GENOVADominik Dedi, 1.e

Genova je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija. Grad je druga po veliini luka u Sredozemlju, poslije Marseillea. Grad ima populaciju od oko 610.000, a ire gradsko podruje ima oko 900.000 stanovnika. Grad je bogate umjetnosti, glazbe, gastronomije, arhitekture i povijesti, a dio starog grada Genove je bio upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske batine u Europi (2006.). God. 2004. bio je Europski glavni grad kulture.Povijest gradaSmatra se da gradsko groblje potjee iz 6. i 5. stoljea pr. Kr., a dokazi potvruju da su u mjestu ivjeli i stari Grci. Smatra se da je luka puno starija i da su je vjerojatno prije koristili Etruani. Grad su 209. pr. Kr. razruili Kartaani, pa su ga obnovili Rimljani, pod kojima je grad izvozio koe, drva i med. Grad je ostao vjeran Rimu, iako su drugi Ligurani i Kelti u sjevernoj Italiji bili saveznici Kartaana u Drugom punskom ratu. Nakon pada Rimskog Carstva, Genovu su prvo okupirali Istoni Goti, pa Lombardi. Tijekom iduih stoljea, grad je bio malo ribarsko mjesto, koje se kasnije sa svojom trgovakom flotom razvio u vodeu trgovaku silu na Sredozemlju.Srednji vijek i renesansaPrije 1100. godine, Genova je postala nazavistan grad-drava. Slubeno je glavni gospodar grada bio car Svetog Rimskog Carstva, a gradski predsjednik enovski biskup; ipak, pravu mo su imali konzuli koje je izabirala skuptina. Trgovina, brodogradnja i bankarstvo su pomogli u izgradnji gradske najvee i najmonije mornarice na Sredozemlju. Republika Genova se protezala preko dananje Ligurije, Pijemonta, Sardinije i Korzike, te je praktiki imala totalnu kontrolu nad Tirenskim morem. enovezi su sudjelovali u Kriarskim ratovima i osnovali kolonije na Bliskom istoku, Egejskom moru, Siciliji i sjevernoj Africi. Kuga dolazi u Europu, 1349. godine. Nakon gospodarskog pada i smrti velikog broja stanovnitva, Genova usvaja mletaki model vladanja, te na glavno mjesto drave dolazi dud. enovljanin Kristofor Kolumbo je donirao jednu desetinu svoga prihoda od otkria Amerike za panjolsku, banci San Giorgio u Genovi, kako bi ga oslobodila poreza na hranu. Genova je postala panjolski satelit, nakon to je Andrea Doria, 1528. godine, proglasio novi ustav. Nakon gospodarskog oporavka, mnoge enovske obitelji su nagomilale ogromna bogatstva. U 16. stoljeu, grad je privukao mnoge umjetnike, kao Rubens, Caravaggio i Van Dyck. Slavni arhitekt Galeazzo Alessi je u gradu izgradio velebnu palau. U svijetu su bili poznati brojni enovski barokni i rokoko umjetnici. Za vladavine Napoelona bila je francuska drava, ali se 1814. Oslobaaju od francuske nakon 300 godina. U Drugom svjetskom ratu, engleska je flota bombardirala Genovu, a jedna bomba je pala na katedralu San Lorenzo, bez ekspolzije, te se danas nalazi u katedralskom muzeju. ZnamenitostiGlavne znamenitosti se nalaze na sredinjem trgu Genove, Piazza De Ferrari, oko kojeg su smjeteni Opera i Dudeva palaa[1]. Tu je i kua u kojoj se smatra da se rodio Kristofor Kolumbo. Strada Nuova (danas Via Garibaldi), u starom gradu, je upisana na UNESCO-v popis svjetske batine 2006. god. Ova etvrt je dizajnirana sredinom 16. stoljea za smjetaj maniristikih palaa najeminentnijih gradskih obitelji, ukljuujui i Palazzo Rosso (sada muzej), Palazzo Bianco, Palazzo Grimaldi i Palazzo Reale[2]. Poznata umjetnika kola, Musei di Strada Nuova i Palazzo del Principe se takoer nalaze u ovoj ulici. UNESCO-va svjetska batina u Italiji su i "Rolli palae", najvee kue Genove razliitih veliina i lokacija koje su tijekom Genoveke Republike sustavom lutrije birani s popisa (rolli) kako bi po redu bile domaini raznim meunarodnim posjetiteljima Republici. Ovi domovi, esto sagraeni na padinama, imaju stepenasti atrij, dvorite, stubite, vrt i bogato ukraen interijer, u elji da prikau drutveni i gospodarski identitet Republike, te su na taj nain utjecali na urbanu arhitekturu cijele Europe.

StanovnitvoU gradu ive veinom Talijani, oko 95.3%. U kasnim 1900-tima, doselio se veliki broj sjevernih i junih Talijana. Velike ekonomske migracije su se dogodile izmeu 1950-ih i 1980-ih, za vrijeme gospodarskog procvata grada. Najvei broj imigranata dolazi iz June Amerike, Istone Europe, a nekolicina i iz Azije. Imigranti po dravama (2004.)Ekvadorci - 10,169Albanci - 2,781Marokanci - 2,189Peruvanci - 1,795Kinezi - 910Rumunji 746Poznati GenovciBartolomej Kolumbo, pomoracKristofor Kolumbo, pomoracFabio Luisi, talijanski dirigentGiuseppe Mazzini, talijanski pravnik i borac za sloboduEugenio Montale, talijanski pisacRainer Offergeld,njemaki politiarGian Paolo Oliva, jezuitNiccol Paganini, talijanski violonist i kompozitorFausto Paravidino, kazalini glumacRenzo Piano, arhitektSabrina Salerno, talijanska pjevaicaEmanuel Filbert Savojski, aostski vojvoda i general u Prvom svjetskom ratuCamillo Sivori, talijanski kompozitor i violonist

Gospodarstvo

Genova tvori juni ugao Milano-Torino-Genova, industrijski trokut na sjeveroistoku Italije, jedan od glavnih gospodarskih sredita zemlje. Sa BDP-om od 15,08 milijardi eura, odnosno 1,3% od ukupnog nacionalnog dohotka, grad je na petom mjestu ekonomske snage u 2000. god., iza Rima (6,45%), Milana (4,74%), Torina (2,19%) i Napulja (1,51%), i ispred Bologne (1,01%) , Firence (1,00%) i Palerma 0.94%

Sport

Stadion Luigi FerrarisU Genovi djeluju dva kluba: Genoa C.F.C., najstariji nogometni klub u Italiji (1893.) koji je osvojio 9 prvenstava Scudetto (od 1898. do 1924.) i 1 talijansko prvenstvo Coppa Italia (sezona 1936./1937.)[4]; i U.C. Sampdoria koja je osvojila jedno prvenstvo italije (sezona 1990./1991.), 4 kupa Italije, 1 UEFA Kup pobjednika kupova (1989./90.) i 1 Supercoppa Italiana[5]. Oba enovska kluba, i C.F.C. i U.C. Sampdoria, igraju na domaem stadionu Luigi Ferraris, koji prima 36,536 gledatelja.