finansiranje investicija (i deo)

Upload: sjajna058436

Post on 07-Oct-2015

136 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

Skripta - I deo

TRANSCRIPT

  • FINANSIRANJE

    INVESTICIJA

    Prof.dr Silvna Ili

  • POJAM I ZNAAJ INVESTIRANJA

    Odustajanje od trenutne potronje u korist vee budue potronje je razlog zato tedimo

    investiranje proces permanentnog investiranja tednje tokom odreenog vremenskog perioda

    Investitori: pojedinci, vlade, penzioni fondove i kompanije

    Pod investiranjem ili ulaganjem podrazumevamo sve vrste investicija, ukljuujui investicije kompanija u nove pogone i opremu zatim odreene investicije u akcije, obveznice, robu i drugu realnu imovinu. Kao to moemo videti investicije se odnose na pojedinane ulagae ili investitore

  • Definicija investicija:

    Investicija je odricanje od dela sadanje potronje zarad vee koristi u budunosti

    Vremenski period izmeu ulaganja u sadanjosti i oekivanih efekata u budunosti je po pravilu dug

    Zbog toga je svaka investicija izloena neizvesnostima- rizicima

    Rizici su vei to je ovaj vremenski period dui

  • Investicijama se smatraju ulaganja kapitala u:

    objekte, opremu, instalacije, postrojenja i ureaje;

    zastarelih i dotrajalih kapaciteta;

    obezbeenje trajnih obrtnih sredstava;

    hartije od vrednosti (portfolio investicije);

    nove konstrukcije i prototipove i uopte u poboljanje postojeih i razvoj novih proizvoda;

    nova tehniko tehnoloka reenja i poboljanje tehnolokog procesa;

    poboljanje organizacije i uvoenje novih organizacionih reenja

    obuku i usavravanje kadrova;

    nabavku patenata, licenci i drugih prava.

  • Svaka investicija ima prepoznatljive elemente:

    1. ko investira

    2. program u koji se investira (investicioni

    projekat)

    3. obim i oblik kapitala koji se investira

    4. vreme u kojem se investicioni projekt

    realizuje i oekivane rezultate investicije (proizvod, usluga, dobit)

  • DEFINISANJE, PREDMET I FILOZOFIJA

    FINANSIRANJA

    Finansiranje obuhvata aktivnosti koje se odnose na obezbeenje neophodnih finasijskih sredstava - sopstvenih i pozajmljenih koja omoguavaju nesmetan tok procesa reprodukcije

    S obzirom na to za kakvu se namenu upotrebljavaju finansijska sredstva razlikujemo:

    finansiranje u uem smislu

    finansiranje u irem smislu

    Finansiranje u irem smislu sredstva potrebna za finasiranje proste i proirene reprokukcije

    Finansiranje u uem smislu nova ulaganja u proces rada ( za finansiranje proirene reprodukcije) jer se time poveavaju ukupna sredstva

  • U aktivnostima finansiranja uestvuju finansijer i finansirani

    Za finansijera finansiranje predstavlja aktivan posao (aktivno finansiranje)

    Aktivno finansiranje je takvo finansiranje koje za finansijera donosi odreenu korist u vidu kamate.

    Ta kamata je aktivna zato to finansijer (banka) daje svoja novana sredstva na korienje drugoj privrednoj organizaciji po ugovoru na odreeno vreme i pod odreenim uslovima

    Finansirani koristi pribavljena sredstva od finansijera pod odreenim uslovima

    Za finansiranog finansiranje predstavaja pasivan posao( pasivno finansiranje)

    Pasivno finansiranje preduzee koje koristi sredstva plaa kamatu na sredstva koja koristi

  • Danas postoje sledei razvijeni izvori finansiranja i kreditiranja privrede:

    samofinansiranje,

    udruivanje sredstava i kapitala,

    zajednika ulaganja,

    osnivaka ulaganja,

    kreditni odnos sa domaim i stranim partnerima,

    direktne inostrane investicije,

    finansiranje putem emisije hartija od vrednosti,

    specifini oblici finansiranja,

    drugi mogui oblici finansiranja i kreditiranja.

  • Preduzee moe da se javi u ulozi finansirjera i finansiranog

    Profesionalno finansiranjem se bave bankarske

    institucije

    Svi izvori finansijskih sredstava ekonomski subjekti

    mogu da osiguraju ili u okviru nacionalne privrede ili na

    meunarodnom tritu kapitala, odnosno kod meunarodnih finansijskih institucija

  • INVESTICIJE I DRUTVENO

    EKONOMSKI RAZVOJ

    Drutveni bruto proizvod predstavlja ukupnu koliinu proizvedenih dobara i usluga u odreenom vremenskom periodu (godina dana), iskazani u novanom obliku

    Kada se od drutveno bruto proizvoda oduzmu utroci predmeta za rad iskazani kroz kategoriju reprodukcioni materijali i proizvodne usluge dobija se drutveni proizvod

    Kada se od drutvenog proizvoda oduzmu utroci sredstava za rad iskazani kroz kategoriju amortizacije, dobija se nacionalni dohodak

  • Iz nacionalnog dohotka se namiruje utroak rada kroz kategoriju line, opte i zajednike potronje, a preostali deo ini drutvenu akumulaciju

    Drutvena akumulacija - deo nacionalnog dohotka (novostvorene vrednosti) koji je uteen i moe da se koristi za drutveno-ekonomski razvoj

    Investicije - deo drutvene akumulacije koji se ulae u razvoj

  • Doprinos investicija privrednom razvoju zemlje meri se kapitalnim koeficijentom (Kk) dat odnosom:

    Kk = Iu/DP gde je

    Iu - ukupne investicije u osnovna sredstva u toku godine

    DP - prirast drutvenog proizvoda

    Kapitalni koeficijent pokazuje koliko je jedinica investicija u osnovna sredstva potrebno uloiti da bi se drutveni proizvod zajednice poveao

    Intenzitet razvoja zemlje definie se stopom investiranja (SI) koja predstavlja odnos izmeu ukupnih investicija u osnovna sredstva (IU) i drutvenog proizvoda (DP), izraen u procentima:

    SI=(IU/DP) * 100, (%)

  • ZNAAJ INVESTICIJA ZA RAZVOJ

    PREDUZEA

    Uslov ostvarivanja razvojnih ciljeva

    preduzea su investicije

    U investicije, preduzee ulae sopstvena ili pozajmljena sredstva

    Zato razvoj preduzea, u najveoj meri, zavisi od pravilnog izbora i realizacije

    investicija

  • razvoj je proces transformacije preduzea iz postojeeg u novo stanje vie kvalitativne i kvantitativne efikasnosti

    Razvoj #### poveanje kapaciteta dogradnjom novih, bez kvalitativnih poboljanja tehnologije, asortimana i kvaliteta kao i ukupnpog unapreenja procesa ===rast

    Razvoj je kompleksniji proces od rasta, i on obuhvata, pored poveanja obima proizvodnje i poboljanje tehniko-tehnolokog procesa organizacije i metoda rada

  • Sastavni deo razvojne politike je investiciona

    politika

    Investiciona politika je politika ulaganja

    kapitala u realizaciju razvoja

    Ona definie prioritete i kriterijume za rangiranje i selekciju investicionih projekata

    Investicionom politikom se odreuju konkretni investicioni projekti ijom se realizacijom ostvaruju ciljevi razvoja

  • Budui da se svaka investicija odvija u uslovima neizvesnosti (manjeg ili veeg rizika), na donosiocu investicione odluke je

    velika odgovornost za donoenje valjane odluke

    Problemi racionalnog investiranja,planiranja i

    realizacije investicionih projekata: kljuni problem razvoja svakog preduzea

  • ZNAAJ UPRAVLJANJA POSLOVNIM

    INVESTIRANJEM I FINANSIRANJEM

    Upravljanje procesom investiranja: obuhvata smiljeno i efikasno voenje i usmeravanje procesa investiranja ka unapred definisanom cilju, ( ka efikasnoj realizaciji odreenog investicionog projekta, na koji se proces investiranja odnosi)

    Zadatak upravljanja procesom investiranja: obezbeenje neprekidnog i neometanog optimalnog finansiranja planiranog investicionog projekta

    Upravljanje se odnosi na sve delove procesa investiranja:

    pripremni deo, kojim se obuhvata planiranje investicija i neposredna priprema za realizaciju,

    konkretnu realizaciju investicija, odnosno izgradnju investicionog objekta.

    kontrolu koja se vri tokom celokupnog procesa investiranja, znai tokom oba potprocesa, a posebno u toku realizacije i na kraju procesa.

  • Procesu upravljanja investicijama prethodi donoenje odreenih investicionih odluka.

    Investicione odluke su:

    sredstvo upravljanja investicijama u preduzeu

    njima se vri konaan izbor investicionih projekata iz niza moguih alternativa i namenska alokacija kapitala u preduzeu

    one treba da obezbede usmeravanje investicija u onaj

    investicioni projekat koji uz najmanja investiciona

    ulaganja obezbeuje najpovoljnije ekonomske i druge efekte investicija u razvoj preduzea

  • Investicionom odlukom se utvruje:

    1. subjekt koji investira

    2. projekat u koji se investira

    3. obim, struktura i dinamika investicija

    4. izvori i uslovi korienja investicionih sredstava

    5. lokacija investicionog objekta

    6. vreme poetka i zavretka izgradnje investionog objekta i pokazatelji rezultata

    investiranja u odabrani investicioni projekat

  • Investicije se mogu finansirati iz:

    sopstvenih ili/i pozajmljenih izvora

    Investicije iz vlastitih izvora su najsigurnije i ne

    prate ih kapitalni izdaci (kamate)

    esto, vlastiti izvori najee nisu dovoljni da prate eljeni tempo razvoja preduzea

    To upuuje na angaovanje kapitala iz pozajmljenih izvora: komercijalni i finansijski

    krediti, zajednika ulaganja, akcijski kapital i ostali izvori finansiranja investicija

  • UPRAVLJANJE FINANSIRANJEM

    Upravljanje finasiranjem upravljanje

    finansijskim tokovima u preduzeu

    PROCES

    FINANSIRANJA

    pribavljanje

    novca

    ulaganje

    novca

    vraanje novca

    usklaivanje izvora

    finansiranja sa

    ulaganjima

  • 1. Pribavljanjem novca za tekue i razvojne potrebe preduzea, uspostavljaju se finansijski odnosi sa unutranjim i spoljanjim izvorima finansiranja

    2. Novac koji se pribavlja ulae se u materijalnu, finansijsku i drugu imovinu. Na ovaj nain novac se privremeno imobilizuje, transformie i vezuje u razliite oblike osnovnih i obrtnih sredstava

  • 3. U fazi vraanja novca uloeni novac se oslobaa iz krunog toka poslovanja i ponovo se ulae u skladu sa potrebama preduzea

    4. U poslovanju preduzea stalno se dogaaju promene u imovini i izvorima. U ovom procesu

    usklauju se rokovi imobilizacije (vezivanja) novca sa rokom raspoloivosti odgovarajuih izvora

    Cilj koji se eli postii je obezbeenje usklaenosti rokova izvora i ulaganja, to dovedi do sinhronizacije novanih primanja i izdataka radi obezbeenja solventnosti preduzea

  • PRAVILNO USMERAVANJE INVESTICIJA I OSTVARIVANJE

    MAKSIMALNIH POSLOVNIH REZULTATA

    Investiranje krajna faza celokupnog

    procesa razvoja kojom se realizuju planirani

    razvojni ciljevi preduzea

    DEFINISANJE

    RAZVOJNIH CILJEVA

    DEFINISANJE

    RAZVOJNE POLITIKE

    DEFINISANJE

    INVESTICIONIH CILJEVA

    DEFINISANJE

    INVESTICIONE POLITIKE

  • Aktivnosti procesa investiranja:

    DEFINISANJE INVESTICIONOG

    CILJA

    DEFINISANJE INVESTICIONE

    POLITIKE

    IZBOR INVESTICIONE STRATEGIJE

    REALIZACIJA INVESTICIJA

    MERENJE I OCENA RAZULTATA

  • Investiranje je veoma znaajan i kompleksan proces koji obuhvata veliki broj aktivnosti i

    veliki broj uesnika

    Nepravilno i nestruno upravljanje procesom investiranja moe dovesti do toga da uloena sredstva budu potroena a planirani razvoj izostane, a to e dovesti ulagaa u situaciju usporavanja razvoja, stagnacije pa i

    propadanja

  • Kriterijumi za donoenje investicionih odluka

    Osnovni kriterijum : izbor one alternative koja e doneti najvee ekonomske i ukupne efekte u najkraem vremenskom periodu

    ekonomski neekonomski

    Ekonomski efekti su materijalne koristi i prinosi koje od investicije ostvaruje preduzee investitor kao i ira

    drutvena zajednica

    Neekonomski efekti se odnose na socijalnu, drutvenu i ekoloku dimenziju i prinose od investicionog ulaganja

    EFEKTI INVESTICIJA

  • Poto se samo direktni ekonomski efekti u praksi mogu egzaktno meriti, uglavnom se oni i koriste kao kriterijumi prilikom donoenja investicionih odluka

    Stopa rentabilnosti investicija, kao kriterijum i pokazatelj efikasnosti investiranja :

    Ri = rentabilnost investicija,

    D = dobit,

    I = investicije

  • stopa rentabilnosti investicija prikazuje prinos koji se oekuje od uloenih sredstava za konkretnu investiciju. Ukoliko je ova stopa vea, to je investicija isplativija.

    zakljuak o isplativosti investicija: dobijena stopa rentabilnosti mora se uporediti sa aktuelnim kamatnim stopama.

    kamatna stopa pokazuje koliko bi preduzee zaradilo ako bi namenjena investiciona sredstva uloilo u banku.

    ako je : Ri >k investicija je ekonomski isplativa

    ako je : Ri< k investicija se ekonomski ne isplati

  • CILJEVI, PRINCIPI I RIZICI

    INVESTIRANJA

    Osnovni investicioni ciljevi preduzea :

    poveanje vrednosti imovine i rast kapitalne dobiti

    ulaganje u imovinu uz potovanje principa sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i disperzije

    rizika

  • Prilikom voenja investicione politike preduzee se pridrava osnovnih naela investiranja i to:

    1. naelo sigurnosti investiranja

    2. naelo stabilnosti prinosa

    3. naelo likvidnosti

    4. naelo konstantne kontrole i minimalnog rizika

  • Proces investiranja je vezan za dug rok pa

    postoji velika neizvesnost u pogledu oekivanih efekata, pri emu je rizik vei to je rok investiranja dui

    Rizici investiranja predstavljaju verovatnou nastanka negativnih efekata po poslovni i

    finansijski poloaj preduzea

  • Svi rizici investiranja moemo podeliti na:

    1. trini rizik,

    2. operativni rizik,

    3. rizik likvidnosti i

    4. rizik usklaenosti poslovanja sa propisima, kao i procese i procedure za njihovo

    identifikovanje, merenje i kontrolu

  • ZNAAJ INVESTICIJA ZA OPSTANAK RAST I RAZVOJ

    PRIVREDNIH SUBJEKATA

    INVESTICIJE : uslov egzistencije, rasta i razvoja preduzea uslov odranja i poboljanja konkurentske prednosti

    preduzea uslov prilagoavanja tehnolokoj modernizaciji i

    zahtevima trita uslov obezbeenja proste i proirene reprodukcije

    preduzea efekti : smanjenje trokova proizvodnje, poveanje

    prihoda, smanjivanje rizika poslovanja, poboljanje uslova rada i poloaja zaposlenih

    Imaju karakter dugoronog ulaganja u poslovana sredstva preduzea

  • Vrste investicija

    PREMA NAMENI

    1. PRIVREDNE

    2. NEPRIVREDNE

    PREMA TEHNIKOJ STURKTURI

    1. ULAGANJA U GRAEVINSKE OBJEKTE

    2. ULAGANJA U OPREMU

    3. OSTALA ULAGANJA( kadrovi, studije i

    istraivanja

    PREMA ULOENIM SREDSTVIMA

    1. BRUTO INVESTICIJE

    2. NETO INVESTICIJE

    PREMA FU ji U PROCESU REP.

    1. INVESTICIJE U PROSTU

    REPRODUKUCIJU

    2. INVESTICIJE U PROIRENU REPRODUKCIJU

    PREMA OBLIKU ULAGANJA

    1. KAPITALANA ULAGANJA

    2. ULAGANJA U HoV

    3. OSTALA ULGANJA

    PREMA PREBIVALITU INVESTITIORA

    1. DOMAE INVESTICIJE

    2. STRANE INVESTICIJE

    3. ZAJDENIKA ULAGANJA

  • GLOBALIZACIJA I RASTUI ZNAAJ MULTINACIONALNIH

    KOMPANIJA U FINANSIRANJU INVESTICIJA

    Cilj globalizacije svetske privrede: stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svetskih razmera koji funkcionie prema trinim zakonitostima

    Privredni sistem: organizacija proizvodnje roba i pruanja usluga prevazilazi granice nacionalnih drava

    Globalizacija podrazumeva sve veu privrednu i finansijsku meuzavisnost izmeu zemalja

  • Meuzavisnost se ispoljava u sledeem:

    1. formiranje svetskih trgovinskih tokova

    2. kretanje kapitala na internacionalnom nivou

    3. slobodno kretanje radne snage iz zemlje u

    zemlju

    4. razmena znanja, tj. tehnologija

  • Znaaj procesa globalizacije ogleda se u sledeem:

    1. Rast i znaaj direktnih stranih ulaganja to omoguuje veu ulogu multinacionalnih korporacija

    2. Internacionalizacija finansijskih trita

    3. Razvoj i rairenost komunikacijskih i transportnih usluga

    4. Deregulacija i liberalizacija trita

    5. Privatizacija javnog sektora

  • ULOGA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U

    FINANSIRANJU U USLOVIMA GLOBALIZACIJE

    Multinacionalne kompanije su vie nacionalna preduzea koja ujedinjuju proizvodnju i ponudu velikih koliina roba u vie drava i predstavljaju vrlo vaan uesnik u svetskoj privredi

    U njima je koncentrisan kapital, znanje i veliki broj zaposlenih

    Primarni cilj preduzetnika je poveanje profita (dobita) i akumulacija kapitala putem vika vrednosti u proizvodnji. U trenutku kada se kapital u matinoj zemlji ne moe poveati novim ulaganjem , trae se nova, povoljnija trita i sredstva prebacuju izvan dravnih granica

    Tako nastaju multinacionalne kompanije koje kontroliu proizvodnju nekog proizvoda u vie zemalja te kao takve postaju vaan elemenat globalnog povezivanja

  • Vrlo su prilagodljive zakonitostima trita pri emu se koriste svim raspoloivim sredstvima i oblicima to breg i to veeg sticanja profita

    Imajui u vidu njihovu veliini i obim meunarodnih operacija i pozicije koje stiu u drutvu, multinacionalne kompanije (transnacionalne korporacije), imaju veliki uticaj na

    politike odluke svojih vlada i vlada onih zemalja na ijoj se teritoriji nalaze njihove filijale

  • Karakteristike multinacionalnih kompanija

    1. izraz koncentracije i centralizacije kapitala, koji nastoji da ostvari maksimalne profite

    2. multinacionalne kompanije su, gledano iz jednog ugla, transmisija razvoja, a iz drugog uzrok eksploatacije u svetu

    3. raspolau savremenom tehnologijom, znanjem i kapitalom, koji se mogu lako kretati izmeu razliitih drava

    4. poslovna filozofija transnacionalnih korporacija govori da je ceo svet jedno jedinstveno trite, i tome se one prilagoavaju

    5. ove korporacije pronalaze mesta gde mogu da proizvode najjeftinije i prodaju tamo gde postoji tranja

  • TNK mogu uticati na poboljanja kod domaih firmi na vie naina:

    1. narudbine od strane filijale poveavaju prodaju i zaposlenost domae firme i potencijalno mogu omoguiti ostvarivanje efekata ekonomije obima

    2. datim firmama TNK mogu da finansijski pomau da obnove/izgrade proizvodne kapacitete

    3. transferiu novu tehnologiju i pruaju tehniku pomo i informacije kako bi se podigao kvalitet proizvoda na nivo koji odgovara potrebama TNK

    4. obezbeuju trening zaposlenih i pomo za unapreenje menadmenta i organizacije firme

    5. pomau da pronau dodatne kupce, ukljuujui filijale TNK u drugim zemljama

  • Veze koje se uspostavljaju izmeu filijala i domaih firmi ne moraju uvek uticati na poboljanja u privredi i stvaranje potencijala za privredni rast

    Negativan efekat: TNK mogu ograniiti svoje lokalne dobavljae na proizvodnju iskljuivo proizvoda nie vrednosti i niskog nivoa tehnologije ili se mogu odluiti da zadre postojee dobavljae iz drugih zemalja. U tom sluaju, anse za intenziniji transfer tehnologije i znanja su mnogo manje