizor. maksimilijan ležaše na zemlji, ogrezao u krvi ma· konvulsivno rukama i nogama. Taba pristupi k njemu _jeC>an vojnik. koji stajaše u ispali na cara tz neposrebne blizine jellan hitac, ali ni taj hitac ne svrši onaj život. Da prizor strašniji. upali se Maksimilijanovo o()ijelo, tako ba otac Soria pr?liti na njega blagoslovljenu vobu, koju bt)aše sa sobom ba nakon osube poškropi i blagoslovi mrtva tjeleša. Drugi vojnik pri· stupi, ali mu hitac ne upali. vojnik iz usmrti svojim hicem cara! Nekoliko minuta prije 7 ura preseli se maksi- milijan na brugi svijet. Na istoj se fregati Novari, koja bijaše ponosno obvela maksimilijana u meksiho, povrati mrtvo tijelo carevo u 1>omovinu, ba postavljeno uz bruge Habzburške porobice u kapucinsku grobnicu u Kasnije bi ob jarbola Navare ogroman križ i stavljen u park Miramara, a na mjestu, gllje se izvršila smrtna osuba, bi sagragjena lijepa spomen crkvica.

Upload: others

Post on 02-Nov-2019

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: God. XXX.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_053.pdf · o, in Zara. aži kao nab tik za imanje Knina. Pre() ~ i oženjeni. pogoohi. Pri za skrb ol

o, in Zara.

aži kao nab­tik za imanje Knina. Pre()­~ i oženjeni. pogoohi. Pri­za skrb ol<o

se za privre­~ uzničkog uoa u Zabru

·a, plata 2.80 nog ooplatka se na pol<ra­atnih invalioa

u rogata sapun.

~- - ()ok 1 svota.

R. ;\posto lica l

Stato l nilitare. j

) contiene to comples-

porta:

i lu glio t 917.

ne.~

per le lotteria ,mtsstrasse 5, l lotto a Buba­collettorie bel ste, Telegrafi, giuoco gratis.

spese.

~ l>ello Stato. ln za.

. prooaje tv roka

tiera

~enkovcu ,e uložk!

oalnjega se ovime

Tvrtke gume 1

cijenom.

God. XXX. U Zadru. u Srijedu 4 Srpnja l 917. Br. 53 ..

'--•

Dodatak .. Objavitelju DalmatinsJ<omu"

(La assegna al mata) Cijena je no godinu <U b j o. v i l e l i u D o. l m a t i n s k o m u • l t S m o tr i D o. l m a t i n s l< o j> zo Austro=Ugorsku

Kr. 12.-: samom tObjovitelju Dolmo.tinskomu• Kr. 6.-; samoj •Smotri Dulmo.tinskoj> Kr. 8.-: No polugodište i na tri mjeseca plaća se surozmjemo. Pojedini brojevi stoje 10 paro. a zastareni paro 20.

POffillOVAD]€ .. BEČ, 2. -t Wiener Zeitung~ objavljuje

ovo previšnje ručno pismo:

Dragi viteze Seid/eru ! ffioja je neiskolebljiva volja, da pruva

i dužnosti, što su mi od Božje providnosti povjereni, vršim tako, da stvorim temelj za l<oristan i blagodatni razvoj svih Mojih naroda.

Politiku mržnje i odmazde. koju su nejasne prilike podržavale te dale povoda svjelsl<ome ratu, treba da je, kad rat svrši, pošto poto zamijeni politika pomirenja. Ovaj d •1h mora da prevlada i u unutrašnjo= sti države. Radi se. da se srčano i uvi= gjavno i sa uzajamnom susretljivošću za­dovolji željama puka.

U ovom znaku pomirljivosti h oću da, sa Božjom moćnom pomoću, vršim svoje vladalačke dužnosti i hoću da budem prvi što udara putem blage popustljivosti i da prostrem koprenu zaboravi na sva ona žalosna politička zastranjenja što su se za rata zbila. te dovela do kazneno~g pro= ganja n ja.

Ja opraštam udarenu kaznu osobuma, koje su od civilnih ili vojničkih sudova kažnjene radi slijedećih kažnjivih čina. po= činjeni h u civil'f.l'om stanju: veleizdaja (~~ 58=02 kaz. zak)~ uvreda veličanstva (§ o$). uvreda članova ćesarsl<e kuće (§ 64), ru= šenje javnog mira (§ 65), ustanak (§_§ 68=72). buna(§§ 73=75), silovito postu panJe protiv jedne skupštine sazvane od Vlade da vijeća o javnim poslovima, protiv jednog suda ili jedne druge javne vlasti (§§. 76, 77, 80). zatim kažnjiva djela po l. lL t lX. članl<u zakona 17. decembra 1862. (L D. Z. br. 8. od god. 1863.) pomoć dana jednom od navedenih zločina (§§ 211 =219).

Al<o je osoba osugjena ne samo radi jednog od naznačenih kažnjivih djela, to opraštam lmznu, al<o su ostala kažnjiva djela sarazmjerno neznatna, ili imaju pre= težno politički karakter.

Ako kazneni postupak još nije stekao Pravnu moć, to odregjujem da se postupak obustavi i prekine, alw se je ~P?_v~o s~mo radi u uvodu naznačenih l<aznJlVlh dJela.

lz ove milosti imaju se ipak iskl~uč~ti sve one osobe, koje su umakle progonJenJU bijegom u inostrans tvu, koje su prešle k neprijatelju ili, pošto je rat buknuo, nijesu se povratile u monarh iju.

Zajedno sa kaznom opraštam i ne= sposobnost, koja je prema zakonitim pro= Pisima nastala kao posljedica osude, d~ se steku stanovita prava, položaji i vlash. ? _tako opraštam i gubitak izbornog prava t tzborivosti u javne zborove.

Tragedija u Kveretaru. 19. VI. 1867.

Prof. w. baron Ljubibratić.

(Svršetak.)

Oblazak franceske vojske usl<risi sve nabe Juarista, koji već prije no što po~l[e~nje č~te fran~ c~ske otploviše bijahu počeli izla_zth IZ sv~ph skro Vtšt~. J~arez, prognani pre~sje~mk, saku pt oko s . b~ svote VJerne pristalice te u malo vremena ~te_ ~~ Perijalistima nekoliko utvrgjenih m jesta. ~akslmtll)a­nove . čete imagjahu u svojim rukam? JOŠ. gra~ove ffieks1ho i l<veretaro znatno mjesto t ratH svoteg~ smještaja i rabi sv~jih utvrlla. .T~mo se zaputi Maksimilijan po savjetu svojega mm1~tra La_~eza, lla lako oko sebe okupi čete, koje .. mu .. JOŠ ~qa~u na raspoložt'nju. U carevoj pratn]t bqahu t n)egova bva glavna generala Mejia i Mira:non. Već 6. mart~ s~abe :epublička vojska pobsje~afl Kveretaro. Po~ SJeban]em upravljaše general Escoledo. P~sa~a .s~. Kvere_tara borila najvećim junaštv~m ... ah :tJezm~ rebov1 postajahu o~ oana na ban neg]l, bočt~ re P~blički ojačavahu sve više svoje ~ete. P~~ov~com mJeseca maja bijaše posa~a sa_sv1m pr_onteg)e,t.ta, lako ba grab mogaše biti osvoJen svakt čas. vio

IZLAZI SRIJED

Ja očekujem pouzdano, da će svi moji narodi. idući za p r imjerom, što su osobito Oijemci i njihovi prestavn ic i, na Moje ve= liko zadovoljstvo, pružili i u skorašnjim par= lamentarnim raspravama svojim umjerenim držanjem, koje podupire državne interese, naći skupa u :z-ajedničkom radu da rješa= vaju sve one velil<e zad tke. koji nam se nameću radi liječenja rana što ih' je ra t zadao i radi preuregjivanja stvari na pragu jednog novog doba.

Za sretno odbijanje zadnje ofenzive na jugozapad noj fronti Moje vo;ske. hvala neiskolebivom dr~anju moje hrabre i vrijedne momčadi. mislim, da se bolje ne mogu odužiti Božjoj providnosti i ffiojim narodima nego ovim djelom m ilosti.

lzabirem zato današnji dan, u koji Moj vruće ljubljeni najstariji sin, što ffi1 ga Božja milost dala. s vetkuje god svog sveca pokrovitelja.

Ovako ruka jednog djeteta . koje je pozvano da jednom upravlja sudbinom mojih naroda. vodi zavedene natrag u domovinu.

Laxenburg, 2. jula 1917 .

Karlo s . r . Seid/er s. r_

n~ V. Cesar Karlo i Ce$arica Zita u Munchenu..

ManCHEn, l. Cesar Karlo i Cesarica Ztt6 prispjeli su oko 6 sati u večer u MUnchen po­s bnim dvorskim vozom ; n6 stanici ih je dočelwo l<ralj Ludvig se l<raljicom marijom Terezijom. Kralj poljubi u ruku Cesaricu u vladari se izgrliše i izljubiše i vrlo srdačno pozdraviše. na stanici su bili na dočel<u još kraljev sin princ Karlo, prinčevi Ludvig Ferdinand, Alfons, Kristofor i \'ojvoda Ka­labrijski. pak poslanstveni savjetnilc austro-ugar­slwg poslanstva grof Bruselle, poslanstveni tajnik grof Strassoldo, ministar predsjednik grof Hertling. ostali ministri i druge ličnosti. Austro-ugarski poslanik grof Thurn, gospogje i gospoda od po­časne službe. bijahu se odvezli cesarsl<om paru u susret do Salzburga. Pošto vladari predstavi5 svoje pratnje. Cesar i kra lj pregledaše počasnu satniju pal< držahu lnatak cercle. Zatim se Cesar s kraljem a Cesarica za kraljicom odvezoše u dvor. Povorl<a je prolazila izmegju vojničl<e dvo­redice. krasno iskićenim ulicama. na lwjima je silan svijet oduševljeno i bez prel<ida l<licao viso­l<im g0stima. ffitllo poslije dolasl<a u dvor, cesarsl<i par pogje u Wittelsbachsku palaču u posjete kra lj­slwm paru, kod kojega se odugo zadrža. Ovom prigodom Cesar predade halju velil-<i lcrsl vojničkog reda marije Terezije. u 9 s. ll Vf.!Čer bila je u dvorani dvorskih plesova oveća v čera. Za večere l<ralj napije cesars\wm paru; Cesar odvrati zdra­vicom lualju, haljici i kraljsl<Oj obitelji. U večer l<ralj je primio ministra izvanjsl<ih po~ala Czernina. l<oJi se prije toga bio sastao sa ministrom pred­sjednikom grofom Hertlingom i ministrom rata Hellingrathom.

Kralj je udijelio. izmegju ostalih, prvom vr­hovnom dvorsl<Om mestru princu Hohenlohe vclil<i

započe republičl<a vojska, to llovrši iz()a ja. U noći ob 14. na 15. maja Maksimilijanov ge neral, Lopez. otvori neprijateljima ·grabska vrata. Maksimilijanu ne preosta orugo, nego oa sc na milost i nemilos t prebabe nep rijatelju. Što je pri tomu boljelo cara najviše, bijaše pomisao, ba ga je onaj izbao, lwga bijaše obas uo svakovrsnim bobročinstvima. Ali se Lopez ne nauživa bugo plobova svoje izbaje, jer malo za tim umrije u najgrozni ji m ~:r~ukama, jer ga bješe ugrizao bijesan pas.

Maksimilijan se nalazaše u rul<ama svojega krvnoga neprijatelja, Benita Juareza. Bijaše se ne­prijatelju izručio bez ikakva uvjeta, stoga se pos tu­palo protiv njega i njegovih generala na temelju ratnoga prava. 15. juna, malo iza ponoći, bi izrečena osuoa, na temelju koje Maksimilijan i njegovi gene­rali mejia i Miramon biše osugjeni na smrt.

Vijest o tragičnoj subbini nesretnoga cara za­panji svu Evropu. Gotovo se sve veće ~ržave zauzeše za njega ali bez ikakva uspjeha. Beč, Berlin, Lonoon, ma<>rill obrate se na Sjevernu Uniju, ba svojim posrebovanjem spase ;)ajbu~i život Mal<similijanov. I ova nastojanja bijahu uzalubn;J. ]uarez zahtijevaše smrt Uzurpatorovu, tako u osu()i nazvaše m aksi­milijana i taj njegov zahtjev morao se ispuniti.

Kilometar, po prilici, baleko ob Kveretara, na-

ll Pitanja zo predbrojbtt. uz koja nema dotičnih svota. ne će se nl u kakov obzir uzeti: pihmjo za uvntbe. uz koja

nema prilične pretplate, biti će povraćena. - Pretplate se ~alju poštonskim naputnlcama. - Rukopisi se ne vraćaju. -Neplaćena se pisma ne primaju. - Pismo i novce trebo šiljati • U re d u O b j a v i t e l j a D o l m a t i n s k o g u Z o d or •

M SUBOTOM

l<rsl Reda bavarsl<e krune, ministru izvanjskih po­so l6 Czerninu velil<i IHst Reda za vojničlce zasluge sn mačevima na tra l<u za ratne zasluge. Cesar Korio udijelio je odličja lualjevoj pratnji dozna­čenoj mu počasnoj službi, i vrhovnim dvorshim t drža\'nim dostojan tvenicima.

MOnCHEn. l . U ll s . u večer Cesar Karlo i Cesarica Zita otputovaše, poslije srdačnog rastanka sa lna ljsl<im parom, koji ih je otpratio do stanice. u Stuttgart.

NN. VV. Cesar i Cesarica u Stuttgartu.

STUTTGART, l . Cesar i Cesarica stigli su u 9 s. izjutra. Kralj~l<i par ih je dočel<ao sa velilwm srdačnošću: narod ih je oduševljtno pozdravljao had su se vozili u dvor. Za ručl<a držao je Ce ar govor u lwjemu je zahvalio na lijepom dočelm. sjetio se vjernog prijateljstva obiju lw ća, istal<ao isl<ušano savezništvo i naglasio junaštvo hrabrih sinova Wurllemberga i članova l<raljsl<c lmće na svim bojtštima. Cesar izrazi želju, da se još više pril~gnu tijes ne veze izmegju obiju zemalja te ispije čašu u zdravlje l<raljsl<og para. kraljsl<e lmće i zemlje WGrll mberga. Kralj n azva srdačnu do­brodo-licu i istače tij esno pobratimstvo obiju vojsl<i, zahvali na posjetu i ispije čašu u zdravlje Ces6r­slwg paro.

U 3 s. popodne, poslije srdačnog rastank6 i nasred ovHcija ilnoga naroda, Cesar i Cesarica l<renušc natrag u Beč.

CAREVlNSKO Vl]EĆE .. Gospodska Kuća.

BEL. 28. na današnjoj sjednici Gospodsl<e Kuće pril{azao se prvi pul novi član Gospodsl<e Kuće bar. Nardelli, lcoji je položio obećanje hrvat­sl<i. odgovarajući na propisanu formulu : -t obeća­jem . Za tim je zauzeo mjesto meg ju članovima Desnice.

BEČ. 30. Gospodsl<a je lcuća nastavila ra­spravu o privremenom proračunu.

Czedik naglašava nuždu da se nijemci i Česi sporazumiju. Treba da se sastan•• nešto kao I<On­l<lave, u l<ojemu bi se obe stranl<e morale naći zt~jedno.

Barun Schev i dvorski savjetnik Lammasch govorahu i oni za sporazum izmegju dva plemena.

Izvjestitelj barun P/ener, koji je imao završnu nječ, reagirao je na razlaganja svih govornika te tražio. da vlade objavi sve spise o prel<ršajima čcšl< ih vojnil<a. koje je bivši ministar Z6 zemaljslm obranu Georgi iznio pred odbor o imunitetu . U talwvim stvarima mora se istina reći, a istina će !,pp8sli vojsci na čast a na sramotu nel<ih izdajica. Sto se Kramarža tič e-. izjavio je izvjestitelj. da Kramaržove težnje ne slažu se sa većinom če­šlwga naroda, lwji vjerno stoji uz Austriju. U Kra­maržovoj parnici vodila se parnica protiv pansla­vizmll. Izvjestitelj l<onstatuje. da politiku o miru našeg ministarstva izvanjsl<ih posala podupiru svi po litičl<i krugovi cijele monarhije le ističe, da osnov i preduvjet svakoj akci Ji mora biti učvršći­vanje saveza sa njemačl<im carstvom. (Odobrava­nje). Svijet će na luaju uvidjeti. da mi ne tražimo mir jer smo slabi. nego jer tjeramo poštenu poli­til<u o miru. Svalci obje l<tivni čovjek zna, da su naš Cesar i Car Vt!im miroljubiviji od PoincrHeĆI., Lloyd Georgea i Wilsona (Odobrava nje). Ovaj rat, l<oji inače više nema smisla. treba do se nastavi, da nel<i broj lašti h političara u onim zemljama

lazi se visočje Cerro de la Campanđ. Iz tamnice Capuchinas povorka se uputi 19. juna u 6 1/z sati u jutro prama Cerro be la Campana. Za osugjenike stajahu spravne tri kočije, u svaku pojeC>inu bi za­tvoren je~an ob njih. Pre~ kočijama stupaše 30 vojnika, a iza istih brugih 15, koji imagjahu lla iz­vrše osubu. Povorku zatvaraše 4 bataljona pješabije i 2 eskvaorona konjice. Maksimilijan bješe u crnu obijelu. U istoj kočiji s njime bijaše njegov ispo­vjebnik otac Soria i njegov po~vornik Tildos. Kočije se zaustaviše nekoliko stotina koračaja oO mjesta gbje se imaše izvršiti osuba. Osugjenici sigjoše iz kočije ba pješke prevale ostali put, jer uzbr~ica bijaše obveć velil<a. !<alla bogjoše na o~regjeno mjesto, vojnici se postaviše nekoliko koračaja o() osugjenil<a naperivši svoje puške. maksimilijan pri­stupi k vojnicima, koji moragj ahu na njega pucati, babe svakomu po je()an zl:~tni novac, moleći ih ba ciljaju u srce, ba mu poštelle lice . Zatim se povrati na svoje mjesto. Časnik htjebe već ba babe znak, ba se puca, kab Maksimilijan zaprosi, ba mu se bopusti ba nešto reče. To mu bi ()opušteno.

Njegove posljebnje riječi bijahu : OpraUam svime; molim, da mi svi oproste; želim, da moja krv donese sreću zemlji. Neka živi Meksiho, neka živi sloboda J Tek što je car izrekao ove riječi, ~a~e

irno pravo. A i mi moramo dalje ratovati, i rnto­vaćen o. naša velil<a. hrabra vojska drži se neis­poredivo i moramo joj biti zahvalni na odanosti. istr6jnosli i junaštvu. Pa i mi drugi treba da sr­čano i odlučno izdržimo do lnaja, koji će po nas biti povoljan. (Živahno, odugo odobravanje).

Zatim je Kuća primila privremeni proračun.

RAT. Izvještaji austr. ugarskog 1 njematkog glavnog

stana od 30. juna, l. i 2. jula nalaze se u e Obja­vile/ju Dalmatinskomu•.

Ukinuta kazna okova u vojsci. BEČ. 30. ~Armeeverordnungsblatt~ javlja. da

je Cesar, popunivši zapovjedno pismo od 2 marča 1917, ukinuo kaznu olwva.

Izvještaji bugarskog glavnog stana. SOFIJA. l. Izvještaj generalnog štaba, 30 junn: m a ć e d o n s l< a fr o n t a : U oblulm Cerne živahna artilerijska vatra. U

olwlini Moglene odbijena je vatrom neprijateljska izvidnička skupina. U Vardarskoj dolini artilerijska vatra bila je neko vrijeme živahnija. Južno od Doirana naše izvidnice prodriješe u neprijateljsl{e opkope, te se povratiše sa nekolil<o Engleza zarobljenih. na ostaloj fronti neznatna borbena djelatnost.

Kod Tulcee i mahmudije orijetka artilerijska pješadijsl<a vatra.

Izvještaji turskog glavnog stana. CARIGRAD, 2. Glavni stan. l jula: fronta u Kavkazu: S obe strane samo neznatn~ djelatnost vatrom

i patrolama. neprijateljsl<a letje( ea, prinugjena da se spusti iza naših linija, pade u naše ruke. Vogla i prežalac zarobljeni su. Inače mje bilo osobitih dogagja ja.

Grčka prekinula diplomatske odnose s J\ustriiom·Ugarskom, J(jemačkom,

Bugarskom i Turskom. BEČ. 30. Grčl{i poslanik pril<azao se popodne

u ministars~u izvanjskih posala, te je u ime svoje vlade učinio ovu izjavu:

• Buduć da se sada već postigla složnost iz­megju obiju stranaka. koje su Grčku u dva tabora dijelile. a grčl<e se čete bore na maćedonskoj fronti, to je grčka vlada prinugjena da prekine diplomatske odnose •·

Poslani l< Gryparis, lwji je odmah zatim zamolio da mu se izruči pasoš. u isto je doba saopćio, da je zaštita grčkih i n teresa u monarhiji povjerena ovdješnjem holandijslwm poslanilm.

LOnDOn. 30. Agencija Reuter javlja iz Atine, 29. juna:

Grčki poslanici u Berlinu, Beču, Carigradu i Sofiji bjehu pozvani natrag. Diplomatski su odnosi prekinuti.

Revolucija u Rusiji... Dvije se strjeljačke bivizije pobunile.

PETROGRAD. l. (Petrogradska Agencija). Pošto su se iscrpla sva sredstva da se nagovore strijelci 12. i 13. strjelj8čke divizije, koji nijesu se odazivali zapovijedi da se dana 28. juna iznova imaju ustrojiti, lwnjica je, po z6povijedi ratnog ministra Kerenskoga, opkolila mjesto Suchar. u

časni !< znak, vojnici naperiše puške i obapeše. Gusti bim obavi cijelo mjesto. Kab se bim nakon nekoliko časa razrijebio, pruži se prisutnima strahoviti prizor. maksimilijan ležaše na zemlji, ogrezao u krvi ma· hajući konvulsivno rukama i nogama. Taba pristupi k njemu _jeC>an vojnik. koji stajaše u pričuvi, ispali na cara tz neposrebne blizine jellan hitac, ali ni taj hitac ne svrši onaj život. Da prizor bu~e strašniji. upali se Maksimilijanovo o()ijelo, tako ba otac Soria ~?raše pr?liti na njega blagoslovljenu vobu, koju bt)aše bo~10 sa sobom ba nakon osube poškropi i blagoslovi mrtva tjeleša. Drugi pričuvni vojnik pri· stupi, ali mu hitac ne upali. Treći vojnik iz pričuve usmrti svojim hicem cara!

Nekoliko minuta prije 7 ura preseli se maksi­milijan na brugi svijet.

Na istoj se fregati Novari, koja bijaše ponosno obvela maksimilijana u meksiho, povrati mrtvo tijelo carevo u 1>omovinu, ba bu~e postavljeno uz bruge članove Habzburške porobice u kapucinsku grobnicu u Beču.

Kasnije bi ob jarbola Navare učinjen ogroman križ i stavljen u park Miramara, a na mjestu, gllje se izvršila smrtna osuba, bi sagragjena lijepa spomen crkvica.

Page 2: God. XXX.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_053.pdf · o, in Zara. aži kao nab tik za imanje Knina. Pre() ~ i oženjeni. pogoohi. Pri za skrb ol

lwjemu su e strijelci na laziti, d l< je baterija dva­pul pucala šrapnelom u mjesto. j.)o tom j· lwn ji napala, no što se n kih SOO slrijelĐca predalo. Bjehu razoružani i odvedeni, l<r'' sc nije prolilo.

O<:>aslanici kongresa vojničldh i ral>ničkih vijeća na putu.

PETROGRAD. l. CPetrogrodska Agt:ncija). Radni -ko i vojnicl<o vijeće javlja : D n s Sl~ krenuli u inozemstvo odaslanici l<ongrcs vojničloh 1 ra­dničl<ih vijeće i člano\•i vojničlwg vije· <1 \V ti lden­berg. Rosanov i Smirnov. Prvi je cilj njihovu putu Stocltholm ; po tom jed n će dio odaslanstva otići u Englesku, Francuslm i ltaliju . O loslanici su ovlašteni da u ime vojničl<og i r dničlwg vijeća i nj~govog izvrsbcnog odbora stupe u pregovore sa svtm socijaltstičl<im stranlmmo.

Hindenburg i Ludendorff u Becu. llEČ. l. Da odvrat • pohod poglavice general­

nog štaba barona r7.a t ministra. izvnnjsluh po ala grofa Czc·rnina u njemačl<om ' ·eli lwm glavnom stanu, stići će Sltlm poglavica njemadwg general­nog štaba. Hindenburg i prvi gf'ncroll<vnrltrmoj tor Ludendorff s pratnjom u Beč. pa će zĐ!trn l<rcnuti u sijelo e. 1 k. viš •g vojnog zapovjednistva.

BEC, 2. General ~ ldmaršal llindt•ni.Htrg ti­qao je sa poglavicom gcnf"rolnog štaba l.uclen­dorffom u 4 s. l fj č. u Beč, gdJe qu je pučanstvo sn burnim ovaciJama pozdravilo. Poš o je na čoj u njemačlw poklisflrsl\•o, 'kamo bijahu poz" ni i '!'ad voj' ode ffial<so t Fridri h . poglavica genera ln og stab Arz. ratni ministar Stoger-Stetner, ugarsl<i ministar n prcvišnjem dvoru grof Batthyany, potpredsjednil< Gospodsl<e Kuce lmez FUrstcnberg, predsjednil< Zastupni "l<e Kuće Gross. sas ln posla­nik i ba\'arsl<t poslovogjo. a njcm<Jčlwq poklisar­stva oti~ao je Hinde nburg u cesar. lm grobnicu u Ka~ucin , qd1e se na laci pol<oin g C sara Frane )ostpo zadržao 11 hho1 molitvi pal< ntl ra l<u po ložio veliki vijenac. Svagdje, gdje bi ga publila\ raspo­znala, oduše •ljeno mu je klicala. U ll . na ve­čer Hindenburg i Ludendorff l<renuše natrag.

Hinč:>enburgovo mišljenje o ratu. BEČ, 2. Kal<o nel<a ličnost, l<oja je llindcn­

but·gu blizu. saopćuje, Hindenburg se je ovalw izjavio o adašnjoj situaciji: ffii $1110 ral dobili ako budemo odolj ti ncpnjateljsl<im nap di­ma, dok podmorska ratovanje dovrši svoj zado­tak Na- e podmornice dobro djeluju; one su uni­štile neprijatelju životne uvjete bolje nego mo e nadali. U ne d leko vnjeme biće naši neprijatelji pr·gnati da pitaju mir. Oni to znadu; z to, sve da su ovog proljećfl na oči, u Tirolu . na Aisni, lwd Arrasa pret pje li teških p r za. mowćc- svoje ofcn­zi e nasltsvl)alt . pa i bile bez izgleda. n a pomoć iz meril<c oni više ne mogu čeka ti. neka dogju - rek o je Hindenburg -: sa ezne voj sl< • ne dadu sc tu ći. NeprijatelJe mora se dotle slati l<ući razbijene glave. dol< n e uvide. ela smo 11 ratu mi pobijedili; tada će Austrija Ugarsk . jemačl<d Bugarsl< i Tursl<a post\ 'i onaj mir, l<oji lrf"uamo da možemo sl bodna razvijati SVOJe snage. Ne­prijatelj nas je p 1lcjcn)ivao, on se nadao u moć svoje brojne nad/noći i da će nas nevolja prignati da pristanemo na tal<av mir. lwji bi uništi bu­dućnost našu i naše djece. J bih htio da držovnici na -ih neprijatelja poznaju monarhiju. l<al<o je ja sada iznova poznajem: oni bi jamačno odustali od svoje nelwne. ja sam u ovom posjetu sld<ao tvrdo uvjerenje, da ćemo bili j dan uz drugoga do pobjede. a svaki pojedini narod u njcmačlwj i Au triji Ugarslw j gotov je izdržati do krajnosti, pa bilo što bilo.

Pravo samoo()luke naro()a i izjava Ministra Pre()sje()nika.

Subotnji Fremdcnblatt~ objelodanio je ovaj uvodni članak:

Dne 27 lipnja tovio je zastupni!< Dasiynsl<i prijedlog, da se povedu m1rovne predraspravc. te je tom prilikom izjavio, do se e. kr. dada ponov­n im izjavama izjavila spremnom za mir bez anel{­sija i lwntribucija na temel Ju samoodluke nnrod .

Pravo somoodlul<e tako je opsežan pojam, do se ll mnogim luugo\'ima !nivo tumllč i izjava mi­ni tra predsjednil<a. Prvi put je ta formula izra­žena u Wilsonnvoj poslanici od 23. siječnja 1917., l<ao zahtjev za sveopćom demoluatizacijom daJd e unutrašnjom reformom pojedinih država. la )e ideja naglašene i u prijestolnoj besjedt.

Provizorna je ruska vlada onda svojom izja­vom od ll. t ravni 1917. dala toj formuli sasvim drugo značenje i to izvanpohtičko. Otldanjajući na­l<anu da vlada drugim narodima, tr> im otimah na­sljcgjena pra,•a, priznala je rusl<a vlada zaraćenim vlastima pravo, da l<od glavljenja mira same odlu­če o sudbini S\'Ojih naroda.

Tom sc shvaćanju mogla auslro-ugarsl<a vlada pridružiti. polazeći sa temelja trajnog mim s ru ­sl<im narodom. Ta ovaj je ral ze centralne vlasti u pravom smislu riječi pučl<i ral, l<oji ne može biti odlučen mirom. koji bi se protivio željama naše­ga naroda, te se bore od početka za svoje ognjište i za pravo da sami dluče o svojoj sudbini bez uplitanja trećeg.

ffiegjulim je raznim tumačenjima entent'nih vlasti la formul a dobila sasvim drugo značenje. Prema tom značenju morala bi se monarkija o­dreći prava samoodluke, morala bi se odreći prava svog suverenite ta i integriteta, le svoga prava i prava svojih naroda da, na temelju unutrašnje po­litike. ustavnom suradnjom parlamente i lnune ustanovi odnos svojih narodnosti prema državi.

To tumačenje samoodluke naroda znači promo nama presizanje u unutrašnji sldop monarkije. Umjesto prava Austro-Ugarske, da sama odluči o svom teritorijalnom stanju, imalo bi stupiti pravo. što ga ententine vlasti daju pojedinim narodima. de sami stvore zalwn o svojoj državnoj pripadnosti. To tumačenje u očitoj je opreci sa Lvovom idejom, te imade očitu svrhu izigrati jednu austro-ugarsku narodnost protiv druge, te oslabiti unutrašnju vezu monarkije.

Tal<ovu samoodluku naroda nije auslro-ugar­sl<a vlada nil<ada priznavala, niti je mogla i smjela priznati. Takvo tumačenje samoodlul<e naroda

imfto ne umu ministar pred sj •dni k. l<ad je u sporazumu mimstrom izvanjslHh posala dao izja:-'u od 27. lipnja: Slwaćanj g. Daszynslwga, da )e e. l<r. vlad pnznala temelJem trajnoga mira samoodlulm naroda, nije ispravno.

. Rij eči govora ministrR pred jednil<a pl. Seid/era btle su d~_l<lc up:rene pro~v. nametanja entente. d se uphce u nase unut rasnJ odnose, nipošto protiv p~ava . naši~ viRstihh nar~da. d~a suragjuju ~<O~ post;qnuca mtra, te tzgmdn) naseg unutra­sn)·~. drzevnog poretl<~. Ona je btla obrana protiv neprl)atelslwg upltlanJtl u naš unutrašnji državnt Život, a nipo$to napad na vlnstilP ustavne uredbe.

Kal< što je iz izjm·fl zajedl"\i - l<e vlade po­znalo, lo je njoj samo do časnoga mira, te želi. da !nj mir postigne u sporazumu sa svim naro­dima Austnw-Ugersl<c. Uvjerena, da sc sa svima sll'lže 11 pt! nju mira, ne lwni nipošto stavljati za'konitom zastupstvu naroda zapreke na području mirovnogtl problema.

UGARSKA=HRVATSKA. Novi Ban Antun pl. Mihalovich.

Ban Antun pl. m i h a l o v i e h potom al< je stare hrvatsl<c plemići< porodice u Slavoniji. Kralj Karlo lli. (Vl.) podijelio je god. 1716. Dem tru ffiihalovichu radi osobi tih zasluga, ' to ih je stel<ao u rat v nju protiv Tural<O, ugarslw-hrvatslw plem-tvo. Taj Demetar ffiihalovich lmpio je vlastelinstvo

Orahovicu, gdje je i umt·o god. 1759. Od loga doba 1 pripada plemićl<a obitelJ Mihalovicha županiji viro ­vitičlwj.

Ban Antun pl. m i h D l o v i e h rodio se u Feričancima god. 1868. od oca Dragutina pl. M i­h a l o v i e h a i majke Fmncishc, rogjcnc grofice Scht~ffgotsche . Otac mu q. Dragutin pl. Mi­halovich isl<r n je rodoljub i dobar Hrvat. Grofica Agata Pc J a e s cvt ch-Vir o v i l i člw, udovica grofa ..\dolfn P •jacse icho, lwji je umro 1 sahwnjen u Rctfalt, rogjena je i ona grofica Schaffgotsche i tctl<a je novog bana. ffiihal ovichi su u rodu gro fovslwm obitelji Pejacsevich i barunslwm obi­telji Adamovich.

Gimnezijsl<e nau l< e svršio je Antun p l. ffiihe­lovich u Beču u Terczijanslwj a l<adcmiji, sveučili­šte u Grazu i Beču. G. 1893. dobio je mjesto pero­vodnog vježbenil<a lwd županijske obla li u Osi jelm, god. 1894. premješten je u svojstvu kot. pristava lwt. obla · ti u Viroviticu. Dne 6. prosinca 1898 ime­novan je l< ol pristavom L razr. i upravitel je m !<O­lara doljnjomiholjačl<og. God. 1900 uzeo je jedno­godišnji dopust uz obustavu beriva, u naučne svrhe, naročito gospodarstvene.

Oženio sc s ]icom Gabrijelom pl. Keglovom, s lwjom j ~ lijep porod porodio.

Godine 1901. ostavio je lužbu i povul<ao sc na svoje im · nje u Cepinu. Odmah iza toga bi izabran narodnim zastupnilwm lw tara dnljnjomi­holjač l<og, na kojem se mandatu zahva lio, lmd je poslije imenovanja veL župana pL Ch vral<a odjel­nim predstojnil<om za bogoštovlje i nastavu ime­no a n dne 19. listopada 1904. ve lil< im županom žup nije virovitičl< i grada O iiel<a. na l<ojem je mjestu ostao tri pune godine. Dne 27. srp n ja 1907. l<ad je od lupio ban grof Teodor Pejacsevich, dad je t Antun pl. ffiihalo ich l<ao veltld župan ostavl<u. OJ toga doba pa do prosinca god. 1913., \(ada je law kandidat hrvatsko-srpske lwa licije na počelht vlade ban baruna Sl<erlecza izabran narodnim zastupnilwm na. hrvatslwm saboru u izbornom !<Otaru vučanslwm, bavio se samo gospodarstvom, le svoje vlastelinstvo u \..epinu podigao na uzorno gospodarsl\'o, davši lime primjer olwltšnom pu­čanstvu. llrvatsl<i ga je sabor odaslao u vclil<ašku l<uću zajedničlwg obora. Za lo vrijeme primio je i ponugjenu mu čest općinslwg načelnika u \..e­pinu, na \wjem ga je mjestu zatel<lo imenovanje banom. Kao velil<i župa n virovittčl<e županije veoma se zanimao za općinsl{u upra ,·u. lc na­stojao, da je preuredi u modernom duhu. no dido nije dovršio. budući de je dao ostavl<u. Tako Hr­vatskft prvi pul dobiva l<ao bana čovje l«~. l< oji u­pravu zemlje poznaje od prve i talw reći najvaž­nije inštancijc - od općine.

07\LMf\TINSKE VIJESTw Previšnia oC>Iikovan ja.

Njegovo e. i k. Apostolsko Veličanstvo ubijelilo je savjetniku prizivnog suba u Zaoru Alfreou Ben­kovh!u naziv 1 karakter bvorskog savjetmka,

ubijelilo je subcu u Biograbu b.ru f<ažimiru Pasini naziv i karakter kotarskog suuca.

U au()ijencijl ko() Njegova Veličanstva. cWiener Zeitung" 27. o. m. javlja: Njegovo

Veličanstvo saslušalo je banas običajne izvještaje, a onba je primilo u posebnoj auuijenciji : namjes­nika i. s. baruna Nardelli.

n. P . gos. Namjesnik za siromahe u Sinju. Primamo iz S inja, 27 li ) nja. Preuzvišeni gosp. namjesm k grof Attems, prili·

kom svog onomaonjeg boravl<a u Sinju za otkriće spomenploče blagopokojnom Velič nstvu Caru i Kralju franji Josipu 1., izvo lio je pokloniti pošiljkom na moje ruke kr. 2000, ba se porazo1jele megj u najsi romašnije općinare za nabavu živeža.

neka je i ovaj plemeniti čin u nizu nebrojenih bobrih (ljela, što ih N. P. oanomice namijenjuje u bobrotvorne s vrhe. - Nač tnik S. Celmić.

Imenovanje. Ministar trgovi ne imenovao je obrtnog nao­

zornikc! brugog razreba Guiba Maleševića, obrtnim nabzorni kom prvog razreba.

Lična vijes t. U nebjelju u večer prispio je u

rezibenciju novoi zabra ni Provincijal Jeronima O. Antun Kazi/ari.

Zabar u svoju Provincije sv.

njemačka o()likovanja našim časnicima.

oo 2~ . pješ. puk, puč. ust. natpor Humbert pl. PuP_pl, pr1č. natpor. D.r Jur. Karlo pl. Nordis, sva tropca ko o pu č. u t. p j eš. puk br. I 1/ 23.

Na trgovačl<om tečaju cOobrotvornoga ()ru-štva hrvatskih škola• u ZaC>ru

završila je pouka One 2. s rpnja o. g. 1\ako je po­znato, pomenuti je tečaj bobrotvorno <>ruštvo otvo­nio na početku minule šlcolske gobine a ua time po ~vojim sila~a učini barem nešto z'a toli w po· treb1to merl<ant1lno obrazovanJe hrvatsl<e ml beži u Zabru.

. Upočetku ~ilo je __ u te~aju jf bno 40 što polaz· mea ~to p~lazmka. Tl)ekom gobine is tupilo ih je nekolll<o, bilo stoga što nijesu mog li slijebiti pouku bdo zbog zbravlja ili pal< s toga, što moraboše ~ vojništvo. Dovršilo je tečaj 27 polaznic:1 i polaznika. Uč1lo se je 6 obaveznih i 5 neobaveznih prebmeta a poučavalo je 8 nastavnika. '

. U pon t: bje ljak,_ bne 2. o. mj ., razbijeljene s u svJeoo()žbe. Polazn1ce, polazmci i nastavnici t ečaja okupiše se u tu svrhu u preuavaonici. Upravljač tečaja, prof. Ratlwvi.t, i prebsjebnik cDobrotvornoga bruštva~, prof. Babić, oprostiše se s nelwlil<o pri­goon ih riječi ob učenica 1 učenil<a, koji , e na usta je0ne polaznice zahvališe.

Ovim je tečaj em -tDobrotvorno oruštvo uoo· voljilo jebnoj p ijekoj potrebi, jer je tolikim našim bjevojl<ama i mlabićima omogućilo solibno stručno obrazovanje i osiguralo im bubućnost. ~noge su pola~nice već p~el<O školsl<e gobine bobile namje­štenJe kob razmh zavoC>a, a n t. ke će saba, poslije svršetka tečaja oobiti mjesto.

Poštansl<e vijesti. Poštanski pal<etni saobraćaj iz austro-ugarskog

zaposjednutog područja Srbije: Počevši ob 21 juna t917, ()opušteno je slati o­

bične pakete oo 5 kg težine 1 pouzećem bo 1000 l<r. iz e. i k zaposjeonutog pobručja Srbije u Austriju. Ne može se zahtijevati povratnicu, bostavu na vla­stite ruke, hitnu ()ostavu, postupa!< opsežnosti (Sper­gut) ni oostavu prostu ob pristojbina (postupak fran kovne cebulje).

Nije ?>opušteno brisati ili smanjili pouzetni iznos. Zabranjeno je šiljanje paketa, te sabržavaju:

a) nečistog rublja, b) iznošenih obijela u n ečistom stanju, e) preo meta, koje je opasno prosljegjivati, b) oružj 1 i municije svake vrsti, e) prebmeta, što se lal<a po l<Va re, f) živih životinja, g) robe kojoj nije pt·iključena svjebo()žba izvoza prometne centrale z robu u Beograbu, h) zatvorenih il otvorenih pisam<:~, spisa ili brugih saopćenja, l<aj imaju karakter oso­bnog ()opisivanja, te gotovine ili vrijeonosnih papira. Naprotiv se mogu priložiti r čuni , koji sabržavaju hitne po?latke za te spise.

Dozvoljeno je napisat i abresu i popuniti po­pratnicu samo njemačkim, magjarskim i s rpsko hr­vatskim jezikom.

Paketi su pobložni uvoznom carinsl<Om postup · ku, te se stoga svakom paketu mora priložiti carin· sk o očitovan je sabržine.

. Pristojbine su za pakete is te kao za pakete iz Ugarske i Herceg.-Bosne.

Glebe jamčenja, vrijebe ista načela kao u pa­ketnom saobraćaju iz Austrije za zaposjebnuto po-oručje Srbij e. .

Poštanski saobraćaj izmegju Austrije i područja vojničke upra1 e u Rumunjskoj.

uputu, poslati u malim pal<etima našim ratni m za· ro bl jenicima u Rusiji.

Da se manipulacija ovog prometa olakša te ?Ja se zanimanom općinstvu pruži bostatan izbor ra· spo loživog espapa sastavljeno je 6 vrsti pošiljaka kojih se v~ Jja bržati pri narubžbi. Ti su: '

Pal<e l vrs ta J. sa oržina: 3 lmtij e sva ka ob 1 l<ilogr. leon ben sira nog mlijeka, cijena kr. 16:50 ;

Paket vrsta ll. sabržina: 2 kuti je oo t l<gr. svaka bebelog s vinjskog mesa, cijena kr. 25:50:

Paket vrsta III. sabržina: l l<utija oebelog svinj· s kog mesa oo l kgr. i l kut ija lconbensiranog mlijeka oo l kgr. cij na kr. 18;

Pa~et vrsta IV. sabržina: l I<Utija ob 1 l<gr. ko_n~ens1ranog mlijeka_,_ t !wtija ob t kgr. oe belog svm)s1·og mesa, t lwtl)a ob l k r. govebine 1 ku tija ob 1 ~ kg. meba, cijena ln·. 36; '

Paket vrsta V. sabržina: bu han za lulu i jebna lula , cijena l< r. 12;

·a ke! vrsta VJ. sabrž ina: cigare i ciga rete, ci· jena IH. 36.

Jestiva spa kovana su u oobro zatvorenim l<U !ijama , tako oa je isl<ljučen svaki l<va1·. Cijene nave· bt>t\C - razumije se u austrijskoj va luti - vrijebe samo za nareoni mjesec.

Način kako da se narudžba obavi. Narubžbe se ima()u prijaviti l<ao pokrajinsl<ag pripo moćnog ?lruštva Crvenoga Križa u Zaoru, !<ajem u ć e se u isto vrijeme otposlati i botični iznos. Narubžba nek se izvrši putem ~opisne karte, a u njoj ima se na· vesti: 1. Ime pošiljača i n jegova abresa , 2. Tačna ab!·e~~ rat_nog zaro~ljenika (ime, prezime, regimenta kO JOJ )e pr1pabao, m)esto goje je interniran, gubernija). 3. Vrstu pal<et 1.

Svakako treba sa svom sigurnošću poznavati sadašnju a resu zaroblJenika, jer kao ovaj nebi bio zatečen u naznačenom mjes tu u času \{a() bube sti· ~ao pa l< et. pošilj ka se nebi baljc proslijeoila već bi ona išla u korist brugih potrebnih ratnih z'aro bl je· nika, koji su u naznačenom taboru.

Nel<a se zan imamo o pćinstvo što pri je i obi· la tije okorist i ovom izvanrebnom prilikom ba svoj im rogj acima pošalje ova l<av bar poš to nije slavno ko· liko će ostat i u )<r~posti boz~ola l<r. oansl<e v'!abe, ba se u tu svrhu 1zvoze životne namirnice.

Os im robbine zarobljenika mogu se gori na· zn?:čenim _načinom š il janja poslužiti i n ji hovi prija­te lJI , kao 1 bruštva, o pć i ne, bobrotvori i t. o., I<O ji bi željeli oa tanovi tim ratnim zarobljenicima pošJ lju svoj oarak.

e Skrb za ()al matinsku mlaC>ež •. Dobrovoljni prinosi.

Zadar: Nj. Pr. gospogja Ana grofica A Items · Heiligenkreuz kr. 1000.

Sibenik: )abranska Ban ka pobružnica 100 -Stojić Marko tOO - Jaor nja Cvijeta 100 - š are Stipe 50 - Societa Op era ia 25 - Terzanovich Pio

1 25- Botteri Erna 20- Rossi N. 20- Kulić Marija 1

20 - be Saraca Milica 10 - Kuraj ica erna 10 -Luger Mil ka lO - Rabaoan Marica to - Šupul< e. tO - Bašić Ana 4.

J Split : Bulat Elisa 20 - Nagy Stjepan ć. i k.

'

major 20 - Stražičić Antu n 10. . _!<nin_: .Općina (zal<laoa za ubo~ice i siročao po­

_gj1uhh VO Jn ika <M. Grof Attems-{ie1ligenkreuz •) !OO 1 - maselle J. 25 - Barović m~rica i ToDe 20. l Imotski : Vučemilović Darinka 100 -Milinović

U saobraćaju izrnegju Austrije 1 po~ručja voj­ničke uprave u Rumunjskoj pripuštena s u pisma i ~ poštanske oopisnice. Pošiljke moraju biti potpuno franl<avane.

LjubicG 20 - Semiz Milena 20 - Vlajči ć Petrica ]ove 10.

Vis: Topić Ruža 40 - Topić Jurko 30 - Topić Zod<a 25.

Drniš : Skelin Mina 20 - Skelin Ivan 20. f<orčula: Obitelj lv1 Foretić pok. Dinl(a 20. Blato: Smerchinich Li bia 20.

Pisma se moraju prebavati otvor..:na, i ne smiju 1 biti bulja ob četiri stranice. i pisma ni poštanske bopisnice ne smiju sabržavati saopć ~nja o vo jničkim i političkim bogagjajima. Na isti su načim zabranJenu saopćenja, koja bi mogla biti na š tetu austrij k1h in· teresa ill onih savezničkih vlasti. Zabt·anjeno je tajno pismo i ono sa znakovima te stenografija, složiti više pisama u jeban obvoj i uporaba pril<rivenih i posrebn ih aoresa.

Natpis pisama i sama saopćenj a moraju biti sastavljeni u njemačkom, magjarskom, bugarsi<Om ili turskom jeziku.

Pošiljke valja oa u abresi sabržavaju osi•n ime­na primaoca, ooreb. mjesto, zemaljsl<i !<atar i općinu. Nabalje moraju sabržavati bilješku: cUeber Postii­berwachungsstelle n .o 24 ", te ime i boravište poši· ljačevo. /

Ratna kuhinja u Zaoru. Primamo iz graba, 2 o. m. Bio S1'll ba vibim, kako bjeluje ovbašnia ratn a

kuhinja, zasnovana vlabinom pripomoću, poo upra­vom vrlo zaslužnog i prebuzetnog gosp. Ivana Ba­bića. Djeca obojega spola oo 6. bo t s. gobin e pri­maju ono je reb oviti obrok bo bre hrane, l<aja se ()anomice mije •1ja, a () jeci ispao 6. gobine šalje se u F ·ebelijansku školu. Ručak je gotov za ll sati, a pri n'aju se upisanici, uz !~_gitimaciju, sve oo.? sata poslij e pobne. Kroz to vriJeme žurbom mravph po­vorl<a bolaze i oblaze mlabi učesnici ratne trpeze u ul<upnom broju bo 2000, a bubno i bt ižljivo oko gosp. Babića oovoljno je, ba uzorži bivni reo, koji tu vlaba. f<ab se promisli na silne poteškoće koje se imaju savlabati za nabavljanje hrane u sa· banje boba i na posvemašn je pomanj l<anje prebmeta nužnih za osnovanje tal<ag prebuz ća, gC>je se za samo kuhi njsko pos ugje potrošilo bo 15.000 kruna, čovjek se uprav snebiva, pa ne može bosta ba se načubi, kako je mogao gospobin Babić ostvariti i srebiti tako zgobno ovu eminentno humanitarnu i .kršćansku ustanovu. Srce sami losno na trpnje ljuo­ske i neumornost u ra()u jes u one sile, ko ji ma je on znao svlabat i sve poteškoće i zapreke, koje mu bijahu na putu. Bog ga P_Oživ io !

Poštanski paketi za ratne zarobljenike u Rusiji.

Srebišnjem popisnom ureou za ratne zaroblje· nike (Zentral· Nachweise·Bii ro, Auskun itstelle fiir Kriegsge fa ngene, Wien, !. . . Bran<:lstatte 9.) uspje!~ je pomoću banske kr. vla()e 1 banskog Crvenog Knža, ba našem općinstvu pruži bobru prigouu l<ako bi naše zarobljenike u Rusiji, u prvom rebu svoje ro· gjake, opskrbila životnim namirnicama najpreče

potrebe. , b b .. ::-..· b'

!(una: Seoska Blagajna 50. Hvar: Stolni kaptol 200. ]elsa: Župna crkva 50 - Gabelić Don Vicko

župn il< 20 - Carić Vinl<a 20 - Gamulin Nina 10. Starigrad: Samostan Domenikanaca 20. Vrboska: Seoska Blagajna 50. Pu čišće: Grega franjo 5. Bogomolje: Lušić-Ruban Pavica učite l j ica 10-

Zanata An na maestra l O. N unić: lvanlwvić Don Frane župnik 20. Metković: martinol ić marijan 10. Ukupno sa pregjašnjim popisom kr. 145.925.-.

Vl . Ratni zajam. IV. isl<n upisiva ča VI. austrijskog ratnog z jma

kob Jabranske Banke.

Njegovo se e. i k. Apostolsko Veličanstvo pre­milos tivo ubostojilo bozvoliti ba prime i nose že­ljezni krst drugog razreda, pobijeljen im ob Njeg. Veličanstva cara njemačkoga, potpul<. Alois Castro,

U tu je s vrhu spomenuti urev o ez t)evto se 1

u Danskoj veće količine živeža, naroč i to mlijeka i svinjskog mesa (slanine) ba ih se mogne, na njegovu

Petar Š egarić, pok. Jakova kr. 1100 - Jal<Ovi · ea I<resoja žena Grge 100 - Maša Gospić žena marl<a 400 - Tomic1 Ivković žena Antina 100 -Anica I vković žena ]anorije 400 - marija Škara žena Cv ilkova 100 - Grgica Škara žena Šime 200 - Stoja Brčić žena Barina 400 - mate Salam P· Ivana 200 - Mariia Ivl<ović ž. Josina 400 - Šimi· ea Ivković p. Frane 600 - Ivka Bašić žena Stojana 100 - Tomica Perica žena Šime 200 - !<ata Ora· žina ž<o na Marka 100 - marica Ražov pk. Jure 50 - Eva Škara ž n ,1 Bože 200 - S tipan Iv ković P· Mij .1 ta 1000 - Anica Brldć Lna ]anbre 50 - Kata Gospić ub. pl<. Janbre 100 - Ante Bilaver p. Ma rl<a 200 - Barica Sl<ara uo. pok. Mijata 400 - Petar Brkić pk. ikole 50 - Tereza Gospić žena Matina 200 - Pavica Gurlica u< . pok. Šime 50 - ll<a Ra· ž~v ub. pl<. Mate 400, sv i iz Škabrnja - Pav~o V1buk pk. An te Zemunik 900 - Mitar Šare p. BlaJa Galovac 800 - Nikola Rog i ć p. Mile Zemunik !OO - Bara Buči ć p. Pere Prkos-Ška brn je 200 - Grgi ­ea Prenbia ub. p. Marka Zemunik 300 - Niko An· z ulović Za bar l 000 ·- Dobrotvorn o Društvo hrv . gosp. Zaoar 1000 - Mate Vršić p. Nilwle Ar banasi 100 - Josip Sasso profesor Za?lar too -Hrvatska Pučka Štebionica Za?lar 36250 - Vjekoslav maitež Nikin Galovac 100 - Pera f<ovačević žena Dušana Zemunil< !OO - Ljubica Pupovac ž. Jurina Biljane Dalnje 50 - Božica Bogunovi ć Trifunova Bil jane Dolnje 50 - Milica Drača Glišina Biljane Dalnje 50 - Mara ub . Taraš pk. Marka Smilč i ć 50 - Iva· nica Rabov i ć Smilčić 200 - Marija ž. Spire Graov­ca Smi l čić 50 - Hrvats ka Pučka š teb. ZaC>ar 5600 - Maica Cvica žena Marka Biograb 200 - Lakić Bogoa n Kašić 50 - Dušan Ratl manović p. Dijana l<~ši ć 50 - Sava Kožul, trgovac Islam Grčki 200-Mtta~ Drča f<ašić 50 - Jakić Pavao Stanišin lslaJ? Grčk t 100 - Tanasija Arčaba Kašić 50 - Don N•­kola Si rot~ović t OO - Župska Crkva sv. Mihovila 100 - Vojsl<a crkva Isusa 200 - Marica Per~~ Ivanova too - Grgica ub. Ra<:lović 400 - MobriC

Ivan p. - Mi lić N Mate 1000 ()an Jure p i ć S ipan Perković I iena Bože - Perinić Ante Bušl Ijete-Duki Papić Bo~ l<r. 64.200 juna !9 17

l reb Dukić rna 200- Bo marija žet 1000- v pk. Jakov pk. Lovre Pa p ić Iva žena Ivan­- Preoov -Sali N melent ije Zal<la o<:~ 1000 - z lim na po ž. Blaža 2 Kyuci l ao Ante )urli Doležal 2oo - m i Mikulić To 100 - An ]osip Bog( 200 - D1 Pel i car ić R 100 - Mi - Općins~ - ]el i ć A1 200 svi iz 1000- M Crkov. Sv. sv i iz F ilip - Cavka marin ović tica 100 -mikulić lli Gjul{a ž. N Barica ž. l - Mitro vi Petra 700 v i ć Ma1'l{o - mitrovi Paško, Bio 50 - Angj - Marija rina pl<. T - Kata Pt Šare 1000 oja ub. pl< šan ikin, oar 1000 -600 - Šil , ko Kantoci Zemunik 5 Nikanor R Marko Cos 50 - Mile Jovan a 50 Grčko - ~ ren ta Rabi 50 - Gjur nović pk l Pl<. ] iJ kova Dr·a Mili j - Arčaba pk. Spasen l<n ežević e pno l< . 48 ()o oanas l

Pt Prijavljeni

od ·

Bolest

13oginj

Dift~ri j

TrbuŠni

* Odnose l

Assoclazi

A fav fani bi soc

Per e Antonel li, z

Per e Marčić, oai fam. G. Zu Tocilj cor.

Per o veb.a Bott· cor. l, Giu cor. t, fam. carbo Lazz

Per o Dominis b nebetti 'e Polich cor.

Page 3: God. XXX.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_053.pdf · o, in Zara. aži kao nab tik za imanje Knina. Pre() ~ i oženjeni. pogoohi. Pri za skrb ol

m ratnim za-

a olakša te ba ta n izbor ra · rsti pošiljaka, :;u : • sva ka o() 1 :r. 16:50 ; ij e oo l l<gr. kr. 25:50; bebelog svinj · iranog mlijeka

ja ob l l<gr. kgr. bebelog

eb ine, 1 lmti ja

a lulu i jeo na

i ciga rete, ci ·

!voren im I<U Cijene nave­ti - vrijeoe

vi. N arubžb e pri pomoćnog m u će se u

~a rubžba nek ?i ima se na· .sa, 2 . Tačna r e, regi menta an, gub ernij a).

ću poznavati ova j nebi bio l< a b bube s t i· ~eb ila , v eć bi l ih zaro bl je-

o pri je i obi· :om ba svo jim e slavno, ko· 'a nske vlabe, ni ce.

se gori na· 1jihovi prija· i t. <'l. , l<o ji bi :ima poš alju

ež >.

) fica At tems·

žni ca 100 -100 - Šare anovich Pio Kulić Ma rija erna 10-

. Šupuk e. 10

jepan ć . i k.

i siročab po· kreuz») 100

ifo ()e 20. -Milinović

\ajč i ć Petrica

30 -Topić

Ivan 20. Dinl<a 20.

e Don Vicko in Nina 10. ea 20.

~i telj i ca 10-

lil< 20.

r. 145.925.-.

og z jma

- )akovi · Gospić žena tina !OO -arija Škara

a Š ime 200 te Salam P· o- Šimi­

~ena Sto jana !{a ta Dra·

p l<. Jure 50 Ivlwv ić P·

50 - Kata er p. Marl<a

-Petar na Matina

- ll<a Ra· - Pavao re p. Blaja

unik 100 - Grgi · Niko An·

uštvo hrv-e Arbanasi

Hrvatska lav mattež a Dušana a Biljane

Biljane ane Dolnje 50 - Iva­ire Graov· abar 5600 - Lakić

Di jona i 200-

išin Islam Don Ni-

v. Mihovila rica Pero§ - MoZ>rić

Ivan p. Šime 100 - Roboljubac luka p. luke 100 - Mi lić Marija žena Ive 800 - Maraš Tome pok. Mate 1000 - M i lić marija žena )anbre 700 - )o r · ban Jure 400 - Utković Ika žena ]ose 200 - Pa· pi ć C:. tir an 400 - Mar aš m atija žena Pave 300 -Perlwv ić Lucij '1 žena Bože 1000 - Pe rinić Matija žena Bože 400 - Prebovan ub. Luce p. Krs ta 200 - Perin i ć Ma tija žena Vice 500 - Lucija ub . pok. Ante Buštjete· Du k i ć l 000 - K<~ t a žena Ivana Buš· I j ete-Duk i ć 1000 - P ~e ovan Ma te p. ]os e 200 -Papić Božo pt(. Marka 200 s vi iz Vrsi. - Ukupno l<r. 64.200 - II l. i kaz l<r . 104.200 - Stanje bne 18. juna 19 17 kr. 168.400.

V. i s l< a z. l rebo van Pavica , p l<. Ante kr. 200 - Buš lieta

Duk i ć m at e S imin 600 - m araš Mare žena mija ta 200 - Boži ć Simica žena Bože 400 - Sil<ić Cočić marija žena A te 400 - P erinić matija p. Mijata 1000 - Vukić marko pk. Filipa 200 - Maraš Mijat pk ] alw va 700 - Cošić Marko 200 - Peri n ić Božo pk. Lovre 400 - P1·e<:>ova n m a te pk Ante 400 -Pap i ć Ivan i Ante p. Jako va 1000 - Pa i ć Mara žena Ivana 400 - Pap ić uo. marija p. J kova 100 - Preoovan mijo i Jos o p. Ja nb rije 200 s vi iz Vrsi - Sai i N. N. 500 - N. N. 500 - n. ll . 500 -metent ije D ra ča p . i·\i!<? l la m G rčki so - Biograo Zal<laoa za u o ) Vi...e i ::>JI oča0 vojnika p og. u ratu 1000 Zakla(). Pobig n uće spo. nenika junacim pa­tim na polju !:: 13ve l 000 - Vrga ba Arap o vić Marija ž. Blaža 200 ·- '<as ti c Ma ·iJ.1 ž. Josina 200 - Ivan Kyucit ab minist . u mi ru Horn 1 S tepa nice 1100 -An te Ju rli na n c, ogl. ll i Je k , iJ iogra(\ 100 - Valent in Doležal upravi telj e. l< . bema ni ja u Biograbu 200 - m i t ro vi ć To mica žena Ilije, Rašta ne 200 -Mi k u l i ć Tome, Raštane 200 -- Mikulić Ilija, Raštane 100 - Ante Barba roš a p. )alwva. filipjalwv 200-]os ip Bog () a novi ć o p . upr. 200 - Paško Domin is 200 - Dimitri je S ea t 50 - An<'l re Sea t 100- Rolw Pel i ca r i ć p. Tom e 100 - Ivan Peli ca rić p. To ne l OO - Milan S trpić p. Ante 200 - )ere S trp ić 200 - Opći nsl<a š e() ionica 11 .000 - Tome Lu l<a či ć 100 - )et i ć Ante pl<. Šime 200 - Lukačić Ive pk Ante 200 svi iz Biograba - Mo rović Zo rka žena Bepa 1000 - Mi la t Ambroz 1000 - Ka ra mari<O 400 -Crkov. Sv. mihovila l ooo - Barbaroša Ante 300 svi iz f ilip jal<ova - milošević Božo, Bi ograb 200 - Cavka Stjepan 600 Ik i ć Lul<a 1300 -m arin ović Stoja žena Nil<e 1000 - Ninčev i ć Mi­tica l oo - inčević Grgo Josi n 1000 s vi iz Gorica­mikuli ć Iti ja 200 - Mi ku l ić Tome 600 - Marinović Gj uka ž. Mate 100 - Mi trović mile 1200 - Ku neš Barica ž. Anbrc 700 - mitrov i ć l uka p l< . Mij o 2000 - Mi trov i ć Itija pk. Juke 1600 - M i trov ić m arta ž. Petra 700 - Mi t ro vić To mica ž. Il ije 400 - Mi tro­v i ć Marko Ilijin 200 - M i trović Šimica ž. Vice 400 - mitrović Nikola l 000 s vi iz Raš tane - Dominis Paško, Biograb 200 - Sol<a V iš i ć žena Š ime, !{ a šić 50 - Angjelija Šlwrić Stevanova. Bi lja ne Doline 50 - Marija Simu1 ina žena Fran e 800 - f rane Šimu­rina p l< . To me SOO - Ju rka Pinčić ub. p l<. Mate 50 - Kata Perić žena Marka 500 - Stoja že na Ant e Šare 1000 - Marko Zitic pk. Jure 50 -Marin Pren ­bja ub. p l<. Sime 50, svi iz Zemunika - Cirijal< Du · šan Nikin, .Raštane 100 - I<opani & milkov i ć, Za­bar 1000 - Frano Gašpić e. k natporučnik, Mostar 600 - Šime Pinči ć pl<. Krs te, Zemun il< IOOO- Mir­ko Ka ntoci. Zaba r 500 - Marija Vla sinović ž. Grge, Zemun ik 50 - Crtwa sv. Ilije, Kašić 300 - Prof. Nikan or Ra l< e tić 100 - Milic ~ ub. Sinoba() 100 -Marko Co o pl<. Gliš e 50 - Vaso Drača pk. Nikole 50 - Mile Lakić pl<. Mije 50 - Vas ilj I<ožutj pk . ]ovan a 50 - Po p Mirko Sinoba() 100, s vi iz Is lama Grčkog - Marl<o P ;:1 renta p. Gju re 100 - Dmit ra. Pa· renta Rab ina 100 - Mi lica Parenta ub. pk. Da mj ana 50 - Gjuro Parent a pk. Petra 50 - Simo Cvje ta­n ov ić p k Pe tra 50, svi iz [s lama Lat. - Drča Petar pk. ]akova 50 - Dr.'a Di mitar pk. Jakov a So -Drča Mili ja Mirkova 50 - Arča ba Obra b pk. Ili je 50 - Arčaba Ta n 1si ja pk. Gjure 50 - Lakit. Vta'bimir pk. Spas eni je 50 - Pozoer m ari<O pk. C1 re 50 -J< nežev i ć Ć i ro pk. G jure 50. sv i iz K ašića - ulm­pno l< . 48.700 - za() n ji is ka z l<r. 168.400 - ui<Upno oo banas kr. 2 17.100.

Prenosne bolesti u Dalmaciji. Prijavljeni slučajevi prenosnih bolesti u sedmici

od 10. lipnja 1917. do 16. lipnja 1917.

Broj

..e ..e Bolest Pol. l<OtB.r OpćiM ~ ·-"';:

o l

E .D :l o

Boginje Ben kovec Obrovac 4 -Dubrovnil< Ston l -

Dift~rij o l mots l< i \mots hi 3 -Split K. Sućurac - l ..

Trogir 8 l -., Šib~nik Šibenil< 2 -.. Zadar Zadar l l

Pieg:· tifus Kotor Pas trović l - * Srdobolja lmolsl<i l mots!< i l

l -

Kotor Tivat l -.. Šibenil< Šibenil< l -

TrbuŠni t if Knin Knin 2 -

Kotor Ercegnovi l - * .. 2 - * Kotor .. " Tivat l - * .. Kotor

Ši ben il< l l Ši beni l< -.. * Odnose se na vojničke osobe.

Associaz~one l>i soccorso ()' impiegati bello Stato l>ella Dalmazia.

A favore bel fonbo intangibile tSu~sibi a~ OJ:­fani bi s oci~, sono pervenute Je seguenl! obtazJon_J:

Per onorare Ja memoria bella oef. Antoma Antonelli, batla famiglia filipp cor. l.

Per onorare ta memoria bella oef. Amalia Marčić, bai s ignori s. E. Luigi Z>e Be~ebetti cor .. s. fam. G. Zurich cor. 1, Vicko Montam cor. 2, LuJO Tocilj cor. 2, Stjepo Messmer cor. 2. . .

Per onorare la memoria bella ()e_f. G~usepp1~a veb.a Bottner, oai signori Arturo ~1larb1 & f1gh_~ cor. 1, Giuseppe Berčić cor. l, Ma:Ja veo. Hara~IC cor. l, fam. Zurich cor. l, fam. Hamsch cor. l, R1c· carbo Lazzarini cor. 1, Antonio Less cor. 1- . .

Per onorare la memoria bella bef. Angwhna Dominis, balie L. L. E. E. Luigi e Catte~ina be Be­nebetti e sig.na Maria frari cor. 15, SJg.re sorelle Po!ich cor. 2.

Per onorare la memoria bel ()ef. sig. Girolam a Svorinić, <:>alla sig.a Giovanna veo. Negri cor. 1.

Per ono rare ta memoria bet bet. ·i g. Fe ·binanoo Cicin, bai sig. ri Giuseppe Berč i ć cor. 2, Emm a be be Zanchi cor. 1.

Teiegrami Uredništva. 1 ele!jr.tphen-Korrcsponi)em l • n •·a ~.:

CAREVINSKO VIJEĆE. Zastupnička Kuca~

BEČ. 3. n ~., početlw sjeduice m inistar prccl­sjednil< v. Seid/er pročitao je previ šnji a utograf o amnistiji. (Livahno odulje odobra va nj e i pljes l<anje na desnici; živahno, odulj e prigovare njc. upadan je i bul(a na trani nj em"lčl < i h wdi l~ la c ; prosvjeda ­vanje n ćl desnici)

Kuća prelazi na dn evni red i zapodijeva ra­spravu o izvješ tajim a upoQl ed cesa rsl<ih nareda ba o porotničl<im sudovim a i o privre m enom potči­njavanju civilnih osob vojnoj sudbe nosti.

Kai<O se g lasa. pročelničl~a je l<anfe re ncija odlu čila da izbore u delegacij e odloži do . aziva delegacija.

BEČ, 3. Za rasprave izvještaja ustavnog od­bora o ukidanju naredaba upogled obustavlj a nja porotničl<ih sudova i potčinjavonju civilnih osoba vojnim sudovima.

upravlja č ministarstva. vit. Schauer izjovljuje, da se ne može upuštati u političl~u stranu tog pitanja, bud,J ć da sadanja vla da n e preuzimljc odgovo r­nosti za izda ne cesarsl<e naredbe . dol< se u stva ri samo j slaže s odborom u tol ii<O. š i i ona želi da čim je prije !J) O guće re dovit i sudovi preuzmu svoju djelatnost. (Ziva hno odobra va nje) . Ali tehni čl<i raz lozi i saobraćajne prilil< e ta hi su , da su sta­novita ograničavanja ne izb ježna. Stoga ministar rn oli Kuću, da prizna razl oge pral<tične nužde i da prista ne na ul<id a nje rotnih mje ra l<oje odgo­varo realnim pri lil~am a.

Za rasprave svi su s e govornici ulagali za to, da se odbije odobra va nje naredaba, š to su na ra spravi.

Pemerstorfer. njemač l~i socija lni de mol<rat, kaže : Ono čim da nas Prijesto m ože d u sjaje. n e može biti nego pomirljivos t. pravedn ost, ljubav l< istini, političl<a uvigjavnost u sve nužde. osobito u demol<ratslw nužde našeg vre mena. Kad se ta­kav Vlada r poja vi, mi, socij a lni de m o l< rati lw ji iz načela republil<ansl~i os j ećamo, n e ustručavamo se priznati ga. Prizn a jemo. da je n a redba o a mni­sti ji lijepo djelo. Stoga i žalimo, sto su se digli glasovi protiv amnistije. (Ziva hn o odobra va nje). ffii nje mačl<i socijalni de mol<r ti hoćemo da n a ­rodi i države složno Ži\'e. ho ćemo du. mržnj e pre­sta nu .

Rusin Dnistrianskvi i Slove na c Benković izriču zahva lnost svoje stranl<e za ćesa revo djelo milosti, lwjim se mnoga ne pra vdo popra vtla.

Lodgman, Nijemac, nagla šAva nuždu. da zavlada potpuna ustavnost. jer mir i red mogu se u ovu državu povratiti, samo kad se bude poslu­pali po ustavu prizna tom od svij e h naroda.

naredna sjednica sutra. Pročelnil< češl< og udruženja Stane!< moli mi­

nistra predsjednil<a, da bude pred Cesa rem tum a­čem zahvalnosti češkog udruženja za a mnis tiju. l jugoslB.vensl<i l<lub odlu čio je izrazili Cesaru zahva l­nost i radovanje prigodom amnistij e.

U ol>borima. l3EČ. 2. U odboru za pravdu Stoelzel je pre­

dložio nel< se vla da pozove, da p rilwže Kući za­l<Onslw osnovu o općem blaže nju propisa vo jnog kaznenog za kon a.

Upra vljač min istarstva za zemalj sku obr anu Czapp izj a vio je, da prima Stoelzelov, p rij edl og so živim zadovoljstvom, te da će sva ka l{o n a sto ja ti, da ga u što IHaće vrijeme izvede.

Odbor za ops l<, bne pripomoći s ložio se u po­gled osnovnih nače la za opsl<rbn e pripomoći .

U ugarskoj zastupničkoj l<ućL l3UDlffiPEŠTA, 3. Zastupničl<a je Kuća iza­

brala dosa danjeg potpredsjednika Szasza (Tiszine stra nl<e) za predsj ednil<a. Zat im se proč it a lo pre­višnje ručno pismo, lwjim s e četvrto za sjeda nj e p a rlame nla zatvara. a peto s e za su tra · saz iv lj e . Naredna je sjednica sutra. Na dnevnom redu iz­bor potpredsjedniha.

RAT. lzvještaji austrijsko-ugarskog glavnog stana .

BEČ, 3. Službeno se javlja: c3. jula 191 h Istočno bojište: Na Stochodu, istočno, oslabiji su napadi od­

bijeni. južno od Zborova uspjelo je n e prijatelju, da ulaganjem vrlo nadmoćnih snaga . potisne je ­dan ograničeni dio naše fronte u pripre mlj enu poziciju straga. Tamo su austro-ugarsl<e čete u teškim požrtvovnim bojevima , sa mo koral< po !<O­rak uzmičući. omogućile da pričuve stupe u al<­ciju i uspostave situaciju i razmjer snaga. Daljih napada nije tu više bilo. Kod Koniuchyja više je jakih zagona l<rvavo odbijeno. U prostoru kod Br­zezanyja Rusi su radi dosa da šnjih neuspjeha i vrlo velikih gubital<a prinugjeni da miruju.

Tolijansl<o boji š te : Odjelici honvedsl<ih pukovnija br. 20 i 31 u­

zeli su l<Od Kostanjevice neprijateljsku prednju pozi­ciju i iznijeli 2 oficira, 270 ljudi i 2 mitraljeze.

Jugo-istočno bojište: Nije bilo nil<akvih dogagjaja.

Poglavica generalnog štaba.

Izvještaji njemačkog velikog glavnog stana. BERU n. 3. Wolff Bureau javlja: Velil<i glavni stan 3. jula 1917: Zapadno bojište: Zagoni u engleske linije sjeverno od lwnala

La l3assee. zapadno od Lensa i kod Bullecourta

postigoše dobrih izvidničl<ih rezultata. Kod Hargi­courta sjevero-zapadno od St. Quentina, uspješan oh š aj izrnegju traža. lznovični polwšai Fwnc uza do prPolmu zemljište na visoravni La Borelle i na z pa dnoj obali Meuse propali su sa znatnim gu­bicima.

Istočno bojište: lzuz ·všt is!očnu Gt1liciju. uorbena je djelot­

nost poraslo samo lwd Rige i Smorgona. Prvi general l<vadirmojstor Ludendorff.

Sinoćnji izvještaji njemačkog ratnog stana. BERLin. 3. Večernji izvj ~š taj . na zapadu

mš tn osobito. na isto i<U živahan boj vatrom od Stochoda J o nara jovl<c. Bilu je novih jRhih rusl<ih n a pada sa mo l<od Brzcza nyja ; prop doše sa zna­tnim gubi~'im fL

Izvješta ji bugarskog glavnog stana. SOFI} . 3. lzvjcštoj generalnog štoba. l jule. Fronta u Mo će d o niji: U olwlici Maglene neprijoteljsl<i izvidničl<i

odje ljci bj ehu odbije ni . Kod Altšal{mahle neprija­teljs l<i ba taljon polwša za l<ročiti naprijed. ali je vatrom odbij e n. Na ostaloj fronti artilerijsla1 vatra.

SOFI] . 3. Izvj eštaj ge nera lnog štaba, 2 ju l : ffi oće d o nska fronta : l 1a svoj fronti sla ba artilerijsl<a vatra. n e do­

nJOJ Strumi ol<rša ji iz m e gju stražarnih odjeljal<a. Pos l1j e artile rijsl<e pripreme n eprijate ljsl<i izvidničl<i odj e ljci , ops lubljeni mitraljezama, otisnuše se prema se lu Ji a rn a taro, a li ih vatra naših pomalmutih s traža po tisnu. Drugi izvidni čl(i odjelja!< protjeran je lwd se la Enimahle.

(tegra.nlmi deHa Redazione. Tetegrctphen- K orrespon benz· Bureau.

L' amnistia. VIEN . 3. L' odie rna t Wi ner Zeitung~ pub-

blic il seg u e nte sov ran o a utografo :

Ca ro ca valiere de Seid/er/ E Mia incrolla bile volonta di es "! rcitare i di­

ritti ed i dovc ri a m e da ll a div ina Provvidenza a ffldali , in modo che lo a bbia a porrc le basi di un pro pe ro e ben enco sviluppo di tutti i ffii e i popoli.

Alla pol itica di odio e di ra pprcsaglia , che a lim ent a ta do oscurc circa ta nze scate no questa guerra m ondia le. dovra. fin ita questa, subentrare in tutti i ra pporti e dovunque un6 pol ilica di con­cili azione. Qu esto s pirito deve pre va le re anche n e l\ ' inte rno de llo Stato. Qui bisogn a con coraggio e d a vveuime nto e co n recip roco s pirito di concilia­z ione soddis fa rc i de ideri dei popali.

ln questo segnaco lo di conciliazione lo voglio, col potenle aiuto di Dio, ese rcita re i ffiiei doveri di reggente e voglio pe r il primo ballere la via di un'a mite indulgenza. voglio su tutti quei deplore­voli e rrori politici , avvenuti dura nt e lo guerra e che condussero a persecuzioni pe nali, ste ndere il velo de ll' oblio.

lo con lono a lle person e ch e furono condan­na tc da u n tribuna le c ivile o mili ta re le pen e loro infl itte per le segue nti azi oni pun ibili, commesse n ei rappo rt i civili : Alto tradi m e nto (§§ . 58-62 cod. pen .). ofTes a a ll a maesta sovrona (§ 64 cod. pen.). offesa a membri della Casa im peria le (§ 65 cod. p e n.), solle vazione (§§ 68-72), r ibe l\ ione(§§ 73-75). a zione viol en ta contro un ' a duna nza. convocata dal Gove rno per tra ttare eli affa r i pubblici, conlro un tribun a le od a lt ra pubblica a uto ri ta (§§ 76, 77, 80). inoltrc lc a zi oni punibili conte mpl a te dagli nr!icoli L lL e lX, . de ll ~' leggc 17 decem\ilre 1862 (B. L l. n .o 8 anno 1863) ed aiuto pres talo in uno dei eri­mini indicati (§§ 211 - 219).

lo voglio, ove la conda nn a fos se s eguita non soltan to pe r un a delle a z ioni pena li indicate, con­don a re la pe na qu a lora le a ltre a zioni pena li siano o re la tivamente di poco momenta od abbiano un

·cara tte re prevalent e mente politico. Ove il proce d imento penale non sia B.ncora

pa s sato in giudicato, dispongo la sospensione ed il lronca mento de l processo, qualora e sso sia slalo avviato soltanto pe r le a zioni punibili indicate in principio.

Da ques ta grazit~ devono tultavia essere escluse lutte le persone ch e si s ono sottralte olte perse­cuzione coila fu ga all' est e ro. che sono passate al nemico o che, dopo lo scoppio della guerra, non hanno fa ll o r itorno ne ll a Monarchia .

Assieme olia pe n a condono l' incB.pacitila con­seguire diritli, posti e poteri, subentrata in forza dell e prescrizioni di legge quale conseguenza dello condanna, non che la perdita. del diri ll o elettorale e de ll' eleggi bilita in corpi pubblici.

lo a ttendo con fiduc ia ch e tutti i ffiiei popali s eguendo l' csempio, da to con ffiia viva soddisfo­zio ne perticolarmente da i Tedeschi e dai loro rop­prese ntanti co l loro contegno moderato. proficuo agli interessi dell o Stato. anche nelle piu recenti discussioni parlame ntari, si trovera.nno uniti nel lavora comu ne per !a soluzione di tutti quei grandi compiti che ci im pcndono sul limitare di un' era nuova, per sanene le ferit e inferte dalla guerra e per un nuovo ordinamento delle cose.

Pel respingimento dell' u hi ma offensiva sul fronte sud-occidentale del Mio esercito. felicementt: riuscito. merce l' incrollabile contegno dei ffiiei valorosi bravi soldati. credo di non potere meglio sciogliere it ffiio debito di gratitudine alla Provvi­denza, infinitamente clemente, ed ai ffiiei popoli che con questo alto di grazia.

lo scelgo per cio la giornata d' oggi, in cui il figlio ffiio primogenito, teneramente diletto, dona­tomi dalla divina grazia, festeggia il nome del suo santo protettore.

Cosi la mano di un bambino. chiamato a reggere un giorno le sorti dei Miei popoli, rican­eluce alla Patria i traviati.

Laxenburg, 2/7 1917. Carlo m. p.

Seid/er m. p.

bollettlni ()ello stato maggiore generale austro-ungarlco.

VIENNA 3. Si annuncia ufncialmente: 3 lu glio 1917.

T e a t r o d e l l a g u e r r a o r i e n t o l e. Sullo Stochod, ad est. attacchi piu deboli fu­

rono respinti. A sud di Zborow riesd al nemico, merce l' impiego di forze di granlunga soverchianti, di comprimere indietro. in una retroposizione pre­ventivamente apprestnt~1. un tratto limitato del no­stro fronte. ln aspri combattimenti. pieni di sacri­Rci. le truppe austro-ungariche, ripiegando passo a passo sotto la pressione prevalente, resero passi­bile t' intervento di riserve per ristabilire la situa­zione e la proporzione delle forze. Qui non se­guirono ulteriori attacchi . Presso Konjuchy pa­recchie punte vigorose furono sanguinosamente respinte. nella zona pressa Brzezay i Russi fu­rono costrelli dagli insuccessi fin qui avuti e dalle perdite assai forli ad una pausa nei combatti­menti.

Teatro dello guerra italiano: Riparti di reggimenti degli Honved nr. 20 e

31 hanna preso presso Kostanjevica un' avenpo­sizione nemica . ne lrassero 2 ufflciali, 270 uomini e 2 mitragliatrici.

Teatro della guerra sud-orientale: Nessun avvenimento.

ll capo dello stato maggiore generale.

bollettini ()el gran()e quartiere generale germanica.

BERLIN O. 3. ll WolfT-Bureau comu nica: Grande 4uartiere generale. 3 luglio 1917. Teatro delta guerra occidentale: Punte contra le linee inglesi a nord del ca­

nale di La Bassee, ad ovest di Lens e presso Bul­lecourt ebbero buoni risultoti di ricognizione. Pressa Hargicourt a nord-ovest di St. Quentin fa­ziani di sentinelle, coronate di successo. nuovi tentativi francesi di riconquist6 sul\' altipiano di L Borelle e sulla riva occidentale della ffiosa fallirono ricchi di perdite.

Teatro della guerra orientale. ffieno che nella Galizia orientale. vi fu sol­

tanto presso Riga e Smorgon un' alti vita combat­tiva intensiflcata.

ll primo quartiermastro generale Ludendortt.

Natječajni Oglas. Za gospo()arsko imanje u blizini Zabra traži se

oženjeni na bglebnik, koji se razumjeva u gojenju po­vrća, voćarstvu, rabnjam oko sijena, upravljanjem lwnja i t . <:>.

Nabgle<'lnik će uživati stan, mjesečnu platu, tro­mjesečni boplatak za brvo i mlijeko, povrće za kućnu potrebu a nakon jematve i vino za obitelj.

Tko želi natjecati se na ovo mjesto, a mogu se prijaviti i umirovljeni pobčasnici e. k. žanbar­marije, namještenici financijske straže oonosno ratni invalibi, neka prikaže najbal:\e bo 15 srpnja t. g. s voju prijavu Urebništvu «Smotre Dalmatinske• po() s lovima «A. B. Zabar> pribruživši prijavi prepis svje­()očaba vrhu ()osabašn je službe obnosno naznačivši shoon e reference.

Uzeti će se u obzir jebino ozbiljna, poštena i ra bišna osoba, koja bi se brage volje posvetila go­spoba rskim rabnjama te zastupala buševno vlasnika imanja.

p. KASANDRlt odgovorni urednik. Ti~karnica ć. k. dalmatinslwg namjesništva.

JAVNA ZAHVALA. U našim tešl<a ožalošćenim srcima ćutimo

s vetu dužnost, da izrazimo mtšu duboku zahval­nost svim onima. 1wji nas se bilo brzojavno, bilo pismeno ili na riječ sjetiše u velikoj tuzi nad pre­ranom smrti našega miloga i nikad zaboravljenog supruga. dotično brata

Stjepana čelara činovnika ratnoga žitnoga zavoda

i pol<rajinskog ureda za krmu u Zadru.

Osobitu hvalu i našu harnost izrazujemo nje­govim kolegama g. Josipu Tebaldu i g. Marku Lukiću, koji su nas u ovim nemilim časovima tješili i bili u svemu pri ruci, te položili vijence i bratsl<i se zauzeli, da sprovod našega miloga pokojnil~a ispane što ljepše.

Našu hvB.lu dugujemo podružnici ratnog žitnog zavoda, pokrajinsl<om uredu za krmu i Zadružnom Savezu. te činovnicima Ispostave Zadružnog Saveza na položenim lijepim vijencima.

Takogjer osobita hvola cije~jenim obiteljima Flarer. Jal<šić i Schwarz. koje su nam i ovom zgodom pružile dol<oz isluenoga prijateljstva.

naša iskrena hvala vlč. Don Šimi Lukiću, župnilw na Zemuniku, lwji je na glas smrti, do­hrlio da nom pruži utjehe u tešl<aj golemoj tuzi.

Neizreciva pal< hvala pokr. savjetniku i pred­sjedniku Ispostave Zadružnog Saveza g. Roku Stojanovu, g. knezu Humbertu Borelli. predsjedniku zem. gosp. vijeća, g. fiati Buliću. namjesn. tajniku i povjereniku žitnog zavoda, g. mai<SU Weineru; višem namjesn. živinaru i povjereniku pokrajinskog ureda za krmu. g. D. ru Žiški. ravnatelju vjeresijkog zavoda, g. A. Kolenzu, upravitelju p. škole i svPj ostaloj plemenitoj gospodi, koja svojom nazoC:no§ću uveličaše sprovod milog nam polwjnika.

Svima budi još jednoć od srca hvala naša trajna harnost

Zadar-Šibenik, 3. srpnja 1917.

Angjela ud. Čelar, supruga. Božo Čelar, nadučitelj. brat.

za se i ostalu rodbinu.

Page 4: God. XXX.212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_053.pdf · o, in Zara. aži kao nab tik za imanje Knina. Pre() ~ i oženjeni. pogoohi. Pri za skrb ol

Za uvrstbu Oglasa u za~nju stranicu valja se obratiti Ureou Objavitelja Dalmatinskoga~ u Zaoru. Per l' inserzione oegli Avvisi neli' ult ima pagina rivolgersi ali' Ufiicio oeil' • Avvisatore Dalmato • in Zara.

se raz1 ao nau-l ~ t l l t• d t v• k ). J a nt ln\?a l glebnik za imanje kob Knina. Pre()­

nost imaju pral<t i čni vinograoari i oženjeni. l ma stan u n n ravi , a platu po p gobbi. Pri­jave: Da lm. pokr. povjerenstvu za skrb oko ratnih invaliba u Zaoru.

········~··········· ЧIHI IHII§f/J traži se za ~~ivre­IJUIIII l liV Ulili m enog u z n 1 e k o g

naoziratelja koo ć. k. zemaljskog suoa u Zaoru Uvjeti: oa je po zanatu knjigoveža, plata 2.80 Kr. na oan i 25 Kr. na mjesec ratnog boplatka i ooijelo po propisu. - Obratiti se na pokra­jinsko povjerenstvo za skrb oko ratnih invalioa

u Zaoru.

Držim na skla()ištu još malo san()uka njemačkog surogata '' sapuna LA KA9 koji potpuno na()omjestuje obični sapun.

lzvršujem naručbe najmanje je()nog cijelog originalnog san()uka o() 200 koma()a po okolo 20 ()kg. - ()ok zaliha traje - po Kr. 55 svaki san()uk franko ovbje, i to samo ako mi bube unaprije() ()ostavljena obnosna svota.

M ARCEL O PATTIERA -- Zadar.

EUSIR STOMACALE CORROBO RANTE

Jadranska banka po()ružnica Split

počam oo

1. siječnja 1917

plaća na uložnim knjižicam

rlr:M~bjjj

~~~ElliUS~IR~~~MA~CAl~EC~~~RO;BOM~NruTE~- ~~~~ ~

Agenturni. komisionalni ffiichele Truden, Trst -mjedi za pečatni vosak

Po preuišni2m oulašteniu Iii. e. i k. J\, Veličanstoa Dietro autorizzazione 5ourana di 5. j((, J. e lt ;\posto lica

32. e. k. Državna futrija 32. i. r. fotteria di Stato za vojničke ()obrotvorne svrhe per scopi ()i beneficenza militare.

Ova NOVĆANA LUTRIJA ima: 21.146 zgo· ll Questa LOTTERIA DI D€NARO contiene ()itaka u gotovu novcu u ukupnoj vrijednosti 21.146 vincite in contanti nell'importo comples-od 625.000 kruna. sivo di corone 625.000. Glavni zgoditak iznosi: :1 La vincita principale importa:

200.000 kruna... 200 ... 000 corone .. Vučenje će biti javno na 26 jula 1917.

Je()na srećka stoji 4 krune. Srećke se nabavljaju kob obsjeka za bobrotvorne lutrije u Beču Ill. Vorbere Zollamtsstrasse 5, ll Bubimpešti l<Oil kr. ug. ravnateljstva lutrijskih bohobal<a lX Zgraoa glavne ea· rinarc, ll lutrijsl<im l<olel<turama, ko ll probaja buhana, ko ll poreznih, poštanskih, brzojavnih i že l jez ni čki h llreba, kob mjen jačn ica, i t. ll . Osnove vučenja šalj u se proOavaocima

srećaka babava. Srećl<e se šalju prosto d poštarine.

0<:1 e. k. Ravnateljstva generalne Državne lutrije 5- 10 Obje! lutrije za bobrotvorne svrhe.

1ralelli }llandel l )Yipole BANCA CAffiBlO-VALUT€ - ZARA

ACQUlSTA € V€0D€ ogni sorta di e ffetti pubblici Cartelle di lotteria, monete s econdo il \is tino di giornata. Ra ccomandabili: Lettere di pegno 4 1/2 del Credito fondiario da/mato Obbfigazioni pro· vinciali dalmate 4 % . Lettere di pegno 4 1/2 o 4 % della Banca Commerciale di Budapest. -Letter e di pegno della Cassa di r isparm io di Budapest 4 Ofo. - Prestito ferroviario Bulgaro al 6 e 5%. - Obbfigazioni ferroviarie della B osnia-Erzegovina 4 1/2%.

ACCORDA SOWENZlONl sopra Ca r te di Valere all' usua le tasso d' inte resse .

CEDE Cartelle pi lotteria, verso paga m e nto ~ ra te mensili. - Raccomandabili : Citta di Vienna 1874 Vinc. princ. Cor 400.000. in rate mensili di Cor. 20.

Credito fondiario Austriaco 3%. Vinc. princ. Cor. l 00.000, in rate mensili di Cor. l O.

Credito Mobi/iare Ausf. !858. Vin cita princ. Cor. 300.000, in rate mensili di Cor. 20.

Banca lpotecaria Ungherese 4 °lo . Vincita princ. Cor. 70.000, in rat<: mensili di C<?r. _1 O. Lotti Ture/z i !870 da f .ch1 400. Vinc. pnnctpale f.chi 600.000, in rate mensili d i Cor. 8.

Gruppo Croci rosse Austr iache, lfali~ne ed Ungheresi. Vincita princ. Cor. 125.000. m rate mensili di Cor. 6, Singole cartelle Cor. 2 ecc.

ACC€1TA ve rsamenti di denaro fissi e _in Conte Corrente, con restituzione senza preavvtso. verso un interesse annuo di 4 °/0•

RlLASClA Assegni bancari sulle principali pi~~ d' Europa e s' incarica di !ut~C: le_ operaz10n! d' incasso. versamenti e snnth nch1este det propri clienti, senza alcuna spes_a. . .

ASSlCURA Cartelle di lotteri~ e Obbl~gazt<~m centro la perdita derivante dall am~~rttzzazwne, alle condizioni generalmente stab1l~te. . .

ASSUME Assicurazioni nei ram•: lncent?J, V! ta, Accidenfi Furto con iscasso, quale A~en~ta l?rm­cipale delle Assicurazioni Generah d1 Tneste.

l L'estrazlone avra luogo pubblic. ai)<:li 26 lugllo 1917.

Una cartella costa ll corone. Le cartelle sono b' acquistarsi nella sezi<;~ne per le lotterie bi beneficenza lin Vienna Ill., VorZ>ere Zollamtsstrasse 5, presse la r. birezione ungherese ll elle renbite bel lotto a Buba­pest IX EMicio bella bogana principale, nclle collettorie bel lollo, tra!fici tabacco, u!fici ()' lmposte, i:li Poste, Telegrafi, e !errovie, cambia-valute, ecc. - Piani bel giuoco gratis.

Le cartelle si spediscono senza spese. Dali' i. r. Direzione generale <:!elle Lotterie <:!ello Stato. ~ ~ Sezione Lo tterie a scopi bi beneficenza.

~rlrlrJ~rJfjfjfjfj

o e kauštike u bačvama o() okolo 400 1-<g. probaje

uz najniže onevne cijene tvrbka

Marcello Pattiera Za()ar

Brzojavi : PATTI ERA - Zabar.

Oglas ... Općinska šte()ionica u Benkovcu

ukamaćuje sve šte()ioničke uložke o() 15. prosinca 1916 oo balnjega sa 4 °/o (četiri posto) čisto, što se ovime oo sveopćeg znanja stavlja.

ODBOR.

Cijena j• Kr. 12.- ; Sll

Na polugodi~l(

CAR.

BEĆ. 4 redaba o l' porotničkih vojnoj pravo

Dr. f(o češlwg nan su vazda vrš stije ustavn svjetlosti za

Do bern nog udruže1 predsjednik primjereno sa nepovjen narod. koji domovini n~ dalje i bez ćanje, lwjim nošću, ali se biti rgjavo 1 država noći n ijemci ner za nepreglec

Fini< , u uvožavomo 1 vlada ra. Mn< Mi živo želir bude na sre• budu nezah

Biankin razloganjima Dalmacija, o "matrafi ratt posto je tehn

1 skog i zemal nared m

Ivčević lwjom se in luku Kotor.

U oz:> ~EČ, :5 .

mio je vladi m matlci sa ne

Odbor J

o potčinjavar pres\a ne civi Utvrgjeno je, godinu.

U odbor1 hranu minis!i mjerama što sadašnjim pr dućim mj erat stroj il i naro č kaže, da će 1 svaku tešlwĆ\

Financij: na dobit od 1

moći za god. za društva i 10.000 l<runa od 300.000 lu

Don MARKO

KOD Šta ćeš

vraćam li se ~aopako stare l navikama · ~one; teško IZ zaklonice n zamutiti· teš s?gno; 'malo VJeruj, ba je aunekno, kre ~esnu, izoaoe Je. neka nest~ u njemu abet ·

Šta ima v~poljske Gos ~ 1 elanom o ~ lalovicom rast b~Pojili, ba i

1 ti u tren g vršnjaci, ali i'j bo Vrpoljca z;

. Ne bi, tnoluno i izgo - oslobobi n onba si i ko