GLAZBA ANTIKE GRKE 3.tis.pr.Kr zauzima vrlo visoko mjesto u drutvu, postaje temelj zapadne glMOUSIKE- 3 znaenja: glazba u uem smislu - jedinstvo glazbe, plesa i pjesme- cjelokupno etiko i kulturno iskustvo- u antikoj Grkoj glazba je uvijek ukljuivala tekst- funkcija: jasno i uinkovito predstavljenje teksta (do 7.st.pr.Kr.) - do 7.st. instrumentalna glazba

MITOLOGIJA- u mitovima se zrcali bit grke glazbe- likovi: APOLON I DIONIZApolon: omiljen Zeusov sin, bog svijetla, istine, glazbe i plesaMuze: boice ritma i pjevanja, plesa i znanostiDioniz: takoer Zeusov sin, bog osjetilno opojnih sila prirodeAPOLON I DIONIZ: temelj za dva osnovna principa grke glazbe1. APOLONIJSKI: svijetlo, uredno, isto, jasno, umjerenoInstrumenti lira i kitara2. Dionizijski: osjeajno, ekstatino, opojno, uzbuujueInstrumenti aulos i barbitonINSTRUMENTI: iani harfa, lutnja, lira Lire najvaniji forminks, kitara, lira, barbiton (dionizijski kult) puhaki AULOS od drveta, slonovae ili metala, obino se svira dva istodobno povezana vrpcom SIRINKS panove svirale 5 ili 7 svirala razliitih duljina i tonskih visina (pastiri) SALPHKINS signalni instrument Poprena flauta Udaraljke: - krotali vrsta kastanje, cimbali inele, timpanon tamburin, krupecion egrtaljke , ksilofonGRKI TONSKI SUSTAV temelj naeg suvremenog sistema- u poetku pentatonika i septatonika; kasnije - dijatonika prevladava- dijatonski sustav antike Grke TELEION- temelj TELEIONA silazna kvarta-tetrakord (4 ice u skladu sa icama na formiksu)- iz tog sustava izvode se MODUSI (oktavne vrste) modusi od 2 jednako graena tetrakordaTri vrste tetrakorda na kojima su se gradili modusi lidijski, dorski, frigijski 7 modusa: dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski, hipodorski, hipofrigijski i hipolidijskiSAUVANI SPOMENICI I FRAGMENTI- oko 40 sauvanih notnih primjera grke glazbe ( u cjelosti, i ne)- slovana notacija odreeno slovo odreena visina- Euridipov fragment (na papirusu) 3.st.pr.Kr.- dva Apolonova himna uklesana u zid atenske riznice u Delfima- Seikilov skolion napitnica (2.st.) KARAKTERISTIKE GLAZBE: - pjevanje uz pratnju ianih instrumenata- vokalno-instrumentalni oblici: KITARODIJA I AULODIJA (melodija)*- instrumentalni oblici: KITARISTIKA I AULISTIKA (bez pjevanja)VRSTE PJESAMA:PEAN Apolonu uz kitaruTHREONS tualjke u aulosDITIRAMB Dionizu uz aulos ili kitaruSKOLION napitnica uz aulos ili barbitonHIMENAIOS pjesma mladenke uz aulos- niz pjesama koje se meusobno razlikuju po instrumentima i prigodamaTRAGEDIJA (5.st. iz dionizijskih sveanosti sa zborovima i ditirambima) - sudjeluju i instrumentalisti i zbor- gr. Orchestra polukruna prostorija ispred pozornice- zbor uvodna pjesma stajae pjesme, zakljuna pjesma- pjevanje + ples +pantomimaPISCI TRAGEDIJA: ESHIL, SOFOKLO, EURIPID

KOMEDIJA: (5.st.)- razlike: sadraj- glazba: jednostavnija- ARISTOFAN

FILOZOFI - promiljanja o glazbenoj problematici, o zvukovnosti openito, o funkciji glazbe- PLATON I ARISTOTEL (5 i 4.st.)- ARISTOKSEN (4.st.) sluni doivljaj glazbe- EUKLID (4/3.st.) problemi harmonije, intervala i ritmaPITAGORA matematiar- matematiko filozofski sustav - zasluge: tablica mnoenja pitagorejci- pitagorin pouak- simbolika brojeva

EUROPSKA GLAZBA iz Pitagorizma- vidljivo iz intervala- naa glazba je obiljeena Pitagorinim izraunima intervala- izraune radio na monokordu pravokutna rezonantna kutija sa razapetom icom- pomini most pomou kojeg se ica dijelila- 3 temeljne konsonance (prema Pitagori)8, 5 i 48 = 2:15 = 3:24 = 4:3 3 = savren broj jer je 3 dio izrauna 5 koja je temelj ljestvice7 = broj koji nosi sjaj mudrosti (ljestvica ima 7 tonova)

PLATON ( 5/4.st.)- smatrao da glazba ima jednu funkciju odgoj i obrazovanje, a ne zabavaTEORIJA ETHOSA povezuje gazbu i obrazovanje- u antikoj Grkoj glazbi se pripisivala velika mo u ovjeku moe razviti doblo ili zlo: velik utjecaj na razvoj karaktera i morala- 2 djela kojima se bavi: Drava i Zakoni- nezadovoljan postojeim obrazovnim sustavom elio ga je reformirati- smatrao da glazbu treba podvrgnuti staroj kontroli- elio ograniiti upotrebu modusa i instrumenata - dozvoljava: liru i kitaru (aulos NE), modusi dorski i frigijskiPLATON predstavnik KONZERVATIVIZMA

ARISTOTEL platonov uenik - djelo: Politika- glazba ima i druge funkcije: zabava, odmor, oputanje, katarza- zasluan za uvoenje LIBERALIZMA

GLAZBA STAROG RIMA (27.g.pr.Kr.-476.g.)- glazba je bljetava- prisutna na svakom korakuFUNKCIJE: - slavlja i gozbe (glazba uz pantomimu, esto vulgarnog sardaja)- ukopi mrtvih ( zborovi narikaa uz instrumentalnu glazbu)- kulturni obredi (prinoenje rtava uz instrumentalnu glazbu)- narodna glazbe ( popularni napjevi proizali iz svakodnevnih situacija)INSTRUMENTICITARA (lira) plemeniti instrumentTIBIJA (aulos) instrument s piskom ( 2 cijevi)- ostali: limeni puhai: tuba, bukcina(zmijoslika truba), lituus(rog)udaraljke: bubnjevi, tamburin, inele- hidrauline orgulje

LITERATURA O RIMSKOJ GLAZBI- Grka filozofi puno pisali o glazbi- Rim ne postoji literatura o rimskoj glazbiKVINTILIJANJedini kojeg je zainteresirala funkcija glazbe unutar obrazovnog sustava, nego samo kao pomo uenju i govorenju (vjetina) RETORIKABLJETAVA GLAZBA- raskona vanjtina - samo za zabavu, propala ubrzo jer nema dublju funkciju- nema viu svrhu protumodel kranske glazbeSTATUS GLAZBENIKA - glazbenici i umjetnici nia klasa, robovi, stranci- u Rimu glazba doivljava DEKADENICJU u odnosu na Grku- glazba povjerena niem sloju gubi dostojanstvo- rimska glazba tatina, oholost, umiljenostRIMSKO KAZALITE- U kazalitu opada vanost glazbe nekadanje jedinstvo (3) se raspada- glazba u rimskim kazalitima:instrumentalni uvod (tibija) kratki instrumentalni ulomci tijekom same radnje, dijelovi u kojima glumac pjeva preuzima pjeva

GLAZNA RANOG KRANSTVA- obiljeena skromnim pjesmama- u poetku mala zabranjena sekta (obredi u katakombama)IZVORIGrka, idovska i rimska

UTJECAJ IDOVSKE GLAZBE- pokazuje slinosti s hebrejskim kultom- neki smatraju da je proizala iz idovstva dio smatra da proizlazi i da ostaje do 4.st2 elementa idu u prilog toj teoriji1. Psalmodije i Himnodije- u psalmima se izvode antifone responzorijalno pjevanje2. Vokalize na stranoj rijei idovskog porijekla - ili hebrejskog

GRKI UTJECAJ- odgovarala kranstvu iz 2 razloga:- funkcija u oblikovanju morala- tehniki temelj: modusi njih preuzimaju u svoju glazbu

RIMSKI UTJECAJ- (suprotna) kranskoj glazbi- kranski izvori rimske glazbe- kranski moralisti su nastojali zabraiti upotrebu rimskih instrumenata u svojoj glazbi jer ih povezuju s poganskima odvlae pozornost od rijei koje su najvanije- na kraju su zabranjeni u crkvi, no smiju se koristiti privatno (samo za duhovno pjevanje)

4.st- zavrava poetni razvoj313.g. MILANSKI EDIKT sloboda javnog prakticiranja vjere- sele se u raskone bazilike i crkve (iz katakombi)- ubrzani razvoj i jaanje kranstva i ostalih religija380. kranstvo postaje slubena dravna religija Rimskog carstva (car Teodozije)

KRANSTVO- dominantni utjecaj u srednjem vijeku (ukljuujui glazbu)4.st.- ubrzani razvoj kranske glazbe duhovna sakralnaCRKVA - eli privui vie vjernika glazbom- narod poinje vie sudjelovati u glazbenim dijelovima crkvenog obredaDo 4.st. responzorijalno pjevanjeOd 4.st. antifonalno pjevanjePOJAVA HIMANA CRKVA (krani): psalmi HERETICI: nauk u stihovima + jednostavnost melodije CRKVA: preuzimanje heretikih melodija + novi tekst mistikog sadraja >> Himni

HIMAN- rano kranstvo bilo koja vjerska pjesma- od 4.st novonastale kranske pjesme koje su se temeljile na heretikim melodijama Jednostavne i pamtljive Slobodno obrauje biblijske teme

KARAKTERISIKE HIMANA- popularne melodije- oblik: strofni- rima (naivna)- ritam jasan, pravilno naglaavanje teksta openito jednostavnost

* EFREM IZ SIRIJE - prvi pisac himana- kranski teolog- napisao 400 testova himana- koristio heretike melodije- smatrao da je glazba pomo u irenju vjere

KRANSKI MORALISTI- nije im se svidjela popularnost himana - protive se koritenju iste glazbe u crkvi i rimskim poganskim obiajima - namjera; izbaciti glazbu iz crkve Od 4.st- - moe li se glazba koristiti u crkvi i biti dio religije? Ili samo svjetska glazba?*- takve napade je crkvena glazba proivljavala zbog moralnog temelja- kranska glazba vii cilj tovanje Boga - 4.st. prva Schola Cantorum ( kola u kojoj se uilo liturgijsko pjevanje papa Silvestar I.