glasilo lovačkog saveza herceg bosne i kinološkog saveza ... · pdf filerazgovori... 3...

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-BosneMOSTAR • SVIBANJ - SRPANJ 2015. • GOD. XVIII. • BR. 99

DOMALJEVAC

ZAVRŠENI ISPITI ZA LOVOČUVARA

JESMO LI SPREMNI ZA LOV PREPELICE

NOVA GENERACIJA LOVOCUVARA

Fotografije sa streljačkih natjecanja u Domaljevcu (žuti okvir), Mostaru (crveni okvir) i Širokom Brijegu (plavi okvir) - uz “golubove” ide i odmor, zabava, razgovori...

3www.lovackisavez-hb.ba

IZASLANSTVO SAVEZA KOD PREDSJEDNIKA FEDERACIJE BIH

NOVA GENERACIJA LOVOČUVARA

DOMALJEVAC: PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU


PROCIJENITI UDALJENOST, PA TEK ONDA PUCATI

POVIJEST SOKOLARSTVA

CAC I CACIB BIH VITEZ 2015.

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na listŽiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavom autora u njegovu tekstu

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

05

07

09

12

37

42

45

Pogled s čeke

piše BLAGO LASIĆ

Papine znakovite poruke

Što je to u našim mislima, bila bi skraćena parafraza na onu pje-snikovu koji je zavapio: što je to

u našim venama! Svakodnevno naime bubnjaju mediji o silnim, čak nepodno-šljivim stradanjima ljudi koja se dogo-diše u nedavnoj prošlosti. Sredozemno more izrasta u neviđeno stratište i straš-nu grobnicu jadne sirotinje, što može biti opomena našoj mladosti, zabrinutoj i rasplakanoj po autobusnim postajama, zureći u fatamorganu Zapada i bijeli kruh koji se u izmaglici dobrih očekiva-nja primiče njihovim ustima.O svim tim silnim stradanjima često je govorio i Sveti Otac, obraćajući se svo-jim sljedbenicima i puku koji ga (ne)slu-ša. Imaju li naše misli svoje usmjerenje i mogućnost pretvorbe u cilju bilo kakvih preinaka, kako u lovačkom smislu tako i u sagledavanju životnih tijekova uopće? Tko to danas i kako štiti čovjeka i njegov integritet, a tek kako stvari stoje s pri-rodom, divljači, eko-sustavom? Više nije ugrožen samo čovjek i ostala živa bića, ugrožena su ona četiri antička stupa, na kojima se život može dogoditi. Toga su, zacijelo, svjesni svi načitani ljudi svijeta! Međutim, lako je mrtva slona vući za surlu i izgladnjelu sirotinju varati za ko-mad kruha.Papu se ne smije, pogotovo papu Franju, ignorirati, ušutkavati i ne poslušati! Još nam u ušima tiho teče rječica umiljatih misli i poruka koje je poslao svima sa sa-rajevskih postaja, na kojima je i ljudski i mesijanski i proročki obojio putokaze, ne u jednu već u sve boje koje naša osje-tila mogu i žele zabilježiti. Ta se ljekovita bujica nije kako treba ni slegla u našim duhovnim dubinama, kad ono neuspo-

redivi papa Franjo iz Vatikana šalje enci-kliku LAUDATUS SI, koja bi se uvjetno mogla prevesti s OBRATITE SE, a obra-ćenje se odnosi isključivo na ekološko osvješćenje. Enciklika ima 184 stranice i do posljednje riječi opominje svjetske državnike, vlade svih zemalja i gradova, gospodarstvenike i svakoga čovjeka po-naosob da preispita svoju savjest, svoje ponašanje, svoj dosadašnji odnos prema prirodi i njezinim resursima. Papa Fra-njo poziva ljude na novo promišljanje, na novu paradigmu, kako bismo okre-nuli kotač svojih poimanja i razmišljanja o prirodi uopće i svakom ekosustavu ponaosob.Te riječi nisu upućene samo katolicima ili samo državnicima. Mi lovci se tako-đer možemo i moramo ogledati u poru-kama ove enciklike, jer te poruke neće imati kratkotrajan vijek trajanja, poput mnogih drugih rezolucija, izjava, dekla-racija... koje su slali mnogi umni (i oni drugi) ljudi, i svi su mislili da rade na do-brobit svijeta ili kategorije ljudi kojima su se obraćali.Odavno i naše glasilo, što slikom što riječju, nudi čitateljima slične poruke, poduke i sadržaje, ne bismo li razbili led u svojim, počesto pohlepnim lovačkim srcima. I sami znadete koliki odjek ima-ju naši apeli! Neka i ovaj tekst bude bu-dilnik za naša razmišljanja, što to i gdje to sve mi lovci možemo i moramo po-dignuti svoj glas u cilju zaštite prirode, lovišta, divljači... i pogotovo čovjeka, pa makar on i ne bio lovac!Neka ova enciklika pape Franje bude završna glazura našim novim promišlja-njima u cilju spašavanja jako osakaćene prirode.

4Broj 99, svibanj - srpanj 2015.

ZANIMLJIVOSTI

Naša je rukama!

„Ovo je raj na zemlji. Ovdje su naši korijeni. Neki unutarnji zov pokazao nam je put ka ovom mjestu. Ovdje su naši predci stolje-ćima naseljavali svaku ljut, uvalu, svaku vrtaču. Tragovi prošlosti, koje samo mi poznajemo, govore nam o životu nekada na ovim pro-storima. O brojnim našim jatima. O suživo-tu s drugim živim stvorenjima. Govore nam o izlasku i zalasku Sunca iza ovih kosa, koje smo pratili svojom pjesmom. Nažalost, govore nam i o našem nestanku s ovih prostora. Uzalud nam je bilo sve naše iskustvo o samoodrživosti. Nismo uspjele odoljeti progonstvu, sve do našeg istrebljenja. A ovo su Bogom dani prostori za nas. Došle smo ovdje pokušati ponovno nastaniti ovaj kraj. Očekujemo potomstvo već ove godine. Nismo više one bojažljive i hitre ptice koje

polijeću na svaki iznenadan pokret. Naš povratak na ove prostore, nadamo se, budi i u vama ljudima radost i spremnost da nam pomognete. Posebice vi lovci, kao istinski zaštitnici prirode. A po-moć nam je itekako potrebna. Same smo na ovom pro-storu. Uzalud se svako jutro oglašavamo s „ćik – ćirik“, odgovora niotkud. No nismo obeshrabrene. Uz vašu pomoć, održat ćemo se na ovim prostorima. Kroz nekoliko godina, po ovim proplancima i vrtačama odzvanjat će pjesma brojnih naših jata. Mi vam vjerujemo. Evo, možete nas i fotografirati. Naša je sudbina u vašim rukama. Naš je opstanak na ovim prostorima u vašim rukama. Hoće li vaši potomci čuti našu pjesmu, vidjeti nas uživo, u vašim je rukama. Uz-damo se u dobre, lovačke ruke. Naša je nada u njima.“

Ovako nekako rekla bi danas jarebica čovjeku, lovcu, kad bi to bilo moguće. No nije. Ali ona govori svojom čarobnom ljepotom, zar to nije dovoljno? Moli nas za pomoć, u protivnom će nestati. A s njezinim nestan-kom, nestat će i dio nas. Ma koliko to teško dopiralo do naše svijesti.

Vlado Bošnjak

sudbina u tvojimJAREBICA ČOVJEKU:

IZ SAVEZA

Odličje trećega reda dobili su:Žarko Ostojić, Jozo Luburić, Ma-rin Musa, Grgo Vučić, Mile Le-sko, Ante Pehar, Milenko Juričić, Bože Korać, Mirko Medić, Mar-ko Milićević, Blago Milićević, Drago Martinović, Bože Vlaho, Pavo Džida, Zoran Prusina, Ma-rinko Zovko, Jozo Dugandžić, Grgo Martinac iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Anto Soldo i Drago Perić iz LD-a „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje; Milan Mihaljević i Pero Kelava iz LU-a „Cincar“ Livno.

Neupitna potpora Savezu i lovstvu u Federaciji BiH

IZASLANSTVO SAVEZA KOD PREDSJEDNIKA FEDERACIJE BiH

piše IVICA LUČIĆPredsjednik Federacije BiH Ma-rinko Čavara, u srijedu 20. svibnja 2015., primio je izaslanstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u kojem su bili predsjednik Saveza Slavko Marin, predsjednik Skup-štine Saveza Ilija Vrljić i tajnik Saveza Ivica Lučić.Tom prigodom predstavnici Saveza upo-znali su predsjednika Čavaru s organiza-cijom, stanjem i problemima u lovstvu na području F BiH, posebno ističući aktivno-sti na implementaciji Zakona o lovstvu, te problematiku osnivanja lovišta na po-dručju Županije Središnja Bosna.Također, predstavnici Saveza istaknuli su potrebu jačeg institucionalnog organizi-ranja i uređenja lovstva, uspostavu kvali-tetnije suradnje s institucijama F BiH, kao i potrebu financiranja javnih ovlasti i po-slova koje u ime Federacije i države BiH obavljaju lovački savezi u BiH. Na poseban način ukazali su na potrebu financijske potpore lovstvu kroz financi-

ranje različitih razvojnih projekata i pro-grama uzgoja i zaštite divljači, ističući da su lovišta i divljač, po Zakonu o lovstvu, državno vlasništvo i dobro od općeg inte-resa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu.Predsjednik Saveza Slavko Marin ovom je prigodom upoznao predsjednika F BiH s težišnim problemima s kojima se Lovački savez Herceg Bosne trenutačno suočava, ističući problem prostora za smještaj i rad Saveza te uspostavu održivog sustava fi-nanciranja Saveza.Predsjednik F BiH pozorno je saslušao izlaganja predstavnika Saveza, zahvalio im na iscrpnim informacijama o stanju i aktivnostima u lovstvu i čestitao im na nji-hovoj organizaciji, radu i postignućima na razvoju i unapređenju lovstva. Također, izrazio je razumijevanje za za-htjeve Saveza i probleme s kojima se tre-nutačno suočava, te obećao svekoliku potporu u njihovu rješavanju, što će za-sigurno doprinijeti održanju kontinuiteta lovnoga gospodarenja, poboljšanju rada lovačkih organizacija i razvoju lovstva na području F BiH.

DOBITNICI ODLIČJA

Na sastanku je pokazan visok stupanj međusobnog razumijevanja

Monografije Saveza kao dar predsjedniku F BiH

Predsjednik Federacije BiH izrazio je razumijevanje za zahtjeve Saveza i probleme s kojima se trenutačno suočava



IZ SAVEZA

Na inicijativu Lovačkog saveza Herceg Bosne u Livnu je 29. svibnja ove godine održan sastanak resornog ministra poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva Ivice Brešića i njegovih suradnika s izaslanstvom Saveza koje je predvodio njegov predsjednik Slavko Marin. Uz Marina u izaslanstvu su bili i dopredsjednik Saveza Tomislav Mihaljević, tajnik Ivica Lučić i predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo HBŽ-a Filip Šarić.Sastanku su nazočili i ministar MUP-a HBŽ-a Darin-ko Mihaljević te predstavnik ŠGD-a „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres, Petar Gelo. Na sastanku se težišno razgovaralo o aktualnom sta-nju u lovstvu na području Hercegbosanske županije, implementaciji Zakona o lovstvu s težištem na dodjeli lovišta na korištenje, te o suradnji Ministarstva s Lo-vačkim savezom Herceg Bosne i lovačkim udrugama iz ove županije. Predsjednik Marin istaknuo je da lovačke udru-ge i ostali korisnici lovišta u HBŽ-u od ministra očekuju privremenu dodjelu, odnosno suglasnost na godišnje planove gospodarenja lovištem za tekuću lovnu godinu, kako bi se osigurao nastavak kontinuiteta lovnoga gospodarenja, te raspisivanje javnog poziva za dodjelu lovišta u zakup na deseto-godišnje razdoblje.Odgovarajući na zahtjeve lovaca ministar Brešić istaknuo je da će oni biti riješeni na zadovoljstvo lovaca i da će vrlo brzo dodijeliti privremene godišnje suglasnosti korisnicima lovišta, te da će pokrenuti postupak revizije Odluke o osnivanju lovišta u HBŽ-u radi korekcije granica lovišta nastalih zbog osnivanja posebnog lovišta na području ove županije. Također je istaknuo da će ove aktivnosti biti završe-ne do konca godine, te da će početkom iduće, 2016. raspisati javni poziv za dodjelu lovišta u HBŽ-u.Predstavnici lovaca također su bili jednoglasni u zahtjevu prema ministru da im se kod privremene dodjele lovišta ne naplaćuje naknada za korištenje lovišta, kako je to lani učinio njegov prethodnik, jer to nije u skladu sa zakonskim propisima iz oblasti lovstva.Međutim, iako je istaknuo da će probleme rješavati na zadovoljstvo lovaca, ministar se prilikom dodjele lovišta oglušio na njihove zahtjeve, tako da su i ove godine svi korisnici lovišta u HBŽ-u platili naknadu za privremeno korištenje lovišta.Na ovaj potez ministra reagirao je Lovački savez Herceg Bosne dopisom u kojem ukazuje na nezakoni-tost takvog postupka, pozivajući ministra da postupa u skladu sa zakonskim propisima i da na konkretnom primjeru pokaže razumijevanje za probleme i intere-se lovaca u Hercegbosanskoj županiji, jer to lovci od njega i očekuju.

IZASLANSTVO SAVEZA U POSJETU HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI

Novi ministar, nova obećanja, stari problemi

piše IVICA LUČIĆ

Sudionici razgovora u Livnu

Pokušali su se naći odgovori na brojna pitanja


IZ SAVEZA

Na inicijativu članica, Upravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, na temelju svojih javnih ovlasti, u prosincu prošle godine donio je odluku o organiziranju izobrazbe i polaganja lovočuvarskog ispita na razini Saveza i njegovih članica. Za organizaciju i provedbu izobrazbe i polaganja lovočuvarskog ispita Upravni odbor zadužio je Stručno vijeće za izobrazbu kadrova u lovstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne.Nakon provedenih opsežnih priprema u smislu prikupljanja prijava kandidata, izrade Elaborata provedbe izobrazbe, pripreme predavača i ispiti-vača, pristupilo se realizaciji ove zadaće. Izobraz-ba i polaganje lovočuvarskog ispita provodili su se na razini županija, odnosno županijskih vijeća za lovstvo, a sukladno Programu izobrazbe i polaganja lovočuvarskog ispita Lovačkog saveza Herceg Bosne. Izobrazbu i polaganje lovočuvarskog ispita pro-veli su osposobljeni i ovlašteni članovi Stručnog vijeća za izobrazbu kadrova u lovstvu: Ivica Lučić, magistar lovstva, mr. sc. Vlado Soldo, Ilija Šego, dr. vet. med., Anto Vranjić, dr. vet. med., Zoran Lovrić, dipl. ing. šum. i Jako Čavara, dipl. ing. šum. Težište izobrazbe bilo je na Zakonu o lovstvu i podzakonskim propisima vezanim za lovočuvar-sku službu, na lovnom gospodarenju i ulozi lo-vočuvara u lovištu, te na lovačkoj etici i lovačkim običajima.Prvi turnus izobrazbe i polaganja lovočuvarskog ispita održan je 22. i 23. svibnja ove godine u Mostaru za kandidate iz lovačkih udruga članica Saveza s područja Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, sljedeći u Orašju 19. i 20. lipnja za Posavsku županiju, potom na Kupresu 26. i 27. lipnja za Hercegbosansku županiju i na koncu 10. i 11. srpnja u Vitezu za Županiju Središnja Bosna.Izobrazbi i polaganju lovočuvarskog ispita pristu-pilo je 57 kandidata, a ispit su položila 53 kandi-data iz 18 lovačkih udruga članica Saveza.Ovom izobrazbom i polaganjem lovočuvarskog ispita „proizvedena“ je nova generacija lovočuva-ra Lovačkog saveza Herceg Bosne, koja svojom obučenošću, znanjem i stručnošću može u pot-punosti udovoljiti svim zahtjevima lovočuvarske službe i ispuniti zadaće u lovištu koje pred njih stavlja današnje suvremeno lovno gospodarenje.

ZAVRŠENI ISPITI ZA LOVOČUVARA

Nova generacija lovočuvara

Pero Balić, Antonio Šanje, Marijo Jurković, Anto Džalto, Josip Bošnjak, Tomislav Vukšić, Zoran Mijatović, Krešimir Raspudić, Milenko Bradvica, Dalibor Pervan, Daniel Sulić, Žarko Selak, Marinko Vincetić, Dejan Baotić, Filip Đukić, Marko Rošić, Darko Leovac, Marijan Švaganović, Senad Puzić, Zajim Đuherić, Mato Mašić, Milenko Guberac, Matias Pejić, Marinko Klarić, Zoran Turalija, Dragan Ivić, Oliver Ravančić, Anđelko Mihaljević, Ivica Svalina, Ivica Popović, Dejan Borković, Petar Popović, Ante Damjanović, Mijo Kovač, Blaž Sučić, Ivica Ka-salo, Josip Kovač, Mario Petrović, Niko Erić, Dragan Pejak, Stipo Šimunović, Mato Rimac, Mato Dražeta, Josip Samardžić, Mladen Čuturić, Anto Radeljić-Jakić, Ivan Mlakić, Vitomir Rajić, Nenad Ramljak, Dragan Stojak, Tihomir Rajić, Miroslav Štrbac, Predrag Materić

piše IVICA LUČIĆLovočuvarski su ispit položili:

Predavanje za buduće lovočuvare

Lovočuvarski ispit


IZ SAVEZA

Vlada Županije Središnja Bosna (ŽSB), na sjednici održanoj 14. svibnja 2015., donijela je Od-luku o brizi o uzgoju i zaštiti div-ljači, prema kojoj će, do okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje na području ŽSB-a, brigu o uzgoju i zaštiti div-ljači voditi Kantonalna uprava za šumarstvo. Za provedbu Odluke zadužuju se županijsko Ministar-stvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Kantonalna uprava za šumarstvo.Potpisnik Odluke je predsjednik Vlade ŽSB-a Tahir Lendo, koji je potpisnik i Zahtjeva za poduzima-njem aktivnosti u vezi sa zaštitom divljači, upućenog županijskom MUP-u, u kojem, između ostalo-ga, stoji:„Ovim vas upoznajemo da je Vla-da Kantona nadležnost brige o uz-goju i zaštiti divljači na području Kantona, do okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje, povjerila Kantonalnoj upravi za šumarstvo.Prednje navedeno u osnovi pred-stavlja onemogućavanje realiza-cije planova korištenja divljači od strane bilo kojeg subjekta, sve dok se za to ne stekne zakonski osnov, a do tada će brigu o uzgoju i zaštiti divljači na području Kantona pro-voditi službe Kantonalne uprave za šumarstvo.Slijedom navedenog, svako unoše-nje vatrenog naoružanja unutar šume i šumskog zemljišta na po-dručju Kantona, će imati karak-ter bespravne radnje u vezi koje će čuvari šuma shodno vlastitim ovlastima, sačinjavati odgovara-juće službene zabilješke i putem Kantonalne uprave za šumarstvo

pokretati postupak kod mjerodav-nog pravosudnog organa.Osim toga, nadležne službe Kan-tonalne uprave će o svim zapaža-njima koja se odnose na unošenje i korištenje vatrenog naoružanja unutar šume, neizostavno izvje-štavati nadležne policijske službe.U tom cilju vas pozivamo da po pozivu nadležnih službi Kanto-nalne uprave za šumarstvo, osi-gurate blagovremenu provedbu aktivnosti policijskih službi na provjeri legalnosti posjedovanja, nošenja i upotrebe vatrenog nao-ružanja kao i privremenog oduzi-manja istog, u skladu sa vlastitim nadležnostima”.Iz navedenog je potpuno jasno i nedvojbeno da su lovačka društva kao dosadašnji korisnici lovišta u potpunosti razvlaštena i da su im oduzeta sva prava nad lovištima u smislu uzgoja, zaštite i korište-nja divljači i lovišta, i da će svaka aktivnost lovaca u tom smislu biti sankcionirana i procesuirana kao bespravna radnja.

VLAST PONIZILA LOVCE

I dok se u drugim županijama ras-pisuju javni pozivi i ubrzano pro-vode procedure dodjele lovišta na korištenje, u ŽSB-u se na najgori mogući način, zabranom, repre-sijom i zastrašivanjem, unazađuje lovstvo i na račun lovaca pokušava prekriti nerad i nesposobnost vla-sti koja za devet godina nije bila u stanju donijeti odluku o osnivanju lovišta. Da se to uradilo, danas ne bi bilo potrebe razvlašćivati lovač-ka društva i donositi represivne odluke koje potiču sukob interesa i koje su u koliziji sa zakonom i same sa sobom. Ovakvim bezobzirnim i nepromi-šljenim postupcima županijskih

vlasti, nanesena je teška nepravda i poniženje lovcima, bolan udarac lovačkim društvima, nesaglediva šteta lovištima i velika sramota lovstvu Središnje Bosne.Prije svega, prekinuta je jedna stoljetna povijesna tradicija, po kojoj su lovci na ovim prostorima uvijek lovili, gospodarili lovištima i bili svoji na svome. I bez obzira na okupacije, ratove, sustave vlasti i gospodare, nikad im nitko nije oduzeo to pravo. Nikad i nitko, do danas!Osim toga, ovdje nije riječ o po-jedincu ili grupi, nego o nekoliko tisuća ljudi kojima su oduzeta nji-hova legalno stečena prava, i koji, ni krivi ni dužni, ispaštaju zbog tu-đih slabosti. Lovišta su prepuštena anarhiji i kaosu, divljač na milost i nemilost krivolovcima, a objekti u lovištu, građeni lovačkim trudom i novcem, devastaciji i pljački. Do-bro znamo da ih čuvari šuma, ni u najboljoj namjeri, ne mogu sa-čuvati, kao što ne mogu sačuvati ni šumu koja se svakodnevno, na očigled svih, nemilice krade i uni-štava. Ovomu treba dodati i činjenicu da se lovstvo Središnje Bosne, ovako bahatim postupcima te nestruč-nim i neodgovornim vođenjem, od nekada prepoznatljiva bosan-sko-hercegovačkog brenda u ci-jelome svijetu, pretvara u bosan-sko-hercegovačku sramotu, za što bi netko napokon morao snositi odgovornost.Ako sve ovo pogledamo kroz prizmu zakonskih propisa, vidjet ćemo da već godinama postoji ci-jeli niz nepravilnosti i nezakonitih postupaka od strane županijskih institucija mjerodavnih za lov-stvo, vezanih upravo za proceduru ustanovljenja lovišta i privremenu dodjelu lovišta na korištenje, u ko-

jima se i kriju glavni razlozi zbog kojih je sve kulminiralo na ova-kav način, a što se jezikom pravne struke zove zloupotrebom položa-ja i ovlasti, odnosno nesavjesnim radom u službi. Jer, kako drugačije nazvati višego-dišnju agoniju lovstva u Središnjoj Bosni gdje se zbog nerada mjero-davnih institucija oduzimaju prava lovcima, gdje se nameću nezako-niti modeli formiranja lovišta i mimo zakonske procedure donose odluke o njihovu osnivanju, gdje se potpisuju nezakoniti ugovori i suglasnosti o privremenoj dodje-li lovišta, gdje korisnici lovišta i država godišnje gube stotine tisuća maraka, gdje je lovstvo postalo po-ligon za politikantstvo, manipu-lacije, narušavanje međuljudskih odnosa i ugrožavanje građanskih prava i sloboda.Na koncu teško je ne postaviti pitanje u kojem se krije sav ap-surd srednjobosanskog lovstva i sva ništavnost sustava, a čiji se odgovor iščitava iz svega ovoga što se danas događa u tome lov-stvu: Kako je moguće godinama odlučivati, upravljati, gospodariti i raspolagati lovištima koja nikad nisu ustanovljena, nad kojima se nikad nitko nije proglasio nadlež-nim i koja kao takva, u biti, i ne postoje?! U ovome pitanju sublimirana su rješenja odnosno odgovori kako i kojim putem dalje, a put je vratiti se na početak, u zakonske okvire, pokrenuti procedure osnivanja lovišta u skladu sa zakonskim propisima, uvažavati stanje na terenu i interese lovaca, održati povijesni kontinuitet lovnog gos-podarenja, i na koncu raspisati i provesti javni poziv za dodjelu lovišta na korištenje. Sve drugo je bezakonje i propast!

Kako je moguće godinama odluči-vati, upravljati, gospodariti i ras-polagati lovištima koja nikad nisu ustanovljena, nad kojima se nikad nitko nije proglasio nadležnim i koja kao takva, u biti, i ne postoje?!

ČUDNE ODLUKE O LOVSTVU U ŽUPANIJI SREDIŠNJA BOSNA

piše IVICA LUČIĆ

Lovačkim društvima nezakonito oduzetasva prava nad lovištima


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Sedmo Otvoreno prvenstvo Lovač-kog saveza Herceg Bosne u lovnom stre-ljaštvu održano je 30. svibnja 2015. na stre-ljani „Kabiljuša“ u Grebenicama, općina Domaljevac. Domaćin ovog natjecanja LU „Kuna“ Domaljevac i organizator Lovački savez Herceg Bosne temeljito su odradili sve pripreme kako bi ovo natjecanje pro-teklo na zavidnoj razini. Posebice se to od-nosi na domaćine koji su se, poslije proš-logodišnjih poplava – na samoj streljani u ovo doba prošle godine bilo je preko metar vode! – dodatno potrudili da ovo natjeca-nje bude „naj“ i u tome su uspjeli. Na ovom Prvenstvu Saveza sudjelovala su 64 strijelca, svrstana u 18 momčadi, što

„Sve će biti u redu“. I bilo je Momčadski poredak: Široki Brijeg, Orašje, Babina

Greda I. Pojedinačno: Domagoj Bekavac, Mustafa Beširović, Ivan Bušnja, Slavenko Lasić

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVUDOMALJEVAC

piše VLADO BOŠNJAK

Rekordan broj natjecatelja i ekipa

Uoči početka natjecanja



je apsolutni rekord svih natjecanja koje je do sada organizirao Lovački savez Herceg Bosne. Iz Republike Hrvatske sudjelova-lo je 27 strijelaca, svrstanih u 8 ekipa (LD „Jastreb“ Stari Jankovci, LU „Gaj“ Župa-nja“, LU „Babina Greda“ s dvije ekipe, LU „Posavina“ Slavonski Brod, LU „Vjerovi“ Bošnjaci, SU „Venator“ Slavonski Brod i Komunalno „Hrgovčić“ Županja), zahva-ljujući čemu je ovo natjecanje imalo među-narodni karakter. Od članica našeg Saveza sudjelovali su: LU „Kuna“ Domaljevac, LU „Sava“ Orašje, LSUG „Jarebica“ Štrepci, LD „Zec“ Busovača, LD „Lještarka“ Kiseljak, LD „Jarebica“ Mostar, LD „Mosor“ Široki Brijeg, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Ča-pljina i LU „Jadran“ Neum. Dan uoči natjecanja, na treningu, razgo-varali smo s Markom Rošićem „Roletom”, koji vodi streljaštvo u Domaljevcu. Bilo je riječi o mogućem prevelikom broju strije-laca za jedan natjecateljski dan. „Ništa se vi ne brinite, sve će ići po planu i bez proble-ma. Čak smo i vrijeme ‘naručili’ da bude ugodno“, bio je optimističan i raspoložen naš domaćin. Ugodno subotnje jutro nagovještavalo je potvrdu Roletove prognoze. Na streljani

su nas dočekali mostarski strijelci koji su u svom „kamperu“ ovdje prenoćili. Po već uhodanoj shemi Jelena, Ivica, Đuro i Vlado odradili su obveze oko prijave strijelaca i natjecanje je moglo početi. U ime domaćina, nazočne su pozdravili načelnik općine Domaljevac Mario Jurkić i predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Posavske županije Joso Leovac, koji je izra-zio zadovoljstvo što je Savez po drugi put ovo natjecanje povjerio njima. Zahvalio je svima na pomoći, a posebno načelniku Općine Domaljevac i županijskoj Skupštini koji su prepoznali značenje ovog događaja.U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne, organizatora natjecanja, pozdravne riječi uputio je dopredsjednik Saveza Pavo Ko-sić. Zahvalio je domaćinima na dobroj pri-premi natjecanja, a strijelcima na velikom odzivu. Poželjevši svima ugodan dan a stri-jelcima dobar rezultat, proglasio je natjeca-nje otvorenim.

VELIKA OČEKIVANJA

Konkurencija među strijelcima i ekipama bila je velika. Strijelci iz Babine Grede doš-li su s namjerom obraniti prvo mjesto u

ekipnom dijelu koje su ovdje osvojili prije četiri godine. No i drugi su imali svoje pla-nove, prije svega strijelci iz Orašja i Širokog Brijega. Pucale su se dvije serije po 15 golubova za momčadski poredak, a najboljih šest strije-laca iz tog dijela natjecanja okušalo se u još jednoj seriji za pojedinačni poredak. Nakon prve serije, bilo je neizvjesno i zani-mljivo. U drugoj seriji, odličan su rezultat postigli strijelci LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (Vladimir Mandić-Ćada, Tomislav Mandić i Slavenko Lasić). Ćada je pogodio svih 15 golubova i Širokobriježani su nadmoćno, sa 78 pogodaka, osvojili prvo mjesto. Dru-gi su, sa 72 „goluba“, bili strijelci iz Orašja (Nadir Nišlić, Luka Knežević, Marijan Ma-rošević i Mustafa Beširović), a 70 „golubo-va“ i treće mjesto bio je rezultat momčadi Babine Grede I (Stjepan Lončar, Tihomir Ramljak i Kristijan Katušić). U završnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Domagoj Bekavac iz Starih Jankovaca, Mustafa Beširović iz Orašja, Ivan Bušnja iz Babine Grede, Slavenko Lasić i Vladimir Mandić iz Širokog Bri-jega i Marinko Dominković iz Bošnjaka. Zanimljivo je da su sva šestorica u prve

Očekivanja većine strijelaca bila su jako velika



dvije serije imali po 27 pogodaka. Za-vršna serija nije bila na razini prve dvije. Očito je na to utjecalo dugo sjedenje pod nadstrešnicom, uz dobru kotlovinu i koju čašu „osvježenja“ više. Prvo mjesto stekao je Domagoj Bekavac (41), drugo Mustafa Beširović (40), treće Ivan Bušnja (40), če-tvrto Slavenko Lasić (39).Uslijedila je dodjela nagrada. Najprije, di-plome za sudjelovanje na natjecanju svim momčadima dodijelio je Đuro Oršolić, član Povjerenstva za lovno streljaštvo Lo-vačkog saveza Herceg Bosne. Pokale i me-dalje u ekipnom dijelu za prve tri momčadi dodijelio je Joso Leovac, a u pojedinačnom dijelu Pavo Kosić. Dok su pobjednici primali čestitke i raz-mjenjivali se komentari o razlozima pro-mašenih golubova, domaćini su priredili još jedno ugodno iznenađenje. Na strelja-ni su pripremili ručak, a na meniju je bila „domaljevačka sarma“ kao zaštićeni brend ovoga mjesta, i pečeni odojak. A kad se sve to zalije čašicom pića, onda je ugođaj potpun. Najgore je bilo vozačima, posebice onima iz Hercegovine, jer put je dug, a po-slije ovakvog ručka voda ne godi. Sve se završilo po planu i na vrijeme, baš

onako kako je dan prije rekao Role. Bilo je to još jedno iznimno ugodno druženje starih prijatelja. Sklopljena su i neka nova poznanstva. Strijelci iz Hrvatske zovu da

dođemo kod njih na njihova natjecanja, a obećali su i sljedeće godine doći na ovo natjecanje gdje god bude organizirano, od Save do Neuma.

Šestorka koja je raspucavala za pojedinačni poredak

Širokobriježani Slavenko, Toma i Ćada bili su najbolji u momčadskoj konkurenciji

Domagoj Bekavac (desno), pobjednik natjecanja



Prirodno stanište prepe-lice su stepe, a u našim kraje-vima najradije bira za stanište parcele pod žitaricama, livade, parcele s djetelinom, sojom i drugim prizemnim kulturama, gdje nalazi potreban zaklon i obilje hrane. Strništa su joj omiljena mjesta za boravak. Viđamo je na svim terenima, od isključivo ravničarskih do visokih planinskih, osobito u sušnim godinama. U naše krajeve dolijeće u travnju sa zimskih staništa iz Sredozemlja, najčešće iz Afrike. Rasprostranjena je u skoro svim europskim zemlja-ma, Africi i zemljama južne Azije. Gnijezdi se i u našim krajevima u kojima boravi tijekom ljeta, gdje odgaja mlade i priprema se za jesenju seobu opet na jug. Seoba

Jedan od najzanimljivijih lovova, nemoguć bez psa

Prepelica je najmanji predstavnik poljskih koka i jedina selica. Duga je oko 18 centimetara, a teška oko 150 grama. Tijelo joj je zdepasto po bokovima, malo spljošteno pa se zato veoma brzo i vješto provlači kroz travu i žito

LOV NA PREPELICU

prepelica počinje od polovice rujna i traje do kraja listopada. Prepelica ima izuzetno visoku reproduktivnu moć i instinkt da održi stalnu ravnotežu u opstanku vrste. U vrijeme gniježđenja obično snese 12 do 16 jaja i uspješno izleže sve piliće, koji brzo napreduju i već sredinom ljeta sposobni su za samostalan život. Prepe-lica tijekom ljeta intenzivnom prehranom prikupi dovoljno tjelesnih rezervi da bi se pri-premila za daleke i neizvjesne selidbe. Mužjaci nisu uvijek uz ženke i mlade već lutaju uokolo u potrazi za drugim ženkama. Koka je dobra majka pa često zna prihvatiti i tuđe piliće koji su ostali bez zaštite, ali je pilići napuštaju čim im više nije potrebna. Sa starošću od 20 dana, mladi su

sposobni za samostalan život. Prepelice se mitare dva puta godišnje. Prepelica odlično pamti svoje staro stanište, mjesto gdje se izlegla i gdje je odrasla, te se redovito vraća na isto mjesto. U prirodi je aktivna izjutra, dok još ne pregrije sunce, te u kasnim popodnevnim satima, kada se veselo oglašava po-znatim „puć-pu-ruć“ i tada je najčešće možemo vidjeti kako pretrčava putove i čistine između njiva.

SKLONIŠTE

Prepelica se rjeđe zadržava na čistinama i golom terenu, gdje nema raslinja koje joj pruža sklonište i hranu. Živi na zem-lji i nikad se ne zadržava na drveću niti slijeće na njega. Nalazi sklonište i u travi koja je visoka jedva 15 centimeta-ra, ali pogodnije sklonište na-

lazi u pšenici, djetelini i travi visokoj oko pola metra. Vino-gradi i kukuruzišta privreme-na su skloništa ove ptice, kad vegetacija na površini zemlje nije dovoljno gusta. Ako se nađe na golom terenu, trči da bi potražila sklonište. Kad od-luči poletjeti, veoma malo se digne iznad zemlje, uz izražen šum krila (za razliku od tutnja jarebice) i često uz kratak zov. Često iznenadi lovca, jer mu se nađe na maloj udaljenosti te pokuša naći zaklon u bujnoj vegetaciji. Kad je progone lovački psi, više voli potraži-ti sklonište trčeći. Kreće se izuzetno brzo i spretno, a leti uglavnom nisko i ravnocrtno. Nikada ne leti više od četiri metra iznad tla. Prepelica živi sama ili u ma-njoj porodici koju čini ženka s mladuncima. Uglavnom se zadržava na mjestima gdje se gnijezdi.

piše TOMISLAV MIHALJEVIĆ


LOVNA DIVLJAČ

NAČIN LOVA

Prepelica se lovi na više nači-na, ali je lov sa psima prepe-ličarima kao stvoren za ovu vrstu divljači. Najbolje vrijeme lova je rano ujutro ili kasno popodne, a može se loviti i tijekom cijelog dana, premda su tada rezultati lova slabiji. Lov ne treba počinjati u zoru. Bolje je pričekati da prepelice malo „prohodaju“ i ostave što više tragova, što psima olakšava traženje. Ujutro se obično zadržava u strništu, a preko dana, ako je sunce jako, traži zaklon u lucerki, heljdi i kukuruzu, gdje je svježije i gdje se odmara. Prepelica dobro izdržava markiranje, pa je po toplu vremenu možemo vidjeti skoro pred samim nosom psa, potpuno nepomičnu i skoro neprimjetnu, s obzirom na to da joj je perje boje strnike i ze-mlje. Njezin kratak let od jedva četrdesetak metara, nije brz i obično je ravnocrtan. Lovac ne treba žuriti s pucanjem. Treba pustiti da se prepelica malo udalji i onda je gađati. Prepeli-ca je vješta u manevrima, zna proći goničima između nogu i zatim se pritajiti. Često kao da se poigrava sa psom, trčeći lijevo-desno i praveći krugove. Zato je za uspješan lov nužan dobro obučen i iskusan pas ptičar kojeg ova ptica neće uspjeti zavarati. Lov na prepelicu jedan je od najzanimljivijih lovova. Zahti-jeva strpljenje, ali pruža veliko uživanje u radu pasa ptičara. To je prilika da se mladi pas uvježba i stekne potrebna isku-stva. Lov pogonom uz pomoć dva-tri pogoniča, sa psom pre-peličarom, omogućava lovcu da laganim kretanjem temeljito obiđe teren i usmjeri pogon. Veliki grupni lov na prepelice ne daje baš dobre rezultate. Da bi lov bio uspješan, poželjne su manje grupe, ne više od 5-6 lovaca. Razmak među lovcima je 10-ak metara, upravo zbog činjenice da se prepelice znaju

izvući unazad i polijetati iza leđa ili jednostavno ostati u mirovanju. Bitno je parcelu pretražiti do kraja, bez obzira na to kolika je vegetacija. Naj-češće se na samom kraju par-cele podigne najveći broj ptica. Prilikom pucanja, lovac mora dobro zapamtiti mjesto gdje je ptica pala i bez skretanja po-gleda ići na to mjesto doziva-jući pse. Često prepelica padne kao da je smrtno pogođena,

a samo joj je oštećeno krilo, i pobjegne daleko. Tada su od pomoći dobri psi. Bitna je i disciplina lovaca. Preporučlji-vo je da kad neko puca, ostali stanu dok kolega traži oborenu pticu, a zatim svi lagano krenu i izjednače se u zamišljenoj crti kretanja. Lov na prepelicu jednostavno nije moguć bez dobro obučena lovačkog psa. Neprikosnoveni kralj lova na prepelicu je sigurno ptičar koji svojim stilom, kratkim radom, perfektnim nosom i aportom zadivljuje. Nema ljepše scene od ptičara, koji tipično za svoju rasu pretražuje teren

držeći glavu iznad raslinja, karakteristično maše repom i lagano ulazi u zonu mirisa koju realizira čvrstom markom. Lov bez psa je nemoguć. Prepelica veoma strpljivo pod-nosi „markiranje“ psa, pa nije rijetkost primijetiti je šćućure-nu u travi na pedalj od njuške psa. Kada odluči poletjeti, odbaci se malo nožicama uvis i uz karakterističan zvuk krila odleti stotinjak metara dalje i

spusti se opet u travu. Ne leti visoko, najčešće oko metar i pol iznad površine, pa treba biti jako obazriv pri pucanju. Na prepelicu treba pucati s udaljenosti od 20 do 30 metara. S manje udaljenosti, najčešće ćemo promašiti. A ako je i pogodimo, od nje neće ostati skoro ništa jer će je gust snop sačme raznijeti. Najbolje vrijeme lova na prepelicu je kada jutro odmakne i počne prijepodnevna vrućina, u ranijim popodnevnim satima pa sve do sumraka, jer, kako se približava večer i one su sve živahnije. Lov na prepelicu zai-

sta spada u kraljevske lovove, jer je dinamičan, kratko traje, a dobro uvježban lovac u danu ima mnogo prilika za odstrel.

LOVNA SEZONA

Početak sezone lova na prepe-licu svi nestrpljivo čekaju. Na žalost lovaca, sve su izraženiji problemi u mnogim sredina-ma, prije svega zbog promjena u poljoprivredi. Velike suvre-

mene farme i vlasnici zemlje odmah pale ili tanjuraju i zaoravaju strništa, često ih i prskaju totalnim herbicidima koji nikako ne odgovaraju ni jednoj vrsti divljači, a lucer-ke se intenzivno kose zbog proizvodnje sjenaže, tako da su lovačke udruge gdje se ne oru polja prilično privilegirane. Na manjim poljoprivrednim parcelama lov je moguć, ali to nije to, jer nema lova na prepe-licu bez većih poljoprivrednih površina – strništa. Lovna sezona na ovu atrak-tivnu vrstu divljači traje od 1. kolovoza do 31. prosinca.

14

LOVNA DIVLJAČ

Kao da sam jučer pisao o ovoj temi, a već je prošla puna godina. Godinu smo stariji, iskusniji, a nadam se i pošteniji pre-ma prirodi i njezinim zakonitostima, koje nam iz dana u dan pokazuju da negdje kar-dinalno griješimo. Griješimo u odnosu pre-ma psima jer smo se okrenuli proizvodnji i komercijalizaciji, a ne uzgoju i osobnim potrebama. Griješimo prema lovstvu, jer lovimo sve što nam dođe pod pušku, ne vodeći računa o brojnosti određene vrste divljači, iako smo svjedoci da su nam lo-višta sve praznija i siromašnija, da su čak pojedine vrste divljači zauvijek nestale s ovih prostora. Griješimo u lovnim danima, jer pojedina lovačka društva imaju čak dva lovna dana u tjednu, a strani lovci imaju onoliko lovnih dana koliko uplate na račun neke udruge. A onda nam ti isti strani lovci kao znak zahvale pobiju čak i ptice pjevice, te često slušamo u udarnim vijestima kako

ORUŽJE

Nekada lovci nisu imali previše izbora. Uglavnom su rabili „standardne“ puške s čokovima – čokom i polučokom. Danas većina pušaka ima izmjenjive čokove i najbolja je opcija 1/4 čoka za poluau-tomate ili 1/4 i 1/2 čoka za bokerice. Glede streljiva, najbolja su punjenja od 28 do 30 grama (jer imaju znatno manji trzaj nego punjenja od 34 grama), a krupnoće od 1.7 do 1.9 mm (talijanska oznaka 10, 11 i 12). Dosta lovaca, zbog niže cijene, u lovu prepelice uspješno koristi sportsko „trap“ i „skeet“ streljivo. Prepelica se lovi puškama sačmaricama kalibra 20 i 16, ali i kalibrom 12, iako je za prepelicu prejak. Obično se koriste lovačke patrone po izboru, što se proi-zvođača tiče, s olovnom sačmom 14, 12 i eventualno 10.

ZABRANJENA SREDSTVA LOVA

Lov na prepelicu je dinamičan, kratko traje, ali treba voditi računa o tome kako se postupa s lovinom. Vrijeme lova je ljetno, dnevne su temperature jako viso-ke, pa treba dobro paziti da se ulovljene prepelice ne pokvare na vrućini.Prepelica se danas, nažalost, izlovljava prekomjerno, bez veće kontrole i uz pomoć zabranjenih vabaca i puškama petometkama. Pad brojnosti ove vrste posljedica je kombiniranog djelovanja triju bitnih čimbenika: intenziviranje ra-

tarske proizvodnje i povećane primjene sredstava za zaštitu bilja, velike suše na području zimskih boravišta i prekomjer-nog izlova tijekom migracije.Dosadašnji pokušaji zaštite prepelice nisu naišli na plodno tlo. Lov, kao ugro-žavajući faktor i dalje ima najveće nega-tivno djelovanje na populaciju prepelice. Najviše ptica kod nas se odstrijeli u ko-lovozu i rujnu. Istraživanja u europskim populacijama pokazala su da prepelice do 1. rujna mijenjaju letna pera pa su tako lakša meta tijekom lova. Mitarenje je jedno od najosjetljivijih i najstresnijih razdoblja u životu ptica i tada su veoma osjetljive na uznemirivanje. Poseban problem, koji je sve češći pri organizira-nju lova na ovu vrstu za strane i sve više domaće lovce, uporaba je elektronskih vabaka, strogo zabranjenih Zakonom o lovstvu i Zakonom o zaštiti prirode. Ta-lijanski, a sve više i domaći lovci ne žele loviti prepelicu bez vabaka, jer ulova ne bi bilo ili bi bio jako mali. Činjenica je i da postoje lovačka društva i lovno-turističke agencije koje su u potpunosti specijalizirane za ovakav način (krivo)lova i to skoro neometano rade i danas. Stoga je na savjesti svakog lovca zaštita od ilegalnog lova (krivolova) te opstanak prepelice u našim krajevima. Prepeličje meso jako je ukusno. Pravi majstori kuhinje tvrde da je u samom vrhu najtraženijih delikatesa, bilo da se priprema neki lovački specijalitet, bilo da se peče na ražnju na starinski način. Ali, uvijek svježe.

Lovno-kinološka kul-tura se ne uči, ona se nasljeđuje, a mi je očito naslijedili nismo. Učimo na vlastitim pogreškama čitav život, samo je pita-nje jesmo li spremni to sebi priznati

piše ZDRAVKO PRANJIĆ-BRIŽANKIĆ

Broj 99, svibanj - srpanj 2015.

je granična policija zaplijenila od, primje-rice, Talijana stotine i stotine zakonom za-štićenih ptica, a malo se tko upita tko im je dopustio da se tako ponašaju u našim lovi-štima. Griješimo u unosu divljači u lovište, jer je ne unosimo da oplemenimo lovišta, da zabranimo lov na određeno vrijeme dok se ta divljač ne adaptira i ne razmnoži, nego čisto da zadovoljimo svoju bolesnu dušu i da to što prije pobijemo, jer mi smo to „KR-VAVO PLATILI i to je naše“. Griješimo u primanju lovaca pripravnika, u polaganju lovačkih ispita, u organizaciji kinoloških priredbi…, ma nema u čemu ne pravimo pogreške, samo ne znam dokle ćemo tako i tko će to na koncu platiti?Sezona lova na prepelicu je pred vratima pa pokušajmo joj pristupiti po regulama Za-kona o lovstvu i po lovačkoj etici kojom se redovito hvalimo. Tako ćemo sami sebi do-kazati da će nam iduća lovna sezona doni-jeti i više divljači i više zadovoljstva u lovu. Pogrešno je naime razmišljanje pojedinih lovaca da za prepelicu i šljuku treba do-

pustiti više lovnih dana. Po njihovu, to su ptice selice koje će ionako brzo otići. Da, otići će, ali ako ih ne pustimo da odu, ne možemo ni očekivati da će se iduće godine vratiti u naša lovišta, jer svaka ptica selica koja se gnijezdi u našim lovištima genet-skim kodom svome leglu daje obvezu po-vratka na mjesto rođenja. Naravno, još je puno drugih nezakonitih radnji, od postav-ljanja vabaka koji su po Zakonu o lovstvu kazneno djelo, do neregularnog naoruža-nja, neregularnih pasa, neplaćenih godiš-njih članarina, nepoloženih lovačkih ispita, noćnog krivolova itd., itd.No da ne bismo plakali nad „prolivenim mlijekom“, okrenimo se vedrijim stranama ove sportske discipline, a probleme ostavi-mo državi da ih ona rješava. Premda, kakva je, ne treba od nje puno očekivati, nažalost! PREPELICA

Lat. Coturnix coturnix, najmanja je poljska koka iz porodice fazana s brojnim podvr-

stama. Najčešća su joj staništa žitna polja i ravnice s livadama, a hrani se sjemenka-ma te lisnim i cvjetnim pupoljcima. Mladi prepelice se oko tri tjedna hrane isključivo insektima, a nakon tog vremena već znaju letjeti i postaju samostalni. Procjenjuje se da populacija prepelice broji od 30 do 300 milijuna, ali je već postala pomalo ugro-žena poradi intenzivnog lova na nju. Pari se i leže tijekom svibnja, a lovna sezona na nju počinje početkom kolovoza i završava koncem rujna. Teška je od 100 do 150 g, meso joj se smatra delikatesom posebice u zemljama Mediterana, a najcjenjenija je u kuhinjama Malte, Indije i Portugala. Prepelica je ptica selica i najčešće stradava tijekom selidbenog puta prema Africi gdje i zimuje. Sve dotle dok u svibnju u našim poljima čujemo ono poznato „puć-puruć“, znamo da nam se vratila. Nažalost, te je pjesme svake godine sve manje.

PSI ZA LOV PREPELICE

Prije oko dvije tisuće godina, loveći s goni-čima lovci su zapazili da pojedini psi kada osjete divljač na logi stanu kao ukopani s podignutom jednom prednjom nogom i ne miču se dok lovac ne priđe i ne podigne divljač. Tu su odliku iskoristili stvorivši od takvih pasa ptičare, pokazivače pretežito sitne i pernate divljači. Tako je nastao su-vremeni lovački pas ptičar.Stoljećima su pasmine selekcionirane i usavršavane. Ništa nije bilo prepušteno slučaju, pa danas imamo preko 50 pasmina ptičara priznatih od strane međunarodne kinološke asocijacije FCI. Dok su kinolo-zi iz kontinentalnog dijela Europe stvarali svestrana ptičara, koji za lovca odradi sve osim „puške“, dotle su Englezi (otočani) išli u posve suprotnom smjeru, stvarajući pasmine tipičnih pokazivača, koji bi nakon pokazane divljači i pucnja nastavili tražiti novu divljač, a sve ostalo bi za njih odra-dio posebno školovan pas za to – retriver. Poradi toga ptičare i danas dijelimo na en-gleske i kontinentalne, čisto iz navedenih razloga, iako današnja radna kinologija ne dopušta više ni „englezima“ da divljač samo pokazuju. Naime danas su radni is-piti za ptičare i zahtjevniji i složeniji, pa na utakmicama višeg ranga i „englezi“ moraju stati na divljač, sekundirati drugom psu i aportirati divljač sa suhog i iz vode, što u konačnici stvara svestranijeg i uporablji-vijeg psa u odnosu na onoga nekadašnjeg „engleza“.Međutim i današnja je kinologija prepo-


Lovno-kinološka kultura? Što je to?

LOV



znala kontinentalce kao svestranije ptiča-re i njihove je ispite rangirala za stepenicu više, a to je utakmica tipa „E“, odnosno svestrana utakmica za kontinentalne pti-čare, što ne znači da su ovi zadnji bolji od onih prvih ili obrnuto, nego iz čisto prak-tičnih razloga, jer „englezi“ su prefinjeniji i mekši, i nije preporučljivo s njima lovi-ti na velikim hladnoćama, a niti dlakavu divljač koja zahtijeva malo više oštrine, a kontinentalci su nešto grublji i otporniji na teže uvjete lova, a baš na utakmici tipa „E“ kontinentalci to moraju i pokazati. Današnji lovac u odnosu na nekadašnjeg ima puno veći uvid u ponudu pasa ptičara zahvaljujući pisanim i elektroničkim medi-jima i može se u svakom slučaju odlučiti za pasminu koja će više odgovarati i njemu i podneblju u kojem lovi. Sve pasmine su dobre i kvalitetne samo neka su od čistih roditelja s radnom i eksterijernom doku-mentacijom, jedino mu ne smije biti lijeno malo poraditi na obuci svoga lovnog po-moćnika. Kako su na terenima kršne i kamenite Her-cegovine, a i na terenima ravne Posavine najviše zastupljeni kontinentalni ptičari, odlučio sam malo se vratiti u povijest epa-njel bretona, jedne vrlo interesantne pa-smine pasa ptičara.

EPANJEL BRETON

Ne bih elaborirao njegove standarde jer su svakom dostupni, nego bih se vratio u prošlo stoljeće, točnije u doba njegova službenog priznavanja. Pasmina je pri-znata 31. svibnja 1907. u matičnoj zemlji Francuskoj, i tada je utemeljen i prvi klub epanjel breto-

na, ali isključivo s prirodno kratkim repom. Točno se ne zna kada je nastao i od kuda vodi podrijetlo, iako ima podataka da je pasmina stara nekoliko stoljeća. Smatra se da je Španjolska kolijevka ovog ptičara, kao i svih ostalih pasmina epanjela. U Francu-skoj još imaju četiri pasmine epanjela: francuski, pikardiljski, plavi pikardiljski i pon – edemerski epanjel. Neki smatraju da je nastao od francuskog epanjela, koji je nekad bio rasprostranjen u više varijete-ta, ovisno od regije, zemljišno-klimatskih uvjeta, a i od vrste lova. Epanjel bretona su nazvali COB (tokmak), jer po tipu sliči na punokrvnog bezrepog poštanskog konja iz Bretanje, koji je kratak, čvrst, zbijen i izu-zetno izdržljiv. Zna se točno da je epanjel breton melez, jer u njemu teče krv engle-skih ptičara, a posebice engleskog setera, pa francuski kinolozi strogo vode računa o dužini tijela bretona, jer se znalo dogo-diti da se povremeno pojave nešto duže jedinke od standardom propisane dužine. Gaston Pušen je najbolje opisao način pa-renja bretona s „englezima“, ali se to pre-više odrazilo na dužinu i visinu jedinki, pa su pristupili engleskoj formuli „in bre-ding“, tzv. vertikalnoj metodi parenja, parenje u krvnoj liniji (po meni teški incest), i uspjeli su spasi-ti regionalni tip koji i danas vidimo na našim poljima. Epanjel breton se danas smatra idealnim psom ptiča-

rem jer su u njemu spojeni svi potrebni lovni kvaliteti. Među francuskim lovcima i kinolozima godinama su se vodile žučne rasprave oko crne boje, dužine repa i ide-alne visine. Visina je mijenjana u nekoliko desetljeća više puta i na koncu se ustalila na idealnih 50 cm. Prvi standard je ostao na snazi do 1933., jer su kinolozi uvidjeli da je glupost priznavati samo štenad rođenu s kratkim repom, pa se standard morao mi-jenjati. Kada su u standard unijeli moguć-nost skraćivanja repa, pojavila se dvojba da li priznati bijelo-crnu boju. Priznali su je prvim standardom 1907., ali su je već 1908. izbacili iz standarda i prihvatili je ponovno tek 1956. godine. Najpriznatija boja breto-na kod francuskih kinologa je bijelo-žuta i na izložbama se ocjenjuje kao jedna klasa, a ostale boje kao druga klasa. Najveću ulogu u razvoju ove pasmine svakako ima Gaston Pušen, čovjek koji je godinama bio na čelu kluba epanjel bretona u Parizu. Svi ljubite-lji ove pasmine ptičara mogli bi svoju prvu prepelicu posvetiti baš NJEMU.

LOV



„Ovo je drugi svijet“, govori mi Ivica kada smo iz uzavrelog Mostara (39 ºC) stigli u Dolja-

ne (28 ºC), napraviti već davno planiranu reportažu o LD-u „Baćina“ iz Doljana. Po dogovoru, kod crkve sv. Ilije u Doljanima dočekali su nas predsjednik LD-a „Baćina“ Ivica Grbešić i stari lovac Cvitan Jurić.Naselje Doljani nalazi se u dubokoj kotlini, u dolini rijeke Doljanke. Ta je rijeka desni pritok rijeke Neretve i izvire u Sovićima. Svojim širim područjem Doljani, u čijim je granicama i lovište „Baćina“, na sjeveru i

zapadu graniče s Ramom, na jugozapadu s Tomislavgradom i Posušjem, na jugu s Mo-starom i na istoku s Jablanicom. Doljanima pripadaju i naselja Sovići i Risovac. Jedan dio ove cjeline, Risovac i dio Čvrsnice, pri-pada Parku prirode „Blidinje“ i nije u kata-stru LD-a „Baćina“. Sjeveroistočno, iznad naselja Doljani uzdiže se planina Baćina s najvišim vrhom od 1532 metra, po kojoj je Društvo dobilo ime. Osim rijeke Doljanke ovu su planinu ispresijecali brojni kanjoni i usjeci, što pogoduje divljači. Do Domo-vinskog rata Doljani su bili sekcija LD-a

„Tetrijeb“ iz Jablanice. Nakon rata, zbog oču-vanja prirode i divljači na ovim prostorima javio se prijedlog da se osnuje lovačko društvo, te je 2. siječnja 1997. održana utemeljiteljska skupština LD-a „Baći-na“. Društvo je nekoli-ko godina ispunjavalo svoju zadaću. U jednom je trenutku, međutim, došlo do osipanja iona-ko malobrojnog član-stva i rad Društva je lagano utihnuo. To je bila prilika i znak lov-cima iz drugih lovačkih društava da mogu ovdje nesmetano vršljati, bez ikakva nadzora. Vidjevši da im drugi „kroji kapu“, doljanski su se lovci po-novno okupili i 20. ve-ljače 2014. upriličili ob-noviteljsku skupštinu.

Za predsjednika Društva izabran je Ivica Grbešić, za zamjenika Slavko Jozipović, za lovnika Slavko Ćavar, za lovočuvara Anto Džalto, za tajnika Stipica Rotim. U Društvu je trenutačno oko 60 članova i ono ured-no provodi sve lovačke aktivnosti na ovim prostorima.

DIVLJAČ SE OVDJE NE MOŽE „POŽALITI“

Nakon ovih informacija koje su nam u „uvodnom“ razgovoru dali naši domaćini,

REPORTAŽA

Kad su vidjeli da je „vrag odnio šalu“, doljanski su lovci, prošle godine, ponovno „oživjeli“ svoje lovačko društvo i sada jako vedro gledaju na svoju budućnost. S razlogom, jer ovo što oni imaju nema baš svatko. Ipak, fali im nešto: očekuju da uskoro dobiju lovište u zakup

LD BAĆINA Doljani

Ivica Grbešić, predsjednik Društva

Skupina doljanskih lovaca ispred svoje lovačke kuće u izgradnji



pošli smo u pravcu Pomena. Penjali smo se uskim makadamskim putem u pro-cjepu između visokih i strmih padina Si-nokosa i Šibena. Zastali smo na Pomenu, kod spomen-obilježja poginulim brani-teljima u Domovinskom ratu. Osvježili smo se hladnom vodom koja teče s vrha Sinokosa. Nastavili smo se uspinjati i došli smo na plato Donja otka, gdje su lovci izgradili lovačku kuću. Oko kuće uzdižu se visoka stabla bukve, hrasta i breze. Kuća se stopila s divljinom, buj-nim raslinjem, tišinom i nekom tajan-stvenošću, pa za neupućene više izgleda kao kuća iz bajke „Snjeguljica i sedam patuljaka“. Sa sjeveroistočne strane po-gled seže na ramsko lovište gdje se u do-lini vide naselja Trišćani i Gračac. Grad-

nja kuće počela je 2003. godine i svake se godine nešto dodaje, dograđuje. „Ovdje se sastajemo svakoga lovnog dana“, govo-re nam domaćini. „S ovom kućom imamo velikih planova glede lovnog turizma, ali tek kada dobijemo lovište u zakup. Ovdje ima divljači, posebice srneće i divljih svi-nja. Priroda nam je podarila obilje vode, a mi smo izgradili nekoliko solila i hranili-šta, tako da divljač ima dosta dobre uvjete na ovim prostorima“.

LOVAČKI BREND

Vratili smo se istim putem i iz Doljana smo se uputili prema Sovićkim vratima. Svako malo Ivica nam pokazuje trago-ve divljači, većinom divlje svinje, koje

Ivica Lučić, koautor reportaže, kraj spomenika hajduku Mijatu Tomiću



s planinskih obronaka silaze u naselja. Uočili smo i vrtove ograđene i obilježene raznim vrpcama, kako bi ljudi spasili svoje usjeve. Usput smo zastali kod najveće građevine u Do-ljanima, koja svojim izgledom i modernim dizajnom u ovom okruženju izgleda malo neobično. Zgrada je rađena nakon rata i u njoj su bile smještene razne doljanske institucije. U njoj su trenutačno uredi elektroprivrede i pošte, matični ured i nekoliko udruga. I lovačko društvo ovdje ima svoj ured, na kojem bi mu mogle poza-vidjeti mnoge članice našeg Saveza. Nastavili smo kroz Soviće. Cvitan nam je prstom upirao na proplanke po Baćini na kojima se nerijetko može vidjeti srneća

divljač. „S Čvrsnice, prije rata, posebice u zimskom razdoblju, često bi se spuštale i divokoze po ovim padinama. Danas ih je vrlo malo i rijetko se mogu vidjeti.“ Dok nam je to govorio, u Cvitanovu je glasu ti-trala doza sjete. No mimika na njegovu licu davala je nadu da će se ljudi urazumiti i da će ovi prostori opet biti puni divljači. Razgovarajući usput, evo nas na Sovićkim vratima. Pred nama visoravan Risovac (1200 m) iz koje se uzdižu s juga Čvrsni-

ca, a Vran sa sjevera. U ovo doba godine, u vrijeme kosidbe, ovaj kraj ima posebnu ljepotu. Brojne vikendice pokazuju privlač-nost ovih prostora. Svratili smo u poznati ugostiteljski objekt „Hajdučke vrleti“, gdje su nas domaćini lijepo počastili. Nismo, naravno, mogli preskočiti ni kavu u motelu „Risovac“. Tu su nam naši domaćini do kraja pokazali o čemu razmišljaju i što sve planiraju. Uvjet je samo da dobiju lovi-šte u zakup, da njime gospodare. „Članstvo nam je dosta mlado i ima poduzetničkog duha u nama. Uz naše još veće zalaganje, tržištu ćemo ponuditi lov srnjaka, divlje svinje, vuka, pa i medvjeda. Uredit ćemo staze, izgraditi čeke. Imamo i uređene ugo-stiteljske objekte, poput ovoga, za smještaj gostiju. Uvjeravamo vas da će „Baćina“ gle-de lovstva biti brend ovoga kraja“, uvjerljiv je i optimističan predsjednik LD-a „Baćina“ Ivica Grbešić. Koji bismo razlog imali ne povjerovati im i ne ohrabriti ih u njihovoj nakani? Na povratku, zastali smo u mjesnom groblju u Doljanima, kod groba hajduka Mijata To-mića, iz čije životne priče i lovci LD-a „Baći-na“ mogu crpsti snagu i životnu pouku. Pozdravili smo se sa svojim domaćinima, zahvalni što su nam priuštili uživanje i spo-znaju ljepote ovih prostora. Ostavljamo ih zadovoljne što smo ih se sjetili na početku novog početka „Baćine“.

Vlado Bošnjak

Lovačka kuća na platou Donja otka

Vlado Bošnjak, Cvitan Jurić i Ivica Grbešić



Dok je u nekim županijama ovogodiš-nji lov na srneću divljač već završen a plan odstrela realiziran, u Županiji

Središnja Bosna nije ni započeo. Razlog je već poznata zabrana lova, nametnuta od strane Federalne inspekcije, o kojoj je već dosta pi-sano. Kada je donesena znalo se da, ako in-spektor ostane ustrajan, od lova neće biti ni-šta. Znajući da je to posao koji mora napraviti Vlada županije, uz činjenicu da od donošenja Zakona o lovstvu nisu napravili niti jedan korak (osim sinkroniziranja dotadašnjeg rje-šenja s novim zakonom), teško se može oče-kivati skoro rješenje. Silna su pravdanja, od sastavljanja vlade, usuglašavanja, tehničkog mandata, do pokušaja prebacivanja ovlasti i odgovornosti. Po onoj narodnoj, „Mir, mir, nitko nije kriv“. A lovci samo pitaju hoće li biti lova, opravdano. Kako je sve u BiH uzročno-posljedično povezano, kalkulacija je jasna. Nema lova te je članstvo u dvojbi oko plaća-nja članskih doprinosa. A u udrugama gdje je članski doprinos glavni izvor prihod, to znači nedostatak financijskih sredstava. Bez financijskih sredstava nema razvoja lovišta, što znači da će najveću štetu pretrpjeti div-ljač u našim lovištima. Doda li se tomu da je premijer vlade dostavio cirkularni dokument prema kojem briga za divljač, do donošenja odluke, prelazi na Šumarstvo (premda je do-kument u koliziji s dokumentom inspekcije, jer ovaj propisuje nastavak svih aktivnosti, osim vršenja lova), moguće je prognozirati daljnji tijek događaja. Za Austro-Ugarsku se kaže, da je nakon aneksije BiH, eksploatirala prirodne resurse BiH. Koju riječ uporabiti da bi se naglasio stupanj današnjeg eksploatira-nja šuma na području BiH, a posebice na pro-storu općine Vitez? Žitelji samo jednog, rub-nog sela općine Vitez, zbog nezakonite sječe šume imaju presude za zatvorske kazne koje se zbirno primiču četveroznamenkastom broju. Zatvorski je prostor premalen, zbog čega im se u posljednje vrijeme ugrađuje na-rukvica, kojom im se ograničava kretanje u neposrednoj blizini mjesta stanovanja.Uzme li se u obzir prosudba prema kojoj se u nezakonitom posjedu građana BiH nalazi između 147.818 i 749.366 komada malog i la-kog oružja, koje se većim dijelom može rabiti

za krivolov, da nenaoružani lovci i lovočuvari (osim ako se i štap neće smatrati oružjem) ne mogu biti čimbenik odvraćanja, da je zabra-na lova demotivirajuće djelovala na dio član-stva, posve su logične dojave s terena, prema kojima se u rubnim naseljima u predvečer ili rano ujutro čuju pucnjevi. Točno se može pretpostaviti što je meta, samo što odgovor-ni zatvaraju i oči i uši. Doda li se tomu da se ne vrši uklanjanje pasa i mačaka lutalica iz lovišta te smanjenje brojnosti predatora na podnošljivu mjeru te da će i po toj osnovi štete na divljači biti veće, već se sada može prognozirati da će ova lovna godina, uz na-vedene pretpostavke, biti godina koju će što prije trebati zaboraviti. U ovakvim uvjetima članovi LO-a „Vitez“ pozornost su usmjerili na društvenu dimen-ziju lova. Tako su predstavnici udruge obišli već dulje vremena bolesnog kolegu lovca Ivu Garića, koji živi s posljedicama pretrpljenog udara. Lov je mnogo značio i znači ovoj lo-vačkoj obitelji: supruga Milica Garić prva je lovkinja na području općine Vitez, a i njihova djeca Leonardo i Jurica već odavno su u lo-vačkim vodama. U ugodnom lovačkom am-bijentu, uz razgovor, rakiju i domaće proizvo-

de te finale Lige prvaka Barcelona – Juventus u pozadini, prisjetilo se brojnih lijepih lovač-kih uspomena, izravno ili neizravno vezanih uz lov. Dojam je autora da je ljubav prema lovu ta koja odlučujuće djeluje kao element volje u borbi s opakom bolešću.Riječ-dvije još o jednom događaju koji vraća nadu u pozitivne promjene u narodu. Prilikom održavanja državne i međunarodne izložbe pasa, dr. vet. med. Zdravko Žuljević upoznao je autora ovih redaka da je, rječnikom polici-

Lovci i divljač „kolateralna šteta“

LO VITEZ Vitez PAT-POZICIJA

je, N. N. osoba donijela i ostavila kartonsku kutiju pred zgradom Veterinarske stanice u Vitezu. U kutiji se nalazio ćuk, kojem je bilo ozlijeđeno lijevo krilo i desno oko. U kratkom razgovoru preporučen je način hranidbe ćuka, koji je prihvaćen, u što se autor osobno uvje-rio obilaskom. Svega nekoliko dana poslije zdravstveno stanje ćuka se vidno poboljšalo i oba organa će vjerojatno ostati u umanjenoj funkciji, ali dovoljno za njegovo preživljavanje. A kada oporavak završi u cijelosti, ćuk će biti vraćen majci prirodi, odakle je i uzet. Sve čestitke anonimnoj osobi koja je spasila ozlijeđenu pticu i koja vraća nadu u boljitak. Nadamo se da će županijska vlada prona-ći rješenje za izlazak iz slijepe ulice, koje će barem dijelom zadovoljiti potrebe lovaca i da ćemo čim prije ponovno zagospodariti lovi-štem ili dijelom lovišta. Da ponovno vodimo brigu i čuvamo svoju divljač, prema kojoj bismo se svi trebali odnositi onako kako je i zakon propisao – kao „dobro od općeg inte-resa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu“. Jer, budu li ga šumari čuvali kao što su do sada čuvali šumu, neće biti dobro. Valjat će nam ispočetka!

Ivica Drmić

Obitelj Garić među lovačkim trofejima Ozlijeđeni ćuk

Hrvatska lovačka udruga „Orao“ iz Čitluka, 10. travnja 2015. upriličila

je svoju tradicionalnu lovačku večer. Program je počeo hrvat-skom himnom, nakon koje je voditeljica programa Marina Barbarić pozvala nazočne da minutom šutnje odaju počast svim umrlim i poginulim lovci-ma Brotnja.Sve nazočne lovce matične udruge kao i brojne uzvanike iz drugih lovačkih udruga, ugled-ne goste: Slavka Marina i Ivicu Lučića, predsjednika i tajnika Lovačkog saveza Herceg Bosne, Mirka Čolaka, dopredsjednika Kinološkog saveza Herceg-Bo-

sne, Zlatka Prusinu, izaslani-ka načelnika Općine Čitluk, Vladu Džojića, tajnika HDZ-a BiH, Donku Jovića, ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u vladi HNŽ-a, Sti-pu Krasića, ministra prometa i veza u vladi HNŽ-a, fra Daria Dodiga, župnika župe Čerin, riječima dobrodošlice pozdra-vio je Stojan Musa, predsjed-nik HLU-a „Orao“ iz Čitluka. Blagoslov na sve okupljene, te na jelo i piće, zazvao je fra Da-rio Dodig. Prigodnim riječima okupljene su pozdravili i Slavko Marin, Mirko Čolak i Donko Jović.Tijekom večeri, Stojan Musa,

predsjednik HLU-a „Orao“, dodijelio je lovačka priznanja i odličja članovima udruge koji su se posebno istaknuli u nje-zinu razvoju. Dobitnike odličja Lovačkog saveza Herceg Bosne donosimo u posebnoj rubrici, a priznanja su dobili: Dražen Vla-ho, Tino Vlaho, Mario Vlaho, Tomislav Barbarić, Mate Kve-sić, Tihomir Pehar, Toni Džida,

Dodijeljena brojna priznanja

LOVAČKA VEČER

HLU ORAO Čitluk

Zlatko Korać, Renato Korać, Dinko Juričić, Ivan Musa-Zikić, Željko Musa, Zdravko Zovko, Ivan Kvesić, Zvonimir Martino-vić, Slavko Miletić, Jakov Mili-ćević, Veselko (Joze) Milićević, Velimir Stojić, Ivan (Mate) Sto-jić, Gojko Barbarić-Goša, Mate (Ivan) Stojić, Zoran Pinjuh, Dragomir Pinjuh, Zoran (Ivan) Pinjuh, Stipe Prusina, Božo Pru-

Stari znanci i prijatelji uvijek imaju o čemu popričati

Slavko Marin, predsjednik Saveza, obraća se uzvanicima



Broj 99, svibanj - srpanj 2015.22

sina, Andrija Korać, Jozo Prusi-na i Mile Zekušić.Počasnim članovima Udruge, jer su na temelju statuta HLU-a „Orao“ stekli pravo na to, pro-glašeni su: Zvonimir Marti-nović, Stanko Duganžić, Grgo Milićević, Pero Milićević, Jakov

Milićević, Veselko Milićević, Slavko Miletić, Vlado Prusina, Bože Prusina, Bariša Pervan, Ivan Juka, Milenko Musa i To-mislav Martinac.Najzanimljiviji dio večeri sva-kako je bila lovačka tombo-la. Kao i proteklih godina bilo

je mnogo vrijednih nagrada. Atraktivne nagrade (lovačke puške), dobili su Slaven Miliće-vić, Ivan Glamuzina, Krešimir Glamuzina i Mario Pehar.S pjesmom, gangom i bećar-cem, te izvrsnom hranom, ve-selje je potrajalo do jutarnjih

sati, a okupljene je zabavljao tamburaški sastav „Tajna“. Or-ganizatori zahvaljuju svim sponzorima ove lovačke večeri, kao i osoblju hotela „Brotnjo“, gdje je održana.

Ivan Musa

Za istinske ljubitelje pri-rode i lova, nema od-mora tijekom cijele go-

dine. A to je moguće samo ako se nešto jako i iskreno voli, kao što je to slučaj s lovcima LD-a „Sokol“ Nova Bila. Neke sek-cije ovoga Društva zaslužile su svaku pohvalu za rezultate koje su postigle u pripremi lo-višta za novu sezonu.Lovište koje pokriva sekcija „Gorčevica“ jako je prostra-no i nalazi se na tromeđi op-ćina Vitez, Zenica i Travnik. Članovi ove sekcije vrijedno rade na svojoj lovačkoj kući, želeći je pokriti do kraja godi-ne. Kako je ovo lovište bogato raznom divljači, odlučili su izgraditi i jednu visoku čeku. Na nezgodnoj je lokaciji, na brdovitu terenu, teško pristu-pačna, pa su lovci materijal za njezinu gradnju morati nositi

na svojim leđima. Veliku su im pomoć pružili i mještani: Jozo Jandrić, Robert Barbić, Dani-jel Perkić i Monika Mašunić, koji su se pridružili lovcima u ovome poslu. Velik broj čla-

nova ove sekcije na radu je u inozemstvu, pa je tako čitav teret pao na leđa malog broja lovaca. Hvala vrijedno je i postignu-će lovaca sekcije „Koričani“,

Lovačka predanostLD SOKOL Nova Bila

koji su u kratko vrijeme, na području Blatnice, izgradili tri visoke čeke. U izgradnji čeka sudjelovali su predsjednik Ili-ja Bjelobrk, lovnik Anto Mi-haljević, članovi Mato Stojak, Darko Gazibarić, Niko Baltić i Predrag Bikić, te kolege iz sek-cije „Gorčevica“ Danijel i Dra-žen Vidović.Članovi sekcije „Ponir“ tako-đer su bili jako vrijedni. Uspjeli su izgraditi visoku čeku, posi-jati žitarice, zasaditi krumpir te ograditi usjeve.Lovci sekcije „Bilakovina“ ob-novili su solila u lovištu, na-punili bazen pitkom vodom i osigurali ogrjev.Sekcija „Dolac“ odradila je u lovištu ono što je bilo potreb-no da bi se lov mogao nesme-tano odvijati.

Ružica Bajo

Dobitnici lovačkih pušaka na tomboli Pozivu da nazoče večeri odazvali su se brojni gosti

Graditelji čeka sekcije Koričani




LD ZEC Busovača

U subotu 30. svibnja ove godine, s povećim za-kašnjenjem, održana

je redovna sjednica Skupštine LD-a „Zec“ Busovača. Razlog zakašnjenja je odluka Vla-de Županije Središnja Bosna (ŽSB) kojom su lovišta u ovoj županiji, umjesto lovačkim društvima dodijeljena na pri-vremeno korištenje Županij-skoj upravi za šume, čime je lovcima u potpunosti zabra-njena svaka aktivnost u lovištu, a posebno unošenje vatrenog

naoružanja u lovište.Skupština je tekla uobičajeno, po dnevnom redu, kako se to već godinama radi. Izvješće o financijsko-materijalnom po-slovanju podnio je šef raču-novodstva pismeno, a o radu Društva poduže je govorio nje-gov predsjednik Jako Čavara. Članovi Skupštine uglavnom su se složili s podnesenim iz-vješćima.No odluka Vlade ŽSB-a, kojom se zabranjuje izlazak lovaca u lovište s vatrenim naoruža-

njem i daljnji rad streljane za glinene g o l u b o v e , izazvala je poseban in-teres zastu-pnika. Stav Ministarstva naišao je

na opće nezadovoljstvo lova-ca. Proljeće je vrijeme dolaska novih jedinki i divljači je tada potrebna najveća pomoć. Lov-ci tada moraju biti u staništi-ma divljači. Trebaju uklanjati predatore koji su baš u to doba najaktivniji, jer i ta vrsta divlja-či donosi svoj pomladak i brine se o njemu. Ministar ne nudi odgovore na nekoliko pitanja. Tko će napraviti reda u lovištu, da se prirodna ravnoteža i dalje održava? Tko će spriječiti da divljač ne bude ostavljena na milost i nemilost krivolovcima, kategoriji ljudi koja ne pozna lovnu etiku i ne prihvaća pra-vila lova i lovstva uopće? Hoće li lovočuvari i lovci zaduženi za zaštitu divljači ići u lovišta i tamo se goloruki hrvati sa za-kletim i do zuba naoružanim lovokradicama? Ili će se, mož-da, naši lovočuvari ponovno naoružavati toljagama i sjekira-ma? Ne znamo kako je to gos-podin ministar zamislio.Kada se sve ovo dobro sagle-da i posloži, zaključak je jasan: „tamo netko“ dao je sebi zada-tak pod svaku cijenu u ovoj žu-paniji uspostaviti „reda“ u lov-stvu po nezakonitom modelu „jedna općina – jedno lovište –

Lovcima zabranjen ulazak u lovišta

jedno lovačko društvo“. I dok se u mnogim županijama provodi u djelo Zakon o lovstvu Federa-cije BiH, u ŽSB-u se zaplićemo u kučine koje poprimaju miris inata, revanšizma, kaprica ili kako bi se to još moglo zvati. Prestanite s tim, gospodine mi-nistre! Pustite lovce u lovišta, dopustite im da se organizira-ju onako kako to njima najbo-lje odgovara, naravno u duhu Zakona o lovstvu i Zakona o udruženjima i fondacijama gra-đana. Bit će više zadovoljstva, a manje nesuglasica. S terena stižu izvješća da su u travnju „nestala“ četiri med-vjeda. Lovci nisu „zaslužni“ za to, a tko jest to bi trebao znati onaj koji je zabranio lovcima izlazak u lovište s vatrenim na-oružanjem. Bit će toga i više, jer u lovištu nema onoga kome je do divljači stalo. Stoga pusti-mo lovca da se brine o divljači. Neka gradi i organizira lovište na suvremeniji način. Neka se više posveti organizaciji lovnog turizma. Moguće je tada i koje radno mjestu u lovištima. Sve, ali ovakvo stanje nikako, jer ova-kvo lovstvo nema perspektive.

Dobroslav Vrdoljak

SKUPŠTINA

Zabranjen je rad streljane i organiziranje streljačkih aktivnosti

Broj 99, svibanj - srpanj 2015.


Svoju redovitu izbornu Skupštinu HUL „Kravica“ Ljubuški održala je 24. svibnja 2015. u restoranu „Frago-

la“ u Donjim Radišićima, u nazočnosti 45 zastupnika iz 21 lovne sekcije.Program rada koji je usvojila Skupština Udruge na prethodnom sastanku, Uprav-ni odbor Udruge proveo je jako kvalitetno, u skladu sa svojim ovlastima i mogućno-stima. Udruga je u prošloj godini dobi-la suglasnost mjerodavnog županijskog ministarstva na jednogodišnji plan gos-podarenja lovištem, čime su bili stečeni

Kako nakraj s troškovima?HUL KRAVICA Ljubuški

LD JAREBINJAK Rakitno

SKUPŠTINA

uvjeti za sankcioniranje svih pojedinaca koji sebi uporno daju pravo baviti se kri-volovom u ovom lovištu. Lovačke udruge u susjednoj, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, dobile su lovišta u zakup na de-set godina i tako, između ostaloga, stekle uvjete za izradu svojih lovnogospodarskih osnova. U tijeku su razgovori s mjerodav-nim predstavnicima vlasti Županije za-padnohercegovačke, te se i ovdje očekuje potpisivanje ugovora o zakupu lovišta do otvaranja sezone lova na prepelicu. Do-bivanjem lovišta u zakup na deset godi-

na stječu se određena prava, ali i obveze. Pravo je, primjerice, to da mjerodavna sudska instanca može naložiti da lovačka udruga ima pravo naplatiti štetu koja joj je učinjena nelegalnim odstrelom divljači u njezinu lovištu, a u obveze se računa sve ono što povisuje cijenu koštanja, ulaganja i održavanja lovišta: lovočuvarska služba s ugovorom o zapošljavanju i uplaćiva-nju doprinosa, izradba lovnogospodarske osnove, plaćanje godišnje zakupnine, vo-đenje katastra lovišta od strane stručne osobe itd. Naravno, tu su i ostale obveze koje udruga prihvati činom potpisivanja ugovora o zakupu lovišta.Sve ove obveze značajno će utjecati na po-većanje troškova ove udruge. Susjedne lo-vačke udruge osigurale su svoju opstojnost i financijsku stabilnost povećanjem iznosa članarine. U HUL-u „Kravica“ članarina nije povećana, što znači da će se ukupni troškovi morati svesti na minimum, jer se jedino tako može osigurati funkcioniranje udruge. Tomu će, svakako, pripomoći i činjenica da na računu Udruge ima nešto novca otprije.Za predsjednika Skupštine izabran je To-mislav Petrović. Za predsjednika Udruge i predsjednika Upravnog odbora Mario Her-ceg, za dopredsjednike Miro Čolak i Ivan Bebek. Lovnik je Ante Skoko. U Stegovnu komisiju izabrani su: Branko Bebek, Srećko Brkić, Dražan Tambur, Branimir Grubišić i Mate Tolj. Tužitelj je Ante Bradvica.U daljnjem tijeku skupštine, potvrđeno je obećanje općinskog načelnika da će Opći-na Ljubuški zemljište za izgradnju streljane dodijeliti HUL-u „Kravica“.Također, Skupština je odlučila da će ovogo-dišnja lovačka večer HUL-a „Kravica“ biti upriličena 18. rujna u svadbenom salonu „Antonela“ u Cernu.

Mario Herceg

Po tradiciji, lovci LD-a „Jarebinjak“ Rakitno ne „spavaju“ ni kad lovna sezona ne traje. Tada, obično, grade pojilišta, hra-nilišta, solila, prosijecaju staze, prave čeke...

U ovoj prigodi istaknut ćemo novoosnovanu Kinološku udrugu „Rakitno“ i njezine mlade kinologe. Jedan od njih, Ante Radoš-Odžić, nastupio je na svjetskoj izložbi pasa u Italiji „World dog show“ i ostvario vrhunski rezultat. Društvo, inače, raspolaže dosta kvalitetnim psima, kako u radu, tako i u eksterijeru. Okupljanja lovaca i kinologa izvan lovne sezone vrlo su česta, a starije lovce posebice veseli prisutnost mladih lovaca.

Josip Vukoja

Na mladima svijet ostaje

Nakon skupštine, ispred restorana “Fragola”



LD PAVLOVICA Novi Travnik

Kao i prethodnih godina, politika i federalni lovni inspektor, poradi

i njima i nama dobro znanih razloga, i ove su godine doveli lovce u nezavidan položaj, a krivolovcima-mesarima širom otvorili vrata za učinkovitu i unosnu rabotu.Godišnji plan gospodarenja lo-vištem, LD-a „Pavlovica“ Novi

Travnik u zakonskom je roku poslalo resornom županijskom ministarstvu. Na njegovim, novim formularima, koje nije bilo baš lako popuniti, i baš je ta činjenica izazvala brojne probleme u lovačkim udruga-ma. Naravno, ni traga kakvim naputcima za popunu, kamoli kakvu seminaru ili nekom drugom obliku edukacije.Federalni lovni inspektor prošle je godine zabranio lov

Nastavak loše prakseiz prethodnih godina

svim udrugama iz Županije Središnja Bosna, uz „objašnje-nje“ kako ne provede Zakon o lovstvu. Smiješno, jer udruge uopće ne mogu biti krive zbog toga. Da apsurd bude veći, županijski resorni ministar formirao je nekakva nezakoni-ta povjerenstva koja su trebala „legalizirati“ unaprijed zadanu formulu „jedna općina, jedno

lovište“, premda su već prije bile donesene odluke kojima se potvrđuje postojanje samo onih udruga koje su djelova-le do 2006., tj. do donošenja Zakona o lovstvu F BiH. Nema dakle formiranja novih lovačkih udruga. Bio je to stav svih lovačkih udruga s prosto-ra Županije Središnja Bosna, tim više su sadašnja rješenja resornog ministra nezakonita, posve neprihvatljiva i umnogo-

me pridonose narušavanju me-đuljudskih odnosa i procvatu krivolova na ovim prostorima, na što upozoravamo već niz godina.„Zanimljivo“ je još nešto: u povjerenstvu koje je formirao resorni ministar pet je Boš-njaka i samo dva Hrvata, što dovoljno govori o „dobrohot-nosti“ predlagača i njegovu

shvaćanju ravnopravnosti naroda. Nastavljena je loša praksa iz prethodnih godina kojom se, uz pomoć općinskih vijeća, čudnih povjerensta-va i unaprijed pripremljenih odluka, pokušava manipulirati jednim čitavim narodom, po onoj znanoj „nekom mati, a nekomu maćeha“.U tom pogledu, ove se godine otišlo u krajnost: stigao je dopis o zabrani lova do, kako

kažu, okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje. To je kod lovaca stvorilo veliku pomutnju jer su već načinili planske doku-mente po kojima su trebali raditi ove godine. Da apsurd bude veći, na snazi je i zabrana rada lovočuvara sredstvima predviđenim člankom 75. Za-kona o lovstvu, koju su izrekli Županijska uprava za šumar-stvo i Policijska stanica Novi Travnik. Običnim lovcima nikako nije jasno zašto se sve ovo već jednom ne završi. Na zado-voljstvo svih lovaca Središnje Bosne, a ne po ukusu sitnih mešetara i pojedinaca koji krše Zakon o lovstvu želeći postići svoje bolesne ciljeve.Bez obzira na sve rečeno, čla-novi LD-a „Pavlovica“ ostali su dostojanstveni i na prikladan su način obilježili otvaranje lova na srnjaka. „Nitko nam ne može i neće oduzeti lovačku etiku i ukrasti lovačku dušu te dostojanstvo u druženju“, po-ruka je koja snažno dopire iz svih pet sekcija ovoga lovačkog društva.Prevladava pozitivno mišljenje da će, uz Božju moć i provid-nost i uz napor svih lovačkih udruga iz Središnje Bosne i Lovačkog saveza Herceg Bo-sne, biti pronađeno pravedno i zakonito rješenje, odnosno da će lovačke udruge iz Središnje Bosne dobiti „zeleno svjetlo“ za provedbu godišnjih planova gospodarenja lovištem u koje su uložili mnogo truda, odrica-nja i novca, po uzoru na ostale županije u Federaciji BiH.

Anto Cvitanović

Članstvo LD-a “Pavlovica” s pravom očekuje lovište na gospodarenje



Pod predsjedanjem predsjed-nika Skupštine Pave Kosića i u nazočnosti 34 od ukupno

37 zastupnika iz 10 sekcija, sredi-nom travnja 2015. održan je sa-stanak Skupštine na kojem je raz-matrano godišnje izvješće o radu udruge u 2014., financijsko izvje-šće, te izvješće Nadzornog odbora i Disciplinske komisije.U izvješću o radu udruge posebno su naglašeni problemi nastali zbog katastrofalnih poplava. Konstatira-no je da su realizirane gotovo sve planske zadaće, osim plana lova koji je ostvaren samo djelomice, pa se može reći da je 2014. više bila radna, nego lovna godina.Istaknut je učinkovit rad udruge kroz aktivnosti Županijskog vijeća za lovstvo, te dobra suradnja sa žu-panijskim ministrom poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva glede aktivnosti oko provedbe godišnjeg plana gospodarenja lovištem. Po-pravak i izgradnja lovnotehnič-kih i lovnogospodarskih objekata, sprječavanje krivolova, suradnja s Lovačkim savezom Herceg Bosne, Policijskom stanicom Orašje, op-ćinskim strukturama vlasti i medi-jima, briga oko lovačkih ispita (12 novih članova udruge), to su tako-đer točke koje su dobile zapaženo mjesto u izvješću kad je riječ o po-stignućima udruge u 2014. godini.Izvješće o materijalno-financij-skom poslovanju udruge u 2014. i prijedlog financijskog plana za 2015. podnio je tajnik udruge Blaž Živković, a izvješće Nadzornog odbora njegov član Stanko Mikić, naglasivši da nije bilo nepravilnosti u radu i predloživši da se izvješće usvoji, što su članovi Skupštine i učinili.Na kraju rada starog saziva Skup-štine, predsjednik Pavo Kosić za-hvalio je članovima Skupštine na

suradnji i potpori, a Drago Prgić, predsjednik Upravnog odbora LU „Sava“, zahvalio je Kosiću na sve-mu što je tijekom tri mandata na čelu Skupštine učinio za udrugu i lovstvo u Orašju.Uslijedila je stanka od 15-ak minu-ta, nakon koje je nastavljen sasta-nak, ali sada Skupštine u novom sazivu. Tu „novu“ Skupštinu tako-đer je otvorio Pavo Kosić, predlo-živši sljedeći dnevni red: 1. Izbori u lovačkoj udruzi; 2. Godišnji plan gospodarenja lovištem; 3. Financij-ski plan za 2015./2016.; 4. Tekuća pitanja.Dnevni red je prihvaćen, pa je usli-jedio izbor predsjednika udruge-Skupštine. Od trojice kandidata za tu dužnost, dvojica su odustala. Ostao je samo Marinko Džoić, i on je većinom glasova izabran za novog predsjednika udruge-Skupštine.U daljnjem tijeku izbornog pro-cesa, za predsjednika Upravnog odbora Udruge izabran je Marko Džijan, za predsjednika Nadzor-nog odbora Stanko Mikić, za dis-ciplinskog tužitelja Joso Dominko-vić, za predsjednika Disciplinske komisije Antun Mikić, za lovnika Jasmin Redžepović. U raspravi o godišnjem planu gos-podarenja lovištem sugerirano je da bi u 2015. trebalo izraditi plan gospodarenja lovištem na rok od 10 godina, jer je to bitan uvjet za bolje funkcioniranje udruge.Financijski plan za 2015./2016. usvojen je u predloženom obliku (uz sitne promjene), a pod teku-ćim pitanjima Skupština je zadu-žila i ovlastila Upravni odbor da još jednom proanalizira sve pred-ložene dokumente i donese odgo-varajuće odluke.

Blaž Živković

LU SAVA Orašje

Promjene na čelnim dužnostima

SKUPŠTINA

Novo predsjedništvo

Staro predsjedništvo

Zasjedanje Skupštine



LU CINCAR Livno

U kontekstu općepozna-te narodne uzrečice „Kako posiješ, tako ćeš

i požnjeti“, u LU „Cincar“ Livno može se reći da je rana žetva bila vrlo uspješna.Naime, izbor novoga vodstva svih šest sekcija kao i vodstva udruge, te odabir novoga lovo-čuvara udruge, već pokazuje vidljive rezultate.Krajem travnja, u suradnji s LOT-ovim uredom u Livnu, u prostorijama udruge upriliče-no je stručno predavanje o mi-nama i opasnostima od neek-splodiranih ubojitih sredstava na području livanjske općine. Predavanju je nazočio velik broj lovaca, koji kao posebna skupi-na ljudi trebaju dodatno voditi računa o ovom problema. Na-glasak je stavljen na nezakonito uklanjanje i uništavanje ploča za minsko sumnjiva područja, koje vrlo često služe za pokazivanje spretnosti gađanja pojedinih lo-

vaca koji nisu ni svjesni do čega takva „igra“ može dovesti.Također, štete od divljači u pro-metu realnost su i sve veći trošak udruge, a može se pretpostaviti da će taj trošak u budućnosti i rasti, bilo za sprječavanje šte-ta, bilo za plaćanje naknade za učinjenu štetu. Pokušavajući naći neko rješenje, vodstvo LU „Cincar“ je u svibnju uspješno okončalo pregovore s J.P. „Ceste Federacije BiH“ te se pristupilo postavljanju znakova upozore-nja „Divljač na cesti“, na cijelom području livanjskoga lovišta. Pregovori su okončani tako da je udruga minimalno finan-cirala projekt, te ovim putem zahvaljujemo J.P. „Ceste Federa-cije BiH“ Podružnica Livno na uspješnoj suradnji i realizaciji cijeloga projekta.I na kraju, a možda i najvažni-je, za spomenuti je to da lovo-čuvarska služba LU-a „Cincar“ Livno, odnosno lovočuvar Oli-

ver Vidović, već od svoga ime-novanja provodi opsežnu akciju na suzbijanju krivolova i svih drugih nezako-nitih radnji u lo-vištu. U skladu s tim, 26. svibnja 2015., u kasnim p op o dne v nim satima, uspješ-no je provedena akcija kojom je l o v o č u v a r s k a služba na lokaci-ji „Borova glava“ zatekla tri oso-be u nezakonitu lovu. Krivolovci su uhvaćeni u lovištu za vrijeme lovostaja, a za lov su koristili i tri psa go-niča. Kod uhvaćenih su pro-nađeni i svi dokazni predmeti koji upućuju na kazneno djelo krivolova: puške, terensko vozi-lo, odstrijeljena divljač – mladi srnjak bez trofejne vrijednosti, koji je bio sakriven u obližnjem šumarku. Lovočuvar je nakon završenog očevida obavijestio policiju, koja je po dolasku na mjesto događaja krivolovcima

Vidljivi rezultati nakon promjena

oduzela oružje i vozilo, odstri-jeljenu je divljač proslijedila na vještačenje, a krivolovce privela u prostorije MUP-a, na daljnju obradu i podnošenje kaznene prijave. Ovo je očit primjer koji poka-zuje kako profesionalan odnos lovočuvara, tako i golemu želju vodstva udruge da se krivolov svede na minimum.

Ilija Bandov

Kao i prethodnih godina, lovci LD-a „Vepar“ Prozor-Rama upriličili su natjecanje u cilja-

nju pokretne mete. Na istoj lokaciji, u isto vrijeme, u istim uvjetima i s istom ekipom. Sve je prošlo u najboljem redu. U pojedinačnoj konkurenciji prva tri

mjesta osvojili su, redom: Pejo Rajič, Vlado Soldo i Ivan Šarčević, a ekipno: sekcija Pro-zor, Lug i Ploča.

Stanko Ćurčić

LD VEPAR Prozor-Rama

Ciljanje pokretne mete

Mladi srnjak, odstrijeljen u krivolovu

Zasijavanje površina žitaricama i sad-nja krumpira te popravak visokih zatvorenih čeka, bile su to udarne

aktivnosti članova LD-a „Pavlovica“ kra-jem travnja i početkom svibnja ove godine.Lovci sekcije Gradina: predsjednik Franjo Cvitanović te Stanimir Videkanić, Žarko Lozančić, Josip Slipac, Ivica Mikulić, Anto, Mirko, Josip i Krunoslav Cvitanović, Mirko Čelam, Tomislav Slipac, Vlado Krišto, Ma-rio i Pero Ljubas, žitaricama za prihranu divljači zasijali su četrdesetak duluma po-vršine. Pokraj čeke na lokaciji Jevak zasijali su dva duluma zobi, na području Pavića bara po dva duluma kukuruza i zobi, na području Brda oko pet duluma zobi i zna-čajne količine čičoke, na području Pisenika zob i pšenicu, a na području Vilenice, lo-kalitet Gluvi grab, kukuruzom su napunili hranilište za divlje svinje, a solila s 20 kg soli. U ovoj posljednjoj akciji sudjelovali su još Ivo Barnjak te Vlado, Velimir i Stipo Ćorić.U svim radnim akcijama sudjelovali su i članovi lovačke mladeži: Ana Tomić kao njezin najaktivniji član te Marko Slipac i Ivan Cvitanović.


LU ZAVELIM Roško Polje

U proljeće s mislima na zimuZobi i kukuruzom su zasijali a čičoku i krumpir na značajnim su površine zasadili i članovi sekcije Sebešić. Njihovo je „radno mjesto“ bilo na Petakovini, na parcelama

Stipe Posavca i obitelji Ivoš, na nadmorskoj visini od 1245 m. U radnim su akcijama su-djelovali: Stipo, Mijat, Nenad i Josip Ivoš, Vlado Knežević, Draženko, Slavko, Lojzo,

Unatoč tomu što je većina članstva već duže vrije-me odsutna i izvan je

sela, u LU „Zavelim“ se ipak do-sta toga odradilo u nekoliko po-sljednjih mjeseci i to zahvaljujući jednom manjem broju članova koji su trenutačno doma i svaki se put rado stave na raspolaga-nje kada su u pitanju određene aktivnosti u lovištu. U proteklom razdoblju reali-ziran je drugi projekt izgrad-

nje novih pojilišta za divljač kao i sanacija, te čišćenje već postojećih pojilišta. Postojeće pojilište za divljač u Rogovi-ma sanirano je djelomičnom ugradnjom folije za vodu, mre-žom i betonom, a izgrađeno je još jedno. Na potezu Ripe-ža očišćen je postojeći izvor, a nedaleko od njega očišćeno je i produbljeno postojeće pojili-šte. Pojilište Podeljak je također očišćeno. Na Lepuvu je oči-

Ljetno dotjerivanje pojilišta i hranilišta

Valja raditi, da bi divljač imala dovoljno vode za piće



Dalibor i Anto Jakić, Ivica Šapina, Ivica Bo-žić, Anto Gudelj, Slavko Zeko-Kučo, Ivica Zeko te Frano i Željko Fišić. Da ova sekci-ja ima lijepu budućnost, pokazuju njezini mladi članovi koji su dali poseban dopri-nos radovima u lovištu: Pavo, Petar i Stipo Ivoš, Dominik Knežević, Ivica Zeko, Toni Varivoda, Luka Fran Jakić te Ivica i Josip Radeljić-Jakić.Kako su divlje svinje u svome naletu bile „preorale“ površinu zasijanu zobi, sebešić-

ki su lovci morali ponoviti zasijavanje po-vršine na Petakovini.U sekciji Bučići, zasijavanje žitaricama i izgradnja jedne prelijepe zatvorene čeke na Marinovnoj liski, djelo je Slavka Mari-na, predsjednika Saveza, Saše Baškarada, Dragana Jukića, Stipe Marina-Macka i po-časnog člana Društva Ive Kolara-Ribara. Na Imerima, brojne obitelji lovaca Mlakić, na čelu s iskusnim Markom i Ivicom Fiši-ćem, zasijale su dva duluma zobi, a treća

grupa, u kojoj su bili Anđelko, Mario, Željo i Nikica Jukić, Anto Gabrić, Mario Augu-stinović, Stipo Bavrka te braća Božo i Anto Kreci, posijala je zob na površinama u Du-ranovu gaju i Bilicama. Lovci sekcije Mravinjac uspjeli su urediti i uljepšati jednu visoku zatvorenu, ali deva-stiranu čeku. Sada je to gotovo apartman, po mišljenju staroga lovca Vlade Lešića, najbolja čeka u lovištu LD-a „Pavlovica“. No to nije bilo sve što su uradili lovci ove sekcije. I oni su uspjeli posijati dosta zobi i kukuruza te posaditi krumpira, ponajviše za prihranu divljih svinja. Predsjednik sek-cije Mravinjac, Ivica Marijanović, na ovoj je akciji okupio pedesetak lovaca, među kojima svakako valja spomenuti Miju To-mića-Bačka i Ivu Tomića-Zekina, koji se, premda u devedesetim godinama živo-ta, redovito odazivaju na radne akcije i u brojnim drugim prigodama koje organizira Društvo.Sudionici radne akcije iz sekcije Mravinjac, po njezinu su završetku minutom šutnje odali počast svom nekadašnjem predsjed-niku Stipi Bošnjaku-Mimi, koji je ostavio neizbrisiv trag u ovoj sekciji i Društvu.Sekcija Novi Travnik u ovoj je radnoj akciji ipak malo podbacila. Okupilo se svega de-setak njezinih članova, i oni su bili raspore-đeni po drugim sekcijama Društva.Nakon radne akcije, druženje uz lovački gu-laš i razgovor o brojnim lovačkim temama.

Anto Cvitanović

šćeno i obnovljeno postojeće „perilo“, gdje su nekada davno žene iz sela donosile robu na pranje. Navedene radove financiralo je MPVIŠ HBŽ-a 80 posto, a lo-vačka udruga 20 posto. Osim izgradnje, sanacije i či-šćenja lokvi odrađene su i neke druge obveze, primjerice punje-nje automatskih hranilica ku-kuruzom, solila solju te sijanje djeteline na Privoru i Rogovima.Tijekom ljeta, kada će u Roško Polje pristići većina članova koji se nalaze u inozemstvu, planira se i izborna skupština Udruge i tada će biti birano novo vod-stvo. Gledajući okolnosti u koji-ma se nalazimo, stanje u Udruzi je zadovoljavajuće.Pa ipak, valja skrenuti pozor-nost na jednu „sitnicu“. Naime

po osnutku LU „Zavelim“ lov-ci su pristupili izgradnji lovno tehničkih objekata u lovištu. Uz tada prvu sagrađenu visoku čeku i pojilišta za divljač, po-stavljena su i hranilišta za div-ljač. Četvore lijepo i kvalitetno izgrađene jasle za srne tada su postavljene u lovištu. Nažalost, dvoje jasle su prije nekoliko godina izgorjele u požaru. Pre-ostale dvoje jasle su prije koju godinu temeljito obojene kako bi ih se sačuvalo od propada-nja. Od tada pa do danas vrije-me-atmosferilije su opet učini-le svoje, pa je žurno potrebno njihovo temeljito čišćenje i bo-jenje, te poneki čavao i daščica kako bi opet mogle služiti svo-joj svrsi.

Ante ĐikićSanacija pojilišta za divljač u Rogovima




S ciljem širenja i povećanja broja svo-jih članova, Društvo je udovoljilo za-htjevu lovaca s područja Ovčareva,

Paklareva i Jankovića, općina Travnik, da formiraju lovnu sekciju. Na sjednici Pred-sjedništva Društva, održanoj 4. svibnja 2015. u prostorijama sekcije „Dolac“, do-nesena je odluka da se ustanovi nova lov-

Nova sekcija – „Ovčarevo“

LD SOKOL Nova Bila

HLU MALIČ Grude

na sekcija, sekcija „Ovčarevo“. Predsjednik sekcije je Zlatko Meljančić, tajnik Mladen Me-ljančić, a lovnik Nenad Meljan-čić. Članovi nove sekcije lovit će na prostoru MZ Ovčarevo, Paklarevo i Jankovići.LD „Sokol“ sa zadovoljstvom je prihvatilo prijedlog o novoj sekciji i obogatilo se novim snagama, mladim lovcima pu-nim elana i volje za dokaziva-njem u lovstvu. Da je sve bilo u suglasju i najboljem redu, pokazuje i druženje poslije sa-

stanka Predsjedništva na kojem se nazdravilo zajedničkom po-četku i daljnjoj suradnji.Samo dvadesetak dana nakon osnutka, lovci sekcije „Ovča-revo“ potvrdili su se kao jako vrijedni i uspješni. Na natje-canju u lovnom streljaštvu u Kreševu, Darijo Rajić, lovac pripravnik ove sekcije, osvojio je prvo mjesto u disciplini „ši-cara“, što je uistinu uspjeh za svaku pohvalu.

Ružica Bajo

Uređenje lovišta: sijanje žitarica, sadnja krum-pira, prosijecanje

staza, održavanje lokava-po-jilišta, izgradnja hranilišta…, aktivnosti su sekcija ove udru-ge na koje je i ove godine po-trošen popriličan iznos novca.Nije, naravno, zaboravljen ni unos divljači u lovište. Lovna sekcija Sovići-Gorica od svog je novca kupila 20 zečeva i pustila ih u lovište na područ-

ju od Bobanove Drage do Go-rice. Uz pomoć lovaca, zečeva je iz kaveza puštao uzgajivač Sabljić, od koga su i kupljeni. Najveće zasluge za ovu akciju idu Zvonki Pejiću, predsjedni-ku sekcije.Treba spomenuti i lovnu sek-ciju Sovići-Gorica, koja je već ranije u lovište pustila 200 fa-zanskih pilića iz vlastita uzgoja.

Emil JurčićAnte Paradžik-Toni i Ivan Bušić-Čičić

pozdravljaju i puštaju nove stanovnike u lovište

Urednije i bogatije lovište

Druženje lovaca nakon natjecanja u streljaštvu

Grupa lovaca sekcije Ovčarevo



HLU MALIČ Grude

Svoju redovitu izvještajnu Skupštinu HLU „Malič“ Grude održala je 29. svibnja ove godine u kinodvorani u

Grudama. Nazočilo joj je 29, od 37 pozva-nih zastupnika. Skupštinu je otvorio Jerko Boban, predsjednik Skupštine. Minutom šutnje, odana je počast svim članovima Udruge koji su umrli od prošle do ove skupštine.Nakon izbora radnih tijela i usvajanja dnevnog reda, izvješće o radu Udruge u razdoblju između dviju skupština pod-nio je Branko Leko „Liska“, predsjednik Udruge. Dotaknuo se uspjeha u radu, ali i nekih neuspjeha. Najviše se zadržao na temi ustroja Udruge, odnosno na primje-ni Zakona o lovstvu Federacije BiH glede dodjele lovišta u zakup. Istaknuo je kako je Upravni odbor Udruge održao više sa-stanaka na kojima se razgovaralo o dodjeli lovišta u zakup, bila je to i redovita tema na sastancima Županijskog vijeća za lovstvo, u svojim su nastojanjima imali potporu Lo-vačkog saveza Herceg Bosne, ali sve to nije bilo dovoljno da Vlada ŽZH, odnosno Mi-nistarstvo gospodarstva uradi svoj dio po-sla, to jest da omogući lovačkim udrugama da se jave na natječaj i, ako ispune uvjete, dobiju lovište u zakup na desetogodišnje razdoblje. Neke su županije to već učinile, ali se u ŽZH-u još uvijek čeka, teško je zna-ti što i do kada.Izvješće o financijskom poslovanju Udru-ge u 2014. godini podnio je tajnik Udru-ge Emil Jurčić. Izvješće je bilo načinjeno na temelju knjigovodstvenih pokazatelja i završnog računa, i nije bilo primjedbi na njega.Program rada i financijski plan za 2015. usvojeni su jednoglasno, kao i ostala pri-premljena izvješća.

Emil Jurčić

Sve se vrti oko zakupa lovišta

SKUPŠTINA

Berući šumske plodove, član LD-a „Pavlovica“ Jadranko Budim i njegov susjed Suad Seferović, na lokalitetu

Smrike, na tromeđi sela Vejzovići, Hadžići i Zenepići, naišli su na odstrijeljenog srnja-ka. Obavijestili su o tome glavnog lovnika Društva Vladu Kneževića, lovočuvara Slav-ka Jakića i tajnika Antu Cvitanovića. Njih trojica, polazeći na navedeno mjesto, oba-vijestili su policiju, a policija je poslala svoju ophodnju. Pokušali su obavijestiti i pred-stavnike Županijske uprave za šumarstvo, ali nisu uspjeli, nitko se nije javio na poziv.Pregledom srnjaka, ustanovljeno je da je odstrijeljen sačmaricom promjera zrna 8.55 mm, tzv. devetakom. Još uvijek nije bio u fazi raspadanja, ali je širio neugodan miris. Osim rane na stražnjem butu, nije imao drugih oštećenja. Po procjeni, bila je riječ o petogodišnjem srnjaku. Nakon pre-gleda, lešina srnjaka propisno je zakopana na mjestu gdje je i pronađena. Policajci Vejsil Rizvić i Anto Radman-Krek, koji je i predsjednik Stegovnog suda LD-a „Pavlovica“, sastavili su zapisnik i dostavili ga Društvu.Ovaj barbarski čin, osim kao ponašanje koje zaslužuje svaku osudu, ima i jednu drugu dimenziju. Otkriva naime nesavje-

sno i neodgovorno postupanje odgovornih u Županiji i Federaciji BiH, koji su brigu o uzgoju i zaštiti divljači, umjesto lovcima, povjerili Županijskoj upravi za šumarstvo. A ta Uprava bremenita je problemima s krađom šume i jednostavno nema vreme-na i kapaciteta baviti se (još) i zaštitom div-ljači. Lovci su, zahvaljujući takvoj odluci, ostali postrani i onemogućeni su u svojoj prirodnoj zadaći uzgoja i zaštite divljači, te korištenju i održavanju lovnotehničkih i lovnouzgojnih objekata. Rješenje se teško nazire, ali ostaje ipak nada da će trakavica oko dobivanja suglasnosti na godišnje pla-nove gospodarenja lovištima ipak završiti i da će ministri, dajući suglasnost na te pla-nove, pomoći lovcima oko suzbijanja kri-volova i devastacije lovišta. Lovci zaslužuju barem toliko razumijevanja. LD „Pavlovica“ Novi Travnik za svaki ot-kriveni krivolov daje naknadu u skladu sa svojim pravilnikom. Diskrecija je zajam-čena, a informacije o krivolovu mogu se poslati na telefone Društva 793-917 i 063 366-416, na telefon lovočuvara Slavka Ja-kića 063 365-881 ili na telefon Policijske stanice Novi Travnik 122.

Anto Cvitanović


Barbarski čin krivolova


Za sudbinu ovoga srnjaka, više je krivaca


Lov na srnjaka i lovačko druženje na početku sezone, više-godišnja je „navika“ lovaca sekcije Rumboci LD-a „Vepar“ Prozor-Rama.

Ove godine, noć prije otvaranja lova, kolege i stari prijatelji oku-pili su se u lovačkoj kući podno Raduše. Uz vatru, mezu i krepku kapljicu, prepričavali su zgode i nezgode iz lovačkog života. Bilo je dobrih, šaljivih anegdota te svakakvih priča i pričica, u kojima se znala zalomiti i pokoja iz žanra „nemogućih misija“. Ali, sve je prošlo bez zamjerki, jer je znano da su upravo „lovačke priče“ najjača oznaka lovca i lovačkog sporta uopće.Lovilo se subotom i nedjeljom. Vrijeme je bilo hladno, pomalo je i kišilo. Ovdašnji lijepi zeleni proplanci, omeđeni visokom jelovom šumom, pravo su utočište visokoj i trofejnoj divljači, ponajprije medvjedu i vuku.Lovište je bogato i srnećom divljači. U ovom je lovu odstrijeljen samo jedan primjerak, lijep dvogodišnji srnjak, a sretno-spretne ruke bio je upravo pisac ovih redaka. Srnjak je pao u vatri na udaljenosti od 157 metara (izmjereno laserskim mjeračem marke Bushnell Yardage pro), pogođen Zastavinim karabinom kalibra 223 Remington. Zahvaljujući starom lovcu Pelkiću, vrsnom poznavatelju ovoga lovnog terena, pronađen je i dopremljen strijelcu i lovačkoj družini podno Raduše. Nakon jutarnjeg lova, lovci su se okupili na ručku ispred lovačke kuće gdje se nastavilo druženje uz poznati scenarij koji uobičaje-no prati ovakve događaje.Uvijek prijateljski raspoloženi domaćini, lovci sekcije Rumboci, i ovaj su put pokazali kako im je ovo posebno drag lov, ponajviše stoga što im dođu stari prijatelji s kojima su u lovu izgradili jako prisne odnose. „Na ovaj dan, sve se druge obveze odgađaju. Ovo se druženje ne propušta“, moglo se čuti, ali i pročitati u mislima i na usnama srdačnih Rumbočana.

Mladen Bešlić

Srnjak i „janjak“ za početak sezone

LD VEPAR Prozor-Rama

Osvanuo je prohladan zimski dan. Skupina lovaca sekcije Zaglavi-ca predvođena Zvonkom Sabljom-Dakićem, krenula je u lov na štetočine na području Drinova. Psi vrijedni kakvi jesu odmah su

pokrenuli lisicu, no ona je i ovaj put pokazala svoju lukavštinu i izmakla.Oko podne, okupljanje u Zvonkinoj vikendici u Štitaru, gdje se obično sa-staju nakon lova. Ručak, a onda Zvonko pravi novi raspored, za novi lov. Ubrzo je odjeknuo pucanj. Po povratku na zborno mjesto, imalo se što i vidjeti. Sretni i spretni lovac Mario Hrkać nije krio zadovoljstvo, odstrijelio je vuka. Osim Zvonke i Marija, u ovom su lovu sudjelovali još Željko i Miro Miličević.

Josip Vukoja

LD JAREBINJAK Rakitno

Vuk za kraj sezone

Uspješan lov na Raduši

“Program” poslije lova


www.lovackisavez-hb.ba33

LD VEPAR Prozor-RamaLD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf

Početkom lipnja u usko-paljskom lovištu Suho-dol, u predjelu Jehovca,

postavljena je spomen-ploča u čast preminulog Mirka (Miće) Jurlete, dugogodišnjeg lovca i člana LD-a „Uskoplje“. Inici-jativa, potaknuta od članova sekcije Bistrica s kojima je po-kojni Mićo najviše lovio, naišla je na razumijevanje Izvršnog odbora Društva koji je donio Odluku o izdvajanju određe-nih sredstava za sufinanciranje projekta. U pripremi i reali-zaciji samog čina postavljanja spomen-ploče sudjelovali su ponajviše članovi bistričke sekcije, zatim prijatelji i znan-ci preminulog. „Postavljanjem ove spomen-ploče odajemo počast prijatelju s kojim smo proveli toliko lijepih trenutaka, i koji nas je svojom ljudskošću zadužio da sjećanje na njega nikad ne izblijedi. Na ovaj će način svaki naš budući lovački susret započinjati i završavati zajedno s pokojnim Mićom,

„Mićina vatra“jer ovdje se sastajemo u jutro i okupljamo nakon lova“, govori nam Stipo Bošnjak, predsjed-nik sekcije Bistrica koji je, uz svog oca Josipa, brata Marin-ka, Ljubana Grbavca i Mićina sina Borisa najzaslužniji za ostvarivanje ovoga djela. Toč-no na mjestu gdje je pokojni Mićo naložio svoju posljednju vatru i proveo posljednje tre-nutke ovozemaljskog života, spomen-ploča će generacija-ma svjedočiti o tome kako lov nisu samo puške, psi, terenci i priroda, nego i snažni me-đuljudski i prijateljski odnosi, međusobna pomaganja, istin-sko poštovanje i razumijeva-nje, tuga i bol prilikom gubitka prijatelja i na kraju sjećanje koje će omogućiti da se pla-men svijeće, za one koji nas napuste, nikada ne ugasi. Pri-mjereno tome, složni su Bistri-čani, ovo će se mjesto od sada zvati „Mićina vatra“.

Velimir Šekerija

Učlanio sam se u LD „Vepar“ Prozor-Rama prije petnaestak godi-

na, samo da uživam u prirodi i njezinim stanovnicima i da ih „lovim“ fotoaparatom. Zbog kroničnog „nemam vremena“, u svibnju ove godine prvi se put odlučih ustati u tri sata noću i s iskusnim lovcem, iako sam stariji od njega preko tri-deset godina, Tomom Zanom otići u svoj prvi lov. Naoružao sam se ne baš lošim fotoapa-ratom – za ovakve prilike ipak treba još bolji! – i krenuo na odredište. O tetrijebu sam čitao u našem listu od kolega: kako mu prići, kako se lovi, o njegovim karak-teristikama... Naravno, i Tomo mi je objašnjavao. Zaista, ni-sam se nadao onom „prvo pa muško“. A dogodilo se.Čim smo izašli iz auta i prošli stazom stotinjak metara, Tomo me upozori da stanem i osluškujem. Moje prvo izne-nađenje bio je pjev tetrijeba. Očekivao sam pjev kao i osta-lih ptica koje čujem svaki dan na svakom koraku, samo mali dublji tonovi. Dva smo sata čekali da ga ugledamo, mije-

njajući tiho položaje. Pet-šest puta sam čuo klepetanje krila, dok se konačno nije pojavio na jednoj grani koja nije bila zaklonjena. Promatrali smo ga više od pola sata, dok nije od-letio. Uživao sam u njegovoj šetnji po grani tamo-amo, ši-renju krila –šepirenju i pjevu. Nije mi smetala mala hlad-noća, čak ni hodanje između mina od kojih se čak poneke i vide. A kako će mi smetati u usporedbi s ljepotom koju doživjeh! U tih pola sata razmišljao sam o njemu, tetrijebu, pokušao sebi zamisliti njegovo „razmi-šljanje“. Razmišljao sam i o od-strelu. Ja ga nikada ne bih od-strijelio. Znam da je vrijedan i drag trofej kolegama po član-stvu, ne mogu reći po lovu jer nikada nisam niti ću ići u lov s puškom, a lovce poštujem. Samo neka sve to bude po pro-pisima. Mislim da tetrijeba na ovoj lokaciji ima (i) zato što je na njoj opasno biti, zbog mina. Nažalost! Jer, da je sve po pro-pisima, bilo bi ga valjda na još nekim lokacijama.

Stanko Ćurčić

Prvi „ulov“

Spomen-obilježje na mjestu gdje je Mićo naložio svoju posljednju vatru

Tetrijeb na grani, “ulovljen” fotoaparatom



Tradicija natjecanja u lovnom streljaštvu u LD-u „Mosor“ Široki

Brijeg dosta je duga i rezul-tatski kvalitetna. Prvenstva Društva održavaju se redovito od sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zbog ratnih događanja, natjecanje nije održano jedino 1992., a već 1993. održano je na stre-ljani na Virču. Na prijedlog Marinka Hrkaća, tadašnjeg predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne, 7. svibnja 1994., na obljetnicu zaustavljanja tenkova bivše JNA u Pologu, na granici širokobriješke i mostarske općine, organizira-no je natjecanje na streljani na Mostarskom blatu. Od tada pa sve do ovogodišnje, 24. obljet-nice ovog događaja, natjecanje se redovito održava početkom svibnja u sklopu „Svibanjskih sjećanja“, općinske manife-stacije vezane za događanja iz Domovinskog rata. Ovim se

natjecanjem, osim toga, otvara streljačka sezona u Lovačkom savezu Herceg Bosne, što mu daje posebnu draž. Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovala su 43 strijelca iz Ši-rokog Brijega, Mostara, Čaplji-ne, Neuma, Čitluka i Gruda, svrstanih u 11 ekipa. Natje-canje je, uz prigodnu riječ o ovom događaju, otvorio Krešo

Ćavar, predsjednik LD-a „Mo-sor“ Široki Brijeg. Po izuzetno lijepu vremenu i uživajući u svemu onom što nudi okoliš streljane na Mostarskom blatu, strijelci su se maksimalno trudili postići što bolji rezultat. Po već ustaljenim propozicija-ma rezultati s ovoga natjecanja računali su se u tri različite razine. Bilo je to prvenstvo

LD-a „Mosor“ Široki Brijeg gdje su se računali rezultati samo domaćih strijelaca, zatim Otvoreno prvenstvo LD-a „Mosor“ Široki Brijeg gdje su u konkurenciji bili svi strijel-ci, i na koncu bodovali su se rezultati ekipa koje se natječu u Hercegovačkoj streljačkoj ligi za ovu godinu. Pogodivši u prvoj seriji svih petnaest golubova, Anđelko Zovko-Sinđa, koji se prošle godine nije natjecao, dao je do znanja da je još uvijek u samom vrhu među strijelcima. Bio je to dodatan motiv i osta-lim strijelcima, što je natjeca-nje učinilo vrlo zanimljivim. Nakon završene dvije serije ekipno prvo mjesto osvojili su strijelci Lovne jedinice „Orovnik“ (Vladimir, Zoran i Tomislav Mandić te Leo Čolak), drugi su bili strijelci Lovne jedinice „Blato“ (An-đelko Zovko, Slavenko Lasić, Slobodan Planinić i Vlado

TRADICIONALNO SVIBANJSKO STRELJAČKO NATJECANJE NA MOSTARSKOM BLATU

Rijetki promašaji „starih“ asova

Poslije natjecanja na Mostarskom blatu, ne može proći bez zajedničke fotografije natjecatelja i gostiju

Disciplina i red na streljani - to je već uobičajena ovdašnja slika

LOVNO STRELJAŠTVO

LOVNO STRELJAŠTVO

Planinić), treći su bili strijelci Lovne jedinice „Desna obala“ (Jozo Šušak, Vladimir Bokšić i Dragan Karačić), a četvrti strijelci Lovne jedinice „Varda“ (Veselko Soldo, Marin Zeljko i Ivo Rezić). Prvih šest „Moso-rovih“ strijelaca iz prve dvije serije (Anđelko Zovko, Vladi-mir Mandić, Zoran Mandić, Slavenko Lasić, Tomislav Man-dić i Jozo Šušak) raspucavali su još jednu seriju za pojedinačni

U subotu 20. lipnja 2015. na stre-ljani „Bovan“ u Mostaru održa-no je Otvoreno prvenstvo LD-a

„Jarebica“ Mostar u lovnom streljaštvu – disciplina trap. Natjecali su se strijelci iz Neuma, Čapljine, Čitluka, Gruda, Širo-kog Brijega, Kiseljaka te, naravno, članovi LD-a „Jarebica“ kao domaćini. U ime domaćina, Željko Džidić-Džinks pozdravio je strijelce i goste te naglasio da su na streljani montirani novi uređa-ji za izbacivanje golubova i da je ovo na određen način i njezino službeno otvara-nje. Čast da pucnjem to potvrdi pripala je Anti Knezoviću-Jovi. Prije početka natjecanja, upriličen je re-vijalni susret veterana lovnog streljaštva iz Mostara, Širokog Brijega i Neuma, što je bila još jedna lijepa gesta koju su napravili organizatori ovog natjecanja. Bilo je lijepo vidjeti ljude koji su, uz još neke, udarili temelje lovnom streljaštvu na ovim prostorima. U konkurenciji ve-

Domaćin položio oba ispita

poredak. Najbolji je bio Anđel-ko Zovko, a poredak ostalih je kako je navedeno naprijed, u popisu njihovih imena. Nakon toga uslijedila je završ-na serija najbolje šestorke na razini svih strijelaca u koju su se plasirali Blaženko Dujmović (25) iz Mostara, Denis Vlaho (26) iz Čitluka, Anđel Dragi-čević (26) iz Čapljine te Zoran Mandić (26), Slavenko Lasić (26) i Anđelko Zovko (29)

iz Širokog Brijega. Anđelko Zovko nije dopustio nikakvo iznenađenje i zaslužio je prvo mjesto (42), drugo Anđel Dragičević (40), treće Zoran Mandić (40), četvrto Denis Vlaho (39).Pokale i medalje pobjednicima uručili su Krešo Ćavar, Tomi-slav Čerkez, Ivo Slišković, Ivica Bačić i Ivica Lučić. Nakon te svečanosti i zajedničkog fotografiranja, svi sudionici

natjecanja i gosti nastavili su druženje na ručku u restoranu „Gurman“ u Provu. Streljačka karavana uspješno je krenula iz Širokog Brijega i do zaključenja sezone u Čapljini, početkom listopada, bit će do-sta zanimljivih susreta s kojih ćemo, kao i do sada, rezultate i ostale zanimljivosti objaviti u našem listu.

Vlado Bošnjak

OTVORENO PRVENSTVO LD-a „JAREBICA“ MOSTAR

Strijelci-veterani iz Mostara, Neuma i Širokog Brijega

Najuspješniji pojedinci na razini LD-a “Mosor”

Najbolja šestorka u konkurenciji svih strijelaca, u društvu Kreše Ćavara, predsjednika LD-a “Mosor” Široki Brijeg



LOVNO STRELJAŠTVO

terana, pucajući seriju od 10 golubova, nastupili su: Željko Džidić-Džinks, Ilija-Ile Vrljić, Zoran Dujmović-Lukić, Zden-ko Dujmović-Keka, Ante Kne-zović-Jova, Slavko Cvitković, Zoran Dujmović-Čivija, Vinko Ćubela-Cova, Mario Markić, Marko Cvitković-Cucina, Ivi-ca Čamo i Dragan Ivanković. Iako su uglavnom u sedmom, a neki i osmom desetljeću ži-vota, pokazali su, na zadovolj-stvo nazočnih, da im još uvijek golubovi olako ne bježe. Za natjecanje u službenoj kon-kurenciji, po ustaljenim pro-pozicijama, prijavila su se 33 strijelca, odnosno 9 ekipa. Po-stignuti rezultati računaju se i za Hercegovačku ligu. Vremenski uvjeti, ponajprije kiša i bura, bili su jako nepo-voljni za gađanje. Streljana je tijekom noći zbog bure ostala bez tende. Sve je to, naravno, ostavilo traga na kvaliteti ga-đanja i rezultatima. Nakon dvije serije u mom-čadskom dijelu, prvo mjesto, sa 68 pogodaka, zaslužili su domaći strijelci (Leo Stojčić, Ivo Stojčić, Goran Knezović i Blaženko Dujmović), ispred favoriziranih Širokobriježana (Vladimir, Tomislav i Zoran

Mandić te Slavenko Lasić) koji su „ubili“ 65 golubova, a treći su, također sa 65 pogodaka, bili Neumljani (Ivica Bačić, Mato Bačić, Ante Matuško i Alen Franić).U pojedinačnom dijelu u za-vršnu seriju plasirali su se Alen Franić, Tomislav Mandić, Ivi-ca Bačić, Leo Stojčić, Goran Knezović i Ivo Stojčić. Nakon otpucane serije stanje je bilo interesantno. Pet strijelaca imalo je jednak broj pogodaka. Eliminacijom „shoot-out“ prvo mjesto osvojio je Alen Franić, a poredak ostalih je kako su na-prijed već navedeni.Na kraju natjecanja veterani-ma su uručene zahvalnice za sudjelovanje na natjecanju i za doprinos razvoju lovnog stre-ljaštva, a pokalima su nagrađe-ni pobjednici u ekipnoj i poje-dinačnoj konkurenciji. Iznimno zanimljiv, sadrža-jan i „težak“ dan završen je zajedničkim ručkom koji su pripremili domaćini. Na čelu s Leom Stojčićem, imali su po-seban razlog za zadovoljstvo jer su uspjeli privesti natjeca-nje kraju i još biti momčadski pobjednici.

Vlado Bošnjak

Domaći natjecatelji, pobjednici u momčadskoj konkurenciji

Najbolji strijelci u pojedinačnoj konkurenciji

Natjecatelji na streljani “Bovan” u Mostaru


Laserski daljinomjer “Leica”

LOVAČKA OPREMA

Jedna od najčešćih pogrešaka pri gađa-nju divljači u lovu jest neprecizno (netoč-no) određena udaljenost do cilja. Često se događa da lovac, poslije promašaja, mjere-njem utvrdi da udaljenost do cilja nije bila, primjerice, stotinjak i nešto metara, koli-ko je on procijenio, nego cijelih dvjesto(!) metara. Ovisno o kalibru metka, početnoj brzini i težini njegova zrna, pad na tolikim udaljenostima može biti dovoljan za čist promašaj, ili u još gorem slučaju za teško ranjavanje divljači.

PROCJENA UDALJENOSTI

Udaljenost se najčešće procjenjuje odoka i u većini je slučajeva netočna, bez obzira na samopouzdanje lovca, koje je obrnuto razmjerno iskustvu. Rijetki su lovci koji se mogu pouzdati u slobodnu procjenu uda-ljenosti. No zato postoje uređaji s pomoću kojih se može točno odrediti udaljenost od lovca do divljači. Jedan od najčešćih uređaja jest optički

ciljnik na lo-vačkoj puški ku-

glari (karabinu). Daljina i razmak krajeva končanice u

središtu ciljnika tako su postavljeni da se mogu uspješno koristiti za procjenu udaljenosti divljači, ali samo ako je riječ o srnjaku. Tako će, primjerice, daljina na ko-joj se nalazi srnjak biti približno 200 meta-ra ako se tijelo divljači u optičkom ciljniku smjesti između vrha vertikalne končanice i kraja jedne od horizontalnih končanica. Ako se tijelo srnjaka može smjestiti između vanjskog ruba debljine vertikalne končani-ce i kraja suprotne horizontalne končanice, daljina je približno 150 metara. Ako se ti-jelo srnjaka može smjestiti između krajeva horizontalnih končanica, daljina je približ-no 100 metara.Udaljenosti ispod 100 metara se gotovo i ne registriraju, jer su putanje zrna takve da se u tu udaljenost uklapaju zrna svih uobi-čajenih suvremenih kalibara metaka.

MARKERI, OBILJEŽJA (REPERI)

Ako nemamo optički ciljnik s naprijed na-vedenim performansama, a lovimo u lovi-štu koje dobro poznajemo i često posjeću-jemo, onda trebamo u okolici čeka s kojih najčešće pucamo, na daljinama od 100 i 200 metara u sva četiri pravca (ako je to moguće), postaviti neka jasno vidljiva obi-lježja (repere), bijelo ili fluorescentno obo-jena, primjerice kod hranilišta ili još bolje kod solila za divljač. Tako će se lovac uvijek moći ravnati prema ovim oznakama i dalji-nu do cilja moći će preciznije odrediti.

U JEKU SEZONE LOVA NA SRNJAKA

Procijeniti udaljenost, pa tek onda pucatiPri gađanju divljači u lovištu, i iskusni lovci često griješe. Čak i danas, kada se modernim puškama kuglarama može jako precizno po-gađati i na znatno većim udaljenostima. Čist promašaj nije štetan. Ali kad divljač bude ranjena, i poslije izvjesnog vremena uglavnom izgubljena i za lovca i za lovište, to je golema šteta. Ako je riječ o visoko vrijednoj divljači, gubit-ci se mogu mjeriti i u tisućama eura, što je za svako lovište nenadoknadivo

piše MLADEN BEŠLIĆ

Pogled kroz laserski mjerač daljine


LOVAČKA OPREMA

Na domet lovačkog streljiva utječu mnogi čimbenici: sila Zemljine teže i otpor zraka kao vanjski čimbeni-ci, te početna brzina metka, težina zrna, oblik i veličina njegova presjeka kao ostali čimbenici. Danas gotovo svi proizvođači lovačkog streljiva nude jasnu tabelu s balističkim podacima o konkretnom metku. Od kalibra sačmarice itekako zavisi ko-ličina sačme koju metak sadrži. Teorij-ski – veći kalibri uvijek su učinkovitiji. S druge strane od količine sačme zavisi ši-rina sačmenog snopa koji postiže učin-kovitiji domet. Zahvaljujući balistici po-stoje precizni podaci o tome koji bi bio najučinkovitiji domet sačmenog strelji-va te kakve su njegove reakcije i učinci na određenim udaljenostima.Prosječna brzina metka kod sačmenih pušaka uglavnom je od 330 do 380 m/s. Ova brzina zavisi od krupnoće sačme pri standardnom punjenju. Cijev sač-marice mora biti dovoljno duga da u

UČINKOVIT DOMET SAČMENOG METKA

Pedeset metara je “plafon”Učinkovit domet sačmenog streljiva je do pedeset metara. Rijetko koji lovac uspije odstrijeliti sit-nu divljač na većoj udaljenosti

Daljina u metrima Promjer sačme u mm

2,0 2,5 3,0 3,5

0 375 m/s 375 m/s 375 m/s 375 m/s

10 300 m/s 306 m/s 315 m/s 321 m/s

20 240 m/s 251 m/s 266 m/s 277 m/s

30 200 m/s 210 m/s 230 m/s 245 m/s

40 160 m/s 178 m/s 199 m/s 215 m/s

Tabelarni prikaz brzine ispaljenih sačmenih projektila na različitim udaljenostima

njoj izgori cjelokupna količina barutnog punjenja. Obično je to 63-64 cm, ali ide sve do 75 cm. Po izlasku projektila iz cijevi, metak dobije najveće ubrzanje i tada je njego-va brzina najveća. Brzina koju projektil ima u tom trenutku, na početku, bila bi idealna. Metak, međutim, ne može za-držati tu brzinu upravo zbog utjecaja vanjskih čimbenika: otpora zraka i sile Zemljine teže (zbog mase projektila). Ovi „negativni“ utjecaji vanjske sre-dine uzrokuju smanjenje brzine pro-jektila. Utječu i na njegovo kretanje na način da projektil, zato što poslije izvjesnog vremena gubi brzinu, pod djelovanjem sile Zemljine teže pada na tlo. Projektil, zbog djelovanja tih vanjskih sila, dakle gubi mnogo svoje energije, pa se može dogoditi da njego-va energija bude nedostatna da probije tijelo divljači. U tom slučaju posve se gubi smisao gađanja divljači na veli-koj udaljenosti. Poznato je da energija projektila sporije opada ako je masa metka, odnosno projektila veća, a brže ako je masa manja.

LASERSKI OPTIČKI DALJINOMJERI

U ovu skupinu spada ručni laserski optoelek-tronički motritelj, mjerni uređaj binokular-nog tipa, najprije proizveden u SAD-u. Kod mjerenja udaljenosti do cilja ovim uređajem, potrebno je namjestiti dioptriju i postaviti minimalnu udaljenost. Mjeri se tek kad se du-gme (tipka) za okidanje poslije pritiska otpu-sti. Ako nije registriran nijedan laserski odboj, digitalni pokazivač će ostati prazan. Pokazivač će također ostati prazan ako je preklopnik za biranje cilja postavljen u poziciji u kojoj nije registriran laserski odboj. Digitalni pokazivač se sastoji od pet digitala, koje pokazuju dalji-nu u metrima. Namještanje dioptrije (izvodi se okretanjem okulatora) i dugme (tipka) za okidanje nalaze se na desnoj gornjoj strani da-ljinomjera.Na tržištu je jako puno proizvođača koji nude različite modele ovakvih uređaja. Dosta njih ima pristupačnu cijenu, ali im je kvaliteta i preciznost mjerenja upitna u odnosu na one skuplje, vrhunske proizvode. Jedan od vrhunskih daljinomjera je Leica Ran-gemaster CRF 800. To je uređaj koji u lovač-kom svijetu trenutačno slovi kao najbolji i naj-precizniji, ali je i najskuplji uređaj za mjerenje udaljenosti. CRF 800 ima maksimalan domet od 725 m i idealan je model za različite vrste lova. Za određivanje udaljenosti koristi nevidljivi laser potpuno siguran za oči. Na daljinama od 10 do 36 metara može pokazivati pogrešku od +/ - 1 metar. Vrijeme potrebno za pojedinačno mjerenje iznosi 0,85 sekunda.Dizajniran i prilagođen potrebama korisnika, osigurava jasnu sliku mete uz držanje jed-nom rukom. Kvalitetna slika uz prikaz velike površine (10 m na 90 m udaljenosti), okular i +/- 3,5 regulator dioptrije, čine da u jednom uređaju imate optički instrument koji uvećava 7 puta i mjerni uređaj. Male je težine, samo 220 g, pa je idealan „suputnik“ pri dugotrajnu lovu.Ovaj uređaj nije nužan, ali jest vrlo koristan u lovu. Zahvaljujući malim dimenzijama – 113x75x34 mm – te veoma glatkim kontura-ma, jednostavno i bešumno se može izvući iz džepa košulje ili jakne. Njegova vanjska, ne-klizajuća obloga izrađena je od karbonskog –optičkim vlaknima armiranog kompozitnog materijala, koji pruža siguran stisak, čak i u uvjetima jutarnje hladnoće kad su ruke gru-blje i ukočenije. Leica CRF 800 na tržištu u SAD-u stoji oko 600 dolara. U Europi, cijena je nešto viša, a na tržištima u našem okruženju prelazi cijenu od 500 eura.

piše MLADEN BEŠLIĆ


LOVAČKO ORUŽJE

Iz tabele vidimo da je brzina projektila ta-kođer jako bitna za udaljenost koju posti-že projektil. Tako, recimo, imamo slučaj da projektil značajno gubi energiju ako je, primjerice, sitna sačma, promjera 2,5 mm; ona već na 40 m daljine gubi više od pola svoje brzine i energije. Zato možemo slo-bodno reći da početna brzina nije najvaž-niji čimbenik koji utječe na preciznost u lovu, jako je bitna i energija koju projektil ima.U lovu postoji tzv. efekt nervnog šoka kod divljači koji nastaje prilikom ispaljivanja više zrna makar i sitne sačme u samu div-ljač. Ako divljač dobije nervni šok, ona momentalno biva usmrćena, tako da je ovo

još jedna metoda u lovu koja se pokazala dosta uspješnom kod iskusnih lovaca. Za-nimljivo je to što je taj efekt jako učinkovit bez obzira na činjenicu što je energija zrna sitne sačme relativno mala. Upravo zbog toga zrna uspijevaju tijelo divljači probiti samo periferno, ne mnogo ispod kože ili perja. Ali bit je u tome što se baš tu nalaze nervni završeci, koji izazivaju nervni šok nakon što divljač bude pogođena sitnom sačmom.Većina lovaca bez iskustva pogodi jednom

U pušku se nikada ne smije umetati metak kojem je ča-hura duža od ležišta! U tom bi slučaju, pri opaljenju, vrh tijela čahure ušao u već suženi dio cijevi preko ko-nusnog prijelaza izvan le-žišta. Moglo bi, dakle, doći do naprezanja materijala, konkretno cijevi puške, što u 99 posto slučajeva završi rasprskavanjem cijevi

ili eventualno dva puta u predio gdje se na-laze nervni završeci, a svi ostali hici ili ne stignu do divljači, ili izgube energiju pa ne daju nikakve rezultate. Svaki bi lovac također trebao znati i sljede-će: mnogo je učinkovitije loviti sitnu divljač sitnijom sačmom s mnogo više zrna, nego krupnijom s manjim brojem zrna, tim više što je učinkovit domet relativno mali i kre-će se od 35 do 45 metara. Što se sačmarice konkretno tiče, njezin učinkoviti domet daleko je ispod maksi-

malnog i zavisi prije svega od kalibra oruž-ja. Veći kalibar ima mnogo veći domet. Za-visi još od količine sačme (metak s većom količinom sačme ima veći domet), jačine čoka puške i veličine tijela divljači.Može se zaključiti da je učinkovit domet sačmenog streljiva ipak na manjim udalje-nostima, ispod 50 metara. To je razlog što je u dobro razvijenim zemljama zabranje-no gađati sitnu divljač na udaljenosti većoj od 50 metara. Rijetko koji lovac zapravo uspije odstrijeliti sitnu divljač na većoj udaljenosti. Bolje je divljač gađati na ma-njoj udaljenosti jer tada metak (sačma) ima veću energiju, te samim tim rastu šanse za odstrel divljači.

STRELJAŠTVO

Pri spomenu toponima Visoka glavica, onima koji-ma je oružje pri srcu prva je asocijacija SK ALFA, klub koji je svoje ime gradio zajedno sa streljanom koju smo posjetili.Streljana se nalazi uz magi-stralnu cestu Široki Brijeg – Posušje, na izlasku iz Širokog Brijegu, duboko u klisuri koju je sebi stoljećima vrtjela rječica Ugrovača, te snagom vode napravila gotovo idealnu kulisu koja će postati nezamjenjiva destinacija u prvom redu za IPSC strijelce iz BiH, ali i one iz susjednih zemalja.Na streljani nas je dočekao Da-

rio MARIĆ, mladi dopredsjed-nik kluba. Dario je inače i član Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, gdje je kao član Stručnog vijeća zadužen za streljaštvo.

U nekoliko rečenica, povi-jest Streljačkog kluba ALFA? Streljački klub ALFA osnovala je grupa entuzijasta 18. ožujka 2003. Početak je bio kao i svaki – težak, ali bila je jasna vizija što se i kako želi napra-viti. Svjesni da ništa neće doći samo od sebe i preko noći, osnivači kluba, te prijatelji i članovi išli su korak po korak.Osnovna ideja bila je na neki način kanalizirati ljubav prema oružju te omogućiti

svima onima koji to žele da na siguran način i na sigurnom mjestu vježbaju, izbjegavajući rizik „kaubojskog“ pucanja po šumama i na mjestima koja nisu predviđena za to.Prvo što se moralo napraviti bilo je ishoditi valjane dozvo-le, što je uspješno učinjeno. Time su se stekli preduvjeti za nesmetano vježbanje. Godine 2005. krenula je i IPSC liga BiH, klub je rastao u svakom pogledu, redali su se uspjesi. Ostalo je povijest.Danas klub broji četrdesetak aktivnih članova.

Odakle vam dolazi članstvo?Zanimljivo je da, vjerojatno radi specifičnosti sporta,

imamo članove iz gotovo svih mjesta Zapadne Hercegovine, Mostara, ali ih ima i iz Hrvat-ske.

Možete li nam reći o kakvom je tipu streljane riječ?Streljana je rađena prema najsuvremenijim standardima koji se primjenjuju za ovakav tip streljane. Riječ je naime o streljani koja je u prvom redu namijenjena praktičnom stre-ljaštvu (IPSC), jednoj iznimno dinamičnoj disciplini koja je nastala u Americi na osno-vama metoda koje se koriste za obuku policije. Ako kre-nete streljanom vidjet ćete da raspolažemo s 10 boksova koji nude apsolutnu sigurnost 180°

POSJET STRELJANI VISOKA GLAVICA U ŠIROKOM BRIJEGU

Raznovrsna, kvalitetna i korisna usluga

Streljana na Visokoj glavici nudi korisnicima različite mogućnosti

piše DAMIR DRAŠKIĆ


41

STRELJAŠTVO

u odnosu na položaj strijelca, te zemljane nasipe visine do 4 metra obložene gumama, tako da je nemoguće rikošetiranje zrna.

Je li streljana prepoznata od strane „struke“, tj. od strane onih kojima je rukovanje oružjem svakidašnjica?Posve. Korisnici naših usluga su SIPA, MUP ŽZH, Mini-starstvo sigurnosti BiH-Ured za poslove sa strancima, Sudbena policija Federacije BiH, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Mostar, ICITAP-agencija koja radi pri veleposlanstvu SAD-a. Svima njima osnovna je zadaća obuka pripadnika policijskih agencija. Velik broj zaštitarskih tvrtki iz BiH koristi našu stre-ljanu. Nadstrešnice koje smo napravili, a odnedavno i mokri čvor, umnogome su doprinijeli kvaliteti ponude.

Vidimo da u sklopu kluba radi i Puškarska radnja ALFA...Zapravo to nije radnja koja je u sklopu kluba. Riječ je naime o jednoj vrlo praktič-noj stvari – SK ALFA je u 12 godina postojanja izgradio ime jedne respektabilne ekipe, a neki naši članovi koji su stjecajem okolnosti iznimno verzirani kada je u pitanju funkcioniranje oružja, često su na natjecanjima bili na usluzi strijelcima koji su imali probleme s pištoljima. Tako su naizgled nerješive probleme na pištoljima koji vrijede po 3000-4000 KM znali rješavati za nekoliko minuta, na opće zadovoljstvo vlasnika oružja i organizatora natjecanja. Ne-kako se nametnulo samo po sebi da jedan od naših članova registrira dodatnu djelatnost, a uz pristanak kluba svoju puškarsku radionicu nazvao je ALFA.Danas su njegovi klijenti najve-ćim dijelom lovci koji donose svoje puške na popravak ili na upucavanje. Za sve ove usluge

možete se obratiti Mladenu Hrkaću Duni, na broj +387 63 326-360.

Ovo što vidimo na streljani nudi velike mogućnosti za upucavanje pušaka, ali i za natjecanja... Kakvi su vam planovi u tom pravcu?Upravo smo u fazi organi-ziranja jednog natjecanja za lovce, vlasnike olučenih i neolučenih cijevi. Gađalo bi se u siluetu divljači dvosta-vom (stojeći i ležeći), ali i na različitim distancama, te s optikom i bez nje. Želja nam je, kao i prije 12 godina s kratkom cijevi, sve one koji imaju LEGALNO lo-vačko oružje dovesti na mjesto gdje će moći provjeriti svoje puške, okušati se u streljačkom umijeću, te u konačnici družiti se s ljudima s kojima dijele zajedničku ljubav – lov.

Komu se možemo obratiti ako želimo iskušati pušku na streljani ili organizirati druženje?Na facebooku postoji službeni profil STRELJAČKI KLUB ALFA - Široki Brijeg, možete pisati u inbox ili se obratiti meni na broj mobitela +387 63 976-543.

Nakon ovog razgovora s dopredsjednikom kluba, i sami smo se okušali u gađanju siluete divlje svinje. Rezultat možete vidjeti na slici.Ostaje nam da neumornim entuzijastima iz SK-a ALFA poželimo još mnogo uspjeha.

Idealna mogućnost za upucati svoju lovačku pušku

Autor priloga i sam se okušao u gađanju. Evo rezultata...

Vrlo je različita struktura korisnika usluga ove streljane

www.lovackisavez-hb.ba

SOKOLARSTVO

Zbog svoje geografske raznoli-kosti, zbog raznolikosti faune a time i količinom dostupne hrane, Bosna i Her-cegovina izuzetno je pogodno stanište za ptice grabljivice jer posjeduje sve po-godnosti za život i razmnožavanje svih srednjoeuropskih vrsta ptica grabljivica. Sokolarstvo se skoro oduvijek praktici-ralo na našem tlu. Prve naznake soko-larstva nalazimo zabilježene na brojnim stećcima, a posebnu ekspanziju doživje-lo je u doba turske vladavine. U to je vri-jeme postojala čak i specijalna ustanova za odgoj i trening ptica grabljivica, tzv. dogandžiluk. Njime su upravljale do-gandžije, kojih je bilo dvije kategorije: viši i niži. Kao zanimanja vezana uz so-

NA TLU BOSNE I HERCEGOVINE

Ako je suditi po onoj staroj da vrijediš ono-liko koliko ti vrijedi povijest, onda bi se, bar što se tiče povije-sti sokolarstva, mnogi narodi rado mijenjali s Bosnom i Hercegovi-nom jer se upravo na tlu Bosne i Hercegovi-ne stoljećima živjelo i prakticiralo sokolarstvo

piše PERICA DODIG

kolarstvo u tom se razdoblju spominju šahindžije, atmadžije i čakirdžije. Svako od ovih zanimanja bilo je specifično i vezano za određenu vrstu ptice. Tako su šahindžije bile zadužene za treniranje sokolova, ponajprije sivog sokola (lat. Falco peregrinus), atmadžije za trenira-nje kopca ptičara (lat. Accipiter nisus), a čakirdžije za treniranje jastreba koko-šara (lat. Accipiter genitilis). Osim spo-menutih zanimanja, uz sokolarstvo se još vežu juvadžije i javrudžije, kao zani-manja podčinjena šahindžijama, atmad-žijama i čakirdžijama. Zadaća juvadžija bila je da traže gnijezda po šumama i ču-vaju ih dok se ne izlegu mladi, a javrud-žija da se brinu o mladim ptićima dok im ne poraste perje i onda ih predaju na trening nekomu od već spomenutih za-nimanja, ovisno o vrsti ptice. Istrenirane ptice dogandžije su nosile u Carigrad i predavale ih agama. Čak je i u zakoniku bilo zapisano da je izričito zabranjeno posjeći drvo na kojem se nalazi gnijez-do. Na gnijezdo je trebalo upozoriti ju-vadžije, a ovi su to javljali dogandžijama i za to dobivali nagradu.Nakon pada Otomanskog Carstva i tije-kom kasnije vladavine Austro-Ugarske, interes za sokolarstvo počinje polako opadati. Zadnji pisani spomen sokolar-stva na tlu Bosne i Hercegovine datira iz 30-ih godina 20. stoljeća, nakon čega nastaje „rupa“ od sedamdesetak godina kroz razdoblje socijalizma, sve do po-četka 2000. kada zahvaljujući nekolicini entuzijasta sokolarstvo ponovno oživ-ljava. Jednostavno, bilo je došlo vrije-me da se ožive neke stvari koje su bile neopravdano zapostavljene ili su posve izumrle, pogotovo ako je to još i trend u svijetu. Kako su mnogi autori već pisali o povi-jesti sokolarstva na tlu Bosne i Herce-govine i kako je skoro nemoguće pisati o nečemu o čemu je već toliko pisano – a bez ponavljanja i citiranja pojedinih navoda – držimo da je najpoštenije tek-stove ili dijelove tekstova vezane uz so-kolarstvo prenijeti u cijelosti, s imenima autora. Kroz iduće tekstove pokušat ćemo vam prezentirati povijest sokolarstva u Bosni i Hercegovini, koristeći se literaturom i tekstovima raznih autora do kojih smo uspjeli doći.



SOKOLARSTVO

Čovjek se još u pra-staro doba, u po-trazi za hranom, pri

proganjanju i lovljenju div-ljači služio pripitomljenim konjem i psom. U vezi sa lovom na pernatu divljač, međutim, čovjek je i pored svojih vjernih pripitomlje-nih pomagača ostajao goto-vo bespomoćan: mogao je da samo očima prati slobo-dan let ptica. Strijele, klopke, mreže i dr. nisu u ono doba predstavljali potpuno sigur-na oruđa pomoću kojih bi čovjek u borbi za svoj opsta-nak mogao zadovoljiti želju da dođe što prije do hrane i plijena. Posmatrajući sa znatiželjom i zavišću sokola kako se sa urođenom vješti-nom, energijom i brzinom obrušava na svoju žrtvu i obara je na zemlju, čovjek je došao na ideju da tu mudru i snažnu pticu potčini sebi i da je uključi i upotrijebi za lov.Iako se o lovu pomoću so-kola mnogo pisalo ni do da-nas se nije moglo sa sigur-nošću odrediti tačna starost takvog lova ali se smatra da je bio poznat i primitivnim narodima Azije i Europe. Iz starih Kineskih rukopisa vidi se da su sokolovi još oko 2200 god. p.n.e. pred-stavljali naročito cijenjene poklone koje su međusobno

„NARODNI ŠUMAR“ – Sarajevo, 1971.Ing. Branislav Begović

izmjenjivali knezovi iz Hia dinastije. Sa velikom vjero-vatnoćom može se pretpo-staviti da je obavljanje lova pomoću sokolova jako staro i da datira možda i iz prethi-storijskog doba. Pouzdano se međutim zna da ova vrsta lova vodi svoje porijeklo iz prostranih stepskih područ-ja centralne i sjeveroistočne Azije, odakle se vremenom proširivala preko Mongolije i Persije na zapad. Pretpo-stavlja se da je lov pomoću sokola prenesen iz Azije u Europu oko 400 godine naše ere za vrijeme vlada-vine Konstantina Velikog. Pošto u to vrijeme takav lov nisu poznavali Grci i Ri-mljani postoji pretpostavka i mogućnost da su ga iz Azije u Europu donijeli Huni. U zapadnoj i centralnoj Euro-pi lov pomoću sokola bio je odomaćen još u IX vijeku, a naročito se intenzivno po-čeo razvijati za vrijeme kri-žarskih ratova.U Europskim državama srednjeg vijeka lov uz po-moć sokola se manje isticao kao oblik privredne djelat-nosti, a više kao plemeniti sport i ratnička škola. Ta vrsta sporta predstavljala je omiljenu sportsku zabavu feudalnog plemstva. Vla-dari su posjedovali veliki broj sokolova i držali su u

Azijski sokolar s jastrebom

Srednjevjekovna kineska kraljevska svita u lovu


SOKOLARSTVO

svojoj službi još veći broj službenika koji su se zvali sokolari. Lov pomoću so-kola proglašen je viteškim sportom, postao je privilegi-ja vladara, knezova i visokog plemstva, a obavljan je sa velikom pompom i raskoši. Sokolarski luksuz se poste-peno sve više povećavao, a s njim i troškovi ovoga skupog viteškog sporta. U to vrijeme padaju i početci trvenja između običnih lo-vaca i sokolara nastali kao posljedica sve većeg uspona i uticaja sokolarstva u druš-tvenom životu tadašnje feu-dalne Europe. Ta trvenja su nastavljena sve do polovine XVII stoljeća kada je soko-larstvo u Europi bilo na vr-huncu svog razvoja i moći. Od tada je njegov značaj počeo naglo da opada, a od Francuske revolucije i da postepeno pada u zaborav. Razlozi za ovo su bili logič-ni i objektivno opravdani. Troškovi održavanja soko-lova i sokolara bili su viso-ki. Lov pomoću sokola za-htijevao je velika i slobodna prostranstva kojih je bivalo sve manje. Postepeno se pri-stupalo izvođenju melioraci-onih radova i isušivanja bara i močvara, a prostrane povr-šine neobradivog zemljišta sve više su privođene kulturi i intenzivnoj obradi. Sve to je smanjivalo broj divljači i ometalo normalan lov po-moću sokolova. Propada-nju sokolarstva pridonijelo je i uvođenje racionalnijeg i intenzivnijeg šumskog i lovnog gospodarstva, sma-njivanje broja sokolova za lov, kao i proizvodnja mo-

dernog lovačkog oružja koje je zahvaljujući sve većoj pre-ciznosti i efikasnosti umanji-valo značaj sokola u lovu na pernatu divljač.Naša zemlja bila je odavno bogata pernatom divlja-či. Tome su u velikoj mjeri doprinjele dugačke riječne doline svojim meridijan-skim protjecanjem u pravcu seljenja ptica. U njoj su se nalazila i brojna prostrana,

naročito kraška polja koja su bila svake godine određeno vrijeme pod vodom. Mnoge močvare, rijetko zamrznute, pružale su pernatoj divljači u svako doba godine potreb-nu hranu i sklonište, a pored toga i pogodna mjesta za le-ženje i razmnožavanje. Zbog slabije naseljenosti postojala su velika i slobodna pro-stranstva šumama obraslog i neobraslog zemljišta koje

nije obrađivano. Sve to je pružalo povoljne uvjete za lov pomoću sokola, koji se i kod nas počeo vrlo rano ra-zvijati. Interesantno je da se za razliku od drugih Europ-skih zemalja ova vrsta lova održala kod nas vrlo dugo i potpuno je iščezla tek prije nekoliko decenija.U nekim Europskim zemlja-ma zapaženo je naročito između prvog i drugog svi-jetskog rata oživljavanje lova pomoću sokola. U tu svrhu su organizovana posebna udruženja sa zadatkom da propagiraju i praktikuju ovu vrstu napuštenog lovačkog sporta. Ta društva i danas postoje, a i nova se osniva-ju. Njihovo djelovanje se is-poljava sa manjim ili većim uspjesima.Sa obzirom na činjenicu da su lov pomoću sokola i so-kolarstvo odigrali u našoj prošlosti značajnu ulogu, trebalo bi nastojati da to ne padne u potpuni zaborav. Tom cilju služi i ovo neko-liko redaka iz povijesti lova uz pomoć sokola i sokolar-stva u Bosni I Hercegovini.U idućim brojevima nastav-ljamo sa napisima o sokolar-stvu na tlu BiH u periodi-ma prije dolaska Turaka, za vrijeme Turaka, za vrijeme vladavine Austro-Ugarske i periodom bivše Jugoslavije.

(Nastavlja se)

(Kako je riječ o citatu, nismo intervenirali u tekstu u pogledu njegove prilagodbe hrvatskom jeziku. Molimo čitatelje da to razumiju.)

Uredništvo

Srednjevjekovni sokolar

Sokol s ulovom - srednji vijek

LOVNA KINOLOGIJA

Prema programu kinoloških mani-festacija Kinološkog saveza Herceg-Bosne (KSHB), za 31. svibnja 2015. u Vitezu su bile planirane dvije izložbe pasa svih pasmina: državna (CAC) i međunarodna (CACIB). Izložbu su organizirali KSHB i Kinološko društvo „Vitez“ Vitez. Prema pravilima or-ganizatora, na izložbama su mogli sudjelo-vati čistokrvni psi koji posjeduju rodovnik KSuBiH, Unije kinoloških saveza u BiH iz-dan do 1. listopada 2007. ili neke od članica FCI-a, a koji su na dan održavanja izložbe navršili najmanje tri mjeseca, te upisani u katalog izložbe. Psi su, prema starosti, pri-javljeni u jedan od sljedećih razreda: šte-nad-bebe (3 – 6 mjeseci), najmlađi (6 – 9 mjeseci), mladi (9 – 18 mjeseci), međura-zred (15 – 24 mjeseca), otvoreni (preko 15 mjeseci), šampioni (s priznatim državnim ili međunarodnim šampionatom), radni (s položenim radnim ispitom) i veterani (preko 8 godina starosti). Na CAC izložbi u službenoj konkurenciji nastupilo je 139, od prijavljenog 151 psa, razvrstanih u 56 pasmina (58 prijavljenih). Najzastupljeni-je skupine bile su II. s 39 te VI. i IX. s 28 pasa. Najzastupljenije pasmine su istarski kratkodlaki gonič (ukupno 9), cane corso, njemački ovčar i ši-cu (po 8 pasa). Osim spomenutih istarskih oštrodlakih goniča, od lovnih pasa najzastupljeniji su posav-ski gonič i bosanski oštrodlaki gonič (ba-rak). Najviše pasa ocijenjeno je u razredu zrelih (ukupno 57), zatim mladih (ukupno 37) i prvaka (ukupno 20 pasa), a najmanje radnih (4), najmlađih (3) i veterana (1). Na izložbu je privedeno 87 mužjaka i 59 ženki.Prisutnima se obratio Mirko Čolak, koji je pozdravio sve izlagače i posjetitelje, a izla-gačima zaželio uspjeh u radu. Predstavio je i trojicu kinoloških sudaca koji su ocjenji-vali pse i vršili izbor pasa u pobjedničkom krugu: Mirko Petrešin (I., V., IX. i X. FCI skupina), Dragan Stojanović (II., III. i IV. FCI skupina) te Nebojša Švraka (VI., VII. i VIII. FCI skupina). Stručni voditelj i dele-

gat izložbe bio je Mirko Čolak.Prvaci po FCI skupinama su:• I. FCI skupina: škotski ovčar (dugodlaki)

Sabres Blue Horny VLCI ZLEB, vlasnik Ales Vsetecka;

• II. FCI skupina: rotvajler Nord Lions of Pliva, vlasnik Alija Ćosić;

• III. FCI skupina: erdel terijer Ideal Dale Feel Good, vlasnik Ideal Dale;

• IV. FCI skupina: jazavčar kratkodlaki Magic Moon El Perro Bianco, vlasnica Najda Đulić;

• V. FCI skupina: američka akita Diego Karl Karl Akita’s, vlasnik Željko Karlo;

• VI. FCI skupina: bosanski oštrodlaki go-nič – barak Cezar - Junior, vlasnik Ma-rinko Slišković;

• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki ptičar Tara Id Doline Baira, vlasnik Elvir Velić;

• VIII. FCI skupina: engleski koker špa-nijel Allert’s Gabriella, vlasnik Bauer Reinchard;

• IX. FCI skupina: ši-cu Missy Madis Black Night of Lovely Barcelona,

vlasnica Nada Matijaš• X. FCI skupina: afganistanski hrt Jch Pl

Eskashem Vasim, vlasnica Agnieszka Iwaniuk.

U pobjedničkom krugu izabrani su za:• Junior handling: kontinentalni patulja-

sti španijel (papijon) Xandra Madonna Maria Sirrah, vodič Zvonimir Bilić;

• najljepše štene: aljaški malamut D-Maxs, vlasnik Vjekoslav Marjanović;

• najljepši najmlađi pas: doberman (sme-đi) Aurora Borealis Ghibli Bildung, vla-

K.D. „Vitez“, Vitez: CAC I CACIB BiH VITEZ 2015

Državna i međunarodnaizložba pasa svih pasmina

piše IVICA DRMIĆ

Otvaranje izložbe

Priprema psa za ocjenjivanje


LOVNA KINOLOGIJA

snik Vedran Pejić;• najljepši uzgojni par: jorkšir terijer U Are

My King Contenders i U Are My Dream Contenders, vlasnica Iwona Katarzyna Taraszkiewicz;

• najljepša uzgajivačka skupina: jorkšir te-rijer U Are My King Contenders, Wonder of Love Contenders i U Are My Dream Contenders, vlasnica Iwona Katarzyna Taraszkiewicz;

• najljepši veteran: patuljasti šnaucer Fla-vio, vlasnik Siniša Tvrdić,

• najljepši mladi pas / Junior BIS: doberman (crni) Betty Di Altobello, vlasnik Jerko Ćorluka,

• najljepši pas izložbe / Best In Show: škotski ovčar (dugod-laki) Sabres Blue Horny VLCI ZLEB, vlasnik Ales Vsetecka.

Na CACIB izložbi nastupio je 101 pas, razvrstan u 49 pasmi-na. Daleko najzastupljenije sku-pine su bile II. i IX., u kojim je nastupilo više od polovice oci-jenjenih pasa. Najzastupljenije pasmine su rotvajler, ši-cu, cane corso i jorkšir terijer te bosan-ski oštrodlaki gonič – barak, njemački kratkodlaki ptičar i posavski gonič. Po razredima najzastupljeniji su bili zreli (35) i prvaci (23). Među ocijenjenim su 62 mužjaka i 39 ženki pasa. Nebojša Švraka ocjenjivao je I., II., IX. i X. skupinu, Mirko Pe-trešin III., IV., V. i VIII. skupinu, a Dragan Stojanović VI. i VII. FCI skupinu.Prvaci po FCI skupinama su:• I. FCI skupina: njemački ov-

čar Zoltan Bog Haus, vlasnik Ismet Poljić;

• II. FCI skupina: tornjak - bo-sanskohercegovački / hrvat-ski pastirski pas Samson, vlasnik Ante Radoš Odžić;

• III. FCI skupina: njemački lovni terijer Krokodil, vlasnik Milenko Krsmanović;

• IV. FCI skupina: jazavčar patuljasti du-godlaki Famoso Swiatlodycz, vlasnik Malgorzata Mysiara;

• V. FCI skupina: američka akita Diego Karl Karl Akita’s, vlasnik Željko Karlo;

• VI. FCI skupina: bosanski oštrodlaki go-nič – barak Cezar - Junior, vlasnik Ma-rinko Slišković;

• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki

ptičar Tara Id Doline Baira, vlasnik Elvir Velić;

• VIII. FCI skupina: engleski koker špani-jel Allert’s Gabriella, vlasnik Bauer Re-inchard;

• IX. FCI skupina: ši-cu Missy Madis Black Night of Lovely Barcelona, vlasni-ca Nada Matijaš

• X. FCI skupina: afganistanski hrt Jch Pl Eskashem Vasim, vlasnica Agnieszka Iwaniuk.

U pobjedničkom krugu izabrani su za:• Junior handling: tornjak - bosanskoher-

cegovački / hrvatski pastirski pas Odra, vodič Katarina Šarić;

• najljepše štene: cane corso David Beckham Corso BiH, vlasnik Zlatko Mešić;

• najljepši najmlađi pas: doberman (sme-đi) Aurora Borealis Ghibli Bildung, vla-snik Vedran Pejić;

• najljepši uzgojni par: jorkšir terijer U Are My King Contenders i U Are My Dream Contenders, vlasnica Iwona Katarzyna

Taraszkiewicz;• najljepša uzgajivačka skupina: jorkšir te-

rijer U Are My King Contenders, Wonder of Love Contenders i U Are My Dream Contenders, vlasnica Iwona Katarzyna Taraszkiewicz;

• najljepši veteran: patuljasti šnaucer Fla-vio, vlasnik Siniša Tvrdić;

• najljepši mladi pas / Junior BIS: erdel terijer Ideal Dale Feel Good, vlasnik Ideal Dale;

• najljepši pas izložbe / Best In Show: tornjak - bo-sanskohercegovački / hrvatski pastirski pas Samson, vlasnik Ante Radoš Odžić.Izložbe su održane na platou gradske športske dvorane. Kva-litetan prostor, uz sve prateće sadržaje, povoljno vrijeme, u početku malo toplije, kasnije je čak i kiša zaprijetila, no odvukla ju je Živčićka planina. Izložbe su u velikoj mjeri imale među-narodni karakter. Osim pasa iz BiH, susjednih država Hrvatske i Srbije, sudjelovali su i psi s po-dručja Austrije, Češke i Poljske. Nažalost, vrlo mali broj pasa bio je iz samog Viteza, pa neka i ovo bude kritika onima koji sebe smatraju viteškim lovcima i/ili kinolozima.Organizacija ovogodišnjih izlo-žaba nije bila na razini onih iz prethodnih godina. Razloge će vjerojatno utvrditi organizator, kako se ne bi ponovile idućih godina. U izvedbi izložaba doš-lo je do značajnijih odstupanja od definiranog programa izlož-be. To ne bi bio problem da nije bio velik broj sudionika koje je čekao dug put, sutra možda i radni dan, a dio ih se morao odlučiti i za noćenje. Vodiči su

općenito govoreći još uvijek lošiji dio izlož-be, premda je bilo vodiča koji su prezen-tirali vrhunsko vođenje. Dogodilo se čak da je jedan vodič napustio proglašenje po-bjednika, nakon što je njegov pas ocijenjen drugim mjestom u skupini! Je li dotični gospodin čuo Coubertin-ovu frazu „Važno je sudjelovati“! A on nezadovoljan drugim mjestom svog psa! Sve ovo govori da bi vla-snici, izlagači i voditelji pasa trebali proći određeni program osobnog osposobljava-nja za navedeni posao, kako ne bi umanjili dojam koji je na sudca ostavio pas.

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas međunarodne izložbe


www.lovackisavez-hb.ba


Tko znade kada će neki prirodnjak i zanesenjak u biljni svijet pronaći biljku za koju se do sada vjerovalo da ničemu ne vrijedi. Tako se uostalom mislilo donedavno za niz bod-ljikavih biljaka, teških korova i opakih napasnika za kosce i sakupljače sijena, kojima se mnogo puta bodlja zabila pod nokat ili na neko drugo mjesto i sutradan napravila gnojnu nakupinu. Oni koji se bave tim poslom uz pomoć meha-nizacije, lišeni su tih tegoba, naravno!Nekoliko vrsta sikavice po narodnom nazivlju raste po našim južnim krajevima, još više na pjeskovitom terenu uz rijeke i putove, gdje su se nekada u gladna doba jadna

magarad mogla nahraniti is-ključivo otpadnim travama, jer su one pitome bile rezervirane za goveda i tegleće konje. Služ-bena farmakologija je, zasada, najviše cijeni i preporučuje si-kavicu pod latinskim nazivom CAARDUUS MARIANUS (LINNE), ili drugu: SILYBUM MARIANUM (GAERTN).Sikavica je dvogodišnja biljka koja naraste i do metar i pol visine, razgrana se odmah iznad zemlje i na vrhu svako-ga izdanka se oblikuje cvijet, crvene, roze ili svije-tloljubičaste boje. Njezini listovi s bijelim prugama su bez drške pričvršćeni uz stabljiku, a bod-lje poput igle su i po stabljici

i po rubovima lišća te svugdje oko cvijeta. Cvjeta tijekom cijeloga ljeta u drugoj godini i tek najesen se stvara plod od kojega se pravi lijek: (Fructus Cardui) ili (Fructus Silybi). Neki biljari sabiru i nedozrele cvjetove, a u zadnje se vrije-me rabi i lišće za pripremanje droge.Glavni kemijski sastojci su joj: bjelančevine, eterična ulja, šećer, smole, tiramin, lustamin, encin i još neki spojevi koje farmakologija još nije dokraja utvrdila.

Sikavica je kod nekih naroda odavno

glavni lijek za jetra

i žuč (žutica, bolni

grčevi, ciroza,

kamenci). Plod sikavice

se također rabio kao stimulator za želudac, uz potrebnu pažnju

da donekle pove-ćava tlak. Služi još

za liječenje hemoro-

SIKAVICA

ida i šećerne bolesti i blagi je diuretik.Žučni kamenci su jedno od čestih oboljenja kod ljudi, pogotovo kada lovci nakon obilne i žestoke hrane mo-raju tražiti olakšanje, sjeme sikavice je izvrstan lijek. Sjeme se istrese iz dozrelih cvjetova na neki ravan prostor (papir, folija, najlon i sl.). Uzima se 20 grama sikavice sjemena ili cvijeta, 20 grama korijena maslačka, 20 grama pitome metvice, 20 grama cikorije, pa se od ove mješavine tri jušne žlice preliju s pola litre ključale vode i ostavi se desetak do petnaest sati. To se onda popi-je od nekoliko puta, uglavnom prije jela. Taj sam lijek prepi-sao od biljara Enesa Hasana-gića i kazao nekim osobama koje su mi kasnije bile jako zahvalne na pomoći. Kod svih problema oko jetara i žuči, ovo se može koristiti.Treba li spominjati kako jata ptica vrijedno i stručno lete oko kolonija sikavice i sabiru njezine plodove za svoju hranu (moguće i za lijek), a znadu se često trčke sakrivati, baš tamo gdje sikavice gusto rastu.

piše BLAGO LASIĆ

47

LOVAČKA KUHINJA

Meso isjeći na kockice i potopiti ga u marinadu.Marinada: 1 dcl vinskog octa,

2 dcl vode, 1 dcl crnog vina i 5 češanja češnjaka. Meso staviti u dublju posudu i da pliva u marinadi, najbolje preko noći. Svrha marinade je da meso omekša i da se mirisi začina ujedine u bolji okus. Može se marinada produžiti i na dva dana, naravno na hladnom. Paziti da druge namirnice u hladnjaku ne prime miris. Srnetina je meso intenzivna mirisa i treba imati lijepu, ružičastu boju.Crveni luk sitno izrezati, popeći na masnoći do zlatno žute boje. Meso ocijediti iz marinade i staviti na luk. Dodati mrkvu na kockice, lovorov list, rajčicu izrezanu na kockice, sitno sječene suhe šljive i dvije žlice zrna borovnice, žlicu Vegete i prstohvat papra. Na laganoj vatri dinstati sve oko sat vremena, lagano dolijevati vodu. Povremeno posudu protresati dok meso ne bude mekano. Kad meso omekša dodati čašu crnog vina i dvije jušne žlice pirea od rajčice. Ako je umak rijedak, dodati dvije jušne žlice brašna da bude gušći. Posudu držati stalno poklopljenu da mirisi ostanu unutar posude, a meso bude mekše.Uz ovaj specijalitet predlažemo vam da skuhate i puru. Kod serviranja, na tanjur prvo stavite puru pa preko srnetinu u umaku.

U pola litre vode stavite žlicu soli i jušnu žlicu ulja i pustite da prokuha. Kad pro-kuha lagano sipajte brašno i na manjoj

temperaturi kuhajte desetak minuta, dok smjesa postane kompaktna.Puru možete napraviti i od domaćeg kukuruznog brašna, ukus će biti još bolji. Postupak izrade je isti, samo što bi domaće brašno trebalo kuhati na laganoj temperaturi bar pola sata.Svakako je dobro dodati sezonsku salatu jače za-činjenu ili kiselu salatu. Crno vino dobro ohladiti i vaša će nepca imati potpuni užitak.

Srneći medaljoni u umaku

Pura

• 1 kg srnetine, meke, najbolje od buta• 3 žlice ulja (od toga jedna maslinova)

ili dvije jušne žlice svinjske masti • 2 glavice crvenog luka• 1-2 mrkve • 1-2 rajčice, pire od rajčice• 1 korijen celera i list peršina • 3-4 lista lovora• 1 žlica Vegete

pripremila JELENA LJUBIĆ



ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

PROVJERE-NOST

DUŠEVNA BOL; ZAVIST,

JAL

SNJEŽNA GROMADA,

LAVINA

PTICA VRAPČARKA

KONRAD ADENAUER

PTICA GRABLJIVICA,

LUNJA

ŠAMAR, ZAUŠNICA,

ĆUŠKA (MN.)

METEŽ, NERED, ZBRKA

STOČNA NASTAMBA,

TOR

AUSTRIJA

STVARNOST, REALNOST

HRV. NOG. IZBORNIK,

NIKO

PREDMET RAZGOVORA

RAZUM, INTELEKT

NARVAL ILI USAN

DUŠEVNA BOLEST

TOVLJENJE

DUGOREPA ŠARENA PAPIGA

EDITA MAJIĆ

PUTOKAZI

ANTIČKI GRAD NA NERETVI

KISIK

BOGATUN ONASSIS

KRATICE SLOŽENE OD

POČETNIH SLOVANEPRAVILNOST

MJESTO KOD KLJUČA

TROVRSTAN

ZNAČAJKA IJEKAVICE “RABAT”

METLIČASTA ŽITARICA SUŠNIH PODRUČJA

JAPANSKA MJERA ZA TEŽINU

KOŠARKAŠ BARAĆ

IVAN MIKULIĆ

PJESNIK UJEVIĆMARKA

KAMIONA

GRAD I LUKA U ITALIJI

FRANC. PISAC, EMILE (“PSEUDO”)

“METAR”

“TAKSA”

NAMJERAVATI

Z K I N O L K O P O E GN A P A S T Đ A L G J RM J S T C U V I N Z I OG I A U M I T A O A V MS R Š B N A N I K O L AT E I J R Z N T K V I ČK R A V A T A A I A S AŽ P Đ K N K Đ L V Ž A RC A N U Č A R O R I Ž D

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

BUTAN, ČLANAK, ČUNAC, DRAČA, ĐAKOVO, ĐUMBIR, GRIV-NA, GROMAČA, ITALO, IVANA, KAZNA, KRAVATA, MIŠJAK, NAPAST, NIKOLA, OASIS, POKLONIK, PRERIJA, SILVIJE, START, VRATILO, ZAOVA, ZASUN, ŽIRORAČUN, ŽITNICA

OSMOSMJERKA

Frano VukojaPucanje od smijehaLAVOVIMuju i Hasu na safariju u Africi napadne lav. Mujo zapuca na lava, ali ga promaši. Haso se u međuvremenu popeo ne neko drvo i viknu: – Nema veze, Mujo, što si ga promašio, evo stiže drugi lav!

SREĆALovac se požali kolegi:– Moram smanjiti troškove jer još dugujem za stan i za ovaj terenac.– Budi sretan zbog toga jer kod nas najviše stradaju nedužni – utješi ga kolega lovac.

OSVAJANJERazgovaraju stari i mladi lovac:– Ulovio sam puno toga, ali jednu djevojku nikako da ulovim. – Budi joj sve.– Pa budio sam joj mater, oca, brata, sestru…– Ne mislim na to, nego trebaš joj bit’ sve.– Pa bio sam joj brata, oca, strica, a oni prebiše mene!

BRZINA– Moja žena novom autocestom ide 150 km na sat – reče jedan lovac.– A moja žena u tržnom centru ide 200 KM na sat – uzvrati drugi.

MODAMladi lovac priča kako se redovito depilira, a stariji lovac zajedljivo primijeti:– Nekada su momci išli na regrutaciju, a danas na depilaciju!

IVAN BAKALAR(1938. – 2015.)

U pedesetoj godini redovitog članstva zauvijek nas je napustio naš počasni član i jedan od naj-starijih članova Društva i lovnog ogranka Trebižat. Počivao u miru Božjem.

LD Galeb, Čapljina

ZDRAVKO MATUŠKO(1954. – 2015.)

Nakon duže i teške borbe s opa-kom bolešću, u 35. godini lovač-kog staža zauvijek nas je napustio dugogodišnji predsjednik lovnog ogranka Višići i član Izvršnog od-bora Društva.Počivao u miru Božjem.

LD Galeb, Čapljina

SREĆKO VOLAREVIĆ(1958. – 2015.)

Opaka bolest zauvijek nam je ote-la još jednog člana. U 21. godini članstva u Društvu, zauvijek nas je napustio ovaj vrijedni član lovnog ogranka Struge - Gorica - Crnići.Počivao u miru Božjem.

LD Galeb, Čapljina

BOŽO MARIĆ(1930. – 2015.)

Nakon kraće bolesti, u 86. godini zauvijek nas je napustio naš pri-jatelj i kolega, dugogodišnji član našega Društva, Božo Marić.Volio je prirodu, lov i lovačka dru-ženja. Svojom veselom naravi i da-rom za pjesmu, posebice gangu, bio je poznat u puku diljem Herce-govine. Uz Božu su stasale brojne generacije mlađih lovaca sekcije Dobrič, a ljubav prema lovu prenio je na svoje sinove Vladu i Zdravka i unuka Darija.Dragi Bože, na otvaranju ovogo-dišnje lovne sezone, kad listopad svojim bojama prošara Krstine i Virač, osluškivat ćemo tvoj zvonki glas i gangu „Evo gange s Mo-starskoga blata“. Slušat ćemo je u svojim mislima, uživati u njezinoj ljepoti, a onda se vratiti u stvarnost i sjetiti se svih naših trenutaka pro-vedenih zajedno. U to ime ćemo nazdraviti i tako će biti u svim našim lovovima. Počivao u miru Božjem!

LD Mosor, Široki Brijeg

BRANKO RADOŠ-TULANOVIĆ (1947. – 2015.)

Dana 27. svibnja 2015., nakon teš-ke bolesti, preminuo je naš dragi prijatelj i član LU Zavelim“ Branko Radoš-Tulanović. Pokojni Branko bio je član Udruge od njezina osnutka. Neko je vri-jeme bio i član Izvršnog odbora Udruge. Pamtit ćemo ga kao dobra i su-sretljiva čovjeka uvijek spremna za svaku akciju za opće dobro. Naša brojna druženja i okupljanja uvijek je podržavao i na njima sudjelovao veseleći se svakom novom susretu s kolegama lovcima, kako doma-ćim tako i onima iz drugih sredina. Njegova dobrota i radišnost zasi-gurno će nam nedostajati. Za sve dobro što je učinio, velika mu hvala. Počivao u miru Božjem.

LU Zavelim, Roško Polje

PETAR MIKULIĆ-Maćanović(1931. – 2015.)

Nakon kraće bolesti, u 85. godini života zauvijek nas je napustio dugogodišnji član naše Udruge i njezin počasni član, Petar Mikulić. Ostali smo tako bez prijatelja lov-ca, časna čovjeka i istinskog zalju-bljenika u prirodu i lov.Lovcem je postao 1981. godine i ostao članom Udruge sve do svoje smrti.Iako u poodmaklim godinama, još uvijek je bio aktivan u svojoj sek-ciji, kao i u lovu. Rado se družio s mladim lovcima, a lovu je podučio i svog unuka koji je također postao članom HLU „Malič“ Grude.Petar je bio vesele naravi i kao ta-kav rado viđen u svakom društvu. U trajnom će sjećanju ostati nje-gove brojne priče o dogodovšti-nama u lovu iz prošlosti.Hvala mu za sve što je učinio za lovstvo, Udrugu i sekciju Donji Mamići-Dragićina. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

BRANKO ĆORLUKA-Čolakušić(1941. – 2015.)

U 74. godini života, zauvijek nas je napustio naš kolega i prijatelj, član sekcije Grude, počasni član Udru-ge, Branko Ćorluka.Volio je prirodu, lov i lovačka dru-ženja. U tom je duhu odgojio svo-ga sina i unuka, koji su postali lovci i tako, na neki način, krenuli njego-vim stopama. Imao je svoju grupu lovaca s kojima je lovio, družio se i uživao u čarima prirode.Hvala ti, Branko, na svemu onom što si učinio za Udrugu i svoju sek-ciju Grude. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

JURE BORAS(1944. – 2015.)

Bio je uzoran član sekcije Otok. Tradicija lovstva kod Borasa se pre-nosi s koljena na koljeno, tako je i Jure svoje znanje i umijeće prenio na mlađe naraštaje. Bio je tih i mar-ljiv član naše lovačke udruge. Lo-vačka sekcija Otok i HUL „Kravica“ najiskrenije mu zahvaljuje. Počivao u miru.

HUL Kravica, Ljubuški

JOZO GALIĆ(1935. – 2015.)

Bio je uzoran član sekcije Zvirići. Lovački ispit položio je 19. listo-pada 1974. Bio je biran na razne dužnosti u Udruzi. Kao predsjed-nik sekcije Zvirići sudjelovao je u reorganizaciji Udruge poslije rat-nog lova u Ljubuškom. Bio je ve-liki zaštitnik divljači i ljubitelj dobra druženja. Lovačka sekcija Zvirići i HUL „Kravica“ najiskrenije mu za-hvaljuje. Počivao u miru.

HUL Kravica, Ljubuški

VINKO MIOČ(1952. – 2015.)

U 63. godini, završio je ovoze-maljski život našega kolege Vinka Mioča. U narodu je bio poznat po nadimku Vine, kako su ga svi zvali. Rođen je u Šujici, a obitelj se pre-selila u Vitez, gdje živi već četvrta generacija iz njegove loze. Umro je iznenadno, svega nekoliko dana nakon preživljenog moždanog udara. U članstvo lovačke udruge primljen je 1986. godine, kada je položio i lovački ispit.Premda se lovom počeo baviti u vrijeme kada su bili zlatni trenuci lovstva u Vitezu, lov je doživljavao više kao prigodu za dobro dru-ženje i raspoloženje, a u manjoj mjeri kao odstrel divljači. Kada ga je interesirao lov na pojedine vr-ste divljači išao bi u komercijalni lov diljem bivše države, najčešće s kolegama. Što se tiče druženja bio je nenadmašan. Iza ozbiljna lica krio se dobar, vedar duh, a još više komičar. Njegove dosjetke, što na svoj, što na tuđi račun, popravljale su raspoloženje i u najtežoj situa-ciji. Pokojni Vine pamtit će se i po brojnim delicijama koje je pripre-mao, što za lovce, što za goste u ugostiteljskim objektima koje je vodio.Hvala mu za sve lijepe trenutke koje nam je uljepšao svojim du-hom i vedrinom. Počivao u miru Božjem!

LO Vitez, VitezVLATKO-VLADO BRADARIĆ

(1939. – 2015.)Iznenada, u 76. godini života za-uvijek nas je napustio naš član, kolega i prijatelj, zaljubljenik u lov i prirodu i predan radnik u Društvu, Vlatko Bradarić.Za svojih 40 godina lovačkog staža istaknuo se kao discipliniran i vrije-dan član koji je dao velik doprinos radu našega Društva. Obnašao je različite dužnosti, od lovovođe i predsjednika svoje sekcije „Kise-ljak“, do glavnog lovovođe i pred-sjednika LD-a „Lještarka“ Kiseljak. Bio je od onih članova koji je sav svoj lovački vijek posvetio zaštiti i uzgoju divljači te boljem ustroju Društva.Dobitnik je više lovačkih priznanja, a proglašen je i počasnim članom Društva. Za sve što je učinio za Društvo, velika mu hvala.

LD Lještarka, Kiseljak

IN MEMORIAM

Odjel za Drugi svjetski rat i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH, poziva sve lovce čitatelje Hoop!-a i nji-hove obitelji na obilježavanje 70. obljetnice Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima fašizma, nacizma i komunizma, koje će se održati u nedjelju 23. kolo-voza 2015. s početkom u 12 sati na Memorijalnom centru - Groblje mira na Bilima (granica gradova Široki Brijeg i Mostar).

POZIV


besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Ponuda u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar nalazi se i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pa-kiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je posjetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mo-star možete pronaći paketsku ambalažu u deset različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket - kuverta M 240x185 0,80

Paket - kuverta XL 370x290 1,20

Paket za slike 80x80x740 1,50

Paket za knjige 310x220x90 1,70

Paket za bocu 310x110x110 2,00

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

glasilo lovačkog saveza herceg bosne i kinološkog saveza ... · pdf filerazgovori... 3...

Documents