Gljive - Fungi

5 CARSTAVA ŽIVIH ORGANIZAMA

1. Carstvo Monera – oblici sa prokariotskim ćelijama:

Cyanophyta, Bacteria

2. Carstvo Protista – jednoćelijski organizmi

3. Carstvo Plantae – autotrofni organizmi, koji uzimaju vodu i

mineralne materije iz podloge i sami sebi stvaraju hranu

4. Carstvo Animalia – heterotrofni organizmi, koji unose hranu i

vare je u untrašnjosti svoga tela

5. Carstvo Fungi – heterotrofni organizmi sa apsortivnim načinom

ishrane, apsorbuju organske molekule iz spoljašnje sredine

Gljiva na gljivi

Gljiva na životinji

Gljiva na zamljištu

Gljiva na korijenu drveta

Gljivana

stablu

Gljiva na cvijetu

Gljivana

Uginulom drvetu

Gdje sve žive gjive

Žive u slanim i slatkim vodama, na kopnu u različitim uvjetima. Najpogodnija im je temperatura od 20 i 30 0C ali neke mogu podnijeti i 60 stepeni.

Ne posjeduju hlofofil

• Tijelo višećelijskih gljiva je izgrađeno od jednoćelijskih, končastih ćelija-HIFA

• Preplitanjem hifa nastaje tijelo gljive – MICELIJUM

• Dugo su svrstavane u carstvo biljaka • Posjeduju ćelijski zid od hitina

i simbionti

Gljive su saprofiti - razlagači

Paraziti koji haustorijimacrpe hranu

Uzročnici gljivična oboljenja kod čovjeka - mikoze

ŽIVOT I STANIŠTA GLJIVA

Gljive žive u simbioziMIKORIZA- simbioza

između gljiva i korijena viših biljaka

pup

Razvoj i građa gljive

stručak

klobuk

plodište

Rast micelija

Razvijena

gljiva

11

Podjela:

• Niže gljive (Phycomycetes)

• Gljive mješinarke (Ascomycetes)

• Gljive stapčarke (Basidiomycetes)

Niže gljive - Phycomycetes

• Talus im je mikroskopske veličine u vidu dugih niti.

• Hife sadrže više jezgara koje nemaju poprečnih zidova.

• Stijenka je od celuloze ili hitina.

• Razmnožavaju se bespolno zoosporama. Polni način se javlja u više oblika.

• Mnoge bolesti biljaka i životina izazvane su nižim gljivama: peranospora vinove loze, modra plijesan duhana.

• Među ovim gljivama najpoznatije su plijesni. A među njima najpoznatija je Mucor mucedo na hljebu, voću i dr. 12

plazmatska

membranajezgra

• evolucijski su se odvojile od algi

• plamenjača - peranospora vinove loze (Plasmopara viticola) razvija micelij na lišću

• zoospore kliju u kontaktu s vodom kroz stome

zoospora

Spora klije

- haustorije

sporangij

sporangiofor

NIŽE GLJIVE

Siva plijesan (Mucor mucedo) ima kuglasta plodišta

- razvija se na ostacima hrane, saprofit

kolumelakonidiofor

Tijelo plijesni je MICELIJUM- Iz micelijuma se izdižu

SPORANGIJE (končići sa crnim lopticama)

• plodište u obliku zdjele - himenija

• plodište izgrađuju mješinaste stanice

• askusi stvaraju askospore

Gljive mješinarke - Ascomycetes

• Ima ih oko 2000 vrsta.

• Žive na kopnu i vode saprofitski ili parazitski život.

• Micelij im se sastoji od niti koje su pregrađene, stijenka im je od hitina.

• Razmnožavaju se vegetativno, bespolno i polno.

• Spore nastaju u sporangijama –askusima. Askusi su poredani jedan do drugog i tako grade plodište (himenij). U jednom askusu ima 8 askospora.

16

Kvasci

• To su jednostanične gljive, a razmnožavaju

se pupljenjem.

• Kvasci ne stvaraju plodišta.

• Kvasci imaju široku primjenu u proivodnji

piva i alkoholnih pića.

• Primjena se zasniva na sposobnosti ovih

gljiva da razlažu šećere na etilni alkohol i

ugljični dioksid.

Rod Saccharomyces spp.– kvasci, uglavnom jednoćelijske, jednojedarne gljive

S. cerevisiae - pivski ili pekarski kvasac, poznat je samo u kulturama – vrenjem stvara vitamin B

S. ellipsoideus - vinski kvasac – na bobicama grožđa

Etanol + CO2Grožđani šećer

Alkoholno vrenje

• iz njega je izoliran penicilin, prvi antibiotik (Fleming)

• ima metličasto razgranate hife

držak - konidiofor

konidije

Kistac (Penicillium notatum) raste na ostacima hrane i voća

Aspergillus spp., jednoćelijska‚ negranata konidionoša sa glavičastim

proširenjem na kome su mnogobrojne spore (Aspergilus sp.)

SEM - mikroskopija

• siva prevlaka na listovima

• kiša ispire spore s lista i usporava razvoj

Pepelnica (Oidium sp.)

Ražova gljivica (Claviceps purpurea)

Claviceps purpurea - ražena glavnica,

parazitira u cvijetu raži. Sklerocija (lat.

sclerotium, tvrd) - tvrda tvorevina od

zbijenih spleta hifa, sadrži alkaloide,

poznata lizerginska kiselina (LSD)

Tuber spp. - gomoljače

Tartufi rastu 30 cm duboko u zemlji u simbiozi sa

mladim dijelovima korijenja drveća.

21

Peziza vesiculosa - zdjeličaraka

Morchella conicaZdjenčarka, smrčak, su takođe

mješinarke!

22

Gljive stapčarke - Basidiomycetes

Razgranati micelium od septiranih hifa

• Bespolno različitim vrstama spora

• Polno formiraju se 4 egzogene bazidiospore, jednoćelijske, jednojedarne, haploidne spore

• Dobile su naziv po bazidijama –stapkama s kojih se odvajaju po 4 spore.

• Stvaranju bazidiospora u bazidiji prethodi spajanje dvaju jezgara nakon čega dolazi do mejoze. Bazidiospore su haploidne.

• Stapčarke dijelimo na dva podrazreda:

• Niže stapčarke• Više stapčarke.

Niže stapčarke

23

Imaju bazidije koje su pregrađene i podijeljene u 4 stanice. Ne stvaraju plodišta.Osim bazidiosporastvaraju još nekoliko vrsta spora pomoću kojih preživljavaju na nekoliko domaćinaUzrokuju opasna oboljenja biljaka kao što su snijeti i hrđe

Crna hrđa – Puccinia graminisnapada žitarice a drugi joj je domaćin žutika (Berberis).

Stvara 4 vrste spora.

Parazitske gljive

stapčarke

Bukovača

• raste na panju

• enzimima probavlja

celulozu drva Kresiva guba

• ima tvrdo plodište

s godovimaSnijet

• parazitira na cvjetovima

i plodovima žitarica

Građa gljiva

hife

mikroskopska

snimka hifa

Imaju bazidije koje nisu pregrađene.

Stvaraju plodišta s himenijem.

Žive saprofitski ili parazitski.

pregrada ili

septa

STANICE

Više stapčarke

Iz bazidiospora razvija se micelij čije stanice imaju po jednu jezgru. Kada se susretnu + i – micelij, tj. kada dođe do somatogamije, nastaje stanica s dvije jezgre, a iz nje se daljim diobama razvija micelij s binuklearnim stanicama. U izvjesno vrijeme nastane plodište nad zemljom. S donje strane plodišta razvija se himenij s bazidijama u kojima nastaju spore. Stvaranju bazidiosporaprethodi mejoza tako da su to haploidne stanice.

Jestive vrste

Vrganj Blagva Sunčanica

Puza Zatna capica

Velika gnojištarka

lisičara sunčanica

OTROVNE VRSTE

Muhara

• muskarin snažan otrov

• koristi se kao insekticid

Panterova muhara

• toksini djeluju na CNS

• imaju narkotička i halucinogena svojstva

Zelena pupavka

• trovanje započinje probavnim smetnjama i

usporenim radom srca

• otrov izaziva oštećenje jetre i bubrega

Otrovne pečurke-gljive

muhara Zelena pupavka

ludarabljuvara

• U Japanu i Kini samonikla

vrsta na deblima hrasta, u

svijetu najviše gajena gljiva

odmah iza šampinjona

• Antitumorsko,

antibakterijsko, antivirusno

djelovanje

Auricularia auricula – judae, Judino ili šumsko uho

Judino uho se koristiti ali samo u malim količinama, 150 gr

svježih ili 15 gr suvih pečuraka nedjeljno

NESAVRŠENE GLJIVE

• uzročnici gljivičnih oboljenja kod ljudi

• ne razmnožavaju se spolno

• razmnožavaju s konidijama

KANDIDIJAZA – uzročnik Candida albicans

• pripada normalnoj fiziološkoj flori

• izaziva oboljenje kod pada imunološkog sustava

ASPERGILOZA - uzročnik (Aspergilus fumigatus)

• naseljava dišne puteve

• izaziva bronhalnu astmu

EKONOMSKI ZNACAJ GLJIVA

1. GLJIVE SU RAZLAGAČI2. Gljive kao hrana, sadrze proteine “šumsko meso“, esencijalne amino kiseline,

polisaharide, vitamine, minerale, velike količine fosfora3. Sekundarni metaboliti gljiva:

a) antibiotici - supstance toksične za druge mikroorganizme (Penicillium notatum -penicilin)

b) mikotoksini - supstance toksične za ljude, kancerogena materija biološkogporijekla je aflatoksin izolovan iz gljive Aspergilus flavus.

4. Industrijska proizvodnja gljiva:• Tuber spp. (Ascomycotina) tartufi, gomoljače• Agaricus bisporus (Basidiomycotina) šampinjon• Pleurotus ostreatus (Basidiomycotina) bukovača

5. Pojedine gljive osim hranljivih vrijednosti posjeduju i određena ljekovita svojstva.6. Industrijska fermentacija pomoću gljiva

• Proizvodnja sireva, kiselina i dr.

Ponovimo naučeno

35

Tijelo gljiva grade končaste ćelije ________.hife Splet hifa zove se ___________micelij

Ćelijski zid hifa je izgrađen od __________.hitina

Prema ishrani gljive mogu bitri: ____________, ______________, _____________.saprofiti paraziti simbionti

Žive u ______________vodama, na kopnu u različitim uvjetima. Najpogodnija im

je temperatura ______________ali neke mogu podnijeti i 60 stepeni.

slanim i slatkim

od 20 – 300 C

Gljive se razmnožavaju: _______________ i ________________.spolno bespolno

Gljive su značajne za čovjeka jer ih koristi u ____________, od njih dobiva ________

Koristi ih u industriji ______________,

ishrani penicilinlijekova

U prirodi gljive su značajne jer zajedno sa _____________ omogućavaju kruženje

_____________ u ______________.

bakterijama

tvari prirodi

Ponovimo naučeno

Thalophita by Omer Husovic 36

Gljive žive u ________________ sa korijenjem biljaka radi uzajamne koristi, a takav

odnos zovemo _______________.

zajednici

mikoriza

Simbiozom alge i gljiva nastali su organizmi ____________.lišaji

Gljive napadaju biljke, životinje i ljude uzrokujući bolesti ___________.mikoze

Gljive dijelimo u tri razreda:

1.____________________ (___________________)

2.____________________ (___________________)

3.____________________ (___________________)

Niže gljive Phycomycetes

Gljive mješinarke Ascomycetes

Gljive stapčarke Basidiomycetes

stručak

klobuk

hife

plodište

micelij

1) Objasnite kako je građeno tijelo gljive!

PROVJERIMO ZNANJE

3) Usporedite prikazane gljive:

kvasac

jednostanična gljiva

uzrokuje vrenje

zelena

pupavkavišestanična gljiva

naša najotrovnija

gljiva

razmnožava se

sporama

razmnožava se

pupanjem

4) Razvrstajte koje osobine gljive imaju zajedničke sa

životinjama, a koje sa biljkama:

celulozna

stanična stijenka

nepokretnost

uzimanje hrane vanjskom

površinom tijelaheterotrofi

rezervna tvar: glikogen

hitin

Prepoznaj slike:

Thalophita by Omer Husovic 40

Kvasac Peranospora v.l. Mucor sp. Penicillium sp.

Aspergillus sp. Claviceps sp. Smrčak Zdjeličarka

Prepoznaj slike:

Thalophita by Omer Husovic 41

Crna hrđa Ustilago sp Lisičarka Vrganj Ludara

Bukovača Muhara Pupavka Puhara