glasnik hbod 3-3-2015

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

1/50

Glasnik Hrvatskog botanikog drutva 3(3) 2015.

GlasnikHrvatskog botanikog drutvaJournal of the Croatian Botanical Society

Prosinac / December 2015.

Orchis x bivonae Tod.(foto M. Jerievi)

Vol. 3 br. 3

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

2/50


2

Izdava: Hrvatsko botaniko drutvo (www.hbod.hr)Urednici: Toni Nikoli, Sandro BogdanoviTehniki urednici: Igor Bori, Toni NikoliUredniki odbor: A. Alegro, N. Jasprica, Z. Liber, M. Milovi, A. Plenkovi-Moraj, B.

Pevalek-Kozlina, . kvorcAdresa urednitva: Glasnik Hrvatskog botanikog drutva, Maruliev trg 9a,HR-10000 Zagreb

Dizajn, prijelom, web: T. NikoliISSN: 1848-8102Web adresa: http://hirc.botanic.hr/Glasnik-HBoD/Skraeni naslov: Glas. Hrvat. bot. dru.

Izlazi povremeno.

Namjena:

Glasnik Hrvatskog botanikog drutva elektroniki je asopis HBoD-a namijenjen objavljivanju

strunih i znanstvenih priloga o flori i vegetaciji, te drugih podataka i informacija domaoj, ali iinozemnoj botanikoj i drugoj zajednici. Geografski je primarno usmjeren na podruje RepublikeHrvatske. Struno i znanstveno je primarno usmjeren na objavljivanje priloga o poznavanju flore ivegetacije, nomenklaturnim pitanjima i taksonomiji, ali i drugih i raznorodnih podataka vezanih uzpoznavanje nacionalne flore. Prilozi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Mole se autori da svoje radove, rukopise, priloge, slike i tablice dostave iskljuivo uelektronikom obliku na e-mail adresu urednika: [email protected] [email protected].

Tekst svih rukopisa treba biti napisan u MS-Wordu, font Arial, veliine slova 10, bez fusnota, sjednostrukim proredom na A4 formatu (210 x 297 mm), a stranice trebaju biti oznaene u donjem

desnom kutu. Izvorni znanstveni radovi i struni prilozi mogu biti napisani na hrvatskom iliengleskom jeziku.

Strune i druge neznanstvene priloge prihvaaju Urednici. Znanstveni radovi prolaze postupakrecenzije. Ako su znanstveni radovi na engleskom, tada je potreban saetak na hrvatskom i obrnuto.Dostavljeni znanstveni radovi prolaze postupak 1 - 2 nezavisne recenzije od strane domaih ilimeunarodnih recenzenata. Uredniki odbor procjenjuje da li e dostavljeni rad, rukopis ili prilognakon recenzije biti objavljen kao znanstveni ili struni u jednoj od tematika Glasnika (Prilozipoznavanju flore Hrvatske, Nomenklaturne i taksonomske promjene, Prilozi bibliografiji floreHrvatske, Novosti ili dr.).

Latinska imena rodova i vrsta obavezno se piu kurzivom.Nomenklaturu svojti treba uskladitiprema FCD (http://hirc.botanic.hr/fcd) ili prema nomenklaturno vaeim rjeenjima, kratice autora

svojti prema meunarodnom standardu IPNI (http://www.ipni.org), a herbarijske zbirke treba citiratiprema Index Herbariorum (http://sweetgum.nybg.org/ih).

Znanstveni radovi trebaju sadravati sljedea poglavlja: (1) naslov rada, (2) puno ime(na) iprezime(na) autora, (3) adresu ustanove ili institucije u kojoj je rad izraen, (4) e-mail adresu autoraza korespondenciju te sljedea poglavlja: (5) Saetak, (6) Kljune rijei (najvie pet, poredanihabecednim redom), (7) Materijali i metode, (8) Rezultati, (9) Rasprava, (Zahvala) i (10) Literatura.

Ostali detalji o nainu predaje rukopisa i druge specifinosti mogu se pronai na webstranicama Glasnika.

Upute autorima

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

3/50


3

Sadraj:

Prilozi poznavanju flore Hrvatske

Inventarizacija i kartiranje vaskularne flore i stanita park-ume Adica(Vukovar, Hrvatska)Bili K., Prli D., Nikoli T.

................................... 4

A contribution to the vascular flora of the Pantan territory(central Dalmatia, Croatia)Vladovi D., Piasevoli G., Parma T., Matkovi D., upanovi G.

................................. 18

Cilindrina opuncijaCylindropuntia imbricata(Haw.) F.M.Knuth novaalohtona vrsta u HrvatskojMaslo S.

................................. 26

New finds ofOrchis simia Lam. andOrchis beyrichiiA.Kern.(Orchidaceae) at eastern Medvednica (near Zagreb, Croatia)Zadravec V., Zadravec Ml., Zadravec M. ................................. 29

Junojadranska zvonikaCampanula austroadriaticaD. Lakui &Kovai nova vrsta u flori Bosne i HercegovineMaslo S., Bokailo A. ................................. 33

Nova svojta kaunovice (Orchidaceae) u HrvatskojJerievi M., Jerievi M., Jasprica N.

................................. 34

Osvrt naAllium saxatile kompleks u HrvatskojBogdanovi S. ................................. 39

Novo nalazite nedovoljno poznate vrste Elatine alsinastrumL.(Elatinaceae) u HrvatskojPrli D. ................................. 41

Prilozi bibliografiji flore Hrvatske ................................. 46

Novosti ................................. 47

In memoriam - Ivan ugar ................................. 49

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

4/50


4

Prilozi poznavanju flore Hrvatske

Inventarizacija i kartiranje vaskularne flore i stanita park-ume Adica

(Vukovar, Hrvatska)izvorni znanstveni rad

Kristina Bili(B. Radia 4, Gradii, 10410 Velika Gorica; [email protected])Dragan Prli(Donji Meljani 92C, Slatina; [email protected]; autor za korespondenciju)Toni Nikoli(Botaniki zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Marulievtrg 20/2, 10000 Zagreb; [email protected])

Saetak

Park-uma Adica nalazi se u Vukovaru, na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Vaskularnaflora Adice istraivana je po prvi puta tijekom vegetacijske sezone 2014. godine kada je zabiljeeno

ukupno 290 biljnih svojti (286 vrste i etiri podvrste) koje pripadaju u 203 roda i 77 porodica.Najbrojnije porodice su Poaceae (26 svojti), Fabaceae (25 svojti) te Asteraceae (21 svojta). U spektruivotnih oblika prevladavaju hemikriptofiti (39,4%), a slijede terofiti (22%). Fitogeografska analizapokazala je dominaciju biljaka koje pripadaju euroazijskom flornom elementu (31,4%) i biljaka irokerasprostranjenosti (30,7%). Na istraivanom podruju Adice zabiljeeno je osam strogo zatienihvrsta, te prema Crvenoj listi vaskularne flore Hrvatske, jedna ugroena, etiri osjetljive i etiri gotovougroene biljne svojte. U flori Adice nalazi se 11 invazivnih biljaka. Takoer je provedeno i kartiranjestanita, te je utvreno devet staninih tipova sukladno Nacionalnoj klasifikaciji stanita.

Kljune rijei:Adica, invazivne, stanita, ugroene, vaskularna flora, Vukovar, zatiene

Abstract

Adica park-forest is situated in Vukovar, in the far eastern part of the Republic of Croatia. Thevascular flora of Adica has been researched for the first time during the vegetation period of 2014when a total of 290 plant taxa were recorded (286 species and four subspecies) and classified into203 genera and 77 families. The most numerous families are Poaceae (26 taxa), Fabaceae (25 taxa)and Asteraceae (21 taxa). In the life form spectrum hemicryptophytes dominate (39,4%), followed bytherophytes (22%). Phytogeographical analysis shows the prevalence of plants that belong to theEurasian floral element (31,4%) and plants of wide distribution (30,7%). In the investigated area ofAdica eight strictly protected species and, according to the Red list of vascular flora of Croatia, oneendangered, four vulnerable and four near threatened plant taxa were noted. The flora of Adica alsoconsists of 11 invasive plants. At the same time, habitat mapping was conducted and consequentlynine habitat types were recorded following the National habitat classification.

Keywords: Adica, invasive, habitats, endangered, vascular flora, Vukovar, protected

Uvod

Vukovar je smjeten u sjeveroistonom dijelu Republike Hrvatske uz rijeku Dunav i sjedite jeVukovarsko-srijemske upanije. Prema biljnogeografskom poloaju, vukovarsko podruje pripadaEurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji, Ilirskoj provinciji i niem umskom pojasu (Nikoli i Topi 2005),dok prema regionalnoj podjeli Hrvatske, grad Vukovar pripada Istonopanonskoj makroregiji, nagranici dravsko-dunavske nizine i akovako-vinkovakog prapornog pojasa. Od prirodne vegetacije usjeverozapadnom dijelu razvijena je tipina stepska vegetacija, a u ostalim dijelovima umarci hrastasladuna i cera te, na najvlanijim dijelovima dunavske aluvijalne ravni, mijeani umarci vrbe, johe itopole. Park-uma Adica nalazi se na podruju grada s povrinom oko 45 ha koju sainjavaju stoljetneumske sastojine omeene movarnim podrujima rijeke Vuke. Sredinji dio ureen je kaorekreacijsko podruje.

Budui da su dosadanja botanika istraivanja u park-umi Adica, ali i u iroj vukovarskojokolici, starijeg datuma ili se odnose samo na odreene florne skupine, cilj je ovoga istraivanja dati

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

5/50


5

novi i obuhvatniji prilog vaskularnoj flori navedenog podruja. Naime, prvi doprinosi vaskularnoj floriseu u 1800. godinu kada Pavao Kitaibel (1757 - 1817) istrauje floru Srijema, a osam godinakasnije svoje nalaze objavljuje kroz djelo Iter Slavonicum (Kitaibel 1808). Nedugo zatim, AndrijaBuday (1759 - 1830) doprinosi svojim istraivanjima ljekovitog bilja u okolici Vukovara te sastavlja

herbarij Plantae sirmienses koji kasnije ulazi u veliku Kitaibelovu zbirku (Rau 1970). Meu starimnalazima, iz okolice Vukovara poznat je i doprinos porodici Orchidaceae (Mueggenburg i sur. 1866,Schlosser i Vukotinovi 1869). Nadalje, flora vukovarskog podruja dotaknuta je i kroz razliitaistraivanja korovne i ruderalne vegetacije (Markovi-Gospodari 1965, Topi 1978, Markovi 1979).Vodena i movarna vegetacija istraivana je u starom toku rijeke Vuke (Krajni i Devid 1982), ali iiroj okolici grada Vukovara (Rau i sur. 1978). Nova opaanja vezana su uz alohtonu floru,konkretno za svojtu Eleusine indica(L.) Gaertn. (Topi i egulja 1978, Vre 1996), te u poznavanjudistribucije rijetkih biljnih vrsta (Hulina 1998). Mali doprinos flori vukovarskog podruja dan je usklopu definiranja umskih stanita i umske vegetacije u Republici Hrvatskoj (Vukeli i sur. 2008).

Uvid u distribuciju staninih tipova na podruju Vukovara dan je putem aktualne karte stanitaRepublike Hrvatske i on-line aplikacije CroHabitats (Dravni zavod za zatitu prirode 2015).Kartografski prikaz je razluivosti 1:100 000, a minimalna povrinska jedinica kartiranja je 9 ha(Antoni i sur. 2005). S obzirom da je park-uma Adica podruje male povrine, mjerilo spomenute

karte stanita pregrubo je za detaljno sagledavanje razdiobe staninih tipova. Stoga je, usporedno sfloristikim aktivnostima, obavljeno i detaljno kartiranje stanita na finijem mjerilu.

Materijali i metode

Terenska botanika istraivanja provedena su na podruju park-ume Adica (Sl. 1) u perioduod oujka do listopada 2014. godine, a ukupna povrina istraenog podruja iznosi priblino 45 ha.Provedena je determinacija biljnih svojti, odreivanje staninih tipova te izrada fotodokumentacije.Primjerci koje nije bilo mogue determinirati na terenu, herbarizirani su i determinirani naknadno.Kartiranje je provedeno direktno (Tab. 1), geokodiranjem runim GPS ureajem Garmin Monterra, teindirektno upotrebom MTB 1/64 polja (Nikoli 2006).

Slika 1. a/ Poloaj i granice istraenog podruje park-ume Adica (crvena linija). Oznaena su MTB/64 polja indirektnogkartiranja te toke T1-T10 () direktnog kartiranja (M 1:5000); b/ tipini prostrani krajobraz u niim dijelovima Adice; c/ detalj srubnih dijelova oblinje bare.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

6/50


6

Svojte su odreene koritenjemstandardnih kljueva za determinaciju iikonografija: Javorka i Csapody(1979), Pignatti (1982), Domac (2002),

Rothmaler (2009). Popis jetaksonomski i nomenklaturno usklaens Flora Croatica bazom podataka(FCD) (Nikoli 2015).

Stanini tipovi prate Nacionalnuklasifikaciju stanita (Anonymous2015), a odreeni su prema Vukeli isur. (2008) te Topi i Vukeli (2009).Stanita su na terenu kartiranakoristei GPS ureaj pomou kojega

su biljeeni granini dijelovi stanita, nakon ega su prikupljeni terenski podaci iskoriteni za konanudelineaciju staninih tipova uporabom QGIS raunalne aplikacije (http://www.qgis.org/en/site/). Kaopodloga za kartiranje stanita koritena je digitalna ortofota karta u mjerilu 1:5000 (DGU 2015).

ivotni oblici flore Adice analizirani su prema modificiranom Raunkiaerovom sustavu, apreuzeti iz Pignatti (1982), te potom usklaeni s FCD bazom. ivotni oblici dani su u popisu flore uzime svojte (T - Terofiti, G - Geofiti, H - Hemikriptofiti, C - Hamefiti, N - Nanofanerofiti, P - Fanerofiti, A- Hidrofiti).

Koroloka klasifikacija provedena je prema Horvati (1963), Horvati i sur. (1967-1968), teegulja (1977), a sve su svojte sukladno svrstane u 13 glavnih skupina flornih elemenata (1 -Mediteranski (sredozemni), 2 - Ilirsko-balkanski, 3 - Junoeuropski, 4 - Atlantski , 5 -Istonoeuropsko-pontski ,6 - Jugoistonoeuropski, 7 - Srednjoeuropski, 8 - Europski, 9 - Panonski,10 Eurazijski florni element, 11 - Biljke cirkumholarktike rasprostranjenosti, 12 - Biljke irokerasprostranjenosti (kozmopoliti), 13 - Kultivirane i adventivne biljke). Podaci o flornim elementimaonih svojti koje prema navedenom nije bilo mogue klasificirati, preuzeti su iz djela Illustrierte Floravon Mitteleuropa (Hegi 1906-1931), Analitika flora Jugoslavije (Horvati i sur. 1967-1986), Flora SRSrbije (Josifovi i sur. 1970-1976) te Flora dItalia (Pignatti 1982),.

Analiza ugroenosti svojti provedena je koritenjem podataka s portala on-line Crvena knjigavaskularne flore Hrvatske (Nikoli 2015) za svojte uvrtene u kategorije ugroenosti: ugroene (EN),osjetljive (VU),gotovo ugroene (NT), najmanje zabrinjavajue (LC). Analiza invazivnosti provedna jesukladno Bori i sur. (2008). Strogo zatiene biljne svojte (SZ) definirane su prema Anonymous(2013). Analize su provedene primjenom modula FCD-a za statistiku analizu flore (Nikoli 2015).

Rezultati i rasprava

Provedenim terenskim botanikim istraivanjem na podruju park-ume Adica utvreno jeukupno 290 svojti vaskularne flore iz 203 rodova i 77 porodica. Popis flore s prateim podacima dan

je u Prilogu 1. Uzevi u obzir omjer istraene povrine i broja zabiljeenih biljnih svojti, podrujeAdice, sa 6,4 biljnih svojti po hektaru, moe se smatrati floristiki bogatim u usporedbi s nekimdrugim kontinentalnim podrujima poput Parka prirode Kopaki rit (Ozimec i sur. 2015), Parka

prirode Papuk (Panda 2010), podruja grada Slatine (Prli 2013) ili grada Zagreba (Hudina i sur.2012). Vjerojatni razlog relativno velike raznolikosti jest mala povrina Adice s heterogenim staninimtipovima.

Najzastupljenija porodica u flori Adice je porodica trava (Poaceae) s 8,9%, a potom slijedemahunarke (Fabaceae) s 8,6% te glavoike (Asteraceae) sa 7,2% (Sl. 2). U usporedbi s drugimistraenim podrujima istone Hrvatske (npr. Tomaevi 2006, osi 2013, Prli 2013), radi se oistom skupu dominantnih porodica, no kao najbrojnija se u ovim radovima istie porodica Asteracae,a tek potom slijede porodice Poaceae i Fabaceae. U porodici trava mali dio pripada vlanim itravnjakim stanitima, dok je veina svojti vezana za ruderalna mjesta sredinjeg dijela Adice poputgaenih puteva, rubova ceste i zaputenih povrina. Postojanje obradivih povrina u blizini Adicetakoer doprinosi pojavnosti odreenih vrsta trava. U udjelu ivotnih oblika dominiraju hemikriptofiti(39,4%), potom terofiti (22%) i fanerofiti (12,3%) (Sl. 3A). Naime, hemikriptofiti sainjavaju vie odpolovice flore Srednje Europe (Ellenberg 1988). Kao tipian ivotni oblik flore travnjaka, zastupljenih

na podruju s 2,3 ha, hemikriptofiti s 39,4% oekivano dominiraju. Sljedei po zastupljenosti, terofiti ifanerofiti pokazatelji su znaajnog antropogenog utjecaja na podruje Adice. Udio od 7,1% hidrofita

Lokalitet/MTB x koordinata y koordinataT1 694064E 5026917NT2 693818E 5026797N

T3 694132E 5026597NT4 693699E 5026502NT5 693680E 5026610NT6 693769E 5026882NT7 693839E 5027106NT8 693709E 5027021NT9 693599E 5026594NT10 693571E 5026492NMTB 0679.243 5810832 5031188MTB 0679.244 5812464 5031269

Tablica 1. Koordinate toaka (HTRS96/TM) i centroidi MTB/64 polja(WGS84)

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

7/50


7

na relativno malom podruju, pokazatelj je relativno velikog udjela vodom utjecanih stanita irazvijene pripadne vodene flore.

Od flornih elemenata, najzastupljeniji je euroazijski florni element (31,4%), potom biljkeiroke rasprostranjenosti (30,7%), te kultivirane i povremene biljke (11%) (Sl. 3B). Navedeni udjeli

kozmopolita i kultiviranog bilja nije posljedica velike zastupljenosti obradivih povrina i ruderalnihstanita, ve je posljedica izvorne namjene prostora, te samog uzgoja biljnih svojti unutar parka.Dominacija euroazijskog flornog elementa je oekivana budui da Vukovar, s fitogeografskogaspekta, pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji.

U flori Adice utvreno je ukupno osam(2,8%) strogo zatienih svojti, uglavnom vezanihza vlana stanita (Alopecurus aequalis Sobol.,Carex nigra (L.) Reichard, Carex riparia Curtis,Cyperus glomeratus L., Hippophae rhamnoidesL., Iris germanica L., Iris pseudacorus L.,Polygonatum latifolium (Jacq.) Desf.). Od strogozatienih svojti, vrlo velikom populacijom istiese Iris pseudacorus L. koja zbog svoje povrine

tvori zaseban poligon na karti stanita. Utvrenoje prisustvo ukupno 12 ugroenih svojti u floriAdice: jedna ugroena (Carex nigra (L.)Reichard), etiri osjetljivih (Alopecurus aequalisSobol., Carex ripariaCurtis, Cyperus glomeratusL., Polygonatum latifolium (Jacq.) Desf.), etirigotovo ugroene (Agrostis canina L., Butomus

umbellatusL., Carex praecoxSchreb., Salvinia natans(L.) All.) te tri najmanje zabrinjavajue (Alliumvineale L., Poa annua L., Vitis vinifera L. ssp. sylvestris (C.C.Gmel.) Hegi). Unutar ovih ugroenihsvojti, s veom brojnou i vitalnim populacijama se pojavljuju Butomus umbellatusL., Carex nigra(L.) Reichard, Carex ripariaCurtis i Salvinia natans(L.) All. Na flornoj listi nalazi se i vrsta Hippophaerhamnoides L. inae oznaena kao regionalno izumrla (RE), meutim na ovom podruju javlja sesamo kao kultivirani primjerak. Tipina je biljka pjeanih ili ljunanih sprudova s vanom ulogom u

uvrivanju nestabilne obale vodotoka. Posljednji nalazi ivuih primjeraka zabiljeeni su 1966.godine, u sklopu zajednice Hippophao-BerberdetumMoor 1958, u priobalnom dijelu rijeke Drave kodKriovljan Grada (Trinajsti 2006).

Iako nisu analizirane u sklopu vaskularne flore, valja navesti da su u kulturi zabiljeene ialohtone vrsteAchillea filipendulinaLam., Juniperus virginianaL., Salix matsudanaKoidz. i Spiraea

japonica L.f. koje nisu evidentirane u Flora Croatica bazi podataka. Takoer, tijekom istraivanjazabiljeena je i mahovina Riccia fluitansL. (Marchantiophyta) uz obalu starog toka rijeke Vuke.

U popisu flore istraivanog podruja utvreno je prisustvo ukupno 38 svojti alohtone flore, te 11invazivnih svojti (3,8%) (Prilog 1), meu kojima se s poveanom uestalou pojavljuju AmbrosiaartemisiifoliaL., Conyza canadensis(L.) Cronquist i Erigeron annuus(L.) Pers. Uz rubni dio bare (Sl.4) opaeno je irenje vrsteAmorpha fruticosaL., iako se za sada radi o jo uvijek maloj populaciji.

Alohtona flora sadri 13 neofita: Amaranthus retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L., Amorphafruticosa L., Asclepias syriaca L., Cannabis sativa L., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron

Slika 2.Raspodjela porodica s najveim brojem svojti u flori

Slika 3.A/ Spektar ivotnih oblika te B/ spektar flornih elemenata za floru park-ume Adica.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

8/50


8

annuus (L.) Pers., Gleditsia triacanthosL., Panicumcapillare L., Phytolacca americanaL., Robiniapseudoacacia L., Solidago gigantea Aiton, Veronicapersica Poir. Alohtonu dendrofloru davno jeistraivao Rau (1969) u iroj okolici Vukovara kada je terenskim istraivanjem zabiljeio 91 alohtonusvojtu, meu kojima je invazivna amorfa (Amorpha fruticosaL.), bagrem (Robinia pseudoacaciaL.),

dudovac (Broussonetia papyrifera(L.) Vent.) i peterodijelna lozika (Parthenocissus quinquefolia(L.)Planchon). Takoer navodi i pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) u drvoredima i parkovima,no bez preciznog opisa lokaliteta.

U samoj Adici se alohtone i invazivne vrstejavljaju kao posljedica oitog antropogenogutjecaja, iako ukupna raznolikost flore istraenogpodruja time nije bitno umanjena. Pojedinapodruja u Hrvatskoj s poznatim brojeminvazivnih vrsta, znatno vee povrine od Adice(45 ha = 0,45 km2), ima tek neto vie invazivnihsvojti. Npr. podruje Stupnika i okolice na 19,2km2 biljei tek 17 svojti (Miti i sur. 2007), apodruje grada Slatine na 65 km2 broji 32

invazivne svojte (Prli 2013). U okolici gradaVrgorca na 6 km2 dolazi 15 invazivnih biljaka,meu kojima je nekoliko pripadnika porodiceglavoika (Asteraceae) (Vukojevi i Vitasovi-Kosi 2012). Pripadnici spomenute porodiceprevladavaju u invazivnoj flori Adice, ali takoer i

na razini Hrvatske (Bori i sur. 2008). Uzevi u obzir ukupnu floru, u park-umi Adica ne nalazimomnogo invazivnih biljnih svojti, a karakteristino je da su najee pozicionirane unutar sredinjegureenog dijela gdje je antropogeni utjecaj izraeniji. Preporuuje se pratiti mogue irenjepopulacije amorfe (Amorpha fruticosa L.) te, ukoliko je mogue, poduzeti mjere suzbijanja iliuklanjanja. Preostale invazivne vrste rasprene su u malim populacijama to znatno oteava njihovosuzbijanje.

Na podruju Adice utvreno je ukupno devet staninih tipova (Sl. 5), sukladno Nacionalnojklasifikaciji stanita (NKS). Radi se o sljedeim tipovima stanita, s navedenim pripadajuim udjelimau ukupnoj povrini:

A.3.2.1.4. Zajednica velike vodene lee i plivajue nepake (3,1%), A.4.1.1.1. Traci obine trske (3,1%), A.4.1.2.19. Sastojine ute perunike (12,4%), C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (5,1%), D.1. Kontinentalne ikare (5,8%), E.1.1.2. Poplavna uma bijele vrbe s movarnom broikom (20,8%), E.1.2.1. Poplavna uma bijele topole (4,4%), E.2.2. Poplavne ume hrasta lunjaka (1,3%),

E.9.4. Mjeoviti nasadi etinjaa i irokolisnog drvea (44,0%).Stanini tipovi koji zauzimaju najvee povrine i dominiraju podrujem su mjeoviti nasadi

etinjaa i irokolisnog drvea (E.9.4.), te poplavna uma bijele vrbe s movarnom broikom(E.1.1.2.), zajedno 60,8 % od ukupne povrine. Oba su ova stanita oekivano jako zastupljena -prvo s obzirom na parkovni karakter Adice, a drugo s obzirom na veliki utjecaj voda stajaica itekuica.

Zakljuak

Kao rezultat provedenih istraivanja, izraen je popis biljnih svojti i staninih tipova zapodruje park-ume Adica (Vukovar) koje dosad floristiki nije detaljno obraivano. Budui dapodruje izgrauju razliiti stanini tipovi, Adica predstavlja krajobrazno i ekoloki heterogeni prostor,

a relativno velikim brojem od 290 biljnih svojti na malom podruju pokazuje i znaajnu biljnuraznolikost. Posljedino, park-uma Adica oito je floristiki i stanino znaajno podruje, s nizomugroenih i zatienih svojti, za koje se lokalnoj zajedinci moe preporuiti izrada plana upravljanja i

Slika 4.Mala populacija amorfe (Amorpha fruticosaL.) uz rubbare u proljetnom aspektu.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

9/50


9

ouvanja. Cjelovita floristika obrada podruja prilog je poznavanju flore, atlasu flore, te prilog kartistanita Hrvatske.

Literatura

Anonymous (2013): Pravilnik o strogo zatienim vrstama. Narodne novine 144/13. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_144_3086.html (pristupljeno 13. listopada2015.).

Anonymous (2015). Nacionalna klasifikacija stanita RH (III. dopunjena verzija). Dravnizavod za zatitu prirode, Zagreb. http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100311/dzzp201003111025400.pdf(pristupljeno 13. listopada 2015.).

Antoni, O., Kuan, V., Jelaska, S.D., Bukovec, D., Krian, J., Bakran-Petricioli, T.,Gottstein-Matoec, S., Pernar, R., Heimovi, ., Janekovi, I., Grguri, Z., Hati, D.,

Major, Z., Mrvo, D., Peternel, H., Petricioli, D., Tkalec S. (2005) : Kartiranje stanitaRepublike Hrvatske (2000.-2004.) pregled projekta. Drypis 1. http://www.drypis.info/Tekuegodite/Kartiranjestanita/tabid/125/Default.aspx(pristupljeno 12. listopada 2015.).

Bori, I., Milovi, M., Dujmovi, I., Bogdanovi, S., Cigi, P., Reetnik, I., Nikoli, T.,Miti, B. (2008): Preliminary check-list of invasive alien plant species (IAS) in Croatia.Natura Croatica 17 (2): 55-71.

osi, I. (2013): Flora panjaka istine, Sijena i Joina na podruju Vukovarsko-srijemskeupanije. Diplomski rad. Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel zabiologiju, 1-41.

Domac, R. (2002): Flora Hrvatske, Prirunik za odreivanje bilja. kolska knjiga, Zagreb,1-504.

DGU (2015): Dravna geodetska uprava. Geoportal - DGU Preglednik. http://geoportal.dgu.hr/preglednik/(pristupljeno 13. listopada 2015.).

Dravni zavod za zatitu prirode (2015): CroHabitats Republic of Croatia Database ofHabitat Types. http://www.crohabitats.hr(pristupljeno 12. listopada 2015.).

Slika 5.Zastupljenost staninih tipova na podruju park-ume Adica s pripadajuim kartiranim povrinama.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

10/50


10

Ellenberg, H. (1988): Vegetation Ecology of Central Europe (4th Edition). CambridgeUniversity Press, Cambridge, 1-756.

Hegi, G. (1906-1931): Illustrierte Flora von Mittel-Europa. J.F. Lehmanns Verlag,Mnchen. Digitalizirano izdanje: http://dfg-viewer.de/show/?set[mets]=http%3A//

digital.ub.uni-duesseldorf.de%2Foai%2F%3Fverb%3DGetRecord%26metadataPrefix%3Dmets%26identifier%3D5277366(pristupljeno 8. listopada 2015.). Horvati, S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih

jedinica Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraivanja Jugoslavenske Akademije 33. Actabiologica 4. Zagreb, 121-133.

Horvati, S., Ilijani, Lj., Markovi-Gospodari, Lj. (1967-1968): Biljni pokrov okoliceSenja. Senjski zbornik 3: 298322.

Horvati, S., Trinajsti, I. (1967-1981): Analitika flora Jugoslavije. Flora analyticaIugoslaviae. umarski fakultet . Sveuilina naklada Liber, Zagreb.

Hudina, T., Salki, B., Rimac, A., Bogdanovi, S., Nikoli, T. (2012) : Contribution to theurban flora of Zagreb (Croatia). Natura Croatica 21(2): 357-372.

Hulina, N. (1998): Nova nalazita i rasprostranjenost nekih rijetkih biljnih vrsta u floriHrvatske. Acta Botanica Croatica 55/56: 41-51.

Javorka, S., Csapody, V. (1991): Iconographia Florae Partis Austro-orientalis Europae.Akadmiai Kiad, Budapest.

Josifovi, M., Stjepanovi, L., Koji, M., Dikli, N. (1970a): Flora Srbije I. Nauno delo,Beograd, Srbija, 57-326.

Josifovi, M., Stjepanovi, L., Koji, M., Dikli, N. (1970b): Flora Srbije II. Nauno delo,Beograd, Srbija, 1-294.

Josifovi, M., Stjepanovi, L., Jankovi, M. M., Gaji, M., Koji, M., Dikli, N. (1972) :Flora Srbije III. Nauno delo, Beograd, Srbija, 1-599.

Josifovi, M., Stjepanovi, L., Jankovi, M. M., Gaji, M., Koji, M., Dikli, N. (1976) :Flora Srbije VIII. Nauno delo, Beograd, Srbija, 1-515.

Kitaibel, P. (1808): Iter slavonicum 1808. Peta. (rukopis) Krajni, B., Devid, Z. (1982): Rasprostranjenost vodenih lea (Lemnaceae) u sjevernoj

Hrvatskoj. Acta Botanica Croatica 41: 175-180. Markovi, Lj. (1979): Das Sclerochloo-Polygonetum avicularis in der Trittvegetation

Nordostkroatiens. Acta Botanica Croatica 38: 87-94. Markovi-Gospodari, Lj. (1965): Prilog poznavanju ruderalne vegetacije kontinentalnih

dijelova Hrvatske. Acta Botanica Croatica 24: 91-136. Miti, B., Kajfe, A., Cigi, P., Reetnik, I. (2007): The flora of Stupnik and its

surroundings (northwest Croatia). Natura Croatica 16 (2): 147-169. Mueggenburg, S., Kanitz, A., Knapp, J. (1866): Die bisher bekannten Pflanzen

Slavoniens. Verhandlungen der Zoologisch-Botanischen Gesellschaft in Wien 16, 3-173. Nikoli, T. (2006): Flora, Prirunik za inventarizaciju i praenje stanja. Dravni zavod za

zatitu prirode, Zagreb. Nikoli, T. (ur.) (2015): Flora Croatica Database. Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-

matematiki fakultet, Botaniki zavod s botanikim vrtom, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd

(pristupljeno 13. listopada 2015.). Nikoli, T., Topi J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.

Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode,Zagreb, 4-695.

Ozimec, S., Roac, V., Prli, D. (2015): The vascular flora of the Kopaki rit Nature Park(Croatian Danube Region). U: kvorc, ., Franji, J., Krstonoi, D. (ur.): 36th Meeting ofEastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology, Book of Abstracts. CroatianBotanical Society, Zagreb, 24.

Panda, M. (2010): Flora Parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska). umarski list 1-2: 25-44.

Pignatti, S. (1982): Flora d'Italia, Vol. 1-3. Edagricole, Bologna. Prli, D. (2013): Fitogeografska obiljeja opine Slatina. Diplomski rad. Sveuilite Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, 1-252.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

11/50


11

Rau, . (1969): Autohtona i alohtona dendroflora ire okoline Vukovara. umarski list 5-6: 185-209.

Rau, . (1970): Prilog poznavanju flore Fruke gore iz okolice Iloka. umarski list 9-10:285-306.

Rau ., egulja N., Topi J. (1978): Prilog poznavanju movarne i vodene vegetacijebara u nizinskim umama Slavonije. Acta Botanica Croatica 37: 131-147.

Rothmaler, W. (2009): Exkursionflora von Deutschland, Band 3, Gefpflanzen:Atlasband. Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg, 9-753.

Schlosser, J.C.K., Vukotinovi, Lj. (1869): Flora Croatica. Sumptibus et auspiciisacademiae scientiarum et articum slavorum meridionalium, Zagreb, I-CXLI, 1-1362.

egulja, N. (1977): Analiza flore Vukomerikih gorica. Biosistematika 3(1): 45 59. Tomaevi, M. (2006): A new contribution to the flora of the Poega Valley and the

surrounding mountains. Natura Croatica 15 (1-2): 43-60. Topi J. (1978): Fitocenoloka istraivanja korovne vegetacije okopavina istone

Podravine. Acta Botanica Croatica 37: 149-157. Topi, J., egulja, N. (1978): Novo nalazite vrste Eleusine indica (L.) Gaertn. u

Hrvatskoj. Acta Botanica Croatica 37: 229-230. Topi, J., Vukeli, J. (2009): Prirunik za odreivanje kopnenih stanita u Hrvatskoj

prema Direktivi o stanitima EU. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 13-376. Trinajsti, I. (2006): Fitocenoloke znaajke As. Hippophao-Berberdetum Moor 1958

(Berberidion vulgaris) u Hrvatskoj. umarski list 9-10: 421-424. Vre, B. (1996): New localities of the species Eleusine indica (L.) Gaertn. (Poaceae) in

Croatia and Slovenia. Natura Croatica 5(2): 155-160. Vukeli, J., Mikac, S., Barievi, D., Baki, D., Rosavec, R. (2008): umska stanita i

umske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekoloka mrea. Dravni zavod za zatituprirode, Zagreb, 6-263.

Vukojevi, M., Vitasovi-Kosi, I. (2012): Planina Matokit i grad Vrgorac: novo nalaziteugroenih i invazivnih svojti u Hrvatskoj. Journal of Central European Agriculture 13(1):150-166.

Prilog 1.Popis vaskularne flore park-ume Adica (O - ivotni oblik, FE - florni element, UG - ugroenost, Z - zakonskazatita, I - invazivnost, M medonosnost).

Ime svojte Porodica O FE UG Z I M Lokalitet(T)

Abutilon theophrasti Medik. Malvaceae T 13 T4

Acer campestre L. Aceraceae P 8 + T4, T8

Acer saccharinum L. Aceraceae P 13 T2

Acer tataricum L. Aceraceae P 6 + T4, T8

Achillea millefolium L. Asteraceae H 12 T6, T7

Aesculus hippocastanum L.

Hippocastanaceae

P

13

+

T3, T10

Agrostis canina L. Poaceae H 10 NT T5, T8

Ajuga reptans L. Lamiaceae H 10 + T2, T5

Alisma plantago-aquatica L. Alismataceae A 12 T5

Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavaraet Grande

Brassicaceae H 10 T2

Allium vineale L. Amaryllidaceae G 12 LC T5, T8

Alopecurus aequalis Sobol. Poaceae H 8 VU SZ T4, T5, T10

Alopecurus pratensis L. Poaceae H 10 T1, T4, T5

Amaranthus lividus L. Amaranthaceae T 12 T4

Amaranthus retroflexus L. Amaranthaceae T 12 + T4, T10

Ambrosia artemisiifolia L. Asteraceae T 13 + T5, T6

Amorpha fruticosa L. Fabaceae N 13 + + T5

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

12/50


12

Anagallis arvensis L. Primulaceae T 12 T10

Angelica sylvestris L. Apiaceae H 10 T2, T3, T4

Anthoxanthum odoratum L. Apiaceae H 5 T4, T5

Anthriscus cerefolium (L.) Hoffm. Fabaceae T 7 T8

Anthyllis vulneraria L. Poaceae H 11 T5, T8

Apera spica-venti (L.) P.Beauv. Poaceae T 10 T8

Arctium lappa L. Asteraceae H 10 + T1, T2

Aristolochia clematitis L. Aristolochiaceae H 3 T5

Artemisia vulgaris L. Asteraceae C 12 T3, T7

Arum maculatum L. Araceae G 8 T1, T2

Asclepias syriaca L. Asclepiadaceae H 13 + T1

Asparagus officinalis L. Asparagaceae G 13 T7

Aster novi-belgii L. Asteraceae H 13 T6, T7

Astragalus glycyphyllos L. Fabaceae H 5 T7

Azolla filiculoides Lam. Azollaceae A 13 T2, T4

Ballota nigra L. Lamiaceae C 10 + T4

Bellis perennis L. Asteraceae H 7 T1, T7, T10

Betula pendula Roth Betulaceae P 10 + T2, T4

Bidens tripartita L. Asteraceae T 10 T5

Brachypodium sylvaticum (Huds.)P.Beauv.

Poaceae H 10 T2, T4, T5

Bromus hordeaceus L. Poaceae T 12 T5, T7

Bromus sterilis L. Poaceae T 12 T3, T7, T8

Butomus umbellatus L. Butomaceae A 10 NT T5, T8

Calamagrostis epigejos (L.) Roth

Poaceae

H

11

T5, T7

Calystegia sepium (L.) R. Br. Convolvulaceae H 12 T6, T8

Campanula patula L. Campanulaceae H 8 T5, T7

Campanula trachelium L. Campanulaceae H 10 T10

Cannabis sativa L. Cannabaceae T 13 + T2

Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Brassicaceae H 12 T1, T10

Carex acuta L. Cyperaceae A 11 T1, T5

Carex divulsa Stokes Cyperaceae H 12 T3, T4

Carex elata All. Cyperaceae H 8 T5, T6

Carex hirta L. Cyperaceae G 10 T5

Carex nigra (L.) Reichard Cyperaceae G

12

EN

SZ

T6

Carex praecox Schreb. Cyperaceae H 10 NT T4, T6

Carex pseudocyperus L. Cyperaceae H 11 T3

Carex riparia Curtis Cyperaceae G 10 VU SZ T5

Carpinus betulus L. Corylaceae P 7 + T2

Cedrus atlantica (EndL.) Carriere Pinaceae P 13 T2

Celtis australis L. Ulmaceae P 13 T1

Centaurea jacea L. Asteraceae H 7 + T6, T7

Centaurium erythraea Rafn Gentianaceae T 12 T8

Cerastium dubium (Bast.) Gupin Caryophyllaceae T 3 T8

Cerastium fontanum Baumg. Caryophyllaceae T 11 T10

Cerastium glomeratum Thuill. Caryophyllaceae T 12 T2, T6, T7

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

13/50


13

Ceratophyllum demersum L. Ceratophyllaceae A 12 T9

Chaerophyllum temulum L. Apiaceae T 10 T1

Chelidonium majus L. Papaveraceae H 12 T1, T2, T7,T10

Chenopodium album L. Chenopodiaceae T 12 T2

Cichorium intybus L. Cichoriaceae H 12 + T3, T7

Cirsium arvense (L.) Scop. Asteraceae G 10 + T1, T6

Cirsium vulgare (Savi) Ten. Asteraceae H 10 T5, T10

Clematis vitalba L. Ranunculaceae P 8 + T3, T7

Convolvulus arvensis L. Convolvulaceae G 12 T7

Conyza canadensis (L.) Cronquist Asteraceae H 13 + T5

Cornus sanguinea L. Cornaceae P 8 T4

Corydalis bulbosa (L.) DC. Fumariaceae G 10 T1, T2, T4

Corylus avellana L. Corylaceae N 8 T4, T9

Crataegus monogyna Jacq.

Rosaceae

P

10

+

T2, T3, T7

Crepis biennis L. Cichoriaceae H 7 T3, T4

Crepis setosa Haller f. Cichoriaceae T 3 T10

Cruciata laevipes Opiz Rubiaceae H 10 T3, T5

Cynodon dactylon (L.) Pers. Poaceae G 12 T3, T5

Cyperus glomeratus L. Cyperaceae H 10 VU SZ T8

Dactylis glomerata L. Poaceae H 10 T7

Daucus carota L. Apiaceae H 10 + T3, T7

Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Poaceae T 12 T10

Dipsacus laciniatusL. Dipsacaceae H 10 T3, T7, T8,T9

Dorycnium herbaceum Vill. Fabaceae Z 3 T7, T8

Echinochloa crus-galli (L.)P.Beauv.

Poaceae T 12 T5

Elymus repens (L.) Gould Poaceae G 12 T6, T7

Epilobium hirsutum L. Onagraceae H 10 T5

Epilobium tetragonum L. ssp.tetragonum

Onagraceae H 10 T5

Equisetum arvense L. Equisetaceae G 11 T10

Erigeron annuus (L.) Pers. Asteraceae H 13 + T5, T6

Erophila verna (L.) ChevalL. Brassicaceae T 12 T2

Eupatorium cannabinum L. Asteraceae H 10 + T3, T4

Euphorbia amygdaloides L. Euphorbiaceae Z 7 T2, T4, T5

Euphorbia cyparissias L. Euphorbiaceae G 10 T7

Euphorbia esula L. Euphorbiaceae H 10 T7

Euphorbia lucida Waldst. et Kit. Euphorbiaceae H 10 T5, T6, T7

Euphorbia serrulata Thuill. Euphorbiaceae T 8 T5

Euphorbia virgata Waldst. et Kit. Euphorbiaceae H 10 T6

Fallopia dumetorum (L.) Holub Polygonaceae T 12 T5

Fraxinus angustifolia Vahl Oleaceae P 5 T1, T5, T9

Fraxinus excelsior L. Oleaceae P 8 + T1

Fraxinus pennsylvanica Marshall Oleaceae P 13 T9

Galeopsis speciosa Mill.

Lamiaceae

T

8

T3, T5

Galium aparine L. Rubiaceae T 12 T1, T7

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

14/50


14

Galium mollugo L. Rubiaceae H 10 T7

Galium palustre L. Rubiaceae H 12 T5, T8

Genista tinctoria L. Fabaceae Z 10 + T7

Geranium columbinum L. Geraniaceae T 10 T5

Geranium dissectum L. Geraniaceae T 12 T5, T8

Geranium robertianum L. Geraniaceae T 12 + T1, T4,T5

Geum urbanum L. Rosaceae H 12 T1, T2

Glechoma hederacea L. Lamiaceae H 11 T5, T10

Glechoma hirsuta Waldst. et Kit. Lamiaceae H 3 T10

Gleditsia triacanthos L. Fabaceae P 13 T1

Glyceria maxima (Hartm.) Holmb. Poaceae A 10 T3

Glycyrrhiza echinata L. Fabaceae G 3 T7

Gratiola officinalis L. Scrophulariaceae H 12 T5

Hedera helix L.

Araliaceae

P

8

+

T1, T2,T3, T4,T10

Helleborus purpurascens Waldst. et Kit. Ranunculaceae G 5 T3

Hippophae rhamnoides L. Elaeagnaceae P 13 SZ + T10

Holcus lanatus L. Poaceae H 10 T8

Hordeum murinum L. Poaceae T 12 T3, T10

Hydrocharis morsus-ranae L. Hydrocharitaceae A 10 T3, T4,T8

Hypericum hirsutum L. Clusiaceae H 12 T1

Hypericum perforatum L. Clusiaceae H 12 + T4

Hypochoeris radicata L. Cichoriaceae H 3 T7

Inula britannica L.

Asteraceae

H

12

T5, T6

Iris germanica L. Iridaceae G 13 SZ T10

Iris pseudacorus L. Iridaceae G 10 SZ T3, T5,T7, T8

Juglans nigra L. Juglandaceae P 13 T1, T3

Juglans regia L. Juglandaceae P 13 + T2, T4,T10

Juncus compressus Jacq. Juncaceae G 12 T3

Juncus effusus L. Juncaceae H 10 T8

Lactuca serriola L. Cichoriaceae H 12 T5, T10

Lamium album L. Lamiaceae H 10 + T1, T4

Lamium galeobdolon (L.) L. Lamiaceae H 10 T10

Lamium purpureum L. Lamiaceae T 10 + T1, T2,T3, T4,T7, T10

Lapsana communis L. Cichoriaceae T 10 T1

Lathyrus hirsutus L. Fabaceae T 1 T7

Lathyrus pratensis L. Fabaceae H 10 + T5, T6,T7

Lathyrus tuberosus L. Fabaceae G 10 + T7

Lavandula angustifolia Mill. Lamiaceae N 13 + T10

Lemna minor L. Lemnaceae A 12 T1, T8

Lemna trisulca L. Lemnaceae A 12 T3

Leonurus cardiaca L. Lamiaceae H 10 + T5

Leucanthemum vulgare Lam. Asteraceae H 10 T5

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

15/50


15

Linaria vulgaris Mill. Scrophulariaceae G 10 + T7

Lolium multiflorum Lam. Poaceae T 1 T1

Lonicera caprifolium L. Caprifoliaceae N 3 + T3

Lotus corniculatus L. ssp. corniculatus Fabaceae H 12 + T6

Lotus corniculatus L. ssp. hirsutusRothm.

Fabaceae H 12 + T6

Lychnis coronaria (L.) Desr. in Lam. Caryophyllaceae H 3 T6

Lychnis flos-cuculi L. Caryophyllaceae H 10 T5

Lycopus europaeus L. Lamiaceae A 10 T5

Lysimachia nummularia L. Primulaceae H 8 T4, T5,T10

Lythrum salicaria L. Lythraceae H 12 T5

Malus sylvestris Mill. Rosaceae P 7 + T6, T8

Malva sylvestris L. Malvaceae H 12 + T10

Matricaria perforata Mrat Asteraceae T 10 T1, T5,T6, T8

Medicago lupulina L. Fabaceae T 12 + T7

Medicago sativa L. Fabaceae H 12 + T1, T5

Melilotus albus Medik. Fabaceae T 10 + T7

Melilotus officinalis (L.) Lam. Fabaceae H 10 + T7

Mentha aquatica L. Lamiaceae A 12 + T1, T3

Mentha pulegium L. Lamiaceae H 10 + T5

Moenchia mantica (L.) Bartl. Caryophyllaceae T 3 T2, T5

Morus alba L. Moraceae P 12 + T1, T4,T6

Myosotis arvensis (L.) Hill Boraginaceae T 10 T1, T2,T8

Myosotis scorpioides L. Boraginaceae H 11 T4

Myosoton aquaticum (L.) Moench Caryophyllaceae G 10 T1, T5

Nymphaea alba L. Nymphaeaceae A 10 T3

Odontites vulgaris Moench Scrophulariaceae T 8 + T5

Oenanthe aquatica (L.) Poir. Apiaceae A 10 T1, T4,T5

Oenanthe silaifolia M. Bieb. Apiaceae H 3 T8

Oenothera biennis L. Onagraceae H 12 + + T10

Oxalis fontana Bunge Oxalidaceae H 13 T1, T10

Panicum capillare L. Poaceae T 13 + T2, T5

Papaver rhoeas L. Papaveraceae T 12 + T2

Parietaria officinalis L. Urticaceae H

3

T1, T3

Pastinaca sativa L. Apiaceae H 12 + T3, T10

Peucedanum alsaticum L. Apiaceae H 3 T7

Phalaris arundinacea L. Poaceae G 11 T5

Phragmites australis (Cav.) Trin. exSteud.

Poaceae A 12 T1, T3,T8

Phytolacca americana L. Phytolaccaceae G 13 + + T1

Picris hieracioides L. Cichoriaceae H 10 T3

Pinus nigra Arnold Pinaceae P 13 T3

Pinus sylvestris L. Pinaceae P 13 T1, T3

Plantago lanceolata L. Plantaginaceae H 12 + T7, T8,

T10

Plantago major L. Plantaginaceae H 12 + T1, T5,T10

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

16/50


16

Platanus acerifolia (Aiton) Willd. Platanaceae P 13 T3, T7

Poa annua L. Poaceae T 12 LC T1, T2, T5,T10

Poa trivialis L. Poaceae C 10 T2, T4, T5,T8, T10

Polygonatum latifolium (Jacq.)Desf.Asparagaceae

G

11

VU

SZ

T5

Polygonatum multiflorum (L.) AlL. Asparagaceae G 11 T2, T3

Polygonatum odoratum (MilL.)Druce

Asparagaceae G 10 T2

Polygonum amphibium L. Polygonaceae A 12 T5, T6

Polygonum aviculare L. Polygonaceae T 12 T5

Polygonum hydropiper L. Polygonaceae T 11 T4

Polygonum lapathifolium L. Polygonaceae T 10 T5

Polygonum mite Schrank Polygonaceae T 8 T8

Populus alba L. Salicaceae P 10 + T1, T4, T5,T8, T10

Populus nigra L. Salicaceae P 12 + T4, T5, T7

Populus tremula L. Salicaceae P 10 + T5, T7

Potamogeton crispus L. Potamogetonaceae A 12 T1, T4

Potentilla argentea L. Rosaceae H 12 T5, T7

Potentilla reptans L. Rosaceae H 12 T5

Prunella laciniata (L.) L. Lamiaceae H 3 T7

Prunella vulgaris L. Lamiaceae H 12 T3

Prunus avium L. Rosaceae P 10 + T2

Prunus cerasifera Ehrh. Rosaceae P 13 T3, T7

Prunus spinosa L. Rosaceae P 10 + T3, T4, T5,T6, T7, T8

Pyrus pyraster Burgsd. Rosaceae P 10 T4, T5, T7,T8

Quercus cerris L. Fagaceae P 3 T3, T5

Quercus robur L. Fagaceae P 8 + T1, T2, T4,T5, T7, T8

Ranunculus acris L. Ranunculaceae H 12 + T7

Ranunculus ficaria L. Ranunculaceae G 8 T1, T2, T4,T8

Ranunculus repens L. Ranunculaceae H 12 T1, T5, T6,T8, T10

Ranunculus sardous Crantz Ranunculaceae T 12 T5

Ranunculus sceleratus L. Ranunculaceae T 10 T1, T5, T10

Robinia pseudoacacia L. Fabaceae P 13 + T2, T7, T8

Rorippa amphibia (L.) Besser Brassicaceae A 10 T1, T4, T5

Rosa canina L. Rosaceae N 12 + T7

Rubus caesius L. Rosaceae N 10 T1, T4, T5,T6, T7

Rubus plicatus Weihe et Nees Rosaceae N 8 + T7

Rumex conglomeratus Murray Polygonaceae H 12 T5, T7, T8

Rumex palustris Sm. Polygonaceae T 10 T5

Sagittaria sagittifolia L. Alismataceae A 10 T4

Salix alba L. Salicaceae P 10 + T1, T4, T10

Salix cinerea L. Salicaceae P 10 T5, T7

Salix fragilis L. Salicaceae P 10 T4

Salix purpurea L. Salicaceae P 10 T4

Salvinia natans (L.) AlL. Salviniaceae A 11 NT T3, T8

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

17/50


17

Sambucus ebulus L. Caprifoliaceae N 8 T3

Sambucus nigra L. Caprifoliaceae N 8 T4, T9

Scilla bifolia L. Asparagaceae G 3 + T1, T2, T4

Scrophularia nodosa L. Scrophulariaceae H 11 T3

Scutellaria hastifolia L. Lamiaceae H 1 T5, T6

Senecio erucifolius L. Asteraceae H 10 T6

Senecio vulgaris L. Asteraceae T 12 T10

Setaria pumila (Poir.) Schult. Poaceae T 12 T3, T10

Silene latifolia Poir. Caryophyllaceae H 12 T3, T5

Sinapis arvensis L. Brassicaceae T 12 + T1, T5

Sisymbrium officinale (L.) Scop. Brassicaceae T 12 T1

Sium latifolium L. Apiaceae A 7 T4

Solidago gigantea Aiton Asteraceae G 13 + T7

Sonchus asper (L.) Hill Cichoriaceae T 10 T1, T5

Sorghum halepense (L.) Pers. Poaceae G 12 T3, T5

Sparganium erectum L. Sparganiaceae A 10 T1

Spirodela polyrhiza (L.) Schleiden Lemnaceae A 12 T3

Stachys palustris L. Lamiaceae H 11 T3

Staphylea pinnata L. Staphyleaceae N 8 T3

Stellaria graminea L. Caryophyllaceae H 10 T8

Stellaria holostea L. Caryophyllaceae Z 10 T2, T4, T9

Stellaria media (L.) VilL. Caryophyllaceae T 12 T1

Symphytum officinale L. Boraginaceae G 8 + T2, T10

Tanacetum vulgare L. Asteraceae H 12 T5, T10

Taraxacum officinale Weber Cichoriaceae H 3 + T1, T2, T3,T4, T7, T10

Thlaspi alliaceum L. Brassicaceae T 13 T1, T5

Thuja occidentalis L. Cupressaceae P 13 T10

Tilia tomentosa Moench Tiliaceae P 5 + T2, T3, T10

Torilis arvensis (Huds.) Link Apiaceae T 3 T8

Torilis japonica (Houtt.) DC. Apiaceae T 10 T3, T4

Trifolium arvenseL. Fabaceae T 10 T7, T10

Trifolium campestre Schreber Fabaceae T 12 T5

Trifolium dubium Sibth. Fabaceae T 3 T5

Trifolium repens L. Fabaceae C

12

+

T2

Typha angustifolia L. Typhaceae G 12 T3, T5, T6

Typha latifolia L. Typhaceae G 12 T3, T5, T8

Ulmus minor Miller Ulmaceae P 12 + T4, T5

Urtica dioica L. Urticaceae H 12 T1, T2, T4,T5

Valerianella locusta (L.) Laterrade Valerianaceae T 12 T7, T10

Verbascum blattaria L. Scrophulariaceae H 12 T5, T7

Verbascum pulverulentum VilL. Scrophulariaceae H 3 T1

Verbena officinalis L. Verbenaceae T 12 + T10

Veronica arvensis L. Scrophulariaceae T 10 T2, T8, T9

Veronica hederifolia L. Scrophulariaceae T 10 T9

Veronica persica Poir. Scrophulariaceae T 12 + T1, T2, T3,T10

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

18/50


18

A contribution to the vascular flora of the Pantan territory(central Dalmatia, Croatia)

original scientific paper

Dalibor Vladovi(Natural History Museum and Zoo, Kolombatovievo etalite 2, 21000 Split, Croa-tia; [email protected]) (corresponding author)Ivan Gabelica(Public institution for managing of protected natural values in the territory of Splitsko -dalmatinska county, Prilaz brae Kaliterna 10, 21000 Split, Croatia; [email protected])Guido Piasevoli(Public institution for managing of protected natural values in the territory of Split-sko - dalmatinska county, Prilaz brae Kaliterna 10, 21000 Split, Croatia; [email protected])Tena Parma (5th Gymnasium "Vladimir Nazor", Zagrebaka 2, 21000 Split, Croatia,[email protected])Diana Matkovi (5th Gymnasium "Vladimir Nazor", Zagrebaka 2, 21000 Split, Croatia;[email protected])

Gianna upanovi(5th Gymnasium "Vladimir Nazor", Zagrebaka 2, 21000 Split, Croatia;[email protected])

Saetak

Pregledom dostupne literature i prilikom floristikog istraivanja (2005.-2006. god.) vasku-larne flore na podruju Pantan u blizini grada Trogira (srednja Dalmcija), zabiljeeno je sveukupno269 svojti koje su svrstane u 178 rodova i 61 porodicu. Od toga broja tijekom ovog istraivanja ut-vreno je novih 177 svojti. Od ukupnog broja svojti njih 107 ili 39% pripada skupinama mediteran-skog flornog elementa, meu kojima su najbrojnije opemediteranske biljke. Dominantnost mediter-anskog flornog elementa, velik broj svojti iz porodice Fabaceae (40 svojti), te broj terofitskih (121svojta ili 45%) vrsta govori o mediteranskom karakteru istraivanog podruja. Na istraivanompodruju zabiljeena je kritino ugroena vrsta (CR) Aeluropus litoralis (Gouan.) Parl., ugroenevrste (EN): Carex extensaGooden. i Glaucium flavumCrantz, osjetljive vrste (VU): Desmazeria ma-rina(L.) Druce, Hainardia cylindrica(Willd.) Greuter,Salsola sodaL. i Suaeda maritima(L.) Dumort.

Kljune rijei: vaskularna flora, biljna raznolikost, Pantan, Dalmacija, Hrvatska

Viburnum opulus L. Caprifoliaceae N 10 + T4

Vicia angustifolia L. Fabaceae T 10 T6, T8

Vicia grandiflora Scop. Fabaceae T 5 T1, T4, T5

Vicia hirsuta (L.) Gray Fabaceae T 12 T8

Vicia tetrasperma (L.) Schreber Fabaceae T 12 T5

Vincetoxicum hirundinaria Medik. Asclepiadaceae H 10 T7, T8

Viola canina L. Violaceae H 10 T6

Viola odorata L. Violaceae H 9 + T1, T2, T3

Vitis vinifera L. ssp. sylvestris(C.C.Gmel.) Hegi

Vitaceae P 3 LC T1, T10

Vulpia bromoides (L.) Gray Poaceae T 11 T8

Xanthium strumarium L. Asteraceae T 12 T1

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

19/50


19

Abstract

By checking the available literature data and during the floristic research (2005-2006) of thevascular plants of the Pantan territory in the vicinity of Trogir (central Dalmatia), a total number of 269taxa where recorded. 177 taxa were recorded for the first time and classified into 178 genera and 60

families. A total number of 107 taxa or 39% of them belong to a group of the Mediterranean floristicelements, of which the most numerous are circum-Mediterranean plants. The dominance of theMediterranean floristic element, a great number of taxa from the Fabaceae family (40 taxa) and anumber of Therophytes (121 taxa or 45%) shows the Mediterranean character of the study area.There were also noticed critically endangered species (CR)Aeluropus litoralis(Gouan.) Parl., endan-gered species (EN): Carex extensaGooden. and Glaucium flavumCrantz, vulnerable species (VU):Desmazeria marina (L.) Druce, Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter, Salsola soda L. and Suaedamaritima(L.) Dumort.

Key words:vascular flora, plant diversity, Pantan, Dalmatia, Croatia

Introduction

The territory of Pantan in the vicinity of Trogir in central Dalmatia (UTM grid XJ01 and XJ02)was proclaimed a special ornitho-ichthyological reserve on December 19, 2000 by the Assembly ofthe Splitsko-Dalmatinska County, in accordance with the Ministry of environmental protection(Gabelica et al. 2011). Pantan reserve is situated in the western part of the Katela field (Fig. 1). Be-sides being a special nature reserve, it is also a cultural and historical monument because of the oldrenaissance mill which is located there. The surface of the Pantan reserve is approximately 40 hec-tares (Gabelica et al. 2011). Geologically it is characterized by limestone and sandstone layers thatconnect joined there, and on the connection line there is a spring of fresh water called Rika (ani2005). According to the historical reports on January 23, 1496 there was a strong earthquake nearTrogir and as a consequence the lake was formed at the foot of the hill Krban, out of which thestream Rika flows (ani 2005). During the centuries around the area where the Rika enters the sea,swampy tract similar to a small lagoon was formed, which was afterwards shaped by man. Pantan is

a typical Mediterranean coastal wetland, which makes habitat for a great number of swamp fish andbird species. As far as we know from the available literature data, botanical researches of this areahave never been made systematical and a complete floristic list of this area doesnt exist.

According to the phytogeographical classification of the eastern Adriatic coast, Pantan issituated on the northern border of the central district in the central eumediterranean area (Horvati1963a). Information about the flora and vegetation of the Pantan territory can be found in Visiani

(1841-1881), Slade-ilovi (1914), Bedalov &egulja in Cvitani (1998), egulja (1998), aki& Lozani (1999), Kamenjarin & Pavleti(2002), and in the NHMS Herbarium of AndrijaAndri that is deposited in the Natural HistoryMuseum in Split (abbreviation according toThiers 2015).

Floristic research started in 2005 andlasted one year, and all vegetation seasons wereincluded. Results of our field research, without afloristic list, were presented by Gabelica et al.(2007) on the 2nd Croatian Botanical Congress.Meanwhile, some authors (Rui 2010, Ruiet al. 2010, Jasprica & Kovai 2011) providedcontributions to the flora of the Pantan area butalso without a complete floristic list. Therefore,the aim of this research was to contribute a flo-ristic list of the investigated area of Pantan re-serve because there was discrepancy in thenumber of vascular plant taxa in different publi-

cations.Figure 1.Geographical position of the Pantan territory.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

20/50


20

Material and methods

During the years 2005 and 2006 systematic botanical research of the Pantan territory nearTrogir was conduced. It was carried out by the Public institution for managing of protected natural

values on the territory of Splitsko-dalmatinska County and by teachers of the 5th

Gymnasium"Vladimir Nazor", with the help of students who attended classes of Biology as an optional subject. Inthis research standard floristic methods were applied according to Nikoli et al. (1998).

Plant parts were collected for determination and the great majority of plants in the stage ofinflorescence and fruit were photographed with digital camera. Herbarium specimens were identifiedby the standard keys (Tutin et al. 1964-1980, Pignatti 1982, Tutin et al. 1993, Domac 1994). The no-menclature follows Flora Croatica Database (Nikoli 2015) and taxa are listed in the context of highersystematic groups in alphabetical order of families. Threatened taxa are defined according to Nikoli& Topi (2005).

After the name of each taxon there is the abbreviation of the author who registered the taxonin this territory for the first time: Visiani (V), Andri (A), Slade-ilovi (S), Bedalov and egulja (B),aki and Lozani (L), Kamenjarin and Pavleti (KP).

Life forms were determined according to Horvat (1949) and Pignatti (1982), while the sym-

bols are given according to Horvat (1949): Ch-Chamaephytes, G-Geophytes, T-Therophytes, H-Hemicryptophytes, P-Phanerophytes, I-Hydrophytes. Floristic elements were determined accordingto Horvati (1963b) and Horvati et al. (1967/68) as follows:

1. Cultivated and adventitious plants2. Euro-Asian floristic element3. European floristic element4. Mediterranean floristic element

4.1. Circum-Mediterranean plants4.2. Eastern-Mediterranean plants4.3. European-Mediterranean plants4.4. Illyrian-Mediterranean plants

4.4.1. Illyrian-Adriatic plants

4.4.1.1. Illyrian-Adriatic endemic plants4.4.1.2. Illyrian-Apennine plants4.5. Mediterranean-Atlantic plants4.6. Mediterranean-Pontic plants4.7. Western-Mediterranean plants

5. South-European floristic element5.1. South-European-Atlantic plants5.2. South-European-Mediterranean plants5.3. South-European-Pontic plants

6. Widely spread plants

Results and discussion

The vascular flora of the Pantan territory has 269 taxa, and a floristic list is reported here forthe first time in totally. Previously reported number of 360 vascular plant taxa by Rui (2010),Rui et al. (2010) and Nikoli (2015) was not possible to confirm and identify because of lack of theadequate floristic list.

PteridophytaAspleniaceae

Asplenium ceterachL.; H;5.2.

SpermatophytaGymnospermaePinaceae

2. Pinus halepensisMill.; (L); P;4.1.3. P. pineaL.; P;4.1.

AngiospermaeAnacardiaceae4. Pistacia lentiscusL.; (L); P;4.1.

Apiaceae5. Crithmum maritimumL.; (L); Ch;4.5.6. Daucus carotaL.; (KP); H;5.2.

7. Foeniculum vulgareMill.; (L); H;4.1.8. Oenanthe silaifolia M. Bieb.; (KP); H;5.3.9. Scandix pecten-venerisL.; T;6.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

21/50


21

Apocynaceae10. Nerium oleanderL.; P;4.1.

Araliaceae

11. Hedera helixL.; P;3.

Aristolochiaceae12. Aristolochia clematitisL.; G;5.3.

Asteraceae13. Anthemis cotulaL.; T;3.14. Artemisia caerulescensL.; (B); Ch;4.1.15. Aster tripoliumL.; (KP); H;2.16. Bellis perennisL.; H;3.17. B. sylvestrisCirillo; H;4.1.18. Calendula arvensisL.; T;5.2.19. Carduus pycnocephalusL.; H;4.1.

20. Centaurea solstitialisL.; H;5.3.21. Chamomilla recutita(L.) Rauschert; T;6.22. Conyza canadensis(L.) Cronquist; T;1.23. Dittrichia viscosa(L.) Greuter; (KP); H;4.1.24. Filago pyramidataL.; T;5.2.25. Helichrysum italicum (Roth) G. Don; (L); Ch;4.1.26. Inula crithmoidesL.; (L); Ch;4.5.27. Onopordum illyricumL.; H;4.1.28. Pallenis spinosa(L.) Cass.; T;4.1.29. Senecio vulgarisL.; (L); T;6.30. Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti)D. Lve; (L); T;6.

Boraginaceae31. Anchusa arvensis(L.) M. Bieb.; T;6.32. Cynoglossum creticumMill.; (V); H;4.1.33. C. officinaleL.; (A); H;3.34. Echium plantagineumL.; H;4.5.35. Heliotropium europaeumL.; T; 4.6.

Brassicaceae36. Aurinia sinuata(L.) Griseb.; Ch;4.4.1.2.37. Bunias erucagoL.; T;5.2.38. Cakile maritimaScop.; (B); T;6.39. Capsella bursa-pastoris(L.) Medik.; T;6.

40. C. rubellaReut.; (L); T;4.1.41. Cardamine hirsutaL.; T;6.42. Cardaria draba(L.) Desv.; (L); G;6.43. Diplotaxis tenuifolia(L.) DC. H 6.44. Erophila verna (L.) Chevall. ssp. praecox(Steven) Walters; T;6.45. Lepidium graminifoliumL.; H;5.3.46. Raphanus raphanistrumL. ssp. raphanistrum;(L); T;4.1.47. Sisymbrium officinale(L.) Scop.; T;6.48. Thlaspi perfoliatumL.; T;2.

Callitrichaceae

49. Callitriche palustrisL.; (V); G;6.

Campanulaceae50. Legousia hybrida(L.) Delarbre; T;5.1.51. L. speculum-veneris(L.) Chaix; T;5.2.

Caprifoliaceae52. Viburnum tinusL.; P;4.1.

Caryophyllaceae53. Agrostemma githagoL.; (A); T;6.54. Arenaria leptoclados(Reichenb.) Guss.; T;2.55. A. serpyllifoliaL.; T;6.56. Cerastium glomeratumThuill.; T;6.57. Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball etHeywood; T;2.58. P. saxifraga(L.) Link; H;5.2.59. Silene latifoliaPoiret; H;5.2.60. S. nocturnaL.; (A); T;4.2.

61. S. viridiflora L.; (A); H;5.3.62. S. vulgaris(Moench) Garcke ssp. angustifoliaHayek; H;5.2.63. Spergularia salinaJ. Presl et C. Presl; Ch;6.64. Stellaria media(L.) Vill; (L); T;6.

Chenopodiaceae65. Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq.; (B);Ch;6.66. Atriplex prostrata Boucher ex DC in Lam. etDC.; (KP); T;6.67. Beta vulgarisL. ssp. maritima (L.) Arcangeli;(KP); H;4.5.

68. Chenopodium albumL.; T;6.69. Ch. bonus-henricusL.; H;6.70. Ch. vulvariaL.; T;5.2.71. Halimione portulacoides(L.) Aellen; (L); Ch;6.72. Salsola sodaL.; (B, KP); T;5.3.73. Suaeda maritima(L.) Dumort.; (KP); T;6.

Cichoriaceae74. Cichorium intybusL.; H;6.75. Crepis rubraL.; T;4.2.76. C. sancta(L.) Babc.; T;4.2.77. C. setosaHaller f.; T;5.2.

78. Lactuca serriolaL.; (KP); H;6.79. Picris echioidesL.; T;4.1.80. P. hieracoidesL.; H;2.81. Pulicaria dysenterica (L.) Bernh.; (KP); H;5.2.82. Reichardia picroides(L.) Roth; (L); H;4.1.83. Scorzonera humilisL.; (B); H;3.84. S. laciniataL.; H;6.85. Sonchus asper (L.) Hill ssp. glaucescens(Jord.) Ball; T;4.1.86. S. maritimus Lam.; (KP); H;4.1.87. S. oleraceusL.; T;6.88. Tragopogon hybridusL.; T;4.1.89. T. dubiusScop.; H;5.3.

90. T. porrifoliusL. ssp.porrifolius; H;4.1.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

22/50


22

Convolvulaceae91. Calystegia sepium (L.) R. Br.; (KP); H;3.92. Convolvulus althaeoides L. ssp. tenuissimus(Sibth. et Sm.) Stace; H;4.2.

93. C. arvensisL.; G;6.94. C. cantabricaL.; H;5.2.

Crassulaceae95. Sedum acreL.; Ch;2.96. Umbilicus horizontalis(Guss.) DC.; G;4.1.

Cucurbitaceae97. Ecballium elaterium(L.) A. Rich.; (KP); G;4.1.

Dipsacaceae98. Sixalix atropurpurea(Forssk.) Greuter et Bur-det; H;5.2.

Euphorbiaceae99. Euphorbia characias L. ssp. wulfenii (Hoppeex Koch) A.M. Sm.; P;4.4.1.1.100. E. helioscopiaL.; (L); T;6.101. E. maculataL.; T;1.102. E. peplusL.; T;6.103. Mercurialis annuaL.; (L); T;6.

Fabaceae104. Astragalus hamosusL.; T;4.1.105. Bituminaria bituminosa(L.) Stirton; Ch;4.1.106. Colutea arborescensL.; P;4.1.

107. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss.et Spruner; P;4.2.108. Hippocrepis bifloraSpreng.; T;4.1.109. Lathyrus ciceraL.; T;4.1.110. L. setifoliusL.; T;4.1.111. Lotus cytisoidesL.; (L); Ch;4.1.112. Medicago disciformisDC.; (L); T;4.1.113. M. doliataCarmign.; T;4.1.114. M. falcataL.; H;2.115. M. hispidaGaertner; T;5.2.116. M. lupulinaL.; T;6.117. M. minima(L.) Bartal.; T;6.118. M. orbicularis(L.) Bartal.; T;4.1.

119. M. rigidula(L.) All.; T;4.6.120. M. sativaL.; H;6.121. M. truncatulaGaertner; T;4.1.122. Melilotus albusMedik.; T;2.123. M. altissimusThuill.; G;2.124. M. indicus(L.) All.; T:4.1.125. M. officinalis(L.) Lam.; T;2.126. M. sulcatusDesf.; T;4.1.127. Onobrychis caput-galliLam.; T;4.1.128. Securigera cretica(L.) Lassen; T;4.2.129. S. securidaca(L.) Degen et Drfl.; T;4.1.130. Sophora japonicaL.; P;1.131. Spartium junceumL.; (L); P;4.1.

132. Trifolium angustifoliumL.; T;4.1.133. T. campestreSchreber; T;6.

134. T. pratenseL.; H;2.135. T. repensL.; H;6.136. T. scabrumL.; T;4.1.137. Trigonella esculentaWilld.; T;4.6.

138. Vicia craccaL.; H;2.139. V. dumetorumL.; H;2.140. V. luteaL.; T;5.2.141. V. narbonensisL.; T;4.1.142. V. serratifoliaJacq.; T;4.1.143. V. sativaL. ssp. sativa; T;2.

Fumariaceae144. Fumaria capreolataL.; T;4.5.145. F. officinalisL. ssp. officinalis; (L); T;6.

Geraniaceae146. Erodium ciconium(L.) LHr.; T;4,6.

147. E. cicutarium(L.) LHr.; T;6.148. E. malacoides(L.) LHr.; T;4.1.149. Geranium dissectumL.; (A); T;6.150. G. molleL.; (L); T;6.151. G. purpureum Vill.; (L); T;5.2.152. G. pusillumBurm. f.; T;3.

Lamiaceae153. Ballota nigraL.; H;4.1.154. Calamintha nepetoidesJord.; H;5.3.155. Lamium amplexicauleL.; (L); T;2.156. Rosmarinus officinalisL.; P;4.1.157. Salvia officinalisL.; Ch;4.3.

158. S. verbenacaL.; H;4.5.159. Stachys salviifoliaTen.; H;4.4.1.2.

Lauraceaae160. Laurus nobilisL.; P;4.1.

Linaceae161. Linum tenuifoliumL.; Ch;5.3.

Malvaceae162. Malva neglectaWallr.; T;6.163. M. sylvestrisL.; (L); H;6.

Moraceae164. Ficus caricaL.; P;4.1.

Oleaceae165. Olea europaea L.; (L); P;4.1.

Onagraceae166. Epilobium tetragonum L. ssp. tetragonum;

(V); H;6.

Papaveraceae167. Glaucium flavumCrantz; (B); H;4.5.168. Papaver rhoeasL.; T;6.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

23/50


23

Pittosporaceae169. Pittosporum tobira(Thunb.) Aiton f.; P;1.

Plantaginaceae

170. Plantago lanceolataL.; (L); H;6.

Plumbaginaceae171. Limonium narbonense Mill.; (KP); H;4.1.172. Plumbago europaea L.; (A); Ch;4.1.

Polygonaceae173. Polygonum aviculareL.; T;6.174. P. maritimumL.; (KP); H;4.6.175. Rumex crispusL.; (KP); H;6.176. R. pulcherL.; H;5.2.

Portulacaceae

177. Portulaca oleraceaL.; T;6.

Primulaceae178. Anagallis arvensisL.; (A); T;6.179. A. coeruleaSchreb.; T;6.

Ranunculaceae180. Consolida regalisS.F. Gray; T;5.2.181. Nigella damascenaL.; T;4.1.182. Ranunculus acrisL.; (A); H;6.183. R. bulbosusL.; H;2.184. R. muricatusL.; (L); T;4.1.185. R. scleratusL.; (A); T;6.

Resedaceae186. Reseda albaL.; T;5.2.187. R. luteaL.; H;6.188. R. phyteumaL.; T;5.2.

Rhamnaceae189. Paliurus spina-christiMill.; P;4.4.1.2.

Rosaceae190. Agrimonia eupatoriaL.; H;6.191. Potentilla hirtaL.; H;5.2.192. Rosa caninaL.; P;6.

193. Rubus heteromorphus Ripart ex Genev; P;4.4.1.2194. Sanguisorba minor Scop. ssp. muricata

Briq.; (L); H;5.2.

Rubiaceae195. Galium aparineL.; (L); T;6.196. G. maritimum L.; (KP); H; 4.1. (Probably

wrong determination)197. Sherardia arvensisL.; T;6.198. Valantia muralisL.; (L); T;4.1.

Scrophulariaceae

199. Linaria vulgarisMill.; H;2.200. Misopates orontinum(L.) Raf.; T;2.

201. Scrophularia peregrinaL.; T;4.1.202. Verbascum blattariaL.; H;6.203. V. sinuatumL.; H;4.1.204. Veronica agrestisL.; T;2.

205. V. anagallis-aquaticaL.; (L); H;5.2.206. V. arvensisL.; T;2.207. V. cymbalariaBodard.; T;5.2.208. V. hederifoliaL.; T;6.209. V. persicaPoir.; (L); T;6.210. V. polita Fri.; (L); T;2.

Solanaceae211. Datura innoxiaMill.; T;1.212. D. stramoniumL.; (KP); T;1.213. Solanum nigrumL.; T;6.

Tamaricaceae

214. Tamarix dalmaticaBaum; (KP); P;4.2.

Ulmaceae215. Celtis australis L.; P;5.2.

Urticaceae216. Parietaria judaica L.; (KP); H;5.2.

Verbenaceae217. Verbena officinalis L.; H;6.218. Vitex agnus-castus L.; (KP); P;4.1.

Vitaceae

219. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon;P;1.

AngiospermaeAgavaceae220. Agave americana L.; P;1.

Amaryllidaceae221. Allium ampeloprasumL.; G;4.4.1.2.222. A. neapolitanumCirillo; (A); G:4.1.223. A. nigrumL.; (A); G;4.1.224. A. paniculatumL.; (A); G;5.2.225. A. roseumL.; (A); G;4.1.

226. A. subhirsutumL.; G;4.1.227. Narcisus tazetta L. ssp. tazetta; G;4.7.228. Sternbergia lutea (L.) Ker Gawl. ex Spreng.;

(A); G;4.1.

Asparagaceae229. Asparagus acutifoliusL.; G;4.1.230. Muscari comosum(L.) Mill.; G;5.2.231. M. neglectumGuss. ex Ten.; G;4.3.232. Ornithogalum exscapum Ten.; G;5.2.

Cyperaceae233. Carex divulsaStokes; H;6.

234. C. extensaGooden.; (KP); H;4.5.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

24/50


24

235. Scirpus maritimusL. ssp. maritimus; (A); G;6.

Juncaceae

236. Juncus acutusL.; (L); H;4.5.237. J. compressusJacq.; G;2.238. J. maritimusLam.; (B); G;6.

Liliaceae239. Fritillaria orientalis Adams; (A); G; 5.2.

(Probably wrong determination)

Poaceae240. Aegilops geniculata Roth; T;4.1.241. A. triuncialis L.; T;4.1.242. Aeluropus litoralis (Gouan.) Parl.; (B); G;

4.1.

243. Avena barbataPott ex Link; T;6.244. A. fatuaL.; T;5.2.245. A. sterilis L.; T;5.3.246. Bromus hordaceus L. ssp. hordaceus; T;

5.2.247. B. rigidus Roth; (L); T;5.1.248. Cynodon dactylon(L.) Pers.; G;6.249. Dactylis glomerataL.; H;4.1.250. Desmazeria marina(L.) Druce; T;4.5.251. D. rigida(L.) Tutin; T;4.5.252. Elymuscaninus(L.) L.;H;6.253. E. elongatus (Host) Runemark; (B); H;4.1.

254. E. pycnanthus (Godr.) Melderis; (KP); G;4.1.255. Hainardia cylindrica(Willd.) Greuter; T;4.1.256. Holcus lanatusL.; H;2.

257. Hordeum bulbosumL.; H;6.258. Lolium perenneL.; H;3.259. Lophochloa cristata(L.) Hyl.; (KP); T;6.260. Melica ciliataL.; H;2.261. Phleum subulatum (Savi) Asch. et Graebn.;T;4.1.262. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.;(A); G;6.263. Poa annnuaL.; T;6.264. Puccinellia festuciformis (Host) Parl. ssp.festuciformis; (KP); H;4.1.

Potamogetonaceae

265. Potamogeton gramineusL.; (A); I;6.266. P. pectinatusL.; (V); I;6.

Ruppiaceae267. Ruppia maritimaL.; (KP); I;6.

Typhaceae268. Typha latifoliaL.; (A); G;6.

Xanthorrhoeaceae269. Asphodelus aestivus Brot.; G; 4.1.

Taxonomic analysis

In this work 177 new plant taxa were recorded in the Pantan territory and the total number ofregistered taxa in now 269. There are altogether 61 families of vascular plants, and most of thembelong to the group Dicotyledones(216 taxa). Then follows the groupMonocotyledoneswith 10 fami-lies (50 taxa),Coniferopsidawith one family (two taxa), and the group Pteridophytes with one family(one taxon). The family represented by the highest number of taxa is Fabaceaewith 40 taxa andthen follow the families Poaceae(25 taxa),Asteraceae(18 taxa) and Cichoriaceae(17 taxa).

Previously reported taxa Galium maritimumand Fritillaria orientalis were probably incorrectlydetermined and in our field research we did not find any of them.

Analyses of floral elements and life forms

According to the floristic elements (Fig. 2), the best represented floristic elements are givenbelow: Mediterranean (107 taxa), South-European (45 taxa), Eurasiatic (24 taxa), European (eighttaxa), widely spread plants (77 taxa), cultivated and adventitious plants (eight taxa). In the context ofthe Mediterranean floristic element the best represented are the circum-Mediterranean plant taxa (75taxa), and in the context of the South-European floristic element the best represented are the South-European-Mediterranean plant taxa (33 taxa).

The plant taxa that have IUCN threat categories according to Nikoli & Topi (2005) that oc-cur on the Pantan territory is critically endangered species (CR)Aeluropus litoralis (Gouan.) Parl.,endangered species (EN) are Carex extensaGooden. and Glaucium flavumCrantz, vulnerable spe-cies (VU) are Desmazeria marina (L.) Druce, Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter,Salsola soda L.and Suaeda maritima(L.) Dumort.

The analyses of life forms (Fig. 3) show the the most represented are Therophytes (121

taxa), followed by Hemicryptophytes (78 taxa), Geophytes (29 taxa), Phanerophytes (24 taxa),Chamaephytes(14 taxa) and Hydrophytes(three taxa).

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

25/50


25

Conclusion

During the years 2005 and 2006 a systematic botanical research of the Pantan territory nearTrogir was carried out. The result is a floristic list that currently consists of 269 vascular plant taxaclassified into 178 genera and 59 families. 177 new taxa were recorded for the fist time. The domi-nance of Mediterranean floristic elements, many taxa from the Fabaceaefamily (40 taxa), and high

number of therophytes (121 taxa) documents the Mediterranean character of the research territory.

References

Carev, I. (2009): Id 4496-4498. U: Nikoli, T. (ur.): Flora Croatica Database. University ofZagreb, Faculty of Science, Department of Botany and Botanical Garden, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd(accessed November 2015).

Cvitani, A. (1998):Specifinosti mediteranske movare Pantan. Radovan, asopis drutvaza zatitu kulturnih dobara Trogira 2(2): 81-86.

Domac, R. (1994): Flora Hrvatske.kolska knjiga, Zagreb. Gabelica, I., Piasevoli, G., Vladovi, D., Parma, T., Matkovi, D., upanovi, G. (2007):

Vascular flora of the Pantan territory. In: Britvec, M., kvorc, . (eds.): Book of abstracts 2ndCroatian Botanical Congress, 20th-22ndSeptember 2007., Zagreb. 22.

Gabelica, I., Piasevoli, G., Juri, M., Mekini, S., Kaimir, Z., Pei, N., Perkovi, A.(2011): Zatiene prirodne vrijednosti Splitsko-dalmatinske upanije. Javna ustanova za

Figure 2.Phytogeographi-cal analysis of the territoryof Pantan.

Figure 3.Spectrum of lifeforms of the vascularplants from the Pantan

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

26/50


26

upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima na podruju Splitsko-dalmatinske upanije,Tisak "Franjo Kluz" d.d. Omi.

Horvati, S. (1963a): Biljnogeografski poloaj i raslanjenje naeg primorja u svjetlusuvremenih fitocenolokih istraivanja. Acta Botanica Croatica 22: 27-81.

Horvati, S. (1963b):Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom vegetacijskih jedinicahrvatskog primorja. Acta biologica IV, Prirodoslovna istraivanja JAZU, knjiga 33, Zagreb. Horvati, S., Ilijani, LJ., Markovi-Gospodari, LJ. (1967/68): Biljni pokrov okolice Senja.

Senjski zbornik 3: 298-322. Jasprica, N., Kovai, S. (2011):Raznolikost vegetacije na Peljecu. Zbornik u ast Ivici ili,

Matica Hrvatska, ogranak Dubrovik, 263-282. Kamenjarin, J., Pavleti, Z. (2002):Vegetation of the Pantana area at Katela bay and its

protections problem. Hacquetia 1(2): 185-192. Nikoli, T. (ur.) (2015):Flora Croatica Database. University of Zagreb, Faculty of Science,

Department of Botany and Botanical Garden, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd (accessedNovember 2015).

Nikoli, T., Topi, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb.

Nikoli, T., Bukovec, D., opf, J., Jelaska, S. D. (1998): Kartiranje flore Hrvatske:Mogunosti i standardi. Natura Croatica 7(Suppl. 1): 1-62.

Pignatti, S. (1982):Flora d'Italia, vol. 1-3. Edizioni Agricole, Bologna. Rui, M. (2010): Pantan. In: Nikoli, T., Topi, J., Vukovi, N., (eds.): Botaniki vana

podruja Hrvatske. kolska knjiga, Zagreb, 321-324. Rui, M., Carev, I., Zerdun, M. (2010):Flora i vegetacija prirodnog rezervata Pantan. In:

Jasprica N. i sur. (eds.): Knjiga saetaka 3. hrvatskog botanikog kongresa, 24.-26. rujna2010., otok Murter, 173-174.

Slade-ilovi, R. (1914):Herbar Andrije Andria trogiranina sa ivotopisom istoga. Leonovatiskara, Spljet.

aki, A., Lozani, T. (1999): Slanjae podruja Pantan-Blata kod Trogira. o. . "Bol".Znanstveni rad za susret i natjecanje mladih biologa Hrvatske.

egulja, N. (1998): Biljni svijet pjeskovito-umovite i muljevite obale naeg Jadrana. Ekolokiglasnik 6(8): 21-27. Thiers, B. (2015): Index Herbariorum: a global directory of public herbaria and associated

staff. New York Botanical Gardens Virtual Herbarium. http://sweetgum.nybg.org/ih/(accessedOctober 21, 2015).

Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M.,Webb, D. A. (eds.) (1964-1980):Flora Europaea, 1-5. University press, Cambridge.

Tutin, T.G., Burges, N.A., Chater, A.O., Edmondson, J.R., Heywood, V. H., Moore, D.M.,Valentine, D.H., Walters, S. M., Webb, D. A. (eds.) (1993):Flora Europaea 1, 2nded. Univer-sity press, Cambridge.

Visiani, R. (1841-1881):Flora Dalmatica, vol. I-III + Suplementum I-II/2. Lipsiae et Venetiis. ani, M. (2005):Pantan - poseban rezervat. Radovan, asopis drutva za zatitu kulturnih

dobara Trogira 3(2): 140-141.

Cilindrina opuncijaCylindropuntia imbricata(Haw.) F.M.Knuthnova alohtona vrsta u Hrvatskoj

kratko priopenje

Semir Maslo (Primary School, Lundkerskolan Sdra Storgatan 45, 332 33 Gislaved, vedska;[email protected])

Tijekom posljednjih desetak godina, a prilikom botaniziranja u junoj Dalmaciji, na lokalitetu Mali

Zaton kod Dubrovnika, uoena je nova alohtona svojta iz porodice Cactaceae, koja je determiniranakao Cylindropuntia imbricata(Haw.) F.M.Knuth. Vrsta se uzgaja na otvorenom na istonojadranskoj

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

27/50


27

obali i otocima. Istie se cilindrinim oblikom grana, a cvjeta na podruju Dalmacije u proljee i ljeticrvenim cvjetovima. Valja napomenuti da se Cylindropuntia imbricata pod narodnim imenom cilin-drina opuncija spominje u radu D. Grgurevia (Grgurevi 2009) kao vrsta u uzgoju u Dalmaciji.

Porodica Cactaceae(kaktusi) je endemina za podruje Amerike, osim vrste Rhipsalis baccifera(Sol.) Stearn, koja je zabiljeena i u Africi i Aziji, te obuhvaa 1427 vrsta (Ortega-Baes i Godnez-Alvarez 2006). Prema Hunt (1999) Meksiko ima najvei broj vrsta (660), a Kanada najmanji (3).Argentina, Bolivija, Brazil, Peru, SAD i ile imaju od 100 do 250 vrsta. Ostale drave imaju manje od51 vrste kaktusa. Za podruje Europe navodi se 26 vrsta kaktusa koje su se udomaile veinom uzemljama Mediterana, uglavnom u panjolskoj (21 vrsta). Najzastupljeniji u Europi je rod Opuntiasa20 vrsta. U flori Hrvatske do sada su zabiljeene samo tri vrste kaktusa koje rastu izvan uzgoja:Opuntia ficus-indica (L.) Miller, Opuntia maximaMiller i Opuntia vulgarisMiller (Essl i Kobler 2008,Nikoli 2015).

Cylindropuntia imbricata(Haw.) F.M.Knuth. (in Backeb. & F. M. Knuth, Kaktus-ABC: 125.1935.) (=

Cereus imbricatusHaw., Revis. Pl. Succ.: 70 (1821); Opuntia imbricata (Haw.) DC., Prodr. 3: 471(1828)) (Slika 1). Cilindrina opuncija je odrvenjelo-grmasti kaktus sa cilindrinim granama koji naprirodnim stanitima naraste do 3 m. Biljka je vrlo razgranata sa sivozelenim cilindrinim granamadugim 8 - 25 cm i promjerom 1,5 - 4 cm. Areole su ukaste sa jakim, mnogobrojnim lisnim trnovima(5 - 30) koji su 1 - 3 cm dugi.Cvjetovi su krupni, tamno ruiasti do purpurno crveni. Plodovi su uti,

jajasti i mesnati, bez trnja, 2,5 - 4,5 cm dugi (Sanz-Elorza i sur. 2006).Cylindropuntia imbricata je prirodno raprostranjena u sredinjim dijelovima SAD-a kao i na vi-

soravnima sjevernih dijelova Meksika. Unesena je i potom naturalizirana u mnogim dijelovima svijeta,dok je za podruja Australije, Novog Zelanda, Zimbabvea te Junoafrike Republike oznaena kaoinvazivna vrsta (Sanz-Elorza i sur. 2006). Vrsta je u Europu unesena kao ukrasna biljka i esto sekultivira u mnogim podrujima u Mediteranu. Zasad je navedena u literaturi samo za panjolsku gdje

je naturalizirana na podrujima Katalonije i Valencije. Tamo raste u makiji i garizima, uglavnom nakamenitim terenima (DAISIE European Invasive Alien Species Gateway 2008, Essl i Kobler 2008,

Sanz-Elorza i sur. 2006).

Slika 1. Cilindrina opucija (Cylindropuntia imbricata (Haw.) F.M.Knuth.) 1/ ilustracija (preneseno iz Curtiss Botanical Maga-zine 1909, autor Matilda Smith), 2/ na stanitu u Malom Zatonu kod Dubrovnika (Foto: S. Maslo).

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

28/50


28

Prvi put vrstu sam u prirodizabiljeio u ljeto 2005. Viedesetaka jedinki utvreno je uzpjeaku stazu uzdu morske obale

izmeu Velikoga i Maloga Zatona uokolici Dubrovnika (Slika 2).Koordinate prema HTRS96 sustavusu: lokalitet 1: 626324.83 i4729434.29, lokalitet 2: 626260.41 i4729555.97; lokalitet 3: 626186.45 i4729572.68. Nakon razdoblja od 10godina broj jedinki se skoroudvostruio, te je realnopretpostaviti da e se irenje vrstenastaviti i dalje. Vrsta raste nakamenitim terenima, u pukotinamastijena i makiji (Slika 1). Prema

dugogodinjim opaanjima saterena (poveanje brojnosti kao iveliina jedinki), te prema kriterijimaiz dijela Richardson i sur. (2000),vrsta se treba smatrati

naturaliziranom za podruje Hrvatske. Prema prijedlogu nacionalnih standarda, kriterija iterminologije alohtone flore Hrvatske (Miti i sur. 2008), vrsta bi trebala imati status naturaliziranevrsta (oznaka 2.1.1), koja nije invazivna niti korovna, ali uspjeno opstaje na prikladnim stanitima.

Literatura

DAISIE European Invasive Alien Species Gateway (2008):Cylindropuntia imbricata. http://www.europe-aliens.org/(pristupljeno rujan 2015).

Essl, F., Kobler, J. (2008): Spiny invaders Patterns and determinants of cacti invasion inEurope. Flora 204: 485-494.

Grgurevi, D. (2009):Sukulente (mesnatice tustike) na jadranskoj obali i uporaba uparkovima. umarski list 7-8: 439-446.

Hunt, D. (1999):CITES. Cactaceae checklist. Royal Botanic Gardens Kew and InternationalOrganization for Succulent Plant Study, U.K.

Mario Sanz-Elorza, Elas D. Dana Snchez & Eduardo Sobrino Vesperinas (2006): Furthernaturalised Cactaceae in northeastern Iberian Peninsula. Anales del Jardn Botnico deMadrid 63(1): 7-11.

Miti, B., Bori, I., Dujmovi, I., Bogdanovi, S., Milovi M., Cigi, P., Reetnik, I.,Nikoli, T. (2008): Alien flora of Croatia: proposals for standards in terminology, criteria and

related database. Natura Croatica 17(2): 73-90. Nikoli, T. (ur.) (2015): Flora Croatica baza podataka. Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-

matematiki fakultet, Botaniki zavod s botanikim vrtom, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd(pristupljeno rujan 2015).

Ortega-Baes, P., Godnez-Alvarez, H. (2006):Global diversity and conservation priorities inthe Cactaceae. Biodiversity and Conservation 15(3): 817-827.

Richardson, D. M., Pyek, P., Rejmnek, M., Barbour, M. G., Panetta, F. D., West, C. J.(2000): Naturalization and invasion of alien plants: concepts and definitions. Diversity andDistributions 6: 93-107.

Slika 2.Rasprostranjenost vrste Cylindropuntia imbricata(Haw.) F. M. Knuth uHrvatskoj.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

29/50


29

New finds ofOrchis simia Lam. andOrchis beyrichii A.Kern. (Orchidaceae)at eastern Medvednica (near Zagreb, Croatia)

short communication

Vesna Zadravec(A. Stipania 12, 10000 Zagreb; [email protected])Mladen Zadravec(Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla, I. Lipovac 7, 10000 Zagreb;[email protected])Mario Zadravec(A. Stipania 12, 10000 Zagreb; [email protected])

Saetak

Tijekom 2015. uoene su dvije nove svojte unutar podruja Natura 2000 Vejalnica i Kr (JIpadine planine Medvednica, SI od glavnog grada Hrvatske, Zagreba). To su: Orchis simia Lam. iOrchis beyrichii (Rchb.f.) A.Kern. Ovo je prvi recentni nalaz vrste O. simia na podruju istoneMedvednice te prvi nalaz hibridne svojte O. beyrichiiza kontinentalnu Hrvatsku. Sistematizira seopaene morfoloke varijacije i razlikovne znaajke izmeu roditeljskih vrsta i hibrida te diskutira u

odnosu na rezultate drugih istraivanja o hibridnim zonama.

Kljune rijei: orhideje, hibrid,Vejalnica i Kr, Hrvatska, Natura 2000 ekoloka mrea

Abstract

In 2015 two new orchid taxa were observed for the first time inside the Natura 2000 siteVejalnica and Kr (SE slopes of the Medvednica Mt., NE of the Croatian capital Zagreb). These are:Orchis simiaLam. and Orchis beyrichii(Rchb.f.)A.Kern. This is the first recent find of O. simiaateastern Medvednica and the first find of O. beyrichiifor continental Croatia. Observed morphologi-cal variations and differences between the parent species and the hybrid are systematised and dis-cussed with respect to other published hybrid zone research results.

Keywords: orchids,hybrid, Vejalnica and Kr, Croatia, Natura 2000 Ecological Network

Introduction

In Croatian flora there are148 different wild orchid taxa recorded so far: 121 species, 27subspecies and 12 hybrids (Nikoli 2015). They grow mostly on anthropogenic and semi-natural

habitats and are susceptible to any human-generated disturbance and dereliction. For con-servation reasons, in 2013 several Croatianorchid-rich sites were included, as importantorchid habitats, in the Natura 2000 EuropeanEcological Network. Among those is the site

Vejalnica and Kr, situated on the hilly terrainof the SE slopes of the Medvednica Mt. (Fig. 1).

Inside the Vejalnica and Kr site orchidshave been continuously surveyed from 2011. In2013 a detailed inventory revealed the pres-ence of 24 orchid taxa (Zadravec et al. 2014),out of which 14 are listed in The Red Book ofVascular Flora of Croatia (Nikoli & Topi2005).

Figure 1. The Natura 2000 siteVejalnica and Kr and its locationwithin Croatia. Red dot the locationwhere the research was carried out.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

30/50


30

Material and methods

The new taxa were observed in the period 27 April-1 May 2015 during our regular springtimesurvey. We visited the site three times to observe and to document the flowers opening. The exact

location was geocoded by a Garmin eTrex 30 GPS device and all flowering phases were photo-graphed. Orchids were identified using Delforge (2006). We entered the new finds into the FloraCroatica Database (Nikoli 2015).

Results and discussion

We have found two orchid taxa, i.e. Orchis simia Lam. and Orchis beyrichii (Rchb.f.)A.Kern. They occur on a single location on the Kr hill: X: 467903, Y: 5084804 (HTRS96 coordinatesystem). There were 15 plants in two groups in a 10 m 2area. Nearly 1/3 of those plants were O.simia(Fig. 2/a) and about 2/3 were the hybrid O. beyrichii(Fig. 2/b,c).

The parent species of the O. beyrichiihybrid are Orchis militarisL. and O. simia. O. milita-risis widespread and abundant over the whole Kr hill and also around the location where the newhybrid has been found. O. simiais a rare species in continental Croatia and this is a unique find onthis hill so far. A comparison of all three taxa inflorescences shows their similarities and differences(Fig. 3).

Figure 2.a/ Orchis simiafrom the Kr hill., b-c/ Orchis beyrichii from the Kr hill.

ba c

ba c

Figure 3. a/ Orchis militaris(left), b/ O. beyrichii(center), c/ O. simia(right).

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

31/50


31

A distinction between the hybrid and its parent species is based upon four morphologicalcharacteristics of lobes and two flowering aspects observed on our research site, as summerised inTable 1.

Our morphological observations concur with the initial hybrid taxon description and drawingspublished by Kerner (1865). The parent species flowers opening order is documented by Delforge(2006) and stated in Table 1. We have documented that O. beyrichiiplants open flowers in no par-ticular order. Some lower and some upper flowers open simultaneously (Fig. 4).

The elongated lobes are suf-ficient to tell apart O. beyrichiifrom O. militaris,but the distinctionbetween O. simia and O. beyrichiiis not so clear. Presumably, whenthe lobes are less curved it is O.

beyrichii but that is uncertain with-out conducting a genetic analysis.The majority of O. beyrichii aremore similar to the O. simia parentrather than O. militaris and are allfound close to O. simiaplants. Theproximity suggests that both taxacould prefer the similar set of my-corrhizal fungi. The hybrids mor-phological similarity to spatially as-sociated parent is already observedby other researchers for O. hy-brida (Lindl.) Boenn. ex Rchb., a

hybrid between O. militaris and O.purpurea Huds. (Jacquemyn et al.2012a).

The morphological variety of O. beyrichii hybrid plants may be a result of introgressioncaused by backcrossing with parents or just a natural variety inside the first generation. Cozzolino etal. (2006) researched a hybrid zone of closely related parent species of the Orchisgenus and con-cluded that the backcrossing is rare or absent and that vast majority of hybrids belong to the firstgeneration. Such an outcome is explained by the reduced fertility of the hybrids (Jacquemyn et al.2012b).

Our O. simia find is the first for eastern Medvednica, 63 years after the only known record onthe peak Peovje located 5 km W from Kr (Urli-Ivanovi 1952). We have checked that location thisseason but were unable to confirm the presence of O. simia. The habitat on the location is in latestages of succession and the population may have been lost. On the southern slopes of Medvednica

O. simiawas recorded 86 years ago in the part of the Zagreb City called Rebro that recently becameurbanized (Horvat 1929). The nearest and the only recent observation of O. simia at Medvednica

Distinction aspect O. militaris O. beyrichii O. simia

Lobe length short elongated elongated

Lobe width wide narrow narrow

Lobe colour from light to dark pink from mid to dark pink mostly dark pink

Lobe tips curvature not curvednot curved to slightly

curvedcurved

Flowers opening or-der

from the bottom up-wards

no particular order from top to bottom

Flowering timing

starts flowering afterO. simia and O. bey-

richii

starts flowering afterO. simia and before O.

militaris

starts flowering beforeO. militaris and O.

beyrichii

Table 1.Comparison summary for Orchis militaris, O. beyrichiiand O. simia.

Figure 4. Orchis beyrichiiflowers with disordered opening.

7/23/2019 Glasnik HBoD 3-3-2015

32/50


32

was from 2012, on the SW slopes, some 20 km SW from Kr (Zadravec et al.2013). In the rest of thecontinental Croatia O. simia occurs scarcely on Kalnik, Papuk, Krndija, umberak and Samobor hills,but is more abundant in the

glasnik hbod 3-3-2015

Documents