filozofski životfilozofski život obilježavanje svjetskog dana filozofije u rijeci povodom...

Filozofski život

Obilježavanje Svjetskog dana filozofije u Rijeci

PovodomSvjetskogdanafilozofije (20.stu-denoga2008.),Odsjekza filozofijuFilozof-skogfakultetauRijecizaširujepublikuor-ganiziraoprikladnopredavanjepodnazivom:Što je filozofija?Predavanje jeodržaoprof.dr. sc. Boran Berčić koji je ovom prilikomgovoriooraznimnačinimashvaćanjaidefi-niranjafilozofijeionjezinojvrijednosti.Prvidiopredavanjaticaosepitanjadefiniranjafi-lozofije,aprvaodmogućihdefinicijaokojojjeBerčićgovoriojestonapremakojojjefilo-zofijatraganjezaistinom.Unatočtomeštotajstav predstavlja plauzibilno i donekle točnoshvaćanjefilozofije,definicijaipaknijeupot-punostitočna,jer,istaknuojeBerčić,postojeidrugeznanostikojesebavetraganjemzaisti-nom.Filozofijautomsmisluipakimasvojespecifičnosti,kao što jeprimjerice stvaranjesveobuhvatne,sinoptičkeslikesvijeta.Unatočtomeštofilozofija,zarazlikuodvećinedru-gihznanostinemajedinstvenumetodologiju,svakakojevažnoistaknutivažnostpojmovneanalize,kojasečestoističekaobitna,akoneiodređujućaodrednicafilozofije.Unastojanjuda definira filozofiju, Berčić je spomenuo inačinnakojisefilozofijapredstavljausred-njoškolskojnastavi,apremakojemfilozofijapredstavljapovijesnipregledfilozofskogmi-šljenja,nonajvišeseosvrnuonavezufilozo-fijeirefleksije,inanužanineprestaniprocespreispitivanjakojebavljenjefilozofijomneiz-bježnonosi.Filozofijakaorefleksijasvakakocrpi svoju vrijednost ponajviše iz intuitivneteze prema kojoj preispitivanje vrijednosti,postupaka,vjerovanjapaicjelokupnogživotasvakakoimavećuvrijednostodonogakojineuključujepreispitivanjeirefleksiju.UovomsekontekstuBerčićdotakao i idealamudra-ca, koji se često povezuje uz bavljenje filo-zofijom,istaknuvšimeđutimkakotakvaslikačovjekadanasnijeodrživa,prvenstvenozbogčinjenicedajeljudskoznanjedanaspreobilnoiprekompliciranodabibiloopćedostupno.Uskladustime,filozofisuonikojise»profe-sionalno« bave refleksijom i promišljanjem.

Naravno,ponekadsepred filozofepostavljapitanje»alibija«,usmisluopravdanjavrijed-nostirefleksije,no,istaknuojeBerčić,ljudskabićasubićarefleksijeitusposobnostmoramoiskoristiti,inačesmosamokrnjiinepotpuni.U tom smislu, i filozofski pojmovi poputskeptikaiamoralistaimajuvažnuiznačajnuulogu,nesamoukontekstuepistemologijeietike, već i šire; oni nas podsjećaju da našistavoviivjerovanjamogubitipogrešniidaihjezbogtogapotrebnoneprestanopreispitivatiistavljatinakušnju.UdrugomdijelupredavanjaBerčićsedotakaoi važnosti filozofije u okvirima sveučilišta,istaknuvšikakobiupravozbogneprestanogpreispitivanjaidaljnjegtraganjazaodgovori-makojisutakospecifičnizafilozofiju,svakistudent trebaobitiupoznats temeljnimfilo-zofskimpitanjimaopćenito,aliifilozofskimpitanjimaspecifičnimazapodručjekojimsebavi, primjerice filozofijom jezika, fizike ilipovijesti. Na taj bi način filozofska misaoprodrladubljeisveobuhvatnijeudruštvo,štojeneophodnozarastirazvojdruštvakaocje-line,osobitodanaskadavladadoneklenega-tivan stavpremahumanističkim iprirodnimznanostimaopćenito i kadaprioritet, poseb-no u financijskom smislu, imaju tehnološkeznanosti.No,istaknuojeBerčićnakraju,nesmijesezaboravitikolikojefilozofskamisaovažna, ne samo za one koji se njome bave,nego izazajednicuucjelinu.Dokazuju to idanaspisanjaHobbesa,Lockea iRousseauaopolitičkimpitanjima,kao ičinjenicadasenovoizabraniameričkipredsjednikObamapo-zivana filozofiju JohnaRawlsa.Zbog svegatoga, zaključio jeBerčić, razvijanje iodrža-vanjetakvihfundamentalnihljudskihsposob-nosti,kao i refleksijeonjima, jestprimarnafunkcijaSveučilišta.Izatojeovoštoradimovažno!

Iris Vidmar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA114God.29(2009)Sv.2(407–431)

Filozofskiživot408

Gostujuća predavanja na Odsjeku za filozofiju u Rijeci

RiječkiOdsjekza filozofijuu suradnji sHr-vatskim društvom za analitičku filozofiju uakademskojjegodini2008/09.ugostiomnogestraneidomaćestručnjake.Urujnu(15.09.)nasjevećtradicionalnoposjetioMichaelDe-vitt (TheCityUniversity ofNewYork) kojijeodržaopredavanjenatemu»NaturalKindsandBiologicalRealisms«.25.rujnausklopuprojekta»Identitet«profesoraElviaBaccari-niaodržanjeokruglistolnatemu»Identitet.Ulogalokalnezajednice«.Okruglijestoloku-pioukupnopeteroizlagača,odkojihjesvakigovorioo jednomspecifičnompodručju.El-vioBaccarinidotakao sepitanjanacionalnihmanjina i njihovapoložajaunutar zajednice.Snježana Prijić Samaržija govorila je o spe-cifičnostipoložajaženaopćenito,aposebiceunutarakademskezajednice,naglasivšifeno-menstaklenogstropauznanosti.MilicaCzer-neyUrbandotaklasepitanjakultureinačinafinanciranja kulturnih ustanova.O pitanjimareligije,vjerskogidentitetaiodnosacrkveidr-žaveunutarpolitičkezajednicegovorilajeIrisVidmar,aNebojšaZelićpostaviojepitanjeoodgovornosti prema budućim generacijama,izperspektivekorištenjaprirodnihresursa.16. siječnja 2009. posjetili su nas MichaelBrady i Fiona Macpherson (University ofGlasgow).Bradyjeodržaopredavanjeoemo-cijamainjihovojepistemološkojulozi,naslov-ljeno»Emotions,perceptionsandreasons«,ukojojjeponudiokritikuperceptivnogmodelaemocija, prema kojem su emocije reprezen-tacijska stanja koja dijele mnoga obilježjas percepcijom (primjerice, i emocije i per-cepcija predstavljaju pasivne odgovore navanjskepodražajekojirezultirajuodređenimfenomenološkim svojstvima). Obzirom nate sličnosti, zastupnici ovogmodela smatra-judaemocijeimajuonuuloguuopravdanjuevaluacijskih sudova koju opažaji imaju uopravdanju perceptivnih vjerovanja, dakleevidencijsku: emocionalno iskustvo određe-nekvalitetexpremaovommodelupredstav-ljarazlogzavjerovatidaonoštojeizazvaloemocionalniodgovordoistasadržisvojstvoxiutomjesmisluujednoiopravdanjeodgova-rajućeg emocionalnog odgovora. No, Bradyjenastojaopokazatikakoovaanalogijanijetočnatekakoemocijamadodjeljujepogrešnuepistemološkuulogu.Umjestodanaemocijegledamo kao na razloge i dajemo ih oprav-davalačkuulogu, istaknuojeBrady,emocijemoramo smjestiti u kontekst otkrivanja ra-zloga.PozivajućisenadeSousu,Bradysma-trakakojeključnaulogaemocijautomedausmjeravajupažnjunasvojstvausvijetukojasu nam bitna, ili potencijalno bitna. Emoci-

onalnareakcijanaprostopružaepistemološkipristupsvojstvimakojaizazivajuevaluativnesudove.Fiona Macpherson u svojem je predavanju»A disjunctive theory of introspection« po-nudilakritikuteorijeSydneyaShoemakeraointrospektivnom znanju, posebno argumen-ta kojim pokazuje da zombiji nisu mogući.Kaorješenjeproblemaintrospektivnogznanja,Macpherson je ponudila alternativnu teorijuo introspektivnomznanjukoja se temeljinadisjunktivizmu, a prema kojem subjekt kojinije u stanju s fenomenalnim svojstvima nemožeformiratisuddasenalaziutomstanju.Središnji dio izlaganja bio je posvećen tzv.Antonovomsindromu,kojiuključujestanjeukojemslijepiljudivjerujudamoguvidjeti,itoodređenestvariuodređenimprilikama.11.veljačepredavanje»Trust,EpistemicAgencyandtheValueofEvidence«jeodržalaSnje-žana Prijić Samaržija (Rijeka).Krenuvši odsvjedočanstvakaojednogodizvoraspoznaje,PrijićSamaržijanastojalapokazatikakopra-ve razlike između redukcionista (hjumova-ca) i anti-redukcionista (ridovaca) zapravo inema,zatoštosei jedniidrugipozivajunaevidencijuiprihvaćajunjezinuvažnost,samošto judrugačije interpretiraju.Redukcionistizauzimajustavpremakojemjepovjerenjeunečijesvjedočanstvoopravdanosamoakopo-stojievidencijakojagovoriuprilogistinitostitvrdnje ipouzdanosti i iskrenostigovornika.Ovo»vaganje«evidencijeipromišljanjeoraz-lozimaimaintrinzičnuvrijednostipredstav-ljajednuodključnihiosnovnihvrijednostiuepistemologiji,kojaseprvenstvenoodražavanačinjenicudauprviplanstavljadjelatnikainjegovekognitivneprocesekojidovodedoznanja.Nasuprotnjima,antiredukcionisti ta-kođer prihvaćaju evidenciju, ali smatrajudaje njezina važnost isključivo instrumental-na.Ključna tezaupredavanjubila je tezaovrijednosti djelatnikova činjenja, »cognitiveagency«,premakojojpromišljanjeivaganjeevidencije shvaćeno internalistički imaveli-ku i nezamjenjivu epistemološku važnosti ivrijednost.25.ožujka2009.OdsjekjeposjetioPaulGil-bert (University ofHull), koji je doveo tra-čak kontinentalne filozofije. U predavanju»Aspects of National Identity«, Gilbert jepredstavio neke od najznačajnijih mislilacafilozofske političke misli od osamnaestogstoljećadodanasipokazaonakojisenačinrazvijala misao o problemu (nacionalnog)identiteta. Počevši od teorija osamnaestogi devetnaestog stoljeća, Gilbert je prikazaoodnosnacionalnogidentitetaspramidentitetapojedinca,aliirazličitastajalištaotomekojisu zapravo faktori koji utječu na razvoj na-cionalnogidentiteta.PosebnokritičanGilbert


Filozofskiživot409

jebiopremametafizičkimobjašnjenjima,zakojasmatradaignorirajuokolnostiukojimasejavljaidentitet.Upravosuteokolnostiodključnevažnostiionoštojevažnojestprepo-znatirazličiteokolnostiimehanizmegeneri-ranjarazličitihtipovaidentiteta.Obziromnato,zaključakjepredavanja,nepostojiunifor-mniidentitet,nitinacijenitipojedinca,većseonrazvijadjelovanjemrazličitihčimbenikaurazličitimokolnostimakojisenemoguobu-hvatitipodzajedničkinazivnik.02.travnja2009.PredragŠustar(Rijeka)odr-žaojepredavanje»Whatisnaturalselection?Atipfromcancerresearch?«ukojemjepred-staviomehanicističkimodelprirodneselekci-je.Počevšiodpitanja:Koji jenajboljinačinza opisati Darwinovu prirodnu selekciju?,Šustarseposebnoosvrnuonamehanicističkotumačenje,kakogazastupaBenjaminBarros,nastojeći pokazati zbog čega je Barrosovotumačenjepogrešno.SvojestavoveŠustarjepotkrijepiostudijomslučaja–istraživanjimaraka kao mikroevolucijskog procesa. Osla-njajućisenapodatkekojisudostupniprekoistraživanjaraka,možesepokušatiodgovoritinapitanjekakvajeprirodaprirodneselekcije.NatajjenačinŠustarpokušaodokazatisvojutezu,premakojojjeprirodnaselekcijaodre-đenavrstaprocesnogmehanizma.Christian Piller (University ofYork) gosto-vaojenaOdsjeku21.travnja2009.iodržaopredavanje»TheNormativityofReasonsandRationality«,ukojemjedoveoupitanjenekeodpostavkisuvremenihraspravaoracional-nosti i normativnosti, prvenstvenou teorija-maNikaKolodnyaiJohnaBroomea.Počevšiodpitanja:Štobihtrebao(učiniti,vjerovati),Pillerjenastojaopokazatikakonormativnostnameće samo jedan smisao trebanja, čimese isključuju dvosmislenost i neodređenostnormativnih zahtjeva, odnosno inkonzisten-tnost normativnih zahtjeva. Teorije koje topropuštaju uočiti ili ne uspijevaju objasnitinormativnusnagu trebanja,kaošto jeslučajsKolodnyevim stajalištem, ili ne zahvaćajuintuicije o zahtjevu konzistentnosti, što jeproblemsBroomeovimstajalištem.

Iris Vidmar

Promocija časopisa Čemu Udruženja studenata filozofije

Učetvrtak,19.ožujka2009.uvijećniciFilo-zofskog fakulteta je nakon pet godina po-novnopredstavljennovibrojčasopisaČemuu izdanjuUdruženja studenata filozofije Fi-

lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu(USF).Većjeprošlopetnaestgodinaod1994.godine kada je samoudruženje osnovano a,podsjetimo,jedanodnjegovihosnovnihcilje-vaodsamogosnutkajeiredovitoizdavanjestudentskogčasopisa.Unatočnatpisusprvestrane,kojiopravdavaprethodnutvrdnju,da»Časopisizlazidvaputgodišnjeunakladiod500primjeraka«,pret-hodnijebrojizašaoprijepetgodina,odnosno2004.godine.Usvrhukakve-takvenadoknadepodužepau-ze, uredništvo je, u svom novom sastavu,donijeloodlukudanovi broj izađeuoblikudvobroja(16/17),kaosvojevrsnanagradazapetogodišnjeiščekivanjeistrpljenje.Prikupljeni imeđu njima izabrani radovi supodijeljeniupettematskihcjelinanavišeod250stranica.Glavna temabroja je »Reprezentacija i zbi-lja« kroz koju se nastoje dati odgovori napitanjakojasetičuuvjetareprezentacijeime-dijskogprenošenjasvijeta,anaročitokakosutapitanjaproblematiziranakrozradoveJeanBaudrillarda i njegovih pojmova simulakru-maisimulacije.Naravno,nazadanusepro-blematikumogupružiti iodgovorisaspektaontologije,epistemologije,spoznajneteorije,etike, estetike te drugih srodnih društveno-humanističkih disciplina.A jedan od ciljevaje i interdisciplinarni pristup navedenomproblemuusmislunjegovogprodubljivanjaisagledavanjaizkutagledanjakojinijenužnovezanzauskopoljefilozofije.Noipak,nasamompočetkustojiogledKri-stianaBenićasFilozofskogfakultetauRijeci,»Kantovpokušajrješavanjaproblemainduk-cije«,kojegjeuredništvubiloteškozanema-ritiiakotematskinespadaunitijedandio.Unutarnavedeneglavnecjeline,smještenasučetiriradakolegasazagrebačkogFilozofskogfakulteta.Radiseoradovima»Medijurg:Me-diji i konstrukcija zbilje« Natka Klobučara,»Internetkaoprostorslobodnedruštveneko-munikacije«BojanaBasraka,radLovreGrgi-ća»Štoakoandroidizaistasanjajuelektričneovce?«teAleksandraJoksića»Jezik,društvo,klasa«.Sljedećacjelinaobuhvaćapetprijevodasen-gleskog, francuskog i talijanskog jezika, nakojimasuradiliIvanaPamahač,BojanKopi-tar,SanaPerić,IvoTralićteŽeljkoKezić.Pri-jevodiobuhvaćajupoglavljaunutarodabranihknjigailičlankejošneprevedenihdjela.Ovucjelinuotvara»Krizaprikazivanja«Winfrie-daNötha,potomčlanak»Pisanjeidogađaj«DieteraMerscha,»Platonisimulakrum«unu-tarknjigeLogique du sensGillesaDeleuzea,»Značenjeimentalizam«,štojeprvopoglav-ljeknjigeRepresentation and RealityHilary


Filozofskiživot410

PuntamatenaposljetkuprvopoglavljeknjigeKant e l’ornitorincoUmbertaEcapodnazi-vom»Obitku«.Najmanju cjelinu, pod nazivom »In memo-riam«,čineradoviAlenaSućeskeiMarijaneFilipeti.Dvamalaradapodsjećajuiliupozna-ju čitatelja sa životima i radovima nedavnopreminulihRichardaRortyjateMilanaKan-grge.Zatim slijede prikazi i recenzije pod autor-stvomMarkaKarduma,AleksandraJoksićaiAlenaSućeske.Prikazaniirecenziranirado-visuNasilje nad ljepotom: Estetika i pojam umjetnostiArthura C.Dantoa,O izvjesnostiLudwiga Wittgensteina, New British Philosophy. The InterviewsJulianaBagginijateJe-remyStangroomateZnanost o slici: Discipline, teme, metodeKlausaSachs-Hombacha.Posljednju tematsku cjelinu čine radovi sastudentske bioetičke radionice unutar šestih»Lošinjskih dana bioetike«, održanih 2007.godine, na temu »Tjelesne modifikacije«.Radovikoji su tada izloženibili su»Huma-nistički orijentirana anatomija« Natka Klo-bučara, rad Maje Zubak »Problem odnosačovjekapremavlastitomtijeluizperspektiveKantoveetike iMillovogshvaćanjaslobodepojedincaudruštvu«,»Ženskogenitalnosa-kaćenje–etičkipogled«KrešimiraBabela iElvineŠehić,radIgoraEterovićaiMajeVu-kas »Pozitivna fizička aktivnost kao prirod-namodifikacija ljudskog tijela«, zatim »Štoje tokiborg?Kratkapojmovna/terminološkaanaliza«BojanaBasarakaterad»Besmrtnostietika«kojegsuizložiliIvanCerovac,MiljaJuretićiHelenaModerčin.S ovim dolazimo do kraja putovanja kroz,priznajmo,jošuvijekmalu,alinamavrijednukompilacijustudentskihuradaka.Prikupljanjenovogmaterijalazasljedećibrojjevećzapo-čelo.Nadamosedaćeovogputazatajprocesbitipotrebankraćivremenskiperiod,pretpo-stavljajućidajeovimbrojemprobijennakup-ljeni ledstraha inećkanja.Čemu je, izmeđuostalog,ipravaprilikastudentimadanjihovavještina pismenog izražavanja bude kritičkipreispitana kako od strane kolega tako i odprofesora,aupravojetoonoštojepotrebnozabudućnostfilozofijeuovomkutkusvijeta.Stoga vas, u najoptimističnijem očekivanjunovogbroja,ostavljamoukritičkomprocje-njivanju,amoždačakiuživanju,snadomusvijetluperspektivudomaćefilozofskemisli.

Marijana Filipeti

III. »Mediteranski korijeni filozofije«

UorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštvaiOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetaSveučilištauSplituodržan jeod26.do28.ožujka2009.uprostorufakultetatrećiporedusimpozij»Mediteranskikorijenifilozofije«.Pozdravnegovorenaotvaranjuskupaodrža-li su Pavo Barišić, koji je u svom govoruistaknuobitnuulogu filozofijeu suočavanjus kriznim vremenom naglašujući da i samariječcrisis izvornoznači ‘razlučivanje’ te jekaotakvafilozofskakategorija,zatimMislavKukoč,kojijepodsjetiojenanekevažneči-njenice,uskovezaneuzglavnumisaovodiljucijelogsimpozija,poputzamjetnoginteresazaMediteran,kakonašihtakoistranihznanstve-nika,teposebnognaglaskanaspecifičnomfe-nomenumultikulturalizmanaMediteranu,teIvicaMartinović,koji je,osimšto je izraziozadovoljstvoprogramomsimpozija,istaknuodahrvatskafilozofskabaštinanipoštonijeza-vršenapriča.Radni dio simpozija počeo je izlaganjemPaveBarišića (Split) »Odgoj primjeren naj-boljoj državi« koji je uvodno izložio nekezanimljivostiizkulturestarihGrkateocrtaospecifičnostiživotaupolisukojesudoveledozasnivanjapolitikenaćudorednimtemeljima.Visoko individualizirani duh Grka, smatraBarišić, proizlazi iz stalnog natjecanja. PoPlatonu, krepost je uvjet dioništva građa-na u oblikovanju polisa, ustavni je poredakpovezan s karakterom građana – krepost iizvrsnost su ciljevi.Aristotel ne ocrtava pa-radigmugradanegopolaziodtrimjerila:mo-gućega,zbiljskogaikonkretnoga.Najboljiseustavupretpostavljenimuvjetimazasnivanaprincipuumjerenosti.Zaštojeodgojsredišnjatočka»najboljeg«ustavnogporetka?Odgojjeskladnavikeiuma,ciljmujeoblikživotapri-mjerenumu;odgojiteljnavikomvodipremaumnometakoštoobrazujepoticanjem,buđe-njemisazrijevanjemuma.Izovogaslijedidase najbolji grad zasniva na primatu praktič-nogživotapaBarišićzaključujedajenajboljigradustavnokonstituiranazajednicajednakihsnaizmjeničnomvladavinom.MislavKukoč(Split)takođersebaviproble-matikomgrčkogpolisauizlaganju»Onajbo-ljemustrojumediteranskogpolisa«.Aristotelpolisdefinirakaonaravnuzajednicuslobod-nihgrađanakojajesposobnazaćudoredanisamodostatanživot–primarnoseodnosinaljude,anena teritorij.Platonovnajboljipo-lis jest idealna država.On putem ideja dajećudoredni temelj polisu, a poretke dijeli naone sazakonima ionebezzakona.Najboljijeporedakidealnokraljevstvoilipanbasileia,


Filozofskiživot411

naravnobezzakona,kojisuzaPlatonanužnozlo.Realno jenajbolja timokracija,anajpo-tencijalnijiodsvihporedakajest tiranija.ZaAristotela,apsolutnojenajboljiporedakisklju-čivoteorijskiteontražipraktičnonajboljidabi navedeno pitanje ipak relativizirao takošto,izmeđuostalog,navodiprosječnonajbo-ljiporedak,politeiu kaoustavnuvladavinuilidržavu srednjeg staleža. Kukoč također na-vedenomporetkudodajeepitet‘optimalni’tenaglašavadasezapravoradiooptimalizacijizadanogporetka.KrunoslavPranjić (Zagreb) u svom referatu»Dekalog u židovstvu, kršćanstvu i islamu«nastojirazjasnitinekeetimološkespecifično-sti vezane uz sam pojam ‘dekalog’. Pranjićnaglašavadasedekalognebitrebaoshvatitikaodesetzapovijedinego,kaoštoiizvorniksugerira,desetriječi(preporuka).MartinLu-ther također izbjegava imperativ,on ihzovedesetsvetihnaloga,inašBartolKašićisklju-čuje mogućnost zapovijedi, on deset riječiprevodi futurom: nećeš ubiti. Naposljetku,Pranjićpodsjećadazadobrobitčovječanstvane treba raditi na sinergiji religija, nego nasinkretizmu.Poslijeprvesesijesimpozijauslijedilajepo-ticajna rasprava, ponajviše o razlici općeg ipojedinačnogdobra.Ivica Martinović (Zagreb) otvorio je drugusesiju izlaganjem »Riječanin Josip Zanchio RabljaninuMarkuAntunu deDominisu«.Istraživanjem je došao do prvog udžbenikakojeg je JosipZanchi priredio za svoje stu-dente.Zanchisvojeizlaganjeouzrokudúgezapočinje zanimljivom i povijesno važnombilješkom:»PrvijeodsvihMarkoAntundeDominis(…)izgledaotkriopravopodrijetlodúge(…).PotomjeDescartestotočnijedo-kazaopremazakonimaoptike,dabinapokonNewton to dotjerao da se ništa opširnije otomunemožepoželjeti.«Time jeRiječaninZanchiuputiona triključnakorakau tuma-čenjudúgeodpočetka17.dopočetka18.sto-ljeća.TajjeudžbenikuovojvažnojbilješciotumačenjudúgeoddeDominisadoNewtonaobvezivaokasnijeprofesoredazauzmustavpremaulogamanavedenihfilozofa.Heda Festini (Rijeka) bavila se FrederikomGrisogonom i njegovom idejom »korisne«znanosti nasuprot čisto teorijskoj u svomizlaganju»Grisogonoviskoračajunovuzna-nost«. Autorica ističe veliki utjecaj RogeraBacona i njegove eksperimentalne znanostina Grisogona te ga proglašava prapretečomComtea.FestinidodatnopodsjećadajeGri-sogonovonajznačajnijeotkrićevezanouzkri-tikuEuklidovegeometrije.Grisogonojeprijesvih anticipirao postojanje neeuklidske geo-metrije,kaoštojeidaonaslutitidajeprostorzakrivljenitimeneizravnopobioDescartesov

pojam evidencije. Zbog navedenog autoricasmatradajeGrisogononašnajvećifilozof.DavorBalić (Osijek) pridružio se kolegamate se i on posvetio jednomdomaćemmisli-telju,itoMarkuMarulićuizlaganjem»Etič-ketemeuMarulićevimParabolama«.Autortematizira razne etičke preokupacije MarkaMarulića te dolazi do šest osnovnih pojmo-vaMarulićeveetike:dobro,zlo,hrabrost,laž,nepravda i sloboda.Marulić također donosipet važnih opreka u pokušaju izgrađivanjaetičkog sustava: bogatstvo-siromaštvo, čast-poniznost,raskoš-uzdržljivost,požuda-ćudo-redna čistoća te, naposljetku, naslada-časnirad.Nabrajanjemovihoprekasasvimrazvid-nopostajeMarulićevoprokršćanskostajalištešto se dodatno potvrđuje poistovjećivanjemistinesKristom,sumnjesfilozofijomtelažispoganima.Bruno Ćurko (Zagreb) odlučio je produbitiproblematikupostavljenunaprošlogodišnjemsimpoziju te izložio referat na temu »DunsŠkotiJurajDragišićoodnosuanđelaimje-sta«.PremdaJurajDragišićnigdjeizravnonespominjeDunsaŠkotaukonteksturazmatra-njaodnosamjestaianđela,Ćurkosmatradajenjihovausporedbasasvimprikladna.Ugle-dajućisenaTomuAkvinskog,Dragišićobraz-lažetvrdnjudajeanđeoumjestuprimjenomvlastite snage na dotično mjesto, dok DunsŠkotuvodipojampasivnepotencije(potentia passiva),pokojojanđeomožebitiumjestu.Miroslav Artić (Zagreb) u svom je izlaga-nju »Filozofsko promišljanjemediteranskoginterkulturalizma«naglasiokakosesvevišenamećepotrebadasefilozofijanaovimpro-storima, specifičnimapobrojnimutjecajimaraznihstrujamišljenja,mislibitnodijaloški.Autorzagovarapozicijupokojojbi seunu-tarširegeuropskogkontekstagradilapovijesthrvatskefilozofije.U takvombise interkul-turalnomdiskursuistaknulanadasveslojevitanaravfilozofijeeuromediteranskogkruga,čijijesastavnidioihrvatskafilozofija.DrugajesesijazavršilakratkomraspravomoGrisogonovuutjecajunafilozofijuznanostiiputovemišljenjakojisunajposlijedovelidorazvitkaneeuklidskihgeometrija.Treća je sesija prvogdana simpozija počelazanimljivimpovijesno-filozofskimizlaganjemLineVeljaka(Zagreb)natemu»IbnHalduniVico«. Veljak za početak pojmovno razgra-ničuje cikličko i progresističko gledište napovijest. Filozofija povijesti na Mediteranuodslikavagrčkopoimanjepovijesti;uznakucikličkogpromatranja povijesti rađa se filo-zofijapovijestiuIbnHaldunaiuGiambattis-teVica.VeljaknaglašavadanijezabilježenodajeVicobiopodutjecajemIbnHalduna,nosličnostisutolikovelikedabiseotomemo-


Filozofskiživot412

glospekulirati.Razlogstagnacije ipropada-njajesttajštosenavisokomstupnjurazvitkaumjerenost zamjenjuje rasipnošću, a razlogsvemutomeljudskajenarav.Cikličkosegle-dište, iako prvotno, brzo prestaje zastupati,noneinaMediteranu.StagnacijaMediteranauzrokovatćedominacijucikličketeorijepot-pomognute pesimističkom antropologijom.Autor završava intrigantnimpitanjem: značilitodajepesimizamsignumMediterana?Nusret Isanović iMensurValjevac (Zenica)izlagali su na temu »Šayh Abdullah Boš-njak, sufijski mislilac i komentator Ibn al-’ArabījevogFuŒūŒa«. U radu su predstavilimisaorelativnonepoznatogmisliteljaizLiv-na,AbdullahaBošnjaka.Bošnjak jebiopodvelikimutjecajemneoplatonizma,noonoštoje najvažnije istaknuti nije njegova izvornafilozofska misao, nego njegovi komentari»andaluzijskogPlatona«,Ibnal-’Arabīja.Isa-novićiValjevacsustajalištadaseoviBošnja-kovikomentarimogusmatratijednimodnaj-vrjednijih priloganeoplatonskoj renesansnojinterpretaciji»kozmosauniverzalnihideja«.DževadZečić(Zenica)jeizložioreferatslič-ne tematikekao i prošlegodine, radi sena-ime o povijesnom izlaganju koje nosi naziv»Arapskamatematika u Bosni i Hercegovi-ni«.DolaskomTurakaBosna iHercegovinauključilaseuislamskekulturno-civilizacijsketokove.Osnovane sumnogebibliotekekojesu, između ostalog, sadržavale imatematič-ke rukopise. Među sačuvanim rukopisimaznačajneGaziHuserovebibliotekenalazisejedaniznimnevrijednosti,jerprijepispotječeiz1340.godine,adosadašnjaistraživanjapo-kazujujedinstvenosttogrukopisausvijetu.PosljednjiizlagačprijepodnevnihsesijabiojePredragRežan(Bibinje)sizlaganjem»Judeo-kršćanski elementi u islamu: mogućnost ilizapreka za dijalog?«.Režan se bavi proble-mominterreligijskognesporazumatesmatrada je jalova nada o koegzistenciji religijskirazličitihzajednica.Mistikesvihreligijauzi-makaodokazda jedijalogmoguć,nodok-trinaran je dijalogmoguće uspostaviti samouiznimnimslučajevima.Režanzakrajističeda jeeventualnasuradnjamogućasamoakoproblematiku promatramo u pluriperspekti-vističkomsmislu.Pozavršetkuposljednjeg izlaganjauslijedilaje žustra i dugotrajna rasprava, ponajviše opitanjujelipesimizamuzrokilipakproduktcikličkog poimanja kozmičke zakonomjer-nosti.Poslijestankezaručak,simpozijjenastavljenizlaganjem »Vicova ‘nova znanost’ izmeđufilozofije imoderne znanosti«FulvijaŠura-na (Pula). Šuran polazi od stajališta da sve-ukupna zapadnamisao predstavlja proizvod

čovjekovog obrambenogmehanizma usmje-renog protiv straha od smrti. Autor smatradajeovoevidentnostkojujefilozofijastarihGrkaprvaevocirala.UskloputogmehanizmaVicova‘novaznanost’promatranajekaojošjedanpokušajuvođenjaodređenihepistemo-loških normi da bi se fenomenološka zbiljaobuhvatilaujedanracionalansustav.MarkoVučetić(Zadar)usvomjeradu»UlogasolidarnostiufilozofijiB.Mondina«istaknuoglavneMondinovemisliopojmusolidarno-sti. Suvremena civilizacija čovjeka potičena njegovanje kulture egoizma, hedonizmaikonzumerizma,asolidarnostsesmatrane-potrebnom.Međutim,Vučetićsmatradajeosolidarnosti neophodno promišljati, što on ičinisastajalištarealnostiosobeisvegaštoturealnostuvjetuje;mislisenaskolastičkopo-imanjeakta-bitkaizkojegsvarealnostproiz-lazi.Vučetićargumentiraanalogijski,naime,baš kao što svako djelovanje kontingentnogbićapočivanaparticipacijskogosnovi, takoisolidarnostizvireizparticipacijenaopćemdobru.LukaBogdanić(Zagreb)pridružiosekolega-makoji su sebavili talijanskom filozofijomkonciznimizlaganjem»Nacionalnoipovijesttalijanske filozofije u misli Bertranda Spa-vente«.Autor se bavio Spaventinim poima-njem nacije, kao i odnosom grčke, srednjo-vjekovne i talijanske filozofije. Ističe da seistraživanjeSpaventinogpoimanjatalijanskemisliukontekstupovijestifilozofijeMedite-rananamećetimvišeštojenjegovapovijesttalijanskefilozofijedalaosnovnikanonnjeneperiodizacije.GordanaŠkorić(Zagreb)usvomsereferatuna temu»Opojmulijepog i ružnogaueste-tici–UmbertoEco«bavijednimodključnihproblemaumjetnostiu20.stoljeću–proble-mulegitimacijeumjetnostiiestetikeružnoga.AutoricareferiramisliUmbertaEca,sadrža-neudjeluStoria della brutezza,gdjeEcodajeprikaz onog užasnog. Škorić zaključuje da(i)ružnoovisiovremenuikulturiukojojsejavlja te da (ii) ružno proizlazi iz same bitisuvremenogživotajer,kakoEcokaže,živimooprečnemodele.Poslijekratkerasprave,uslijedilajestankazakavuteposljednjasesijadana.PrviizlagačtesesijebiojeJosipMužić(Split)radom»Istinai tolerancija«.Mužić toleranciju smatra jed-nom od osnovnih vrijednosti današnjice te,samimtime,dostojnimkandidatomzadodat-norazjašnjavanjeodnosaistinei tolerancije.Posljednjihjestoljećadošlodoprogresivnogreduciranjaistinesvedopotpunenegacijeteusvajanja relativizmakao jedinevaljaneop-cije. Sve to je dovelo do degradacije pojmatolerancije kao i filozofije uopće te Mužićsmatradajepotrebnoponovnootkritioslobo-


Filozofskiživot413

dilačkusnaguistineitimeutrtiputpovratkutolerancijeusvomizvornomsmislu.JosipĆirić(Zadar)imaojedvostrukoizlaga-nje: samostalni rad »Savjetovanje i umijećeživljenja«, tezajednički radsRužomKova-čević (Zadar) pod naslovom »Neki vidovistjecanjaživotnihvještinaiulogafilozofije«.Obaradatematizirajuodnospsihologijeifi-lozofije te primjenu potonje u praktičnom isavjetodavnomsmislu.Ćirićevo jemišljenjedapsihologijanužnopretpostavlja filozofijuživotatedabisetrebaloraditinaostvarenjuprvotnog cilja filozofije koji autor promatraopćenitokaoolakšavanjeljudskogstanja.Odsamihpočetakapsihologijainspiracijucrpiizfilozofije,apoznatojedanepostojiznanstve-no utemeljeni princip diferencijacije pojedi-nihpristupa,posebnoupsihoanalitici.Autorpredlažedasefilozofija,kaoriznicapitanjaipristupa,upotrijebiusvrhustjecanjaživotnihvještina.Posljednje izlaganje dana imao je SlobodanSadžakov(NoviSad)stemom»Metamorfozahedonizma«.Sadžakovhedonizamsmatrave-likim filozofskim pandanom filozofije uma,tevažnimsegmentomopćeipojedinačnedi-jalektike. Hedonizam naglašava subjektivnimoment, put ka sreći te time ne dozvoljavadasubjektbudenegiran.Nadalje,izlagačte-matiziraepikurejskihedonizampokojemujezadovoljstvonajvišedobro.Postoji specifič-narelativnosthedonizmakojamuomogućavadasemanifestiranavišenačina.Modernisehedonizam može shvatiti kao sveobuhvatnikapitalističkihedonizam,kojije,uzegoizam,postao jedan od vodećih paradigmatskihokvira.Posljednja je rasprava na kraju prvog danasimpozija, u kojoj su izlagači dobili prilikubraniti svoje pozicije, bila vrlo intenzivna.No, ona je nažalost morala biti prekinutazbogprogramompredviđenogpredstavljanjazbornikaradovaFilozofija Mediteranaured-nikaMislavaKukoča (HFD,Zagreb2009.),teknjigeŽeljkaŠkuljevićaPozornica kirenaičke misli(Hijatus,Zenica2008.).Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem»Uobličavanje pojma pravde u ‘poemi opravdi’« Željka Kaluđerovića (Novi Sad),koje tematizira pravdu kao najvažnije nače-louobličenjasocijalnihodnosauHesiodovojpoemi »Poslovi i dani«. On smješta pravdukaokorijendrugačijegiboljegsvijetausamosredišteživota–idejasepravdejavljakaopo-trebazaučvršćivanjemodnosaekvivalencijeili njenoguspostavljanja tamogdje izostaje.Prisutnostpravdenasvimrazinama(odnajvi-šemetafizičkepasvedopraktičke)ukazujenamogućnost njenog razmatranja kaomoćnogbožanstva, kozmičkog načela i legitimacij-skeosnovesveobuhvatnogljudskogpraxisa.

Kaluđerović jeposebno istaknuoHesiodovupredfilozofsku anticipaciju razlike poretkauzročnostinerazumskeprirode(bia)teporet-kaobičajnosnedužnosti(nomos idike).Ivan Andrijanić (Zagreb) održao je izlaga-nje »Neke usporednice antičke tradicije fi-lozofskih komentara i indijske vedāntskefilozofije«.Tradicija sastavljanja filozofskihkomentarapočinjeu3.st.sAleksandromizAfrodizijade, kojeg slijedi plejada neopla-toničkih filozofa (Jamblih, Proklo, Filopon,Damaskije,Simplikije idr.)kojisudo6.st.nastojaliizvršitipomirenjeisintezuAristote-lovihiPlatonovihučenja.Vedāntajepakje-danodšestglavnihsustavaindijskebrahma-nističkefilozofije(brahman –najvišenačelo,apsolut)kojisebavitumačenjemUpanišadi,anonimnih i prvotno govorom prenošenihvedskihfilozofskihtekstova.Dokneoplatoni-zamvršiontološkuhijerarhizacijustvarnostipoprincipuJedno–Nous(Demiurg)–Psyche– Physis, u vedantskoj se filozofiji poredaksvijet–duša–bogpokazujerazličitimsamonaspoznajnojrazini.ŽeljkoŠkuljević(Zenica)uizlaganjunaslov-ljenom»Kirenskaepistemologija«dotakaosepitanjanaravivezeizmeđuKirenjanaiProta-gorinogrelativizma.Sudpovjesničarafilozo-fijeotompitanjusvejesamonejednoglasan;dokneki,slijedećiZellera,držedasuučenjaKirenjanaviše-manjeidentičnaProtagorinom(argumentzatokirenskojeisticanjesubjek-tivnosti svih naših osjetilnih utisaka), drugi,međukojimaje iGuthrie,misledasuKire-njanibiliivećiskepticiodProtagorenapo-dručjuepistemologije,alisuzatobilimnogospremnijipriznatipostojanjestvarnostiizvannassamih.DaliborLovrić(Split)u izlaganju»Aristotelifunkcionalnateleologija«podvrgnuojekri-ticiAristotelov pojam teleologije i njegovuodrživost u suvremenim poimanjima znan-stvenogifilozofskogobjašnjenja.Aristoteljedosljedan naturalist, njegovi finalni uzrocijesuunutarnjebiološkesvrhe,nopostavljasepitanje jesuli tiuzroci ištavišeodkorisnogsredstvazaobjašnjenjeponašanjaživihorga-nizama i prirodnih procesa. Iz činjenice daživa bića jesu realizacije nekakve unutarnjesvrhovitostineslijedi ida jesamaevolucijasvrhovita(ueksternomsmislu).Lovrićmislidaseteleologijaisuvremenaznanstvename-todologijamogupomiriti,alisamonatemeljupluralističkogshvaćanjafunkcije.Drugu je sesiju otvorila Jadranka Brnčić(Zagreb) referatom»Augustin umisli PaulaRicœura«, čija mu je fenomenološka upita-nost bila trajnom inspiracijom. Istražujućirazumijevanjeljudskogbitkaposredstvomin-terpretacije(kojushvaćakaoetičkičinkojimsubjektsebekonstituirastojećipredtekstom),


Filozofskiživot414

RicœurseobratioAugustinovimtekstovima,prijesvegaX.iXI.knjiziIspovijesti,ukoji-ma se govori o sjećanju i vremenu.Ricœurpreuzima njegovu misao o nepodudaranjuvremena svijeta i vremena duše, analizirameditacijuosadašnjostiprošloga,sadašnjegaibudućegatetrimaodgovarajućimmodalite-tima(pamćenje,vizijaiiščekivanje),noraz-građujućiAugustinovteološkikonceptprvoggrijehaudaljujeseodnjegovihargumenatateinzistira na agnostičkomutemeljenju filozo-fije.DafneVidanec(Zagreb)usvomseizlaganju»AristitelovaDe ars poetica:apologijahomo ludensa?« pozabavila intrigantnom temomnavodnogpostojanjadrugeknjigeAristotelo-veDe ars poetica,kojajesvojedobnonadah-nula iUmberta Eca za glasoviti roman Ime ruže.MnogisuistraživačiAristotelovogfilo-zofskogkorpusa,prihvativšitajizazov,odlu-čili jošdetaljnijeodgonetavatisadržajtekstakojivećimamotetakorekonstruiratisadržajnestalog spisa, pri čemu važnu ulogu imatzv.Tractatus Coislianus,kojijednismatrajunajboljim dokazom postojanja druge knjige(Cooper,Janka),adrugineoaristotelijanskimspisom bez podloge kod samog Aristote-la (Golden).Vidanec je još posebno istaklačovjekovu sposobnost uobrazilje (uključujestvaranje ioponašanje)kaospecifičnu razli-kukojomAristotel u svojojPoetici definiračovjeka.MajaPoljak(Zadar)svojejeizlaganjenaslo-vila»FilonAleksandrijskikaosponaizmeđuantikeisrednjegvijeka«.DominantnopitanjeFilonovemislijestodnosobjavljenereligijeifilozofije(vjereiuma),kojećekasnijepostatidominantno kod srednjovjekovnih filozofa.Stimuvezipostavljasepitanjeopostojanjujedneilivišeistina,gdjeFilonzastupakasnijestajališteTomeAkvinskogodvamaputovima(znanostiifilozofiji)premajednojistini,na-suprot averoistima koji su tvrdili postojanjedvijuistina.Posebnojezanimljivakoncepci-jalogosakaoupraviteljasvijetastvorenogodBoga,ukojemsusadržanesveideje,noipaksenemože izjednačiti sKristom.VažanFi-lonovdoprinosjestianticipacijaanalogijskespoznajeBoga.Vani Roščić (Split) tematizirala je proble-matiku forme lijepog u Plotinovoj misli uistoimenom izlaganju. Plotinova je estetikaznatnoutjecalanaonubizantinskuisrednjo-vjekovnu,asvojkontinuitetsplatonističkomtradicijom očituje u tvrdnji o proizlaženjusvake osjetilne ljepote iz one nadosjetilneteuuskompovezivanju forme i lijepog.NoPlotin raskidasklasičnomkoncepcijomkadodbija razmišljati o lijepom kroz kategorijeredaiharmonijemeđudijelovimatepostavljatezuoljepotikaojedinstvu, jednostavnosti i

sjajnosti.Osjetilnaljepotapredmetaproizlaziizljepotekojanemaformu(formanijenajvi-šistupanjsavršenstva),stogajenijemogućeiskusitiosjetilima,nego tekkontemplacijomuma.Roščić je zaključno naglasila implika-ciju prisutnosti filozofske kontemplacije uumjetnikakojaslijediizovakveestetike.Borislav Dadić (Zadar) održao je izlaganje»Formiranjeirazvojpojmaosobeusrednjo-vjekovnojfilozofiji«.PoznatojedaGrcinisuimali pojam ekvivalentan današnjem pojmuosobe; najbliži je bio prosopon (grč.maskau kazalištu, onaj koji nosi tu masku). Prvudefinicijuosobeudanašnjemsmisluteriječidonosi Boetije: pojedinačna supstancija razumske naravi.Dadićjeskrenuopozornostnajoš jednu Boetijevu definiciju: pojedinačna subzistencija razumske naravi, koja jemož-da i važnija jer ističe svojstvo metafizičkeinkomunikabilnosti.UpravosunatomesvojpojamosobegradilisrednjovjekovnimisliocipoputDunsaŠkotaiTomeAkvinskoga,kojiosobusmatrauzvišenijomodsvegasvemira.U izlaganju jeposebno istaknutodametafi-zičkainkomunikabilnostnepretvaraosobeulajbnicovskemonadejersurelacijesdrugimpresudnezaostvarenjesvakeosobe;onazna-čisamodasvatkoimaneotuđivbitak.DejanDonev (Kumanovo) izložio je referat»Etikačudotvorstva sv.NaumaOhridskog«.Polazeći od Klimentove teze kako nije do-voljno samo se sklanjati od zla, već da jesuštinauuklanjanjuzla,štosemožesamoči-njenjemdobročovjeku–hramuBožjemu,sv.Naumgradiioblikujeduhovniprostoriljudegdježivi.Samimtimonpostaječudotvorac,nezatoštojeučiniopravočudo(poputčude-snogiscjeljenja),većzatoštoje,izdižućiseizKlimentoveetike,ostvariojednuvišurazinupraktičnogpostupanja.KrešimirČvrljak (Zagreb) svojim je izlaga-njem»DelfijskiorakulGnóthi seautón/nosce te ipsum ufilozofijirenesanse«naglasiovaž-nost koju suGrci pridavali svojojmisaonojbaštini. Poznato je da su se sedmorica mu-draca otimali za autorstvo orakula (najvišesepripisujeTalesuiHilonu,apodrugimimtumačenjima prethodi), a i sam seAristotelzanimaozaidentitetautora.Čvrljakjenagla-siovažnostsvijestiokonceptualnimismisa-onimmetamorfozamakojejedelfijskiorakuldoživio kroz različita razdoblja. Ne sporećivrijednost srednjovjekovnih (impregnira-nih kršćanskim egzegezama) i renesansnihsvjedočanstava, istaknuo je kako su njegoviautentičnitumačiipaktrolistnajvećihgrčkihfilozofa(Sokrat,PlatoniAristotel).Stjepan Radić (Đakovo) održao je referat»Rearistotelizacija suvremene etike«, pogo-tovo vidljivoj u anglosaksonskoj filozofiji,gdje sebrojni filozofi,nezadovoljnikantov-


Filozofskiživot415

skim deontologizmom, vraćaju aristotelov-skojeticivrline (ElizabethAnscombe,Alas-dairMacIntyre,MarthaNussbaum).RadićjeprikazaonakojimsesverazinamadogađatajpovratakAristotelutepostaviopitanjeonje-govojopravdanostiakoseonsvodinaizbje-gavanjepitanjakojaproizlazeizKantovapri-stupamoralu. Zaključno je kritizirao tezu ozastarjelostikantovskog formuliranjaetičkihproblemaudanašnjemvremenu(MacIntyre).MajaDragun(Zagreb)govorilajeosinkretiz-mu,univerzalizmuipluralizmukaoobilježji-mareligijskihimisaonihsustavaMediteranau istoimenom izlaganju te ih istaknula kaonjihovubitnuodliku.Taseobilježjakorijeneumediteranskimkulturama(kultovima,reli-gijama, ezoterijskim učenjima i filozofskojmisli),anjihovuuniverzalnostdokazujepri-sutnostupretkršćanskimkultovima,babilon-skoj religioznosti, egipatskom hermetizmu,grčkoj filozofiji, neoplatonizmu i gnosticiz-mu te velikim religijama (judaizam,kršćan-stvo, islam)pasu takopresudnoutjecalanaformiranjesameokosnicezapadnekulture.DanijelTolvajčić (Zagreb) izložio je referat»ReligijskipluralizamufilozofijiJohnaHic-ka«.Svedo20.stoljećafilozofijasereligijebavila pitanjima judeokršćanske (ilimanjimdijelom islamske) tradicije, no napuštanjemapologetskihpozicijaikonfesionalnonamet-nutih granica pokušala je razmatrati širokispektar religijskih fenomena, čime se po-stavlja pitanje ravnopravnog pristupa svimreligijskim tradicijama. Hick je ponudio in-terpretacijureligijekojanijeninaturalistička,nivezanauzpojedinukonfesiju te jenaziva»filozofijom religijskog pluralizma«. Pritomnastojiuvažitifenomenreligijeusvimnjenimformamajersusveonedoticajstranscenden-tniminemislivimZbiljskim.Izlaganje Ive Mršić (Zagreb) nosilo je na-slov»Pluralističkaeshatologija JohnaHicka– prema pitanju univerzalnosti spasenja«.Hickrazvijaidejuotvoreneeshatologijekojai po završetku zemaljske egzistencije omo-gućuje razvoj i ispunjenjepase logičnopo-stavlja pitanje univerzalnosti spasenja, kojanijelogičkinužna,većvrlovjerojatnaopcijauteističkoj interpretacijisvemira,amožeseočuvati samo relativizacijom ekskluzivnostikršćanstva i nijekanjemKristove spasenjskekonstitutivnosti,štoHickičini.Općenitafor-mulaspasenjaunjegovojfilozofijijestpreo-brazbaljudskeegzistencijepremabožanskojZbiljnosti,aeshatologijaimauloguverifika-cijereligijskihistina.Klemen Klun (Ljubljana) svojim je izlaga-njem»Statusgrčkefilozofijeustaromžidov-stvu« nastojao razjasniti razumijevanje grč-ke filozofijeu staroj židovskojpredaji, kojase prvi put susreće s filozofijomuvremenu

nakon Aleksandra kad dolazi do sveopćegprožimanjakultura.DiojeŽidovaodmahod-baciofilozofijukaoneštogrčko,racionalnoitimeopasnozareligiju(rabinisučaknaziva-li sve filozofe epikurejcima, a postojala je ikletvazasveonekojipoučavajusvojudjecugrčkojmudrosti),adrugisupakpokazalivišeotvorenosti (većinom iz praktičnih razloga,nobilojeitolerantnihstavovapremagrčkommoraluireligiji).Ciljjeizlaganjabiopokušajdoprinosa razumijevanjudijalogaovihdvijuvelikihkultura.MaricaVernazza(Zadar)usvomjeizlaganju»Mediteran u suvremenoj teoriji povijesti«kombinirala primjer iz srednjovjekovne po-vijesti Mediterana (stvaranje ranofranačkedržaveu8.i9.stoljeću,gdjeseKarlaMartelapromatrakaospasiteljakršćanstvaiEurope)sfilozofijompovijesti suvremenog teoretičaraHaydena Whitea, zaokupljenog prije svegarazličitim žanrovima povijesnog diskursa(ljetopisi, kronike i povijest u suvremenomsmislu),kojerazvrstavaprijesvegapokriteri-junarativnosti.Vernazzajeposebnonaglasilaproblemperspektive(nijednanijeuniverzal-na–štopovjesničarživivremenskidaljeodnekog događaja, pridajemumanju važnost,noistojetakočestoustanjuboljeuočitipo-vezanostdogađaja).JosipaPogačić(Zagreb)svojimjeizlaganjem»Mediteranifilozofijadanas«nastojalapoka-zatiaktualnostpitanjakojasuuantičkodobapostavljaligrčkiirimskifilozofi.PošavšiodSenekine misli da ne postoji ništa čime sezaposlenčovjekmanjebavinegošto jesamživot,ukazalajenabijegsuvremenogčovjekauzaboravkadseradiovažnimpitanjima,kaoštosupitanjaodobruizlutenašemodnosuspram toga. Usprotivivši se NietzscheovojtvrdnjiosmrtiBogatvrdnjomdajeBogtekzaboravljendanebiometaostvaranjesvijetapočovjekovojmjeri(globalnoselo),sugerira-lajepovratakMediteranukaopovratakmedi-tacijiodobruizlu,smisluživotaiBogukaovječnomčovjekovomzavičaju.Alen Tafra (Pula) dodirnuo je svojim izla-ganjem»Križarski ratovi i diskurs filozofijepovijesti«aktualnutemueuropskogidentitetaiodnosaEuropepremaislamu,zakojiseda-nasmožerećidajeasimetričanzbogodavnesekularizacijeEuropenaspramreligioznošćuprožetogislamskogsvijeta.Potragazapodri-jetlom modernog pojma Europe, tj. Europekaonovovjekovnogpolitičkog jedinstva, ot-krivaukojojjemjeriislambiovažančimbe-nikutomprocesu.ReaktualizacijomantičkihkonstrukcijaZapadaiIstoka(EuropeiAzije)uranomnovomvijekuuspostavljajusečvrstegranice prema islamskom prostoru. Time jeograđivanjeodislamaposlužilokaonovako-


Filozofskiživot416

hezivnasnagaZapadanakongubitkautjecajakršćanstva.Posljednjajesesijaovogodišnjih»Mediteran-skihkorijenafilozofije«otvorenaizlaganjem»Proces ‘de-aurizacije’ svijeta: zaborav du-hovnoga podrijetla suvremenih kozmologa«Dražena Zetića (Zagreb), u kojem je apeli-rao na popularizaciju kozmologije na našimprostorima.Uzsvijestdajetomogućejedinoprimjerenim jezikom modernoga čovjeka,ogradioseodracionalističkoggovorainstru-mentalnih znanosti i priklonio konkretnimprimjerimaizživota.OsvrnuvšisenaEinstei-novinaHawkingovmisaonirazvoj,posebnose pozvao na knjiguPostoji li Bog? HansaKünga,ukojojupozoravanaopasnostapso-lutizacijeznanosti jer svakaznanostkojanepropituje svoje stavovedovodi samu sebeupitanje.HrvojeRelja(Split)održaojeizlaganje»Sudres sunt jeprimum cognitum koji utemelju-je realizam«, s temom Gilsonove recepcijeTominogutemeljenjarealizma,kojaseosla-njanaAristotelovu tezukako logikasvakogznanstvenog diskursa zahtijeva postojanjeprvihpremisakoje senedokazuju, ali koji-masedokazujusviostalisudoviteznanosti.Vremenski je i gnoseološki prva premisaizražena sudom res sunt, tj. da stvari jesu.Gilsondokazujekakoje taspoznajaključnazarealističkistavpremastvarnosti,štoondaomogućuje i izgradnju metafizike. Njegovaanaliza argumentacije kojom se opovrgavarealizam pokazuje kako se ta opovrgavanja,zbog specifične naravi primum cognitumana kojemu se temelji realizam, elenktičkomargumentacijompretvarajuupotvrđivanjesa-mogarealizma.Tonći Kokić (Split) govorio je o problemuznanstvenogstatusabiologijeuizlaganju»Sa-mostalnost znanosti o živome«. Prema mi-šljenjunekih,onainijepravaznanostjerjojnedostajuuniverzalnost,strogegeneralizacijei strogakvantitativna struktura.Drugi bi jojpak priznali znanstveni status samo ukolikojereducibilnanafiziku.Trećipakpristupvidiznačajnerazlikeizmeđubiologijesjednestra-netefizikeikemijesdrugestrane.Biologijajepravaznanost, svlastitimpojmovnikom imetodologijom,aliseumnogočemurazlikujeodfizike iostalihprirodnihznanosti.Biolo-zitakoukazujunanedostatkedeterminizma,esencijalizmairedukcionizmauobjašnjavajufenomenaživota.TomislavPetković(Zagreb)obavijestiojepri-sutneonajnovijim istraživanjimanaLHC-u(Large Hadron Collider) u Ženevi svojimizlaganjem »Nova fizika na LHC-u i novafilozofskaistraživanja«.LHCjedosadnajve-ćiakceleratorčesticanasvijetu,kojioperiraenergijamanaTeV(Tera-elektron-Volt)skali,

anovafizikanaLHC-ubaviseproblemomhijerarhije u suvremenoj fizikalnoj teoriji.Kakojelakomogućedasepotvrdinestandard-nafizika,formuliranjeprincip»agnostičkogeksperimentalizma«, prema kojem se, naj-jednostavnijerečeno,neznaštobisemoglodogoditi i što bi semoglo opaziti. Petkovićje ukazao na niz filozofskih pitanja koja seotvaraju,prijesvegavječnopitanjeoodnosuznanostiireligije(sukobilimogućakomple-mentarnost).SimpozijjezaključenriječjuMislavaKuko-ča, predsjednika Organizacijskog odborasimpozija,ouspjehupolučenomovegodine:velikbroj referenata, raznolika tematika, in-teres javnosti iplodnostu raspravi.Takođerje izrazio zadovoljstvo povodomobjavljiva-nja zbornika Filozofija Mediterana i željuza napredovanjem međunarodne dimenzijesimpozija.

Emil Kušan Gabriela Bašić

Međunarodna konferencija »The Hand – An Organ of the Mind«

Dubrovački Interuniverzitetski centar ovogjeproljeća(1.–3.svibnja2009.)biodomaćinfilozofske konferencije pod nazivom »TheHand –AnOrgan of theMind« koju je or-ganizirao Zdravko Radman sa zagrebačkogInstituta za filozofiju, međunarodnog skupanakojemjesudjelovaločetrnaesteminentnihznanstvenikaizrazličitihdisciplina.Polazećiod tezeda čovjek spram svijeta nema samokontemplativniodnosnorazumskiodnos,većdajeuvelikojmjerinjegovapercepcijasvije-tauvjetovanaiprocesimaukojimaonnaak-tivannačinsudjelujeunjemu,Radmanjeovukonferencijuposvetiorucikojajenekavrstaposrednika između »unutarnjeg« i »izvanj-skog«,mentalnog ipokretačkog, razumskogi djelatnog, pa se s pravommože reći da jeulogarukezačovjekaukognitivnomsmisluodneprocjenjivevažnosti.Njomese,naime,svijet spoznaje i stvara,auspjehovekonfe-rencije je upravo u tome što je organizatorodabirom stručnjaka iz različitih područjastvorio interdisciplinarni okvir unutar kojegjeanaliziranauloga togfascinantnogorganakaočimbenika ljudskespoznaje.Namjera jekonferencije stoga bila pokazati da je rukaneka vrsta simboličkog oruđa koji nije tekpukiizvršilacradnjikojejezamislioum,već


Filozofskiživot417

da iona samasudjelujeupercepciji svijeta,damožebiti svjesni organ.Nekaodpitanjana koja su sudionici pokušali dati odgovorebilasusljedeća:kakavjeodnosgestikulacijeiznačenja?;ukojemjesmislusimboličkipro-storrelevantanzadjelovanjeruke?;moželisenjomedoći do taktilnih spoznajakoje funk-cioniraju neovisno o umskima?; koji je od-nos taktilnosti i percepcije?; koliko zapravoznamoopovezanostirukeimozga?Dakako,trodnevna konferencija nije mogla donijetidefinitivneodgovorenaovasloženapitanja,alisukvalitetna,sugestivnaiakribijskaizla-ganjauvelikedoprinijela rasvjetljavanjuoveproblematikekojasenalazinasjecištutradi-cionalne filozofije, neuroznanosti, biologije,epistemologijeiklasičnefilozofijeznanosti.Konferenciju je otvorio organizator Zdrav-ko Radman kratkim izlaganjem u kojem jeocrtaotemeljeodnosamozgaipokretaruku,naglasivšimoment smislenog ljudskogobli-kovanjaprostorakojiujednopredstavljaičo-vjekovnavlastitikognitivnimodelpostojanja.Jednoodvažnijihpitanjakojećeseprovlačitikrozizlaganjaostalihsudionika(ananekina-čin,moždaipresudno)upravojepitanjejelimoguća taktilna spoznaja koja bi prethodilaumskojilipakodnjebilaneovisna.Preciznijekazano, što je to što rukemogu»vidjeti«, asâmvidnemože?Ukojim slučajevimavidepistemološki zaostaje za drugim organimakojima percipiramo stvarnost?Takva teza o»spoznavanjubez razmišljanja«produbljenajeanalizamametafore,odnosnoupotrebejezi-kanasuprotgestamakojesunijeme.Radmanajeosimtogazanimalokakavjeodnospisanjai oblikovanjamentalnihkoncepata, odnosnopropitivanje idejedamisaopostojineovisnoo njenoj performativnoj/izvedbenoj funkci-ji.Radman je svoje izlaganje završio tezomdasmomiujedno iobjekti i subjektionogaštočinimo.AmeričkineurologFrankWilsonsvojejeizlaganje»TheHumanHandBrain«započeo osvrtom na napredak u protetici irobotici,naglašavajućimedicinskipristupraz-vijanjukognitivnihvještina.Wilson je izniobrojna vlastita iskustva za vrijeme rada naklinicigdjejemeđuostalimliječioumjetnikečije su ozljede ili disfunkcije ruke presudneza njihov profesionalni život.On smatra darukanijesamoglavnaodlikaHomo sapiensa,većjeodpresudnogznačajazastvaranjevlas-titog, »autobiografskog sebstva«. Njegovaseanalizabavila iprikazivanjemruke inje-neulogeupovijestiumjetnosti,snaglaskomna renesansno otkrivanje ljudske anatomije.Međuostalim,osvrnuoseinadugupovijestpisanjabilježakaporuci,»čitanjaizruke«tenapovijesniprocesspecijalizacije togdijelatijelainjegovihsposobnosti,pričemujena-veoDarwinovstavdajeupravorukačovjeka

izdvojilaodživotinjskogsvijeta iučinilagačovjekom. Odnos vizualnih i taktilnih po-dražajazaWilsonasutakođerpredmetkojegtrebadetaljnoistražitiukontekstuprocesafi-zičkog,kognitivnogidruštvenogdjelovanja.Kaoneurolog,posebnoseosvrnuonapoku-šaje stvaranja umjetne, odnosno robotičkeruke,aionse,kaoiRadman,detaljnopoza-baviotemeljnimpitanjem:djelujelirukaprijeumskespoznaje,nazivajući tajaktivnisklop»hand-brain«.Zaključno,Wilsonrukushvaćakao sâmo središte ljudskoga civilizacijskograzvojaikulturneevolucije.EvelynTribble svoje je izlaganje zasnovalana istraživanju odnosa između ruke i tijelauEngleskoj u razdoblju ranogmodernizma,s posebnim osvrtom na područja kazališta ireligije, baveći se korištenjem i značenjempokreta ruku u predstavi i tijekom mise ilireligijskihsvečanosti.KaoizaWilsona,izanju su odnos sjećanja i znanja (mnemoteh-ničke vještine i zapisivanje na ruci) veomaznačajne: ruka nakon srednjeg vijeka takopostaje organ zapisivanja, mjesto koje služiza bilježenje podataka koje bi mozak mo-gao zaboraviti. Ruka od šesnaestog stoljećatako ima i ulogu predviđanja budućnosti (uhiromantiji). Tribble se ipak najviše bavilagestama i gestikulacijom prilikom glume,odnosomrutinskogiproživljenogglumljenja,odnosno proporcijom ulaganja strasti u glu-mačkičingdjeglas,gesteipokretitijelačinesamusržpredstave:naime,govormožezava-rati,alinasgesteodajugovorećiistinu.Takvafiziologijagestikulacijedovodidodruštvenoformaliziranogtjelesnoggovora,simboličkihgestikojesupovezanesaspontanimgestamakojimamisamiineznajući»glumimo«usva-kidašnjim situacijama. U njenom izlaganjubilojezanimljivoupravoisprepletanjerene-sansnihnaputakaglumcima(uzročno-poslje-dičneveze izmeđuunutarnjihmehanizama ipokretatijela)idanašnjegdominantnogstavapremakojemruke,tijeloiumnisutolikopo-vezani,parukavišeneproizvodimisaoičin.PredavanjeRichardaMenaryja,podnazivomistovjetnimnaslovukonferencije, bilo je fo-kusiranookopitanjajesulipokazivanje,do-dirivanje,dohvaćanjeigestikulacijamentalneradnje?Navodećinekarecentnaistraživanjautompodručju,Menaryjenaveodagestikula-cijamožebitiodpresudnaznačajazanačinnakojirazmišljamo,odnosnodasenzomotoričkipristupi percepciji dodirivanje shvaćaju kaoneštokonstitutivnozanašosjećajpercepcije,nasuprotfenomenalnomiskustvu.Prožimanjeumaitijelasokolišemdovodidotezeorucikaoorganumišljenja,štopredstavljapriličnoprovokativnui(sklasičnogfilozofskogstaja-lišta) neodrživu ideju, aMenary je detaljnorazrađuje, navodeći njene pozitivne i nega-


Filozofskiživot418

tivne odlike. I on se pozabavio problemomgestikulacijeukontekstuodnosakognitivnihprocesa i manipulacije tjelesnim pokretima.Tezaglasidajementalnisadržajostvarennaneurološki način, te utjelovljen u gestama.Nasuprottome,tezaokontinuitetuzasnivasenaidejiotomedapostojidubokimetafizičkikontinuitet između uma i svijeta.Glavno jepitanje dakle ono o našimkognitivnim spo-sobnostima:jesulionerazličitevrsteoddru-gih (primjerice taktilnih) čovjekovih odlikakojeposjeduje?Važućiargumente,Menaryjespomenuorascjepizmeđumentalnihibiološ-kihsposobnosti,odnosnointencionalnostkaopravumetafizičku kategoriju. Kao jedan odprimjerazasvojutezunaveojeproblemma-tematičkogsimbolazabrojpi,odnosnoizvornjegovamentalnogsadržaja:jesulimentalnisimboli već unaprijed zadani, odnosno je liuopće moguće misliti izvan jezika (pitanjekojesuvećpostavilibrojnifilozofi).Njego-vojeizlaganjebilonajzanimljivijeupravoudijelunakojemsepresijecajulingvistika,se-miotikaiklasičnafilozofija.SusanStuartbavi sekognitivizmom, filozo-fijom uma i klasičnom epistemologijom, asvoju prezentaciju naslovila je dvoznačnimimenom,odnosnoigramariječi:»AffectiveEf-fectiveGrasping:Prehension,Apprehension,Comprehension«. Njena je polazišna točkajednostavna tezada rukamastvaramosvijet,tedauprocesutogstvaranjaoblikujemosamisebekaosubjekte.Dodirrukomjepolazišnatočka na kojoj počinjemo promišljati svijet,smatraona.Dobivajućiafektivniodgovornataktilni podražaj, dolazimo do refleksivnogdodira te, naposljetku, do spoznaje. Dodirnijesamospoznaja,onjeujednoidohvaćanjedrugogipropitivanjesamogasebe,stogaStu-artgovorio»tjelesnojsvijesti«.SobziromdasebaviKantovomfilozofijom,izlagačicanijepropustila spomenuti njegovu tezu kako jeruka»prozoruma«,tedabipojmove‘svijest’i‘um’općenitotrebalopažljivoipreciznoko-ristiti.Utomsmislu,onazagovarasvojevrsnutjelesnuspoznajukaoepistemologijuspozna-vanjarukom,samosvijestkojaserađaizpro-izvodaradanašihruku.Sržnjenaizlaganjajeholističkikoncept:naprimjerupijanistakojipostaje istovjetan s muzikom koju svira i skojomsetjelesno/emocionalnoposveidenti-ficira,dolazidoosjećajajedinstvasubjektaspredmetomkojegdohvaćaidotiče.Intimnosttjelesne granice stoga je ujedno otvorenostzaiskustvoispoznaju:našakožapredstavlja»granicu«vlastitogtijelakaosebstva,alinasujednoiotvarapremasvijetu,štojeuosnovitezaklasičnefilozofijskeantropologije.Dodirjeizteperspektiveshvaćenkaobuđenjesvije-sti,osvještavanjesebstva,bilodoslovnobilometaforički (u sintagmi ‘dodir očima’), što

možečestoputabitiitemeljzamanipulacijupogledom,dodirivanjebezstvarnogfizičkogkontakta.Stuartjepoticajnoizložilaširokras-pontemaipredstavilaliminalnoiskustvogra-ničnosti dodira. Za razliku od nje, JonathanColeu svojem je referatu»TheSixthSenseandtheHand«tematiciprišaoizkliničkeper-spektivekaoliječnikneurolog.Ponajprijesezanimajući za neuroznanstvene implikacijerukekaoljudskogorgana,ColejepredstavioradovebritanskogznanstvenikaCharlesaBel-laizdevetnaestogstoljećaiprimijenioihnakonkretnislučajčovjekakojigotovočetiride-setljećaživibezstvarnogosjećajapercepcijekao rezultat nemogućnosti osjeta.ZaColea,rukajeponajprijeoblikovanatakodaotkrivasvijet,asobziromnanjegovopodručjebav-ljenja,najvišegazanimanačinnakojielek-tronskiimpulsiumozguproizvodepokret.Utom je smislu slučaj pacijentakojegopisujeparadigmatski:unjemuseradioodnosuiz-međunesvjesnogpokretarukeikretanjakaorezultata intencionalnosti, tj. pokreta osobekojanemaosjeteodvratananiže.Ukonteks-tupropriocepcijeiproblematikekontrolenadpokretima tijela, Cole na vrlo jednostavannačinprikazujekakonašmozakuspijevapo-kretatitijeločakiakonemasvijestonjemu,odnosnodajetoustanjujedinoukolikosu-bjektmoževidjetipokretekoježelinapraviti.Natalie Depraz napravila je svojevrstan od-makod dosadašnjih teorija i problemu rukekao organa uma pristupila iz polja klasičnefilozofije, odnosno fenomenologije.Njeno iz-laganje »Phenomenologies of the Hands«smješteno je u husserlovsku, merleau-pon-tyjevskuilevinasovskuperspektivu:oslanja-jućisenaspomenutefilozofeipravcemišlje-nja,izlagačicajepokušalaiznijetinavidjelorazličite pristupe fenomenologiji ruke i per-cepcije,postavljajućipitanjaukojojjemjeritakva filozofska i historijska analiza plodo-tvornainakojinačinanticipiranašeneposre-dovanoiskustvotaktilnosti.Onasmatradasuiskustveniilingvističkikontekstpodjednakokorisni za praktične aspekte fenomenologijeruku te da stogamogu premostiti jaz izme-đu tjelesnog i simboličkog ujedinjujući ihpod zajedničkim nazivnikom proživljenogiskustva.Ovdjejedodirivanjeanaliziranonesamo iz perspektive doticaja, nego i simbo-ličkogifizičkogovladavanjadrugim,onojeintersubjektivni čin i društvena praksa kojasvoj odvjetak nalazi i u klasičnoj tradiciji,primjerice u Heideggerovu izrazu Vorhandenheit s ontološkimpremisama.Ona stogaukazuje na organsku vezu dodira i intersu-bjektivnosti,objektiviranjaiskustvadodiriva-nja(aktivnost/pasivnost),kaoiproblematikeranjivostiDrugognaprimjeruLevinasa,izlo-ženosti Drugom što onda stvara novu vrstu


Filozofskiživot419

etike.Nasuprotovomklasičnompristupukojipolaziodtradicijefrancuskefenomenologijepercepcije,DanielHutto (»AHelpingHandfor Pragmatists«) polazi od poveznice psi-hologije i filozofije.Njegova jeprezentacijana vrlo koncizan način prikazala sraz dvajupristupa problematici ruke.Današnja kogni-tivnaznanost,smatraHutto,dubinskijepodi-jeljenaizmeđuonihkojizastupajunekuvrstukartezijanskograzumaionihkojizagovarajupragmatističkipristupspoznaji.Nakonkratkaprikazaosnovnihpolazišnihtezaobjepozici-je (rascjep izmeđuuma i svijetakorelativanjesodnosomizmeđuzapažanjaivjerovanja),Huttosepozabaviobiosemiotikom,pitanjemmoželipostojatirazumbezsadržajairadikal-nimstavomdasvijetsamposebinemanika-kvogznačenjavećdagamiunjeganeprekid-noupisujemoina tajnačinracionaliziramo.Takvo»društvenokodiranje«upotrazi jezaznačenjem, a spoznaja se iz te perspektivemože shvatiti naprosto kao reprezentacijskamanipulacija. Hutto pritom nije bio jediniizlagačkojije,kaoštojevećspomenuto,uka-zaonalingvističkoutemeljenjemisli.AmeričkifilozofiepistemologShaunGallag-herpočeojeizlaganje»TheEnactiveHand«sAristotelovimodređenjemčovjekakaobićakojeimaruke»zatojerjenajmudrijiodsvihbića«,nasuprot još starijemoprečnomstavudaječovjekmudarupravozatojerposjedujeruke.ZaGallaghera,kaoizavećinuizlagača,ključinterpretacijesenalaziususretufilozo-fije ikognitivnihznanosti,u različitimsoci-jalnim i intersubjektivnim dimenzijama prikojimanijeumtajkojioblikujetijelo,većti-jelooblikujeum.Počevšiodjednostavnede-finicijedajemozakorgankojiinformacijeosvijetudobivaposredovanjemtijelaiosjetilnespoznaje, Gallagher ne propušta spomenutidameđuljudskimčulimanedvojbenodomi-niravid(kaoštotoističevećiAristotel),pajerazumodsamihpočetakafilozofijeprirodnobio neodvojiv od vida, odnosno spoznaja jeutemeljenanaslici(kaouPlatonovueidosu).Kakovidimaprimatnadostalimčulima(mi-risom,dodirom,njuhom),Gallaghersefoku-siranaobratnusituacijuukojojtaktilneodli-kerukeusuradnjisvidommogubitimnogobržeipreciznijenegolisameoči(potkreplju-jućitozanimljivimGalilejevimcrtežima,kaoinekimnovijimistraživanjimauneuroznano-sti).Osimtoga,onrazmatrainekeprimjereukojima rukana izvjestannačindefinirapro-storuokrugtijelaukojemsezbivačovjekovodjelovanje– je li ondamozakovisano ruciilirukaomozgu?Jesulidakle,kakosugeriraGallagher,rukenekad»pametnije«odočiju?Njegovjestavdaaktivnostrukuoblikujena-čin na koji razmišljamo, nazivajući to »ma-nipulacijskim prostorom« uokrug tijela po-

vezanimsaktivnimvidom,tj.činjenicomdapokretiokaoviseotomeštoćerukanapraviti.Onuvodiizanimljivudistinkcijunahvatanjekao konkretan i pokazivanje kao apstraktanpokret,pričemujeovoprvotemeljnaiuro-đena aktivnost. I Gallagher također drži dasuintersubjektivnevezevažnezakognitivnomapiranje, odnosno da društveni kontekstuvjetujenačinnakojikoristimonašeruke.NaovosedobronadovezaoAndyClarkusvojempredavanju»GestureasThought«pokazujućikakosugesteveomasložen intersubjektivnimehanizam. On postavlja jednostavno pita-nje:štosuzapravonašesvakidašnjegesteru-kama–izražavajulionenaprostonašemisli(većinakomunikacijezbivasenaneverbalannačin)ilisuonesamedioprocesamišljenja?Clark na brojnim konkretnim primjerimapokazuje kako je gestikulacija sastavni diomišljenja,anetekpukafizičkagestakojapo-mažeutjelovitimisaokojuseželiizreći.Onesupremanjemuorganicističkiprocesimišlje-nja,vidljiviprimjerkognitivnogprocesakojinijeniposvementalanniposvetjelesan,negoneka vrsta spontanog kognitivnog procesa.Dakako, Clarka zanimaju i situacije u koji-masegestikulacijanepodudarasonimštojekazano,nonjenauloganije,smatraon,samopomoć, odnosno »olakšavanje« pri procesumišljenja ikazivanja.Ona je,sažetorečeno,nekavrsta»materijaliziranemisli«,anefizič-kipokretkojimselakšedovršavamisao:riječjeodubokojprožetostigovora (lingvistika),uma (filozofija) igestikulacije (neuroznano-sti)pri čemu ruke»misle«, amisao seutje-lovljuje.Michael Wheeler također je govorio o ge-stama (»Gestures: Cognition Embedded orCognition Extended«) iz perspektive borbeprotiv, duhovito kazano, »zločestog kartezi-janskogneprijatelja«.Izanjegaosnovnopi-tanje glasi jesu li geste instrument spoznajeilitekpukiizrazivećunaprijedoblikovanogkognitivnogsadržaja?Zanjegajekognitivansvakionajproceskojemujesvrhadovršenjeneke kognitivne zadaće, a kognitivna ulogagesti iz takve se perspektive nalazi u kon-tekstu samo-stimulacije. Taj »kartezijanskineprijatelj«,odnosnoDescartesovstavoumukojijeugrađenutijelo,dovodiWheeleradoprotuteze o gestama koje oblikuju način nakoji razmišljamo, pri čemu se uvelike osla-njaoinaradoveostalihizlagača.Britanskifi-lozofipsihologMatthewRatcliffeizlaganjem»WhatisTouch?«krenuojeizposvedrukčijepolazišne točke, razmatrajući filozofske re-fleksijeopercepcijikojeseuglavnomuvijekfokusirajunavid,štoonsmatranedostatnimiponekadpogrešnim,testogazagovarataktil-nu percepciju, odnosno fenomenologiju do-dira. Poteškoća se, kao što je i sam izlagač


Filozofskiživot420

napomenuo,sastojivećutomedasepreciznoodredištosekonkretnopodrazumijevatermi-nom‘dodir’,sobziromdaonobuhvaćaširokspektarfenomenainijejasnokojebibilenje-goveodlike.Osimtoga,dodirjenerazdvojivodpropriocepcijeipokreta:njimese(natraguMerleau-Pontyja) prepoznaju granice, limi-nalnezone,onoizvanjsko,ostvarujesedodirsasvijetom.Stoga jeRatcliffeovakoncepci-jadodiraheterogenaidostaširoka,pričemunestajufenomenološkerazlikesubjektivnogiobjektivnog,unutarnjegiizvanjskogjernisuustanjushvatitinaravtaktilnogiskustvakojejepreduvjetzanašistinskifenomenološkiod-nos spramsvijeta.MadalinaDiaconu sbeč-kogInstitutazafilozofiju također jeusvompredavanju (»Creative Hands«) krenula oduže filozofskeperspektive,posebnosezani-majućizaestetske implikacijerukeodnosnoumjetničkepredmete:odnosumaitijelaonapropitujenapoljuumjetnosti.Pri tomeana-lizira odnos umjetnosti i vještine u kontek-stusuvremenogdobaukojemkompjuterskaumjetnost više ne treba vješte zanatlije iliumjetnikekojisuusavršilimanualnevještine.Njenarefleksijaoumijećukaofizičkomradupovezanajestezamaodobukojimdominira-juumjetnostvorenevirtualneslike,pričemusegubiizvornoumijećedodirivanjaiuživa-njaustvaralačkomdodiru(kiparstvo,slikar-stvo),štopovlačiičitavnizpitanjaostatusudanašnjeestetikeinjenomistinskompredme-tu.SrodnatematikabilajeusredištuizlaganjaiEveKitWahMan(»TheWaistSeizesRea-lity«) o umjetnosti i njenoj vezi s tjelesnimkreativnimpraksama i estetskom iskustvu ukineskojumjetnosti.Izlagačicajepropitivalafilozofskeimplikacijeiestetskereferencijeukontekstu konfucijanizma i taoizma, govo-rećioulozirukeutradicionalnomkineskomslikarstvu,takođerseteorijskioslanjajućinatekstoveKantaiMerleau-Pontyja.Trećiiujednoposljednjidankonferencijebioje posvećen kratkoj raspravi o ulozi ruke ukognitivnimznanostima i filozofskimimpli-kacijama teze o kognitivnoj vrijednosti tak-tilnosti,kaoikomentarimanaidejeizlagačai buduća istraživanja. Uz završnu raspravu,američkaumjetnicaRosalynDriscolodržalaje kratko predavanje pod nazivom »Toccata–TouchedbyInjuryandRecovery«predstav-ljajućisvojeskulptureiinstalacije.Prizivaju-ćiusjećanjemuzičkioblikkojiusebisadržipojamtaktilnosti,Driscoljeispričalakakojujeozljedarukenagnaladadubljepromislina-činenakojekoristimotajdiotijela,tekakoseonmožeumjetničkiprikazatidabisepoka-zalanjegovakognitivnavrijednost.Zaključnorečeno,konferencijajeuponeštozgusnutomprogramudonijelamnoštvovrijednihizlaga-nja, od kojih nekima nijemanjkala ni doza

provokativnosti. Nužno je spomenuti da jenajvećibrojizlagačadošaoizAmerikeiVeli-keBritanije,takodajejazizmeđutzv.konti-nentalnogianglosaksonskoginterpretativnogpristupabioitekakovidljiv.Netrebazabora-vitidajeuanglosaksonskimzemljamasklo-nostpremaempirizmuianalitičkompristupuoduvijekbilaprisutnijanegolikodautorakojidolaze iz europskog kulturnog kruga, onihkoji i dalje preferiraju klasične filozofskeinterpretacijenauštrbkoketiranjasasuvreme-nom znanošću poput neurologije, biologijeilipsihologije.Razlikesudaklebilevidljivei, kazano u duhu naslova konferencije, vrloopipljive: britansko-američki pristup mnogieuropski filozofi ne bi nazvali filozofijomu pravom značenju te riječi već eventualnofilozofskim interpretacijama znanstvenih ot-krića,aoviprvibieuropskusklonostisklju-čivokonomumskomsmatralizastarjelomurazdobljuprevlastirazmatranjaotjelesnostiikorporealnojpercepciji.Konferencijajestoganaizvjestannačinbilaspojdvarazličitashva-ćanja percepcije i uloge filozofije u njenompropitivanju, a interdisciplinarni okvir podkojim jeodržanamožeu tomkontekstubitisamoprednostipoticajzadaljnjaistraživanjaovogrelativnouskogistrogoomeđenog,alivrlozanimljivogpodručja.

Tonči Valentić

Ciklus predavanja »Filozofija i psihologija«

Hrvatsko filozofsko društvo pokrenulo jeciklus predavanja »Filozofija i psihologija«kojemu je cilj istraživanje odnosa izmeđufilozofije i psihologije. Tijekom travnja isvibnja2009.godineuDruštvu sveučilišnihnastavnika i drugih znanstvenika u Zagre-buodržanasu tripredavanja.Tosusljedećapredavanja:mr.sc.IvanaSkuhalaKarasmanpodnaslovom»Dvornikovićevainterpretaci-jaWilhelmaWundta«(15.travnja2009.g.),dr.sc.JosipĆirićpodnaslovom»Filozofskepretpostavkepsihoterapija«(6.svibnja2009.g.)imr.sc.GoranGrgecpodnaslovom»Filo-zofskosavjetovanje–‘novo’područjedjelo-vanjafilozofa«(27.svibnja2009.g.).Svasuse predavanja održala u prostorijamaKlubasveučilišnihnastavnikauZagrebu.U svom predavanju o Dvornikoviću IvanaSkuhalaKarasman jepokazalakako jeVla-dimirDvorniković(1888–1956)interpretiraoWundtovo (1832–1920) psihologiziranje ufilozofiji te njegovo filozofiranje u psiholo-


Filozofskiživot421

giji. Dvorniković u Savremenoj filozofiji IfilozofijuWilhelmaWundta smješta izmeđudva glavna protivnička tabora. Pod prvimtaborom Dvorniković podrazumijeva kan-tovskeiizvankantovskesmjerove,apoddru-gimtaborompodrazumijevaevolucionističkefilozofije i njezinog glavnog predstavnikaHerberta Spencera.Wundt psihologiju dijeliu dva dijela: eksperimentalnu psihologiju ipsihologijunaroda (Völkerpsychologie) kojanadopunjuje eksperimentalnu psihologiju.Unjima je vidljivo genetičko-evolucionističkopolazište.Wundtovu se psihologiju, koja jepometodi razvojna, genetička, uvijek ozna-čavalokaovoluntarističkuiaktualističkuna-spramintelektualističkeispiritualističkepsi-hologije.Wundtusvojojkasnojfaziuviđadaseeksperimentomnemoguobuhvatitiiriješi-tisvapitanjapsihologijetesvevećuvažnostpridajegenetičkom,biološkomisociološkominterpretiranju. Dvorniković smatra kako uWundtovoj eksperimentalnoj psihologiji ipsihologijinaroda,progovaraiWundtfilozof.Postojedvaglavnadijelateorijskefilozofije:spoznajna teorija s logikom kao formalnomstranomtemetafizika,doksuetika,filozofijareligije,estetikaisociologijaprimjenaempi-rijske psihologije. Ovo se izlaganje osobitoistaknulodetaljnošćupristupaidobrimpozi-cioniranjemteme.Upredavanjupodnaslovom»Filozofskepret-postavkepsihoterapija«J.ĆirićsaSveučilištauZadrupolaziodtogadasvakaosoba,sko-jomjemogućeupustitiseusuvislirazgovor,posjeduje sustav općih iskaza o tome kakosvijetfunkcionira(fizikalnaisocijalnaokoli-na)spomoćukojegtaosobapružaobjašnje-njetuđegponašanjaipremakojemusklađujevlastito.TajsustaviskazaĆirićnaziva»život-nomfilozofijom«–tompojmuĆirićpristupaanalitički konceptualno, držeći ga jednako-vrijednim autorskim filozofskim teorijama.Ćirićjeusvomizlaganjupolazioodtogadafilozofija svojom konceptualnom analizommožepoduprijetiipomoćipsihološkojanalizii psihoterapiji: bilo objašnjenjem temeljnihpojmovaupsihoterapijibiloinkorporiranjemfilozofijskih spoznaja (osobito filozofijeznanosti) u psihološku intervenciju.Ono dočega jeĆirićubilonajvišestalo jest rasvije-tlitipoveznicekojepostojeizmeđufilozofijeipsihologije: izdvojio jeklasifikaciju (pore-mećaja), abnormalnost, nesvjesno i odnosum-tijelo.NakrajuĆirićodređujefilozofsko(psihološko)savjetovanje:onopomažekori-sniku identificirati i razjasniti skrivenepret-postavke iemocije,nadaljepomažeurazvi-janju logički ispravnog i kritičkogmišljenjate omogućuje razvijanje kritičkogmisaonogaparata spomoćukojegkorisnikmožekon-struktivnopreispitivativlastitastajališta.

Uzadnjempredavanjuovognizapodnaslo-vom »Filozofsko savjetovanje – ‘novo’ po-dručjedjelovanja filozofa«G.Grgec razvijamisaodafilozofskosavjetovanjenijenovota-rija:todafilozofsavjetujenefilozofautomekako postupati u praktičnom životu staro jekolikoisamafilozofija(Heraklit,Platon…).PrisvomizlaganjuG.Grgecpolaziodrazmi-šljanjaG.Achenbachakaojednogodpromi-cateljafilozofskogsavjetovanjaudrugojpo-lovici20.stoljeća.Achenbachpolaziodtogada filozofsko savjetovanje ne služi tome daljudimapružigotoveodgovoreiobjašnjenja,niti da generalizira na temeljnu specifičnihproblemaitakorješavaproblemezapočinju-ći o općim razmišljanjima o ljudskoj duši,većdanaputi ljudekakoda,promišljajućiosvojim stavovima i riječima, dosegnu zna-čenje onoga što zastupaju i proklamiraju tedasekritičkisuočeskonsekvencamasvojihstavova.PritomjeGrgecovopredavanjebiloprožetomnoštvomprimjeraizvlastitepraksefilozofskogsavjetovanjaštojecijelompreda-vanjudaloosobitoživotopisanton.Na kraju valja spomenuti da su predavanja,iakookupljenaokojedneteme,bilaraznolikaupristupu i stilu što jepridonijelozanimlji-vosticijelognizaipravaještetaštonisubilaboljeposjećena.MožemosesamonadatidaćeHFDinadaljepripremitinekinovicikluskojipovezujefilozofijusdrugim,»praktični-jim«,disciplinama.

Luka Boršić

Simpozij »Platonov nauk o duši«

UOrebićujeod14.do16.svibnja2009.odr-žansimpozijpodnazivom»Platonovnaukoduši«.Radnidiosimpozijaotvorio jeOzrenŽunecsreferatomnaslovljenim»Bitakidu-ša«.UnutarPlatonovihdijalogapostojemno-gidijelovikojibi semogli shvatitiPlatono-vimučenjemoduši.OzrenŽunec je izložionajvažnijesličnostiirazlikemeđunjima,po-najprijerazlikujućiodnosdušeibitkaizmeđuranihikasnihdijaloga.Takojeuspiousvihčlanovasimpozijaproizvesti jasnupredočbusloženosti i duboke zamršenosti, čak i pro-turječnostimeđu dijelovima tog Platonovogučenja.Međutim,uistovrijemejeuspiopro-izvestiipredočbuorazvoju,kojaukrajnjempružaslutnjuoipakjedinstvenomshvaćanjuduše. Čini se da je uspio na najprimjerenijinačin izložiti sudionike simpozija osnovnimproblemima s kojima se ima doticati svakirazgovornaovutemu.


Filozofskiživot422

Potom je Jan Ciglenečki izložio referat na-slovljen»OntološkepretpostavkeranegrčkeeshatologijeinjezinutjecajnaPlatona«.Ci-glenečkiseusredotočionaEmpedoklovesha-tološko/soteriološki nauk. Dijelove tog Em-pedoklovognaukaiščitavaojekaosastavnicePlatonovogučenjaoduši,izloženoguFedonu.Usvojemizlaganjustrogojerazlikovaoisuprotstavljaoosjetilniinadosjetilnisvijet.Potom je uslijedila stanka, a nakon nje jeIvanStublićnavrlofilozofičannačinizložioreferat naslovljen »Sljepoća duše i problem‘drugeplovidbe’«.Pokušaojepokazatikakosljepoćaduše–predočbaoslabljeneiligoto-vouništenemoćispoznavanja–nastajenepri-mjerenimodnosomdušespramkakokretanjatakoimirovanja.NakoncuradnogdijelaprvogdanasimpozijasvojradjeizložioPetarŠegedin.Nasloviogaje»Dušaipolisu‘Politeji’«.Svojimjeradomnastojaotematiziratitzv.analogijuiparaleli-zam izmeđupojedinca i polisa. Pokazalo sepritomdatuustvarinemanikakvaparaleliz-ma, već da je pravedan polis ustvari samo-niklo utjelovljenje i ozbiljenje duše kao bitičovjeka,aujednoipočelasvegživotauopće.DrugidanradnogdijelasimpozijaotvoriojeDavorLjubomir.Njegovradjebionaslovljen»Okretduše«.U tom radu iscrpnopropitujemogućnosti tumačenja srčanog dijela dušekao:(1)istinskogmjestanjezinogpreokretai(2)mjestafilozofijskogvezivanjamislenogiosjetilnogživota.MarkoTokić je izlagaooPlatonovomshva-ćanju odgoja mlade duše, oslanjajući se usvojimzaključcimana2.knjiguZakona.Pri-tomjenaglasakstavionaučenjeovrstiugodekojajeukasnomPlatonovomučenjuizdvoje-nakaotekovinadobra.Riječjeočistojiliisti-nitojugodikojaseumladojdušibezrazbori-tosti,pribivajućisvrlinom,javljakaoigra.Poslije stanke izlagao je Berislav Podrug.Njegovoizlaganjebilojenaslovljeno»Kreta-njeduše«,azaciljjeimalonaznačititemeljninacrtPlatonovafilozofiranjaodušiinjenomkretanju,i toudvabitnavida:(1)kaoizvo-raipočelasvegunutrašnjeuređenogživotaivječnogbivanjakozmosaucjelini,te(2)kaoiskonaimjeresamogmišljenjaispoznavanja,razmatrajući ujedno međusobno višestrukosumjernoodnošenjeistoga.Posljednji togdana izlagao je IgorMikecin.Njegovjeradbionaslovljen»SustavdušeuTimaju«.Govorio je oumnom i bezumnomkretanju Duše svega – razložio je kako uosnovi razabirućeg dijela duše u kojem na-stajeum,razum,temnijenjeiuvjerenje,stojekrugovionogistogionogdrugog,auosnovismrtnihdijelovaduše,ukojimanastajustrastiipožuda,stojikretanjeonogdrugogkojestoji

podutjecajem tjelesnihpodražaja.Toobjaš-njavatakoštopolaziodčinjenicebitkovnogustrojstvadušekaosmjesei»sredine«kreta-nja i stajanja.Dušakojanebibilaupravojsredini ilibiostalaubezgraničnomkretanjuprema onom žuđenom, ili bi se ustavljala uprividnodosegnutomžuđenomnasilnogali-šavajućipokretljivosti.TrećidansimpozijaFranciZorejeizložioradnaslovljen »Duša kao muzika«. Približio jesudionicimagrčkoshvaćanjemuzike.Potomjevezaoizvornoshvaćenumuzikuzanajdub-ljunaravmita,ističućikakotapočivanaizri-canju (trenutak tjelesnosti) koje je tu da bisesačuvalo jedinstvoneizrecive(nevidljive)istine.StimusveziZorejeuputionaPlatono-voshvaćanjeumovanjakojejesvagdaovisnoosveziimiješanjupopravojmjeritijela/tjeles-nostisonimnetjelesnimkaomuzike.PosljednjijeizlagaoDamirBarbarić.Izlažućireferat naslovljen »Otjelovljenje«, pružio jejedan naročit uvod umit o ljudskoj duši izFedra.Propitaojesmisaoiznačenjekretanjaljudskeduše sobziromna izvorno filozofij-skotumačenjeimanjakrila.Utoliko,kretanjedušepovezaojesmoćiuspinjanja,aliinuž-nog spuštanja na putu ozbiljivanja ljudskognačinaduhovnoghranjenja.UkonačniciBar-barićiznalaziumituizFedratumačenjehra-njenja,životaikretanjanačinomkojipokuša-vaproizvestipogađajućuslutnjuoiskonskomsmisluodredbedušeiz10.knjigeZakona.Ovajsimpozij–kojijeobilovaokvalitetnimmislimairazgovorimaoPlatonovojfilozofiji,budućiuronjenuprirodnu ljepotuPelješkogpoluotoka,njegovogmora,vjetrova,sčarimatamošnjegnajvažnijegploda,uzsavršenstvodomaćinstvaorganizatora–ostajesljepotomutisnutusjećanjima.

Marko Tokić

10. »Dani bioetike« u Rijeci

ČinjenicadasuseuRijeci14. i15.svibnja2009. godine održali deseti po redu riječki»Dani bioetike«, zasigurno predstavlja do-barargumentuprilogtezidariječki bioetički krug, unatoč svimpromjenama i poteškoća-maskojimasepovremenosuočava,uspijevaostati aktivnim i zapaženim punktom hrvat-skebioetičkescene.Naime,usituacijiukojojjetijekomprošlegodinesmjestapročelnikaKatedrezadruštveneznanosti,nakonpune32godineradaumirovinuotišaoprofesorIvanŠegota, aKatedra iza sebe imaorganizaciju


Filozofskiživot423

IX. Svjetskog bioetičkog kongresa (Rijeka/Opatija,3.–8. rujna2008.),uproteklimsemjesecimačinilodaćebiti teškoiznovapo-krenuti snage za organizaciju tradicionalnihsvibanjskih dana bioetike u Rijeci. Tome uprilogzasigurnonijeišlanitisituacijauširojzajednici: raspisivanjeprvihneposrednih lo-kalnih izbora za 17. svibnja 2009. godine upotpunosti jezaokupilopažnju javnosti,kaoištrajkstudenata,odnosnopokretanještrajkazaposlenih u javnim službama… Nepovolj-nostdruštveneklimeipaknijepokolebalaor-ganizatoreovogskupa(Katedrazadruštveneznanosti Medicinskog fakulteta Sveučilištau Rijeci na čelu s prof. dr.AmiromMuzu-rom, Hrvatsko društvo za kliničku bioetiku(HDKB) iHrvatskobioetičkodruštvo–Po-družnica u Rijeci) da pristupe organizacijiriječkih»Danabioetike«,čijijesredišnjido-gađajzasigurnobio10.bioetičkiokruglistol(BOSR10) na temu »UNESCO i bioetika:zbirka osnovnih dokumenata«. U kontekstutemeOkruglogstolapokroviteljskupabiojeUNESCOuredzaHrvatskupriMinistarstvukultureRepublikeHrvatske.Poveć tradicionalnojorganizacijskoj shemi,prvidanaskupa,nakonslužbenogotvaranja,biojepredviđenzapromocijurecentnihbio-etičkihpublikacija.Zarazlikuodprethodnihgodinanakojimasusegotovoredovitopro-moviralinovibrojeviedicijeBioetičke sveske uizdanjuKatedrezadruštveneznanosti,ovesu godine, osim zbornika radova prošlogo-dišnjih »Dana bioetike«, promovirana i dvanajnovija izdanja izdavačke kuće Pergame-na iz Zagreba, biblioteka Bioetika: zbornikradova posvećen Ivanu Šegoti u povodu 70godina životaOd nove medicinske etike do integrativne bioetike (ur.Ante Čović, NadaGosić,LukaTomašević)iLijekovi ili priča o obmani. Zašto raste potrošnja lijekova i kako je zaustaviti,autoriceLidijeGajski.Promotoriprvogizdanja,zbornikaradova9.bioetičkogokruglogstola(BOSR9),podna-zivomBioetika i medicinsko pravo(nakladnikMedicinskifakultetSveučilištauRijeci–Ka-tedra za društvene znanosti, biblioteka:Kli-ničkabioetika)bilisuurednicazbornikaIvaSortaBilajacijedanodrecenzenata,IgorMa-trljan.OvajZbornik,kakosunjegovipromo-toriistaknuli,nemazaciljbitisamokompila-cijaradovaizlagačas»Danabioetike«2008.godine,većposlužitiikaoteorijski,odnosnopraktičanuvid(posebnouprocesuedukacije)upojedinapitanjakompleksnogistalnoraz-vijajućegodnosabioetikeimedicinskogpra-va.Osim16radovarazličitetematike,poseb-notrebaistaknutiradoveplenarnihizlagača:JozoČizmić,»Medicinskopravoibioetika«i Ksenija Turković, »Informirani pristanaki pravonaodbijanje tretmanauRH«; te ra-

dovegošćaizinozemstva:MarinaBogdanić(SAD),»Odnosmoralnogilegalnogumedi-cinskojetici–američkoiskustvo(40godinapovezanosti bioetike i pravnog sustava)«,Anne-Marie Duguet (Francuska), »Bioetikai medicinsko pravo u Francuskoj i iskustvaSveučilištaPaulSabatier«tejedanpriloguztemu:»Reformazdravstvenogsustava–do-nesen jeZakono obaveznomzdravstvenomosiguranju«autoraZvonkaBoškovića.UpromocijiZbornikaspomenspisaposveće-nog obilježavanju sedmog desetljeća životaprofesora Ivana Šegote sudjelovali suAnteČović,AmirMuzuriIvaRinčić.AnteČovićgovorio je kao jedan od idejnih začetnika,ujednoijedanodurednikaimpresivnogizda-njaukojemsuokupljeniradoviiprilozičak35 autora iz 14 zemalja svijeta. NekimeđuautorimakojipotpisujeradoveuovomZbor-nikudugogodišnjesuprofesionalnekolege iznanciIvanaŠegote,drugivišeilimanjebli-skisuradnici,učenici/e,nasljednici,prijateljikojinaovajnačinizražavajusvojepriznanjedosadašnjim životnim postignućima IvanaŠegote.AmirMuzur,kaonovipročelnikKa-tedrezadruštveneznanosti,istaknuojevelikezaslugeprofesoraŠegoteuutemeljenjuiraz-voju Katedre, odnosno izučavanju bioetike,dokjeIvaRinčićgovorilanesamoosadržajuZbornika(činegaPredgovorLukeTomaševi-ća,7poglavlja:Bioetički imperativ i biotička zajednica, Bioetika i ljudsko dostojanstvo,Bioetika i kulturne perspektive, Bioetika u društvenom kontekstu, Bioetika u zdravstvenom sustavu, Bioetička edukacija, Susreti i sjećanja,Biografija i bibliografija)većisa-držaju priloga kojeg je autorica u Zborniku(»IvanŠegota:skicazaselektivnubiografijuibibliografiju«).Promotorica posljednje publikacije Lijekovi ili priča o obmani. Zašto raste potrošnja lijekova i kako je zaustaviti, autorice LidijeGajski,bilajeNadaGosić.Knjigaje,kakojeistaknula promotorica, značajna ne samo naznanstveno-stručnoj razini u smislu prikazastanjasuvremenemedicineifarmakoterapije,većukazujeinavisokurazinukomercijaliza-cijemedicineifarmacije,čimenudikoristantekst na razini snimanja društvene situacije.Pisananaizuzetnointrigantannačin,kaoisto-vremenoutemeljenipotkrijepljentekst,knji-ga zasigurno predstavlja interesantno štivoširokojčitalačkojpublici.Programprvog dana skupa time je ujedno izavršio s obzirom da su zbog spriječenostiizlagačaotkazanaobaplenarnaizlaganja:Vi-oletaBeširević (Pravni fakultetUniverzitetaUnionuBeogradu;Centarzaetikuipravoubiomedicini – Centralnoeuropski univerzitetu Budimpešti) na temu »Od Nirnberga do


Filozofskiživot424

UNESCO-a: Pristanak obaveštenog pacijen-tanamedicinskitretmaniliogled«iMiomirMatulović (Pravni fakultet Sveučilišta uRi-jeci): »Riječ u povodu objavljivanja prvoghrvatskog prijevoda glavnih UNESCO-vihdeklaracijaizpodručjabioetike«.Drugidanskupazapočeojeotvaranjemokrug-log stola čiji je radninaslovbio»UNESCOi bioetika: zbirka osnovnih dokumenata«,a koji je bio posvećen Općoj deklaraciji o ljudskom genomu i ljudskim pravima(1997.),Međunarodnoj deklaraciji o ljudskim genetskim podatcima(2003.)iOpćoj deklaraciji o bioetici i ljudskim pravima(2005.)Prvoizlaganjebilojenatemu»TheForceofLaw:GeneticDataProtectioninCentralandEaster Europe«, u kojem je autorica PetraBárd(CentarforEthicsandLawinBiomedi-cine/CELAB/,Budimpešta)izložilarezultatezanimljivogistraživanjaostatusuzemaljačla-nicaEuropskeunijepremazaštitigenetičkihpodatakaukontekstu(ne)posjedovanjaspeci-fičnihzakonaobiobankama.Aktualniprimje-riizzakonodavstvazemaljasredišnjeEurope,članicaEU,ukazalisunaneketeorijske,aliipraktičneproblemenesamoupodručjubio-medicinskihibioetičkihistraživanjaiforenzi-ke,većiudijeluzaštitepodatakaiprivatnostipojedinaca.Nakonuvodnogizlaganja,umjes-to rada »UniversalValues,ContexualizationandBioethics:KnowledgeProduction in theAge of Genetics«, kojeg je trebala izložitiEnikőDemény(CentarforEthicsandLawinBiomedicine(CELAB),Budimpešta),izlaga-nje»InformedconsentuUNESCO-vimbio-etičkim dokumentima« je održala Iva SortaBilajac (Katedra za društvene znanosti,Me-dicinskifakultetSveučilištauRijeci;JedinicaUNESCOKatedrezabioetikuipravo).Auto-ricajeuovomraduposebannaglasakstavilanaanalizuUNESCO-vihbioetičkihdokume-nata,sciljemdaukaženamjestoiulogudok-trineInformed consenta,tenapotrebuivaž-nostnjegovemeđunarodnebioetičko-pravneregulacije,učemujoj jeuporištebilaaktiv-nost nedavno utemeljeneUNESCOKatedrezabioetikupriPravnomfakultetuSveučilištauZagrebu.O»RazvojubioetičkemisliuMa-kedoniji: odsutnosti legislativnih razrješenjainjenihposljedica«govoriojeDejanDonev(EuroCollege–Fakultetbiznisadministraci-je,Kumanovo,Makedonija),posebnoseosvr-nuvši na nedostatak bioetičkih znanstvenihaktivnostiiistraživanjauMakedonijiususta-vimapoputetičkogobrazovanja.Utomkon-tekstu, razmatranje dokumenataUNESCO-amogućejesagledavatinadvanačina:kaone-štoštobitrebalopostatijedanodciljevamo-gućihpromjenaobrazovnogsustava,odnosnokaoneštonačemubidržava,kojapretendirada bude sustavni dio procesa globaliziranja,

au tomsmislu ietičkogglobaliziranja,mo-ralapristupitinanačindefiniranjavlastitele-gislativekojauodređenomtrenutkujestsvedrugo,nobioetičkiorijentirana, zaključio jeDonev. Nada Gosić (Katedra za društveneznanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta uRijeci)imalajeizlaganjenatemu»DoprinosOpće deklaracije o bioetici i ljudskim pra-vima kulturi dijaloga u medicini«. U svomje izlaganju autorica koristila dva temeljnametodička postupka: aktualizaciju (pristupaistaknuteDeklaracijeljudskojosobnosti,kva-litetiidostojanstvuljudskogživota, odnosnoostvarivanju profesionalnih i etičkih zadaćazdravstvenihdjelatnikaupoštivanju izaštitiprava pacijenata, pravu na samoodređenje ikulturnu različitost, te pluriperspektivni pri-stup),kojomjeupućenonazaključakdarje-šenjeproblemanadilazimogućnostisagleda-vanjajedneprofesijeizahtijevauključenjeidrugihteorijskihipraktičnihperspektiva,od-nosnoproblematizaciju(učijemsredištujeuDeklaraciji naglašeni stavo interdisciplinar-nostidijalogauprocesubioetičkeedukacije,sasvrhomdasebudućizdravstvenidjelatnicijoš tijekom studija prepoznaju kao sudioni-ci dijaloga razmjene i suočavanja različitihprofesionalnihznanja,znanstvenihstajališta,normi ponašanja i praktičnog djelovanja).Tema izlaganjaŽeljkaKaluđerovića (Odsekza filozofiju, Filozofski fakultet Univerzite-taNovi Sad) bila je »Bioetička analizaUNdeklaracije o kloniranju ljudi«, u kojem jeautoranaliziraoprocespregovoraidonošenjaDeklaracijeUjedinjenih narodao kloniranjuljudi, kao i nekihnjenihparagrafa.Autor jeusvomizlaganjuustrajaonastajalištudabibiloboljedasupredviđenabioetičkaraspra-vaipratećaregulativanatemukloniranjabiliprepuštenistručnimtijelimanakoninformira-njajavnosti,atekkasnijedaninarazmatranjerelevantnim nadnacionalnim institucijama.Izlaganje»OstvarivanjenamjereOpćedekla-racije o bioetici i ljudskim pravima u radubolničkih etičkih povjerenstva« JasminkeKatićBubaš (Služba za normativne posloveieuropskeintegracije,MinistarstvozdravstvaisocijalneskrbiRH)iErvinaJančića(Služ-bazaživčanebolestiOpćebolniceKarlovac;Katedra za društvene znanosti, MedicinskifakultetSveučilištauRijeci)izložiojeErvinJančić.Autorisuuizlaganjustavilinaglasaknaokvirekojeo radu inamjenietičkihbol-ničkihpovjerenstvapropisujeOpća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, posebnosebaveći radomEtičkogpovjerenstvaOpćebolniceKarlovac.Analizomradaspomenutogtijelaodosnutkado2008.godineutvrđenojedasusenajčešćerazmatralizahtjevizaodo-bravanjeistraživačkihprotokola,pritužbepa-cijenataibolničkihliječnika,komunikacijski


Filozofskiživot425

problemi liječnik-pacijent, te zaštita tajnostipodataka. S obziromda su izlaganja »Tran-splantacijaorgana–etički,pravniireligijskiaspekti« IdeMahmutefendić (Dom zdravljaPrimorsko-goranske županije,Rijeka), kao i»Umanjena bioetičnost uslijed pomankanjavizualnog/likovnogobrazovanjaiodgoja«Su-zaneMihajlovske(OULjubenLape,Skopje)iAleksandraDimitrieva(AmericanHeritageCollegue, San Bernardino, California; EuroCollege,UniversityStudies,Kumanovo)bilaotkazana,uslijediojeizlaganje»Pojedinacvs.društvo: o nekim vječno (upitnim) formula-cijamačlanka3.OpćedeklaracijeobioeticiiljudskimpravimaUNESCO-a«AmiraMu-zuraiIveRinčić(obojesKatedrezadruštve-ne znanosti, Medicinski fakultet Sveučilištau Rijeci). Muzur je u svom izlaganju pro-blematizirao stavak 2. članka 3. spomenuteDeklaracijekojiističeda»interesiidobrobitpojedinacatrebajuimatiprioritetnadsamiminteresom znanosti ili društva«, posebno seosvrćući na serije pokusa s ovisnicima kojefinanciraameričkiznanstveniaparat(NIDA),aktualizirajućinatajnačinkonfrontaciju»op-ćih«i»pojedinačnih«interesa,relativizirajućiodredbuDeklaracije te razmatrajućimoguć-nostinjenogpreoblikovanja.GordanaPelčić(DomzdravljaPrimorsko-goranskežupanije,Rijeka;Katedrazadruštveneznanosti,Medi-cinski fakultet Sveučilišta u Rijeci) održalaje izlaganje na temu »UNESCO, bioetika idijete. Krećući sa stajališta da su djeca po-sebno osjetljiva kategorija ljudske obitelji«,autoricaseusvomraduosvrnulanatemelje-na prava djeteta, posebno djeteta pacijenta,u UNESCO-vim dokumentima. Posljednjeizlaganje, »Interpretation and Implementa-tion of UNESCO’s Universal DeclarationonBioethics andHumanRights«održala jeMarija Todorovska (University of St. CyrilandMethodius,Skopje).GovorećiovažnostiUniverzalne deklaracije o bioetici i ljudskim pravima,Todorovskajeistaknulakakodekla-racijeupravilunude(samo)pravneipolitičkesmjernice, dok je za njihovupunuprimjenui razvoj nužna razrada filozofske pozadine.U traženju metodološkog okvira teorijskogopravdanjaspomenuteDeklaracije,Todorov-skaseposebnozalažezapreuzimanjepluri-perspektivnosti i multidisciplinarnosti kon-ceptaintegrativnebioetike.Nakon svih izlaganja uslijedila je aktivnarasprava na temu Okruglog stola kojoj supredsjedavaliNadaGosićiAmirMuzur.Zak-ljučivši raspravu, predsjedavajući su ujednoponudilizavršnuriječ10.»Danabioetike«,tezahvalilisvimsudionicimananjihovojaktiv-nosti.Ujednojenajavljennovizbornikradovaukojembisetrebalinaćiradovisvihizlagačaovogodišnjegskupa,akojibijavnostitrebao

bitipredstavljennaidućimriječkim»Danimabioetike«usvibnju2010.godine.

Iva Rinčić

8. »Lošinjski dani bioetike«

UMalomLošinju je, od 17. do 20. svibnja2009., održana osma po redu međunarodnaznanstveno-kulturnamanifestacija»Lošinjskidanibioetike«.Manifestacija,kojuzajedničkiorganizirajuHrvatskofilozofskodruštvo,Hr-vatskobioetičkodruštvoiGradMaliLošinj,postala je središnjemjestookupljanjahrvat-skihijugoistočnoeuropskihznanstvenikakojisebavebioetikom,asvakogodišnjesudjelo-vanje bioetičara iz drugih dijelovaEurope isvijeta dopušta nam ustvrditi kako su »Lo-šinjski dani bioetike« postali prepoznatljivpunktinaglobalnojbioetičkojmapi.8. »Lošinjski dani bioetike« održani su podpokroviteljstvom Ministarstva znanosti, ob-razovanja i športa Republike Hrvatske, tePrimorsko-goranske županije. Na otvaranjumanifestacije skupu su se najprije obratilipredstavnici organizatora: u ime Organiza-cijskog odbora »Lošinjskih dana bioetike« iHrvatskogbioetičkogdruštva njihov pred-sjednikAnteČović,uimeGradaMalogLo-šinjaMilanMužić, a u imeHrvatskog filo-zofskog društvaMislav Kukoč, predsjednikOdborazameđunarodnusuradnjuHrvatskogfilozofskog društva i članUpravnog odboraMeđunarodnefederacijefilozofskihdruštava(FISP), kao i njezina Povjerenstva za etikuznanosti i tehnologije, te bioetiku. Skup sunaotvorenjupozdravili iWalterSchweidler,direktor Instituta za unapređenje akademskeobnoveizHeidenheima,jednaodzaslužnijihosoba za razvoj bioetike u jugoistočnoj Eu-ropi, IvanKaltchev, predsjednikAsocijacijefilozofa iz jugoistočne Europe i predsjed-nik Bugarskog filozofskog društva, jedanod glavnih promotora bioetičke i općenitoznanstvene suradnje u jugoistočnoj Europi,te Dejan Donev, predsjednik Makedonskogdruštva za integrativnu bioetiku, najmlađegbioetičkogdruštvauregiji.Ovogodišnji Dani okupili su preko stotinuznanstvenika različitih profila iz petnaestzemalja.Veliki broj sudionika izHrvatske ijugoistočneEurope(Albanija,BosnaiHerce-govina,Bugarska,Makedonija,Srbija,Slove-nija)ponovnodokazujedajeovaregijaplod-no tlo za razvijanje bioetičke rasprave, ali idasutiznanstveniciravnopravnouključeniueuropskeisvjetskebioetičketokove,štoviše,


Filozofskiživot426

dadajuioriginalnedoprinose,štoseposeb-noodnosinarazvijanjeinovativnogkoncepta»integrativne bioetike«.Znanstvenici izAu-strije,Italije,Mađarske,Njemačke,Nizozem-skeiŠvicarskeposvjedočilisudajeutimsre-dinamabioetičkaraspravaiznimnorazvijenaidajevažanfaktordruštvenihgibanjauopće,doksuiranskiitajvanskiznanstvenicipoka-zali kako jeAzija danas ne samo kulturno,politički i ekonomski, nego i bioetički vrloživdiosvijeta.Uokviru ovogodišnjih»Lošinjskih dana bi-oetike« održani su: međunarodni simpozijo stalnoj temi »Integrativna bioetika i novaepoha«,studentskabioetičkaradionica»Bio-etikaifeminizam«iokruglistol»HrvatskaiGMO–desetgodinaposlije«,auutorak,19.svibnja,održanjeisastanakSkupštineHrvat-skogbioetičkogdruštva.Središnjemjestouokviru8. »Lošinjskihdanabioetike«, kao i dosadašnjih godina, zauzi-maojemeđunarodnisimpozijostalnoj temi»Integrativnabioetikainovaepoha«,kojiseodržavao od ponedjeljka do srijede, 18.–20.svibnja. Rad simpozija odvijao se na hrvat-skom, engleskom i njemačkom jeziku, u triparalelnesekcije.Tometrebapribrojitiičetiriplenarnapredavanja,koja subilaposvećenailustrativnim, a važnim točkama suvremenebioetičkediskusije:bioetikakaokritikamo-derne prirodne znanosti (Walter Schweidler,»Znanstvenaietičkaracionalnost«),bioetič-ka pitanja u perspektivi euro-kontinentalnefilozofijske tradicije (BélaMester, »Ljudskaprirodaiprirodasama.Skriveniantropocen-trizam i kozmocentrizam europske filozof-ske baštine i položaj prirode unutar toga«)i u perspektivi izvan-europskih religijskih imisaonih tradicija (Michael Cheng-Tek Tai,»Afirmacijaživotakaobitazijskebioetike«),tebioetika sobziromna izazove suvremeneekonomije i globalizacijskih procesa (PeterKoslowski,»Smijeliseodzdravljanapravitibiznis?«).Usedamdesetakizlaganjaipratećimdiskusi-jamaraspravljaloseoširokomspektrutema,od kliničko-medicinske prakse, biomedicin-skihistraživanjainjihoveprimjene(snagla-skomnagenetiku),tepočetkaikrajaljudskogživota(umjetnaoplodnja,pobačaj,eutanazijai distanazija, transplantacija organa) do po-jedinih pitanja iz područja zaštite okoliša,moralnog statusa i prava ne-ljudskih živihbića(primjerice,sobziromnabiomedicinskeeksperimente), te globalno-ekološke proble-matike koja za sobom povlači i socio-eko-nomsko-političkapitanja.Većibrojsudionikatematiziraojenačelnapitanjavezanauzsamubioetiku, njezino utemeljenje, metodologijui institucionalizaciju, pri čemu je, kao i naskupuucjelini,dominantanbiointegrativno-

bioetičkipristupkojinametodološkomplanupovezuje različite perspektive u jedinstvenipluriperspektivni obrazac orijentacijskogznanja,dok jenapredmetnomplanuusmje-rennabrojneproblemskesklopoveu raspo-nu od (bio)medicinske etike preko zooetikei ekoetike do sudbinskih pitanja suvremenecivilizacije, koja valja razmatrati i u filozo-fijskopovijesnojperspektivi,gdje jemogućedetektirati i pratiti procese u kojima se pre-lamajusvjetsko-povijesneepohe.Znatanbrojizlaganja bio je posvećen pravima djece ubiomediciniibioetičkojedukacijiočemuse,kakousvijetutakoikodnas,svečešćeisveozbiljnijeraspravlja,akrozpojedinereferatebilasutematiziranaipitanjakojasunanašimprostorima još uvijek prilična nepoznanica,kao što su svjetlosno zagađenje, »liberalni«stav islama prema genetičkimmodifikacija-mailineuroetikainanoetika.Natemeljupozitivnihiskustavasaprethodnih»Lošinjskih dana bioetike«, i ove je godine(ponedjeljak,18.lipnja)organiziranastudent-ska bioetička radionica koja u rad manife-stacije uključuje studente zainteresirane zabioetičkuproblematiku.Studentskubioetičkuradionicu,ovegodineposvećenutemi»Bio-etika i feminizam«, ponovno su osmislili iorganiziralistudentifilozofijesaFilozofskogfakultetaSveučilišta uZagrebu, a osimnjihsu sudjelovali i studenti sa sveučilišta uRi-jeci,BeograduiBeču,ukupnotridesetakstu-denata. Zahvaljujući radionici – koja se, postrukturi i izvedbi, spravommoženazvati iznanstvenim simpozijem – »Lošinjski danibioetike« potvrdilisuseikaoljetnaškolabi-oetike, svojevrsni »bioetički inkubator«kojinjeguje bioetičku raspravu među onim stu-dentimakojisebioetikomvećbave,tepotičeintereszabioetičketemekoddrugih.Tema »Bioetika i feminizam« izabrana jeponajprijezbogtogaštojejednotakovažnopitanje kod nas još uvijek nedovoljno raz-matranonanačinkojibinasmogaodovestidoistinskograzumijevanjaodnosabioetikeifeminizma,tesvegaonogaštoiztogodnosaproizlazi.Osimtoga,različitipristupikojihsetotičevrlosurijetkoobjedinjeniuzajednič-komdijalogukrozkojiteksvedimenzijeoveslojevite tememogudoćido izražaja.Takavdijalog,pak,možebitiostvarenjedinoukoli-kobudezasnovannapostavkamaintegrativ-nebioetike,odnosnometodološkimnačelimainterdisciplinarnostiipluriperspektivnosti,štoje tijekom studentske radionice bio slučaj.Desetuvodnihizlaganjaipopratnediskusijerazmatrale su ne samo mogućnosti femini-stičkogadoprinosa raspraviobioetičkimpi-tanjimaioblikovanjujednogširegbioetičkogpristupa, nego i mogućnost da bioetika (uintegrativnom smislu) doprinese samorazu-


Filozofskiživot427

mijevanju i samoosmišljavanju feminizma.Takosu razmatranipojedinivažnidoprinosifeminizmabioetičkojraspravi,itokakounje-zinubiomedicinskomtakoiunjezinuekološ-komodsječku:problemtjelesnostisobziromna spolno-rodna pitanja; ženska tjelesnost iženskozdravlje;reproduktivnaprava;kibor-gizacija,posthumanizamipitanjaroda;žene,prirodaine-ljudskaživabića(ekofeminizam)itd.Uzdesetizlaganja,kojasuocrtavalana-slovnuproblematiku,bilesuupriličenedisku-sijeukojimasuartikuliranaipretresanaista-knutapitanjanavrlovisokoj razini, što jeukonačnicidovelodoformuliranjazajedničkihzaključakaoizloženimtemamaioopćojtemioveradionice.Nakrajuradioniceodržanajeotvorena diskusija pod naslovom »XX vs.XXX:Feminističkipristupipornografiji«.Kaoisvakegodine,takojeiovegodineokru-gli stol uokviru»Lošinjskihdanabioetike« bio posvećen jednoj bioetički relevantnoj idruštveno aktualnoj temi. Okrugli stol podnaslovom»Hrvatska iGMO– deset godinaposlije«održanjezavršnogdanaskupa,usri-jedu,20.svibnja.Okruglistoljezamišljenkaopodsjetniknade-setgodinasustavnogotporauvođenjuGMO-auHrvatsku.Podsustavnimotporommislisena teorijskiosmišljeno ipraktičkiusklađenoprotivljenje građanskih, akademskih i poli-tičkih krugova i institucija. Sustavni otporpočeo je Creskim apelom, koji su 4. rujna1998. donijeli sudionici 7.»DanaFranePe-trića«,a kulminiraojeupromidžbenojkam-panjikoja jepodnazivom»Croatia–GMOfree country« provedena tijekom turističkesezone2001.godine.Upravo je tapromidž-bena akcija izazvala američku administraci-jukoja je snažnim i sustavnimpritiskomnagrađanskom,akademskomipolitičkomplanuuspjela razrušiti hrvatsku »bioetičku idilu«i promijeniti stavove političke vlasti premaproblemuGMO-a.Kaointelektualniodgovorna kapitulantsko ponašanje hrvatskih držav-nihtijela,na3.»Lošinjskimdanimabioetike« donesenaje16.lipnja2004.godineLošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu.Politič-kiseotporpremjestionarazinulokalnevlastigdjesusežupanijepočeleredomproglašavatipodručjima slobodnimodGMO-a.No, iakosevalotrežnjenjaupogleduprimjenenepo-trebne, imperijalno motivirane i bioetičkidubiozneGM-tehnologijepočeoširitiuzem-ljamanašegneposrednogeuropskogokružja,Hrvatskoj sada prijeti opasnost. Naime, do-nošenjemZakona o zaštiti prirode(2003.),apotomiZakona o GMOu(2005.)otvorenajenačelnamogućnostdasenapodručjuRepu-blikeHrvatskeuokolišuvodeGM-organizmi.Tasemogućnost,međutim,počelapretvaratiu realnu opasnost tek početkomove godine

kada su uspostavljene zakonske procedure ikadasuoformljenazakonskatijelakojafak-tičnomoguodobriti da se nahrvatskapoljai u prirodni okoliš ispuste GM-organizmi.Situacijuotežavaičinjenicadatijelakojasudobilatakvezakonskeovlastidamoguizdatibiotičkusuverenosthrvatskezemljeiupropa-stitibudućnosthrvatskogdruštva–praktičkidjelujuutajnosti.U tomproblemskomokviru, koji je uvodnoartikuliraoAnte Čović, održana su sljedećaizlaganja: »Najnovije spoznaje i kretanjaoko GMO-a u Hrvatskoj« (Marijan Jošt);»Hrvatska iGMO–mogućnosti i strategijezaštite danas« (Marijana Petir); »Agrogent-ehnika – da ili ne? Rješenje drijema u kriluproblema« (Katica Knezović); »Znanstvenai pravnautemeljenostotporapremaGM-us-jevima« (Valerije Vrček); te »Analiza ino-vativnosti i tehničnostiproizvodnjegenetskimodificiranihorganizama«(IgorČatićiMajaRujnić-Sokele). Nakon rasprave, na krajuokruglogastola,sudionicisuusvojiliLošinjsku izjavu – za Hrvatsku bez GMOa,kojaubitnimcrtama elaborira postojeće stanje u područjuregulacije problematike GMO-a, projektiraobrambenemjerenazakonskom,političkomiintelektualnomplanuiposebnoželialarmi-rati sve konstruktivne društvene snage radiočuvanja hrvatskog biotičkog suvereniteta iobranestatusaHrvatskekaozemljeslobodneodGMO-a.U kulturno-umjetničkom dijelu »Lošinjskihdana bioetike« upriličen je, u nedjelju, 17.svibnja,»koncertdobrodošlice«,odnosnona-stup hrvatske glazbene skupine »Naš maliafrobend«kojanaoriginalniminstrumentimaizvodi narodnu glazbu zapadneAfrike, dokje u ponedjeljak, 18. svibnja, održano pred-stavljanje recentnih bioetičkih publikacija.Predstavljenesusljedećeknjige:AnteČović,NadaGosić,LukaTomašević(ur.):Od nove medicinske etike do integrativne bioetike. Posvećeno Ivanu Šegoti povodom 70. rođendana(Pergamena,Zagreb2009.);LidijaGajski:lijekovi ili Priča o obmani (Pergamena,Zagreb2009.);NikolaVisković:Kulturna zoologija (NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2009.);IvanCifrić:Kultura i okoliš(Visokaškolazapo-slovanjeiupravljanje»BaltazarAdamKrče-lić«,Zaprešić2009.);IvanCifrić:Pojmovnik kulture i okoliša (Visokaškolazaposlovanjeiupravljanje»BaltazarAdamKrčelić«,Zapre-šić2009.); IvaSorta-Bilajac(ur.):Bioetika i medicinsko pravo (Medicinskifakultet,Rije-ka2009.);MirkoŠtifanić:Zdravstvo po mjeri čovjeka (Adamić,Rijeka2008.);MirkoŠtifa-nić:Bolesno zdravstvo. Osveta privilegiranih (Adamić,Rijeka2008.).KnjigesupredstaviliLukaTomašević,MislavKukoč,ValerijeVr-ček,HrvojeJurić,TijanaTrako,MoranaBrk-ljačićiNadaGosić.


Filozofskiživot428

Uutorak jeorganiziran izletbrodomnaSu-sak,gdjesusudioniciskupauzstručnovod-stvo upoznali ovaj neobični otok i njegovekulturneznamenitosti.Znanstvena,kulturnaidruštvenarelevantnost8.»Lošinjskihdanabioetike« potvrđenajeiumedijskojprezentaciji.Osimbrojnihnajavaivijestiudnevnim listovima, radijskim iTV-emisijama, te internet-magazinima i portali-ma,objavljenisuilićeuskorobitiobjavljenii širi osvrti, amedijski odjeci skupa bili supotenciraniLošinjskom izjavom – za Hrvatsku bez GMOa,kojajejavnostipredstavljenanakonferencijizamedije,održanoj4. lipnja2009.uZagrebu.

Hrvoje Jurić

Gostovanje Slavoja Žižeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

PredstavljajućisvojeknjigeParalaksaiBog na mukama: obrati apokalipse(potonjaknjiganastalajeukoautorstvusevangeličkimsve-ćenikomBorisomGunjevićem),usubotu,23.svibnja2009.upunojdvoranisedam,SlavojŽižekse,uzpredstavljačedr.sc.ŽeljkaTanji-ća,SimonuGoldstein,koautoramr.sc.BorisaGunjevića i prevoditelja Paralakse SrećkaHorvata predstavio raznolikom auditorijukoje je taj dan pohodilo Filozofski fakultet.Simbolično iline,simptomatično(ilimoždasinthomatično), da ne kažemo paradoksalnoili jednostavnoslučajno,Žižekjeuspiodoćina Filozofski fakultet uhvativši zadnji vlakblokadenastave(tasubotabilajeizadnjidanblokade)kojujeprethodnopodržaopriopće-njemnakoje se i tijekomsamogapredstav-ljanja/predavanjapozivao.SamčinŽižekovapojavljivanjanaFilozofskomfakultetu, iakojeusklopuSubversive Film Festivala navečeristogadanaimaopredavanjeoKineskojrevo-luciji,dokmuizaleđakaokulisastojeparole»stop školarine«, bila je nedvojbeno snažnaporuka kako studentima, tako i sveukupnojhrvatskoj i široj javnosti, poruka njegovaosobnogiprofesionalnogangažmanakojise,običnosneizbježnimkritičkimtonovima(ti-pičnimakadajeŽižekupitanju),recipiranesamouuskojnacionalno-regionalnojsredini,većišire.Iakotrebabitioprezankadajeodnosodređe-neličnostiipopularnostiupitanju,budućidatajodnosnerijetkozasobompovlačinaznakei/li glasineodređena interesno-ideologijskog»balasta«, Žižekovo ustrajavanje na pove-

zivanju sada već dominirajućeg evropskog»bolonjskogmodela«studiranjasonim»ju-goslavenskim eksperimentom« usmjerenogaobrazovanja koje je obrazovanje nastojalopodčiniti»društvenimpotrebama«onemogu-ćujućinezavisnokritičkomišljenje,osimštopredstavlja jasnukritikusamombolonjskomprocesu, ukazuje na potrebu da se (pogoto-vo) u današnjem vremenu treba njegovati ipoticatisvijestkojaćeneprestanopropitivatii kritizirati sustav unutar kojega se logikomtržišnog profita i konkurentnosti sve manjeprostora otvara za prijeko potreban kritičkiodmak. Istaknuvši navedeni kontekst, Žižekseosvrnuoinametodeovogodišnjegstudent-skogaprosvjeda zakoje smatra da suodraz»spontanog uočavanja grešaka iz pobune iz1968.«, budući da je način zauzimanja Fa-kulteta pri čemu se napad ne usmjerava naSveučilište, već na više instance državnogaaparata, a sve uz organiziranje alternativnihpredavanja s maksimalnim izbjegavanjemnasilja, upravo najnasilniji način za sustavkoji jepodložan trendovima liberalnogneo-kapitalizmaukojemuobrazovanje,uzostaledijelovejavnogasektora,idepremasvevećojkomercijalizaciji. PremaŽižeku, kontekst jepromijenjen budući da su tri bitna elementakojasuuzrokovalistudentskupobunu1968.,atosubiliproblemisproizvodnimpogonima,obiteljiisustavomobrazovanjasadaustupilimjestopostmodernomkapitalizmuukojemjeproizvodnjaprebačenauzemlje»trećegsvije-ta«,kulturi»političkekorektnosti«imultikul-turalizmaukojemseklasičnikonceptobiteljinepovratnopromijenio teupravokomercija-liziranom javnomsektoru.Stoga je situacijajoš otuđenija nego što je bila 1968., a vlastzapravonemamoćdasesuprotstavitržišnomkapitalu, pa se i borba treba organizirati nastrategijski suptilniji, a time i subverzivnijite,povladajućiporedak,opasnijinačin.Na-daljeŽižekzaključujedazahtjevpremavlastiuvijektrebabitipseudokonkretan,alionoštojeimplicitnokonkretnouzahtjevuzabesplat-nimobrazovanjem je toda sveučilištemorabiti distancirano od današnjega globalnogkapitalizmatemorabitimjestomnakojemujeimperativmislitiipreispitivativlastitikon-tekst.Iako tema studentskih prosvjeda nije bila uprogramu predstavljanja ovih dviju knjiga,niti je kronološki ta tema bila dotaknuta napočetku,mjesto i vrijeme održavanja ovogapredavanja,odnosnocjelokupnikontekstsa-mogdogađajautjecalisunaatmosferuukojojjeŽižekovopredavanjeuuvjetima»blokira-nenastave«imalonesamosimbolički,većikonkretanpolitičkiznačaj,političkiupravousmisluartikulacijeidetekcijeuvjetaukojimasedemokracijapokazujekaoaleatornimeha-


Filozofskiživot429

nizampolitikanskogustupanjasvihpolitičkihzahtjevainteresnimelitama,gdjesejavniin-teres isocijalnaosjetljivoststavljajuudrugiplan.Utomsmislu,Žižekovnastupmogaosevidjetinesamokaonjegovoosobnopodrža-vanjeciljevaimetodastudentskogprosvjeda,već je, oslanjajući se ponekad na Badioua,a polemizirajući s Negrijem, Fukuyamom iSloterdijkom,ocrtaoinekeaktualnefilozof-sko-političke tendencije ljeviceudanašnjemkontekstu. Međutim, Žižekova pozicija, a iuopćenjegovnastup,nebibilikonsekventnidaseniovomprigodomŽižeknije,nasamosebi svojstven način, postavio prema nekimfilozofskim,auovomslučajuiteološkimpi-tanjima.Konkretno,samopojavljivanjeSlavojaŽiže-kanaFilozofskomfakultetuukontekstuna-vedenihdogađajaudruštvukatoličkogasve-ćenika, docenta na Katoličko-bogoslovnomfakultetuŽeljkaTanjića te evangeličkogpa-storaBorisaGunjevićasTeološkogfakulteta»MatijaVlačićIlirik«jamčilojezanimljivostiprovokativnost,uzmeliseuobzirdaćebitigovorakakoonavedenimprosvjedima,takoio suvremenoj teološkoj situacijiviđenoj izrazličitihperspektiva,teoodnosukršćanstvai ljevicedanas.Nakonuvodnihriječiprevo-ditelja SrećkaHorvata koji je ukratko pred-stavioParalaksu, djelokojeipremariječimasamogaŽižeka predstavlja svojevrstanopus magnum toga autora, a koje sada možemočitati i u hrvatskom prijevodu koji je većokarakterizirankao»sjajan,tečan,precizanistilskibesprijekoranukojemsuuspješnodo-hvaćene lingvističke i filozofske finesekojeodlikuju to djelo« (Tonči Valentić), riječ jepreuzelaSimonaGoldstein,direktoricaAnti-barbarusa koja je izrazila zadovoljstvo štomožepredstavitiizdanjeParalaksenahrvat-skomjezikuunazočnostiautora.UslijediojekratakgovorŽeljkaTanjićakoji je istaknuodoprinosSlavojaŽižekakojisevidipogotovounaglašavanjučitanjaNovogazavjetakaore-volucionarnogateksta,atojeneštoštomnogiteolozi zaboravljaju. Upravo je ta revoluci-onarnost, prema Tanjiću, prijeko potrebnau suvremenom kršćanskom kontekstu te se,shodnotome,dijalogsuvremeneljeviceiteo-logijemoranastavitiidodatnonaglašavatiusmjeruartikuliranjazajedničkihproblemanakojeobastajalištaupozoravaju.S tommišljusuradnje teologije i ljevice, iz-rečenoj još jasnije i donekle radikalnije,na-stavio je govoriti i mr. sc. Boris Gunjević,koautorknjigeBog na mukama: obrati apokalipsekoja je izašlau izdanjuEx librisa izRijeke iSinopsisa izSarajeva.On jenagla-sioopasnostod teološkogmultikulturalizmakojizapadaupostmodernističkuklopkukojase sastoji od hegemonijskog podržavanja

vladajuće ideologije dok se istinska načelakršćanstva,akojasu,nerijetko,bliskanačeli-maljevice,zanemarujui/likrše.Nakontoga,Slavoj Žižek je započeo svoja razmišljanjakritikom nekih teoloških pristupa koji su semanje-više kretali ili oko pokušaja čisto hi-storijskeanalizeuslijedkojeseispuštaoetičkiangažmannužanuteološkomproučavanjuilipak, u onim analizama nakon kojih bi slikakršćanskerealnostibilaonaukojojbi»ljubo-morniBog« svojim zahtjevima onemoguća-vaomogućnost»ovozemaljske«sreće.Žižek,suprotno tim stajalištima, upravo naglašavadajekršćanskiBogonajkojipredstavljasu-protnostljubomore,budućidaje,premaIsu-sovimnačelima(»tamogdjesudvojeumojeime,tusamja«),Bogupotpunodovoljnatekljudska interakcija da se ispuni minimalniuvjetnjegoveprisutnosti. Iz toga,Žižekpo-malozaoštrenokažedamodernogfeminizmadanas nema bez kršćanstva, a kao primjerenavodimislisv.PavlaiDescartesa.Istotako,premasličnomključu,upravoantikorporativ-na misao je kršćansko-katolička misao par excellence teonamožebitikontrapunktiranasuvremenojvladajućoj ideologijikojuŽižekkritičkidefinirakao»rasvijetljenineopogani-zamsdozomspiritualnosti«.Načinkojimsemožemooduprijetitojideologiji,ŽižekvidiupovratkuTertulijanu,odnosnonjegovomna-čeluvjerovanjakojemožeopstati baš jer jemoguće.Tovjerovanjemorabitiupravovje-rovanjeuvjerovanjesâmo,budućidajeistinauvijekneštošokantno.U kontekstu suvremene situacije koja nammožepokazatismjerukojemsekrećemo,Ži-žekujesignifikantanprimjer,kadajebuduć-nostupitanju,situacijauItalijiukojojseje-dandržavnimoćnikpoputSilviaBerlusconijaponašakaodajevlastzapravoreality show ukojemseonnalazi,alizapanjujuće je toštosedogodiopotpuniizostanakkritičkesvijestibudućidajedemokracijaostalajošsamokaofarsa,ajedinoštojejavnostipreostalotekjekonzumacija gorkog smijeha i zabave kojupolitičarisvakodnevnopriređuju.Ekonomskipadilinekedrugeposljedicetakvastanjakaodasuposvebeznačajneinezanimljive.Stogajekritička reakcija, smatraŽižek,danaspo-trebnijavišeno ikadupravou smisluujedi-njavanjasnagaprotivpretvaranjastvarnostiukomercijaliziranu,potrošačkuzabavuukojojje konzument prepušten beskrajnimmoguć-nostima upražnjavanja različitih aktivnostigdje su upravo najvažnija politička i etičkapitanjatakvomstrategijompotrošačkogkapi-talizmapotpunosvedenanamarginu.Utomkontekstu, međusobni dijalog i savezništvoizmeđu teologije i ljevice nužno je, ukolikosemisli očuvati prostor zaopstanakkritičkimislećegasubjekta,nečegaštose,poŽižeko-


Filozofskiživot430

vumišljenju,nalazi iupozadinistudentskihprosvjeda.Kolikogodsenavedenarazmišljanja,tematskiiidejnizaokretimogličinitiiznenađujućimaukontekstuŽižekovebogate(hiper)produkcije,upravoučestalostspajanjanekihnaizgledne-spojivihdijelovateorijskemisli,kaoirazdva-janjaiukazivanjanaheterogenostnekihopće-prihvaćenihmjestautumačenjimasvakodnev-nih političko-teorijskih zbivanja, Žižek je iovajputostaoizuzetnoaktualanioriginalan.Pogotovo,uzmeliseuobzirkontekstunutarkojegajegovorio,onajužistudentskebloka-de nastave i zahtjeva za besplatnimobrazo-vanjemukojemjenjegovopodržavanjetogazahtjeva išlo u smjerumogućnosti opstankakritičke svijesti u post-političkom vremenupseudo-spektakla ipodivljalogkapitalizma ionajširikontekst(naše)sredineukojojjepo-vezivanjekršćanstvailjevicegotovonezamis-livo,aučestalesvakodnevneprakseprijego-voreointeresnombratstvu(katoličke)crkvei vlasti gdje su kršćanska načela tek praznoslovonapapiru.Utomsmislu,Žižekovaak-tualnost,mišljenjasam,naovompredavanjumoglasevidjetiupodsjećanjunarevolucio-narnostkršćanskemisli,ukojojjevjerovanjepotrebno baš kao mogućnost da se vjeruje,nasuprot »vjerničkim fundamentalistima«i ateistima koji upravo u doslovnom smisluriječi ne vjeruju. S druge strane, to je ujed-noilociranjesusretasuvremeneljeviceikrš-ćanskemislikoji seusuvremenimuvjetimanalazeunutarzajedničkeborbezaprostoromkritikevladajućegporetkajerse,izostankomte kritike, upozorava Žižek, otvara moguć-nostnekognovog fundamentalizma,a tu je,mišljenjasam,ukontekstuhrvatskesituacije,Žižeknajaktualniji.

Ivan Majić

XVII. Međunarodna filozofska olimpijada

XVII. Međunarodna filozofska olimpijadaodržalaseuglavnomgraduFinskeod22.–26.svibnja 2009. godine. Hrvatsku delegacijuna sedamnaestoj Međunarodnoj filozofskojolimpijadiuHelsinkijučinilisuMarioKlarinPetrinaizgimnazijeVladimiraNazorauZad-ru,VedranMandićizI.gimnazijeuZagrebutevođadelegacijeBrunoĆurkosInstitutazafilozofijuuZagrebu.NaovogodišnjojFilozof-skojolimpijadisudjelovalesu22zemlje.Ovo-godišnjaOlimpijadaodržavalasepodradnimnaslovom»Vrijemeikulturnabaština«.

Svečanootvaranjeodržalo seuStaroj grad-skojvijećnici.Domaćiniigovornicinaotva-ranjubilisu:PekkaSauri(zamjenikgradona-čelnika Helsinkija), Ilkka Niiniluoto (tajnikSveučilištauHelsinkiju),FerielAït-ouyahia(predstavnicaUNESCO-a),WilliamMcBride(predsjednik FISP-a) iMattiKlinge.Nakonsvečanog otvaranja održan je zajednički sa-stanakUpravnogiMeđunarodnogodboranakojemseraspravljalooprogramuovogodiš-njeOlimpijade,ali ioproblemauorganiza-cijiIPO-a2010.godine.Učeniciinastavnicikojinisučlanovinavedenihodbora su imalistručno vodstvo po povijesnoj jezgri gradaHelsinkija. U subotu 23. svibnja učenici supisalisvojeesejeod9:30do12:30.Odpristig-lih prijedloga nacionalnih delegacija, profe-sorMcBrideučenicimajeponudioovetemezaeseje:– »If, then, there is some end of the thingswe do,whichwe desire for its own sake(everythingelsebeingdesiredforthesakeofthis),andifwedonotchooseeverythingfor thesakeofsomethingelse(forat thatratetheprocesswouldgoontoinfinity,sothatourdesirewouldbeemptyandvain),clearlythismustbethegoodandthechi-ef good.« (Aristotle:Nicomachean EthicsI, 1, 1094a18–22, translationbyWilliamDavidRoss,revisedtranslationbyJ.L.Ac-krillandJ.O.Urmson,OxfordUniversityPress,1998.)

– »In accordance with reason there is onlyone way that states in relation with oneanother can leave the lawless condition,whichinvolvesnothingbutwar;itisthat,likeindividualhumanbeings,theygiveuptheirsavage(lawless)freedom,accommo-date themselves to public coercive laws,andso forman (alwaysgrowing)state of nations(civitasgentium)thatwouldfinallyencompass all the nations of the earth.«(ImmanuelKant:Toward Perpetual Peace,VIII,357,translationbyMaryJ.Gregor).

– Mustaworkofartbebeautifulinordertobeaworkofart,ormayaworkofartbeuglyaswell?Ifthelatterispossible,whyshouldwetakeinterestinit?

– It’snotjusttheexistenceofGod,butrathertheverycoherenceoftheideaofGod,thatisproblematic.

Doksuučenicipisalisvojeeseje,vođedele-gacija i prisutni nastavnici sudjelovali su uradionici »Učenje i studiranje filozofije ši-romsvijeta«.Svakivođadelegacijeodržaojekratko izlaganjeo zastupljenosti filozofijeuosnovnoškolskom,srednjoškolskomivisoko-školskom obrazovanju. O stanju filozofskegrupe predmeta u hrvatskom osnovnoškol-skom, srednjoškolskom i visokoškolskom


Filozofskiživot431

stupnjuobrazovanjakratko izlaganjeodržaojevođahrvatskedelegacije.Kaoiuistraživa-njimaUNESCO-a »najbolje« stanje filozof-ske grupe predmeta je uBugarskoj, u kojojpostojisedampredmetausrednjojškolikojeisključivo mogu predavati filozofi, uz to uosnovnimškolamauBugarskojpostojineko-likostupnjevafilozofijezadjecu.UsrednjimiosnovnimškolamauBugarskojzaposlenojeneštovišeod1100nastavnikafilozofije.Za-nimljivojebiloiizlaganjeprofesoriceNuranDirek izTurske, koja je ustvrdila da filozo-fijau školama,anaposevrlodobro razvije-ni filozofski klubovi (koji postojekaooblikizvanškolskih aktivnosti) u većini turskihgradova,nesamodaupućujudjecunafilozo-fijuudaljnjemškolovanjuvećpredstavljajuizvorkritičkogotklonapremaslužbenojpoli-tici.ProfesoricaJi-AehLeeusvomizvještajunaglasila je kakou redovnimprogramimauosnovnoškolskim i srednjoškolskim progra-mima u Južnoj Koreji ne postoji filozofijakaopredmet.Međutim,filozofijajeiznimnoprihvaćenakaoizvannastavnipredmet,akva-liteta takvog pristupa se potvrđuje dobrimplasmanima upravo na Olimpijadi (što je iovegodinebioslučaj).Nakonnavedeneizu-zetnozanimljiveradioniceuslijedilajedrugaradionica o evaluacijskimkriterijima IPO-a.Radionicu jevodioW.McBride.Vrlokvali-tetnaraspravateradionicasakonkretnimese-jimadalajerezultateusljedećadvadanakadseuevaluacijiučeničkihesejapokazalokakosu razlike u ocjenjivanjuminimalne.Među-narodni žiri prvi krug evaluacije započeo jeodmahnakonzavršetkaradionice.Unedjelju24.svibnjažirijenastaviosčitanjimaieva-luacijomesejaudrugomkrugu.Nakonvrloujednačenogocjenjivanja,najboljerangiranihosamesejaupućenojeutreće,završnočita-nječlanovimaUpravnogodboraIPO-a.Zatovrijemeučenicisuimalivrloinspirativnuigruu kojoj su se takmičili tko će posjetiti višekulturnih znamenitosti u Helsinkiju. Osim

kvalitetne igre,učenicisu,vođeniprofesori-masaobajuodjelazafilozofijuSveučilištauHelsinkiju, odradili radionicu nazvanu »Bo-gatstvo kulturne baštine«. Nakon napornogdanasviskupasuseopustiliufinskojsauniudijelugradakojisezoveRastila.Ponedje-ljak25.svibnjazapočeojezajedničkimradi-onicama za učenike i nastavnike na Odjeluza filozofiju Sveučilišta u Helsinkiju. Prvuradionicu vodili su profesori Heta Gylling,ThomasWallgreniDermotMoran.Radioni-ca se bavila temom učenja i podučavanjafilozofijeusvimrazinama(odvrtićadopo-slijediplomskih studija). Druga radionica,vođenaodstraneprofesoraGiannisaStama-tellosa (Grčka) i Juhe Savolainena (Finska)upoznalajeučenikeinastavnikasosnovnimfilozofskimučenjimaovremenuodantikedodanas..Nakonproduktivnihradionicasviza-jednosuposjetiliotokSuomenlinna(prijevodimenaotokabibio:Kraljevstvolososa),kojijepodUNESCO-vomzaštitomkulturnebašti-ne. U utorak 26. svibnja, nakon još jednogsastanka Međunarodnog odbora u MuzejuSveučilištauHelsinkijuodržanajesvečanostzatvaranjaukojemsuiproglašenipobjednici.Počasnemedaljeosvojili suHyun-KyuKim(Južna Koreja), Ayse Dilek Izek (Turska),Pietari Kupiainen (Finska) i Patrick Muju-nen(Finska),BrončanumedaljupodijelilisuKristina Kashfullina (Rusija) i Luiza Pasca(Rumunjska). Srebrnu su medalju podijeliliElizaTymianska(Poljska)iPetarPenev(Bu-garska). Pobjednica ovogodišnjeOlimpijadeje Sarri Nironen (Finska). Pobjednički esejidostupnisunahttp://www.tykografi.com/ipo.Međunarodni odbor formalnim završetkomXVII.Olimpijadeneprestajesradom,naimevrlokonstruktivnaraspravaodržavaseputeminternetasciljemjoškvalitetnijeorganizacije,aliievaluacijenasljedećemIPO-ukojićeseodržatiiliuGrčkojiliuIzraelu.

Bruno Ćurko

filozofski životfilozofski život obilježavanje svjetskog dana filozofije u rijeci povodom...

Documents