globalna korporacija

7/23/2019 globalna korporacija

http://slidepdf.com/reader/full/globalna-korporacija 1/14

Globalne korporacije

Od ovakve neoliberalne globalizacije najviše koristi imaju globalne korporacije. Mnogismatraju kako danas korporacije imaju veću moć od suverenih država te kako od njihdolazi najveća opasnost za zloupotrebu moći. Stoga nas i ne treba čuditi što mnogi

društveni teoretičari i teoretičarke, kao i aktivisti i aktivistkinje etiketiraju cijelialterglobalistički pokret kao antikorporacijski Starr, !""#$ %anaher i Mark, !""&'.(ovori se o )tiranima !#. stoljeća) *elton i *ol+, !""#', moralno ambivalentniminstitucijama koje )tiho preuzimaju) odlučujuću ulogu u svijetu i uzrokuju smrtdemokracije ertz, !""!', jednakosti ma-je i korporacija ello i ullard, !""#',korporacijskom +ašizmu /homsk0, #111', pa čak i o korporacijama kao )patološkiminstitucijama) akan, !""2'. 3avode se podaci o moći globalnih korporacija kojizabrinjavaju4 od #"" najvećih ekonomija na svijetu, 5# čine korporacije, a 21 države,6!57 ako izuzmemo devet najbogatijih država po %89ju, !"" najbogatijih korporacijaekonomski je moćnije od ostatka svijeta, korporacije drže 1" posto tehnologije ipatenata$ 5"" najvećih korporacija kontrolira :" posto svjetske trgovine, od toga se jedna trećina odvija unutar iste korporacije, a sljedeća trećina odvija se izme;u

podružnica različitih korporacija %anaher i Mark, !""&'. 8osebno zabrinjava monopolkoji se sve više veže za korporacije s obzirom na činjenicu da u mnogim sektorimasve manje korporacija kontrolira sve više tržišta4

o deset farmaceutskih korporacija kontrolira 48 posto od 317 milijardi dolara vrijednog

svjetskoga tržištao deset sjemenarskih korporacija kontrolira 30 posto od 24,4 milijarde dolara vrijednog

svjetskoga tržištao deset agrokemijskih korporacija kontrolira 84 posto od 30 milijardi dolara vrijednog

svjetskoga tržištao pet tv! "ene "iants korporacija kontrolira ## posto proivodnje genetski modificiranih

proivoda, pri $emu najve%a &onsanto ima sa svojim "& usjevima više od #0 posto od ukupnepovršine

o deset veleprodajnih korporacija kontrolira '13,7 milijardi dolara vrijednog tržišta

o tri korporacije kontroliraju 84 posto svjetske trgovine kakaom

o osam korporacija kontrolira do (0 posto svjetske prodaje kave

o šest korporacija kontrolira 8' posto svjetske trgovine žitom

o tri korporacije kontroliraju 80 posto svjetske trgovine )ananama

o sedam korporacija kontrolira #0 posto tržišta $ajem na *apadu

o $etiri mui$ke korporacije kontroliraju 70 posto tržišta

o tri korporacije kontroliraju više od '0 posto tržišta vodom

o 40 posto najvažnijih svjetskih industrija +nafta, auti, kompjuteri, elektronika, $elik, avioni,

mediji kontrolira pet ili manje korporacija +-cholte, 2000. /i, 2001. , 2002. 5, 200'Smatra se da ukoliko pet ili manje korporacija kontrolira odre;eni sektor, ondamožemo govoriti o monopolu. 3evjerojatno je da unatoč toliko silnoj kontroli i moći,prema jednom od najpoznatijih i najutjecajnijih biznis magazina <orbesu, 5""najbogatijih korporacija zapošljava svega #,!5 svjetske radne snage =bramsk0,!""#'.



3e treba nas čuditi što se govori o sadašnjem sistemu kao )globalnoj korpokraciji)%erber, !""&'. 3aše doba karakterizira )merger mania) Scholte, !"""', manijakalnospajanje korporacija kako bi ovladale tržištem i pro-tom. Od #11>. do !""". godinespajanja u S=%9u dosegla su vrijednost od 2 bilijuna dolara, više nego u prethodnihtrideset godina zajedno %anaher i Mark4 !""&'. %okazi da globalne korporacijenajviše pro-tiraju od politike MM<9a, Svjetske banke i *?O9a i od država, dometnulibi mnogi' nabrajaju se praktički u nedogled. ?ako @A želi prisiliti ostatak svijeta da

otvori tržište pitkom vodom budući da su najmoćnije korporacije u tom sektorueuropske4 dvije najjače korporacije dolaze iz <rancuske 9 Bivendi @nvironment diomedijskoga i komunikcijskoga konglomerata Bivendi Aniversal' s godišnjom zaradomod preko #: milijardi dolara, a druga je Suez C0onnaise des @auD s preko 5 milijardidolara godišnje zarade$ dalje dolazi njemačka E*@, španjolska =gues de arcelona ibritanske ?hames *ater, iFater i Anited Atilities Shiva, !""!'. Od većspomenutoga investiranja Svjetske banke u projekte +osilnih goriva unutar razdoblja#11!.9!""!. najviše su koristi imale upravo korporacije koje kontroliraju taj sektor. ?ako na primjer, bivša korporacija potpredsjednika S=%9a %icka /hene0a aliburton jena drugome mjestu po dobivenim projektima i zaradom od njih na oko ! milijardedolara.6!G7 Shell je na trećem mjestu, pa nadalje imamo na listi i Anocal, (eneral@lectric, @nron, 8, @DDon i druge korporacije od kojih se gotovo sve povezuju skršenjem ljudskih prava i sustavnim uništavanjem okoliša.Az sve veći utjecaj na najmoćnije globalne nedemokratske institucije, korporacijeimaju sve veći utjecaj i na naše živote te preuzimaju sektore u društvu koji odjednompostaju roba 9 voda, socijalne usluge, školstvo, zdravstvo i druge. ?a sveprisutnost ipreuzimanje kontrole nad najvažnijim aspektima naših društava odigrava separalelno s nametanjem korporacija kao rješenjem za sve probleme. Oboružanedruštvenom odgovornošću i brigom za okoliš spremne su nas voditi prema boljemsvijetu. 3o, kao što ćemo vidjeti korporacije su uglavnom oboružane ogromnimsvotama novca za reklame i agencije za odnose s javnošću. ?ako korporacije kroz+raze o )društvenoj odgovornosti) sve više postaju nasmiješeni gospodari našegasvijeta. 3aravno, ne treba ovdje smanjivati odgovornost države i političara za tajtrend jer su upravo oni dozvolili tu promjenu na vrhu i lukavo prepustili )osjetljivapodručja) korporacijama. 3ekad nije bilo tako. Bratimo se malo u povijest.



Historijski pregled odnosa biznisa i održivog razvoja

Od svojih samih nastajanja korporacije su krenule uotvoreni juriš na resurse i gomilanje pro-ta. Spominjanje društvene odgovornosti

moglo je izazvati samo salve smijeha. Cjudi su sve više gubili kontrolu nadpostupcima i djelovanjem korporacija, posebno od #>>G. godine kad su pale odlukeBrhovnoga suda S=%9a da korporacijama priznaju sva prava kao osobama. Hao glavnipogon u kretanju prema napretku i progresu korporacije se nisu obazirale na prirodu,udaljene narode kojima se nisu priznavala nikakva prava, pa općenito niti na sameradnike koje su zapošljavali. Od početka industrijske revolucije smjer kretanja biznisai zaštite ljudskih prava te prirode nije paralelan i prožimajući, već dapače punotvorenog neprijateljstva, a u najmanju ruku ignoriranja potonjih. 3eprijateljstvoposlovnoga sektora ili biznisa prema ekološkom pokretu i zaštiti prirode općenito imazaista bogatu povijest. Iim je ranih JG"9ih prošlog stoljeća Eachel /arson u svojojknjizi Silent Spring #1G!' opisala devastirajući utjecaj korištenja pesticida i ostalihkemikalija u poljoprivredi, iz Belsicol /hemical /ompan0 proizvo;ača %%?9a upućeno

je pismo njenom izdavaču u kojem se /arson optužuje kako pisanjem protivpoljoprivrednih kemijskih sredstava zapravo želi uništiti neovisnost Kapada uproizvodnji hrane i ostaviti ih na milost i nemilost Lstoku, a znalo se što tada značitakva optužba. iotehnološka korporacija Monsanto tiskala je knjigu u kojojnavješćuje nenaseljiv i opustošen svijet ukoliko se smanji upotreba kemijskihsredstava u proizvodnji hrane. 3apad je vodio @. ruce arrison, guru agencija zaodnose s javnošću koje korporacije upošljavaju kad treba )počistiti nered) za njima u javnosti i medijima. ?eško je odrediti precizan datum nastanka te kulture moći koja jepovela rat protiv ljudi i prirode, ali neki će početak tog nerazumijevanja ineprijateljstva potražiti već u #G. i #:. stoljeću. 8rvo, s baconovskim naputkom opotrebi kroćenja prirode i )oblikovanju prirode na nakovnju) te kartezijanskimodvajanjem prirode od čovjeka pri čemu bi čovjek trebao )vladati) i )upravljati)

prirodom kao nečim %rugim. ?ako je )hrvanje s prirodom) i )dekodiranje njenih tajni)dobilo svoju znanstvenu paradigmu na najvišem nivou i prije vidljivog početkaindustrijske revolucije.6!:7 ?a bahatost je donekle splasnula nakon %rugoga svjetskograta jer je tada kapitalizam trebao umivati lice svaki dan kako bi se mogaopredstavljati kao poželjnija alternativa komunizmu. 3o, niti jedan niti drugi sistemnikad nije izražavao čak niti pomisao da jednocrtni pravac progresa može postatineodrživ.Hao vodeća paradigma ekonomskoga rasta misao o prirodnim resursima kaonepovezanim i izoliranim elementima koje se može nekontrolirano oblikovati nanakovnju bez ugrožavanja cijelog sustava zadržavala se sve do J:"9ih godina prošlogastoljeća. ?ada se sve više počinje upozoravati na preteški konzumerizam gra;ana igra;anki zapadnih, visoko industrijaliziranih zemalja, kratkovidnu zalu;enost

progresom i materijalno9ekonomskim rastom, neizdrživi pritisak potrošačkog društvana okoliš i Kemlju što kasnije rezultira zaga;enim i manje kvalitetnim životnimprostorom, bolestima, siromaštvom i, kako kaže EeussFig, #11&' )samopropadanjem



društva). 8očinju se spominjati )granice rasta) MeadoFs, #1:&', odnosnonagovješćuje se kriza resursa, razgolićuju se )mitovi napretka) Halanj, #112' pa seide do katastro-čnih scenarija o nadolaženju epohe opstanka te normalnostiizvanrednog stanja u )društvu trajnoga iracionalnog kolektivnog trovanja) eck,#1>G'.6!>7 3egdje u to vrijeme inauguriran je novi termin koji je trebao ne zaustaviti,već kvalitativno preusmjeriti zahuktalu mašinu postratnoga gospodarskog rasta i

razvoja. A Stockholmu #1:!. godine na prvoj A39ovoj kon+erenciji o okolišu i razvoju,gdje se zagovarala nužnost etike koja bi pomirila gospodarski rast i zaštitu okolišakao rješenje za sve veće uništavanje prirode te siromaštvo i bijedu ljudi, dobili smokoncept održivog razvoja. %o dana današnjeg postoje sporenja me;u znanstvenicima,teoretičarima i aktivistima što bi održivi razvoj trebao biti, a pogotovo kako semani+estira, koji akteri bi ga trebali mani+estirati, odnosno postavlja se problemupravljanja održivim razvojem. 3ajčešće se navodi de-nicija tzv. rundtland komisijekoja najjednostavnije rečeno de-nira održivi razvoj kao proces u kojem su sadašnjegeneracije u stanju zadovoljiti sve svoje potrebe, ne ugrožavajući zadovoljavanjepotreba budućih generacija */@%, #1>:4 2G'. Možemo izdvojiti i de-niciju zajedničkidonesenu od Svjetske unije za zaštitu prirode LA/3', A3 programa za okoliš A3@8' iSvjetskog +onda za prirodu **<' #11#' u kojoj se ističe kako je )održivi razvoj

proces unapre;ivanja kvalitete ljudskoga života koji se odvija u okvirima tzv. nosivogkapaciteta održivih eko9sustava) Ca0, #11>'. Ova de-nicija puno više uključujeekološke aspekte, ali ostaje problem nemjerljivosti nosivoga kapaciteta prirode,premda su /ostanza i sur. #11:' te *orld Eesource Lnstitute #11>' izračunali kakogodišnja novčana vrijednost blagotvornih +unkcionalnih utjecaja svjetskih ekosustavaiznosi &&,& milijarde, što je skoro dvostruko više od svjetskoga godišnjeg %89a(lavač, #1114 #2G'. 3o, ostaje nam zapitati se, nisu li tom matematičkom računicomtako;er upali u zamku ovisnosti o kvanti-ciranju što je i dovelo do nikad većeugroženosti prirode i kvalitativnog života ljudi. Lpak, bez obzira na sve mogućede-nicije održivog razvoja, gotovo uvijek nalazimo kako je održivi razvoj visinskakota, vodeća ideja, mega9cilj, odnosno prevladavajući koncept kojemu je danaposredujuća uloga izme;u biznisa i zaštite okoliša, pa možemo zaključiti kako je

)održivost proces, a ne cilj, a održivi razvoj je pristup tom procesu) /i+rić, !""!41'.Kbog takve )smušenosti) oko odre;ivanja održivog razvoja, ponekad se navode isrodni pojmovi kao što su )obzirni razvoj), )uravnoteženi razvoj), )trajni razvoj),)potrajni razvoj), )razvoj sposoban za budućnost) i drugi Ca0, #11>'. 3apomenulismo prije kako je održivi razvoj postao dio šire globalne rasprave nakon kon+erencijeu Stockholmu, ali )šlagvort) mu je zapravo osigurala A39ova kon+erencija o okolišu irazvoju A3/@%' u Eiju #11!. godine.



%a podsjetimo, u Eiju se sastalo #:1 državnika kako bi donijeli nove smjernice zakretanje prema održivom razvoju. Asvojeno je pet dokumenata4 temeljna Eiodeklaracija o okolišu i razvoju$ =genda !# unutar koje se objašnjava kako razvojučiniti društveno, gospodarski i ekološki održivim$ načelo o usmjeravanju, očuvanju iodrživom razvoju šuma$ te dvije važne konvencije o klimatskim promjenama i obiološkoj raznolikosti Heating, #112'. 8od pokroviteljstvom A39ovih agencija i

Svjetske banke dogovoren je i (lobal @nvironment <acilit0 (@<', +ond za projekte kojidoprinose održivom razvoju u što se obećalo uložiti više od milijardu američkihdolara. ?ako;er je dogovoreno i povećanje pomoći za razvoj zemljama ?rećega svijetas ",&& posto na ",: posto od ukupnoga bruto nacionalnog proizvoda ekonomskinajbogatijih zemalja. A =gendi !# upisani su zaključci o neodvojivosti mira, razvoja izaštite okoliša te o ratu kao samom po sebi razornom za održivi razvoj$ o potrebi zavećim uključivanjem žena, djece i mladih, sindikata te autohtonihuro;eničkihskupina u procese ostvarivanja održivog razvoja$ o shvaćanju nemogućnosti razvojasiromašnih zemalja dok su opterećene vanjskim dugovima koji priječe ne samoekonomski, već i ukupan razvoj društva$ o potrebi promjene neodrživih obrazacapotrošnje$ o potrebi da vlade prestanu -nancirati ekološki devastirajuće projekte ioblike ponašanja$ o održivoj poljoprivredi$ zaštiti oceana i ostalih voda... Heating,

#112'. Hao nikad do tada u tolikom broju, prisustvo civilnoga sektora na jednomovakvom doga;aju objašnjavalo se njihovim konačnim priznanjem od strane vlada ibiznisa premda je to priznanje recipročno' nakon niza godina etiketiranja kaoprimitivista i tehno+oba$ tako;er je civilni sektor na licu mjesta mogao svojimin+ormacijama pomoći vladama koje su to htjele posebno brojni slučajevi sasiromašnim zemljama', ali i ukazati na umanjivanje ili negiranje problema odpojedinih vlada ili predstavnika biznisa. ?ako;er, naglašavala se uloga medija koji suto sve zabilježili te tako predstavili globalni ne samo ekološki' civilni sektor unastajanju koji nudi konkretna rješenja za probleme u svijetu anuri, #115'.

3o, već i zaključci rundtland komisije bili su uvelike kritizirani kako probleme grebusamo po površini svojim prevladavajućim stavom kako će nas tehnologija i

)pozelenjeli) kapitalizam spasiti de la /ourt, #11"', a pogotovo su ti glasovi postajaliglasniji za vrijeme i nakon Eija. 3aime, premda su puni divnih i lijepih želja te ciljeva,



niti jedan dokument, konvencija ili odluka donesena u Eiju nije bila obvezujuća zaikoga, a s nekima se nisu ni složili svi prisutni npr. S=% nisu potpisale konvenciju obiološkoj raznolikosti, Malezija o zaštiti šuma itd.'. 3akon samita jedan brazilskisatiričar rekao je kako se )nikad u ljudskoj povijesti nije dogodilo da se tolikodržavnika okupi u isto vrijeme na istome mjestu, a da ne odluče apsolutno ništa)Lnoslav ešker, Bjesnik, #>. BL #11!'. %apače, mogli su se iščitavati )peckavi)

komentari kako se toliko državnika inače okuplja samo na pogrebima kada netkovažniji od njih umre. S obzirom na djelotvornost skupa u Eiju 9 možda je i taj skup bioveličanstven pogreb. )Sprovod jednog planeta, odnosno njegova ekosistema.)8osebno su bile prisutne kritike koje su dolazile od pojedinih ekoloških skupina iorganizacija te onih iz zemalja ?rećega svijeta. Nednu od najsustavnijih kritika dao je3icholas ild0ard #115' kroz G ključnih odrednica prevladavajuće strategije na skupuu Eiju4o Uklanjanje prošlosti 6 vlade i predstavnici )inisa okrenuli su se svijetloj )udu%nosti, te

ukinuli prošlost i sve ekološke pro)leme ui prošlosti, a samim time ako ne negirali potpuno, aono )arem umanjili vlastitu odgovornost a stvaranje tih pro)lema! onstantno se pri$alo oposljednjim ivještajima, recentnim istraživanjima, najnovijim podacima ostavljaju%i timeimpresiju kako je ekološka kria novi fenomen kojeg prije nismo )ili svjesni, što je daleko od

istine!o Negiranje konflikta interesa 6 svi smo putnici na istom )rodu na kojem imamo ista prava,

ciljeve, smjerove i gdje uživamo u istoj koli$ini resursa! 9ild:ard isti$e kako se ovime željelotako;er kro lažno ajedništvo anemariti $injenicu o golemoj i galopiraju%oj nejednakosti usvijetu i $injenici da netko od te situacije ipak ivla$i profit i korist!

o Prevlast globalnih problema 6 dijeljenje odgovornosti a glo)alne ekološke pro)leme, gdje

su u tom golemom prostoru može sakriti urok, a unutar kojeg se ne vide lokalni ekološkipro)lemi! ako je npr! pro)lem emisije / plinova koji uništavaju oonski omota$ pre)a$en s+glo)alnog proivo;a$a na +lokalne potroša$e! -pominjuju%i pro)lem emisije /6a nakonferenciji u <iju od služ)enih predstavnika nije se moglo $uti kako je unato$ ogromnojopasnosti a oonski omota$ na tom poslu isto tako ogroman novac aradila korporacija=upont, ve% je )udu%a odgovornost a smanjenje emisije /6a pre)a$ena na potroša$e u

emljama re%ega svijeta koji su kupovali frižidere koji su emitirali u atmosferu /! >andana-hiva i 5ndije jedna od najponatijih ekoloških aktivistkinja i ekofeministkinja navala jeovakvu politiku ?elenim imperijalimom?, a da ironija )ude ve%a, =upont je odjednom postaorješenje a smanjenje emisije /6a koju je uvelike i stvorio, )udu%i da je korporacija ve% otprijepatentirala nadomjeske a / u frižiderima!

o 5dižu%i glo)alne ekološke pro)leme aogrnute u op%enitost, jasno su kao glavni akteri

njihovog rješavanja navedene vlade, globalne financijske i političke institucije te biznis koji su do tada )ili u poprili$noj defenivi, dapa$e smatrani su odgovornima zadevastiranje prirode!

o @oveano s prethodnim, s o)irom da je ukupno ekološki pro)lem postavljen kao pitanje

transfera tehnologije, nanja, kapitala i investicija u emlje re%ega svijeta, o$ito je kakosu samo bogate i visoko industrijalizirane zemlje sposobne upravljati spasomZemlje, odnosno konceptom održivog razvoja, premda su se same prili$no neodgovorno

odnosile prema i prirodi i potre)ama emalja re%ega svijeta!o Aadoveuju%i se, 9ild:ard aklju$uje kako je UN!" forsirao koncept #kriznog

menadžerstva#, davaju%i onima na poicijama mo%i još dodatnu koli$inu autoriteta i kontroleda upravljaju, usmjeravaju i legitimiiraju programe koji %e se provoditi u smjeru premaodrživom ravoju!

Hritike su nadalje išle u smjeru kako se na skupu u Eiju više govorilo o općenitimproblemima i rješenjima, a manje o konkretnim uzrocima eko9socijalnoga uništavanjai konkretnim potrebama tj. da se to kretanje preusmjeri ili makar zaustavi. ?ako se naprimjer govorilo o klimatskim promjenama, ali ne i o automobilskoj industriji koja imuvelike doprinosi. Apozoravalo se i na samu promjenu retorike pa se umjesto )granicarasta) koje bi zahtijevale odre;ene promjene u obrascima ponašanja stanovnika naplaneti, posebno onih iz ekonomski bogatijih zemalja, uveo termin )globalnih

promjena) koji se pun optimizma novoga doba više okrenuo e-kasnosti dakle,tehnološkim rješenjima', a ne korjenitim promjenama u dosadašnjem odnosu prema



prirodi. 3o, )ako nema granica rastu, nema niti granica oholosti) Sachs, #115'. Hadase govorilo o pravu autohtonoga stanovništva na očuvanje lokalne bioraznolikostiistovremeno se nudila tom istom autohtonom stanovništvu pomoć biotehnološkihkorporacija koje vrlo često nude svoju pomoć kroz biogusarstvo Shiva, #11>',odnosno kra;u lokalnih bioloških resursa, to jest genetskoga materijala i znanja okorištenju istog. L zaista, u dokumentu =genda !# koji objašnjava kako razvoj učiniti

društveno, gospodarski i ekološki održivim, u #G. poglavlju ističe kako će dostignućabiotehnologije )značajno pridonijeti boljem zdravlju, povećanoj proizvodnji hrane,uspješnoj obnovi šuma, učinkovitijim industrijskim procesima, dekontaminaciji vode izbrinjavaju opasnog otpada) Heating, #1124 !>'. Hritičari su posebno isticali kako seu Eiju namjerno zamjenjuju uzrok i posljedica globalnih problema. 3aime, puno višese naglašavao problem prenapučenosti zemalja ?rećega svijeta što rezultira njihovimsiromaštvom i degradacijom okoliša, umjesto da se siromaštvo prepozna kao uzrok,dapače da se proizvodnja siromaštva prepozna kao uzrok degradacije okoliša ikvalitete ukupnog življenja Shiva, #115'. 3a kraju je i sam civilni sektor koji je biouvelike zastupljen u Eiju optužen za naivnost zbog iluzije kako sudjeluje u nečemvažnom te zbog niskih kratkoročnih pobuda jer se pristajalo vaditi iz blata vlade ikorporacije koje su najodgovornije za pogoršavanje stanja u prirodi. Lsmijavan je i

stav kako je civilni sektor konačno prihvaćen kao partner od strane vlada ipredstavnika biznisa, budući da je to značilo više da je civilni sektor izgubio svojupreciznost i jasnoću kritike te ušao u arenu politikantstva )skupih, a neučinkovitihbrbljaonica) <inger, #115'. Skup u Eiju ostat će upamćen po još jednoj važnoj novinikoju smo već natuknuli prije. 3aime, do tada kao jednu od glavnih krivica u)pripitomljavanju) prirode brojni zaljubljenici u prirodu, zaštitari okoliša te ekološkeudruge i one iz područja ljudskih prava, prava potrošača, uro;eničkih skupina...'nalazile su u biznisu, posebno poslije %rugoga svjetskog rata s novim industrijskimzamahom. 3o, u Eiju predstavnici biznisa, odnosno globalnih' korporacija koje je dotada civilni sektor, a posebno ekološki civilni sektor pa i sve veći dio javnosti, smatraonajodgovornijima za uništavanje prirode, pojavili su se kao partneri u rješavanjuproblema, a ne kao uzrok tom problemu. Okupljene u tada stvorenu interesnu

organizaciju usiness /ouncil +or Sustainable %evelopment /S%' globalnekorporacije postale su dio nove koalicije čiji je program glasio 9 vlade, biznis i civilnisektor će pronaći spretni po ekonomiju' i sretni po okoliš' model )upravljanja)prirodnim resursima. /inici bi mogli komentirati kako se zapravo od %escartesova)upravljanja) prirodom i nije toliko toga promijenilo. 3o, ta koalicija uzrokovala jemnoge probleme i sukobe izme;u navodnih partnera, tako da su mnogi predstavniciekološkoga i civilnoga pokreta optuživali vlade da uvlačenjem biznisa kao rješenjanagomilanih problema brišu odgovornost sa sebe, a biznis su pak optuživali dapomodarski pjeva pjesmu o eko9e-kasnosti, ne mijenjajući zapravo prvotni kurslupanja na nakovnju preteškim maljem po prirodi. ?ada se desila i podjela unutar togacivilnog sektora, budući da su neke organizacije u potpunosti prihvatile tu tzv. novukoaliciju, istaknuvši realpraktično kako na globalnom nivou boljeg rješenja nema.

Beliki broj grupa posebno onih iz zemalja ?rećega svijeta proglasio je cijeli skup+arsom i prevarom, dok je najveći broj civilnoga sektora pokušavao balansirati izme;uočite potrebe da se održivom razvoju nametnu neka konkretna kretanja te ciljevi ičestog blokiranja istih kroz iscrpljujuća politička pregovaranja u kojima je trebalopaziti na svačije interese, pa dakle i na interese onih koji pro-tiraju na uništavanjuprirode i zdravlja ljudi. 8remda je biznis tada zaigrao na deklarativno drugačiju kartu,i tih godina su se mogle čuti izjave kao ona illa olmesa, bivšega člana odborašumarstva Hali+ornije koji je na jednoj kon+erenciji drvno prera;ivačkih korporacijaizjavio4 )...najveća prijetnja vama, meni, našim zajednicama, državi i naciji nije višekomunizam, nije droga, niti =L%S, niti kriminal, niti siromaštvo, čak niti liberalnidemokrati, već radikalni ekolozi.) 3a to se nadovezala državna agencija za zaštituprirode S=%9a @8=, ustvrdivši kako je američki )environmental justice movement)

najpoznatiji po svom protivljenju otrovnim odlagalištima, najveća prijetnja političkojstabilnosti od anti9ratnoga pokreta iz JG"9ih ild0ard, #1154 !>'. Hada je #11:.godine donesen H0oto protokol o potrebi smanjenja emisije stakleničkih plinova za



5,! posto do !"#". godine u odnosu na #11". godinu, bio je praktički već mrtav.Knamo da je vlada S=%9a odbila potpisati H0oto protokol uz podršku svogakorporativnog sektora. %a ironija bude veća, cijeli svijet se nateže i troše se ogromninovci na kon+erencije i slično zbog 5,! posto, premda je Me;unarodni panel zaklimatske promjene L8//', me;unarodna skupina od preko #""" znanstvenika izpodručja vezanih za klimatske promjene, u svojim izvještajima čak i prije H0oto

protokola naglasila kako je za sprečavanje klimatskih promjena potrebno reduciratiemisiju stakleničkih plinova za G"9>" posto, ovisno o kojim se plinovima radi.Obrazlažući svoje protivljenje potpisivanju H0oto protokola, ush je zaključio kako)američki način života nije za pregovaranje). ?ime se jasno dalo do znanja daneodrživi životni stil najbogatije zemlje svijeta neće preusmjeriti prema ekološkiobazrivijem. ?ime je ush upao u niz apsurdnih anti9ekoloških izjava kojima obilujepro9neoliberalna elita u S=%9u. 8redsjednik Eeagan je tako u kampanji zapredsjednika S=%9a, koju je kasnije i osvojio, izjavio kako )približno >" posto svogzaga;enja zraka dolazi od emisije ugljikovodika od biljaka) te )kako stabla uzrokujuviše zaga;enja od automobila) %resner$ !""&4 !:', dok je njegov ekonomski guruMilton <riedman prebacio odgovornost za zaga;enje sa stabla na konje4 )...bezmoderne tehnologije zaga;enje bi bilo još mnogo gore. Kaga;enje od konja je bilo

mnogo gore od onoga kojeg dobivamo od automobila) Eavaioli, #1154 ##'.

Beć prije H0oto protokola, polovinom J1"9ih osnovana je (lobal /limate /oalition odstrane najmoćnijih korporacija iz sektora iskorištavanja na+te, ruda, kemijske i

automobilske industrije te drugih.... Beć tada su investirali u reklamne kampanjenekoliko desetina milijuna dolara kako bi upozorili američku i svjetsku javnost napokušaj )sakaćenja američke i svjetske ekonomije) pozivanjem na smanjivanjeemisije /O! i ostalih stakleničkih plinova u atmos+eru. A S=%9u i drugdje na Kapaduupozoravalo se na nepravednost H0oto 8rotokola budući da dozvoljava industrijskinerazvijenim zemljama donekle povlašten položaj jer su im povećane kvote zaemisiju /O! zbog njihovih speci-čnih razvojnih situacija. Eeakcija biznisa na tunejednakost H0oto protokola bila je krajnje nezanimljiva iz jednostavnog razloga jerne doprinose sve zemlje i svi sektori podjednako klimatskim promjenama, što je bilokrajnje zanimljivo s obzirom da upravo biznis inače predvodi promoviranjeglobaliziranosti kao modela !#. stoljeća, dakle i globalnih sporazuma. 3o ipak, u S=%9u taktika industrijskog lobija svodila se na plašenje =merikanaca i =merikanki da će

izgubiti suverenitet i na prebacivanje odlučivanja o vlastitoj sudbini nekakvoj tamome;unarodnoj instanci ukoliko se rati-cira A39ov H0oto protokol. ?ako;er se u



reklamama retorički pitalo zašto bi jedna Hina u naglom industrijskom razvojudobivala manje zahtjeve za smanjenjem emisije /O! od S=%9a. S druge strane, samdirektor @DDona Cee E. Ea0mond na jednoj kon+erenciji u jugoistočnoj =ziji držiuspaljeni govor u ime =merican 8etroleum Lnstitutea i poziva sve prisutne regionalneposlovne subjekte da se ne boje katastro-čnih predvi;anja radikalnih ekologa, već dau;u skupa u svijet gospodarskog rasta i progresa. 3edugo zatim u uvodniku novina

/hina %ail0 istaknuto je protivljenje onima koji )se protive kineskom progresu i kojipokušavaju suzbiti njen razvoj ukazujući na ekološke probleme) =0res, !"""4!!'.3ajveći sindikat u S=%9u =C<9/LO, podržava snage biznisa i protivi se H0oto protokolupravdajući to gubitkom radnih mjesta. (// je tada publicirao materijale u kojima setvrdilo kako ukoliko se krene prema prihvaćanju H0oto protokola, slijedi gubitak odG"".""" radnih mjesta u S=%9u. 3ije spomenuto kako se na svaku investiciju odmilijun dolara u iskorištavanje na+te i plina stvori #,5 poslova, a u ugljen 2,2 poslova.Ka istu sumu u solarne kolektore stvaramo #2 poslova, za solarne panele #: poslova,a za dobivanje struje iz biomase i otpada !& posla.

8oslovni sektor se zadovoljan vratio u pregovore oko H0oto protokola kada je praktičkidozvoljena trgovina ugljičnim dioksidom tako da će npr. umjesto stvarnogsmanjivanja emisije /O! sada biti dozvoljeno zasaditi monokulturne plantaže stabalakoje će apsorbirati /O!, čime će se nadalje dobivati krediti za emisiju /O! uatmos+eru. <orest ?rends Lnternational procjenjuje da je takav tzv. )carbon casino)godišnje vrijedan &"9#"" milijardi dolara = S@@%, !""#'. %anas je (// zapravomrtvo slovo na papiru budući da su ga od #11:. naovamo napustile neke od najvećihkorporacija kao što su ritish 8etrol, Shell, %upont, <ord, (M, ?eDaco, %aimler9/r0sler i

druge, ističući pritom svoju privrženost borbi protiv klimatskih promjena i priznanjeda kako su stvorene od čovjeka tako jedino od čovjeka eventualno i mogu bitiuravnotežene.Hao izrazito neprijateljski raspoloženu prema poštivanju ekoloških i socijalnih pravamoramo spomenuti Lnternational /hamber o+ /ommerce L//' 9 Me;unarodnutrgovinsku komoru koja okuplja korporacije iz cijelog svijeta. 8otpredsjednik L//9aEichard Mc/ormick je istaknuo #111. godine kako su )multilateralni trgovinski sistemislabašni jer se povezuju s radničkim pravima i okolišem što može rezultiratikatastro+om u trgovinskim sistemima).6!17 A skladu s tim, L//9ovom Homisijom ookolišu upravlja Cord olme o+ /heltenham koji je na to mjesto došao kao izvršnidirektor korporacije Eio ?into koja se bavi rudarstvom, a direktno je optuživana zakršenje radničkih, ljudskih i ekoloških prava u Lndoneziji, 8apui 3ovoj (vineji,

<ilipinima, 3amibiji, Madagaskaru, S=%9u, =ustraliji i drugdje. 3eprijateljstvokorporativnoga sektora prema bilo čemu doli pro-tu najbolje oslikava izjava 8erc0ja



arnevika, predsjednika industrijske grupacije = inače najvećeg primaocaenergetskih projekata Svjetske banke'4 )%e-nirao bi globalizaciju kao slobodu zamoju grupaciju kompanija da investiramo gdje želimo i kada želimo, da proizvodimošto god želimo, da kupujemo i prodajemo gdje želimo i da imamo što manjaograničenja koja bi dolazila od strane radničkih zakona ili socijalnih sporazuma)Hurian, !""2'. Ovdje nema čak niti retoričke brige za održivi razvoj čije )ignoriranje

danas znači zaostajanje u osobnim horizontima) Ca0, #11>'. 8osebno je postalopopularno )upošljavati prave znanstvenike) koji bi negirali klimatske promjene ili nekidrugi ekološki problem. ?ako imamo uposlene znanstvenike od kojih je zadnjih godinanajpoznatiji bio slučaj %anca jorna Comborga kojemu su svjetski mediji proslaviliknjigu ?he Sceptical @nvironmentalist. *ashington 8ost je zaključio kako je knjiga)izvanredno postignuće), a i u našim medijima pisano je o njemu maltene kao o dugoočekivanom vizionaru koji će pomesti te )zlokobe katastro-čare). Comborg jeodjednom postao cijenjeni i realni znanstvenik, a nasuprot njemu se stajalikatastro-čari. A toj knjizi on je ispisao takve besmislice poput )uglavnom, svjetskešume uopće nisu u opasnosti). ?ako se kroz medije proturala teza kako diletanti pa još i zloguki proroci tvrde kako se pretjerano sijeku šume ili kako su kisele kišeotrovne. %anski komitet protiv nepoštenosti u znanosti ga je !""&. diskreditirao zbog

krivog interpretiranja znanstvenih činjenica. Comborgov pohod nastavio je kasnijeMichael /richton, svjetski poznati pisac, knjigom State o+ <ear koja je kasnije poslužilaza snimanje -lma. (lavna baza knjige su radikalni i sumanuti ekološki aktivisti iaktivistkinje kojie svojom proizvodnjom )stanja straha) izazovu planetarnukatastro+u. 8redsjednik neoliberalnog think tanka =merican @nterprise Lnstituteapohvalio je /richtona na jednom skupu što je )s osjećajem za dramu, publici pružioozbiljnu znanost). 3ajveći -nancijer =@L9a je @DDonMobil, a direktor @DDona CeeEa0mond potpredsjednik je upravnog odbora =@L9a. 3akon što je primio znanstvenoutemeljenu pohvalu /richton je odgovorajući na pitanja okupljenih usporedio one kojivjeruju u klimatske promjene s nacistima ističući kako je i )=uschFitz postojao zbogispolitizirane znanosti).

S druge strane, prava eksplozija retoričke brige ponovno nas je zapljusnula na samituo Kemlji u Nohanesburgu, deset godina nakon Eija. <ascinantno je kako novinski članciu razmaku od deset godina mogu odisati istim tonom, blagim skepticizmom irazočaranjem zbog tolike dobrovoljne sporosti za tako hitne nametnute probleme.

8rije deset godina ush stariji bio je vrlo jasan u neupitnost američkoga načina životašto je daleko od ikakve održivosti budući da danas i sami predstavnici biznisa ističu



kako bi nam za globaliziranost američkoga načina života bile potrebne tri planetepoput naše koje bi to mogle podnijeti ollida0, Schmidhein0 i *atts, !""!'. ushstariji primio je kaktus od aktivista i aktivistkinja (reenpeacea u Eiju, što je trebalosimbolizirati biljku koja uspijeva živjeti u vrućoj klimi i bez previše vode, dakle krozkaktus je iskarikirana budućnost samih ljudi. ush mla;i je pak za Nohannesburgporučio, budući da nije niti došao osobno, a za što je dobio pohvalu iz @DDona najveće

na+tne korporacije na svijetu, kako su interesi američke ekonomije neupitni. 8rije i zavrijeme samog samita uisto, u Nohannesburgu se izražavalo veliko razočaranje što je(eorge *. ush kao predsjednik najmoćnije države svijeta odlučio ne doći u Nužnu=+riku, tako da je poplavu zvižduka i negodovanja morao primiti njegov predstavnik/olin 8oFell. 3o, zaista ne možemo ne izdržati a da ne postavimo pitanje što bi sezaista tako strašno promijenilo s neuspješnim samitom u Nohannesburgu da seamerički predsjednik udostojio doći A Nohannesburgu je pak vlada S=%9a zbog)zaštite korporativnih interesa u pregovorima o očuvanju okoliša) nagra;ena tzv.zelenim Oskarom koji su dijelile nevladine udruge za socijalnu pravdu i zaštituprirode. A Eiju nijedan potpisani dokument nije bio obvezujući s konkretnim ciljevima,rokovima i sredstvima. A Nohannesburgu poslovni sektor je jasno izražavaoneprihvaćanje ikakvih )nametnutih) rješenja koja bi imala obvezujući karakter, već je

ključna riječ postala )partnership), odnosno dobrovoljne partnerske inicijative izme;uvlada, poslovnoga sektora, pojedinih nevladinih organizacija i lokalne zajednice napitanjima, primjerice, obnovljivih izvora energije, zaštite bioraznolikosti,poljoprivrede...Boditelji samita s ponosom su iznijeli podatak o preko !!" partnerskih inicijativavrijednih !&5 milijuna dolara dogovorenih još prije samog samita plus još G"9akdogovorenih na samom samitu. ?ako;er je Hlaus ?oep+er, izvršni direktor A39ovogprograma za okoliš A3@8', oduševljeno najavio suglasnost &! predstavnikanajbogatijih vlada da povećaju investiranje u (@< +ond na & milijarde dolara urazdoblju od !""!.9!""G. 3aglašavan je i novi program za male projekte, direktno zalokalne zajednice od G" milijuna dolara. Hao i prije u Eiju i u Nohannesburgu je velikibroj predstavnika i predstavnica ekoloških organizacija i civilne scene sa Kapada i iz

zemalja ?rećega svijeta protestiralo zbog ostavljanja širokog prostora korporacijama,budući da se smatralo kako će im to omogućiti bogaćenje na ekološkim projektima teda poprave imidž u javnosti na parcijalnim i rijetkim projektima, a naglašavano je daće time vlade dobiti prostor za skidanje vlastite odgovornosti za potrebne investicije iopće promjene prema zaista održivijem razvoju. Sve takve partnerske inicijative ušlesu u ?ip ! sporazume koji imaju dobrovoljni karakter. 8redsjedavajući samita 3itin%esai istaknuo je4 )3eki ljudi govore kako su partnerske inicijative na rukukorporacijama. ?o nije istina. Belika većina partnerskih inicijativa je organizirana odstrane nevladinih i me;uvladinih organizacija. =li ako i ima korporacijske uključenosti,to nije loše. 3e bismo imale kredibilitet bez participacije biznisa. ?rebamo donijetienergiju korporacija u našu agendu ukoliko želimo da naše obaveze budu dobre).6&"7Anutar sporazuma ?ipa # koji su me;udržavni, na razini vlada i koji su obvezujući,

postiglo se još manje nego prije #" godina4 broj ljudi koji živi s manje od dolar na danbi se trebao prepoloviti do !"#5.$ smanjiti za pola broj ljudi koji nemaju pristup pitkojvodi i zadovoljavajućim sanitarijama$ zabraniti kemikalije štetne za ljudsko zdravlje iokoliš do !"!".$ riblja staništa zaštititi i obnoviti do !"#5.$6&#7 tako;er se u završnomdokumentu ističe potreba za osiguran pristup osnovnom obrazovanju djece, pravimažena, te se naglašava potreba za predanošću u razvijanju iskorištavanja obnovljivihizvora energije... Hod obnovljivih izvora energije potrebno je napomenuti kako suS=%, Hina, Napan i zemlje izvoznice na+te okupljene unutar O8@/ kartela odbileprihvatiti prijedlog zemalja članica @A9a i razila o #"9#5 posto korištenja obnovljivihizvora energije do !"#"., a koji je sadržavao precizne rokove i korake do tog cilja./ijela ta skupina zemalja koja se protivila konkretnim planovima i ciljevima opovećanju korištenja i ulaganja u obnovljive izvore energije prozvana je oil9garch0 9

oilgarhijom igra riječi 9 oil na eng. znači na+ta, arche na grč. znači vlast'. ush starijiu odsustvu je zbog toga prozvan )toksičnim teksašaninom), ne bez razloga budući dasavezna država ?eDas iz koje potječe ima veću emisiju /O! nego li ##1 zemalja



?rećega svijeta (ershman, !""!'. Ovo je posebno tragikomično ako se zna da je čaki američka vlada konačno priznala klimatske promjene nastale zbog načina na kojikao ljudska rasa proizvodimo, konzumiramo i živimo, objavljujući nekoliko tjedanaprije samita u Nohannesburgu, na stranicama vlastite državne agencije za okoliš,izvještaj u kojem se zaključuje kako je )adaptiranje na klimatske promjeneneizbježno. 8itanje je hoćemo li se adaptirati dobro ili loše) @ngel, !""!'. @A je

najavila da će do !"#!. reducirati svoju emisiju za > posto, a Napan za G posto.=merički gradovi predvo;eni Seattleom najavili su kako će na nivou gradova smanjitisvoje emisije stakleničkih plinova. Hasnije je Eusija potpisala H0oto protokol čime jepostao me;unarodno važeći dokument. = S=% je upregnuo svoje ekološke namjere urad na alternativnom sporazumu još gorem od stvarnoga H0oto protokola, zajedno s=ustralijom, Hinom, Lndijom i Nužnom Horejom.

Kbog takvog stava počelo se govoriti kako bi S=% mogle trpjeti me;unarodneekonomske sankcije zbog odbijanja rati-kacije H0oto protokola jer će time biti uekonomskoj prednosti nad drugim zemljama koje će morati investirati kako bi izvršilisvoje obaveze unutar protokola. S=%9ova voditeljica pregovaračkoga tima o

klimatskim promjenama, arla *atson, izjavila je kako ne vjeruje u realiziranje takveprijetnje. Lpak, oulder, grad u saveznoj državi /olorado u S=%9u s dvije ekološke



organizacije je već tužio američku vladu jer smatraju kako -nanciranje klimatskihpromjena kroz subvencije na+tnih korporacijama i ostalih koje doprinose klimatskimpromjena nanosi štetu njihovim interesima 8omero0, !""!'. ?ako;er je zanimljivoprimijetiti kako nas svakodnevno uvjeravaju da smo usred huntingtonovskih sukobacivilizacija, no ti )sveti ratovi do beskrajnih sloboda) ipak nisu odvratile S=%, pojedineislamske zemlje i Batikan od zajedničkoga pokušaja )jezičnog labavljenja), odnosno

opstruiranja zaključka koji je povezivao pristup zdravstvenim uslugama i ljudskaprava budući da je ta veza ženama kao posebnoj skupini posredno vodila doolakšanog, ili točnije rečeno zagarantiranog njihovim ljudskim pravima, pristupakontracepcijskim sredstvima. Lnače, sukobi i natezanja oko jezičnih +ormulacijazauzimali su veliki dio samita u Nohannesburgu, čak i kad se radilo o očitoneobvezujućim zaključcima. ?ako su nevladine udruge slavile )jezičnu pobjedu)budući da je u završnu deklaraciju ušla rečenica o korporacijskoj odgovornosti, kao išto je od 3orveške, Pvicarske i @tiopije spriječena želja S=%9a, @A9a i ostalihekonomski bogatih zemalja da svi zaključci budu u duhu %oha deklaracije *?O9a iposljednje runde pregovora te organizacije koja je bila u Quataru. Eazlozi zaprotivljenje toj ideji sadržani su u činjenici da unutar *?O9a trgovina ima primat nasvim ostalim društvenim aspektima, uključujući i one ekološke i zdravstvene. 3o, čak

niti unutar tzv. obvezujućega me;udržavnog ?ipa #, kao niti prije u Eiju skonvencijama o bioraznolikosti ili klimatskim promjenama, =gendi !# ili zaštiti šuma,nije precizirano tko i kojim tempom će provoditi programe do ovih ciljeva, a posebnonije jasno što ukoliko se oni ne provedu. 3e može se poreći razočaranje skupom u Nohannesburgu !""!. godine, kako unutar civilnoga sektora, tako i u komentarimanajvećega broja svjetskih medija. %apače, možemo skrušeno zaključiti kako je unatočsilnim reklamama, prigodnim govorima i verbalnoj predanosti održivom razvoju,ponašanje ljudi na planetu, pogotovo uskoga sloja na vrhu piramide, dakle političke,gospodarske, ekonomske, znanstvene i druge elite koje i upravljaju te usmjeravajuglavne pravce života i razvoja nikada nije bilo neodrživije. Hako je u jednom intervjuuistaknula 3aomi Hlein, poznata novinarka i autorica knjige o negativnom utjecajukorporacija 3o Cogo 9 prije deset godina osnovna misao bila je može li samit u Eiju

spasiti svijet, dok je glavno pitanje u Nohannesburgu bilo može li samit spasiti samasebe6&!7 Sam samit je preimenovan na brojne načine. Službeni naziv je bio *orldSummit on Sustainable %evelopment *SS%', pa je na kraju završilo sa *orldSummit o+ Shame+ul %eals Svjetski samit sramotnih dogovora' ili se i sama kraticapromijenila u *RR%, čime se htjelo poručiti o prevlasti korporativnoga mentalitetatržišta i novca na samitu. 8redstavnici biznisa tako;er su prihvatili igru slova pa jenjihova varijanta glasila *orld Summit o+ Serious %ilemmas Svjetski samit ozbiljnihdilema' ili *orld Summit o+ Small %ecision Svjetski samit malih odluka'. Mogli bismozaključiti kako je završilo isto kako je i počelo. 3aime, samit je otvorio predsjednikzemlje domaćina Nužne =+rike, ?habo Mbeki s rečenicom4 )(lobalno ljudsko društvotemeljeno na siromaštvu većine i prosperitetu manjine, koju karakteriziraju otociblagostanja okruženi morima siromaštva, neodrživo je). 3o, kako zaključuje ?anja

Eudež, novinarka Nutarnjega lista !:.">.!""!.' koja je nazočila samitu, upravo je samgrad domaćin, a posebno Sandton, poslovno i -nancijsko središte Nohannesburga gdjese održavao samit a koje je čuvalo !:.""" policajaca, jedan od tih otoka bogatstvaokružen morima siromaštva, konkretnije obližnjim slamom =leDandrom, što južnoa+rički predsjednik nije spomenuo. 8redstavnici biznisa okupljeni u koaliciju*orld usiness /ouncil +or Sustainable %evelopment istaknuli su zadovoljstvosamitom4 )8oslovnom savjetu najviše odgovaraju jasni ciljevi i praktični zadaci' kojidaju okvir poduzetničkim mogućnostima, dugoročnim planovima i mogućimpartnerstvima... 8ozdravljamo i širenje saznanja da je poslovni svijet neizostavni diorješenja svjetskih problema). %odatak je bio4 )3aše napredovanje može se sažetiriječima @lvisa 8resle0a 9 Malo manje razgovora malo više akcije.)6&&7Hao što smo spomenuli na početku poglavlja, nakon što je komunizam prvi posustao

u umivanju lica, neoliberalni kapitalizam kao da je pušten s lanca, bez potrebe da sepredstavlja boljim od bilo koga, nastupilo je )doba kraja povijesti) i novi juriš jeobjavljen, ovog puta na globalnom nivou. %onekle je ironija u tomu da je upravo



uništavanje ekosustava i prirode na cijelom planetu prisililo korporacije na novoumivanje korporacija negdje od polovice J1"9ih. Horporacije se ili samostalno ili kaopaket raznih lobističkih grupacija predstavljaju kao direktni odgovor na potrebeodrživog razvoja. 3o kada se istraže ne samo mani+estne poruke o predanostiočuvanju prirode, zdravlja ljudi i lokalnih zajednica, kada se zagrebe ispod poliranepovršine i pronjuška po latentnom opredjeljenju korporacija koje se i dalje zove pro-t

9 onda zaista imamo što istraživati. Nasno je, korporacijama priznajemo maštovitost.8otrebno je duboko proanalizirati i istražiti kada se zaista radi o )sljubljivanju) biznisai održivog razvoja, kada o samo'reklamiranju vlastite ekološke i socijalneosviještenosti, a posebno kada je riječ o izoliranim i parcijalnim održivim' projektimate programima koje pojedine korporacije provode, odnosno potrebno je )raščarati)sitne kapi koje se vole predstavljati kao široko more. Kanima nas, dakle, ukupanpotencijal odnosa biznisa i održivog razvoja, odnosno nastojimo izoštriti cijelu sliku, ane se gubiti u pojedinim razbacanim komadićima.

globalna korporacija

Documents