global [broj 79, 29.7.2010]

Globalpoklanja

~itaocima

BROJ 79 BH. NEWS MAGAZIN IZLAZI ^ETVRTKOM 29. JULI/SRPANJ 2010. CIJENA 2 KM

SRBI

JA 1

00 D

IN, H

RVA

TSKA

14K

N, 2

E,

NJE

MA

^KA

2,9

E,

AUS

TRIJ

A 2

,9E,

[VIC

ARS

KA 4

,5 C

HF,

DANS

KA 2

5 DK

K, [

VEDS

KA 3

9 SE

K

OHR pred izbore: Nevjerovatna tolerancija Vlada FBiH: Skandalozno pove}anje pla}aMiki Manojlovi}: Mi smo evropski kuni}iReporta`a iz Neuma: Nije najbolje, al’ je doma}e

KAKO JE OSLOBOÐEN GANI]

Politika

Sport

Dru{tvo

SvijetKolumbija i Venezuela na ivici rata:Ju`na Amerika ~eka Santosa...............52-53

Danica Purg, dekanica Poslovne {kole naBledu: Bosanske vlasti moraju raditi napobolj{anju imidà u svijetu...............43-45

Intervju: Denis Stojni}, najbolji MMA borac izBiH: U Beogradu me zovu balijom,ovdje ~etnikom....................................73-75Kontroverzni Louis van Gaal potvrdio statussvjetski poznatog ~udaka: Mulleru, igraj sesa suprugom, ali ne previ{e....................70-72

Svijet slavnihZlo~esta djevojka Hollywooda iza re{etaka:Lindsay Lohan pla}a kaznu za lo{epona{anje..............................................76-77

KulturaProfil: Amar Selimovi}, glumac: Debitant uglavnoj ulozi .............................................63

RegionSud u Haagu potvrdio legalnost neovisnostiKosova: Pri{tina o~ekuje skoriprijem u UN.............................................54

Povratak zlo~inaca,agonija svjedoka 35-37Iako je odlukom Ha{kog tribunala utvr|enakolektivna krivica za pripadnike Kriznog{taba op{tine Prijedor koji su odgovorni zabrojne logore te ubijanje nesrpskog stano-vni{tva u Prijedoru, neki od njih i pored to-ga vode sasvim normalan ìvot, pojedinci~ak zauzimaju i visoke pozicije u instituci-jama i javnim kompanijama.

Ko s Midhatom Arifovi}em pakuje kofereiz budètskog raja? 12-14Promjene zakona koje na ~etiri godine ograni~avaju mandat direktora predloìo jeministar finansija Vjekoslav Bevanda. Osim toga, izmjenama su date mogu}nostiresornom ministru da traì smjene direktora, {to je u slu~aju Porezne uprave Beva-nda odmah i iskoristio

Sadràj

Pri~a bez pravnogargumenta 23-25Nije isklju~eno da put Kosova ka nezavisnostiiskoriste i drugi secesionisti~ki pokreti, kao {tonije isklju~eno da se to iskoristi za neke politi-kantske poduhvate u BiH. Me|utim, pravni ar-gumenti nisu na strani dezintegracije BiH.

33 41 50 6968

Federalna vlada u slu`bi spa{avanja koalicijeSDA-SBiH: „Silajdì}evom malom“izmi{ljena funkcija..................................6-7Susjedi i mi pred vratima Evropske unije:Merkel izme|u Hrvatske i BiH...........26-27

AfereKantonalna uprava za inspekcijske posloveTuzla: Leglo kriminala ili samo lo{ihme|uljudskih odnosa?.........................38-39

Jasmina s cirkusom isevdahom stigla u grad 58-62

Prvih pet dana Sarajevo Film Festivala obiljeìle suprojekcije filmova bh. reditelja za koje se traìla kartavi{e, ali i susreti s uglednim gostima kao {to je dire-ktor Berlinalea Dieter Kosslick.

KOLUMNE Ugo Vlaisavljevi}:

Vildanov{tina kaofenomen novinarstvaVjekoslav Domljan: Spava~i Predrag Pra{talo: Rezime dejtonskeBiH

Abdulah Sidran:

Meho polaèprijemni na Vi{ojkomercijalnoj{koli i usputudvaraprofesorici

G ra|ani postdejtonskeBosne i Hercegovine inisu imali mnogo vje-re u sudove, kako do-

ma}e tako i inozemne teme|unarodne. Pravda je te{kostizala na ove krajeve.

Stoga je osloba|anje EjupaGani}a na Ok-ru`nom sudu ulondonskomWestminsterujednako izne-na|enje za sveone koji suvjerovali u nj-egovu nevino-st, ali i za onekoji su za-slu`ni {to je ~lan ratnog predsje-dni{tva BiH uhap{en 1. marta naaerodromu Heathrow.

Ljudi koji su 1992. godine bi-li u Sarajevu i koji poznaju~injenice u vezi sa slu~ajem„Dobrovolja~ka“ iznena|eni suda je pobijedila istina a ne mo}ideologije jer na to, naàlost,svih ovih godina nisu naviknuti.

Srbijanski zvani~nici i njiho-ve kolege iz Republike Srpskepredvo|ene Miloradom Dodi-kom jo{ vi{e su u {oku jer je Bo-sna i Hercegovina, kona~no, po-kazala svoju snagu bore}i se ar-gumentima na britanskom sudu ipobijedila isklju~ivo istinom.

Slu~aj „Gani}“ u proteklih jepet mjeseci otvorio brojne raspr-

ave u javnosti koje su dale pro-stor politi~kim manipulacijama,no zasigurno je najsramotnijaizjava bila konstatacija Sulejma-na Tihi}a da se u Dobrovo-lja~koj ipak desio zlo~in i da zato neko mora odgovarati. Ha{kitribunal je rekao druga~ije i, ko-

na~no, brita-nski sud.

Tako sudemantiranisvi oni kojisu èljeli re-vidirati hi-storiju i re}ida je zapravorat po~eo sDobrovolja-

~kom a ne s velikosrpskom ideo-logijom. Dodik }e na vijest oosloba|anju Gani}a ustvrditi da jeu pitanju realizacija „stereotipaprema Srbiji i Srbima“. Za stereo-tipe, ako oni u ovom slu~aju po-stoje, zaslu`na je sama srbijanskapolitika koja danas u zatvoru drìIliju Juri{i}a ili koja je neko} pro-izvela monstruma s Grbavice ka-kav je Veselin Vlahovi} Batko.

Ejup Gani} se ju~er vratio uSarajevo. [panski sud je donioodluku da Batka izru~i Bosni iHercegovini. Pravda je spora,ali, ~ini se, ipak dosti`na. Na njujo{ uvijek ~eka Ilija Juri{i}.

IZDAVA^: “avaz-roto press“ d.o.o. Sarajevo

DIREKTORICA DRU[TVA:Sanja Isanovi}

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Anila Gajevi}

ZAMJENIK GL. I ODG. UREDNICE: Almedin [i{i}REDAKCIJA: Jasmin Boji}, Zorica Kusmuk, Nermin Mahmutovi}, Svjetlana Salom,Aida Star~evi}, Aldin Tiro, Dunja Trogrli}, Azra Uglje{a

STALNA SARADNJA:Vlastimir Mijovi}, Dèmaludin Lati},Vjekoslav Domljan, Veseljko Koprivica,Velimir Petrov, Abdulah Sidran, Ugo Vlaisavljevi}, Janusz Bugajski,Darjan Zadravec

SEKRETAR REDAKCIJE: Ismira Tahirovi}

LEKTORICA: Maja Zorni}

FOTO SLU@BA: ““avaz-roto press”DIZAJN: Fikret Tiro

[TAMPA: GIK “OKO”Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoADRESA REDAKCIJE:Te{anjska 24b, Sarajevo

TELEFONI:281-701, 281-702, 281-703, 281-704,281-379, 281-358 Fax: 281-777,e-mail: [email protected]

MARKETING:tel: 281-440, fax: 281-441e-mail: [email protected], fotografije i diskete se ne vra}aju

Transakcijski ra~uni: UniCredit Bank d.d. Sarajevo:3383202266402293;Devizni ra~un: IBAN: Ba393383204893244355 - broj partije: 20008844101; SWIFT CODE: UNCRBA22XXXNLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla:1327310010313169;Devizni ra~un: IBAN: BA39;1322610076377097; SWIFT CODE: TBTUBA22HYPO ALPE ADRIA banka d.d. Mostar:3060510000030742;Devizni ra~un: IBAN BA39;3060203730025156: SWIFT CODE - KLHB-BA 22 br.partije: 2037300251 BBI Bosna Bank International TRN:1410010000001620; Devizni ra~un: SWIFTCODE: BBIBBA 22; br.partije: 50201200-000016Identifikacioni br. 4200934630002PDV. Br. 200934630002Porezni br. 01357333

Pravda je,ipak, dosti`na

INBOX

LJUDI KOJI SU 1992. godine biliu Sarajevu i koji poznaju

~injenice u vezi sa slu~ajem„Dobrovolja~ka“ iznena|eni suda je pobijedila istina a ne mo}

ideologije jer na to, naàlost,svih ovih godina nisu naviknuti

PU L S

Ukidanje viza za BiH 23. septembra?Komesar EU za pro{irenje [tefan Fuleobavijestio je Vije}e ministara inoze-mnih poslova zemalja ~lanica EU da }ena zasjedanju Evropskog parlamenta23. septembra predloìti ukidanje vizaza gra|ane BiH. Fule je na sjednici u

Bruxellesu naveo da bi postupak ukidanja viznog reìma trebaobiti sli~an onome za gra|ane Srbije, Crne Gore i Makedonije.

RS protiv DodikaLideri triju opozicionih stranaka uRS-u se nisu odazvali „konsultacija-ma“ koje je inicirao predsjednik Vla-de RS-a Milorad Dodik radi zauzima-nja zajedni~kog stava povodommi{ljenja Me|unarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova.SDS, SRS i PDP smatraju da je sastanak trebao sazvati predsje-dnik RS-a Rajko Kuzmanovi}, umjesto {to ga je Dodik„zloupotrijebio u predizborne svrhe“.

Pahor kod [piri}aPredsjedavaju}i Vije}a ministaraBiH Nikola [piri} primio je u Ba-njoj Luci premijera Slovenije Bor-uta Pahora kako bi razgovarali odugu Ljubljanske banke i

{tedi{ama iz BiH kao i poloàju radnika iz BiH i njihovojeksploataciji u Sloveniji.

Zabrana no{enja nikabaZajedni~ka komisija za ljudska prava,prava djeteta, mlade, imigraciju, izbje-glice, azil i etiku Parlamentarne skup{ti-ne BiH nije prihvatila principe Prijedlo-ga zakona o zabrani no{enja odje}e kojaonemogu}ava identifikaciju, ~iji je predlaga~ Poslani~ki klubSNSD-a. Ovo je bio tre}i put da Komisija raspravlja o ovomzakonskom prijedlogu, a zatraèna su i mi{ljenja nadle`nih si-gurnosnih agencija.

300.000 KM za sportisteVije}e ministara BiH donijelo je 26. ju-la odluku o izdvajanju sredstava iz te-ku}e rezerve budèta institucija BiH ime|unarodnih obaveza BiH za 2010.

godinu, kojom je Ministarstvu civilnih poslova odobreno300.000 KM za program posebne namjene Sredstva za vrhu-nske rezultate sportista.

Predstavni~ki dompozitivno o RTVFBiHPredstavni~ki dom ParlamentaFBiH nije dao ve}inu glasova zaizvje{taj o realizaciji programskogi finansijskog plana Radio-televizi-je Federacije BiH za 2009. godinu kao ni za ovogodi{nje plano-ve. RTVFBiH je pro{lu godinu zavr{ila ekonomski uspje{nije ne-go vi{e prethodnih godina; prvi put su rashodi bili manji te suobaveze koje su ovu medijsku ku}u optere}ivale s 24 milionaKM smanjene za gotovo 1,5 miliona u 2009. godini.

RITAM PULSA

GLOBAL 79/20106

��

Charles English,ambasadorSAD-a u BiH

[tefan Fule,povjerenik EUza pro{irenje

POZITIVNI PULS

Pi{e:Nermin MAHMUTOVI][email protected]

V lada Federacije BiH je na-kon petogodi{njeg odugo-vla~enja, opstrukcije i lobi-

ranja ispunila zakonsku obavezu i,kona~no, imenovala direktora i~lanove Upravnog odbora Direkci-je za pasivni podbilans preduze}a ibanaka. Zbog na~ina na koji su toobavili za njih bi bilo bolje da sunastavili kr{iti Aneks G, OdlukuVije}a ministara i ostale zakonekoji ih obavezuju da {tite dràvnuimovinu vrijednu milijardu KM uinozemstvu.

Tada, vjerovatno, ne bi do{li usituaciju da prilikom imenovanja„najboljih“ kandidata za Direkcijuprekr{e i Zakon o Vladinim i mini-starskim imenovanjima te zloupo-trijebe poloàj, zbog ~ega postojirealna mogu}nost da Mustafa Mu-jezinovi} i njegovi najbliì sara-dnici uskoro dobiju krivi~ne prija-ve.

Svemu je prethodilo vi{ego-di{nje cjenkanje koalicionih par-tnera SDA, SBiH i HDZ-a BiH,koji se nisu mogli dogovoriti o na-cionalnoj zastupljenosti u Direkci-ji za pasivni podbilans, zbog ~ijegje nefunkcioniranja FederacijaBiH samo u Srbiji izgubila nekoli-

ko poslovnih prostora vrijednihvi{e miliona KM.

Kada su se, kona~no, usaglasilioko uvjeta u konkursu koji je ra-spisan jo{ u septembru pro{le go-dine, problemi su dodatno eskalir-ali s obzirom da se SDA nije„svidio“ prvorangirani kandidat zadirektora Dragan Kova~evi}, ko-jeg je, opet, favorizirao HDZ BiH.Ni drugorangirani kandidat ArifNani} nije bio po volji SDA kao niRamiz Mehmedagi}, favorit SBiHi biv{i federalni ministar prostor-nog ure|enja i za{tite okoli{a, kojije bio prvorangiran na konkursu zapredsjednika Upravnog odbora Di-rekcije. Nakon vi{emjese~nog ote-zanja, lobiranja i pregovaranja Fe-deralna vlada predvo|ena Musta-fom Mujezinovi}em je, kona~no,prona{la solomonsko rje{enje - pr-avljenje uvjeta da svi koalicionipartneri dobiju po jednu funkciju,pa makar ona bila i izmi{ljena.

Tako je za predsjednika UOove institucije imenovan Arif Ku-li}, koji se nikad nije ni nalazio naspisku kandidata za Direkciju. Ka-ko bi se udovoljilo i SBiH, u UOje imenovan Dragoljub Brenjo,koji se, tako|er, nikad nije prija-vio na konkurs, kao i Ivan Primo-rac iz HDZ-a, koji se, istina, nala-

- Podjela BiH i stvaranjetre}eg entiteta je neprihva-tljivo, a jedini put je stvara-nje funkcionalnije BiH, koja}e odgovoriti zahtjevima re-formi neophodnih za EU iNATO.

- Na zasjedanju Evropskogparlamenta 23. septembrapredloìt }u ukidanje vizaza gra|ane Bosne i Herce-govine.

FFEEDDEERRAALLNNAA VVLLAADDAA UU SSLLUU@@BBII SSPP AA

ZBOG NEZADOVOLJSTVA SBiH Vlada FBiH jereagirala pa je za zamjenika direktora Direkcijeza pasivni podbilans preduze}a imenovalaAdnana Frljka, iako postoje}im zakonom nijepredvi|eno popunjavanje ove pozicije

„Silajdì}evom malom“izmi{ljena funkcija

P U L S

GLOBAL79/2010 7

Damir Dùmhur, talent kakvogBiH ve} decenijama nije imala, u{vicarskom Clustersu je osim titulejuniorskog prvaka Evrope osvojio isva srca Bosanaca i Hercegovacakoji su dosad malo ili nikako znali oovom dragulju teniskih terena.

âk ni to da je Dùmhur ve}2004. osvojio Porto San Giorgio uItaliji, nezvani~no prvenstvo svijetaza dje~ake do dvanaest godina.Ovaj veliki uspjeh ipak nije pro{aonezapaèno u regiji pa mu je susje-dna Hrvatska ve} tad nudila opti-malne uvjete za daljnji razvoj te, na-ravno, svoje dràvljanstvo.

Mla|ahni Dùmhur je to hladnoodbio vjeruju}i u sebe i svoje opre-djeljenje da treba nastupati zadràvu u kojoj je ro|en. Nakaradnu,lo{u, hladnu prema njemu u sva-kom slu~aju. Istu onu koja mu to-kom dosada{nje karijere nijepruìla ni{ta i koja prije sufinansiranastupe raznih folk-pjeva~ica, su-mnjive izbore nazovisportista kojitokom karijere nisu napravili nije-dan uspjeh na me|unarodnoj scenivrijedan uspjeha, „olimpijce“ kojipromoviraju ratne zlo~ince...

Mladi Sarajlija je postigao usp-jeh kakav je rijetkost u bh. sportu.Poznavatelji i stru~njaci bijelogsporta predvi|aju mu veliku karije-ru, sa ili bez odgovaraju}e podr{keresornih ministarstava u Bosni iHercegovini.

Damir Dùmhur je ro|en u ma-

ju 1992. godine, u vrijeme kada jepo~ela agresija na Bosnu i Herce-govinu, a samo {est godina kasnijeje oti{ao na svoj prvi trening u TKKlasik. U to vrijeme ga je treniraonjegov otac, a ozbiljnije se po~eobaviti tenisom s deset godina, ka-da je po~eo i nastupati na turniri-ma u Hrvatskoj i Srbiji...

[ta sada ovaj uspjeh mladogDamira zna~i? Rekli bismo - mno-go. Ne samo da je svojim svemir-skim uspjehom dokazao da se beznekih velikih ulaganja, ali s mnogotruda i odricanja i prepoznatljivimbosanskim inatom moè posti}i ve-liki uspjeh nego je i ovom pobje-dom otvorio {irom vrata budu}imzvijezdama bijelog sporta iz Bosnei Hercegovine. Sam Damir je po do-lasku iz [vicarske nakon osvajanjatitule prvaka Evrope izjavio da sesada nada ve}em interesu za mla-de sportiste u ovoj zemlji. [ta vi{etreba da se uradi pa da se oni kojiodlu~uju u ovoj zemlji po~nu malovi{e zanimati za ogroman broj veli-kih talenata?

Treba svakako napomenuti ka-ko najve}i teniser svih vremena Ro-ger Federer nikada nije bio prvakEvrope. Ova ~injenica treba daotvori o~i ljudima koji se brinu zamlade sportiste u ovoj zemlji i dashvate kakvog teniskog draguljaimamo, da se ne bi ponovilislu~ajevi poput Ljubi~i}a, îli}a iDodiga. (A. T.)

- Nakon objave savjetoda-vnog mi{ljenja Me|unaro-dnog suda pravde RS bimogao jednostrano da pr-oglasi nezavisnost.

- BiH je nefunkcionalnadràva koju ne prihvatajudva od tri naroda i samoje te`nja SAD-a odràvana okupu.

��

NEGATIVNI PULS

Vitomir Popovi},profesor naBanjalu~komunverzitetu

Najve}i uspjeh uhistoriji bh. tenisa

zio na listi, ali kao {estoplasiranikandidat. Dragan Kova~evi} izHDZ-a BiH imenovan je za dire-ktora Direkcije za pasivni podbila-ns preduze}a, ali Slu`ba informir-anja Vlade FBiH nije mogla „poh-vatati“ sve te „lete}e“ rokade i ka-ndidate pa je objavila da je za dir-ektora imenovan Adnan Deli},aktuelni direktor Agencije za rad izapo{ljavanje.

Zbog nezadovoljstva Stranke

za BiH, koja je uporno poku{avalaprogurati svog kandidata AdnanaFrljka, Vlada FBiH je opet reagira-la pa je imenovala dvojicu zamje-nika direktora, iako postoje}im za-konom nije predvi|eno popunjava-nje ovih pozicija. Osim HajrudinaAliba{i}a, u Direkciju za pasivnipodbilans preduze}a i banaka ko-na~no je „upao“ i Adnan Frljak,koji nosi isto prezime kao i sestraHarisa Silajdì}a Mensura. �

LI^NOST SEDMICE DAMIR D@UMHUR

Leo Plo~kini},predsjednik NVOCroatia Libertas

AA[[AAVVAANNJJAA KKOOAALLIICCIIJJEE SSDDAA--SSBBIIHH

NADA se ve}em interesu za mlade sportiste u BiH

SILAJD@I]: Lider SBiH zaobi{ao zakon

ZBOG NEFUNKCIONIRANJA Direkcije zapasivni podbilans Federacija BiH je samo uSrbiji izgubila nekoliko poslovnih prostoravrijednih vi{e miliona KM

Pi{u: N. MAHMUTOVI], A. UGLJE[A

Foto: I. [EBALJ

Da advokatski tim Ejupa Gani}a di-plomatskim kanalima na vrijemenije dobio analizu o slu~aju„Dobrovolja~ka“, koju je Ha{ko

tuìla{tvo izradilo jo{ 2003. godine, ko znada li bi britanski sudija Timothy Workmanimao razumijevanja za argumente odbrane.

Naime, predmet koji je sadràvao vi{e oddvjesto stranica pisane dokumentacije te vi-deokasete s izjavama „svjedoka“ koji je zva-ni~ni Beograd uputio vestminsterskom sudubio je irelevantan s obzirom da ga je Ha{kitribunal ve} odbio 2003. godine.

Istraga od 1992. godine„Zvani~ni Beograd je otvorio istragu u

slu~aju ‘Dobrovolja~ka’ jo{ 1992. godine.Ona je okon~ana tek 2002. godine, nakon~ega je predmet preba~en u Banju Luku. Na-kon samo dva dana ovaj predmet je, supro-tno Pravilima rimskog puta, proslije|enHa{kom tribunalu. S obzirom da se njim ter-etilo kompletno politi~ko-vojno-policijskorukovodstvo Republike BiH, Ha{kotuìla{tvo je napravilo analizu koja je poka-zala da nema elemenata za podizanje bilokakvih optu`nica. [tavi{e, u analizi je ko-nstatirano da je kolona JNA bila legitimnivojni cilj te da dokazi Srbije nisu vjerodosto-jni“, poja{njava izvor Globala.

Za{to Tuìla{tvo BiH i tuìlac MarinkoJur~evi} nisu uvaìli ove pravne fakte pa suopet otvorili nekakvu svoju istragu nakonkoje su saslu{avali iste svjedoke, ostat }e ta-jna, barem jo{ neko vrijeme.

Me|utim, ni{ta manja nije ni misterijaza{to je Srbija isti taj predmet koji je vra}en

njima, a ne RS-u, u identi~nom obliku,odlu~ila ponuditi britanskom pravosu|u kao„dokaz o zlo~ina~koj ulozi Ejupa Gani}a“.Nakon {to su zbrojili dva i dva, advokati ra-tnog ~lana Predsjedni{tva BiH obratili su seHa{kom tribunalu molbom da im dostave ana-

lizu koja jasno i nedvosmisleno govori o nevi-nosti kako Ejupa Gani}a tako i Jovana Divja-ka, Stjepana Kljuji}a i svih ostalih optuènih.

Utjecaj na druge procese^lan ratnog Predsjedni{tva Ejup Gani}

od 27. jula slobodan je ~ovjek. Odlukomkojom odbija zahtjev Srbije za njegovimizru~enjem sud u Londonu u kona~nici je

P U L S +

GLOBAL 79/20108

SSUUDD UU LLOONNDDOONNUU OODDBBIIOO ZZAAHHTTJJEEVV SSRRBBIIJJEE ZZAA IIZZRRUUÊENNJJEE

HA[KO TU@ILA[TVO JE NAPRAVILO analizu koja jepokazala da nema elemenata za podizanje bilo kakvihoptu`nica. [tavi{e, u analizi je konstatirano da jekolona JNA bila legitimni vojni cilj te da dokazi Srbijenisu vjerodostojni

PREDMET KOJI JE SADR@AVAO vi{e od dvjesto stranicapisane dokumentacije te videokasete s izjavama „svjedoka“koji je zvani~ni Beograd uputio vestminsterskom sudu bio jeirelevantan s obzirom da ga je Ha{ki tribunal ve} odbio2003. godine

ADVOKATSKI TIM Gani}a diplomatskim kanalima na vr

Kako je oslobo

RREEAAKKCCIIJJEE

Poraz velikosrpskeideologije

„OVO JE VELIKI PORAZ velikosrpske ide-ologije i dokaz da je pravda spora, ali do-sti`na. Posebno je zna~ajna krajnja poruka dapoku{aj izjedna~avanja i revitaliziranjazlo~ina ne}e i ne moè pro}i“, izjavio je zaGlobal Nijaz Durakovi}, ~lan ratnog Predsje-dni{tva Republike BiH. Prema njegovommi{ljenju, ovo je i prilika za „diplomatskuofanzivu“ kojom bi se krenulo u osloba|anjeIlije Juri{i}a. Londonski sud je „prozreo igrusrbijanskog tuìla{tva“, smatra Miro Lazo-vi}, dok Stjepan Kljuji} poziva dràvni sud ituìla{tvo da, kona~no, stave ta~ku na ovajslu~aj. „Mnogima je stalo da se on odugo-vla~i te da se {alju ‘dobronamjerne’ porukekako optuèni ne bi trebalo da putuju. Dru-gim rije~ima, neka ~ame kod svojih ku}a... Ili}e ih zadesiti sudbina Ilije Juri{i}a. Najzad,niko nema ni{ta protiv toga da se normalizir-aju odnosi u regionu, ali to mora biti u skla-du s me|unarodnim pravom, a ne na priva-tnoj osnovi. Zbog toga je uistinu gadljivo ka-da se pojedini du`nosnici ove dràve ljube sMilo{evi}evim nasljednicima. Oni zabora-vljaju - a to je tragi~no - da nije bilo nas u Sa-rajevu, Tuzli i drugim krajevima BiH da bioni bili i ljudski bezna~ajni kao {to su danassamo politi~ki...“, zaklju~io je Kljuji}.

Ejup Gani}: Nakon petmjeseci pritvora vratio seu Sarajevo

PU L S +

GLOBAL79/2010 9

ipak pokazao svoju nepristranost, u {to sumnogi proteklih mjeseci sumnjali. Kada je,1. marta ove godine, Gani} uhap{en na aero-dromu Heathrow u Londonu, reakcije kod

velikog dijela javnosti su bile negativne.Mnogi nisu krili razo~arenje u vlasti VelikeBritanije za koje se smatralo da idu narukuSrbiji. No, kada je, 27. jula, isti sud objavio

odluku koja za Gani}a zna~i povratak u do-movinu, sa svih strana pristiù pozitivni ko-mentari koji se svode na to da je pobijedila„pravda“.

No, jedna od najva`nijih stvari koja bimogla utjecati i na sve budu}e procese je

pruànje dokumenata koji predstavljaju ja-san dokaz da je tada{nja SR Jugoslavija sla-la svoju vojsku u ratne operacije na teritorijdruge, me|unarodno priznate dràve.�

BBIIVV[[EEGG ^LLAANNAA PPRREEDDSSJJEEDDNNII[[TTVVAA RREEPPUUBBLLIIKKEE BBIIHH

ZA[TO TU@ILA[TVO BiH i tuìlac Marinko Jur~evi} nisuuvaìli pravne fakte pa su opet otvorili nekakvu svojuistragu nakon koje su saslu{avali iste svjedoke, ostat }etajna, barem jo{ neko vrijeme

jeme uspio dobiti analizu o slu~aju „Dobrovolja~ka“

|en Ejup Gani}

Pi{e: Nedàd LATI]

J o{ je ostao „mali milion“ paradoksa ko-jim obiluje bosansko dru{tvo u uspore-dbi s dru{tvima i nacijama zapadnih ze-

malja. Jedan od takvih paradoksa su koride,borbe bikova ili pasa u kojima uìvaju mase.Uporedo s odràvanjem êvljanske koride, u[paniji je pokrenuta peticija koju je potpisa-lo nekoliko desetina hiljada gra|ana o zabra-ni borbe bikova. Borbe pasa su zabranjene uve}ini civiliziranih zemalja, a u nekim ze-mljama, poput Engleske, zabranjeno je uzga-janje neke vrste pasa, poput pitbula.

Jedan od razloga da mase uìvaju u ova-kvim barbarskim ~inima borbi ìvotinja je i taj{to su oni koji kreiraju javno mnijenje u BiHovisni i finansiraju se iz takvih manifestacija.

Veza s Delimustafi}emSarajevska pivara, kao vlasnik Oslo-

bo|enja, sponzor je najve}eg broja teferi~a nakojima je glavna ta~ka bodljevina volova. Te-feri~i i koride su i najve}i biznis Sarajevske pi-vare, koja na koridama proda hektolitre i he-ktolitre svoje pija~e. Nastranu koliko je to pri-lika za utaju poreza i za zaradu nacrno. Takav

biznis mogu raditi samo gulikoè koje su svojprvi dinar u ìvotu i zaradile prodaju}i kravljekoè, kako je svoj biznis zapo~eo Hilmo Seli-

movi}. Posre}ilo mu se da je iz istih sela svojupoliti~ku karijeru zapo~eo i Milanko Renovica,koji }e ga unajmiti i uposliti u Sarajevskoj pi-vari. I kao takav nepismeni preprodava~ koà,Selimovi} nije mogao sluìti „uglednog komu-nistu“, pa je morao poha|ati ve~ernju osnovnu,a zatim i trgova~ku {kolu.

Kako }e se Selimovi} na}i na mjestu sa-vjetnika ministra MUP-a za kadrove, zna sa-mo ministar Alija Delimustafi}. Sigurno tonikad nije saznao, iako je, mo`da, posu-mnjao, Alija Izetbegovi}. Jer projektirane fi-rme hrane od Abdi}evog Agrokomerca i De-limustafi}evog Cenexa, do Selimovi}eve Sa-rajevske pivare, bile su veoma va`ne jugosla-venskim tajnim slu`bama kao mogu}nost„kontrole masa preko stomaka“.

U istom Delimustafi}evom kabinetu uisto vrijeme sa Selimovi}em je radio i SenadPe}anin. Kako je Selimovi} uz podr{ku mini-stra krenuo u privatizaciju Pivare, tako jePe}anin krenuo u privatizaciju omladinskog~asopisa Dani. Dok je ministru Delimusta-fi}u politi~ka karijera kao i biznis krenuo na-opa~ke, Pe}anin i Selimovi} su uspje{no„privatizirali“ svoja budu}a legla odri~u}i sesvoga prvog mecene i za{titnika.

Kada je Hilmo Selimovi} zaokruìo pro-ces privatizacije Sarajevske pivare, sa sinomMujom i k}erkom Mujesirom, krenuo je u pr-

P U L S + MEDIJI I POLITIKA

GLOBAL 79/201010

KNJI@EVNIK DEMANTIRA NAVODE

Matvejevi} ne ideu zatvorUgledni knji-èvnik, univerzi-tetski profesor ipublicist PredragMatvejevi} porije-klom iz BiH, s adr-esom prebivali{tau susjednoj Hrva-tskoj, ve} neko vr-ijeme izloèn je lin~u hrvatskih vlasti kojesu ga osudile na pet mjeseci zatvorske ka-zne zbog ~lanka Na{i talibani, koji je kra-jem 2001. godine iza{ao u Jutarnjem listu,a u kome ùstro osu|uje hrvatske dràvlja-ne koji su tokom rata bili protiv muslimana. „Ne}u i}i u zatvor. Osu|en sam samo na petmjeseci zatvora, odnosno dvije godine uvje-tno. Naravno, kazni se nisam protivio. Akomisle da sam kriv, po{tovat }u to, ali osuditinekoga zbog metafore je skandalozno“, zaGlobal kaè Matvejevi}. On za informaciju onjegovom odlasku u zatvor donekle krivi no-vinare koji su, kako kaè, pogre{no interpr-etirali sudsku odluku. (A. St.)

KOLIKO JE VIRUS H1N1 KO[TAO BiH

370.000 KM zaneiskori{tene vakcine

Vlada susje-dne Hrvatske ne-davno je javnostiprezentirala izvje-{taj o finansijskimposljedicama kojesu nastale laìra-njem pandemije({to je potvrdilaSZO, krovna zdravstvena organizacija) i,kako stvari stoje, susjedi su izgubili 14,9miliona kuna, koliko su izdvojili za nabavku340.000 doza vakcina, od kojih je 20.000nepotrebno iskori{teno te dodatna dva mi-liona uloèna u preventivu.

Za razliku od susjeda, Vlada kao ni Mi-nistarstvo zdravstva FBiH nikada od okto-bra mjeseca 2009. godine, kada su od fa-rmaceutskih kompanija naru~ili 30.000doza vakcina u vrijednosti od oko 370.000KM, nisu obznanili da li su vakcine stigle uBiH, {ta se planira uraditi s njima i kolikoje dodatnog novca potro{eno.

Uprkos brojnim poku{ajima da odgovo-re na ova pitanja dobijemo od resornog mi-nistarstva; za informaciju kolike penaleFBiH pla}a zbog nepotrebne kupovine va-kcina, gdje su ambalaìrane i {ta se namje-rava s njima uraditi, nismo uspjeli dobiti.Ali, kako je odranije poznato, vakcine nijemogu}e vratiti, {to zna~i da je i onako skro-mni bh. budèt o{te}en za 370.000 KM ko-je su itekako potrebne ovoj zemlji. (A. St.)

KAKO PREDRATNI PREPRODAVA^ K

MATVEJEVI]

VAKCINE H1N1

SELIMBEGOVI]: Favoriziranje HarisaSilajdì}a u tekstovima

SELIMOVI]: „Kontrola masa prekostomaka“, po uzoru na metode tajnih slu`bi

ONI [TO SU PRAVILI „medijske senzacije“ intervjuima s Caclokacijama u Istanbulu i njihovim hacijendama, sve te raznepi{u protiv Avaza i Islamske zajednice

Selimovi}eve korid

P U L S +GOJKO VASI], DIREK TORPOLICIJE RS-a

Borba protivterorizma iorganiziranogkriminala

Gojko Vasi},novoimenovanidirektor policijeRS-a, izjavio jeza Global da }eprioritet MUP-aRS-a, kao i pro-teklih godina, unarednom peri-odu biti borbaprotiv organizir-anog kriminala iterorizma.

„To je priori-tet prioriteta, au okviru toga pr-ioritet }e biti bo-rba protiv orga-niziranih oblikau oblasti narko-manije, trgovine ljudima, trgovineoru`jem i eksplozivnim materijama, jerto je sve vezano u veliki lanac organizir-anog kriminala“, rekao je Vasi}.

Vasi} je potvrdio da je novim Zako-nom o policijskim slu`benicima pre-dvi|ena i funkcija zamjenika direktorapolicije, navode}i da }e u narednom pe-riodu biti raspisan konkurs za ovu fu-nkciju.

„Izbor zamjenika direktora policije,funkcije koja nije dosad postojala, idepo istoj proceduri kao i izbor direktora, uskladu s novim Zakonom o policijskimslu`benicima RS-a. U vezi s tim izvr{enesu i izmjene i dopune Pravilnika o unu-tra{njoj organizaciji i sistematizaciji“,rekao je Vasi}, dodaju}i da su uvjeti zazamjenika direktora policije u su{tiniisti kao i za direktora.

Prema informacijama Globala, na fu-nkciju zamjenika direktora policije bit }eizabran Nijaz Smajlovi}, aktuelnina~elnik Uprave policije RS-a, dok }e naVasi}evo ve} staro radno mjesto, odno-sno funkciju na~elnika Kriminalisti~keuprave MUP-a RS-a, najvjerovatnije bitipostavljen Zoran Mandi}, aktuelnina~elnik Centra javne bezbjednosti Ist-o~no Sarajevo, s obzirom da ovu funkcijunije èlio da prihvati Dragi Milo{evi},aktuelni zamjenik na~elnika Kriminali-sti~ke uprave MUP-a RS-a, koji ujednoobavlja i funkciju v. d. na~elnika ove upr-ave do izbora novog na~elnika. (Z. K.)

GLOBAL79/2010 11

O@E GRADI SVOJE CARSTVO

ivatizaciju UPI-jevih mlinova ìta i pekara.Kupovinom ve}inskog paketa Klasovih dio-nica bio je nadomak kontrole grada, pa tako igra|ana „preko stomaka“. S jo{ tri kompani-je htio je kupiti banku i tako okupirati grad.

Takvom zlokobnom naumu Selimovi}asuprotstavili su se neki mediji. Tada }e Seli-movi} shvatiti da mora imati svoje medije iunajmiti svoje novinare. Brzo kupuje {tam-pariju, a zatim privatizira Oslobo|enje. Oslo-bo|enje je bilo simbol opozicione novine, pasu mu se stoga tolerirali razni oblici finansi-jskih malverzacija od klasi~nih pronevjeranovca, do pronevjera velikih svota novca do-bivenih od stranih organizacija koje su po-tpomagale slobodu i nezavisnost novinarstva.

Mutna privatizacijaNikad nije javnosti podastrijeto kako je Oslo-

bo|enje privatizirano i dokapitalizirano u proce-su privatizacije dok ga nisu kupili Selimovi}i.Sam je Alija Izetbegovi}, kako tvrdi biv{i otjera-ni urednik Mirko [agolj, spasio Oslobo|enje odpropasti, a njegov sin Bakir }e utjecati na FDS dadonira dva miliona KM Oslobo|enju.

Kad je ba~ena bomba, odnosno ispaljenazolja na ku}u Hilme Selimovi}a, Dani su pi-sali duge tekstove o tome. Dana{nja urednicaOslobo|enja se naj~e{}e potpisivala pod ta-kve tekstove. Dolaskom Lidije Kora}, a na-

kon smjene nekoliko prolaznih urednika, izDana je dovedena upravo novinarka koja je„pucala iz zolje“ - tako je ocijenjeno njenopisanje u Danima - na Sarajevsku pivaru.

Danas sve te gulikoè, korida{i, razne}elovo|e i kerovo|e Selimovi}a uglavnompi{u protiv Avaza i Islamske zajednice, odno-sno Fahrudina Radon~i}a i dr. Mustafe ef.Ceri}a, a favoriziraju Harisa Silajdì}a i Ba-kira Izetbegovi}a, kako je to u~inila urednicaOslobo|enja u subotnjem prilogu Pogledi.

Prave}i intervjue s Cacom, ]elom iGa{ijem, smucaju}i se s njima po tajnim lo-kacijama u Istanbulu i njihovim hacijenda-ma, pi{u}i porno-feljtone o Ismetu Bajramo-vi}u, tvrde}i da su {ti}enici i poslu{nici Ize-tbegovi}a, pa i Silajdì}a, pravili su senzaci-je i prodavali novine.

Bivali su {ti}enici ambasada i dobivalidonacije kao hrabri borci protiv mafije. Str-pljivi i umjereni predsjednik Izetbegovi} ihje jednom nazvao „novinarskim prostitutka-ma“, a njihovo novinarstvo ocijenio kanali-zacijom. „Nijedna palata ne bi bila tako bli-stava i lijepa da u sebi nema kanalizaciju kr-oz koju }e ote}i ne~ist“, rekao je predsjednikIzetbegovi} u jednom intervjuu opisuju}i gr-ozomorne tekstove nekih sarajevskih novina-ra koji danas mahom rade za medije u vla-sni{tvu Hilme Selimovi}a.

VASI]

Selimovi}i sponzoriraju i zara|uju novce danas na onome {to je u civiliziranimdru{tvima predmet osuda, peticija i zabrana

om, ]elom i Ga{ijem, smucaju}i se s njima po tajnim}el ovo|e danas rade u slu`bi Hilme Selimovi}a i uglavnom

e i medijski bikovi

Pi{e: Sevda CURO

Promjene Zakona o dràvnojslu`bi i Zakona o organizacijiorgana uprave u FBiH izazva-le su paniku kod ~elnih ljudi

federalnih agencija, uprava i direkcija.Mnogima od njih davno je istekao ma-ndat, ali su na direktorsku fotelju bezu-vjetno ra~unali i u budu}nosti.

Ozbiljnost u namjeri da se obra~una skadrovima ~ijim je radom nezadovoljnaVlada FBiH je dokazala promjenom Za-kona o Poreznoj upravi, odnosno razr-je{enjem s du`nosti direktora MidhataArifovi}a i njegovog zamjenika VinkaKriàna.

Pozadina smjene

„Do novih imenovanja na ove pozici-je, a najduè 60 dana, funkcije }eobna{ati imenovani vr{ioci du`nosti Zi-naida Elezovi}, v. d. direktorice, i njen v.d., zamjenik Filip Parlov“ - saop}eno jeiz Vlade.

Promjene zakona koje na ~etiri godi-

GLOBAL 79/201012

� FOTELJE VVLLAADDAA FFEEDDEERRAACCIIJJEE KKRREENNUULLAA UU KKAADDRROOVVSSKKEE ÎISSTTKKEE

KAO UKUPAN BROJ funkcionera koji biuskoro mogli biti smijenjeni spominje se 64. Brojni savjetnici,u strahu da }e uskoromorati traìti novi posao, najavljuju medijske ispovijesti iizno{enje prljavog ve{a u vezi s radnjamau zgradi Vlade Federacije BiH

Ko s MidhatomArkofere iz budèt s

ARIFOVI]: Bevanda me smijenio zbog vlastitog interesa

u vezi s kladionicama

ZA DOBRO pla}ena mjesta pla{e se i brojni savjetnici u Vladi FBiH k

ne ograni~avaju mandat direktora predloìo jeministar finansija u Vladi FBiH Vjekoslav Be-vanda. Osim toga, izmjenama su date mo-gu}nosti resornom ministru da traì smjene di-rektora, {to je u slu~aju Porezne uprave Beva-nda odmah i iskoristio.

Iako su Arifovi}evu smjenu podràli mini-stri iz HDZ-a BiH, SDA i SBiH, sada ve}biv{i direktor Porezne uprave Midhat Arifovi}zbog gubitka direktorske fotelje okrivljuje

isklju~ivo Bevandu. „Ja sam za smjenu saznao iz medija. Od

Vlade nisam dobio nikakvo obrazloènje. Ia-ko je Vlada moj rad uvijek ocjenjivala kaoizuzetno uspje{an, oduvijek sam znao da jeministar protiv mene i da je za moju smjenu.Njemu nije stalo da ova uprava profunkcioni-ra“, kaè Arifovi}.

Tvrdi da je posrijedi osveta iz li~nih inter-esa i zbog politi~ke nepodobnosti. Sumnja da

je klju~ni razlog za njegovo razrje{enje sdu`nosti izbor partnera u procesu fiskalizacije.Vjeruje da mnogi u tom poslu koji podrazumi-jeva kupovinu fiskalnih kasa vide finansijskupriliku. Sumnja da bi od devet izabranih proi-zvo|a~a i zastupnika glavni posao trebala do-biti jedna kompanija, aludiraju}i na Mikroele-ktroniku a.d. iz Banje Luke.

„Poznato je da su u RS-u oni koji su pro-davali fiskalne kase zaradili ogroman novac.

GLOBAL79/2010 13

Dervi{evi}, Tihi}, Ihtijarevi}, Tirak, \ur|evi}: Upitan nastavak karijere

Arifovi}em pakujeskog raja?

PROMJENE ZAKONA koje na ~etiri godine ograni~avajumandat direktora predloìo je ministar finansija Vjeko-slav Bevanda. Osim toga, izmjenama su date mogu}no-sti resornom ministru da traì smjene direktora, {to je u slu~aju Porezne uprave Bevanda odmah i iskoristio

koje budètski korisnici obilato nagra|uju svakog mjeseca

Bojim se da su i ovdje svrha i cilj da se kaseprodaju. Ja imam informaciju da su izabranistrate{ki partneri, ali to treba sa~ekati, vidjet}ete ko }e biti distributeri. Ministarstvo fina-nsija ima te podatke“, pri~a Arifovi}.

Iz Ministarstva finansija odgovaraju da jeizbor distributera bio potpuno transparentan teda je od deset firmi koje su aplicirale njih de-

vet ispunilo uvjete i time ostvarilo mogu}nostbavljenja ovim poslom.

„Na bazi u~e{}a ~elnih ljudi Porezne upra-ve upravo smo i donijeli Zakon o fiskalnim si-stemima. Donijeli smo i ~itav set podzako-nskih akata koji su vrlo va`ni za implementa-ciju zakona, a {to je rezultiralo transparentnimpristupom odabira proizvo|a~a i zastupnika“,kaè Hajrudin Hadìmehanovi}, pomo}nikministra finansija u Vladi FBiH za poreznupolitiku i javne prihode.

Smijenjeni Arifovi} kaè da „radi mira uku}i“ dosad nije javno postavljao pitanje na-plate duga pojedinih kladionica. Vjeruje da jei to jedan od klju~nih razloga zbog kojeg jeministar Bevanda traìo njegov odlazak s ~elaPorezne uprave.

Ukidanje savjetnika„Ministar finansija èli moju smjenu, jer

ima svoj interes. Znate, pri~a se puno i o kla-dionicama. Dvije i po godine ministar finansi-ja ne rje{ava àlbe poreskih obveznika, odno-sno kladioni~ara“, kaè Arifovi}.

Aludiraju}i na Dinka Slezaka, vlasnika la-nca kladionica koji Poreznoj upravi dugujedeset miliona KM, Midhat Arifovi} nago-

vje{tava da je spreman progovoriti o mnogimpitanjima u borbi za ostanak na direktorskojpoziciji. Najavljuje tu`be protiv VjekoslavaBevande i Vlade FBiH, jer je siguran da je nje-govo razrje{enje s du`nosti direktora Porezneuprave nezakonito.

U Vladi se ne obaziru na optu`be i jasnodaju do znanja da u kadrovskoj ~istki ne}e po-

sustati. Podsje}aju da direktorske funkcije ni-su nasljedne i da }e usvajanjem izmjena zako-na svi ~elnici agencija, uprava i direkcija ima-

ti mandat od ~etiri godine, nakon kojeg }e mo-rati ponovo pro}i konkursnu proceduru. Tozna~i da }e oni ubudu}e, umjesto dràvnihslu`benika, imati status funkcionera.

Zbog toga su federalni mo}nici zabrinutiza nastavak karijere. Me|u njima su Zufer De-rvi{evi}, ~elnik Federalne finansijske policije,Alija Tihi}, direktor Federalne uprave civilneza{tite, Haris Ihtijarevi}, direktor Slu`be zazajedni~ke poslove organa i tijela FBiH, ko-jem je istekao mandat, kao i Ibrahimu Tirku,direktoru Federalne uprave za inspekcijskeposlove, i Dervi{u \ur|evi}u, direktoru Fe-deralnog zavoda za statistiku...

Za dobro pla}ena mjesta pla{e se i brojnisavjetnici u Vladi FBiH koje budètski kori-snici obilato nagra|uju svakog mjeseca, jer za-konske promjene odnosno reforme imaju zacilj ukidanje pozicija ministarskih savjetnika.

Naime, Vlada planira zadràti samo pozi-ciju premijerovog i dopremijerovog savjetni-ka, dok bi mjesto pomo}nika ministra tako|erbilo reizborno. Kao ukupan broj funkcionerakoji bi uskoro mogli biti smijenjeni spominjese 64. Brojni savjetnici, u strahu da }e uskoro

morati traìti novi posao, najavljuju medijskeispovijesti i izno{enje prljavog ve{a u vezi sradnjama u zgradi Vlade Federacije BiH.

GLOBAL 79/201014

FOTELJE

ARIFOVI]: „Ja sam zasmjenu saznao iz medija.Od Vlade nisam dobio nikakvo obrazloènje. Iakoje Vlada moj rad uvijekocjenjivala kao izuzetnouspje{an, oduvijek samznao da je ministar protivmene i da je za moju smjenu. Njemu nije stalo da ova uprava profunkcionira“

BEVANDA: Pokrenuo

proceduru smjena

GLOBAL 79/201016

� SKANDALOZNO DDOONNOO[[EENNJJEEMM ZZAAKKOONNAA OO PPLLAA]]AAMMAA II NNAAKKNNAADDAAMMAA ZZAAPPOOSSLLEENNIIHH UU

PREDSJEDNICI FBiH Borjani Kri{to, na osnovu novog Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH znaju {ta je hitnost, ali kada njima to odgovara

„NE MO@ETE TRA@ITI od jednog premijera ili predsjednice Federacije BiH da rade besplatno. S obzirom na svjetsku ekonomsku krizu i pove}ane tro{kove ìvota, oni uop}e nemaju visoka primanja. Ne mogu svi biti zadovoljni. Uostalom, zakon je tu da bi se dora|ivao“, kaè Marinko âvara, potpredsjednik Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH

Premijer Mujezinov MMF-u pove}anjem

GLOBAL79/2010 17

HH UU OORRGGAANNIIMMAA VVLLAASSTTII VVLLAADDAA FFBBiiHH,, KKOONNAA^NNOO,, PPOOKKAAZZAALLAA SSTTRRAATTEEGGIIJJUU

og koeficijenta 10, pla}a }e biti pove}ana za 500 KM

v i} „udovoljava“ m vlastite pla}e!

GLOBAL 79/201018

� SKANDALOZNO

Pi{e: Nermin MAHMUTOVI][email protected]

Iako Me|unarodna svjetska banka (MMF)nikad nije insistirala da se predsjedniciFBiH Borjani Kri{to, potpredsjedniku Mi-rsadu Kebi ili premijeru Mustafi Mujezi-

novi}u pove}aju ionako enormno visoka mje-se~na primanja, oni su to, pod izgovorom daispunjavaju uvjete za novu tran{u stand-by ar-an`mana, ipak isposlovali. Naravno, uz svesrdnupomo} Doma naroda Parlamenta FBiH, koji jena vanrednoj sjednici u Sarajevu, po najbròj pr-oceduri u historiji ove institucije, usvojio Prije-dlog zakona o pla}ama i naknadama zaposlenihu organima vlasti i policijskih slu`benika.

Na kraju je MMF, koji je sve samo ne huma-nitarna organizacija, dobio {to je traìo, visokidu`nosnici FBiH odahnuli jer je jo{ jedno sra-mno pove}anje mjese~nih prihoda pro{lo(ne)o~ekivano lagano, a porezni obveznici,umjesto neophodnih reformi i smanjenja javnepotro{nje, novi ~ir na èlucu i zakon koji su{ti-nski nije promijenio ni{ta.

„Jedina ozbiljna strategija aktuelne vlasti uposljednjih nekoliko godina jeste stvaranjeuvjeta za {to lagodniji ìvot njih i njihovih por-odica. U situaciji kada imamo vi{e od pola mili-ona nezaposlenih, vi{e gladnih nego sitih i kadau generalni {trajk stupaju i oni malobrojni sre-tnici s bilo kakvim zaposlenjem, vladaju}e stru-kture su na{le vremena da po hitnom postupkudonesu jedan ovako sraman zakon. Ovo jestra{no“, kaè [evko Baji}, aktivist Centra zapromociju civilnog dru{tva i organizacijeGROZD iz Sarajeva.

Pove}anja i po 500 KMNad onim nad ~im se aktivisti iz nevladinih

organizacija i ostali gra|ani zgraàvaju, predsta-vnici SDA, SBiH i HDZ-a tretiraju normalnimpitanjem od su{tinske va`nosti za naredni peri-od. Tako je vladaju}im kleptomanima sasvim

normalno da se predsjednici Federacije BiH Bo-rjani Kri{to, na osnovu novog koeficijenta 10 iosnovice od 312 KM, pove}a pla}a u odnosu naonu koju sad prima za 500 KM. Tako }e „na{a“predsjednica, po novom na~inu obra~una pla}a,primati 3.120 KM, ne ra~unaju}i ostale tro{ko-

ve, topli obrok, naknadu za odvojeni ìvot, pri-jevoz, regres...

Omraèni i poslije Nedàda Brankovi}a na-jgori premijer Federacije BiH ikada MustafaMujezinovi} tako|er }e osjetiti blagodati zako-na za ~ije je dono{enje intenzivno lobirao. I ne}ebiti usamljen. Novi koeficijent 9,80, osim njega,dobit }e i potpredsjednici FBiH Mirsad Kebo iSpomenka Mi~i}, predsjedavaju}i Doma narodaStjepan Kre{i} i predsjedavaju}i Predsta-vni~kog doma Parlamenta Safet Softi}. Konve-rtibilno gledano, oni }e umjesto dosada{njepla}e od 2.679 ubudu}e primati po 3.057 mara-ka.

Potpredsjednik Vlade FBiH Vjekoslav Be-vanda i potpredsjednici domova Parlamenta Ve-sna Saradì}, Marinko âvara, Ilija Filipovi} iBesim Imamovi}, po novom zakonu, imat }ekoeficijent 9,50, a primanja }e biti pove}ana isvim ministrima koji }e s koeficijentom 9 iosnovicom od 312 KM umjesto sada{njih 2.400primati 2.800 KM.

Koliko se „{tedjelo“ zbog tran{e MMF-a vi-dljivo je i na osnovu pove}anja primanja pre-dsjednika klubova, radnih tijela, zamjenika ra-dnih tijela, zastupnika, savjetnika... I pored sve-ga, o~ito je, predstavnici vladaju}ih struktura neosje}aju griù savjesti.

Policija - argument za javnost„Ovaj zakon nije idealan, ali je potreban

zbog aran`mana s MMF-om. On je ukinuo nizpogodnosti poput prevelikog regresa koji je do-sad iznosio 70 posto pla}e u organima vlasti.Umjesto toga, odsad }e se obra~unavati regres uvisini od 70 posto prosje~ne pla}e u FBiH. Na-knade za odvojeni ìvot su tako|er smanjene tepau{ali. Zapravo, u~inili smo sve kako bismoostavili pla}e na istom nivou, ali smo ukupnaprimanja zna~ajno smanjili“, tvrdi Marinkoâvara, potpredsjednik Predstavni~kog domaParlamenta FBiH.

Na konstataciju da je rije~ o kozmeti~kimu{tedama te da su primanja svih vladaju}ih str-uktura u FBiH zapravo pove}ana, po~ev{i odpredsjednice Borjane Kri{to, premijera MustafeMujezinovi}a pa do njegove malenkosti,âvara je odgovorio:

„Ne moète traìti od jednog premijera ilipredsjednice Federacije BiH da rade bespla-tno. S obzirom na svjetsku ekonomsku krizu ipove}ane tro{kove ìvota, oni uop}e nemajuvisoka primanja. Ne mogu svi biti zadovoljni.Uostalom, zakon je tu da bi se dora|ivao“,

ustvrdio je âvara, ~ime je na najbolji mogu}ina~in pokazao razmi{ljanje privilegiranih vla-daju}ih slu`benika kojima i sam pripada.

Istodobno s nepotrebnim, nerazumnim isramotnim pove}anjem svojih primanja, vla-

SSIINNDDIIKKAATTII DDRR@@AAVVNNIIHH SSLLUU@@BBEENNIIKKAA

Kantoni, sna|ite se!PREDSJEDNIK SINDIKATA dràvnihslu`benika i namje{tenika u FBiH SalihKru{~ica ne slaè se s konstatacijom da jeFederalna vlada bacila kukavi~ije jaje ka-ntonima usvajaju}i zakon koji nije realan.

„Ovaj zakon se morao donijeti zbogMMF-a. On }e donijeti blaga pove}anjai uskla|ivanja osnovica, ali }e ve}inipla}e biti vra}ene na nivo od decembra.[to se, konkretno, kantona ti~e, morambiti iskren i re}i da nije trenutak da se sa-da postavlja pitanje da li }e biti u mo-gu}nosti ispo{tovati ove odluke. Nekaplaniraju i u{tede na grantovima, imajuvremena“, poru~io je Kru{~ica.

BAJI]: „Jedina ozbiljna strategija aktuelne vlasti u posljednjih nekoliko godina jeste stvaranje uvjeta za {to lagodniji ìvot njih i njihovih porodica. U situaciji kada imamo vi{e od pola miliona nezaposlenih, vi{e gladnih nego sitih i kada u generalni {trajk stupaju i onimalobrojni sretnici s bilo kakvim zaposlenjem, vladaju}estrukture su na{le vremena da po hitnom postupku donesu jedan ovako sraman zakon“

Mustafa Mujezinovi}: Nova neto

pla}a 3.057 maraka

KADA SE ova primanja uporede s prosje~n penzijom, jasno je koliko su vladaju}e

daju}a koalicija je, kona~no, usvojila Prije-dlog o pla}ama policijskih slu`benika. Va-ljda ra~unaju}i na blagonaklonost javnosti,„svoj“ i prijedlog koji je vezan uz policajcenamjerno nije razdvojila. [tavi{e, u njega jeugradila amandman koji bi trebao garantira-ti mizerno pove}anje primanja skoro svihpolicijskih slu`benika te uskla|ivanje prima-nja u svim kantonima. Ovo drugo izazvalo jeodu{evljenje svih policajaca iz manjih i siro-ma{nijih kantona s obzirom da su njihova pr-imanja, u odnosu na nekoliko finansijski vo-

de}ih, bila ispod prosjeka.Me|utim, uskoro je postalo jasno da je rije~

o novom triku Federalne vlade s obzirom daspomenuto pove}anje kantoni poput Bosansko-podrinjskog i Posavskog zbog malog i ogra-ni~enog bud`eta nisu u stanju provesti.

U onim „bogatijim“ kantonima, koji }e mo}iispo{tovati novi „pakleni plan“, obi~ni policajci}e umjesto sada{njih 780 primati 886 KM.Mla|i inspektori }e tako|er „osjetiti“ po-ve}anje, ali za samo jednu konvertibilnu markujer }e umjesto dosada{njih 1.181, zahvaljuju}i

„velikodu{nosti“ premijera Mujezinovi}a, pri-mati 1.182 KM. Jedino smanjenje previ|eno jena pla}i direktora Federalne uprave policije Zla-tka Mileti}a. On }e umjesto dosada{njih 2.701KM uskoro primati 2.693 KM.

Kada se ova primanja uporede s prosje~nomneto pla}om od 789 KM te upola manjom pe-nzijom i predvi|anjima da }e do 2030. godineFederacija BiH imati preko 780.000 penzionera,jasno je koliko su vladaju}e strukture sistemskirije{ile svoj problem. A ostali?! Ko pre`ivi,pri~at }e!�

GLOBAL79/2010 19

Borjana Kri{to: Nova neto pla}a 3.120 KM Mirsad Kebo: Nova neto pla}a 3.057 KM Stjepan Kre{i}: Nova neto pla}a 3.057 KM

Safet Softi}: Nova neto pla}a 3.057 KM Vjekoslav Bevanda: Nova neto pla}a 2.964 KM Zahid Crnki}: Nova neto pla}a 2.800 KM

om neto pla}om od 789 KM te upola manjom strukture sistemski rije{ile svoj problem...

Pi{e: Vlastimir MIJOVI]

Upetnaestu godinu svogpostojanja Ured viso-kog predstavnika u{aoje s mogu}no{}u da se

upravo u toj godini i ugasi. O to-me }e se u me|unarodnim krugo-vima razgovarati najesen, ali su{anse za zatvaranje Inzkove ka-ncelarije ipak minimalne, pra-kti~no nepostoje}e. Uvjeti za taj~in, jednostavno, ni izbliza nisuispunjeni: bez te vrste kisika Bo-sna i Hercegovina kora~alabi jo{ sporije i tromije. Ka-ko vrijeme prolazi,me|utim, svjedoci smo dase anga`man Ureda viso-kog predstavnika nepresta-no smanjuje i politi~ki ra-zvodnjava.

U moru problema kojitraè arbitra`no presijeca-nje, zbog kojeg u prvom redu ipostoji me|unarodna administra-cija u Sarajevu, OHR pliva je-dnom rukom. Odavno nismo nadjelu vidjeli odlu~nost i besko-mpromisnost iz, recimo, Pe-trichevih ili Ashdownovih vre-mena, premda je, dodu{e samoverbalno, svojim èstokim ocje-nama ovih dana na to podsjetio injihov nasljednik iz Austrije.

Neoborivi argumenti

Ako ve} nije efikasni pragma-ti~ar, Valentin Inzko barem poka-zuje da je dobar analiti~ar. U pi-smu gra|anima Bosne i Hercego-vine, koje je putem medija uputiou ponedjeljak, visoki predstavnikbez uvijanja je pozvao glasa~e da3. oktobra u~ine zaokret: da okr-enu le|a dosada{njoj vlasti, te dapovjerenje za vo|enje dràve po-klone novim ljudima i strankama.Njegovi argumenti o lo{em~etverogodi{njem u~inku vlada-ju}e garniture surovo su realni i

neoborivi. Njihov fokus, kako usvom obra}anju na{oj javnostikaè Inzko, bio je na podjelama,umjesto na stvaranju radnih mje-sta. Politi~ka atmosfera u zemlji,prema njegovoj procjeni, po-gor{ana je u tolikoj mjeri da obe-shrabruje strane investitore daotvore nova radna mjesta i ve}inumladih ljudi dovodi u situaciju daèle emigrirati. I druge opstrukci-je prepoznao je visoki predsta-vnik u radu nesposobne i neodgo-vorne vlasti Bosne i Hercegovi-

ne. Sugeriraju}i gra|anima {ta datraè od oktobarskih izbornih ka-ndidata, on je indirektno konstati-rao {ta do sada nisu radili oni ko-ji su povjerenje dobili 2006. go-dine. Prema Inzkovoj politi~kojevidenciji, oni su: - blokirali pri-bliàvanje Bosne i HercegovineEvropskoj uniji; - uni{tavali eko-nomiju i destimulirali zapo{ljava-nje; - poticali kriminal i korupci-ju; - nenamjenski tro{ili novacporeskih obveznika i me|unaro-dne donacije...

êtverogodi{nji saldo bosa-nskohercegova~ke vlasti o~ito jekatastrofalan. U baru{tini u kojojse odavno gu{imo nema ni da{kanekog obe}avaju}eg gibanja nitiuvjerenja da bi eventualnom pro-mjenom svojih usmjerenja aktue-lna vlast ne{to bolje mogla da po-krene. Stoga i Inzko, kao igra|ani koji prate de{avanja, je-dinu nadu vidi u promjeni garni-ture koja vodi dràvu. Kreatoretog prelomnog ~ina on prepozna-je u glasa~ima koji }e 3. oktobra

biti u prilici da odrede ko }e ihvoditi u naredne ~etiri godine.

U prethodnim mandatimagra|ani su se ~esto zavaravali ilu-zijom da }e i ovu vrstu na{ih pro-blema rje{avati neko drugi, prijesvega stranci okupljeni u Ureduvisokog predstavnika. Ta bi senada povremeno poja~avala, na-kon svake energi~nije intervenci-je OHR-a, kojim su povremeno sfunkcija uklanjani i najvi{i do-ma}i du`nosnici. Znalo se i za za-kulisne poteze kojim su vr{eni

pritisci na ovda{nje stranke i dru-ge politi~ke krugove, ~ak i za di-rektni patronat me|unarodnih ce-ntara mo}i nad doma}im partija-ma ili pojedincima. Me|utim,me|unarodna zajednica nikad ni-je preduzela nikakvu opse`niju ikonkretniju aktivnost na po-ku{aju politi~kog prevaspitavanjaklju~nih igra~a na politi~koj sce-ni Bosne i Hercegovine. [tavi{e,kako vrijeme odmi~e, ona se svemanje mije{a i u nadle`nosti kojesu joj date Dejtonskim mirovnimsporazumom i drugim aktima,posebno onim iz Bona o pose-bnim ovla{tenjima Ureda viso-kog predstavnika. Davno su sazr-ele okolnosti da se prema nekoli-ko va`nih osoba, pa i institucijaprimijene svojevrsne kaznenemjere, ali su se i Inzko i njegoviprethodnici Laj~ak i Schwarz-Schilling od toga vidno su-zdràvali. Umjesto posezanja zasopstvenim ovla{tenjima, oni susve vi{e, kao na vrhovnog arbitra,po~eli ukazivati na gra|ane i na

GLOBAL 79/2010

� ANALIZA OOPPRREEZZNNOO PPOONNAA[[AANNJJEE OOHHRR-- aa II MMEE\\UUNNAARROODDNNIIHH DDUU@@NNOO SS NN

MEÐUNARODNA ZAJEDNICA nikad nije preduzela nikakvuopse`niju i konkretniju aktivnost na poku{aju politi~kogprevaspitavanja klju~nih igra~a na politi~koj sceniBosne i Hercegovine

ODAVNO NISMO NA DJELU vidjeli odlu~nost ibeskompromisnost iz, recimo, Petrichevih iliAshdownovih vremena, premda je, dodu{e samoverbalno, svojim èstokim ocjenama ovih danana to podsjetio i njihov nasljednik iz Austrije

Nevjerovatna tolera20

79/2010 21

SS NNIIKKAA PPRREEDD OOKKTTOOBBAARRSSKKEE IIZZBBOORREE

Zavaravanje iluzijom da

}e na{e probleme

rje{avati neko drugi,

prije svega stranci

okupljeni u Uredu

visokog predstavnika

ncija zlonamjernostiGLOBAL

njihovu (prije svega izbornu)mogu}nost da biraju ko }e ih i ukom politi~kom smjeru voditi.U tom smjeru Inzko je najakti-vniji: ovo je, u posljednjih {estmjeseci, njegov tre}i apelgra|anima Bosne i Hercegovineu kojem ih, u su{tini, poziva dapromijene svoju vlast.

Principijelno gledano, visokipredstavnik je u pravu: treba dase po~e{u oni koje najvi{e svrbi- dakle, `rtve ove katastrofalnevlasti. U rukama im je i instru-ment za tu vrstu intervencije:glasa~ki listi}. Jednostavnim za-okruìvanjem brojeva i imenana tom papiri}u u krajnjem zbi-ru moè se u~initi veliki obrat.U politi~koj pri~uvi su, osim po-zicije, i brojne opozicione i no-voformirane partije koje ~eznuza samodokazivanjem i koje nu-de programe prema Inzkovomreceptu: borba protiv nezaposle-nosti, siroma{tva, kriminala ikorupcije. Njima bi se gra|anitrebali okrenuti na ovojesenjemvelikom izja{njavanju.

Sanduci nad glavama

Da li }e glasa~i tako i u~ini-ti, ipak je neizvjesno. Svjedocismo da su s me|unarodnih visi-na i prije svih drugih izbornihnadmetanja upu}ivane sli~nesugestije, ali u kona~nici nikadnisu promovirane potpuno no-ve, reformske politi~ke snage.Alternativa vladaju}im stranka-ma sada je, dodu{e, znatno bo-lja no {to je ranije bila: no, zaveliku promjenu ipak je u da-na{njoj Bosni i Hercegovinipotrebno - dvoje! Prvi su, nara-vno, gra|ani, ali je nemjerljiv idoprinos koji eventualnom obr-atu treba da daju me|unarodnikrugovi zaduèni za pomo} udràvnoj stabilizaciji Bosnei Hercegovine. Neku velikusje~u politi~kih dahija te{koje, gotovo nemogu}e od njiho~ekivati, ali je ipak potre-bno i ne{to vi{e od rije~i ka-kve je ovih dana uputioInzko. Potrebno je da seme|unarodni krugovi, ne sa-mo OHR, na neki na~inotvoreno distanciraju od sa-da{nje vladaju}e garniture injihovih predvodnika. Gra|ani-ma treba da vide da mo}ni stra-nci nad njima sklapaju politi~kemrtva~ke sanduke, a ne onakokako sada ~ine dok se s njima idalje susre}u, razgovaraju i na

taj na~in prema njima ipak poka-zuju dràvni~ko po{tovanje.

Svoju politi~ku energiju iOHR i stranci op}enito vi{e bitrebali da usmjere na potporualternativnim politi~kim proje-ktima, pojedincima i strankama,

ukoliko zaista èle da pomognugra|anima da se glasa~kiobra~unaju s uspavanom i neo-dgovornom vla{}u. A oni se snjima susre}u samo u rijetkimprilikama. Prestali su, dodu{e,me|unarodni poku{aji okuplja-

nja vladaju}ih kvinteta ili se-ksteta, ali ipak izostajeizraènije i toliko potrebno di-stanciranje i OHR-a i diploma-tskih misija u Sarajevu od vlastikoja je, ne samo od ValentinaInzka, dobila onako porazneocjene. Pogotovo izostaje ko-nkretiziranje njihovih primje-dbi na ra~un vlasti, recimo udomenu korupcije. I Inzko jeovih dana naglasio potrebu zanamjenskim i efikasnimtro{enjem milijardi maraka ko-je, izme|u ostalog, u ovda{njebudète stiù iz me|unarodnihdonatorskih krugova. Javnostije taj problem odavno poznat,gra|ani i mediji u to upiru pr-stom, ali me|unarodna zajedni-ca jo{ nijednom nije pruìlaadekvatnu pomo} u razotkriva-nju mreè nenamjenskogtro{enja i otvorene kra|e tih sr-edstava. Kad bi u tom domenuotvorili svoje fascikle, i put zarazra~un s nesavjesnom i dugo-prstom vla{}u bio bi kra}i i efe-ktniji.

Podijeljena krivica

Do izbora je ostalo ne{tovi{e od dva mjeseca. Bira~i senao{travaju za glasanje, mjerka-ju}i svaku rije~ i kandidata imedijskih i analiti~kih krugova,ali i me|unarodnih predstavnikau na{oj zemlji. Jedan vaàn si-gnal svakako im je jasan: stra-nci u Bosni i Hercegovini èledruga~ije politi~ke partnere odsada{njih. No, i strancima ne{tomora biti jasno. Oni ovdje nisusamo u funkciji sokoljenja ja-vnog mnijenja nego i izvr{ava-nja krupnih politi~kih zada}akoje su im zvani~no udijeljene.Stoga i ne mogu skr{tenih rukusjediti i ~ekati da gra|ani sami

obave mu~ni posao uklanjanjavladaju}ih garnitura koje,osim sebi, nikom drugom nisuu~inile ni{ta dobro. Dio krivi-ce za takvu njihovu neu~inko-vitost svakako da snose ime|unarodni politi~ki krugo-vi, od OHR-a nadalje, koji suposljednjih godina pokazivaligotovo nevjerovatnu tolera-nciju prema ovda{njim nespo-

sobnim, neodgovornim i zlona-mjernim liderima. Makar u fi-ni{u njihove vladavine mogli bi,nakon Inzkovih rije~i, i djelimapripomo}i da se ta garnituraodbaci u kontejnere ru`ne pro-{losti.�

GLOBAL 79/201022

� ANALIZA

PRINCIPIJELNO GLEDANO, visoki predstavnik jeu pravu: treba da se po~e{u oni koje najvi{esvrbi - dakle, `rtve ove katastrofalne vlasti. Urukama im je i instrument za tu vrstu intervencije:glasa~ki listi}. Jednostavnim zaokruìvanjembrojeva i imena na tom papiri}u u krajnjemzbiru moè se u~initi veliki obrat

VALENTIN INZKO:

Ako ve} nije efikasni

pragmati~ar, pokazuje

da je dobar analiti~ar

GLOBAL

� STRUKA VS. POLITIKA PPAARRAALLEELLEE KKOOSSOOVVAA II BBIIHH

Pri~a bez pravnogargumenta NIJE ISKLJUÊNO da put

Kosova ka nezavisnosti iskoriste i drugi secesionisti~ki pokreti, kao {to nije isklju~eno da se to iskoristi za neke politikantske poduhvate u BiH. Me|utim, pravni argumenti nisu na strani dezintegracije BiH

Pi{e: Jasmin BOJI]

Me|unarodni sud pravde u Haaguiznio je savjetodavno mi{ljenjekojim kaè da nezavisnost Koso-va nije u suprotnosti s me|unaro-

dnim pravom kao ni Rezolucijom Vije}a sigu-rnosti UN-a 1244, kojom je uspostavljen pra-

vni poredak ove biv{e pokrajine. Savjetodavnomi{ljenje o~ekivalo se s velikim nestrpljenjem,posebno u dràvama okruènja, ali i svim onimzemljama koje imaju unutra{nje probleme ipokrete koji teè secesionizmu.

Interes politi~kih krugova u BiH za Koso-vo nemali je, ali reakcije na odluku nisu bileburne. Savjetodavno mi{ljenje o kosovskoj

BANJA LUKA:Kosovski scenarij

neprenosiv je u BiH

79/2010 23

GLOBAL 79/201024

Mogu}e su politi~ke manipulacije, ali pravi osnov z

� STRUKA VS. POLITIKA

nezavisnosti nije iskori{tenoza destabilizaciju BiH, iako jenajburniji dio predizborne ka-mpanje tek pred nama. Pre-dstavnici Bo{njaka i Hrvatamudri su u svojoj umjerenostii vjerovatno se uzdaju u histo-rijsku nu`nost koja, neizosta-vno, ide u pravcu dràvneemancipacije Kosova. Pre-dstavnici Srba u BiH, konkre-tno vladaju}i SNSD MiloradaDodika, na{ao se u delikatnojsituaciji, jer samo odobrava-njem nezavisnosti Kosova mogu politiziratioko poloàja RS-a u BiH.

Politi~ka tuma~enja

Izdajom svoje samoproklamirane otad`bi-ne Srbije Dodik bi mogao neograni~eno poli-tizirati oko otcjepljenja. Ipak, nije vrijeme i}iu kontru predsjedniku Borisu Tadi}u, pa jesva pri~a SNSD-a zavr{ila na izjavi Neboj{eRadmanovi}a, ~lana Predsjedni{tva BiH iSNSD-a, da „BiH nikada ne}e priznati Koso-vo“, dok je Dodik za novosadski dnevnik Da-nas izrazio razo~aranje onim {to se de{ava Sr-biji i rekao da je siguran „da ne}e ostati bezposljedica u samoj BiH“.

Dakle, Dodik, koji ne preza od notornog

govora mr`nje, govorio je o potencijalnoj si-tuaciji i hipoteti~ki stavljao sve u kontekstBiH. Za nas, koji njegov jezik poznajemo, toje gotovo pa primjereno.

Ostavljaju}i po strani politizaciju, mi{lje-nje Me|unarodnog suda pravde, slaù se pra-vni eksperti, ukazuje na to da biv{a SFRJ naKosovu ulazi u posljednju fazu svoje disolu-cije. Kosovski scenarij neprenosiv je u BiH, arazlozi za to su jednostavni i svakom razu-mljivi. @4:Me|unarodne posljedice „ T omi{ljenje }e, sigurno, biti orijentir Generalnojskup{tini UN-a i drugim organima u postupa-nju po tom pitanju. Me|unarodne posljedica}e biti, to je nesporno, jer savjetodavnomi{ljenje }e biti kori{teno s obzirom da su po-stojale neke nedore~enosti Rezolucije 1244.

Tom rezolucijom je uspostavljenaadministracija UN-a na Kosovu, a onaje po svojoj prirodi privremenog kara-ktera. Dakle, nije bilo odgovora na pi-tanje {ta }e se desiti nakon povla~enjaadministracije UN-a, odnosno nije bi-lo jasno odre|eno ho}e li Kosovo bitivra}eno pod suverenitet Srbije ili }enastaviti da egzistira kao nezavisnadràva“, poja{njava ekspert zame|unarodno pravo Sakib Softi}.

Ina~e, Skup{tina Kosova donijelaje Deklaraciju o nezavisnosti 17. febr-

uara 2008. godine. Generalna skup{tina UN-aodgovorila je pozitivno na zahtjev Srbije daMe|unarodni sud pravde ponudi savjetoda-vno mi{ljenje na odluku o nezavisnosti. Srbi-ja, o~igledno, nije dobila ono {to je traìla.

„Ovo je negativan ishod za Srbiju, koja jena bazi Rezolucije 1244 tvrdila da je Kosovoi dalje pod njenim suverenitetom i da je ma-ndat UN-a da osigura suverenitet Srbije naKosovu. Sada je jasno da je to tuma~enje bilopogre{no“, poja{njava Softi}.

Principi me|unarodnog prava U me|unarodnom pravu postoje dva pri-

ncipa kada se govori o pravu na progla{enjenezavisnosti. S jedne strane, imamo pravo na-roda na samoopredjeljenje, a drugi je pravodràva na opstanak. Radi se o dva suprotsta-

SAKIB SOFTI]: Srpski narod u BiH maksimalno iskoristio svoje pravo na samoopredjeljenje

KASIM TRNKA:Radi se o potpunosuprotnoj situacijikada su u pitanju

BiH i Kosovo

TRNKA: „Stanovni{tvo na podru~ju RS-a nije ni~im zlostavljano niti su tamo kr{enaljudska prava. Naprotiv, samoprogla{enevlasti RS-a su izvr{ile etni~ko ~i{}enje i genocid nad narodima u BiH. Veoma va`nastvar je i to {to su susjedne dràve Dejtonskim sporazumom preuzele obavezu da }e po{tovati suvereniteti teritorijalni integritet BiH“

GLOBAL79/2010 25

za povezivanje BiH i Kosova apsolutno ne postoji

vljena principa, ali u slu~aju Kosova primat jedobio prvi princip.

„ Kosovo je u biv{oj SFRJ, prema Ustavuiz 1974. godine, bilo federalna jedinica kojaje imala predstavnika i u predsjedni{tvu. Isti-na, Kosovo je bilo dio Socijalisti~ke republi-ke Srbije, {to je poziciju ove pokrajine ~inilodelikatnijom. Me|utim, klju~nu prevagu do-nijela je ~injenica {to se na Kosovu za vrije-me Milo{evi}evog reìma konstantno kr{ilome|unarodno pravo, tako da je Srbija izgubi-la legitimitet da se poziva na me|unarodnepravne norme“, kaè Softi}.

Upravo tu dolazimo do argumenta koji neide u prilog onima koji èle politikantski po-vezivati nezavisnost Kosova i potencijalnezahtjeve za nezavisno{}u Republike Srpske.

„Po~etna situacija u BiH i na Kosovu nijebila niti sli~na. Srbi u BiH i Hrvatskoj su, ko-riste}i pravo naroda na samoopredjeljenje,iscrpili svoje mogu}nosti u okviru BiH odno-sno Hrvatske. Naime, u susjedstvu smo imaliSrpsku Krajinu i poku{aj otcjepljenja doveoje do ukidanja te tvorevine, {to su me|unaro-dni faktori opravdali i potpomogli. U BiHimamo RS kojim je srpski narod u BiH ma-ksimalno iskoristio svoje pravo na samoopre-djeljenje. Sve vi{e od toga dovelo bi do uki-danja RS-a, a to bi, sigurno, bilo potpomo-gnuto od me|unarodne zajednice“, zaklju~ujeSakib Softi}.

On dodaje da je otcjepljenje Kosova i nje-govo me|unarodno priznanje zavr{ni ~in di-solucije SFRJ, jer je nerealno da Vojvodinakrene istim putem, a za RS je otrje`njuju}esve ono {to se de{avalo nakon {to su Srbi uHrvatskoj zloupotrijebili svoje pravo na sa-moopredjeljenje. Treba re}i da je savjetoda-vno mi{ljenje Me|unarodnog suda pravdeustvari odgovor na pitanje koje je u ime Srbi-je postavila Generalna skup{tina UN-a. Pita-nje je bilo da li je jednostrana Deklaracija onezavisnosti privremenih tijela lokalne samo-uprave na Kosovu u skladu s me|unarodnimpravom.

U dijelu obrazloènja savjetodavnogmi{ljenja predsjednik Me|unarodnog sudapravde Hisashi Owada rekao je da Rezolucija

Vije}a sigurnosti UN-a 1244 ne zabranjujedono{enje deklaracije o nezavisnosti Kosova.

Pravna realnost

Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka ta-ko|er isti~e da odluka vezana uz Kosovo nemadodirnih ta~aka za BiH i da povr{no gledanje natu problematiku ne moè promijeniti pravnu re-alnost. „Radi se o potpuno suprotnoj situacijikada su u pitanju BiH i Kosovo, a onaj ko tvrdisuprotno upu{ta se u jeftine politi~ke manipula-cije. Razli~ita je geneza problema na ove dvijeteritorije. Na Kosovu je sve po~elo 1988. godi-ne, kada je Milo{evi} ukinuo autonomiju. Timeje formalno otvorena jugoslavenska kriza. Pri-vremeno stanje je na Kosovu uspostavljeno Re-zolucijom 1244 zbog toga {to su vlasti Republi-ke Srbije vr{ile masovna kr{enja ljudskih pravaAlbanaca. Zbog toga prvo izvr{eno bombardir-anje Srbije, a potom uvedena me|unarodna upr-ava i suspendirana vlast Republike Srbije“,obja{njava kosovski problem Trnka. U BiH se,s druge strane, desila potpuno druk~ija situacija.„Stanovni{tvo na podru~ju RS-a nije ni~im zlo-stavljano niti su tamo kr{ena ljudska prava.

Naprotiv, samoprogla{ene vlasti RS-a su

izvr{ile etni~ko ~i{}enje i genocid nad narodimau BiH. Veoma va`na stvar je i to {to su susjednedràve Dejtonskim sporazumom preuzele oba-vezu da }e po{tovati suverenitet i teritorijalniintegritet BiH“, zaklju~uje Kasim Trnka. Mo-gu}e su politi~ke manipulacije, ali neki praviosnov za povezivanje BiH i Kosova apsolutnone postoji. O savjetodavnom mi{ljenju raspra-vljat }e se i pred Generalnom skup{tinom UN-a, a ne treba sumnjati da je ova odluka najvi{egme|unarodnog suda novi argument u rukamakosovskih vlasti, ali i svih onih koji su dosad pr-iznali nezavisnost Kosova.

Nije isklju~eno da put Kosova ka nezavi-snosti iskoriste i drugi secesionisti~ki pokreti,kao {to nije isklju~eno da se to iskoristi za nekepolitikantske poduhvate u BiH. Me|utim, pra-vni argumenti nisu na strani dezintegracije BiH.

Respektiraju}i razli~ita mi{ljenja o koso-vskoj nezavisnosti u politi~kim krugovimana{e zemlje, u ovom trenutku sasvim je ne-va`no ho}e li i kada BiH priznati Kosovo. �

VVEELLIIKKEE SSIILLEE

Sud nikome nije promijenio mi{ljenje

SAVJETODAVNO MIŠLJENJE Me|unarodnog suda pravde ipak nije promijenilo stavo-ve zemalja lidera svjetske politike. Dok Moskva jo{ uvijek ima zvani~an stav da ne pri-znaje otcjepljenje Kosova, francuska diplomatija ne samo da je priznaje nego proces otcje-pljenja smatra nepovratnim. SAD je zdu{no podrào mi{ljenje Suda, jo{ jednom potvr-div{i ~vrstu podr{ku nezavisnom Kosovu.

Rasprava u Generalnoj skup{tini UN-a bit }e, u svakom slu~aju, zanimljiva.

NIJE VRIJEME i}i u kontrupredsjedniku Borisu Tadi}u,pa je sva pri~a SNSD-a zavr{ila na izjavi Neboj{eRadmanovi}a, ~lana Predsjedni{tva BiH i SNSD-a,da „BiH nikada ne}e priznati Kosovo“, dok je Dodik za novosadski dnevnik Danas izrazio razo~aranje onim {to sede{ava Srbiji i rekao da je siguran „da ne}e ostati bez posljedica u samoj BiH“

GLOBAL 79/201026

� STRATEGIJA VELIKIH SSUUSSJJEEDDII II MMII PPRREEDD VVRRAATTIIMMAA EEVVRROOPPSSKKEE UUNNIIJJEE

Posljednji vaàn potez koji je donijela Merkel o BiH

Pi{e: Nedàd LATI]

Kako je izborna godina u Bosni iHercegovini te su izvr{ene sveformalne pripreme za izbornukampanju, me|unarodna zaje-

dnica nikad nije bila ti{a, reklo bi se ~ak inezainteresiranija za ishod izborne utrke.

Nakon velike konferencije o zapadnomBalkanu, odràne 2. juna u Sarajevu, kojaje zbog svoje brojnosti u~esnika tek imalaza cilj demonstrirati atmosferu relaksira-ju}ih diplomatskih razgovara i izjava, nijevi{e bilo zna~ajnijih opservacija i porukabosanskim liderima pa ni gra|anima.

Moglo bi se re}i da je obiljeàvanje Da-na genocida u Srebrenici 11. jula te prisu-stvo komemoraciji srebreni~kih `rtava ne-kolicine zna~ajnih politi~ara iz susjedstva iregiona tako|er bilo u znaku nekih veomaozbiljnih politi~kih poruka koje se ti~u je-dnako bosanske pro{losti kao i budu}nosti.Tek izricanjem presude Me|unarodnog su-da pravde u Haagu po pitanju deklaracijeSkup{tine Kosova o nezavisnosti najmla|edràve u Evropi bilo je i za o~ekivati da }eMilorad Dodik to politi~ki zloupotrebljava-ti u korist svoje nacionalisti~ko-separati-sti~ke politike. Te njegove izjave se ume|unarodnim krugovima doìvljavajukao „davanje odu{ka“ Srbima zbog poziti-vne presude za Albance. Dakle, ni takveizjave provokativnog Dodika, koji prokli-

nje koliko i osu|uje „nepravedni me|unar-odni poredak za Srbe“, nisu bile dovoljnoozbiljne da se ijedan ambasador u BiH kaoni OHR oglasi i izjasni o njima.

Turska politika

Zna~i li to da je me|unarodna zajednicatoliko umorna od BiH, da je toliko pala u le-targiju i da je digla ruke od nje kao bezna-de`nog slu~aja za koji nema rje{enje. To bi bi-lo suvi{e simplificirano gledanje na me|una-rodnu zajednicu u BiH. Prvo, nema te balka-nske zemlje odnosno zemlje biv{e sastavniceJugoslavije da nema skoro istovjetan problemkao i BiH u odnosu na susjede, a po kojemsvjetske sile i jake zapadne evropske zemljenemaju suprotne stavove i interese.

Ipak se mogu razaznati neke promjene upolitici va`nih zemalja prema BiH. Na-jve}e osvjeènje, skoro da je to bilo izne-na|enje, bila je vrlo ìva turska politika naBalkanu. Izgleda da val Obamine nove po-litike vrlo sporo stiè na Balkan te da se i uBiH vrlo sporo smjenjuju diplomate Bu-shove s diplomatima Obamine administra-cije. Za razliku od ameri~ke administracije,promjene u Britaniji, gdje su pobijedili ko-nzervativci, izravno su donijele i promjene,pa ~ak i ìvost u politici prema BiH.

Jedina evropska zemlja koja je vrlosna`no bila involvirana u BiH, a danas po-kazuje veliku apatiju i nezainteresiranostprema BiH jest Njema~ka. Od vremena

vlasti kancelarke Angele Merkel, koja nika-da nije posjetila BiH, njema~ka politika injen utjecaj u BiH naprosto su utihnuli. Po-sljednji vaàn potez koji je donijela Merkelo BiH je bio izbor Christiana Schwarz-Schillinga za visokog predstavnika.

A njena izjava koju se prenijeli neki hr-vatski listovi, kako }e „EU primiti Hrva-tsku i nikog vi{e“, samo je dodatno dala zapravo onim analiti~arima koji su gospo|uMerkel opisivali kao „kancelarku koja nemari za Balkan“. Posljednji bosanski poli-ti~ar kojeg je primila Merkel bio je @eljkoKom{i}, a njegova je posjeta imala za ciljtraènje potpore za njegovu kandidaturu za~lana Predsjedni{tva BiH.

Sanader favorit

Nezainteresiranost Merkel za BiH nezna~i da njema~ka diplomatija u BiH nemasvoje politi~ke favorite i da ne radi punom

Nezainteresiranost Merkel za BiH ne zna~i da njema~ka diplomatija u BiH nema svoje politi~kefavorite i da ne radi punom parom kako bi barem zadràla postoje}i politi~ki i ekonomski utjecaj u BiH

Merkel izmeHrvatske i

MERKEL: Analiti~ari je zovu gospo|om koja ne mari za Balkan

GLOBAL79/2010 27

bio je izbor Schillinga za visokog predstavnika

parom kako bi barem zadràla postoje}i po-liti~ki i ekonomski utjecaj u BiH. Osim lo-bija, prije svega u Katoli~koj crkvi, nekimintelektualnim i ekonomskim krugovima uSarajevu, njema~ka politika je proteìranapreko biv{eg predsjednika HDZ-a i premi-

jera Hrvatske Ive Sanadera. Sanader je kao biv{i njema~ki student

slovio kao glavni igra~ evropskih demo-kr{}ana, pa tako i izravni favorit CDU-a,odnosno Angele Merkel. Smatra se da je onstoga i podrào Boù Ljubi}a, tako|er nje-ma~kog studenta, kad se razi{ao s Draga-nom ôvi}em. Nije poznato da je neki pre-mijer na Balkanu tako naprasito napustiopremijersku fotelju i pobjegao iz politikekao Ivo Sanader. Smatra se da je to u~inje-no zbog pritiska diplomata iz EU koji suuo~ili po{ast korupcije koja je zahvatila Hr-vatsku te da kao takva nikad ne}e mo}i po-stati njenom ~lanicom.

A kako je ustvrdio Miroslav Tu|man, dakorupcija u Hrvatskoj nikako nije samo lo-kalni produkt, ve} da ima korijene i u ne-kim evropskim zemljama, {to }e re}i da jeuvezena preko nekih evropskih kompanija,prije svih njema~kih, Sanader je lahko

`rtvovan. Po{to se BiH jo{ ne moè takosna`no uhvatiti uko{tac s organiziranomkorupcijom i mitom, kako to ~ini hrvatskiUSKOK, mnogi hrvatski tajkuni u BiH ko-ji su se obogatili na nedozvoljen na~in, aboga}enje im se toleriralo jer su bili jedanod garanta ostanka Hrvata u BiH, na na~inda ih se zapo{ljava, tako nije ni razotkrive-no koliko je korupcija u BiH uvezena iz Hr-vatske, i to dobrim dijelom u vrijeme Sana-dorove vlade.

Op}e je poznato da Hrvati u FederacijiBiH kontroliraju finansije, odnosno fina-nsijske tokove od kladionica i do banaka, teda je porijeklo kapitala u najve}oj mjeri izHrvatske, odnosno Austrije i Njema~ke.Tako|er, zbog prednosti dvojnog dràvlja-nstva, kada su Hrvati u BiH oslobo|eni be-zviznog reìma, ve}inu predstavni{tava ko-mpanija zapadnih zemalja kontroliraju Hr-vati.

Strate{ke kompanije

Njema~ka je u BiH ulagala uglavnom ustrate{ke kompanije koje koriste prirodneresurse poput Aluminija iz Mostara i Ceme-ntare iz Kaknja. Tre}i val ekonomske krizekoji potresa Hrvatsku jo{ ne razdire BiH utoj mjeri. U slu~aju bankrota FederacijeBiH, korijeni svih ekonomskih neda}a bilibi adresirani i prema uvoznicima korupcijeu BiH. Stoga je za pretpostaviti da je i to je-dan od razloga {utnje i pasivnosti njema~kediplomatije u BiH.

[to se ti~e ~isto politi~kih odnosa, Nje-ma~ka je jo{ od Helmuta Kohla favorizira-la Hrvatsku, odnosno politiku FranjeTu|mana, tako da se moè zamjeriti da ni-je dovoljno iskoristila svoj utjecaj naodvra}anju Tu|mana u njegovom poku{ajuda podijeli BiH sa Slobodanom Mi-lo{evi}em. Tek napadom hrvatskih ekstre-mista na Hansa Koschnicka, njema~kog pr-edstavnika za Mostar, Njema~ka je djelova-la izravnije i otresitije.

I u vrijeme dok je Tony Blair bio premi-jer britanska politika prema Hrvatskoj bilaje veoma direktna. Mnogi smatraju da jeAnte Gotovina uhap{en i izru~en Haaguupravo zbog uvjetovanja Engleske ovim~inom kako bi Hrvatska uop}e pristupilapregovorima o pridruènju EU.

Tako|er se moè re}i da je Njema~kaodigrala klju~nu ulogu u slamanju politikeAnte Jelavi}a u poku{aju stvaranja Herceg-Bosne. Takva politika je bila sasvim o~eki-vana od zemlje i nacije koja je doìvjelaBerlinski zid. Ali, po{to je Angela Merkelbiv{a gra|anka Isto~ne Njema~ke, od nje seo~ekivalo vi{e razumijevanja i anga`man uBiH. �

JEDINA EVROPSKA ZEMLJAkoja je vrlo sna`no bilainvolvirana u BiH, a danaspokazuje veliku apatiju i nezainteresiranost premaBiH jest Njema~ka. Od vremena vlasti kancelarkeAngele Merkel, koja nikadanije posjetila BiH, njema~kapolitika i njen utjecaj u BiHnaprosto su utihnuli

e|uBiH

GLOBAL 79/201028

� INTERVJU PPRREEDDRRAAGG MMIIKKII MMAANNOOJJLLOOVVII]],, BBAARRDD RREEGGIIOONNAALLNNOOGG GGLLUUMMII[[TTAA

„U ekscesu koji se zove kinematografija vladaju gr

Balkan je pokusni ku

Razgovarala: Svjetlana [email protected]

Foto: Jasmin BRUTUS

Predrag Manojlovi} je na SarajevoFilm Festivalu boravio kratko.Do{ao je ove godine kao ~lan ekipefilma Cirkus Columbia Danisa Ta-

novi}a, koji je svjetsku premijeru imao prvefestivalske no}i. Manojlovi} se ve} prekosu-tra zaputio prema Gr~koj, a u tih nekoliko sa-ti svaka je njegova minuta bila rezervirana zanjegovo pojavljivanje na brojnim festiva-lskim „eventima“, susrete s novinarima ili ko-legama filma{ima. Ipak ljubazno se odazvaona poziv magazina Global za intervju u ko-jem smo razgovarali o posljednjim filmskimostvarenjima, ali najprije o politi~koj klimi ukojoj se oni stvaraju, sistemima vrijednostikoji su se nametnuli i koji nam se name}u sa-da, stvarala~kim dilemama i energiji da se mi-jenja svijet, gdje je ponekad razgovor bio isti-nska intimna ispovijest umjetnika o momenti-ma u kojima nije imao hrabrosti da mijenjahistoriju, ali jeste da mijenja - sebe.

� GLOBAL: U filmu Cirkus Columbia igrate ga-starbajtera koji se nakon dvadeset godina, u pr-askozorje rata, vra}a u domovinu. Njegov izbor jeda ostane uprkos naznakama da dolaze te{ka vr-emena. Va{ li~ni izbor, opet, 90-tih bio je da ode-te. Koliko je to Va{e ìvotno iskustvo utjecalo ugra|enju ovog lika?

MANOJLOVI]: Mogu}e da ima posrednoguticaja, svako iskustvo se taloì, sva ona kojasmo pro{li u nama ostavljaju trag... Ona negdjeu|u i tako zriju...Direktnog uticaja, ipak, ne. Janikada nisam bio gastarbajter i to je moja veli-ka sre}a, nisam bio niti ekonomski ili politi~ki

imigrant. Imao sam tu vrstu vaspitanja i obra-zovanja da sam odluke u ìvotu donosio sam,a jedna od njih je bila ne praviti kompromisekad se oni zaista ne moraju praviti, kad su u pi-tanju krucijalne stvari koje vam odre|uju ìvot- da li }e se on nastaviti ili }e se, pak, prekinu-ti. Sve izvan toga je podlo`no na{oj odluci, sadvam govorim o svom ìvotu, onakvim kakvimga ja vidim. Velika je sre}a imati dar, znati garazvijati, gajiti ga. Ja sam samo otvorio vratavan prostora biv{e Jugoslavije zahvaljuju}i fi-lmovima koje sam snimao prije rata, tako dasu za mene znali i van profesionalnog svijeta.Moja pri~a zato ne li~i ni na jednu pri~u, nju,mo`da, imaju jo{ dvojica ljudi s prostora biv{eJugoslavije. Uvijek sam pravio izbore i to jemoja ogromna snaga koje sam svjestan i mojasloboda. Ne bih to mijenjao za mnoge stvari.

� GLOBAL: Pro{le godine smo na SFF-u imali pr-iliku vidjeti sli~ne tematike, ambijent Hercegovi-ne, obiteljsku dramu s ratnom atmosferom u po-zadini... Neki filmski autori smatraju da je za pr-avi ratni film o de{avanjima na ovim prostorimapotrebna ve}a povijesna distanca. Drugi prigova-raju da se tematika izbjegava zbog osjetljivog po-liti~kog trenutka. [ta Vi mislite?

MANOJLOVI]: Povijesna distanca je uvijekdobra stvar, ali onda ona hladi emociju, il je pakne hladi, mo`da ~ak podgrijava, ali nema onogdirektnog, iracionalnog refleksa na ~injenicurata ili druge ekstremne situacije. Zato mislimda su podjednako validna oba prilaza. Ako ima-te potrebu da snimate dokumentarni film tokomrata - snimajte ili, odmah poslije rata - igrani,ako je to zaista va{a potreba. Sve treba raditi izpotrebe a ne zato {to je kurentno, {to }e dobitina fondovima, zato {to }e se svidjeti nekoj ko-misiji... I jedan i drugi prilaz ratnoj tematici suzato validni, samo daju razli~ite rezultate.

� GLOBAL: Mnogi se ne bi sloìli s Vama kadakaète da ste sretni {to ste ro|eni na Balkanu.Za{to ste sretni ovdje?

MANOJLOVI]: Zato {to ovaj na{ Balkan imane{to {to dalji Istok, a ni Zapad nemaju ili ima-ju u drugoj formi koja meni ne odgovara. NaBalkanu postoji jedan spoj koji je meni veomamio - vrlo dobrog obrazovanja i, u isto vrijeme,urednosti, relativne metodi~nosti i iracionalno-sti - a svi zajedno u spoju ra|aju vrlo zanimlji-vu intelektualnu, emocionalnu sadrìnu iz kojemoète da se izraàvate. Taj spoj iracionalnog,racionalnog, urednog i neurednog, osje}aj zaneizre~eno, taj nevjerovatan osje}aj na Balkanuza ono {to je izme|u redova, za ono {to se neiskaè, osjeti u razgovoru, bilo kakvom odnosu,refleksi koji su razvijeni na Balkanu su sasvimdruga~ijih od onih koji su razvijeni u Britaniji,Njema~koj, ljudi su druga~iji, {to ne zna~i daovi drugi nisu zanimljivi...

� GLOBAL: [to ne zna~i ni da smo mi bolji...

GLOBAL79/2010 29

grupice koje se jako dobro snalaze“

„NA BALKANU postoji jedan spoj koji je meni

veoma mio - vrlo dobrogobrazovanja i, u isto

vrijeme, urednosti, relativne metodi~nosti i

iracionalnosti - a svi zajedno u spoju ra|aju vrlo

zanimljivu intelektualnu,emocionalnu sadrìnu iz

koje moète da se izraàvate“

evropski kuni}

„U OVIM REGIONALNIMkinematografijama vlada politi~ka neosvije{tenost o tome koliko je kultura va`na i bitna, koliko je film kao medij vaàn za svaku dràvu“

MANOJLOVI]: Ne, ne zna~i da smo bolji,ali ja vam mogu re}i da nisam nijednog seku-nda zamrzio ili ne volio sve lo{e navike kojeimam, jer one su me upu}ivale na one dobrekoje imam, bez njih ne bih imao ni ove dobre.Balkan ima puno mana...

� GLOBAL: Koje su najve}e balkanske mane?

MANOJLOVI]: Primitivizam, gajeni primiti-vizam, podgrijevan primitivizam, veliki talenatza ubijanje, jer to kako se ovdje ubija i ubijalose vjekovima nazad, takva ma{tovitost je rije-tko vi|ena.

� GLOBAL: Tokom festivalskog programa Na ka-fi sa... govorili ste na kraju vrlo emotivno iangaìrano, pozivaju}i na regionalnu saradnju,upu}uju}i nas jedne na druge. Bore li se Va{e ko-lege, filma{i, protiv primitivizma?

MANOJLOVI]: Ne, u ovim regionalnim kine-matografijama, ja vam to slobodno mogu re}i,vlada politi~ka nesvijest o tome koliko je kultu-ra va`na i bitna. Vlada politi~ka neosvije{tenosto tome koliko je film kao medij vaàn za svakudràvu. U tim patrljcima, ekscesu koji se zovekinematografija, koji ne proizlazi iz odnosa onihkoji vr{e vlast, vladaju grupice koje se jako do-bro snalaze, oni su uvijek s ljudima koji vr{e vla-st. Imamo neregularnu situaciju gdje niko ne elida uspostavi sistem, a, ako neko i èli ru{iti bar-ijere, zidovi su jako veliki. Korijeni tog nereda suu poznim 80-tim. Bajpasovi koji su ra|eni u Sr-biji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini jeste da su toekscesi koji su samo zavaravali i govorili da filmpostoji. Filma nema, on ne postoji, to su bile sa-mo slu~ajnosti ili plod ogromne upornosti poje-dinaca. Ni{ta se tu nije promijenilo. Odnos pre-ma kulturi je odnos prema vlastitoj dràvi, pre-ma njenom napretku, to je na~in mi{ljenja,

ìvota. Ako se stalno bavimo egzistencijalnimpitanjima: [ta }e biti s nama, letimo u mjestu!

� GLOBAL: Imaju li filma{i èlje i energije zastvaranje velike, regionalne saradnje?

MANOJLOVI]: Imaju mla|i. A mladi nikad ne-maju uticaja ili je on malen u toj malenoj srediniu kojoj se nalaze i tu je problem. Tako da vam jepotrebna Zlatna palma ili Oscar da biste mogli daradite film, eventualno. Pa ~ak i ako dobijete Me-dvjeda u Berlinu, ne zna~i da }ete dobiti sredstvaza idu}i film, kao {to je slu~aj u Bosni i Hercego-vini, {to je potpuno nenormalno. Nema te komisi-je koja moè to da kaè, da odlu~i! Jer komisija posvojoj kompetentnosti, darovitosti nije ni blizu ne-koga ko je napravio film kakav je napravila Ja-smila (@bani}, op. aut.). Vi ne moète zabranitinekome ko je takvog talenta kao ona da radi. Vijoj oduzimate to. I {ta }e ona?! Ona }e oti}i oda-vde! Oti}i }e u drugu dràvu i snima}e sve drugefilmove tamo. Grupice koje to odlu~uju su veomasna`ne i njihovi interesi su iznad svega a sastoje seu sljede}em: ne talasaj mi u lokalu, a u globalu ta-lasaj koliko god ho}e{! A {ta si ti napravio napo-lju, to se nikoga od njih ne ti~e!

� GLOBAL: Moè li se, onda, re}i da kulturauspijeva da ru{i barijere primitivizma, predrasu-da, {ovinizma, ukoliko takva vrsta scenarija netalasaj prolazi pri dodjeli sredstava?

MANOJLOVI]: Kultura bi to radila kada bi pr-oizlazila iz jednog kontinuiranog stanja, a neekscesa. I to odràvanje nestalnosti ra|a jednomnepromjenom, trpnim stanjem koje je stra{no fr-ustriraju}e, jer traje uàsno dugo, pro{le su ve}ozbiljne godine. Mislim da bi se Jugoslavijateè rasturila da nije imala takvu vrstu pripremerasturanja koja je bila i unutra{nja i spoljna, alivam kaèm, spoljna priprema i uticaj ne bi mo-gli biti takvi kakvi su bili da je ljudski materijalna terenu imao ozbiljan kvalitet. Nije ga imao.

� GLOBAL: U to vrijeme ste bili ve} slavni, pri-znati glumac. Jesu li umjetnici dali dovoljno, jesuli mogli ne{to vi{e napraviti, poraditi na tomli~nom kvalitetu?

MANOJLOVI]: Mislim da ne. Niko, osimpoliti~ara, te tre}e lige otkako je Tito umro, tosu mogli da budu nekad samo predsjednicimjesnih zajednica, a ne predsjednici republi-ka, to su bezveznjaci... Intelektualac na Ba-

lkanu je, ina~e, ~udan spoj velikog primitivi-zma i duhovnih uzdignu}a, {to je veliki para-doks. E, ti intelektualci su pomagali naciona-lizam u svojim sredinama.

�GLOBAL: [ta je s Vama, jeste li mogli u tom pe-riodu sveop}e destrukcije biti kreativni?

MANOJLOVI]: Ja ne mislim da, kad topovigruvaju, muze }ute. Ne slaèm se. Nisam ni-kad }utao. Ali na li~nom planu nisam mogaoda funkcioni{em, niti sam èlio da funcio-ni{em u takvoj sredini i zato sam donio odlu-ku na po~etku rata da idem.

� GLOBAL: Neki poseban doga|aj je bio okida~za tu odluku?

MANOJLOVI]: Rije~ je o ~itavom procesu ko-ji je po~eo na Gazimestanu a zavr{io se mojomodlukom da vi{e ne glumim. Proces nestajanja,ubijanja zemlje sabijanjem u tor, to je za menebilo neizdrìvo, nema tog politi~ara koji }e meniodre|ivati sudbinu. Meni je ào, mnogo samizgubio, nisam dvanaest godina stao na pozo-ri{ne daske u gradu u kojem sam ro|en, meni jeto neko uzeo... Zapravo sam sebi sam to uzeo, jer

GLOBAL 79/201030

� INTERVJU

„Dok god ljudi ne shvate da smo tako isti, tako

se nisam mogao pretvarati da je sve uredu, ani{ta nije bilo uredu i nisam to mogao da spri-je~im. Mogao sam, da sam u{ao u SPS, pa da po-put Gavrila Principa ja roknem Milo{evi}a i ta-ko u|em u istoriju. Ali nisam imao tu hrabrost.Ali sam imao jednu drugu vrstu hrabrosti - uki-nuo sam sam sebe tamo. Nije to bilo tako lako,da znate. Nisam progovorio na svom maternjemjeziku pred nekom kamerom nekoliko godina.

Kad sve svedete, su{tinski, nikad nisamoti{ao, ali se nikad nisam ni vratio. Moja pripa-dnost Beogradu, gradu u kojem sam ro|en i ko-ji zaista volim, ravna je pripadnosti svim grado-vima koje volim a koji vi{e nisu u mojoj dràvi.

� GLOBAL: Volite li odnosno posje}ujete liKor~ulu, kao {to ste prije rata?

MANOJLOVI]: Ne, sru{ili su tu ku}u. Mojata{ta je Hrvatica, pa je to, valjda, bilo premaonoj ko }e koga nego svoj svoga. Imali smo iku}u na Bra~u, ali nju su mje{tani ~uvali.

� GLOBAL: U Bosni i Hercegovini se u javnostimnogo jo{ govori o ratu, uostalom, jo{ uvijek tra-ju procesuiranja ratnih zlo~inaca. U tom konte-kstu dosta se spominju procesi suo~avanja s

pro{lo{}u i pomirenja. Jedni, pak, misle da ti pr-ocesi teku suvi{e sporo, drugi da za historiju je-dnog podneblja decenija i po od okon~anja suko-ba nije dovoljna za njihovo sazrijevanje iliokon~anje. [ta Vi mislite?

MANOJLOVI]: Apsolutno, traju sporo.Ni{ta se ne radi nabrzinu, ali je ipak previ{evremena proteklo u nepomirenju, neprona-laènju sopstvene krivice, sopstvenih krivacana svim stranama koje su u~estvovale u ratu.Dok god su na vlasti ljudi koji su bili na ovajili onaj na~in, direktno ili indirektno, vezaniuz ratna razaranja, tu nema pomirenja...

� GLOBAL: Pa nisu, skoro svi savremeni lideri suporatni protagonisti politi~ke scene.

MANOJLOVI]: Govorite o predsjednicima,premijerima, a strukture? Vlast je piramida,{ta je s drugima dole? Do|e se do predsjedni-ka mjesne zajednice, onog koji je bio u op{te-narodnoj odbrani.

� GLOBAL: Ne znam za predsjednike mjesnih za-jednica, ali zar se ne slaète da novi predsjedni-ci, lideri u regionu ipak donose pomake u odnosuna prethodnu garnituru i op}enito klimu?

MANOJLOVI]: Slaèm se, pozdravljam ih,to je ne{to {to nije uobi~ajeno kod mene jersam uvijek kriti~an prema politi~arima i vla-sti, vidim da postoji ta tendencija kod BorisaTadi}a, ja to cijenim. Mislim da je to dobro,neophodno, da se iskrena ruka stalno pruà. Apojedinac i mijenja svijet. Ali dok god ljudine shvate da smo tako isti, tako potrebni jednidrugima, nema pomirenja.

�GLOBAL: Provodite vrijeme u Francuskoj ili Be-ogradu?

MANOJLOVI]: Kad ne radim, u Beogradu

sam. Pro{lu godinu sam posvetio filmskom ce-ntru Srbije misle}i da mogu pokrenuti ozbiljnustrategiju, puno toga je ura|eno na papiru, tre-ba da uslijedi zakon o kinematografiji, ali mi-slim da se smisao lagano gubi, jo{ uvijek ga na-zirem, ali mislim da }u oti}i odatle jer ne moguda pomaknem stvari. U mnogim sferama ljudipoku{aju napraviti pozitivne pomake, ne uspijui odu, {to ovi {to vr{e vlast i ho}e.

� GLOBAL: Sli~na situacija je u svim dru{tvima utranziciji. Umjetnici u Bosni i Hercegovini stogapostaju sve vi{e dru{tveno, ali i politi~ki angaìr-

aniji. Dobija li Beograd tu novu snagu?

MANOJLOVI]: Da, ona tamo postoji, Beo-grad se promijenio, raste, mladi ljudi nadiru,grad ima potencijal, ta alternativa postoji iona se najvi{e ogleda u muzici, jer su teatri ustanju pretprivatizacije... Beograd moè punovi{e, ali mladima treba dati da iza|u na teren.

� GLOBAL: Danis Tanovi} je tokom susreta ekipes novinarima i kolegama rekao da ga u na{oj sre-dini najvi{e ubija apatija. Osje}ate li je Vi nekad?

MANOJLOVI]: Ne, to je moja li~na ìvotnapri~a. Nemam ~ak ni razo~arenje kad govor-im o filmskom centru, filmu u regionu, kultu-ri i neprepoznavanju njenih vrijednosti. Ra-dim s hendikepiranima, ja sam u misiji poma-ganja drugima, to je jedna od mojih ljudskihpotreba. Uradili smo muzi~ku sezonu u Beo-gradu koja je bila fantasti~na.

� GLOBAL: [ta mislite o politi~kom angaìranjuumjetnika?

MANOJLOVI]: Svako ima pravo na poli-

GLOBAL79/2010 31

AALLBBAANNAACC NNAA FFIILLMMSSKKOOMM PPLLAATTNNUU

Ljudi se moraju mije{ati� GLOBAL: U Beogradu je nedavno prikazan film Besa, u kome Vi igrate Albanca koji se zalju-bljuje u Srpkinju. Kako ste se pripremali za lik u tako politi~ki {kakljivom momentu?

MANOJLOVI]: Osjetljivost na kulturolo{ke razli~itosti je vrlina koju imate ili ne. To jene{to {to odavno imam u sebi. Kad sam bio mali, moj tata Ivan Manojlovi} i mama, onisu, znate, bili glumci i i{li su na gostovanje, pa su mi s Kosova donijeli ke~ete, manje zadjecu. Nosio sam ih neko vrijeme, svi|ale su mi se, niko mi nikad nije uputio ru`nu rije~zbog toga. Danas kad bih to uradio - {ta mislite?! Ho}u da kaèm da sam odgajan u por-odici koja je govorila vi{e jezika, koja dolazi s vi{e strana, mi smo mije{ani i to je ozbi-ljna prednost i dokaz da se ljudi moraju mije{ati.

[trajk u Trep~i 80-tih bio je ve} kraj ozbiljnog procesa koji je po~eo mnogo ranije, akoji traì odgovor na pitanje: ko je kome vi{e zla nanio, Srbija Albancima ili Albanci Sr-bima? Gre{ke srpske strane po~injene na Kosovu su starije, one nemaju veze s Mi-lo{evi}em, on se samo naslonio na njih i razvio ih. Imaju veze s Titom, ali starije su i odnjega. Gre{ke u smislu nepruànja ruke prema Albancima, u~enja albanskog jezika, kao{to su oni u~ili srpski jezik. Srbi su se svetili Albancima za de{avanja tokom balkanskihratova, jer su Albanci Srbima tada nanijeli ljudske gubitke, po~eo je proces s ekspanzijommlade nacije i politikom koja je naseljavala Kosovo iz Albanije, imali su strategiju kojusu doveli do kraja. Mi, Srbi, nismo poku{ali sprije~iti tu stvar, tako da budemo zajedno, ane jedni protiv drugih, ma kakvo bilo njihovo porodi~no pona{anje.

„ÂK I AKO DOBIJETEMedvjeda u Berlinu, ne zna~i da }ete dobiti sredstva za idu}i film, kao {to je slu~aj uBosni i Hercegovini, {to jepotpuno nenormalno. Nema te komisije kojamoè to da kaè, daodlu~i! Jer komisija posvojoj kompetentnosti, darovitosti nije ni blizunekoga ko je napravio film kakav je napravila Jasmila“

o potrebni jedni drugima, nema pomirenja“

ti~ki anga`man; ako procijeni da treba - nekaje u~ini stvarno{}u.

�GLOBAL: Da li biste Vi bili politi~ki angaìrani?

MANOJLOVI]: Ne, na Balkanu koji volim -ne. Ne mogu da podnesem da budem une~istim odnosima s drugima. Ima jedna ge-neralna stvar koju se ja pitam ~esto: kakav jeto moral, ljudski profil koji sebi dozvoljavada odre|uje sudbinu va{u, moju, va{e djece,moje djece? Kakvi su to geniji koji imajudràvni~ki pogled unazad i unaprijed koji do-ma{uje visoko i daleko? Ja ne vidim to... Nebih mogao to da budem, ja bih se sudario s hi-ljadama ljudi koji su u politici samo iz mater-ijalne koristi, osim nekolicine njih koji,mo`da, nisu, govorim o mojoj, sada{njojdràvi koja se zove Srbija.

� GLOBAL: Kako ocjenjujete sada{nju Srbiju?

MANOJLOVI]: Srbija je ozbiljno, ve}inskiza Evropu, ali nije za NATO-pakt. Za evro-pske vrijednosti jeste, zato {to evropske vrije-dnosti jesu civilizacijska dostignu}a koja mo-

gu ubrzati evoluciju, pobolj{ati na~in ìvota idovesti ga u red, dovesti zakone koji se mora-ju izvr{avati. Srbin kaè: za{to bih ja kao pre-duslov ekonomske, socijalne, politi~ke alija-nse ulazio u vojnu alijansu? Ima taj Srbin do-nekle pravo. Moramo da u|emo u NATO-paktkao u defanzivnu formaciju koja je stvorenakada je postojao onaj Var{avski pakt, a ako jedefanzivna, za{to se stalno {iri? I kaè danas:pa, evo, Grci su u NATO-paktu i EU, a njimaje danas gore nego nama?! [ta donosi tajNATO-pakt, ili, pak, ta Evropa, to su pitanja...Postoje ti preduslovi koji su geostrate{ko-po-liti~kog profila, gdje smo mi samo zrnca.

� GLOBAL: Ima, dakako, mnogo razloga za euro-skepticizam, ali slaète li se da je EU jedini izlaz zaregion u smislu garanta budu}eg mira i stabilnosti?

MANOJLOVI]: Da. I to je trebalo da se uradiodmah po zavr{etku rata, a ne ~ekati to vrijeme:{ta }emo dok to ne bude, ne praviti pokuse nanama. îtav region je u jednom stalnom poku-su, izu~avanju: kulturolo{kom, politi~kom, eko-nomskom, biolo{kom, kako god ho}ete. Posto-

je, sigurno, cijeli timovi koji gledaju {ta se toovdje doga|a: ako se dogodi ovo, onda }e ono...Mislim da su to veoma zanimljivi procesi...

� GLOBAL: Ako prihvatimo da je EU ovdje garantmira i stabilnosti, onda smo priznali zebnju da bise nasilje moglo ponoviti...

MANOJLOVI]: To mi govorimo danas, a odonda do danas je pro{lo puno godina, a krozcijelo to vrijeme su se neke zebnje stvarale,imate stalno nove sumnje, nova optere}enja izato vi to mene i pitate, jer imate iskustvo odposlije rata dosad. Zato to treba odmah da seuradi: nema granica, jedan novac.

�GLOBAL: Pa to smo ve} imali, bili smo prete~a EU.

MANOJLOVI]: Jesmo, ali kao takvi nismobili potrebni vi{e. Vjerovatno i radi stvaranjaEU, kada je pao Berlinski zid, samo {to to Mi-lo{evi} nije shvatio - da je Berlinski zid pao ida je tu trebao imati sasvim druga~iji pristup.

� GLOBAL: Da li su tenzije koje se stvaraju u ve-zi s Kosovom ili Republikom Srpskom, prema Va-ma, ozbiljna prijetnja miru?

MANOJLOVI]: S ovakvom spoljnom politi-kom Srbije - ne. Ali, pazite, imate i Makedo-niju. Ali sve je lako potpaljivo, to dobro znate,ako se nekome ne{to ho}e... ali, eto, sre}om,tu je NATO-pakt koji }e sve to sprije~iti.

�GLOBAL: Haris Pa{ovi} je rasplakao Va{u kole-gicu Miru Furlan tokom programa Kafa sa..., ka-da je kazao da je prava pobjeda vidjeti danasVas, njega i Miru zajedno u Sarajevu, jer je, par-afrazirat }u, bilo zapisano ne da vas bude, ve} davas ne bude, aludiraju}i na ratna razaranja... Jeli pobjeda ili tu`na ~injenica da se ovdje uspjehsvodi na pri~u o preìvljavanju?

MANOJLOVI]: Meni je to normalno. Toimate na svim ovim balkanskim jezicima:}uti, }uti nek’ smo ìvi... Ima tu neke egziste-ncijalne istine. Probudite se ujutro i kaète se-bi: O.K., tu sam, jo{ uvijek sam tu...

�GLOBAL: Mo`da je su{tina ìvota upravo u tome?

MANOJLOVI]: U ~ekanju smrti, naravno. �

GLOBAL 79/2010

� INTERVJU

„SRBIJA JE OZBILJNO,ve}inski za Evropu, ali nijeza NATO-pakt. Za evropskevrijednosti jeste, zato {toevropske vrijednosti jesu civilizacijska dostignu}a koja mogu ubrzati evoluciju,pobolj{ati na~in ìvota i dovesti ga u red, dovesti zakone koji se morajuizvr{avati. Srbin kaè: za{to bih ja kao preduslovekonomske, socijalne, politi~ke alijanse, ulazio u vojnu alijansu?“

AKO SE stalno bavimo egzistencijalnim

pitanjima: „[ta }e biti s nama“,

letimo u mjestu!

32

GLOBAL

Otkad je Vildana Selimbegovi}postala urednicom Oslobo|enja,~itaoci ove novine gotovo sva-

kodnevno bivaju pou~avani o novinar-stvu rivalske novine kao o {tetnoj i zlo-kobnoj „avazov{tini“. Jo{ jednom se po-tvrdila stara izreka da vam u Bosni ljudimogu sve oprostiti samo ne uspjeh. Jerrije~ je o Avazu, najprodavanijoj dnevnojnovini koja je stalna meta najru`nijihopaski najuglednijih novinara dalekomanje popularne novine Oslobo|enje.

Iako se javno trse svojom objekti-vno{}u i profesionalizmom, novinariOslobo|enja, zaduèni za politi~ke te-me, gube svaki obzir i po{tovanje kadatreba pisati o novini koja je odavnoosvojila doma}e novinsko trì{te. Upra-vo kada upu}uju svoje otro-vne opaske na ra~un „ava-zov{tine“, prepune uvreda iinsinuacija nespojivih s nor-mama gra|anskog morala iprofesionalnog novinarstva,ovi novinari pokazuju da imni{ta od onoga {to pripisujusvojim protivnicima nijestrano. Zato ova tamna stra-na njihovog novinarstva za-sluùje da bude na sli~anna~in imenovana, pogotovojer sadrì neskriven mome-nt zavisti prema dalekouspje{nijem rivalu. Radi seo ne~uvenom novinarskomnarcizmu, pa se njegova pr-ava priroda moè na najbo-lji na~in doku~iti samo uogledalu: slike koje poturadrugima ponajprije su nje-govi vlastiti odrazi.

Budu}i da je era kra-jnje neprofesiona-lnog medijskog obra~una po~ela

s novom urednicom, odavno sam ve} pr-edloìo da se o ovome fenomenu govorikao o „vildanov{tini“. Dobar razlog zaovakvu parafrazu otrcane etikete leì i utome {to bi se time barem donekle pokr-io i fenomen „danov{tine“, a to je ona fo-rma prljave kampanje koju tako|er vodisarajevski magazin Dani protiv Avaza (aurednica Oslobo|enja je upravo tamoimala priliku usvojiti na~ela svoje ure-dni~ke politike, iako ih je, mo`da, dotjer-ala „à la Wild“).

Kod vildanov{tine se radi o pretenzijina profesionalnost, a ona se poku{ava afi-

rmirati usprkos stanju na trì{tu. Akotrì{te odlu~uje o vrijednosti nekog produ-kta, pa i novine, onda je Avaz bolja novinaod Oslobo|enja. Niko ne tjera ~itaoce natakvu vrstu „dnevnog plebiscita“ u kojemse oni opredjeljuju za jednu novinunau{trb druge. Kolektivna volja kupacaovdje presu|uje, i to ve} godinama, iakose ona u na~elu svaki dan moè promije-niti. Ova volja u svom spontanomtrì{nom izja{njavanju, pogotovo kadaima ovakve impresivne dimenzije, nedvo-smisleno se pokazuje i kao politi~ka voljau tipi~no lokalnom etni~kom klju~u. Dvi-je novine se natje~u oko bo{nja~kog~itala~kog kruga. Kao da je rije~ o dvijenacionalne partije. Upravo u toj ~injenici

le i najve}i poraz Oslobo|enja, koji nijebez analogije s izgubljenom pozicijomSDP-a: u poslijeratnom periodu je izgu-bljena podr{ka druge dvije nacije. A ondaje unutarnacionalna konkurencija postalanemilosrdna i kod gubitnika svedena naborbu za preìvljavanje. Sudbinska je bli-skost Oslobo|enja i SDP-a: obje instituci-je kao stupovi nekada{njeg poretka su izfaze ideolo{kog monopola morale pre}i uliberalni poredak trì{ta. I obje su taj pre-lazak doìvjele kao okrutnost sudbine. Iobje su toj zloj kobi poku{ale uma}i svo-jom jedva vidljivom preobrazbom odvi{enacionalne ka jednonacionalnoj ko-

mpaniji. Kao {to je SDPsvoju bitku na po-liti~koj sceni ~itave zemlje izgubio onog~asa kada mu je najve}i rival postala SDA,tako je i Oslobo|enje unaprijed mogloo~ekivati sudbinu malotira`nog provinci-jalnog glasila ~im je njegov najve}i rivalpostao Avaz, skrojen i zami{ljen kao glasi-lo Bo{njaka.

Bilo bi zanimljivo danas se osvrnuti iuz malo arheolo{kog napora vidjeti kadaje nekada{nje glasilo SSRN-a pre{lo nauski kolosijek i poku{alo novom poli-ti~kom i trì{nom strategijom, izme|uostalog, redovitim objavljivanjem reisovihhutbi i kolumni uglednih bo{nja~kih inte-lektualaca, deklariranih nacionalista, po-ve}ati svoj tira . Tako bi se pokazalo da jevildanov{tina samo krajnji ishod dugo-

ro~ne ure|iva~ke politike.

Prakti~no, jedini na~in dadovedete u pitanje krite-rij bolje pro|e na trì{tu

kada vam on nikako ne odgo-vara jeste da omalovaìte mo}shva}anja ili ukus mase. To jeopet ono {to zajedno ~ine ispomenuta novina i spomenu-ta partija. I jedna i druga po-ku{avaju da odrè monopolispravnog ideolo{kog gledi{ta,koji po~inje i zavr{ava s uvjer-enjem da narodu nije ni treba-lo dati da bira, jer je izabraonacionaliste i nacionalisti~kenovine. Kao i svaki monopol, iovaj monopol se brani posvesputanom ili sku~enom slobo-dom. Dovoljno je pogledatispektar ideolo{kih razlika kojeje mogu}e prona}i u Oslo-bo|enju ili silnu borbu neisto-mi{ljenika u SDP-u. Ali ono o~emu }ete ~esto mo}i posvje-do~iti jeste da su njihovi ideo-

lozi ve}i nacionalisti od onih koje pro-gla{avaju zadrtim nacionalistima i ve}ipopulisti od onih koje masa, na njihovuveliku àlost, slijedi.

Ako se na najjasniji na~in odraàva(kao u ogledalu) u svojoj netrpeljivostiprema svom najve}em konkurentu, vi-ldanov{tinu, onda, ne treba posebno de-finirati. Dovoljno je preuzeti formulacijunjenog glavnog ideologa Ivana Lovreno-vi}a: „beskrupulozno politi~arenje, ka-meleonsko sluènje svim reìmima(dodajmo: ali ba{ svim!), ogre{ivanje otemeljne postulate ùrnalisti~ke profesi-je, a katkada bogme i najsurovije meto-de javnoga lin~a.“ �

KOD VILDANOV[TINE se radi o pretenziji na profesionalnost, a onase poku{ava afirmirati usprkos stanju na trì{tu. Ako trì{teodlu~uje o vrijednosti nekog produkta, pa i novine, onda je Avazbolja novina od Oslobo|enja

VILDANOVŠTINA KAOFENOMEN NOVINARSTVA (PRVI DIO)

� KOLUMNA

UG

O V

LA

ISA

VL

JE

VI]

79/2010 33

PPrrooffeessoorrffiilloozzooffiijjee nnaa

SSaarraajjeevvsskkoommuunniivveerrzziitteettuu

GLOBAL79/2010 35

� RATNI ZLOÎN

DDUU[[KKOO SSIIKKIIRRIICCAA,, JJOO[[ JJEEDDAANN OOSSUU\\EENNIIKK IIZZ PPRRIIJJEEDDOORRAA NNAA SSLLOOBBOODDII

Povratak zlo~inaca,agonija svjedoka

IAKO JE ODLUKOM Ha{kog tribunala utvr|ena kolektivna krivica za pripadnike Kriznog {taba op{tine Prijedor koji su odgovorni za brojne logore te ubijanje nesrpskog stanovni{tva u Prijedoru, neki od njih i pored toga vode sasvim normalanìvot, pojedinci ~ak zauzimaju i visoke pozicije u institucijama i javnim kompanijama

Pi{e: Azra UGLJE[[email protected]

Biv{i komandant obezbje|enja logo-ra Keraterm Du{ko Sikirica poslje-dnji }e od ha{ke petorke optuènihza zlo~ine u prijedorskim logorima

Omarska, Keraterm i Trnoplje biti pu{ten naslobodu zahvaljuju}i priznanju kojim je kao injegov ratni kolega „isposlovao“ manju ka-znu.

Za brojna prijedorska udruènja koja oku-pljaju stradalnike rata to i nije neka novost,

DU[KO SIKIRICA:Uskoro na slobodi

GLOBAL 79/201036

„Niko i ne poku{ava da do|e do novih svjedo k

� RATNI ZLOÎN

jer navikli su sretati „poznata“ lica na ulicamaovog grada.

Kada je rije~ o petorki u koju se ubraja iSikirica, oni su svojim priznanjem izbjeglioptu`bu za genocid te su redom dobili kaznezatvora: Darko Mr|a (17), Du{ko Sikirica(15), Predrag Banovi} (8), Damir Do{en (5) iDragan Kolundìja (3) godine, dok je Du{anuFu{taru Sud BiH dodijelio devet godina za-tvora.

Zlokobne poruke ~ar{ijeNaravno, kona~na lista prijedorskih

zlo~inaca ovdje se ne zavr{ava - podsjetimoda je najve}u kaznu Ha{ki tribunal izrekaoMilomiru Staki}u (40), Zoranu @igi}u (25),Mla|i Radi}u (20) te Du{ku Tadi}u (20).

No, kada je rije~ o zlo~incima koje su svo-je kazne „odsluìli“ zahvaljuju}i sporazu-mnom priznanju krivice, Edin Romuli} izUdruènja Izvor smatra da su izre~ene kaznenedopustivo male te da kao takve ne ispunja-vaju ~ak ni zakonski minimum koji predvi|adeset godina za ratni zlo~in kao najteè kri-vi~no djelo.

Prijetnji svjedocima, preìvjelim `rtvama,tvrdi Romuli}, zasad nema. Ali isto tako niti je-dan od pripadnika ove skupine nije se obratio po-rodicama `rtava niti pokazao kajanje zbog svega{to je uradio, a {to su, na koncu, sami priznali.

[tavi{e, gradom kolaju pri~e da je sve {tosu u~inili „bilo ispravno“, {to potvr|uje da supriznanja data iz ~istog interesa. Takve spora-zume su, povrh svega, optuèni davali na kr-aju sudskog procesa (vjerovatno u dogovoru sadvokatima), {to i dodatno govori o njihovimmotivima.

Iako osje}aju gor~inu nakon svake sudskeodluke koja ide u korist ratnih zlo~inaca, Pri-jedor~ani su najvi{e zabrinuti zbog osoba pr-otiv kojih je vo|ena istraga, a za koje nije po-dignuta optu`nica.

Iako je odlukom Ha{kog tribunalautvr|ena kolektivna krivica za pripadnike Kr-iznog {taba op{tine Prijedor koji su odgovor-ni za brojne logore te ubijanje nesrpskog sta-

novni{tva u Prijedoru, neki od njih i pored to-ga vode sasvim normalan ìvot, pojedinci ~akzauzimaju i visoke pozicije u institucijama ijavnim kompanijama.

S razlogom preìvjeli stradalnici rata sepla{e da svjedo~e protiv njih jer im dràva nepruà nikakvu za{titu (zakon o za{titi svjedo-ka nije pro{ao na dràvnom parlamentu).

Jedan od osumnji~enih, direktor prijedor-ske radne jedinice Srpskih po{ta je SlavkoBudimir, Rade Javori} vodi Centar za socija-

lni rad, dok je Dragan Savanovi} direktor gr-adske toplane. Od preostalih ~lanova Kriznog{taba i Savjeta za narodnu odbranu koji jo{uvijek nisu procesuirani na spisku su i RankoTravar, Bo{ko Mandi} te oficiri Vladimir Ar-si} i Radmilo Zeljaja.

„Istraìtelj Ha{kog tribunala Bob Reid jeprilikom posjete BiH potvrdio da protiv ovihosoba postoji dovoljan broj dokaza za podiza-nje optu`nice, ali ni Tuìla{tvo BiH kao niUnsko-sanskog kantona, na ~ijem je teritorijupo~injen zlo~in, ne poduzimaju ni{ta, kao niSud BiH. âk i kada je rije~ o procesima ko-ji se vode na doma}em sudu, nijedan istraìte-lj nije do{ao u Prijedor kako bi do{ao do no-vih podataka. Svi se oslanjaju na postoje}edokaze iz Ha{kog suda. Zbog toga imamoslu~ajeve da se optuènima sudi za zlo~inenad ljudima kojima ~ak nije navedeno ni imei prezime“, poja{njava Romuli}, navode}ikao primjer `rtve koje se u dokumentima vo-de samo pod nadimcima.

Zbog toga imamo paradoksalnu situacijuda je od 3.178 ubijenih Prijedor~ana (podatakdo kojeg su do{le nevladine organizacije), odkojih se jedna tre}ina vode kao nestali, tek za

tridesetak njih utvr|eno kako su ubijeni - i zanjihova ubistva je neko odgovarao, dok seostali tek vode kao brojke.

Na{ sagovornik ipak za ovakvu situacijune prebacuje krivicu na Ha{ki tribunal kolikona sudske instance u BiH, jer, kako kaè,„Haagu je dovoljno da se za samo jednogutvrdi krivica“, ostalo se prebacuje bh. sudo-vima.

„Niko iz Suda BiH kao ni iz Tuìla{tva zasve ovo vrijeme nije pokazao interes ~ak ni dapobroji sve `rtve, za to, jednostavno, nemainteresa kao {to ne postoji osje}aj ni prema`rtvama od strane onih koji ratnim zlo~incimaomogu}avaju maksimalne pogodnosti. Zbogtoga se `rtve u optu`nicama vode pod nadi-mcima, a me|u tridesetak onih kojima jeutvr|en identitet spominje se tek nekoliko ra-zli~itih prezimena. Niko i ne poku{ava dado|e do novih svjedoka“, ustvrdio je Romuli}.

Kada je rije~ o sada ve} biv{em osu|eniku

NNOOVVAACC ZZAA PPOOVVRRAATTNNIIKKEE OODDLLAAZZII UU PPOOGGRREE[[NNEE RRUUKKEE

Prijedor~ani ne èle Azru Pa{ali}@IVOT U PRIJEDORU se nastavlja, a dokaz tome je sve ve}i broj mije{anih brakova.Ipak, djeca u~e po {kolskom programu RS-a, dok op}inske vlasti izlaze ususret samo po-rodicama „srpskih boraca“, {to upu}uje na to da su Bo{njaci u ovom gradu marginalizir-ani. Pojedinci koji bi trebali zastupati njihova prava, naàlost, bore se samo za svoje vla-stite interese. Najbolji primjer je za to Azra Pa{ali}, predsjednica Skup{tine op{tine Prije-dor, koja je svojevremeno iz Stranke za BiH pre{la u SDP. Po nezvani~nim informacija-ma, ona rukovodi novcem koji {alje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a pri-likom odabira onih kojima }e novac biti usmjeren rukovodi se sumnjivim kriterijima. Pr-ema saznanjima Globala, vi{e {ansi da dobiju novac imaju pojedinci koji pristaju da lobi-raju za nju. To je, uostalom, bio jedan od razloga zbog kojeg Prijedor~ani nisu èljeli daona odrì govor na dènazi u nedjelju.

ROMULI]: „Vi|ao sam ga u Prijedoru dok je imao butik. Gledao sam u njega, znam da mi je odveo brata, ali nisamga mogao ni{ta pitati“

GLOBAL79/2010 37

o ka“, kaè Edin Romuli} iz Udruènja Izvor

Sikirici, od njegovog povratka u Prijedorme|u povratnicima, barem prema tvrdnjamana{eg sagovornika, ne postoji izraèn strah.

„Znate, nije ba{ tako lako do}i nekoga ma-ltretirati. Druga~ije je bilo kada su imalioru`je i mogli raditi {to su htjeli, ali sada, ka-da su iskusili zatvor, ne vjerujem da bi sebedovodili u situaciju da ih neko opet moètuìti. Zbog toga nije bilo direktnih prijetnjisvjedocima, osim {to postoji strah kod onih

koji tek treba da svjedo~e“, smatra Romuli}.Odluka o osloba|anju biv{eg komandanta

Keraterma donijeta je nekoliko dana prijedènaze i ukopa posmrtnih ostataka 41 prije-dorske `rtve, {to je obavljeno u nedjelju, 25.jula.

Dan prije toga odràna je komemoracija`rtvama Keraterma, u kome je stradalo 180civila, 300 se vode kao nestali, a preko 3.000je pro{lo uàsne torture.

Prijedorski logori Omarska i Keraterm,kao i Trnopolje vode se kao najmasovniji i na-jokrutniji logori koji su postojali na teritorijuBiH. O tome svjedo~e brojne snimke, od ko-jih je jedna na kojoj je logora{ Fikret Ali}obi{la svijet, a taj snimak nastao je prilikomposjete stranih novinara Omarskoj, tokom au-gusta 1992. godine.

Osim brutalnih mu~enja, premla}ivanja iubijanja Bo{njaka, samo u logoru Omarskabilo je 37 èna od kojih su dvije kao za{ti}ene

svjedokinje prepri~avale golgote kroz koje supro{le prilikom su|enja @eljku Mejaki}u,Mom~ilu Grubanu, Du{anu Fu{taru i Du{kuKneèvi}u na Sudu BiH.

@eljko Mejaki}, koji je progla{en krivimza zlo~ine protiv ~ovje~nosti, osu|en je na21 godinu zatvora, Mom~ilo Gruban na 11,dok je Du{ko Kneèvi} kao direktni po~ini-telj zlo~ina osu|en na 31 godinu zatvora.Sud je, naime, u njegovom slu~aju kaooteàvaju}u okolnost uzeo posebnu okru-tnost koju je pokazao prema `rtvama moti-viranu „osvetom“ i o~iglednom mr`njom.Drugostepenom odlukom Suda BiH Gruba-nu je kazna s 11 smanjena na sedam godina,~emu su doprinijeli iskazi svjedoka o tomeda im je Gruban povremeno pomagao, dokje dvojici ostalih potvr|ena prvobitna ka-zna.

Su|enje petorici

Na Sudu BiH u toku je su|enje petoricioptuènih za ubistvo oko 200 mu{karaca naKori}anskim stijenama kod Prijedora 21. au-gusta 1992. godine. Zlo~ini na ovom podru~jukarakteristi~ni su po tome {to su njih ve}inompo~inili zlo~inci iz tog podru~ja kojima se po-imence zna ime i prezime, zbog toga Prije-dor~ani toliko insistiraju na tome da ih pravo-sudna institucija, prvenstveno Tuìla{tvo BiH,kona~no, procesuira.

Iako te{ko podnose susrete s osu|enim ra-tnim zlo~incima, povratnicima je puno teèsusresti se s onima koji za svoja djela nikadanisu odgovarali, a na spisku takvih je i biv{ipolicajac Radovan Voki}.

„Vi|ao sam ga u Prijedoru dok je imao bu-tik. Gledao sam u njega, znam da mi je odveobrata, ali nisam ga mogao ni{ta pitati“, kazaonam je Romuli}.

Biv{i komandant Du{ko Sikirica, osim zaubistvo jednog zatvorenika (jedan od onih ko-jima se ne zna ime), optuèn je i zbog toga {toje znao a nije sprije~io vojnike koji su mu bi-li podre|eni da ulaze u logor i provode tortu-ru nad zarobljenicima. Krivicu je priznao2001. godine.

U pritvoru je boravio od juna 2000. godine,a zatvorsku kaznu (od)sluìo je u Austriji. �

IAKO OSJE]AJU gor~inu nakon svake sudske odlukekoja ide u korist ratnihzlo~inaca, Prijedor~ani sunajvi{e zabrinuti zbog osoba protiv kojih je vo|enaistraga, a za koje nije podignuta optu`nica

IAKO TE[KO podnose susrete s osu|enim ratnim zlo~incima, povratnicima je puno teè susresti se s o nima koji za svoja djela nikada nisu odgovarali, a na spisku takvih je i biv{i policajac Radovan Voki}

LOGOR

OMARSKA:

Slika koja je

obi{la svijet

GLOBAL 79/201038

� AFERE KKAANNTTOONNAALLNNAA UUPPRRAAVVAA ZZAA IINNSSPPEEKKCCIIJJSSKKEE PPOOSSLLOOVVEE

Durakovi}a se optuùje i da je za vrijeme mandata regis

Pi{e: Jasmin BOJI]

Ministarstvo unutra{njih poslova Tu-zlanskog kantona i nadle`no ka-ntonalno tuìla{tvo provjeravajupoduù listu optu`bi na ra~un dire-

ktora Kantonalne uprave za inspekcijske po-slove TK Besima Durakovi}a, {to je mogu}iuvod u veliku aferu.

Naime, Komisija za borbu protiv korupcijeSkup{tine TK 28. maja zaprimila je pretposlje-

dnju u nizu anonimnih prijava protiv BesimaDurakovi}a. Prijava, dakle, nije potpisana, ali jenaslovljena s „uposlenici Kantonalne uprave zainspekcijske poslove TK“ i njome se traì spro-vo|enje istrage zbog, kako je navedeno, „neza-konitih radnji direktora Besima Durakovi}a“.

Sporne fakture

„Kao slu`benik koji knjiì fakture na ni-vou Vlade TK ve} duè vrijeme sam uo~ila

kako u periodu 2007., 2008., 2009. i 2010.godine nabavlja ogromne koli~ine inventa-ra za potrebe hotela u Gra~anici ~iji je vla-snik Besim Durakovi}, a ra~uni se isposta-vljaju Vladi TK (naprimjer: skupocjena ho-telska sobna kolica, vje{alice, razni skupo-cjeni drà~i, lusteri, kao i stotine drugih pr-oizvoda)“, kaè se u anonimnoj prijavi pro-tiv Durakovi}a.

Navodi se i da Durakovi} preko ra~una

Vlade TK nabavlja deterdènte i specijalne

higijenske proizvode, ponovo za hotel Tilia

u Gra~anici.„Dostavlja ~esto fakture Vladi TK za

izvr{enu dezinfekciju, dezinsekciju i derati-zaciju, ~iji su iznosi vi{i nego za sve {koleu Tuzlanskom kantonu“, jo{ je jednaoptu`ba iz prijave, a kaè se da se ure|enje

HOTEL TILIA u Gra~anici: Da li Vlada pla}a njegovo odràvanje?

Leglo kriminala ili samolo{ih me|uljudskih odnosa?

ANONIMNE PRIJAVE PROTIV DIREKTORA Kantonalne uprave zainspekcijske poslove TK Besima Durakovi}a ovih dana potresaju ovu instituciju. Iako uposlenici negiraju navode iz prijava i {tite direktora, MUP i Kantonalno tuìla{tvo istraùju poduù listu optu`bi

DURAKOVI]: „Te osobe koje pi{u da ja kupujem stvari zahotel preko ra~una Vlade TK, ukoliko iznose istinu, bilo bidobro da se identificiraju. Apsolutno nikad ni{ta u taj hotel, i dok sam bio zaposlen tamo, a i poslije toga, nijeu{lo na ra~un dràve niti na moj li~ni ra~un. Ja s tim hotelom nemam ni{ta“

GLOBAL79/2010 39

TTUUZZLLAA

gistrirao privatnu firmu u Hrvatskoj pod nazivom Veneto

cvijetnjaka u hotelu u Gra~anici tako|er na-pla}uje od novca Vlade TK.

Firma u HrvatskojPosljednju prijavu protiv Durakovi}a

Komisija za borbu protiv korupcije zapri-mila je 4. juna. U toj prijavi se navodi da jedirektor Kantonalne inspekcije TK za vrije-me mandata registrirao privatnu firmu u

Hrvatskoj pod nazivom Veneto.„Zvu~i nevjerovatno, ali gospodin Dur-

akovi} poslije imenovanja na funkciju dire-ktora Kantonalne uprave za inspekcijskeposlove osniva svoju privatnu firmu ili tvr-tku, sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj, naadresi u Bjelovaru, ulica Josipa Jela~i}a br-oj 11, te je u isto vrijeme i direktor i osni-va~“, kaè se u anonimnoj prijavi koju po-tpisuju „po{tovaoci reda i zakona“.

Zanimljivo je da u Gra~anici postoji fir-ma istog imena, Veneto, za koju podnosio-ci prijave tvrde da je bila u vlasni{tvu Dur-akovi}a. Kaè se i da je imenovanjem namjesto direktora Uprave za inspekcijske

poslove dao ostavku u firmi VenetoGra~anica i svoj vlasni~ki udio prepustiodrugoj osobi da bi izbjegao sukob interesa.

Besim Durakovi} negira sve optu`be nasvoj ra~un, a u negiranju optu`bi iza njegaje stao i 71 od 87 uposlenika Kantonalneuprave za inspekcijske poslove TK. Naime,dopis sa 71 potpisom u kojem se zaposleni-ci „ogra|uju od navoda u anonimnoj pre-dstavci“ 7. juna je dostavljen Komisiji zaborbu protiv korupcije, a nedugo nakon to-ga i sam je Durakovi} istoj komisiji uputiosvoje o~itovanje.

Udar na direktoraOn navodi da su prijave kreirane od po-

jedinaca iz Kantonalne inspekcije TK „kojibi da direktor odstupi s poloàja, jer od njihtraì da budu inspektori i ni{ta vi{e, a oni bida budu sve drugo, a usput pomalo i inspe-ktori“.

Durakovi} ne negira da je bio direktorhotela Tilia u Gra~anici, kao i da je za to vr-ijeme imao vlasni~ki udio u njemu, ali kaèda je ostavku na to mjesto dao prije nego{to je imenovan na rukovode}u du`nost uKantonalnoj upravi TK.

„U aprilu 2006. godine sam se prijavioza poziciju direktora u Kantonalnoj upraviza inspekcijske poslove, a prodao sam vla-sni~ki udio u hotelu. Me|utim, {ta je spor-no i da nisam?“, odgovara Durakovi}.

Problem je ipak veliki ukoliko je samomali dio vezan uz optu`be o kupovini potr-ep{tina za hotel istinit.

„Te osobe koje pi{u da ja kupujem stva-ri za hotel preko ra~una Vlade TK, ukolikoiznose istinu, bilo bi dobro da se identifici-raju. Apsolutno nikad ni{ta u taj hotel, i doksam bio zaposlen tamo, a i poslije toga, ni-je u{lo na ra~un dràve niti na moj li~nira~un. Ja s tim hotelom nemam ni{ta“, ka-tegori~an je Besim Durakovi}.

U svoju odbranu Durakovi} je ponudio itabelarni prikaz toaletnih potrep{tina koje

su kupljene na ra~un potreba Uprave. Iznjih je vidljivo da su cifre u posljednje trigodine male i da se za te potrebe izdvajaoko 10 feniga dnevno po uposleniku.

O optu`bama u vezi s firmom VenetoDurakovi} kaè da je istina da je osnovaofirmu tog imena u Hrvatskoj.

„Jedini razlog za osnivanje firme u Re-publici Hrvatskoj je kupovina stana u Po-re~u. Ja kao fizi~ko lice ne mogu kupiti ne-kretninu u Hrvatskoj, pa sam to obavio pu-tem firme, koja osim toga nije obavljala ni-kakvu djelatnost. Za osnivanje firme dobiosam saglasnost ministra finansija FBiHVjekoslava Bevande“, poja{njava Durako-vi}.

Na pitanje da li je slu~ajnost {to uGra~anici, gdje Durakovi} ìvi, postoji fir-ma istog imena kao ona koju je osnovao uHrvatskoj, prvi inspektor Tuzlanskog ka-ntona kaè da je sve samo slu~ajnost.

„Firma Veneto iz Gra~anice se prije ratazvala Patria i ja sam u toj firmi bio direktor.To je jedina poveznica izme|u tih dviju fi-rmi“, poja{njava.

Po{tena ku}a?Svi navodi iz prijava trenutno su u fazi

provjere, a o ovome se istra`ni organi jo{uvijek ne o~ituju. Na ~ekanju je i Komisijaza borbu protiv korupcije, koja je navodeproslijedila nadle`nim.

Besim Durakovi}, pak, odgovorno tvrdida je Kantonalna uprava za inspekcijskeposlove TK najbolja inspekcijska uprava uFederaciji BiH. Kaè i da ga velika ve}inapodre|enih voli, da je omiljen {ef, koji imaproblem sa {a~icom neradnika.

Ipak, dopisivanje preko Komisije za bo-rbu protiv korupcije koje svoj izvor, defini-tivno, ima u Upravi za inspekcijske poslo-ve TK {alje lo{u sliku ove institucije, zbog~ega bi se pravosudne institucije {to prijetrebale o~itovati o zakonitosti rada BesimaDurakovi}a. �

DURAKOVI]: Negira sve sumnjive radnje

„JEDINI RAZLOG za osnivanje firme u Hrvatskojje kupovina stana u Pore~u.Ja kao fizi~ko lice ne mogukupiti nekretninu u Hrvatskoj, pa sam to obavioputem firme, koja osim toga nije obavljala nikakvudjelatnost. Za osnivanje firme dobio sam saglasnostministra finansija FBiH Vjekoslava Bevande“, poja{njava Durakovi}.

ÊEKKAA SSEE NNAALLAAZZ PPRRAAVVOOSSUU\\AA

I ranije bilo prijava protiv Durakovi}a

PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK KKOOMMIISSIIJJEE za borbu protiv korupcijeSkup{tine TK Refik Ahmedinovi} kaè da se izja{nje-nje o navodima protiv Durakovi}a jo{ uvijek ~eka.„Proslijedili smo prijave MUP-u i Tuìla{tvu TK, a kadadobijemo o~itovanje, onda }emo dati svoje mi{ljenje.Protiv Durakovi}a je i u ranijim godinama bilo prijavaKomisiji, ali su se dosad sve one pokazale kao neo-snovane“, kaè Ahmedinovi}. Refik Ahmedinovi}

GLOBAL79/2010 41

Jedino {to nas spa{ava od birokracije je njena neefikasnost.

(Eugene McCarthy)

Neki kaù da u BiH postoje Al-Ka-’idini spava~i. Ne moè se pou-zdano kazati je li to to~no. No,

zasigurno se moè kazati da u BiH posto-je kameni spava~i, koje je prekrasno opi-sao Mak Dizdar. Osim njih, uvjereni smo100%, postoje i uredski spava~i. „Uvede-ni su u pravo“ okupiranja radnog mjestatemeljem strana~ke podobnosti. Razliku-ju se od kamenih po tome {todaju znake ìvota (ustaju izfotelje i kre}u se najkra}omfinancijskom linijom premabanci, blagajni, dèpu klije-nta, itd.) kad se spomenu ri-je~i: pla}a, topli obrok, dne-vnica, tender, javna nabavaka,koncesija i sl. Pozitivno reagi-raju na promjenu automobila inamje{taja. Negativno reagir-aju, uvrije|eni su, ~ak i opa-sni, kad ih se pita za smisaonjihova postojanja ili za smisao po-ve}avanja njihovih pla}a u doba globalnekrize, itd.

Baza tih spava~a jest javni sektor. Ce-ntralna banka, elektroprivrede, vodopri-vrede, telekomi, mirovinski fondovi i,povrh svega, javna uprava. Krase je 4N:neefikasnost, neefektivnost, netranspare-ntnost i nepotizam. Ko~nica je svih refo-rama. Nitko ne pokre}e pitanje njene ne-efikasnosti i neefektivnosti tj. radi li tauprava prave stvari i na pravi na~in.Moè, primjerice, Sizif biti efikasan ukotrljanju kamena uzbrdo i nizbrdo, {to}e re}i raditi stvari na pravi na~in, ali onne radi pravu stvar. Tako mogu i bh.~inovnici, zaklonjeni iza ra~unala/{alteraitd., raditi kao crvi, no to mogu biti stva-ri koje nisu potrebne dru{tvu. A mogu ra-diti i prave stvari, npr. praviti koridor 5c,ali na krivi na~in, pa porezni obvezniciBiH moraju pla}ati i penale na neisko-ri{ten novac me|unarodnih institucija, jerse spava~i ne mogu nagoditi preko ~ije }eskoro kupljene ledine pro}i autoput. Ukr-atko, javna uprava radi uglavnom krivestvari i na krivi na~in.

Ima 70.000 spava~a u javnoj upraviBiH. Ako se ne resetuje cijeli bh.dru{tveni poredak, dru{tvo se ne}e

rije{iti spava~a. Pogledajte tko su (s)rav-natelji javnih agencija. Na svakom nare-dnom izboru, gori od goreg. S druge str-ane, moderne organizacije su u~e}e.

U~e}a organizacija je ona koju predvodeoni koji prednja~e u u~enju. Au ~emu pr-ednja~e bh. (s)ravnatelji? U kupovini ko-la. Njegova/njena prva investicija su no-va kola. U u~e}im organizacijama se vr{epretplate na online baze podataka, vr{eulaganja u obrazovanje ljudi, u softver isl.

Bh. sustav se moè resetovati samouvo|enjem konkurencije. Jedino onamoè zadati smrtni udarac plemenski za-tvorenim i neobrazovanim dru{tvima.Dakle, {to vi{e i {to prije uvoditi privatne

institucije. Privatne {kole i fakultete, pri-vatne bolnice, privatne proizvo|a~e ener-gije iz obnovljivih izvora (osim velikih hi-drocentrala), itd. Naravno, privatizacijanije ~aroban lijek. Jo{ je davno sir Wi-nston Churchill govorio „znamo da trì{tenije dobro, ali ne postoji ni{ta bolje“. Sve-ga su u povijesti tri na~ina povezivanja pr-oizvo|a~a i potro{a~a. Sva tri su uteme-ljena na prinudi: tradicija, komanda itrì{te. Tradicija je prinuda obi~ajem - pr-imoran si raditi {to drugi rade, ina~e }e{biti izop}en iz zatvorenog dru{tva. Koma-nda zna~i prinudu silom - primoran si ra-diti {to ti vo|a kaè - ina~e }e{ biti zatvo-ren (u najboljem, protjeran). Trì{te zna~iprinudu konkurencijom - primoran si za-dovoljiti potro{a~a - ina~e }e{ ekonomskibiti uni{ten. Sva su tri na~ina prisutna da-nas u svakom dru{tvu. Ona u kojima do-minira snaga obi~aja su predindustrijskadru{tva, ona u kojima dominira komanda

su komunisti~ka dru{tva, a ona u kojimadominira trì{te su (post)industrijskadru{tva.

Nije rajski u dru{tvima u kojima do-minira trì{te. Neka dru{tva poduzimajuve}e korekcije trì{ta, pa se zovu socija-lno-liberalna dru{tva. Neka vr{e manjekorekcije ina~e funkcionalnog trì{ta i toje vrhunac koji jedno dru{tvo moè danasdosegnuti. Ta su dru{tva trì{ne dràve. Ito je put koji stoji pred bh. dru{tvom. Za-glibilo je na putu od komandnog katrì{nom dru{tvu. Ogroman je javni se-

ktor u BiH, najve}i u Euro-pi, ako se izuzme bjeloruski.Uzak je i plitak ekonomskiprostor. I razdijeljen na tridijela koja kontrolirajuetnokarteli. Oni drè te feu-de pod kontrolom drè}i re-gulatornu polugu u svojimrukama. Pa dok traje, traje.A dok traje, lijepo je. Dok sina vlasti, nisi u zatvoru.Dok si na vlasti, ima{ {to pr-odati (telekome, elektrane,

bosnalijekove, energoinveste...). Dok sina vlasti, jo{ uvijek moè{ rodbinu, prija-telje, strana~ke kolege i suborce „uvesti upravo“ primanja mirovine ili pla}e. Etno-kartelisti bh. dru{tvo vide kao „dru{tvokoje nije rije{ilo nacionalno pitanje. (sic!Trebalo bi re}i etni~ko pitanje.) Zna{, sveje to tako, ali se ne moè to rije{iti dok sene rije{i nacionalno pitanje“. A su{tina jejednostavna: sve dok se bude gledalo kr-oz bo{nja~ke/hrvatske/srpske nao~are, vi-talni interesi BiH, tj. vitalni nacionalniinteresi }e ostati nerije{eni. BiH propadastoga {to o njoj kao cjelini nitko ne vodira~una. Vode ra~una o njenim (etni~kim)sastavnicama.

Kad bi ~ovjek mogao birati za ko-ga glasovati: za kamene ili ure-dske spava~e, nesumnjivo bi iza-

brao kamene. Ljep{i su, dugotrajniji, netraè da se i{ta u njih ulaè, ni{ta neko{taju, moè ih pokazivati strancima ine{to zaraditi. U najgorem, moè ih se -ah, da to vidi Mak! - koristiti kao bespla-tan graditeljski materijal. Uredski spa-va~i su prevrtljivi, prodat }e se za prvudublju hladovinu. Kako su preko no}i za-mijenili komitetske fotelje, tako }e ietni~ke. Za razliku od kamenih spava~a,puno ko{taju i ni{ta se ne moè zaraditina njima. No, ti su pustili toliko dubokekorijene da ih samo duboka lustracijamoè i{~upati iz fotelja. Veliki je problemBiH {to nema lustratora �

EEkkoonnoommsskkii

aannaalliittii~~aarr

� KOLUMNA

VJ

EK

OS

LA

V D

OM

LJ

AN

SPAVAÎ

BAZA TIH spava~a jest javnisektor. Centralna banka, ele-ktroprivrede, vodoprivrede,telekomi, mirovinski fondovii, povrh svega, javna uprava. Krase je 4N: neefikasnost,neefektivnost, netranspare-ntnost i nepotizam

GLOBAL79/2010 43

DDAANNIICCAA PPUURRGG,, DDEEKKAANNIICCAA PPOOSSLLOOVVNNEE ŠŠKKOOLLEE NNAA BBLLEEDDUU

Bosanske vlasti moraju raditi na pobolj{anju imidà u svijetu

VAŠA ZEMLJA bi trebala na}i mogu}nost za povoljnije uvjete

investiranja, i to ne samo za strane nego i za doma}e investitore.

U globalnoj ekonomiji svaka lo{a vijest postaje poznata cijelom svijetu,

a dobar imid trebagraditi godinama“

Razgovarala: Azra UGLJE[[email protected]

Direktorica Poslovne {kole na Ble-du Danica Purg, veliki prijateljBosne i Hercegovine, {to je doka-zala i svesrdnim lobiranjem za

na{u zemlju, posebno pred stranim investito-rima, nedavno je progla{ena „dekanom godi-ne“.

Rije~ je o me|unarodnoj nagradi kojomse, osim nje, moè pohvaliti jo{ samo dvojeEvropljana.

Kao dràvljanka Slovenije, zemlje koja

je od 2004. godine ~lanica EU, u razgovoruza Global otkriva za{to je va`no za BiH dapostane dijelom najve}e zajednice evropskihzemalja te na{im ~itaocima poja{njava kakose izboriti s ekonomskom krizom.

� GLOBAL: Koliko je ovo me|unarodno prizna-nje va`no ne samo Vama nego i u nekom {iremkontekstu, za poslovne ljude koji dolaze s na{ihprostora?PURG: Titula „dekan godine“ velika je ~astza mene li~no, za na{u {kolu, za Sloveniju,pa i za cijeli region. Budu}i da sam tek tre}iEvropljanin koji je tu nagradu primio, uspjehje jo{ ve}i! To je, naravno, i stimulans za da-

ljnji rad na inovacijama u menad`mentskomobrazovanju po kojima postajemo poznati usvijetu, a to je bio jedan od razloga za prima-nje ove nagrade.

� RAZGOVOR

„BiH IMA fantasti~ne potencijale na podru~ju

kreativnosti, ljudskih resursa op}enito,

privrednog potencijala, razvoja turizma, itd. BiH

ima i veliku privrednutradiciju i na svojim prednostima trebala

bi da gradi svoju budu}nost“

GLOBAL 79/201044

� RAZGOVOR

� GLOBAL: Godi{nji susret AIB 2010 nosio jenaziv „Me|unarodni menad`ment u te{kim vre-menima“. Koliko je te{ko biti uspje{an me-nadèr u vrijeme krize?PURG: Za krizu se treba pripremiti u dobrimvremenima! Treba stvarati rezerve i neìvjeti iz dana u dan! Dobar mened`mentima viziju i zna da povu~e za sobom cijelikolektiv da tu viziju obistini. U na{oj {kolismo krizu tako|er osjetili jer preduze}a - na-ravno, pogre{no - prvo reù tro{kove za obr-azovanje i na taj na~in ustvari {alju lo{ si-gnal zaposlenima. Mi smo posvetili punovi{e pa`nje na{em marketingu, traènju stra-naka u zemljama koje kriza nije toliko pogo-dila ili su ve} po~ele da izlaze iz krize. Ima-li smo i seminare za svoje zaposlene kakobolje raditi u timu, uglavnom, radili smo da-lje na na{im planovima, a vi{e se fokusiralina one stvari gdje imamo konkurentsku pre-dnost. � GLOBAL: Poslovna {kola Bled IEDC uìva re-jting jedne od vode}ih poslovnih {kola isto~neEvrope - po ~emu se Va{a {kola razlikuje odostalih? PURG: Od cijelog po~etka {kolu smo u sva-kom pogledu gradili na visokom kvalitetu: pr-ofesora, u~esnika, programa, usluga zaposle-nih, itd. Slogan nam je bio: „Samo je najboljedovoljno dobro“, a to i dalje ostaje na{ slogan.Kada ugovaram anga`man s profesorima, prvoho}u da ih li~no ~ujem i vidim. Pozovem ih napola dana, ili platimo put npr. iz Amerike i Ka-nade samo za predavanje od dva sata, pa se tekonda odlu~imo da li }emo ih angaìrati za pra-vo predavanje odnosno seminar. Svi zaposlenivjeruju u va`nost onoga {to rade i visoko sumotivirani. Na{ je cilj odgojiti menadèra kojise osje}a odgovornim kako za svoje preduze}etako i za dru{tvo uop}e, stoga ve} dvadesetakgodina drìmo obavezan predmet Etika.

� GLOBAL: Kao dràvljanka zemlje koja je ve}{est godina u EU, moète li nam re}i koja je na-jve}a dobrobit od pristupanja zemlje ovoj veli-koj „porodici“? PURG: Osobno mi se najvi{e dopalo kada ni-sam vi{e trebala da stojim u posebnim redovi-ma „ostalih“ na razli~itim aerodromima i {tosmo se ipak priklju~ili jednom klubu dobrosto-je}ih naprednih zemalja - u kome treba, nara-vno, jo{ vi{e raditi ako ho}e{ da uspije{. S dru-ge strane, komunikacije su puno bolje na svimpodru~jima, od {kolstva, nauke i privrede,trì{te je veliko, mogu}nosti za sve su punove}e!� GLOBAL: U Bosni i Hercegovini, a puno boljasituacija nije ni u Hrvatskoj, uveliko se osje}ajuposljedice krize - najvi{e i po smanjenom obimustranih ulaganja. Kako vratiti interesiranjeinvestitora? PURG: Investitori gledaju na privla~nosttrì{ta, rejting zemlje koji najvi{e odraàvamogu}nost rizika, op}e ekonomskookruènje, mjere koja vlada preuzima da biomogu}ila {to bolje uvjete poslovanja, itd.Mislim da bi bosanske vlasti trebale vi{e darade na pobolj{anju op}eg imidà zemlje usvijetu, da bi trebale na}i mogu}nost za povo-ljnije uvjete investiranja, i to ne samo za stra-ne nego i za doma}e investitore. U globalnojekonomiji svaka lo{a vijest postaje poznatacijelom svijetu, a dobar imid` treba graditigodinama. � GLOBAL: Na koji segment privrede se recesi-ja najvi{e odrazila u Sloveniji? PURG: Slovenija je vrlo povezana sa svije-tom i stoga smo krizu osjetili najvi{e u tra-nsportu, u industriji automobila, gra|evinar-stvu te industriji luksuznih predmeta. � GLOBAL: Smatrate li da je javnost u dovoljnojmjeri upoznata sa zna~ajem pretpristupnih EU fo-ndova?

PURG: Mislim da nije, kao da nije ni svje-sna da se najvi{e novaca od EU dobije prijeulaska a ne kada si ve} ~lan EU. Slovenija jedobro iskoristila te fondove, neke zemlje kao{to je npr. Ma|arska puno manje. Znam dasu neke nove ~lanice EU potro{ile tek okopola fondova jer nisu imale projekata. Pisatiprojekt je tako|er zanat koji treba nau~iti inadam se da }ete se u BiH u tom smislu po-truditi. �GLOBAL: U ~emu je budu}nost privrede EU - dali u razvoju poljoprivrede ili ja~anju industrije? PURG: Budu}nost EU je u tom {to je ve} da-nas njena prednost: ekonomija znanja,istraìvanja, logistike, komunikacija, speci-jalizirane poljoprivrede i proizvodnje hrane iturizma. Finansijski sektor, tako|er, ima mo-gu}nost da igra i dalje zna~ajnu ulogu zbogakumuliranog znanja i iskustva - ali s akce-ntom na odrìvim i eti~ki prihvatljivim proi-zvodima i uslugama. � GLOBAL: Smatrate li da kriza u Gr~koj moè

SSAARRAADDNNJJAA SS HHAARRIISSOOMM PPAA[[OOVVII]]EEMM

Menadère podu~avamo umjetnosti� GLOBAL: Javnosti je manje poznato da je jedan od predava~a na Va{oj akademiji i bh. rediteljHaris Pa{ovi}. Otkuda potreba za angaìranjem umjetnika kao predava~a u poslovnoj {koli?PURG: Najpoznatiji postajemo po uklju~ivanju umjetnosti u obrazovni proces. Zna seda umjetnost pomaè da vidimo vi{e, ~ujemo vi{e i osje}amo vi{e! Umjetnost inspirira,i provocira, i {okira. Menadèri u svakodnevnoj rutini nemaju vi{e vremena za ra-zmi{ljanje, nisu dovoljno kreativni, inovativni, a upravo je ovo podru~je gdje mogu bi-ti bolji od drugih! Tako redovno pozivamo u {kolu umjetnike iz svijeta filma, muzike,dirigiranja, slikarstva i u~esnici na studijama zajedno s njima otkrivaju paralele s do-ga|ajima u mened`mentu. Oni idu dalje i ulaze u duboku refleksiju o procesima u radus ljudima, u organizacionim procesima, i sl. A najve}e je dostignu}e kada do|e doodre|ene transformacije u mi{ljenju i stavovima tih ljudi. Rade}i s umjetnicima u ra-zli~itim okruènjima, otkrili smo da je BiH, i pogotovo Sarajevo, idealan prostor s ide-alnim ljudima za ovakvu refleksiju. U tome mi je puno pomogao va{ poznati umjetniki reìser Haris Pa{ovi}, koji sada i redovno predaje u na{oj {koli {ta moèmo nau~iti odumjetnosti u mened`mentu i, pogotovo, o lider{ipu od filma. Ja mislim da u BiH nistedovoljno svjesni kakve kreativne ljudi imate i {ta biste sve mogli uraditi da BiH posta-ne zemlja najkreativnijih ideja i dostignu}a.

„Najva`nije za va{u zemlju je da treba da uzme

dovesti u pitanje opstanak eurozone, ali i same

Evropske unije? PURG: Gr~ka ekonomija nije dovoljna velikada bi ugrozila eurozonu, a jo{ manje Evro-psku uniju. Da se ovaj problem zaista ra{iriona druge ve}e ekonomije kao {to su [panija iItalija, onda bi rje{enje bilo puno teè. Ali,kao {to se moè vidjeti, [panija je to shvatilai preuzela prave mjere. înjenica {to je EUpomogla Gr~koj bio je dobar test solidarnostiunutra EU. I sve dràve osim Slova~ke(zasad) u~estvuju u pomo}i, uprkos tome {toGr~ka nije bila lojalna prema EU daju}i la`nepodatke o svojoj ekonomskoj situaciji.� GLOBAL: BiH biljeì 5,5 milijardi dolara va-

njskog duga koji pokazuje tendenciju rasta.

Smatrate li da BiH o~ekuje sudbina Gr~ke i po-

stoji li opasnost od privrednog kolapsa zbog ve-

like prezaduènosti?

PURG: Naravno, dug je veliki i ekonomijau BiH treba {to prije da se vrati u zdravu ra-vnoteù. No, ~injenica da BiH nije u eurozo-

ni moè biti i prednost, jer moè da stvaravlastitu monetarnu politiku, {to Gr~ka sadane moè. S druge strane, niko izvan BiH ne-ma interesa da BiH bankrotira! �GLOBAL: Nedavno ste bili u Sarajevu - kakodoìvljavate ovaj grad i u ~emu je njegov pote-ncijal kao i privredni potencijal BiH?

PURG: Volim va{u zemlju, pogotovo gradovekoje znam malo bolje: Sarajevo i Mostar. Kao{to sam rekla, BiH ima fantasti~ne potencijale

na podru~ju kreativnosti, ljudskih resursaop}enito, privrednog potencijala, razvoja turi-zma, itd. BiH ima i veliku privrednu tradiciju ina svojim prednostima trebala bi da gradi svo-ju budu}nost. Me|utim, najva`nije za va{u ze-mlju je, po mom mi{ljenju, to da treba da uzmesudbinu u svoje ruke! Da se, kona~no, zahvalistrancima i da kaè: „Da, mi moèmo sami davodimo svoju zemlju.“ Da se mladi ljudipo~nu zapo{ljavati u firmama a ne toliko ume|unarodnim organizacijama koje djeluju uBiH, da se menadèri usavr{avaju, da postanusvjesni, da mogu u svojoj zemlji voditi kvalite-

tan ivot. Sada, naàlost, primje}ujemo vrlo ne-prijatan trend u svijetu; da se na le|ima radni-ka, a pogotovo stranih, gradi standard najboga-tijih, ~ak ni najdemokratskije zemlje nisu imu-ne na taj fenomen. Voljela bih da BiH izbjegnetaj problem. Toj zemlji treba velika vizija, punove}a ambicioznost i smjelost u djelima. I trebavi{e raditi zajedno, me|usobno se i nalaziti na-jbolje u sebi i drugima. �

GLOBAL79/2010 45

sudbinu u svoje ruke i zahvali se strancima“

„ZA KRIZU se treba pripremiti u dobrim

vremenima. Treba stvaratirezerve i ne ìvjeti iz danau dan! Dobar mened`mentima viziju i zna da povu~e

za sobom cijeli kolektiv datu viziju obistini“

PURG na

dodjeli

nagrade

Pi{e: Dunja TROGRLI][email protected]

Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Neum - za jedne neizbje`na desti-nacija na putu za Dubrovnik, aza druge, budu}i da su cijenesmje{taja i hrane znatno niè ne-

go u susjednoj Hrvatskoj, jedina destinacijana moru koju sebi mogu priu{titi.

Od nekada{njeg bh. ponosa nastala je{oping-zona s diskontima i velikim superma-rketima s jeftinom ponudom robe. Razlog to-me je, svakako, manji PDV u odnosu na Hr-vatsku. Osim hrane, odje}e i obu}e, u Neumuje i smje{taj znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj,pa je posljednjih godina postao „nu`no zlo“za one koji sebi ne mogu priu{titi ljetovanje uHrvatskoj, ali i za one koji „nisu stigli svojojdjeci izvaditi paso{“.

Vikenda{i spa{avaju

Gosti, kako ove tako i prija{njih godina,uglavnom su iz svih dijelova BiH. Ima tu i ne-koliko porodica êha i Poljaka, dok turisti izostalih evropskih zemalja Neum koriste kaokratko odmarali{te. Naime, Nijemci, Britancii Italijani koji ljetuju u Hrvatskoj zaustavljajuse u Neumu na svom putovanju od Dubrovni-ka u pravcu Splita i obrnuto.

Od jednog u nizu bisera na Jadranu do dr-ugog, s putnim torbama punim uspomena napala~e i katedrale. Neum }e im, ako ikako,ostati u sje}anju samo kao mjesto u kome supreno}ili maksimalno jednu no}. Kao odmo-ri{te izme|u dva grani~na prijelaza, mjesto nakome mogu kupiti jeftine cigarete, ne{to po-

jesti ili oti}i u WC.Hotelijeri i vlasnici apartmana ove godine

imaju jako lo{u turisti~ku sezonu. Kako kaù,zasad ih „spa{avaju“ vikenda{i, a ipak se nada-ju da }e do kraja sezone biti vi{e turista te da se-zona ne}e biti progla{ena neuspje{nom i lo{om.

Neum je ove godine, za razliku od pro{le,

GLOBAL 79/201046

� REPORTA@A NNEEUUMM -- JJEEFFTTIINNIIJJII OODD HHRRVVAATTSSKKEE,, NNEEZZAANNIIMMLLJJIIVV SSTTRRAANNCC

NEKOLIKO KILOMETARA od grani~nog prijelaza Hrvatska je po~ela graditi most na Pelje{cu. Taj mostbi trebao okolicu Dubrovnika povezati s Pelje{cem itako povezati hrvatsku teritoriju. Vi{e ne}e biti potrebe za prolaskom kroz Neum

GODINAMA je u Neumu isti sadràj. Hoteli se ne r

Nije najbolje, al’ je doma}eJEDINI KOMADI] bh.mora ove godine je skoropust. Recesija je umnogome utjecala nadolazak gostiju u ovaj hercegova~ki gradi}.Me|utim, sezona je u jeku i u Neumu se nadajuda }e se do kraja ljetaipak uspjeti popraviti turisti~ki bilans

poluprazan. Kafi}i i restorani su tokom danaslabo posje}eni, a radnici kaù da se tek na-ve~er „relativno popune“. Doba recesije, kadasu pla}e smanjene, a tro{kovi pove}ani, i nijeba{ sjajno za turisti~ku sezonu. Oni rijetki ko-ji su uspjeli da do|u na ljetovanje poku{avaju{to vi{e u{tedjeti te {to manje jedu i piju pokafi}ima.

Glavne plaè su uglavnom popunjene. Dje-ca se igraju u pli}aku, zaigrane porodice na pe-dalinama, vo`nje skuterima, graja dje~a}i}akoji izvode akrobacije pred djevoj~icama na-daju}i se svom prvom ljetnom flertu... sve ~ariljeta i ljetovanja. Naizgled - savr{eno.

Kada bismo gledali samo njih, mogli bi-smo re}i da gostiju ima dovoljno, ali, naàlo-st, {ira slika te prazni prozori u hotelima iapartmanima nam daju potpuno drugi prikaz -Neum, zasada, ima lo{u turisti~ku sezonu.

Konfuzija s valutama

Raskrsnica na magistrali koja je u dobrojsezoni zakr~ena po cijeli dan sada je prazna.Tu se zaustavljaju samo oni koji moraju dakupe ne{to za put prije nego ponovo pre|u uHrvatsku.

Ljudi koji rade u prodavnicama i trafika-ma na magistrali kaù kako neki od putnikauop}e ne primijete da su u Bosni i Hercegovi-ni, misle da su u Hrvatskoj te da je Neum sa-

GLOBAL79/2010 47

CC IIMMAA,, NNUU@@NNOOSSTT BBOOSSAANNCCIIMMAA

e renoviraju, ne ulaù se sredstva za pobolj{anje

PLA@E su relativno pune, ali ne daju pravu sliku stanja

RAZLOG za ljetovanje u Neumu je uglavnom jeftin smje{taj

mo jedno od usputnih mjesta. Jedan od razlo-ga je taj {to u Neumu vlada i prava konfuzijau vezi s valutom koja se tro{i.

Na ve}ini proizvoda su cijene u kunama, ane u konvertibilnim markama. Pa tako, kadadobijete ra~un na kasi, imate iznos koji stepotro{ili prikazan u ~ak tri valute: kunama,eurima i konvertibilnim markama. Gosti, ta-ko, pla}aju po èlji, jednom od triju valuta.Konobari i prodava~i, isto tako, vra}aju kusuru valutama po èlji.

Jedan od razloga zbog ~ega Neum nije toli-ko posje}en je taj {to nema puno toga za ponu-diti. Nema nikakvih festivala, koncerata,de{avanja, diskoteka... No}nog ìvota gotovoda nema. On se sastoji od {etnji, jedenja slado-leda, kukuruza, pala~inki... U ponekim barovi-ma na plaì ponekad bude i muzika uìvo, alisve je to malo. Tu je sunce, malo mora, neko-liko kamenih plaà i osrednji smje{taj. Istina,

to nije mnogo, ali o~ito je nekome dovoljno.Ljudi koji dolaze u Neum su ve}inom porodi-ce s djecom koje èle da se odmore i koje ne-maju vremena za neke gala ve~ernje izlaske.

Njima je dovoljno sunce, a dvokrevetnasoba, ~ak i s pogledom na more, u glavnoj se-zoni se moè dobiti za 30 eura. Neum nudi5.000 kreveta, a ovaj broj raste zahvaljuju}imje{tanima, vlasnicima supermarketa, kojinovac ulaù u gradnju malih hotela i pansiona.

Godinama je u Neumu isti sadràj. Hoteli sene renoviraju, ne ulaù se sredstva za pobo-lj{anje, sve je na rije~ima i obe}anjima koja se

ne ispunjavaju. Hoteli izgledaju jednako kao ikad su izgra|eni, 70-tih godina pro{log vijeka,za vrijeme Jugoslavije. Naime, tada je Neumpretvoren u turisti~ko sredi{te, izgra|en je hotelNeum, tada drugi po veli~ini jugoslavenski ho-tel s 380 soba. Me|utim, hotel Neum kao i Su-nce, Stella i Zenit za{li su u godine. Ve} odavnonisu znatna sredstva uloèna u njih.

Jedino more koje imamoIpak, svaki dio obale u Neumu je isko-

ri{ten. Gdje god se mogao izgraditi mol iliplaà, sve je napravljeno. Kupa~i su ugla-

GLOBAL 79/201048

� REPORTA@A

U NEUMU vlada prava konfuz ra~unima je potro{eni iznos pr

DVOKREVETNA SOBA, ~ak i s pogledom na more, u glavnoj sezoni se moè dobiti za 30 eura. Neum nudi5.000 kreveta, a ovaj broj raste zahvaljuju}i mje{tanima, vlasnicima supermarketa, koji novac ulaù u gradnju malih hotela i pansiona

OVE GODINE ima mnogo manje gostiju

vnom zadovoljni. Kemal Drinjak iz okoliceZenice kaè da ve} godinama dolazi u Neumjer je najpovoljniji, a i „doma}i je“.

„Nema potrebe da idemo negdje drugo.More je slano i ovdje kao i u Hrvatskoj, samo{to je ovdje sve jeftinije. Dolazim u Neum sasvojom porodicom i najbitnije je da se odmo-rim maksimalno. To je cilj odmora. Nema ne-kih sadràja, ali bude tu i pjesme i muzikeuìvo. Svako ne{to za sebe moè na}i. Komoè nek’ napravi bolje. Ovo je ipak bh. mo-re, jedino koje imamo“, kaè Kemal.

Pitanje je na koji na~in se ovo malo bh.

mora moè bolje iskoristiti te napravitine{to kako bi se privukli stranci. IvicaPu{i}, starosjedilac u Neumu, kaè da jeovom gradu dosta na{tetio rat, jer godinamaposlije njega ljudi nisu èljeli da do|u u Ne-um iz straha od nacionalisti~ke netrpeljivo-sti doma}ina.

„Poslije rata ljudi nisu dugo htjeli do}i uNeum jer su tu ve}inom Hrvati nastanjeni, alisvi smo svjesni i tad bili, ali i sad da nama bez

na{eg bh. naroda nema ni{ta. Nas susjedi neèle. Svjesni smo mi da Neum nema nekih sa-dràja ni ljepota, ali ima more i njega maksi-malno moramo uljep{ati. Hoteli se svi morajukompletno renovirati, mora se napraviti nekiplan kako bi se turizam pobolj{ao. Moraju senapraviti sadràji i onda }e ljudi dolaziti.Ni{ta samo od sebe ne}e mo}i i ne moè“,kaè Ivica.

Neumu, zasad, ne predstoji svijetla bu-du}nost, makar {to se turizma ti~e. Naime,nekoliko kilometara od grani~nog prijelazaHrvatska je po~ela graditi most na Pelje{cu.Taj most bi trebao okolicu Dubrovnika pove-zati s Pelje{cem i tako povezati hrvatsku teri-toriju. Vi{e ne}e biti potrebe za prolaskom kr-oz Neum. Tada }e kako mje{tani tako i ljudiiz turisti~ke zajednice morati napraviti ne{to~ime }e privla~iti turiste. Sada je samo pitanje{ta }e to biti. �

GLOBAL79/2010 49

1. Neum nema

no}ni ìvot, ljudi

se zabavljaju po

barovima na

plaì

2. Porodicama s

djecom je Neum

idealno mjesto

za ljetovanje

3. Gosti su

uglavnom

iz BiH

11

22

33

ija oko valuta koje se tro{e; na ikazan u KM, kunama i eurima

ONI KOJI su

do{li uìvaju u

ljetnoj idiliHOTELI su poluprazni

GLOBAL

Dejtonski sporazum ove godineslavi 15. godi{njicu postojanja,iako je u po~etku zami{ljen samo

kao prijelazni period ~iji je glavni zada-tak zaustavljanje rata u BiH. Rat je, do-du{e, zaustavljen, ali poslijeratna depre-sija intenzivno traje i danas, toliko da je-dan veliki dio gra|anstva, {to je itekakoporazno za postdejtonsku bh. dru{tvenuzajednicu (posebno za me|unarodnu za-jednicu, koja je u projekt „multikultural-na BiH“ uloìla vi{e novca, vremena ienergije negoli je Marshallovim planomiz 1947. godine investirano u obnovu ra-tom totalno razorene Njema~ke), smatrada je u ratno vrijeme bilo lak{e ìvjetinego danas.

Ratno primirje ({to je Dejtonskisporazum sam po sebi) iz ugla trajanjaljudskog ìvotnog vijeka moè pone-kad biti vje~no (polu)rje{enje proble-ma. Djeca ro|ena 1995. godinecijeli su svoj ìvot provela u ra-tnom primirju Dejtonskog spora-zum, nikada ne dobiv{i priliku daosjete kako je to ìvjeti u svijetusigurnosti, bez nepovjerenja i na-cionalne mr`nje. [ta moèmoo~ekivati od mladih, ro|enih ugodinama ratnog vihora, koji }e uoktobru ove godine iza}i na izbo-re i glasati po prvi put, koji suvi{e od pet {estina svog ìvota pr-oveli u toplo-hladnom stisku Da-ytona, na granici izme|u rata imira, izgradnje nedovr{enogdru{tva i (bez anga`maname|unarodne zajednice) jedvafunkcionalne dràve, koju svemanje gra|ana iskreno prihvata utrenutnoj formi vje~nog primir-ja? Srbi se osje}aju ugroèni uBiH, „brane“ Dayton kao zadnjibastion svoje „slobode“, boje}ise preglasavanja Bo{njaka, a ukrajnjoj mjeri smatraju da bi izdvaja-njem iz BiH brzo napredovali, tako dagotovo niko u RS-u i ne krije vi{e damu ova zemlja nije draga.

Hrvati ve} duè vrijeme nisu za-dovoljni trenutnim stanjem (akako bi i bili kada ih je svake

godine sve manje, pa i nije ~udo da nemogu svoja prava ostvariti u zastu-pni~kim klupama, gdje su, gotovo popravilu, preglasani), traè glasnouvo|enje tre}eg entiteta (naravno, uvi-jeno u ustavne promjene), {to bi opet,

prema stavu Bo{njaka, bio uvod u krajegzistiranja BiH. Bo{njaci jo{ uvijek,barem procentualno, najvi{e BiHosje}aju svojom zemljom, mada na dr-asti~ne na~ine indirektno pokazuju daim ovakvo ure|enje nije po volji.Dràvni praznici u Federaciji (koje Srbine priznaju) su po pravilu neradni, alisve vi{e Bo{njaka ignorira zabranu oradnom vremenu, tako da je BiH jedinazemlja u Evropi (a mo`da i u svijetu)gdje gra|ani rade i u toku dràvnih pra-znika, {to je jasan znak nepo{tivanjadràve. Zahtjevi za ukidanjem RS-a, je-dnako kao i ideje o referendumu i otcje-pljenju RS-a od BiH, akt su ru{enja tre-nutnog dru{tvenog ure|enja, jer bezRS-a u sastavu BiH (bilo njenim nasi-lnim ru{enjem i ukidanjem, bilo otcje-pljenjem) automatski nestaje zaje-dni~ka dràva konstitutivnih naroda

Bosne i Hercegovine u trenutnom obli-ku. Petnaest godina od Daytona, sasvimsuprotno o~ekivanju njegovih tvoraca ime|unarodne zajednice, nije donijeloja~anje i razvoj dru{tvene zajednice, ne-go nas je okovalo stanjem koje sli~i sce-nama i porukama iz filma Ni~ija ze-mlja. Bolest izazvana (pre)dugotrajnomizlaganju „dejtonskom virusu“ (kon-stantnoj pat-poziciji) nudi nekoliko mo-gu}ih (raz)rje{enja trenutnog dru{tve-nog stanja: raspad BiH (ratna verzija soruànim sukobima, {to zna~i povratak

na stanje od prije 1. novembra, odnosno14. decembra 1995. godine), {to na kr-aju moè rezultirati formiranjem etni~ki~istih nacionalno-religijskih ure|enihdru{tava u srcu vi{enacionalne Evrope.

Druga opcija je opet raspad BiH,ali na miran na~in, po uzoru naêhoslova~ku, ili SFRJ, ~ime su

se nakon odluke suda u Haagu bavili ino-zemni mediji, koji su spominjali mo-gu}nost da u RS-u, ali i drugim regioni-ma svijeta separatisti~ki pokreti mogu(ohrabreni odlukom Me|unarodnog su-da) slijediti primjer Kosova. U oba sce-narija me|unarodna zajednica, prije sve-ga SAD i EU, bi doìvjela pravi „multi-kulturalni debakl“ na Balkanu, {to si uovom ~asu, ne samo zbog uloènog no-vca i op}e situacije u svijetu, ne moè ni-ti smije dopustiti. Tre}a opcija je dolazaknovih lidera na bh. politi~ku scenu nakon

izbora u oktobru,nastavak i ubrzanjeprocesa evropskihintegracija, uz ko-nstruktivnu i nebir-okratsku podr{ku izEU novim snagamau BiH, otvaranje vr-ata kompletnom za-padnom Balkanu zaintegraciju u EU2014/2017. U proti-vnom - slijedi buranperiod u regionukoji ne}e zaobi}i niEU. êtvrta opcijaje „Dejtonizacijakorejskog modela“na Balkanu, {to bizna~ilo da me|una-rodna zajednica ne-ma rje{enje za BiHte da narednim ge-neracijama ostavlja

u amanet da traè rje{enje za „balkanskuPandoru“ (najave iz Bruxellesa da prije2020. godine, {to je tako|er pod upitni-kom, ne moèmo ra~unati na ~lanstvo uEU govore u prilog ovoj opciji). Rat uKoreji (sli~no kao na Balkanu/BiH) je je-dan te isti narod, mo`da, zauvijek i nepo-vratno podijelio na fundamentalnoomraène strane i ideologije, a sve je ma-nje ìvih svjedoka koji mogu posvje-do~iti o zajedni~kom ìvotu prije ratova ipodjela. �

PETNAEST GODINA OD DAYTONA, sasvim suprotno o~ekivanju njegovihtvoraca i me|unarodne zajednice, nije donijelo ja~anje i razvoj dru{tvene zajednice, nego nas jeokovalo stanjem koje sli~i scenama i porukama iz filma Ni~ija zemlja

REZIME DEJTONSKE BIH

OOssnniivvaa~~EEvvrrooppsskkoogg

ppookkrreettaa uu BBiiHH

� KOLUMNA KUTAK ZA EVROPSKI TRENUTAK

PR

ED

RA

G P

RA

[T

AL

O

50 79/2010

GLOBAL79/2010 51

DOK SE VOJSKA nalazi upunoj pripravnosti,

me|unarodna diplomatija oprezno {uti,

a region se nada da }enovi kolumbijski

predsjednik Juan Santosve} od 7. augusta po~eti

da smiruje tenzije. Problem s FARK-om,

me|utim, ne}e se rije{iti tako brzo

Pi{e: Svjetlana SALOM

[email protected]

Kada je, nedavno, kolumbijski ambasa-dor Luis Alfonso Hoyos u Washi-ngtonu, tokom sastanka Organizacijeameri~kih dràva, na sto podastro vi-

deozapise, fotografije, svjedo~anstva i mape ko-je nedvojbeno ukazuju na postojanje kampovakolumbijske teroristi~ke grupe FARK u Vene-zueli i zatraìo od zvani~nika da omogu}e ula-zak nezavisnih posmatra~a u tu dràvu, postaloje jasno da }e u narednim danima uslijeditizao{travanje odnosa izme|u susjeda koji se nidosad nisu ljubili. O~ekivano, dakle, predsje-dnik Venezuele Hugo Chavez nije gubio vrije-me i dav{i im rok od 72 sata - kolumbijske di-plomate iz svoje zemlje otpremio ku}i. No, sve{to Chavez uradi ili kaè ide uz mnogo njegoveosobne vje{tine medijskog prezentera, pa je ta-

ko i posljednji u nizu sukob s Kolumbijom, ia-ko ni po ~emu originalan niti iznena|uju}i, biopovod za novu objavu mogu}eg rata sa susje-dom. Chavez to sagledava ovako: sada postojive}a {ansa za vojnu akciju kolumbijskih snaga,potpomognutih SAD-om, nego u posljednjih stogodina. [to se konkretnih optu`bi ti~e, da je daouto~i{te gerili koja je na listi teroristi~kih orga-nizacija u Evropi i SAD-u, Chavez ih je opovr-gnuo, optuìv{i kolumbijsku vladu da je laìra-la podatke. No, ako Chavez odbija dokaze damu na teritoriji obitava ukupno hiljadu i po~lanova FARK-a, ne zna~i da materijal kojim senaoruào ambasador Hoyos kad se zaputio uWashington nije vjerodostojan SAD-u ili da ni-je i potekao od obavje{tajnih slu`bi SAD-a.

Chavezova galama na Bogotu i teorije ur-ote kojima se po~esto sluì u nedostatku argu-menata kojim }e pobijati argumente drugestrane proizvele su po njega dosta hladan uti-

Ju`na Amerika ~eka Santosa

� SVIJET

KKOOLLUUMMBBIIJJAA II VVEENNEEZZUUEELLAA NNAA IIVVIICCII RRAATTAA FARK ima kampove uVenezueli,

optuùje kolumbijska

strana susjeda

sak u me|unarodnim krugovima, me|ukojima je i stav generalnog sekretaraUN-a Ban Ki-moona, koji je pasivnoizrazio nadu da }e dvije dràve rije{itisvoje probleme na miran na~in.

To je ujedno bio i odgovor na inici-jativu Venezuele da u sukob direktnijeuklju~i druge zemlje. Naime, ambasa-dor Venezuele u UN-u Jorge Valeroodnio je u New York pismo uz Ban Ki-moona da ga razdijeli svim ~lanicama.U njemu Venezuela izraàva nadu danovi predsjednik Koumbije - koji fu-nkciju preuzima 7. augusta Juan Manu-el Santos - ne}e pratiti ratnohu{ka~keplanove ameri~ke vlade i odlaze}eg ko-lumbijskog predsjednika Alvara Uri-bea. Zato je Ban Ki-moon onakvomizjavom poslao diskretnu poruku vene-zuelanskom predsjedniku Chavezu dane}e u~estvovati u crnjenju ameri~keadministracije. I kako bi kada je Ki-moon u centru korupciona{ke afere, aslamku spasa drè upravo jake i bliskeveze s Washingtonom. Ju`noameri~kiFidel Kastro - âvez - ina~e bliski pri-jatelj kubanskog lidera i istomi{ljenikpo pitanju politike SAD-a, apelira, do-du{e na mir, ali, upozorava da, ako muzemlja bude napadnuta, ne}e sjeditiskr{tenih ruku. Vojsku je stavio u stanjepripravnosti i time zaslu`no priskrbiosvojoj politici svjetsku ekskluzivu da sudva ju`noameri~ka susjeda na ivici ra-ta. Ina~e, prema nekim podacima, tero-risti~koj mreì FARK upravo s Kubedolazi medicinska, ali i politi~ko-ko-nsultantska pomo}. To ne treba da ~udiako se zna da je FARK osnovan 1964.godine kao militantno krilo Komuni-sti~ke partije Kolumbije, i najstarija je najve}ai najopremljenija marksisti~ka formacija.

Ambasadori Evropske unije u Bogoti i Kara-kasu pozvali su na uzdrànost od bilo kakve

� SVIJET

KOLUMBIJA JE PARTNER ARusiji, ~ija vojna saradnja

GLOBALNO GOVORE]I...

Pi{e: Svjetlana SALOM

GLOBAL 79/201052

NOVI PROPISI EU

Eurostat provjerava~lanice

U vrijeme dok vla-da u Atini po-ku{ava da ostanena tragu dosa-da{njih pomaka usmanjenju defici-ta, uprkos svako-dnevnim {trajkovi-ma i socijalnombuntu gra|ana, usjedi{tu Evropske

unije se razmatra kako gr~ki scenarij u~initi ne-ponovljivim. Strah da bi se ne{to sli~no moglo de-siti i drugim ~lanicama, {to bi, definitivno, euro-zonu u~inilo samrtnim bolesnikom, natjeralo jeministre Evropske unije da zvani~no odobre novipropis o pra}enju statisti~kog izvje{tavanja ~lan-ica Unije. Data su ve}a ovla{tenja statisti~kojagenciji EU-Eurostatu koja podrazumijevaju dasama moè provjeriti izvje{taje ~lanica u slu~aje-vima u kojima su jasno identificirani zna~ajni rizi-ci i problemi vezani uz kvalitet podataka.

BRITANSKA PODR[KA ANKARI

Cameron kritizira protivnike Turske

Britanski premi-jer David Camer-on obe}ao je po-dr{ku Ankari uborbi da Turskapostane ~lanicaEvropske unije.Tokom posjetaovoj zemlji Ca-meron je ista-knuo da èli da

prokr~i put od Ankare do Bruxellesa, odbacu-ju}i predrasude drugih u Evropi prema tomcilju. Cameronove èlje su jedno, mogu}no-sti, me|utim, sasvim drugo. Kr~e}i taj put,naime, zapet }e za dva povelika kamena Nje-ma~ku i Francusku, koje se rezolutno protive~lanstvu Turske u Uniji. Izjava britanskog pr-emijera data u Turskoj, da se jedni protivenjenom ~lanstvu jer se pla{e ekonomskemo}i a drugi zbog predrasuda prema islamu,hrabra je i zna~ajna. Me|utim, ne treba za-boraviti da ni protivnici ~lanstva ne {ute: nje-ma~ka televizija je upravo ovih dana emitira-la dokumentarac o djeci Nijemcima koji su`rtve maltretiranja djece imigranata u sredi-nama u kojima su ovi potonji u ve}ini. Televi-zija je iznijela {okantne podatke o nasilju ko-je po~ine imigranti i njihovom lo{em uspjehuu {kolama, me|utim, ne problematizira uzro-ke takvog pona{anja. Od 83 miliona 15 mili-ona ~ine imigranti, a najve}i dio njih dolazi izTurske.

� Bruxelles

� Cameron u Ankari

Dosada{nji kolumbijski predsjednikAlvaro Uribe vodio je, u neku ruku, li~nirat, osvetu prema FARK-u, koji mu je ubiooca 1983. godine. Mo`da je upravo to biorazlog njegove beskompromisne borbe i po-trage za liderima ovih gerilaca, tokom kojeje ~esto pravio diplomatske incidente sa su-sjedima, zbog povrede suvereniteta, vojnimupadima na njihove teritorije. Godine 2004.on je pokrenuo veliku vojnu operaciju kojuje nazvao Patriotski plan. Operacija je za-vr{ila skandalom, priznanjem Kolumbije daje platila lovcima na glave da uhvate Rodr-

iga Granda, visokog ~lana FARK-a, u susje-dnoj Venezueli. Ne{to sli~no Uribe je pono-vio 2008. godine upadom na teritorij Ekva-dora u potrazi za pobunjenicima FARK-a.Taj incident izazvao je regionalnu krizu, jersu i Ekvador i Venezuela digli svoju vojskuna noge, dok je Kolumbija govorila da je uzaplijenjenim podacima prona{la veze Kar-akasa i Quita s gerilcima. Ovakvim optu-`bama nesumnjivo je doprinijela i izjava li-dera FARK-a da }e, ukoliko Amerika napa-dne Venezuelu, oni dati vojnu podr{ku Cha-vezu.

RREEGGIIOONNAALLNNEE TTEENNZZIIJJEE

Patriotski plan

Hugo Chavezprijeti i pozivana mir istovremeno

akcije koja bi produbila tenzije. To se, djelimi~no, odnosilo na kolumbijsku

stranu koja je Chavezovu reakciju protjerivanjaambasadora prokomentirala historijskom gre-{kom. Ne treba zaboraviti da je sukob izme|uVenezuele i Kolumbije, uvjetno re~eno, starapodjela na zapadni i isto~ni blok. Kolumbija jepartner SAD-u, ali je Venezuela Rusiji, ~ija vo-jna saradnja prema{uje pet milijardi dolara. Ovosu podaci koji izazivaju zabrinutost u Washi-ngtonu, jer je Rusija Venezuelu snabdjela i vo-jnim bombarderima „tupoljev Tu-160“, kojimogu da nose atomske bombe. ProvociranjeAmerike se nastavilo odobrenjem Chaveza daruski borbeni avioni na dugolinijskim letovimamogu koristiti otok Orhila za slijetanje. Vojnusaradnju u kojoj je Rusija Venezuelu do zubanaoruàla helikopterima, bombarderima, ka-la{njikovima, prati, kako to obi~no biva, poli-ti~ka saradnja. Prijateljstvo zasnovano najprijena doktrini navodnog stvaranja ve}e demokrati-

je u multipolarnom svijetu i otimanja od ame-ri~ke paske rezultiralo je prakti~nim, obostra-nim ustupcima: Venezuela je priznala otcjeplje-nje gruzijskih pokrajina Abhazije i Ju`ne Oseti-je ({to Moskva podràva), a zauzvrat je dobilanovi kredit od Rusije. S te strane - mo}nih prija-telja - sukob izme|u Venezuele i Kolumbije, ko-ji zasad ostaje samo verbalan, plijeni pa`njusvjetske javnosti.

Dok Hugo Chavez ~asti kolegu Uribeaepitetima da je lu|ak i kriminalac, Kolumbi-jci najavljuju da }e Venezuelu prijaviti Me-|unarodnom sudu pravde. Druge ju`noame-ri~ke zemlje sada s nestrpljenjem o~ekuju 7.august, kada }e u predsjedni~ku fotelju za-sjesti novi kolumbijski lider, vjeruju}i da }eto umanjiti tenzije i sprije~iti eventualnioruàni sukob. Santos se nije dosad izja{nja-vao o novonastalom sporu, ali je ranije iz-raàvao volju da otpo~ne dijalog s Karaka-som. �

GLOBAL79/2010 53

AMERICI, ali je Venezuela prema{uje pet milijardi dolara

GLOBALNO GOVORE]I...

PROCURILE AFGANISTANSKE TAJNE

Kompromitiraju}idokumenti za ObamuAmeri~ki predsjed-nik Barack Obamadoìvio je jo{ jedanudarac na afgani-stansku vojnu do-ktrinu kada je we-bsite Wikileaks obj-avio tajne podatkeo vo|enju rata. Uobimnom materija-lu nalaze se i detaljio incidentima, gre-{kama i pogibijamacivila te optuùju}i dokazi o dvostrukoj uloziPakistana u sukobima izme|u koalicionih sna-ga i pobunjenika. Objavljivanje podataka nijezadalo brige samo ameri~kom predsjednikunego i njegovim evropskim saveznicima, gdjekontinuirano raste otpor javnosti premau~e{}u u ovom ratu. Kako je perspektivaokon~anja sukoba sve maglovitija i bez jasnestrategije, tako je zemljama saveznicama sveteè osigurati podr{ku za daljnje akcije. U tom smislu reagiranje evropskih ~lanicaNATO-a kako se nadaju da objelodanjivanjetajnih ameri~kih vojnih dokumenata ne}e ne-gativno utjecati na napore u ratu u Afganista-nu otkriva njihovu zebnju da bi Wikileaks zapr-avo mogao natjerati saveznike da mijenjajuplanove. Afganistanski predsjednik je neda-vno saop}io da je u posljednjem napaduNATO-a u Afganistanu ubijeno 52 civila, na-jve}im dijelom èna i djece.

RUSKI PREMIJER SA [PIJUNIMA

Poruka izdajnicimaNakon {to se sasvojim „harley da-vidsonom“ provo-zao tokom bajker-ske parade u Ukr-ajini ruski premi-jer Vladimir Putinsusretom s gru-pom ruskih {piju-na nedavno protje-ranih sa Zapada,definitivno, uzimaprimat dosad po skandalima ili neobi~nim po-na{anjem medijima najzanimljivijima Berlu-sconiju i Sarkozyju. Putin je, naime, u opu{te-nom druènju s otkrivenim {pijunima najprijezapjevao sovjetske revolucionarne pjesme, dabi potom, iskustvom biv{eg agenta KGB-a, za-vjereni~ki zaklju~io pred novinarima da su ovu{pijunsku mreù raskrinkali izdajnici i da onta~no zna o kome se radi. „Stvari se za izdajni-ke uvijek lo{e zavr{e“, kazao je Putin, no ubrzoje, da ne bi biopogre{no shva}en, dodao:„Naj~e{}e zavr{e na dnu, kao pijanice ili nar-komani.“

� Vladimir Putin

� Afganistan

Alvaro Uribe je poru~io Chavezu da je napravio historijsku gre{ku

Pi{e: Albinot MALOKU ((PPOOLLIITTII^KKII AANNAALLIITTIIÂARR IIZZ PPRRII[[TTIINNEE))

Poslije povijesnog datuma 17. febr-uara 2008. godine, kada je Skup-{tina Republike Kosovo proglasilasvoju neovisnost, 22. juli 2010. je

drugi povijesni datum koji je i de jure faktor-izirao suverenost i pravo na neovisnost biv{ejugoslavenske federativne jedinice.

Odmah poslije progla{enja Deklaracije oneovisnosti Kosova jedna ~lanica Ujedinjenihnaroda je na 63. sesiji Generalne skup{tineUN-a zatraìla da se stavi na glasanje njen za-htjev i da se zatraì od Me|unarodnog sudapravde savjetodavno mi{ljenje o legalnostiprogla{enja neovisnosti Kosova. Sa 77 glaso-va Republika Srbija je dobila to pravo - da do-bije svoj odgovor i da se i ona sama uvjeri daje deklaracija o neovisnosti Kosova potpunolegalna, odnosno da tim ~inom nije prekr{enome|unarodno pravo.

Za cijelo to vrijeme teàk put je pratio nesamo Kosovo ve} sve one zemlje koje su po-dràle neovisnost, uz argument da }e ona biti

jedino rje{enje koje }e donijeti mir i stabilno-st u ovom dijelu zapadnog Balkana.

Tokom usmene rasprave koja je u Haagutrajala od 1. do 11. decembra 2009. 14 dràvaje, uz vlasti na Kosovu, ocijenilo da je dekla-racija usvojena u februaru 2008. legalna, dokje 12 zemalja, pored Srbije, tvrdilo da je de-klaracijom prekr{eno me|unarodno pravo.Neovisno od teìne puta i od toga {to jere~eno, danas je na{ susjed - Republika Srbi-ja - dobio svoj odgovor. Me|unarodni sud pr-avde je zaklju~io - deklaracija o neovisnostiod 17. februara 2008. godine nije naru{ilaop}e me|unarodno pravo.

Demokratski izabrani lideri naroda Ko-sova su proglasili neovisnost, a ne privreme-ne institucije samouprave na Kosovu, kao {tosu to rekli oni koji su zahtijevali odgovor. Pr-edsjednik suda Hisa{i Ovada, saop}avaju}isavjetodavno mi{ljenje suda, rekao je da je taodluka donijeta glasovima desetorice sudija,dok su ~etvorica bila protiv. Zna~i, 10:4 je re-zultat koji je vi{e nego uvjerljiv.

Ova odluka predstavlja novo poglavlje po-bjede pravde na Kosovu i njenih gra|ana.

Odlukom je s dnevnog reda skinut svaki da-ljnji poku{aj da se polemizira o tome da li jeprekr{eno me|unarodno pravo ili ne. Sadavi{e nema dileme.

Neovisni pravni organ Ujedinjenih naroda,razmatraju}i sve doga|aje i put kojim je pro{laRepublika Kosovo, izri~ito je naglasio da ~in-om neovisnosti nije naru{eno op}e me|unaro-dno pravo. Nakon ovoga se na Kosovu o~ekuje{to skoriji prijem u Ujedinjene narode.

Republiku Kosovo o~ekuju jo{ brojni te{kiizazovi, ali sada je ona, de facto i de jure,dràva s pravom na postojanje. One dràvekoje nisu priznale najmla|u dràvu svijeta tre-balo bi da poslije odluke Me|unarodnog sudapravde, bez dvojbe, to u~ine. Najprije o~eku-jem da to uradi dràva Bosna i Hercegovina,koja vi{e nema nijedan razlog da to ne u~ini.Osim toga, sada je BiH privremena ~lanica Vi-je}a sigurnosti UN-a i obavezala se da se bavipitanjima koja su vezana uz jugoisto~nu Evro-pu, a posebno zapadni Balkan.

Nakon prijema Kosova u Ujedinjene na-rode pri{tinskim vlastima je pristupanje evro-atlantskim integracijama naredni cilj. �

GLOBAL 79/201054

� REGION SSUUDD UU HHAAAAGGUU PPOOTTVVRRDDIIOO LLEEGGAALLNNOOSSTT NNEEOOVVIISSNNOOSSTTII KKOOSSOOVVAA

Pri{tina o~ekuje skori prijem u UN

REPUBLIKU KOSOVO o~ekuju jo{ brojni te{ki izazovi, ali sada je ona, de facto i de jure, dràva s pravom na postojanje. One dràve koje nisu priznale najmla|u dràvu svijeta trebalo bi da poslije odluke Me|unarodnog suda pravde, bez dvojbe, to u~ine

[ARENA STRANA SVIJETA

Priredio: Aldin TIRO

[email protected]

Skulpture u paradiNa Tajlandu se obiljeàva Dan budista, u hramu Sawangarom. Tokomtri mjeseca budisti provode vrijeme u meditaciji. Zbog ove manifesta-cije umjetnici prave vo{tane skulpture koje se koriste u paradi.

GLOBAL 79/201056

Aktivisti protestiraju

Velika ekolo{ka katastrofa sedesila kada se nafta izlila u Me-

ksi~ki zaljev. Aktivisti koji sebave za{titom prava ìvotinja,ali i za{titom ìvotne sredine

protestirali su prekrivenila`nom naftom i time izrazili

svoje nezadovoljstvo {to je hi-ljade ìvotinja uginulo te {to jeveliki dio obale Meksi~kog za-

ljeva zaga|en.

Veliko otkri}e arheologaRadnici angaìrani na izgradnji novog WorldTrade Centra u New Yorku pri iskopavanjuzemlje prona{li su drveni brod iz 18. stolje}a.Arheolozi kaù da je 10 metara dug brod, vje-rovatno, iskori{ten zajedno s drugim otpadomkako bi se popunilo zemlji{te, odnosno pro{ir-io Manhattan prema rijeci Hudson. ArheoloziMolly McDonald i A. Michael Pappalardo supregledali brod nakon {to su ga radnici na{li10 metara ispod nivoa ulice, na mjestu gdje subile planirane podzemne garaè.

Posao za PaulaRuska kladionica èli kupiti vi-dovitu hobotnicu Paula i zaposli-ti je kao bookmakera za pla}u odpet hiljada dolara mjese~no, ja-vljaju ruski mediji. „Ona }e bitidio tima od 120 radnika“, rekaoje Oleg Zuravski, suvlasnik kla-dionice Bet League. On je dodaoda njegovi uposlenici dobijajuoko tri hiljade dolara mjese~no,pa bi Paul primao pet hiljada do-lara. Paul je status superzvijezdestekao ta~nim prognozama uta-kmica njema~ke reprezentacijena Svjetskom prvenstvu uJu`noafri~koj Republici, kada jepogodio sve ishode, uklju~uju}i iporaze od Srbije i [panije. Paulje pogodio i rezultat finalne uta-kmice izme|u [panije i Holandi-je. Zuravski je rekao da je za Pa-ula spreman isplatiti 100.000 eu-ra Sea Lifeu iz njema~kog gradaOberhausen, u kojem hobotnicaìvi i poga|a rezultate utakmica.

UMJETNICIure|uju skulpture

BROD prona|en desetmetara ispod nivoa ulice

[ARENA STRANA SVIJETA

Neobi~an automobilPorodica iz Colorada vi{e ne}e morati brinu-ti o tome gdje da stane kada tokom vo`njeosjete da se moraju olak{ati. Naime DaveHersch je dizajnirao automobil koji umjestosjedi{ta ima dvije WC {koljke. Amerikancusu trebale ~etiri godine da dovede do sa-vr{enstva svoj automobil koji doseè brzinudo 50 kilometara na sat. U automobilu semogu voziti dvije osobe koje sjede na WC{koljkama, dok sa strane imaju {est rolni to-alet-papira, ali i stalak za ~asopise.

Hodo~a{}e klaunovaStotine klaunova u~estvuje u godi{njem doga|aju da bi se zahvalio Djevici Gu-adalupe zato {to im je pomogla da imaju posla tokom cijele godine. Kako sulokalni mediji izvijestili, ovogodi{nje hodo~a{}e se odràva u Mexico Cityju.

GLOBAL79/2010 57

@ivjeli u ku}i s200 ma~akaOko 200 ma~aka, glasno mijau-kanje i neprijatan miris do~eka-lo je ~lanove veterinarske slu`bekoji su nakon upozorenja jednestrane kompanije odlu~ili posje-titi dom porodice u okolini Sto-ckholma, objavio je dnevnikAftonbladet. U ku}i u Botkirku,25 kilometara jugozapadno odStockholma, ìvi ~etvero lica,60-godi{nja èna, njena majka,sestra i njen sin - s najmanje191 ma~kom. „Zbog nepo-dno{ljivog zaudaranja amonija-ka bilo je te{ko disati“, objasni-la je Mari Landin, veterinarkapri socijalnoj slu`bi u Stockho-lmu. ^lanovi socijalne slu`bekoji su bili na terenu opisali sunezamislivo lo{e uvjete, uginulema~ke na podu, bolesne i povri-je|ene ma~ke te izmet i ostalosme}e. Od ukupnog brojama~aka zate~enih u ovoj ku}isamo je 18 poslano u specijali-zirane centre, dok je nad 173ma~ke izvr{ena eutanazija.[vedski zakon zabranjuje posje-dovanje vi{e od devet ma~aka.

NEMA vi{e brige zaporodicu Hersch

Akrobacije na liticamaEkstremni umjetnik Eskil Ronningsbakken (30) bezikakvih problema i straha izvodi akrobacije na litica-ma visokim stotine metara. Ne bjeì od toga da obu~ii druge kako bi ovladali njegovim vje{tinama i izvodi-li opasne akrobacije.

Spektakularni snimci pokazuju kako on balansi-ra nad provalijom od 300 metara iznad jezera u gi-mnasti~koj pozi s jednim od svojih u~enika Keni-jcem Mosesom Wepukhulijem (25). Fantasti~ni pri-zori; „jedan pogre{an korak i sve je gotovo“ sni-mljeni su s njim diljem Norve{ke. Za Eskila ne tre-ba strahovati, siguran je u sebe, a ovim poslom sebavi 25 godina.

GIMNASTI^KEpoze iznad provalije

GLOBAL 79/201058

� SFF [[EESSNNAAEESSTTAA FFEESSTTIIVVAALLSSKKAA GGRROOZZNNIICCAA NNAA OOBBAALLAAMMAA MMIILLJJAACCKKEE

PRVIH PET daobilje`il

reditelja za kojsusreti s ug

direktor

GORAN MARKOVI]: „Sarajevo ima du{u i kao m

Jasmina s cisevdahomst

GLOBAL79/2010 59

Pi{e: Aida STARÊVI][email protected]

Sarajevo je zasluìlo ovaj glamur na-kon svega {to je proìvjelo“, kazaoje glumac Miki Manojlovi} prvogdana Sarajevo Film Festivala, kada

je svjetsku premijeru imao film u kome igraglavnu ulogu - Cirkus Columbia oskarovcaDanisa Tanovi}a.

Crvenim tepihom ispred sarajevskog Nar-odnog pozori{ta, osim Manojlovi}a, pro{etalaje brojna gluma~ka ekipa filma u kojoj su bi-li i Mira Furlan, Jelena Stupljanin, Boris Ler,Mario Knezovi}, Mirza Tanovi}, InesFan~ovi}, Milan [trlji}, Mirsad Tuka, a kojuje predvodio Danis Tanovi}.

„Odlu~io sam se da premijera bude u Sar-ajevu jer je najbolje biti kod ku}e. Jako mi jebitno {to je Cirkus Columbiu podràlo vi{e od90 ~lanova ekipe koji su do{li da vide film“,zadovoljan je bio Tanovi}.

Festival koji se s razlogom mjesecima~eka i koji ve} {esnaest godina glavni gradBosne i Hercegovine vra}a na mapu svjetskihde{avanja i ove je godine dosegao nivo nakom su nam pozavidjeli svi balkanski susjedi.

„Sarajevo ima du{u i kao magnet privla~isebi. Ovdje su svi jednaki...“, rekao je uglednisrbijanski reditelj Goran Markovi}, koji je na-glasio da je sretan {to u susjedstvu imaodli~an festival.

Karizmati~ni Kosslick

Da se osje}ala jednakom me|u stotinamadrugih koji su prisustvovali otvorenju Festi-vala potvrdila je i legenda ex-jugoslavenskogglumi{ta, glumica Mira Furlan.

„Scenarij Cirkusa Columbia je zaista pre-divan i nakon prvog ~itanja sam bila potpunokupljena, duboko sam ga osjetila i meni kaoglumici je pravo zadovoljstvo biti dio Tano-

vi}eve ekipe“, kazala je Furlan. Gost prve ve~eri SFF-a bio je i direktor

Berlinalea Dieter Kosslick, kojem je uru~enapo~asna nagrada Srce Sarajeva.

Karizmati~ni Kosslick je pri preuzimanjunagrade zahvalio direktoru Festivala MirsaduPurivatri, kojem je poklonio majicu s logomBerlinskog festivala obja{njavaju}i da je todres koji redovno nosi, ali da je u ~ast SFF-aobukao drugi, s logom aktuelnog festivala.

„Poklanjam ti i bed`, prototip malog Zla-

dana Sarajevo Film Festivala eìle su projekcije filmova bh. koje se traìla karta vi{e, ali i

uglednim gostima kao {to je tor Berlinalea Dieter Kosslick

o magnet privla~i sebi. Ovdje su svi jednaki...“

cirkusom i stigla u grad

SSAARRAAJJEEVVOO TTAALLEENNTT CCAAMMPPUUSS

Gost i MorganFreeman

TRE]EG DANAFestivala otvor-en je 4. SarajevoTalent Campus,program u kome}e u~estvovati65 odabranih u~-esnika iz 12 ze-malja jugoisto~-ne Evrope te 10mladih njema~k-ih producenata.

Sarajevo Ta-lent Campus jenamijenjen mladim filmskim profesiona-lcima, a nastao je u saradnji s BerlinaleTalent Campusom i Me|unarodnim fi-lmskim festivalom u Berlinu.

Ovogodi{nji Talent Campus ugostit }ebrojne stru~njake iz filmske umjetnosti:Morgana Freemana, Davida Silbera, Ja-smilu @bani}, Leona Lu~eva, LucileHadìhalilovi}, Nancy Bishop...

GLOBAL 79/201060

� SFF

SFF svoja vrata zatvara 31. jula dugoo~ekivanim

tnog medvjeda. Imam samo jedan i sad }u gadati upravo tebi“, kazao je simpati~ni Kossli-ck, koji se u svom govoru prisjetio i pobjederediteljke Jasmile @bani} na Berlinaleu.

Direktor Festivala Mirsad Purivatra je na-kon velikih priprema priznao da je ve} na sa-mom po~etku Festivala odahnuo te je najaviofilmski spektakl koji nikoga ne}e ostaviti ra-vnodu{nim:

„Bitno je da smo na vrijeme zavr{ili sve pr-ipreme. Na vrijeme, naàlost, ne moèmo utje-cati i vjerujem da ono ne}e na nas. Obe}avamdobar program i dobru zabavu.“

Da je sretan {to je dio velikog regionalnogfilmskog doga|aja, koji ove godine nudi 201film iz 52 zemlje, nije krio ni rumunski redi-telj Cristi Puiu, koji je na ovogodi{njem SFF-u u ulozi predsjednika ìrija: „Svi|a mi se Sa-rajevo, SFF i mislim da je ovo najva`niji fe-stival jugoisto~ne Evrope.“

Euforiju koja se {irila bh. prijestolnicomza koju je zasluàn SFF nije uspjela ublaìtini ki{a koja je drugog dana Festivala nepre-stano padala. Osim {to su projekcije Ljetnog

kina !hej iz Metalca zbog lo{eg vremena pre-seljene u Zetru, ve}ih promjena nije bilo.

U Pozori{tu, gdje je svaka premijera bilaposje}ena do posljednjeg mjesta, vladalo jeveliko interesiranje i za filmovima koji su pr-ikazani u Ljetnom kinu Vatrogasac, !hej i Ze-tri, kinu Meeting Point, Cinema Cityju, kinuNovi Grad, gdje su se ljubitelji dobrog filmaokupljali po nekoliko sati ranije kako bi zau-zeli svoja mjesta.

Film za koji se na ovogodi{njem SFF-utraìla karta vi{e zasigurno je Sevdah za Kar-ima reditelja Jasmina Durakovi}a, koji jeotvorio Takmi~arski program igranog filma16. SFF-a.

Karta vi{e za Sevdah

Ekipa filma koja se poklonila publici uNarodnom pozori{tu bila je jedna od najbr-ojnijih, a ovacije su izazvali glumci: AmarSelimovi}, Marija Karan, Adnan Haskovi},Mirvad Kuri}, Asli Bayram, Ivana Petrovi},Semir Krivi}, Edhem Husi}, Haris Burina iSadìda [eti}.

Ovaj film je uspio privu}i najve}i broj gle-dalaca, mahom mladih ljudi koji su po za-vr{etku projekcije odu{evljeno komentiralizna~ajan rediteljski pomak Durakovi}a, kojije na SFF-u debitirao jo{ prije nekoliko godi-

na s filmom Nafaka. „Film se bavi dana{njim Sarajevom, ljudi-

ma i ìvotom u Sarajevu i upravo sam zbogtoga odlu~io da premijera bude u bh. prijesto-lnici. Ovo je moj drugi film na SFF-u tako dasam ovaj put rastere}en“, objasnio je rediteljJasmin Durakovi}, koji je po~a{}en velikimaplauzom.

„Nadam se da je ovo jedan od filmova koji}e u}i u historiju bh. filmske industrije“, pono-san je bio i glumac Amar Selimovi}, koji tuma~iglavnu ulogu Karima u Durakovi}evom filmu.

EKIPA filma Cirkus Columbia

NED@AD BEGOVI] I JASMIN DURAKOVI]: Prijatelji i rivali

ZIJAH SOKOLOVI] pred premijeruBegovi}eve Jasmine

HHEEIINNEEKKEENN MMUUSSIICC SSTTAAGGEE

Zabava do zoreNAKON PROJEKCIJE Tanovi}evog

Cirkusa Columbia druènje brojnih posje-tilaca i gostiju SFF-a nastavljeno je u Do-mu mladih, gdje je nastupom benda Zo-ster, repera Frenkija te Dvadesetoriceotvoren devetodnevni Heineken MusicStage.

Ovaj muzi~ki festival je i ovog puta oku-pio brojne ljubitelje dobrog urbanog sou-nda. Osim muzi~ara koji su, po izboru Da-nisa Tanovi}a, nastupili prve ve~eri Festiva-la, Dom mladih je bio dupke pun i na nastu-pu makedonskog umjetnika Kirila Dàjko-vskog i bosanskohercegova~kog rock sasta-va Zabranjeno pu{enje, koji su zabavljali br-ojnu publiku starim hitovima i pjesmama snovog albuma Muzej revolucije.

Svi koncerti su zavr{avani u ranim ju-tarnjim satima, {to svjedo~i o dobrom pr-

GLOBAL79/2010 61

m filmom Invictus reditelja Clinta Eastwooda

Osim filma Sevdah za Karima u selekcijiTakmi~arskog programa za igrani filma, dozatvaranja ovog broja Globala prikazan jeNje`ni sin-projekt Frankenstein ma|arskogreditelja Kornela Mundruczoa, koji je inspiri-ran Frankensteinom, klasi~nim gotskim ro-manom Mary Shelly, Utorak, nakon Boì}arumunskog reditelja Radu Munteana, Biblio-teka Pascal Ma|ara Szabolcsa Hajdua, Adri-enn Pal u reìji Agnes Kocsis, Vavien turskihreditelja Durula i Yagmura Taylana te Jasmi-na bh. reditelja Nedàda Begovi}a.

Jasmina sve odu{evila„Moram se zahvaliti gradona~elniku Aliji

Behmenu, ministrima Gavrilu Grahovcu iEmiru Hadìhafizbegovi}u, bez ~ije podr{kezaista ne bih uspio realizirati projekt Jasmina,a tako ni biti dijelom SFF-a“, rekao je redite-lj Begovi}, ~iji je film odu{evio brojnu publi-ku na nekoliko projekcija.

Za izvrsnu glumu u ovom filmu kompli-menti su upu}ivani: Zijahu Sokolovi}u, Nadi\urevskoj, Medihi Musliovi}, AleksandruSeksanu, Mirvadu Kuri}u kao i bebi Amili\ikoli.

U kategoriji U fokusu prikazani su filmoviAurora, Kosmos, Lourdes, Medalja ~asti, Naputu, Neke druge pri~e... Osim ovih filmova,

SARAJEVSKI GLUMAC Fe|a [tukanna ovogodi{njem SFF-u imao je dvije za-paène uloge, u filmu Kao da me nema irskerediteljke Juanite Wilson, koji je prikazanizvan konkurencije, te u dvadesetominu-tnom filmu Ines Tanovi} Ispo~etka, koji jeprikazan u okviru takmi~arskog programakratkog filma.

�GLOBAL: Igrate dvije velike uloge u dva filma.Koliko Vam zna~i {to }e ih pogledati upravo pu-blika u Sarajevu?

[TUKAN: Zapravo sam pro{le godinesnimio tri filma od kojih je jedan prikazanna 15. SFF-u, a ova dva Kao da me nema iIspo~etka na ovogodi{njem festivalu i pose-bno mi je drago {to je to upravo u Sarajevu.

� GLOBAL: Kako je bilo sara|ivati s redite-ljkom Wilson?

[TUKAN: U biti, sve {to se doga|alo to-kom snimanja filma ve} sam doìvio. Radi-ti s raznim rediteljima i jeste ljepota ovogposla. Lako je s ljudima koji nisu arogantni,

upravo zbog toga ve} neko vrijeme biram skim }u sara|ivati. Ne èlim trpjeti ne~ije ne-znanje i iìvljavanje.

� GLOBAL: Pratite li filmove na SFF-u?

[TUKAN: U principu, ne stignem po-gledati ve}inu filmova na SFF-u. Uspio sampogledati pola Tanovi}ev Cirkus Columbia,koji je jako dobar.

BBLLIICC IINNTTEERRVVJJUU:: FFEE\\AA [[TTUUKKAANN

Pa`ljivo biram reditelje

ÊETTIIRRII UULLOOGGEE MMIIRRVVAADDAA KKUURRII]]AA

@ivotna prilikaG L U M A CM I R V A DKuri} na ov-ogodi{njemSFF-u pre-dstavio se s~ak ~etiri fil-ma u kojimaje igrao. Ri-je~ je o ostv-arenjima Jas-mina, Sevd-ah za Kari-ma, Na putu i Unazad.

„Ne znam da li }u ikada vi{e u ìvotuimati ~etiri filma na SFF-u. Bez obzira nato kakvi su filmovi, kolike su moje uloge,mislim da nikada vi{e ne}u doìvjeti ova-ko ne{to. Moram priznati da su mi svi fi-lmovi podjednako bitni. Sevdah za Kari-ma je odli~an film, Jasmina i Na putu ta-ko|er. Jo{ uvijek, moram priznati, nisampogledao Unazad, koji je ra|en za Saraje-vo grad filma, pa o njemu ne mogu ni go-voriti“, rekao je Kuri}.

No, pogledali smo mi kratki film Una-zad Georgisa Grigorakisa u kom Kuri}igra glavnu ulogu i igra je maestralno.

u Takmi~arskom programu kratki film pre-dstavljeni su filmovi: Ispo~etka (Ines Tano-vi}), Sre}a ([ejla Kameri}), 3.000 ìvota le-ptira (Sa{a Peri}), Crveno (Sonja Taroki}),Ispada{ (Max Liebich), Nespavanje ne ubija(Marko Me{trovi}), Derbi (Paul Negoescu)...

U programu Takmi~arskog dokumentarnog

filma uprili~ene su svjetske premijere filmova:Ciklusi, Dvanaest susjeda, Godine koje su po-jeli lavovi, Mila traì Senidu, Poplava...

U okviru programa Sarajevo grad filmaprikazani su projekti: Frigidance, Pametnice,Revizor, Unazad, dok su u programu Panora-ma predstavljeni filmovi: Bio jednom jedanproleter, Bujica ljubavi za maloga, Crveno,bijelo i plavo, ôvjek koji je jeo svoje tre{nje,Da sam barem znao...

Veliki broj bosanskohercegova~kih fi-lmskih umjetnika, glumaca i reditelja ove go-dine je pokazalo svoj kvalitet na presti`nomsarajevskom filmskom festivalu koji jeodràn uz veliku podr{ku posjetilaca koji sudoputovali iz cijelog svijeta kako bi bili dije-lom filmskog spektakla.

Ovogodi{nji SFF svoja vrata zatvara 31.jula dugoo~ekivanim filmom Invictus redite-lja Clinta Eastwooda u kom glavnu ulogu tu-ma~i veliki ameri~ki glumac Morgan Free-man, koji je po~asni gost 16. SFF-a, te dodje-lom nagrada za najbolja ostvarenja. �

GLOBAL 79/201062

� SFF

DDIINNOO RRAA\\AA

Susreti s prijateljima

- Festival mi je poseban zbog prijatelja kojeimam priliku rijetko sresti osim ovdje. Supr-uga Viktorija i ja smo filmofili, tako da namje uvijek drago biti na filmskim festivalima.

EEMMIIRR HHAADD@@IIHHAAFFIIZZBBEEGGOOVVII]]

Samo prava raja

- Poznato je da ja jako volim SFF, i ovaj kaoi sva prethodna izdanja. Drago mi je {to jefestival ba{ ovako postavljen, ~ini mi se daga prati samo prava raja. Ko do|e na dan uSarajevo, tokom SFF-a, ostat }e najmanjesedam dana.

SSEERRGGEEJJ BBAARRBBAARREEZZ

Prozor u svijet

- Jako volim Sarajevo i SFF je odli~na prili-ka za duè ostati u gradu. Svakako je SFFveliki prozor u svijet i bitno ga je njegovati.

Poznati o SFF-u

SSTTIIPPEENNDDIIJJAA FFOONNDDAACCIIJJEE KKAATTRRIINN CCAARRTTLLIIDDGGEE

Pomo} za HaitiU OKVIRU OVOGODI[NJEG SFF-A do{lo je do odre|enih izmjena kod dodjele stipe-ndija Fondacije Katrin Cartlidge. Naime, stipendija je dodijeljena Institutu Cine s Haitija,a ne pojedincu, kako je ranije bila praksa.Razlog tome je {to su studenti Instituta Cine pretrpjeli velike posljedice nakon razara-ju}eg zemljotresa na Haitiju. Kino Concorde, dom Instituta Cine, bio je uni{ten u zemljo-tresu i trenutno se restaurira, ~emu }e dodatno pomo}i i stipendija Fondacije Katrin Car-tlidge. Studentica Instituta Cine Keziah Jean primila je stipendiju u ime svoje {kole i studenata.Keziah je snimila kratki film Tanbou Marye (Svadbeni bubanj) i reportaù o izbjegli~komkampu Pinchinat, s kojima }e u~estvovati na ovogodi{njem Talent Campusu.

EKIPA filma

Sevdah za Karima

Dieter Kosslick i Mirsad Purivatra

Pi{e: Aida STARÊVI][email protected]

Foto: Jasmin BRUTUS

Dvadesetosmogodi{nji glumacAmar Selimovi}, poznat i kaonajmla|i bosanski Hamlet ko-jeg je odigrao s nepune 24 go-

dine, ovaj put je publiku odu{evio fi-lmskom ulogom.

Naime, u filmu Sevdah za Karima redi-telja Jasmina Durakovi}a, koji je otvorioTakmi~arski program Sarajevo Film Festi-vala, tuma~i ulogu Karima, koji je svjesnoodabrao zanimanje deminera, jer je to„posao u kojem se jednom grije{i“.

Minimum sredstava

Zanimljivo je da je Amaru, osim {to jeglavna, ovo ujedno bila i debitantska ulogana filmu.

„Pri~a je univerzalna jer je lokalna. Mo-ram priznati da je reditelj Durakovi} bio

izuzetno hrabar jer je odlu~io za film koji jepo~eo realizirati minimumom sredstavaangaìrati glumce s malo filmskog isku-stva“, kaè Selimovi}.

Mladi glumac pri~a i da je bilo upitnoda li }e film uop}e biti snimljen s obzir-om na finansijske probleme koji su u ne-koliko navrata utjecali na odga|anje

po~etka snimanja.„Snimanje je od trenutka ka-

da sam dobio glavnu ulogu,2009, ~etiri ili pet puta prolo-ngirano. Kada me, krajempro{logodi{njeg filma, Dura-kovi} obavijestio o terminusnimanja, vjerovao sam da}e ponovo biti odgo|eno“,prisje}a se Selimovi}.

Rekordni rok

Snimanje devedesetpe-tominutnog filma Sevdah

za Karima za Amara Seli-movi}a je, kaè, bilo iscr-pljuju}e jer su snimanjatrajala i po 12 sati.

„Film smo snimili urekordnom roku od 25dana, volim re}i da seradilo o gerilskom radu.Svi smo bili vrlo predanii ambiciozni i samo zbogtoga smo uspjeli.“

Selimovi} je svoju do-sada{nju karijeru gradioisklju~ivo na daskama ko-je ìvot zna~e, uglavnom uEast West Centru, u ~ijim jepredstavama nosio glavneuloge.

RREEVVIIZZOORR CCAATTAALLIINNAA MMUUSSAATTAA

Prava BiH OOSSIIMM FFIILLMMAA Sevdah za Karima, Seli-movi}u je povjerena glavna uloga i ufilmu Revizor rumunskog rediteljaCatalina Musata, koji je snimljen kaodio projekta Sarajevo grad filma.„Pri~a ovog filma, izme|u ostalog,dokazuje da Sarajevo nije odBa{~ar{ije do Marindvora i u filmu sezapravo vidi {ta je prava BiH“, kaèSelimovi}, ro|eni Tuzlak koji je karije-ru odlu~io graditi ipak iz glavnog bh.grada, gdje danas ìvi.

GLOBAL 79/201063

� PROFIL AAMMAARR SSEELLIIMMOOVVII]],, GGLLUUMMAACC

Debitant u glavnoj ulozi

SELIMOVI]:Gerilskim

radom douspjeha

SELIMOVI] U FILMUSevdah za Karima rediteljaJasmina Durakovi}a, koji je premijerno prikazan drugog dana SFF-a, tuma~i ulogu Karima, koji je svjesno odabrao zanimanje deminera, jer je to „posao u kojem se jednom grije{i“

Galerija� FILM � KNJI@EVNOST � MUZIKA � IZLO@BE � POZORI[TE

GLOBAL 79/201064

Sarajevski East West Centar zabiljeìo jeveoma uspje{nu teatarsku sezonu.

Za samo mjesec East West Centar je odrào~etiri premijere predstave Football, footballHarisa Pa{ovi}a na tri kontinenta. Predstava jes velikim uspjehom igrana u Italiji, Ju`noj Afr-ici, Bosni i Hercegovini i Singapuru.

Svjetskom uspjehu East West Centra uovoj sezoni treba dodati i intenzivnu aktivno-st u BiH i regiji, kaù iz ove ku}e.

Komad Nora igran je na festivalimaMESS u Sarajevu i Desire u Subotici, a svje-tski proslavljena predstava Klasni neprijateljigrana je tako|er na MESS-u i u Podgorici.

Predstave East West Centra u proteklojsezoni vidjelo je vi{e od 10.000 gledalaca.

WORLD MUSIC FESTIVALUU oorrggaanniizzaacciijjii WWoorrlldd MMuussiicc CCeennttrraa iizz MMoo--ssttaarraa oodd 2222.. ddoo 3300.. jjuullaa nnaa oottvvoorreennoojj ssccee--nnii kklluubbaa AAlleekkssaa ooddvviijjaa ssee ~~eettvvrrttii MMoossttaarrsskkiiWWoorrlldd MMuussiicc FFeessttiivvaall.. NNaa oovvooggooddii{{nnjjeemm ffeessttiivvaalluu pprreeddssttaavviitt }}eessee iittaalliijjaannsskkii oorrkkeessttaarr OObbeelliissccoo NNeerroo,, gglluu--mmaacc ZZiijjaahh SSookkoolloovvii}} ss pprreeddssttaavvoomm MMee||uuii--ggrree,, kkllaappaa TTrreebbiiàatt,, ttaammbbuurraa{{kkii aannssaammbbllMMoossttaarrsskkii bbeehhaarrii ttee SSaammiirr FFeejjzzii}} ii SSaanneellMMaarrii}} MMaarraa..

TE

LE

KS

LEB I SOL U ÂPLJININNaa ppooddrruu~~jjuu ssttaarree rriimmsskkee VViillllee RRuussttiiccaa--MMooggoorrjjeelloo uu âapplljjiinnii 2200.. jjuullaa ooddrràann jjeekkoonncceerrtt kkuullttnnee mmaakkeeddoonnsskkee ggrruuppee LLeebb iissooll,, ~~iijjaa mmuuzziikkaa ssppaajjaa rroocckk,, jjaazzzz ii pprreeppoo--zznnaattlljjiivvee eelleemmeennttee mmaakkeeddoonnsskkee mmuuzzii~~kkeebbaa{{ttiinnee.. GGrruuppuu LLeebb ii ssooll ddaannaass ~~iinnee bbaassiisstt BBoo--ddaann AArrssoovvsskkii,, kkoojjii jjee ss bbiivv{{iimm ~~llaannoommVVllaattkkoomm SStteeffaannoovvsskkiimm bbiioo kkoommppoozziittoorr iiaarraannèerr ggoottoovvoo ssvviihh ppjjeessaammaa ii hhiittoovvaa ggrr--uuppee,, zzaattiimm kkllaavviijjaattuurriisstt KKookkaann DDii--mmuu{{eevvsskkii,, ggiittaarriisstt--vviirrttuuoozz DDiimmiittaarrBBooìikkoovv ttee bbuubbnnjjaarr MMiihhaaiill PPaarruusshheevv..

USPJE[N A SEZON A SARAJEVSKOG EAS T WES T CENTRA

Podr{ka 10.000 gledalaca

NASTUP MUHAREMAOSMI]APrvak Narodnog pozori{taTuzla Muharem Osmi} je 22.jula u Me|unarodnom centruza djecu i omladinu NovoSarajevo povodom stote go-di{njice ro|enja Me{e Seli-movi}a govorio tekstoveovog klasika bosanskoherce-gova~ke knjièvnosti.

PREMIJERA PREDSTAVE PERTLAZavidovi}ki dramski studio Noname je 22. jula u Domu kulturepremijerno izveo predstavu Per-tla, za koju je tekst napisaoAhmet Mahmutovi} Hake. U pre-dstavi koju je reìrao Adem Sma-ilhodì} igraju mladi zavidovi}kiglumci Rifet Omerovi}, Irfan Ri-bi} i Eldar Muhi}.

GLOBAL79/2010 65

CABARET U COLOSEUMUU sarajevskom klubu Co-loseum 24. jula nastupioje muzi~ki ansambl Caba-ret, koji se publici, uz vr-hunsku plesnu koreogra-fiju, scenografiju i kosti-mografiju, predstavioizvedbom pjesama iz hit-mjuzikla Chicago.

PREDSTAVA STILSKE VJE@BEU okviru festivala Ba{~ar{ijske no}i 24.jula je u sarajevskom Domu Armije izve-dena predstava Stilske vje`be, u kojoj suigrali Pero Kvrgi} i Lela Margeti}. Glu-ma~ki dvojac ovu duhovitu predstavuizvodi ve} pune 42 godine, a nedavno jeuvr{tena i u Guinnessovu knjigu rekordakao najduè izvo|ena predstava na svije-tu s istom gluma~kom postavom.

U sarajevskoj galeriji Novihram 22. jula je otvorena izlo`baIvana Hrka{a Koikona.

Ciklus Koikona sastoji se oddeset fotografija. Prikazane su po-znate historijske li~nosti kao {to jeChe Guevara te li~nosti iz svijetamode, knjièvnosti, filma, likovneumjetnosti: Vivienne Westwood,Twiggy, Virginia Woolf, Ana Fra-nk, Elvis Presley, Roisin Murphy,

Helen Bonham Carter, Nicole Ki-dman i Frida Kahlo.

U okviru izlo`be uprili~ena jei projekcija dijelova dokumenta-rnih filmova o li~nostima/ikona-ma prikazanih na radovimaumjetnika Hrka{a, intervjui s ne-kim od njih te izvorne snimke ja-vnih nastupa.

Izlo`ba }e biti otvorena do 1.augusta.

U G ALERIJI NOVI HRAM

Izlo`ba fotografija Ivana Hrka{a

ZAVR[EN 57. FES TIVAL IGRANOG FILMA U PULI

Nagrade bh. filmovima Na putu i OstavljeniDodjelom nagrada Zlatna

Arena 24. jula zatvoren je 57.festival igranog filma u Puli.Velika Zlatna Arena za na-jbolji film 57. festivala dodi-jeljena je reditelju Rajku Gr-li}u za film Neka ostane me-|u nama.

U kategoriji manjinskihkoprodukcija Nacionalnogprograma Zlatna Arena zaglavnu mu{ku ulogu pripalaje mladom Sarajliji TonyjuGrgi za ulogu u filmu Osta-vljeni Adisa Bakra~a, za gla-vnu ènsku ulogu pripala jeZrinki Cvite{i} za ulogu Lu-ne u filmu Na putu Jasmile@bani}, koja je nagra|enaZlatnom Arenom za reìjutog filma.

Priznanje ìrija Federacijefilmskih kriti~ara Evrope i Me-diterana (FEDEORA) za na-jbolju manjinsku koprodukcijudobio je film Ostavljeni.

Nagrada publike Zlatnavrata Pule dodijeljena je fi-lmu Sedamdeset i dva danareditelja Danila [erbedìje.

S dodjele nagrada

u pulskoj Areni

GLOBAL 79/201066

Videopostavka mlade francuske umjetni-ce Ariane Michel Gornja linija, film na ~etiriekrana, prikazana je 24. jula na Akademiji li-kovnih umjetnosti u Sarajevu tokom trajanjaSarajevo Film Festivala.

Ariane Michel odlazi u potragu za najsta-

rijom pasminom konja Przewalski, koji su ne-kad bili inspiracija brojnim pe}inskim slikar-ima. Skoro pa izumrli divlji konji se nakonprograma reintrodukcije vra}aju u Mongoliju.

Gornja linija predstavlja termin kojistru~njaci za konje koriste kako bi opisali

specifi~ni gornji dio konjakoji se proteè od u{iju dorepa.

Ariane Michel je ro|ena1973. u Parizu, gdje i danasìvi i radi. Nakon studija naVisokoj dràvnoj {koli deko-rativnih umjetnosti stvara ra-dove u kojima video ~estozauzima centralno mjesto,bilo da je rije~ o postavkamaili pak peformansima na licumjesta. Postavku }e biti mo-gu}e vidjeti do 31. jula.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

✂

poklanja

Kupone {aljite na adresu: Magazin Global, Avaz Twist Tower, Te{anjska 24b, 71 000 Sarajevo

Magazin Global i u narednom broju svojim ~itaocima daruje knjige i muzi~ke CD-ove. U saradnji s na{im partnerima poklonit }emo knjige Sablja i pero i Ruà Nure Ba-zdulj-Hubijar i CD Selam Jesus SJNebo benda Papo E Muo. Dobitnici poklona izpro{log broja su: Selma Erovi} iz Sarajeva (knjiga Vuk Veselina Gatala), Dijana Koli} izZenice (CD Music Life: Fock After the Siege) i Damir Suba{i} iz Sarajeva (CD SelamJesus SJNebo benda Papo E Muo).

10.

KAKO JE GRU UKRAO MJESECDDeessppiiccaabbllee MMee

RReeddiitteelljjii:: PPiieerrrree CCooffffiinn iiCChhrriiss RReennaauudd GGllaassoovvii:: RReennee BBiittoorraajjaacc,,MMiirreellaa BBrreekkaalloo,, IIvviiccaa ZZaa--ddrroo,, MMaarriioo PPeettrreekkoovvii}}

UU vveesseelloomm pprreeddggrraa||uu ssaa~~iinnjjeennoomm ooddmmnnoo{{ttvvaa bbiijjeelliihh kkuu}}iiccaa ss pprreekkrraassnniimmookkuu}}nniiccaammaa ssttoojjii jjeeddnnaa ccrrnnaa kkuu}}aa ssggoottoovvoo uummrrttvvlljjeenniimm vvrrttoomm.. NNiikkoo oodd ssuu--ssjjeeddaa nneemmaa ppoojjmmaa,, aallii uupprraavvoo iissppoodd tteekkuu}}ee nnaallaazzii ssee ttaajjnnoo sskkrroovvii{{ttee...... SSkkrroo--vvii{{ttee uu kkoommee uuppoozznnaajjeemmoo GGrruuaa,, kkoojjiizzaajjeeddnnoo ssaa ssvvoojjiimm mmaalliimm ppoommoo}}nniicciimmaauupprraavvoo ssmmii{{lljjaa nnaajjooppaakkiijjii ppllaann uu ppoovviijjee--ssttii ~~oovvjjee~~aannssttvvaa:: uukkrraasstt }}ee MMjjeesseecc..

POGRE[NA ISPORUKANNeexxtt DDaayy AAiirr

RReeddiitteelljj:: BBeennnnyy BBoooomm UUllooggee:: DDoonnaalldd FFaaiissoonn,,MMiikkee EEppppss,, WWoooodd HHaa--rrrriiss,, OOmmaarrii HHaarrddwwiicckk

DDiilleerr jjee ppoossllaaoo ppaakkeettkkoojjii jjee uummjjeessttoo uu rruukkeeggaannggsstteerraa ddoo{{aaoo ddoo

ddvvoojjiiccee bboojjaa`lljjiivviihh ffaaccaa kkoojjii rraazzmmii{{lljjaajjuu --{{ttoo uu~~iinniittii ss kkookkaaiinnoomm.. SSmmuu{{eennii ddoossttaa--vvlljjaa~~ ppoo{{ttee nneennaammjjeerrnnoo iissppoorruu~~uujjee ppaa--kkeett ssaa zzaappee~~aa}}eenniimm ppaakkeettii}}iimmaa kkookkaaii--nnaa nnaa ppooggrree{{nnuu aaddrreessuu.. PPaakkeett jjee ddoo--ssttaavvlljjeenn uu rruukkee ddvvoojjiiccee nneesspprreettnniihh,,„„wwaannnnaa bbee““ ggaannggsstteerraa......

NIJE LAKO BITI MAMAMMootthheerrhhoooodd

RReeddiitteelljj:: KKaatthheerriinnee DDii--eecckkmmaannnnUUllooggee:: UUmmaa TThhuurrmmaann,,AAnntthhoonnyy EEddwwaarrddss,, MMii--nnnniiee DDrriivveerr,, DDaavviiddSScchhaalllliipppp

CCiijjeellaa pprrii~~aa ooddvviijjaa sseeuu jjeeddnnoomm ddaannuu,, aa rraaddnnjjaa pprraattii mmaajjkkuuddvvoojjee ddjjeeccee EElliizzuu WWeellsshh ((UUmmaa TThhuurr--mmaann)),, kkoojjaa oodd zzoorree kkrreennee oobbaavvlljjaattiissttvvaarrii kkaakkoo bbii nnaa {{ttoo bboolljjii nnaa~~iinn pprriipprree--mmiillaa rroo||eennddaannsskkuu zzaabbaavvuu zzaa ssvvoojjuu{{eessttooggooddii{{nnjjuu kk}}eerrkkuu..TTookkoomm ddaannaa EElliizzaa }}ee vvooddiittii bbiittkkuu ss ppaarr--kkiinngg mmjjeessttiimmaa,, ddrruuggiimm nneeppooddnnoo{{lljjiivviimmmmaajjkkaammaa,, pprriizznnaannjjeemm nnjjeennee nnaajjbboolljjeepprriijjaatteelljjiiccee nnaa bblloogguu ii ss jjoo{{ mmnnooggoo ttoo--ggaa,, aa ssvvee ttoo vvrriijjeemmee uu ssttooppuu }}ee jjee pprraattii--ttii nnjjeezziinn tteekk rroo||eennii ssiinn..

ALU UGOS TILA FRANCUSKU UMJETNICU

Gornja linija Ariane Michel

GLOBAL79/2010 67

AMAZONRachel Caine: Kiss of Death Jennifer Lynn Barnes: Raised by WolvesMark Cotta Vaz: The Twilight Saga EclipseKarl Marlantes: Matterhorn Patti Smith: Just Kids

11..

44..

55..

22..

33..

11..

44..

55..

22..

33..

INTERLIBER

Ansambl Pozori{te lutaka Mo-star je od 22. do 27. jula gostovaona velikom me|unarodnom lutkar-skom festivalu Mobarak u Tehera-nu, gdje je izveo predstavu MaliMuk, prema bajci Wilhelma Haufa,a u reìji poznatog reditelja iz Buga-rske Slav~a Malenova.

Uloge u predstavi tuma~e: Nermi-na Denjo, Diana Ondelj Maksumi},Nedàd Maksumi} i Sergio Rado{.

U~estvovanje na Festivalu je rea-lizirano u saradnji s Ambasadom Ira-na u Sarajevu i Iranskim kulturnimcentrom.

TOP-LISTA BESTSELERA

Nura Bazdulj-Hubijar:Pri~a o Zlatanu i vili Izvorkinji

Kao {to je Andersennalazio motive svojihbajki u legendama{ireg zavi~aja, tako jei istaknutu knjièvni-cu Nuru Bazdulj-Hu-bijar nadahnulo pre-danje iz srednje Bo-sne za bajku o vili imladi}u. To je pri~a o neuzvra}enoj lju-bavi u ~ije ime „...na prvi dan ljeta izra-ste prekrasno cvije}e u obliku dugih, ta-nanih prutova obloènih zla}anim pra-hom“.

Bahaa Taher: Tetka Safija i manastir

Tetka Safija i manastir,

roman zasigurno na-jboljeg i najoriginalni-jeg savremenog egipa-tskog knjièvnika Ba-haa Tahera, pri~a je ozajedni~kom ìvotumuslimana i hri{}ana,o ~asti i stra{nim za-

htjevima koje postavlja krvna osveta, alii pri~a o muslimanskoj èni i njenim pr-eobrazbama koje donosi modernodru{tvo.

Leonidas Hadìprodromidis:

Umorstvo Jugoslavije

Zbirka sociolo{kih inovinarskih eseja,gr~kog prevodioca iesejiste LeonidisaHadìprodromidisanije osvrt na situa-ciju koja se desila,ve} je ìvo svje-do~anstvo pisano ujeku rata. Knjiga te-matizira uzroke ra-spada Jugoslavije i daleko prevazilazimnoge sociolo{ke studije napisane oistoj temi. Leonidisovo duboko razumi-jevanje i zanimanje za politi~ku situacijuu biv{oj Jugoslaviji rezultira autenti~nimsvjedo~enjem, a njegov profesionalizami humanisti~ki princip doprinose uvjerlji-vosti kakva se rijetkosre}e.

KNJI@ARAPOZORI[TE LUTAKA MOS TAR U TEHERANU

Mali muk na festivalu Mobarak

Igrani film Na putu rediteljke Jasmile@bani} osvojio je nagradu Fipresci ìrija nanedavno zavr{enom internacionalnom fi-lmskom festivalu Zlatna kajsija (GoldenApricot) u Erevanu u Ermeniji. Film je pri-kazan u okviru me|unarodnog takmi~arskogprograma.

Na ovogodi{njem festivalu u Erevanuu~estvovalo je vi{e od 120 filmova, od kojihje 45 prikazano u tri takmi~arske sekcije. Petinternacionalnih ìrija ocjenjivalo je filmove,a nagradu Zlatna kajsija za najbolji dugome-tra`ni film dobio je turski film Kosmos redi-telja Rehe Erdema.

INTERN ACION ALNI FILMSKI FES TIVAL ZLATN A KAJSIJA

Nagrada za film Na putu

Asli Erdogan:Grad u crvenoj peleriniFernando Pessoa:Stoi~ki odgojKader Abdolah: Putovanje praznih fla{aAllen Robert: [ta sve moète kada vam je 50Carls F. Hanel: Klju~ uspjeha

Nije lako povjerovati svjedo~enjima koja kazuju kako je sve-mo}na jugoslavenska tajna policija, Udba (Uprava Dràvne Bezbje-dnosti), svoje savr{eno nje`ne i nevidljive pipke imala ba{ u svakoj,i najbezazlenijoj oblasti dru{tvenog ìvota. U jednom se pisanomsvjedo~anstvu tvrdi kako su profesori srpskohrvatskoga jezika pone-kad naslove tema za u~eni~ke pismene zada}e dobivali direktno unjenoj Centrali, pozvani na kaficu, kod druga Du{ka, ili na cedu-lj~etu, iz ruke u ruku, od {kolskog udbinog ~ovjeka, obi~no sekreta-ra {kole, dok su, u pauzi velikoga odmora, nad dugim zborni~kimstolom, kibicovali {ahovsku partiju dvojice profesorskopjesni~kihkolega. Kakvoga bi to, pobogu, imalo smisla ? Prema slobodnoj pr-ocjeni {kolskog cinkaro{a, u svakom razredu od tridesetak u~enika,me|u njihovim roditeljima, moralo je biti barem dvoje-troje biv{ihpoliti~kih osu|enika, i ne manje od desetero politi~ki sumnjivih{utljivaca {to u ti{ini vlastitoga doma u dje~ije mozgove usa|uju - kozna kakve ideje i politi~ke stavove ? Ponekad se na dje~ijem licumogla prepoznati razapetost izme|u onoga {to slu{a u {koli i onoga~emu ga u~e kod ku}e: zbunjenost, strah, oboreni o~ni kapci, nesu-vislo redanje rije~i umjesto bilo kakvog logi~nog odgovora, znoje-nje... Za takve, i one neprepoznate, u Udbi su smi{ljali teme koje }e,nakon {to ih djeca obrade u vidu {kolske pismene zada}e, stvari izi}ina sunce, i svaka zverka pokazati svoj trag ! A Udba zna kako }e da-lje.

Mamina knjigovodstvena pedanterija iz koje je u kasnijim godi-nama izrasla i do njene smrti trajala pre{iroka i naoko besmislena sa-kuplja~ka strast (Behija nije bacala ni plasti~ne ~a{ice od mlije~nihproizvoda !) - arhivirala je u jednu plasti~nu foliju sedam dvolisnihpismenih zada}a - vidi ~uda, ispisanih poznatim nam krasnopisomMehmeda Sidrana ! Kakve sad to pa njegove pismene zada}e ?Godina je 1962. Mo`da je mama o tome ne{to znala, ali ni nas troji-ca ni sestra Dina nismo znali ba{ ni{ta o tatinom poku{aju da svojrukovodni poloàj komercijalnog direktora sarajevskih ‘Ekspres re-storana’ pokrije diplomom kakvog fakulteta ili neke od onih Vi{ih[kola {to su se u racvaloj fazi jugoslavenskog realnog socijalizmanamnoìle i po domovini razastrle da im se ni broja ni nazivlja nijemoglo znati. Nije Mehmedu manjkalo ni znanja ni vje{tina, da imaikakve pod nebom pravde, on bi upravljao i kakvom ja~om, sloèni-jom organizacijom udruènog rada nego {to je - pod imenom ‘Ekspr-esa’ - dvanaest samouslu`nih narodnih kuhinja, od kojih su zapravosamo tri, a i one jedva, mogle izdràti usporedbu sa svojim evro-pskim uzorima: najprije ‘Vidikovac’, na Trebevi}u, s jakom restora-nskom linijom i cjelono}nom paletom posebnih usluga, i za njim dvau centru grada: ‘Bosna’, posred Titove ulice, i ‘Hercegovina’, kodKatedrale, oba sa samouslu`nim trakama koje nisu znale za stanku.Ku}a je znala za o~evu bolest, ali da stvar, s njegovih ~etrdese-

tisedam go-dina, moèbiti bezna-de`na, i dajeste bezna-de`na, nijese dalo nin a s l u t i t i .Zato njego-vo - kako}emo vidje-ti, vi{ekra-tno ! - pola-ganje pi-smenog pri-j e m n o gispita naVi{oj ko-mercijalnoj{koli ne sto-ji ni u ka-kvoj vezi si z n e n a -dnom bo-le{}u, negoje tek jednaod mnogihbatrgaju}ihgesta politi~kih rekonvalescenata u ~iji mozak nikako nije moglastati ~injenica da postoji jednostavni zakon dru{tvene prakse mladogsocijalizma (s ljudskim licem !): jednom kriv - uvijek kriv ! Da, znaoje, politi~ki grijesi se ne pra{taju, nego otkupljuju. Zna se i kako. Apo{to za tu vrstu otkupa Mehmedova vratni~ka du{a o~igledno nijebila spremna, {ta mu je preostalo nego da ganja diplomu ? Moè, do-du{e, biti i ne{to sasvim tre}e, i bezazleno: da je na mjesto direkto-ra Vi{e komercijalne {kole do{ao neki njegov dobar prijatelj, pa mukazao Deder, Meho, do|i da to sredimo, za{to ne bi imao diplomukad tri fakulteta ima{ u glavi ? Mo`da. Ali u naslovima Mehmedo-vih pismenih zada}a pri polaganju prijemnog ispita (op}a pismeno-st !) na VK[ trepere mirisi prili~no sna`nih za~ina iz Udbine kuhi-nje: Sarajevo - nekad i sad, Moj poziv (skica), [ta bih pri~ao strancu osvojoj zemlji, Jedan doga|aj u mom ìvotu na koji sam ponosan, Tehni-ka u slu`bi ~ovjeka XX vijeka, Ljepote moga grada, Elektrifikacija na{ezemlje - zaloga bolje budu}nosti, Jedna zimska no} u mojoj ku}i...

Samo je jedan od pobrojanih radova pro{ao cjelovitu proceduru:

@ I V O TO P I S A B D U L A H A S I D R A N A

Ako ni{ta drugo,barem jedno znam:cio sam svoj put pregazio sam.

GLOBAL 79/201068

OTKUP SIROVE KO@E (79)

MEHO POLAÈ PRIJEMNI NAVI{OJ KOMERCIJALNOJ {KOLI IUSPUT UDVARA PROFESORICI

pisanje - pro-fesorski ispr-avak - pisa-nje premap r o f e s o r -skom ispra-vku, onaj sn a s l o v o m„Sarajevo -nekad i sad“.Oba njegovap r i m j e r k a ,prvi, i{aranc r v e n o molovkom, idrugi, ispra-vljeni, s une-senim profe-sorskim inte-rvencijama,datirani su sa26. 2. 1962.godine. Nipo ~emu nem o ` e m oznati da li je,ili nije, Me-hmed Sidrantoga dana

poloìo prijemni ispit za Vi{u komercijalnu {kolu. Sve je teme pisaoonako kako je pretpostavljao da se od njega o~ekuje, drè}i se jedi-nog pravila: grditi staro, hvaliti novo, makar to rezultiralo i re~eni-cama iza kojih je te{ko mogao stajati cjelinom svoje vratni~ke du{e:

... I kao {to u ìvotu sve nastaje i nestaje, tako }e i Sarajevo vr-emenom izgubiti staro-orijentalno, a ono {to je sada novo posta}estaro. U sada{njem tempu privrednog razvitka - brzo }e na sa-da{njim turskim grobljima na~i~kanim oko Sarajeva, na kojima sekao stada bijele ni{ani - spomenici nekad ìvih, niknuti redovi malihvila i vi{espratnica, zanatski ure|enih parkova i zelenila...

Preko minskog polja teme [ta bih pri~ao strancu o svojoj zemlji,Meho prelazi korakom iskusnog deminera. Prirodne ljepote, GavriloPrincip, i - pazite sad ovo, molim vas ! -

...kad bi bilo zgode najvolio bih strancu pokazati radni elanna{ih ljudi, naro~ito na{e omladine. Pokazati {ta je sve stvoreno zakratko vrijeme u dobrovoljnom radu. Najzna~ajnije bi mi bilo poka-zati na{ novi sistem upravljanja u privredi, upravljanja dobrima iproizvodnjom samih proizvo|a~a...

Na sli~an na~in Meho protr~ava kroz temu doga|aja kojim se po-nosi, pripovijedaju}i o zatvorskim danima iz 1944. i 1945. godine,kada, mu~en i islje|ivan od Gestapoa, nije odao nikoga od svojih sa-rajevskih drugova ilegalaca...

I tako dalje. Pismene zada}e ko pismene zada}e, sve iste, osno-vno{kolske, gimnazijske ili univerzitetske. Ako im i jeste smisao dapokaù kandidatovo znanje, imaju i ni{ta manje vaàn zadatak da te-meljito propitaju kandidatovu lojalnosti. Dràvi, Partiji, Socijali-zmu, Samoupravljanju ...

Ali Mehmed Sidran ne bi bio Mehmed Sidran kad ne bi na{aona~ina da i u ovakvoj prilici ne{to - zasere i uprska. Pismenu zada}upod naslovom Jedna zimska no} u mojoj ku}i pi{e upravo bezobra-zno: nabacuje se profesorici pred kojom zada}e pi{e i pred kojoj tajprijemni ispit polaè. Predo~avam taj Mehin bezobrazluk bez ispra-vki, bez kra}enja i bez komentara:

Jedna zimska no} u mojoj ku}i

Tema jedna zimska no} u mojoj ku}i nije zgodna, slobodna je.Traì izno{enje ku}nih tajni a to ne radi ni jedna ku}a. Pisati pak ugranicama mogu}eg, bi}e obi~no nabrajanje, do{ao, pozdravio se,

svukao, ve~erao, rekao hladno je, legao i ~itao. Po{to je zima i no}i dobro se pokrio. Dakle suhoparno, bezbojna registracija fizi~kihradnji. Bez ma{te, topline, itd. Razvijati ma{tu, traìti inspiraciju,stvarati motiv, iskovati sadràj, treba dosta napora da se prisjetimne~eg interesantnog i to zimi i no}u i u mojoj ku}i - da je bar u tu|oj,pa ne kaèm.

I upravo ovako razmi{ljaju}i, stvarno ne znam ni sam kako, po~ese pojavljivati sje}anje na doga|aj, ugodan, prijatan, i ba{ u mojojku}i i zima, ve~e. Jednom istina poodavno, zima, zagrijana soba, nikredenac nije prazan, ve~e, a ja sam. Na vrata izbi kom{inica, vese-la, mlada, smje{ka se i pita je li drugarica ku}i. Sko~ih obradovan,~ini mi se da nije radi toga do{la. Gostoljubivo kao doma~in ponu-dih da u|e,navodno dazatvori vra-ta da sobune hladi iodmah jeponudih ci-g a re t o m .L e ` e r n ona|oh i se-bi pi}e anjoj kolikomogoh lju-baznije po-nudih das j e d e .Po~eh od-mah i sanekom vra-goljastompri~om. Pr-isje~aju}ise dalje ug-odnosti do-ga|aja osj-etih kakoideje navi-ru, sklapa-ju se slogo-vi, re~eni-ce, misaone, kratke a sadràjne, prefinjenost izraènih osje~aja i mi-sli. Nekako osjetih kako je lako pisati. Do|e mi napamet kako je i ra-nije mnoge pisce za velika djela inspirisalo ne{to preìvljeno, veliko,ugodno ili te{ko. Spremih se da po~nem onako „{kolski“, krupnimslovima, fino. Iz ove odluke prenuh se. @ena se vrti, nadviruje, uma-lo pa ne po~ne ~itati. O~ekuje da joj pokaèm, mo`da i da pro~itam.Sigurno misli na neku idilu zimi u na{oj ku}i. Sigurno s njom. Ta po-misao kod mene posije}e svu inspiraciju, nesta ma{te, izgubi se sa-dràj, povezanost. Po~eh se vrtiti na stolici, odhuknuh umorno, ne{tose naljutih i po~eh kupiti papire. Ne valja mi tema, ni zada}a, ni pr-ofesor. Ne}u pisati. Re~i }u dajte za zada}u ne{to {to se komotnosmije pisati, {to ne treba ma{te, ne{to realno, Kakvu ilustraciju do-ga|aja, gdje nema idile i ugodnih sje}anja. Ljut na svoju sre}u po-mislih: Ba{ja u ìvotu ni{ta ne dobijem {to mi se ne vrati ru`nim.Odbacih pisanje i rekoh èni da izi|emo. Na ~evap~i}e i rakijicu, bo-lje je, lak{e je. Malo je falilo pa da popustim èninoj radoznalosti,da kaèm temu i {to mi se ne pi{e. Dobro je {to ne rekohina~e bilobi: „kakve su to zada}e, kad sam ja bila |ak nije se moralo tako pi-sati. [to profesorica ne kaè kako je u nje u ku}i po no}i. Mora da jeneka raskopu{a pa ho}e da zna {ta se radi po tu|im ku}ama. A i ti nezna{ kao ostali ljudi ! Ti bi jo{ rekao i {ta jede{ i ~im se pokriva{ !“ I{ta ja znam {ta sve ne bi rekla. Poslije ovoga sigurno ne bi bilo ni{tani od izlaska da o zada}i i ne govorimo. Zato bolje o temi ni zu-cnuti, iza}i sa ènom, odmoriti se, pa ako bude trebala ocjena, po-ku{ati na ne~em drugom.

(Nastavak u idu}em broju)

GLOBAL79/2010 69

Pi{e:Nermin MAHMUTOVI][email protected]

Louis van Gaal, prvistrateg Bayerna, to-kom pro{le sedmice sevratio u ìù interesir-

anja svjetske javnosti nakon seri-je nesvakida{njih poteza i izjava,~ime je samo potvrdio ono {to seznalo i ranije - da je jedan od na-jve}ih ~udaka u trenerskim voda-ma.

Po~elo je s dijeljenjem packiThomasu Mulleru, jednom odnajboljih igra~a Njema~ke nanedavno zavr{enom Svjetskomprvenstvu i ~lanu bavarskog klu-ba, kojem je poru~io da se to-kom zasluènog odmora „slo-bodno igra sa suprugom Lisom,ali da ne pretjeruje, jer je potre-ban klubu“, da bi ve} narednihdana u Kickeru prodao nekoliko{okantnih teza, nakon ~ega jeverbalno napao sve, po~ev{i odSeppa Blattera, predsjednikaMe|unarodne fudbalske federa-cije (FIFA), pa do Diega Mara-done i Ottmara Hitzfelda, sele-ktora nacionalnih timova Arge-ntine i [vicarske.

„Na SP-u u JAR-u smo bili uprilici vidjeti veliki broj sudijskihgre{aka. Nadam se da je to, napo-kon, shvatio i gospodin Blatter.Ovo je katastrofa. FIFA promovi-ra fair play me|u igra~ima, a sa-ma ne igra po fair playu. [to seti~e Argentinaca, jo{ prije prve-nstva sam rekao da s treneromkao {to je Maradona nemaju{anse. Trener je zanimanje, a nehobi. Nije jednostavno biti tre-ner“, izjavio je Van Gaal.

Psovke na pripremama

Tek {to su se igra~i Bayernapojavili na pripremama u Rivu delGardu, u italijanskim Alpama, Ho-lan|anin je izgubio ìvce obru{iv{ise na Josea Ernesta Sosu. Premaizjavama o~evidaca, Van Gaal jepsovao i vikao punu minutu, a zvi-jezde poput Riberyja, Robbena,Sweinsteigera i Van Bommela sustajale kao ukopane, ne usu|uju}ise pomjeriti. Kada su ga novinari,nakon treninga, pitali za uzrok pr-oblema, Van Gaal se po~eo „pravi-ti Englez“. „O kakvim problemi-ma pri~ate, danas smo odradiliizvanredan trening.“

Ovakvi komentari jednog od

GLOBAL 79/201070

� TRENERI KKOONNTTRROOVVEERRZZNNII LLOOUUIISS VVAANN GGAAAALL PPOOTTVVRRDDIIOO SSTTAATTUUSS SSVVJJEETT SS

PRO[LOST se u slu~aju nepredvidivog Louisa van G

Mulleru, igraj ali ne previ{e

najcjenjenijih trenera dana{njiceopet su otvorili niz pitanja o mo-gu}im uzrocima ovakvog po-na{anja, kojem ovo nisu prvi ne-primjereni istupi tokom karijere.Kada je, pro{le godine, napustioholandski AZ Alkmaar i, na na-govor legendarnog Karl-HeinzRummeniggea, do{ao u Mu-nchen, o~ekivala se stabilizacija ipodmla|ivanje tima te potpunodruga~iji pristup u odnosu na Ju-rgena Klinsmanna, njegovog pr-ethodnika.

U Bayernu su bili svjesni VanGaalove reputacije odli~nog ta-kti~ara, ali i lo{e navike da s vre-mena na vrijeme „naprosto polu-di“. Kako prije AZ-a nekolikogodina nije mogao prona}ianga`man upravo zbog svojihbubica, Rummenigge i Hennestada su, vjerovatno, mislili da jedo{ao pameti.

Uostalom, holandski stru~-njak do epizode u Barceloni nijezabiljeìo nijedan incident. Kadaje u{ao u trenerske vode,po~etkom 1991. godine, bio je tihi povu~en. Ve} u prvoj sezoniosvojio je Kup UEFA-e. Od1994. do 1996. godine tri puta za-

redom bio je prvak Holandije.Ipak, najve}i uspjeh s timom izAmsterdama ostvario je 1995.godine, kada je zahvaljuju}i goluPatricka Kluiverta savladao Mi-lan u finalu Lige prvaka. Kao lo-gi~an slijed doga|aja Van Gaalaje 1997. godine angaìrala Barce-lona. Ve} u prvoj sezoni stiè doduple krune, osvojiv{i prvenstvoi kup te Superkup Evrope.

Dotad miran i povu~en, pro-mijenio je plo~u. Bilo mu je dosta{panskih novinara i kriti~ara kojinisu propu{tali priliku da ga ocr-ne i pored vrhunskih rezultata.Posebno je bio ljut zbog prigovo-ra da kona~no treba nau~iti {pan-ski jezik. Uzvratio je tako {to imje izbjegavao dati izjavu, a kad nito nije pomoglo, pre{ao je na vri-je|anje i prijetnje. Kako nevoljanikada ne dolazi sama, ve} slje-de}e sezone se na{ao na udaru izbog takti~kih zamisli s obziromda ekipi i nije i{lo tako glatko kaosezonu prije.

Rivaldo se nije èlio uklopitiKada je ostao bez Rivalda,

koji se nije mogao i èlio uklopi-ti u njegov sistem igre, Van Gaal

OOSSNNOOVVNNII PPOODDAACCII

Karijera ispunjenatrofejima

DDaattuumm rroo||eennjjaa:: 8. august 1951. godine

MMjjeessttoo rroo||eennjjaa:: Amsterdam, Holandija

IIggrraa~~kkaa kkaarriijjeerraa:: Antwerp, Telstar, Sparta, AZ

TTrreenneerrsskkaa kkaarriijjeerraa 1991-1997. Ajax, 1997-2000. Barcelona,2000-2002. Holandija, 2002-2003. Barcelona, 2005-2009.AZ, 2009 - Bayern

TTrrooffeejjii Ajax - prvenstvo 1994, 1995, 1996; Kup 1993; Super-kup 1994, 1995, 1996; Kup UEFA-e 1992; Liga prvaka1995; Interkontinentalni kup 1995; UEFA Superkup 1995.Barcelona - prvenstvo 1998, 1999; Kup 1998; UEFA Super-kup 1997. AZ - prvenstvo 2009.

GLOBAL79/2010 71

TT SSKKII PPOOZZNNAATTOOGG ÛUDDAAKKAA

n Gaala stalno ponavlja

se sa suprugom,NAKON PORUKE igra~u Bayerna holandski stru~njak je u Kickeru verbalno napao sve, po~ev{i od Seppa Blattera, predsjednika Me|unarodne fudbalske federacije (FIFA), pa do Diega Maradone i Ottmara Hitzfelda, selektora nacionalnih timova Argentine i [vicarske

je doveo nekolicinu Holan|ana,zbog ~ega je, poga|ate, opet kri-tiziran.

Nije dugo izdrào pa je napu-stio Barcelonu i preuzeo repreze-ntaciju Holandije. Sve dobro {toje uspio uraditi s klubovima,uni{tio je s reprezentacijom. Nijese kvalificirao na SP 2002. godi-ne te se plasirao tek na tre}e mje-sto, iza Portugala i Republike Ir-ske. Tada su u javnost isplivale idotad nepoznate ~injenice osva|ama, psovkama i op}enitoodnosu s igra~ima.

Legende holandskog fudbalaFrank de Boer i Edwin van derSar su ga optuìle za nedostatakuljudnosti i neprimjeran odnos;kao prema robovima. Situacija zanjega se dodatno zakompliciralanakon njegovog nastupa na naci-onalnoj televiziji, gdje je ~uvenistru~njak okrivio sve koje je mo-gao, izuzev sebe.

Kada jedna stvar krene lo{e,ostale se nadoveù, pa je tako Lu-is po drugi put oti{ao u Barcelo-nu, da bi je ekspresno napustio ujednoj od najlo{ijih sezona kata-

lonskog giganta, kada su sezonuzavr{ili na dvanaestoj poziciji, sasamo tri boda iznad zone ispada-nja. Vratio se u Ajax, na pozicijutehni~kog direktora, gdje se nijepuno zadrào jer je smatrao danema dovoljno slobode i da je usjenci Ronalda Koemana.

Lo{ imid` koji je sam izgradioosnovni je razlog {to nekolikogodina nije imao nikakvih ponu-da. Od potpunog zaborava spasioga je AZ Alkmaar, s kojim je2009. godine osvojio titulu prva-ka, nakon ~ega je i dobio ponuduBavaraca.

Period koji je proveo u AZ-uza Van Gaala je, osim u rezulta-tskom, bio uspje{an i po pitanjuvra}anja ugleda, kako kod navi-ja~a tako i medija s kojima je to-kom ve}eg dijela karijere bio naratnoj nozi.

Pro{losedmi~nim istupima odkojih neki grani~e s idiotizmomVan Gaal je opet navukao bijespojedinih navija~a i medija, ovajput u Munchenu. Pro{lost u nje-govom slu~aju kao da se stalnoponavlja. �

GLOBAL 79/201072

� TRENERI

NA PRIPREMAMA u Rivu del Gardu trenerBavaraca je izgubio ìvce obru{iv{i se na Josea Ernesta Sosu. Dok je on psovao i vikao punu minutu, zvijezde poput Riberyja,Robbena, Sweinsteigera i Van Bommela nisu se usudile ni pomjeriti

LOUIS VAN GAAL:

Moè biti i Englez

kad zatreba

ZVIJEZDE Bayerna mu se ne usu|uju usprotiviti

Razgovarao: Aldin [email protected]

Borila~ki spektakl OFC, koji je trebaobiti odràn u Sarajevu, zahvaljuju}ineodgovornoj vlasti koja je obe}alapomo} i kasnije je nije realizirala,

odgo|en je do daljnjeg. Bosanskohercegova~ki MMA borac Denis

Stojni}, ~lan Golden Gloryja te jedini borac izBiH koji se borio u UFC-u, nije krio razo~ar-enje. Vi{emjese~ne pripreme za ono {to je tr-ebao biti spektakl godine na kraju su propale.

U intervjuu za Global Stojni} govori o ra-zlozima zbog kojih je dugo najavljivani spe-ktakl propao, odnosu vladaju}ih struktura uBosni i Hercegovini prema vrhunskim sporti-stima, tendencijama u UFC-u...

� GLOBAL: Za{to je Sarajevo ostalo bez ovog bo-rila~kog spektakla?

STOJNI]: Prvenstveno zbog nedostatka no-vca. Kada smo krenuli u avanturu organizira-nja jednog ovakvog doga|aja, svi su obe}ava-li sredstva; po~ev{i od BH Telecoma pa doFabrike duhana Sarajevo. Me|utim, kada setrebalo u}i u posljednje pripreme, ostali smosami, bez sponzora, finansijskih sredstava,sluha nadle`nih struktura... Oni, jednostavno,nisu mogli na}i sebe u svemu ovome, odno-sno vidjeli su da ne}e imati nikakve koristi.

Primjer je BH Telecom. Obe}ali su sre-dstva u visini od 50 hiljada KM koja su mo-gla pokriti barem teku}e tro{kove boraca kojisu trebali do}i u Sarajevo. Me|utim, i poredbudèta od 13 miliona KM, odlu~ili su u{te-djeti ba{ na nama.

� GLOBAL: Da li ste traìli pomo} od nekedràvne institucije?

STOJNI]: Imao sam nekoliko sastanaka,me|utim, vidjelo se da nisu zainteresirani.Znate li ko je bio?

� GLOBAL: Ko?

STOJNI]: Milorad Dodik, premijer VladeRS-a. Imali smo kra}i sastanak u Lakta{ima ion je èlio da se Octagon odrì u Banjoj Lu-ci. Bio je spreman platiti apsolutno sve

GLOBAL79/2010 73

� SPORT

DDEENNIISS SSTTOOJJNNII]],, NNAAJJBBOOLLJJII MMMMAA BBOORRAACC IIZZ BBiiHH

U Beogradu me zovu balijom, ovdje ~etnikom„KADA SMO KRENULI u avanturu organiziranja prvog UFC-a u Sarajevu, svi su obe}avali sredstva; po~ev{i od BH Telecoma pa do Fabrike duhana Sarajevo.Me|utim, kada se trebalo u}i u posljednje pripreme, ostali smo sami, bez sponzora, finansijskih sredstava i sluha nadle`nih struktura“

Denis Stojni}: Sam bih platio putne tro{kove ostalih boraca

tro{kove. Zahvalili smo mu se jer je na{a èljabila da se prvi Octagon odrì upravo u Sara-jevu. Mislili smo da vladaju}e strukture idràvne kompanije shvataju zna~aj i popular-nost ovakvih borila~kih manifestacija. O~itosmo se prevarili.

� GLOBAL: Kako su se gradske i kantonalne vla-sti Sarajeva ponijele u ovoj situaciji?

STOJNI]: U vrijeme kada smo se po~eli pri-premati za OFC, kantonalni ministar EmirHadìhafizbegovi} nam je odobrio odre|enasredstva. Hvala mu, od srca, to je najbolji mi-nistar kojeg smo ikada imali. Moram biti iskr-en, sumnjao sam u njega, mislio sam da ne}epokazati zanimanje. Me|utim, kada smo tre-bali dobiti sredstva, morali smo ganjati i mo-ljakati Amira Zuki}a, kumiti, skoro pa plaka-ti da bismo dobili ono {to nam je obe}ano.

Tako vam je to u dràvi gdje niko ne vodira~una o vrhunskim sportistima. Uostalom,na Hadìhafizbegovi}u se i zavr{ava sva pri~aoko pomo}i dràvnih institucija.

� GLOBAL: Da li ste razmi{ljali da se odreknetedobiti?

STOJNI]: Znam da se {alite. Nismo ni plani-rali imati nikakvu dobit. Sam bih platio putnetro{kove ostalih boraca, brat mi je bio najja~ivolonter, a Sokak i Latinska }uprija su bilispremni ustupiti hotelske kapacitete zasmje{taj boraca.

� GLOBAL: Vjerovatno ste razo~arani {to svje-tski poznati borci poput Alistaira Overeema, Se-mmyja Schilta ili Errola Zimmermana ne}e do}i uSarajevo...

STOJNI]: Naravno da sam razo~aran. Svipozvani borci su prije {est mjeseci boravili uSarajevu i u~estvovali na pres-konferenciji.Sve su to velika svjetska imena - SemmySchilt, Alistair Overeem, Valentijn Overeem,Errol Zimmerman, Damir Mihajlovi}... Nakraju, ni{ta se nije desilo jer je spektakl otka-zan.

� GLOBAL: Kako komentirate ~injenicu da se fi-nansijska sredstva na|u za neke druge manife-stacije?

STOJNI]: U Japanu na ovakve sportske do-ga|aje dolazi i po 150 hiljada ljudi, u SAD-u40 hiljada, u Njema~koj, u Kolnu, bude po 20

hiljada gledalaca. Zanimljivo je da na svimtim manifestacijama bude po jedna velikazvijezda u ovom sportu. U Sarajevu ih je tre-balo biti nekoliko. Koje su to afirmativnijesportske manifestacije trebale biti odràneovog mjeseca?!

� GLOBAL: @elite re}i da je Va{ sport afirmati-van za mlade?

GLOBAL 79/201074

SSVVAAKKAA NNJJEEMMUU ÂASSTT,, AALLII.. .. ..

Volio bih se boriti protiv Filipovi}a

� GLOBAL: [ta mislite o Mirku Filipovi}u?

STOJNI]: To je legenda ovda{njih pro-stora. Volio bih se sresti s njim u ringu.Ne znam da li je to mogu}e s obzirom naglasine da se, definitivno, povukao izUFC-a. Pogledajte Randya Couturea -ima 48 godina i jo{ uvijek se bori. Filipo-vi} nije star, ima 35 godina, sad je ja~inego ikad.

Stojni} u dru{tvu Overeema i Schilta

VI[EMJESE^NE pripreme za ono {to je trebao

STOJNI]: Svakako. Mladima se moraju da-ti neki sadràji kako ne bi bili na ulici, nosi-li oru`je, konzumirali narkotike... Pogledajtemoje kolege Schilta i Overeema. Jako su po-pularni i svakako da mogu pomo}i u odgojumladih {irenjem poruka o sportu i fair playu.Mnogi na{i mediji stavljaju u prvi plan nekekriminalce i kriminalni milje, odnosno radepogre{ne stvari. Bilo bi puno bolje da u prviplan stavljaju sportiste jer }e djeca tada ima-ti druga~ije uzore. Problem je i u politici i udru{tvu. Mladima je draè oti}i na turbo-fo-lk koncert, iako se na takvim mjestimade{ava najvi{e ranjavanja i ubistava u gradu.

� GLOBAL: Imamo puno vrhunskih sportista koji

zbog katastrofalnog odnosa prema sportu u BiH

razmi{ljaju o nastupu za druge dràve. Da li ste Vi

imali neku sli~nu ponudu?

STOJNI]: Mogao sam nastupati i za Hrvatsku iSrbiju, ali nisam èlio. Prije dvije godine, nakonLord of the Ringa, gdje sam ispljuvan i ga|anfla{ama od beogradske publike jer sam pobije-dio srpskog Makedonca, dobio sam ponudu.

Me|utim, nisam èlio. Bio sam ljut, iritir-an. Publika u Beogradu me vrije|ala i pogr-dno zvala balijo jer sam Sarajlija. Ipak, oni{to me ne vole, ovdje me zovu ~etnikom.

Sli~nih problema ima i glumac DraganMarinkovi} Maca. I on je iz mije{anog brakakao i ja. Ne stidim se toga, ve} sam ponosan.Vjerujem u ljude bez obzira kojoj vjeri pripa-

dali. Uvijek nosim svoju zastavu Bosne i Her-cegovine i predstavljam svoju dràvu najbolje{to mogu. Tako se osje}am sretnim i gotovo.

� GLOBAL: Vi ste se borili u UFC-u, najja~oj svje-tskoj organizaciji kada su u pitanju MMA borbe.Prema Va{em mi{ljenju, ko je trenutno najja~iborac na svijetu?

STOJNI]: Alistair Overeem je najbolji boracna svijetu. Ima dobru tehniku i bolji je u jiu ji-tsu. Nakon Overeema slijedi Emilianenko.Kada je u pitanju trenutni prvak UFC-a Bro-ck Lesnar, on je samo jedan ke~er. Lesner jejak ~ovjek, 120 kg teàk, 190 cm visok. Uko-liko Overeem ili Emilianenko do|u u UFC,onda je pitanje da li }e Lesnar i dalje biti pr-vak. �

GLOBAL79/2010 75

� SPORT

o biti spektakl godine na kraju su propale

GLOBAL 79/201076

Svijet slavnih

Priredio: Aldin [email protected]

A meri~ka glumica i pje-va~ica Lindsay Lohanje po~etkom ovogmjeseca osu|ena na

90 dana zatvora zbog propu{tanjanekoliko savjetovanja za lije~enjealkoholizma, ~ime je prekr{ilauvjetnu kaznu koju je zasluìlazbog vo`nje pod utjecajem alko-hola 2007. godine.

Osim {to joj je „poklonila“ trimjeseca zatvora, sutkinja Vi{egsuda u Los Angelesu Marsha Re-vel tako|er je odredila da 24-go-di{nja Lohan mora nakon izdrànezatvorske kazne provesti i 90 danana rehabilitaciji od ovisnosti o dr-ogama i alkoholu.

Prekr{ila uvjetnuNakon {to je Revel utvrdila da je

Lohan prekr{ila svoju uvjetnu kaznuiz 2007. godine propu{taju}i sedmi-ce savjetovanja Lohan se pla~u}iobratila sudu rekav{i da je „u~inilasve {to joj je re~eno da treba u~initi“,

i to najbolje {to je mogla. Me|utim, o~ekivano, sutkinja

Revel nije imala sluha za njeneàlopojke i utvrdila je da je njenoizvinjenje neiskreno te je nazvala„osobom koja misli da varanje ni-je varanje ako te ne uhvate“.

Ina~e, do ovog susreta LindsayLohan sa sudijama je do{lo nakon

{to je direktor programa za savje-tovanje protiv alkoholizma svje-do~io da je Lohan propustila devetsedmi~nih savjetovanja od dece-mbra 2009, kada joj je sutkinja na-redila njihovo poha|anje pod pri-jetnjom zatvora.

Lindsay Lohan je zabranjenokonzumirati alkohol i odre|eno joj

je da nosi elektronsku narukvicuSCRAM koja biljeì nivo alkoholau krvi. Otac glumice Michael Lo-han je poslao pismo sutkinji u komeje zatraìo da sud odredi Lindsayodlazak na lije~enje od droge kakobi se oslobodila ovisnosti o lijeko-vima koje je dobijala na recept.

Lindsay Lohan je ve} 21. jula

po~ela odsluènje zatvorske kazne.Iako je, prema odluci Okru`nog su-da u Los Angelesu, prvobitno tre-bala odsluìti tri mjeseca, kazna jojje, kako prenose neki mediji u Sje-dinjenim Ameri~kim Dràvama,smanjena na svega 13 ili 14 dana.

Tako }e iz zatvorske }elije ve-li~ine devet kvadratnih metara Lo-

han iza}i ve} 1. ili 2. augusta. Odlu-ka o smanjenju kazne donesena jezbog niza proceduralnih gre{aka,medijske napuhanosti slu~aja,gu`ve u zatvorima te ~injenice daLindsay Lohan nije nasilna.

Nakon izlaska iz zatvora posr-nulu glumicu i pjeva~icu ~eka i re-habilitacija koja je u sklopu kaznekoju je tako|er dobila.

Lindsay Lohan su na odslu-ènje kazne doveli ~lanovi porodi-ce, a njen otac, obu~en u majicu nakojoj je pisalo Linnocent, vikao je„Volimo te, Lindsay!“ Okruènatjelohraniteljima, paparazzima, sti-gla je u kalifornijski ènski zatvor.

Ispred zatvora su je ~ekali ioboàvatelji, bacali su na nju{arene konfete, a jedan je nosio tr-ansparent na kom je pisalo:„Oslobodite Lindsay!“

Stroga pravila@ivot u zatvoru Century Regi-

onal Detention Facility u Lynwoo-du u Kaliforniji za Lindsay ne}ebiti nimalo lagan. Ne}e smjeti ko-ristiti mobitel, Twitter niti cigarete.

Lindsay Lohan plapona{anje

ZLOÊSTA DJEVOJKA

HOLLYWOODA IZA RE[ETAKA

LINDSAY LOHAN su na odsluèn obu~en u majicu na kojoj je pisalo LOkruèna tjelohraniteljima, papara

KA@NJENA je zbog propu{tanja savjetovanja za li

LINDSAY LOHANu sudnici predodlazak u zatvor

IZ ZATVORSKE ]ELIJE veli~ine devet kvadratnihmetara Lohan }e iza}i ve} 1. ili 2. augusta.Odluka o smanjenju kazne donesena je zbogniza proceduralnih gre{aka, medijske napuhanosti slu~aja, gu`ve u zatvorima te ~injenice da Lindsay Lohan nije nasilna

Svijet slavnih

GLOBAL79/2010 77

a}a kaznu za lo{e Ina~e, za ovu glumicu ìvot

pod reflektorima, s kojim se mladite{ko nose, po~eo je vrlo rano. Onaje postala dje~iji model ve} s trigodine.

Filmski debi je imala s jeda-naest godina, kada je igrala u fi-lmu Zamka za roditelje, a kasni-je je snimila i Freaky Friday iMean Girls, za koje je sakupila iveliki broj tinejdèrskih prizna-nja. Me|u-tim, definiti-vni ulaz u

svijet slavnih desio se 2004. godi-ne, kada je postala najmla|a vodi-teljica u historiji MTV-jevih nagr-ada.

Na toj dodjeli se prvi put tada18-godi{njakinja Lohan u~inila za-nimljivom paparazzima.

Pod pritiskom medijaNjen nagli gubitak kilograma

i nekoliko saobra}ajnih nesre}au~inili su Lindsay Lohan veza-nu uz tabloide, a 2006. godinemoglo se naslutiti da bi stvarimogle krenuti po zlu. Na setu fi-lma Georgia Rules producenti su

morali odgoditi snimanje jer jeglumica bila potpuno iscrpljenazbog cjelono}nih pijanki.

Ubrzo nakon toga se priklju~ilai grupi anonimnih alkoholi~ara.Problemi sa zakonom su uslijedili2007. godine, kada je uhap{enazbog posjedovanja droge i vo`njeu pijanom stanju, zbog ~ega i da-nas ispa{ta.

Iza re{etaka je tada bila 84 sata isudija joj je naredio da obi|e i mr-tva~nicu i da se suo~i s posljedica-ma neodgovorne vo`nje. Njen pri-vatni ivot je tada ve} bio razasut posvim svjetskim tabloidima, a njenafilmska karijera je dodirnula dno.

Njen film I Know Who KilledMe kritika je sasjekla, a Lindsay jedobila nagradu Razzie za najgoru

glumicu. Mediji su s uìtkom po~eliprenositi skoro svaki njen postupak.

Tako se saznalo da je odbilaulogu u velikom hitu Mamurlukjer, prema njenom mi{ljenju, sce-narij nije imao potencijala. Za je-dan francuski modni magazin seslikala u pozi razapetog Isusa, a ta-ko|er je prozvala Obamu „prvimobojenim predsjednikom“.

Odlazak u zatvor }e sasvim si-gurno zakomplicirati plan LindsayLohan da vrati svoj ìvot u norma-lnu kolote~inu, ali i kredibilitet do-bre glumice, s obzirom da je dobi-la ulogu u filmu o pokojnoj pornoglumici Lindi Lovelace, {to sumnogi mediji proglasili njenim ve-likim povratakom u svijet filma.

Me|utim, Lindsay Lohan je,prema navodima mnogih medija,doìvjela nervni slom u zatvoru, arazlog za to su konstantne provo-kacije ostalih zatvorenica. Naime,prema navodima jedne od djevoja-ka koja je iza{la iz zatvora u komeLindsay sluì svoju zatvorsku ka-znu, Lindsay se osje}a jako lo{e.Ostale zatvorenice je ismijavaju imaltretiraju. Naj~e{}e je provocir-aju zbog njene seksualne orijenta-cije te su joj i posvetile pjesmu Va-treno me|uno`je. Lindsay je nasve ovo odgovorila vri{tanjem iplakanjem, a posljedica svega jenervni slom. �

PPUUNNOO PPUUBBLLIICCIITTEETTAA dobilaje i njena veza s DJ-icomSamanthom Ronson, iakoLindsay nikada javno nijehtjela pri~ati o svojoj seksua-lnosti. Neobi~an potez bioje i internetski oglas na por-talu za traènje partnera nakom je napisala:

„Radoholi~arka sam, ovisnao {opingu, a, prema kalifor-nijskim zakonima, ~ini seda sam i alkoholi~arka.“ U istom se oglasu {alila ina ra~un svoje uvjetne ka-zne kao i s ~injenicom da jenjeno ime najtraènije naGoogleovoj traìlici.

VEZA S DJ-icom

Oglas na internetu

n je kazne doveli ~lanovi porodice, a njen otac,L innocent, vikao je: „Volimo te, Lindsay!“a zzima, stigla je u kalifornijski ènski zatvor

i je~enje alkoholizma, ~ime je prekr{ila uvjetnu

SLATKA djevoj~icapostala osu|enik

OTI[LA u zatvoru pratnji velikog

broja fanova

OTAC Michael Lohan poru~io k}erki da je voli

Istraìvanje provedeno u Austriji sugerirakako je redovno kori{tenje mobilnih telefonapovezano s ve}im rizikom za tinitus, odnosnoosjet zvuka u uhu bez odgovaraju}eg vanjskogpodraàja. U studiji je u~estvovalo stotinu osoba

s tinitusom te stotinu osoba u kontrolnoj grupi. Pokazalo se da je tinitus vi{e od 70% vjero-

vatniji kod osoba koje svakodnevno mobilnimtelefonom razgovaraju duè od deset minuta,objavio je ~asopis Occupational and Enviro-

nmental Medicine. Poznati faktori rizika

za tinitus su intenzivnabuka, ozljede glave i ko-ri{tenje nekih lijekova,no ipak u mnogim slu-~ajevima njegovi uzrocinisu poznati, napominjuistraìva~i s Medicinsk-og fakulteta u Be~u. Pre-ma njihovom mi{ljenju,nove rezultate je mogu}eobjasniti utjecajem zra~-enja mobilnih telefona nafunkciju pu`nice. Vjeru-je se kako od nekog obli-ka tinitusa pati 10% po-pulacije.

NOVITETI

PRODAJA IGRA^KIHKONZOLA

Igra~ke konzole ihardver zabilje-ìli su porast pro-daje od 5% u to-ku juna, ali je pr-odaja igara opalaza 15%, {to jeutjecalo na rezu-

ltate koje bi-ljeì ~i-tava kate-gorija koji

su sada smanje-ni za 6% u odnosu na proteklugodinu. Istraìvanje koje je neda-vno provedeno pokazalo je da sukorisnici izdvojili manje novcana videoigre u toku juna, dok susniène cijene utjecale na ve}uprodaju igra~kih konzola. Tako jezabiljeèna ve}a prodaja Micro-soft Xbox 360, Sony PlayStation3 i Nintendo Wii konzola.

SONY WALKMAN A SERIJA

Sony WalkmanAserija prvo-bitno se poja-vila u Japanukrajem 2009.godine i natom je trì{tu

dostupna u crnoj i sme|oj boji, do64 GB kapaciteta. Ne{to kasnijeova serija je predstavljena i u Evr-opi, ali je za te korisnike bio do-stupan model s maksimalnim ka-pacitetom od 16 GB. Novi 64 GBmodel trenutno je dostupan samona trì{tu Japana, ali }e uskoro ina teritoriji Evrope mo}i da se ku-pe modeli 32 GB NWZ-A846 i 64GB NWZ-A847 Walkman portablmuzi~ki playeri.

IT svijet

MOZILLA POVE]ALA HONORARE ISTRA@IVAÎMAMozilla je pove}ala iznose koje pla}a si-gurnosnim istraìva~ima za pronalaènjeslabih ta~aka. Ova kompanija pove}ala jesvoja pla}anja {estostruko, na $3.000 poprona|enoj slaboj ta~ki s ciljem da izazo-ve vi{e interesiranja i podr{ke kodistraìva~a koji pronalaze slabe ta~ke ukodu za Firefox i druge softverske aplika-cije ove kompanije. Prethodni iznosi su bi-li $500 za slabu ta~ku koja se moè iskori-stiti u okviru Firefoxa i Thunderbirda.

Prvi LG 3D NotebookLG je najavio svoj prvi 3D notebook ra~unar - LG R590 3D,koji donosi sve prednosti 3D tehnologije u portabl formi.Da bi kreirala optimalni 3D doìvljaj bez potrebe za buffe-ringom, kompanija LG je opremila R590 3D model koji po-sjeduje 15.6 ekran s Intel Core i7 procesorom koji je uparen sHM55 ~ipsetom i NVIDIA GeForce GT335M grafi~kom kar-ticom koja posjeduje 1GB posve}ene videomemorije. NoviLG 3D notebook posjeduje i SRS Tru-Surround HD zauzbu|uju}i 3D zabavni doìvljaj, dok opcioni Blu Ray driveomogu}ava da gledanje HD filmove u 2D ili 3D.

WINDOWS ZERO DAY Microsoft je potvrdio prisustvo ze-ro day slabe ta~ke u okviru Windo-wsa nakon {to su se pojavile infor-macije o sofisticiranim malwarebaziranim napadima na industri-jske kontrolne sisteme. Sigurnosninedostaci u Windows pre~icama suiskori{tavani Stuxnet rootlet meto-dom, {to je prijetnja u vidu kra|einformacije koja cilja kontrolne si-steme industrijskih postrojenja i si-stema za napajanje energijom.

GLOBAL 79/201078

MRE@A

êsto kori{tenje mobitela pove}ava rizik za tinitis

TOP INFO

TESTNI WINDOWS 7SP1Microsoft je korisnicima besplatnoponudio testnu (beta) verziju grupezakrpa za operativne sisteme Wi-ndows 7 te Windows 2008 Server.Windows 7 SP1 Beta ne donosi ni-kakve nove mogu}nosti, ve} samoispravke bugova i stabilniji rad Wi-ndowsa. Naravno, instalacija se pr-eporu~uje samo najhrabrijima, sobzirom na to da je ipak rije~ o te-stnoj verziji u kojoj je Microsoftu,mo`da, promakao pokoji bug.

IGRE

Lara Croft and theGuardian of light

Novi nastavak u popularnoj fran{izi odi-grava se u planinama Srednje Amerike,gdje Lara Croft pronalazi davno izgu-bljeni hram svjetlosti te nehotice oslo-ba|a zao duh koji je odlu~an u tome daovije cijelu planetu u vje~ni mrak. Uzpomo} Toteca iz majanskog plemenamorate uloviti odbjeglog duha. Lara Cr-oft and the Guardian of Light }e biti do-stupan putem digitalnog downloadaovog ljeta za PC, Xbox 360 i PS3

I Am AliveJo{ jedan horor-naslov nam stiè iz Ubi-softa. Rije~ je o igrici ~ija je radnja uChicagu. Grad poga|a teàk potres iostavlja ga cijelog u ru{evinama. No ra-zlog tome je nepoznat te su igra~i su-o~eni s odlukama koje }e direktno utje-cati na njih i na sve oko njih. Igra }e ko-ristiti Splinter Cell engine.

Vi{e od 2,5 miliona muslimana napustit }e Fa-cebook ukoliko se ne omogu}i nastavak rada neko-liko islamskih stranica. Pismo koje je postavljenona nekoliko stranica na Facebooku optuùje osni-va~a Marka Zuckerberga i njegove saradnike daignoriraju osje}aje vi{e od 2,5 miliona muslimana.

Zajednica muslimana je ljuta zbog uklanjanja~etiri islamske stranice i povu}i }e se s Faceboo-ka dok se ne udovolji njihovim zahtjevima. Osimtoga, oni zahtijevaju uvo|enje novih pravila koja}e zabraniti antiislamske komentare. Ukoliko sene ispune njihovi zahtjevi, ova grupa }e napustitiFacebook i prije}i na dru{tvenu mreù Medi-na.com, koja je namijenjena muslimanima.

Tako|er, Facebook je optuèn za neodgovor-no pona{anje jer dopu{taju crtanje portreta po-slanika Muhammeda. Od Zuckerberga se traìda se vrate uklonjene stranice, da se zabrane si-mboli koji omalovaàvaju islam te da se zabranestranice koje to ~ine.

Dru{tvena mreà Medina.com po{tuje na-jvi{e islamske principe i ohrabruje jedinstvo mu-slimana. Od ènskih korisnika se traì da na pr-ofilima ne postavljaju slike. Glasnogovornik Fa-cebooka je rekao da su islamske stranice I loveMohammed i Quran Lovers uklonjene jer su ko-ri{tene za spamovanje korisnika, {to se protivipravilima ove dru{tvene mreè.

GLOBAL79/2010 79

ZUNE PASS STI@E U VELIKU BRITANIJUKako je najavljeno, Microsoft je po~eo nu-diti Zune Pass pretplatni~ki servis korisni-cima u Velikoj Britaniji. Zune ure|aji do-sad nisu prodavani van SAD-a, tako da ni-je bilo razloga ponuditi ovakve pretpla-tni~ke servise koji nude neograni~eni stre-am i privremeno preuzimanje plus 10 sta-lnih preuzimanja mjese~no. Windows Pho-ne 7 softver ima ugra|enu Zune HD fu-nkcionalnost, a ova se platforma o~ekujena globalnom planu krajem godine.

Phillips Fidelio Docking SpeakerKompanija Philips je predstavilanovi ure|aj Fidelio Docking Spe-aker DS9000/10. U pitanju jeiPod Speaker Dock, koji je inspi-riran Bowers & Wilkins Zepelinmodelom. Glavna prodajna ta~kaovog modela je njegova cijena.Naime, Amazon online prodavni-

ce iznosi 360 funti {to je za 40funti manje nego cijena modelaB&W Zepellin. Sve u svemu, u

pitanju je rje{enje koje nije bo-lje od B&W Zeppelin modela,ali je prihvatljiva alternativa.

Milioni muslimanaprijete da }e

napustiti Facebook

Lifestyle

GLOBAL 79/201080

PosljednjaMcQueen kolekcija Posljednja kampanja snimljena zabrend AM (Alexander McQueen),koja u fokusu ima nagog mu{kar-ca, izazvala je razne polemike di-ljem modnog svijeta.

Naime, u reklami je vidno ista-knuto ogoljeno mu{ko tijelo nakojem se nalazi samo dizajnerskipotpis i mala lobanja kao simbolpreminulog dizajnera.

Dodu{e, kampanja je za linijudonjeg rublja, pa se valjda niti neo~ekuje da }e biti iznimno ~edna,moralna i licemjerno puritanska.

Tresor In LoveKada je, 1990, lansiran originalniparfem Lancome Tresor, niko nijeo~ekivao da }e postati moderni kla-sik. Danas, 20 godina kasnije, par-fem koji je kreirala Sophia Gro-sjman za sebe dobiva dostojnog na-sljednika. Tresor je specifi~anpo tome {to nema glavu,srce i bazu kao ve}ina pa-rfema, nego jednako mi-ri{e tokom cijelog dana.

Tresor In Love kaoza{titno lice ima ElettruRossellini, k}erku Isabe-lle Rossellini, koja je re-klamirala original, a ibo~ica je prilago|ena no-vom dobu. Autori parfe-ma su Dominique Ropioni Veronique Nyberg, a sa-drì note nektarine, drveta,cedra, ruè, jasmina, ber-gamota, kru{ke, breskve,ljubi~ice i turske ruè.

SSccaarrlleetttt JJoohhaannssssoonn zzaa MMaannggoo

Kad je Mango prvi put angaìrao Scarlett Johansson zasvoju marketin{ku kampanju, nakon Claudie Schiffer, Karo-line Kurkove, Elizabeth Jagger i Mille Jovovich svi su s ne-strpljenjem ~ekali fotografije jer se Scarlett ~inila sa-vr{enom za poznati brend. Prvi rezultat je pokazao daScarlett izgleda odli~no u Mango krpicama, koje kao dasu stvorene za lijepu glumicu. Zatim je saradnja nasta-vljena, a Scarlett je pozirala poznatom Mariju Sorre-ntiju u Los Angelesu i prve fotografije su pu{tene ujavnost. Camilla Nickerson bila je zaduèna za styli-ng koji je elegantan i jednostavan.

Mango se za jesen 2010. inspirirao klasikomVelike Britanije i tako stvorio bezvremenski ele-gantni izgled s bogatim teksturama. Sude}i poprvim fotografijama, kolekcija djeluje elega-ntno i ozbiljno.

GLOBAL79/2010 81

Lifestyle

Rezanje vrhova, {i{ki, pokoji pramen,kompletno farbanje - ve}ina toga je sasta-vni dio beauty rituala svake ène, anau~nici kaù da prosje~na èna takve ri-tuale obavi 104 puta u ìvotu! Ispitanicedobi izme|u 13 i 65 godina minimalnodvaput godi{nje sjednu u frizerski stolaci zaèle promjenu.

Izuzmemo li Dolly Parton, koja jevjerna platinastoplavoj kosi, dvije tre}ineèna promijenit }e tri boje kose tokomgodina i barem jednom u ìvotu imati{i{ke. Razlozi za{to ène mijenjaju frizu-ru su sljede}i:

1. elja za promjenom

2. dosada

3. ja~anje samopouzdanja

4. prekid s partnerom

5. totalna promjena izgleda

6. modni trendovi

7. sijeda kosa

8. ro|endani

9. porod

10. vjen~anje

Zvu~i nam itekako poznato, ali ~injeni-ca je da nova frizura daje polet, energiju i~ini nas lak{ima (ne samo u doslovnomsmislu). I dok smrtnice promijene 104 fri-zure, ~ini se kako je Victoria Beckham do-sad promijenila i vi{e. Ona je upravo jednaod onih koja name}e trendove i koja redo-vno zavr{i na naslovnici samo zbog frizu-re. S druge strane, tu je Jennifer Aniston,koja nosi u osnovi istu frizuru na kojoj semijenjaju samo boja i duìna.

Sa 104 promjene u ìvotu normalno jeda ima i razo~aranja, pa tako 75 postoèna (od 3.000 ispitanih) priznaje kako je

zaàlilo barem zb-og jedne frizure.Najpopularnija ko-joj se ve}ina è-na vra}a je dugakosa sa {i{ka-ma, zatim slije-de bob i dugaslojevito o{i{a-na kosa. âk iako se kaè ka-ko se plavu{e bo-lje zabavljaju,ènama to, o~ito,nije bitno, jer ufrizerskim saloni-ma najtraènija jesme|a.

@ena promijeni 104 frizure u ivotu

Mir

osl

av M

ark

ovin

ovi}

RJE[ENJA: [TOKHOLM, TRS, ANAT, RATOVATI, ISIPATI, PSAR, TOKATA, ANA, ATRAPA, ATIKA, AV, ORA, OTITIS, NI[A, RABAR, PI, TELEKS, ZERO, RI[, AG, ITALO, S, ANATOL, TOM, LINO,ARARAT, HELSINKI, VETO, IPOLIT, ORN, ALIBI, KVERULANT, KEBAR, E, OT, IDEAL, SRE]A, NE, LOM, NASK, ONEK, RAT.

SKANDINAVSKE METROPOLE

PRAVITI PLE-TIVO, PLESTI

(njem.)

OSOBE NA KOJESU IZDATEMJENICE,TRASANTI

BOLEST,UPALA

KOSTIJU(medic.)

SIMBOLKALIJA ZRAK (turc.)

ST. GR^KIKIPAR,

ONATAS

PRISTA[ACRKVENE

SLU@BE NALAT. JEZIKU

MEGA TRADEINTERNA-

TIONAL (skr.)

GL. GRAD[VEDSKE(slika 1.)

ÔKOTVINOVELOZE

PAPINGODI[NJIPRIHOD

ZAO, NEVALJAO

VODITI RAT

SELJAK UVOJVODINI

STRU^NJAKU STRATEGI-

JI

TRKA]I KONJARAPSKEPASMINE

SIMBOLRADIJA

LOPOV,PROVALNIK

IZLIJEVATITE^NOSTSIMBOLKISIKA

IME T. GLUMICEGARDNER

ÛVARPASA,

PSETAR

VRSTA MUZ.KOMPOZICIJESITNI OTVORI

NA KO@I

IME TENISERKEKURNIKOVEAUTO OZN.

ANKONE

[UPALJ,PATVOREN

PREDMET UIZLOZIMA

OBLAST UGR^KOJDRUGA

MATEMAT.NEPOZNANICA

ALKA VUICA SASTAVNI

VEZNIK

OMLADINS.RADNA AKCI-

JA (skr.)

UPALA UHA(medic.)

EKSTRAKTBILJKE ALOJE

UDUBLJENJEU ZIDU

STARIJI[AHOVSKIVELEMAJS-

TOR, ÂSLAV

LUDOLFOVBROJ (3,14)

SKRA]IVATI

VIJESTPOSLANA

TELEFONOMBARJAK

RUSKIPJESNIK,MIHAIL

NI[TA,NULA

(franc.)

RUB NAODJE]I (franc.)DUGA RIMSKA

TUNIKA

SIMBOLSREBRA

IME ITAL. PISCASVEVA

ITALIJAN.PORODICA GRA-DITELJA VIOLINA

SIMBOLSUMPORA

RUSKO M.IME, ANATOLIJ

GRAD URUSIJI

IME GLUMCAHENKSA

IME ST. ITALIJAN.GLUMCA VEN-

TURENESLOBODAN

ÔVJEK, SU@ANJ

NAJMANJAÊSTICA NEG-ATIVNOG ELEK-

TRICITETA

BIV[I ITALI-JAN. NOVAC

(mn.)MALI STUB

SASTAVNIVEZNIK

ST. FRANC.GLUMAC,

FILIP

PLANINSKIVRH U

SLOVENIJI

UM, PAMET

UGASLIVULKAN UTURSKOJ

GL. GRADFINSKE

(slika 2.)PITER KROU^

PRAVODAVANJAZABRANE

(lat.)

RUSKO M.IME, IPO

ITALIJA

ORNITOLO[KI(skr.)

HRVATSKI PJES-NIK, TOMISLAV

DOKAZIZOSTANKASA MJESTA

ZLOÎNA

KAVGAD@IJA,SVADLJIVAC

(lat.)

VRSTA INSEKTA,KEBER (njem.)

GL. GRADNORVE[KE (slika 3.)

OZNAKAENERGIJEITALIJAN.NOVINSKAAGENCIJA

OLIVERTVIST

SAVR[EN,NEDOSTI@AN

UZORST. FILM. GLUMI-

CA, ANUK

STANJE POT-PUNOG ZADO-

VOLJSTVA

NA[ANEGACIJASIMBOL ARGONA

KR[, LOMLJAVA

OBI^NO ARAP-SKO PISMO

OZNAKA KRA-LJA U [AHU

MJESTO USLOVENIJI

KODKOÊVJA

ORU@ANISUKOB

NARODA

Global

GlobalGlobal

Global

11

22

33

global [broj 79, 29.7.2010]

Documents

poveane trokove

enim ratnim

korist ratnih

drugi secesionisti ki

ljudskih resursa

su politi ke

medijske napuhanosti

iznoenje prljavog