STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI

TEHNIČAR

Lipanj 2013

1

Nakladnik

Predsjednik HDFT-a

Glavna i odgovorna urednica

Uređivački odbor Adresa uredništva

Lektor

Tehnička urednica

Tisak

HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 e. pošta: tajnik@hdft.hr Mat. br. 3253414 Marija Žužak Jastrebarsko, Petrovina 1d, e. pošta: predsjednik@hdft.hr 099/2285905 Martina Gal Zagreb, Potočnjakova 8 099/393 1947 Vesna Anić Danijela Božić Miroslav Čizmić

Svjetlana Jakovac

Mirjana Lukavski Jelena Poturica

Sanja Schiller Nada Vraneković Zagreb, Capraška 1 Žiroračun 2360000-1101240952 s naznakom za "Tehničar" e. pošta: urednistvo@hdft.hr Mira Jelić, prof. Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

Posuda za pomasti, okolica Zadra, 1.-2. st. slika s naslovnice preslikana iz knjige „ Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva"

1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

2

Neki ljudi æive

i poslije svoje smrti,

po ljepoti svog srca i

po svojim djelima.

3

4

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege!

Ovog proljeća krenuli smo s brojnim predavanjima u svim podružnicama. Obu-

hvaćeni su mnogi gradovi od sjevera do juga, što je omogućilo velikom broju naših

članova da prisustvuju predavanjima. Mnogi su udaljeni od središnjica i nisu u mo-

gućnosti dolaziti na predavanja, pa je ovakav oblik organizacije iznimno pozitivan.

U Podružnici Dalmacije predavanja su održana - osim u Splitu - i u Šibeniku, ali

tehničari s krajnjeg juga i pripadajućih otoka ostaju zakinuti. Nastojat ćemo pokriti i

taj dio, ali kolege s tog područja trebali bi razmisliti o osnivanju svoje podružnice

upravo radi lakše međusobne komunikacije kako su od zagrebačke podružnice osno-

vane podružnice Varaždinsko-međimurska i Sisačko-moslavačka. Osobno me veseli kada se pojavljuju nova imena u radu društva i našem ča-

sopisu - pišući za časopis o svom radu, iskustvima i događanjima u podružnicama. Do 30. travnja trebalo je uplatiti članarinu za ovu godinu kako bi ostvarili zna-

tan popust kod plaćanja kotizacije za VII. sabor 2014. godine. Od 1113 članova do

sada je samo polovina platila članarinu za ovu godinu. Članarina je osnovni izvor

naših prihoda kako bi društvo moglo izdavati časopis, organizirati stručne sastanke u

podružnicama i kongrese. Domaćini ovogodišnjeg sastanka EAPT-e bili su farmaceutski tehničari Slove-

nije, a sastanak je održan na Bledu. Predstavnici HDFT-a po drugi put sudjelovat će na FIP-u (Federation Interna-

tionale Pharmaceutique / International Pharmaceutical Federation) - Međunarodna

farmaceutska federacija koji će se održati od 30. 8. do 3. 9. 2013. u Dablinu. Hrvatska postaje punopravna članica europske zajednice te je Hrvatska lje-

karnička komora u suradnji s Medikom organizirala skup Hrvatsko ljekarništvo u

EU, koji je održan 7. i 8. svibnju 2013. u Zagrebu. Povratne informacije s toga skupa

nemamo, no nadamo se da ćemo konačno kao dio tima biti organizirani u komoru

jer smo u Hrvatskoj jedina asocijacija u zdravstvu koja nije u komori. Na tom skupu

sudjelovali su i predstavnici Farmaceutske grupacije Europske unije (PGEU). PGEU

je osnovan 9. svibnja 1959. u Frankfurtu od 6 zemalja (Francuska, Njemačka, Belgija,

Luksemburg, Nizozemska i Italija), a danas zajednicu čine nacionalna društva i ko-

more iz 25 zemalja EU i 7 zemalja promatrača. Nacrt rada donesen je 15. studenoga

2012. kako bi se unaprijedila i ujedinila farmaceutska struka i zadovoljile potrebe

pacijenata i aktualni izazovi u zdravstvu. Svim kolegicama i kolegama te našim poslovnim partnerima, želimo ugodne

ljetne praznike! Ponovno ću se jedno vrijeme družiti s vama kao urednica jer je naša Martina postala

mama, ostavit ćemo je da se posveti najvažnijoj ulozi u svom životu - majčinstvu.

Sanja Schiller,

v.d. glavne urednice

5

UPALNE BOLESTI CRIJEVA

T. Kekez*

Upalne bolesti crijeva kronične su bolesti kod kojih dolazi do upalnih promjena u probavnom traktu te uključuju:

- Crohnovu bolest, -

ulcerozni kolitis. Najčešće se javlja u dobi između 10 i 40 godina s učestalošću jedan bolesnik na

250 stanovnika. Veće su šanse za pojavu bolesti ako u obitelji postoji rođak koji već

ima tu bolest. Uzrok nastanka upalnih bolesti crijeva nije točno poznat. Poznato je da se ra-

zvija abnormalni odgovor imunog sustava na crijevne bakterije ili antigen u hrani. U

crijevima je mnogo saprofitnih bakterija koje imaju korisnu ulogu jer stvaraju krat-

kolančane masne kiseline fermentacijom nerazgradivih ugljikohidrata (npr. škrob).

Te kratkolančane masne kiseline bitne su za prehranu epitela crijeva. Zašto i kada se

razvija poremećaj imunog odgovora na te bakterije - nije jasno, no pretpostavlja se da

je to početak razvoja upalnih bolesti crijeva. Kod Crohnove bolesti upala zahvaća cijelu debljinu stijenke crijeva i može obu-

hvatiti bilo koji dio probavnog trakta od usta do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća samo

sluznicu i ograničen je samo na debelo crijevo. Simptomi upalnih bolesti crijeva: - bol u trbuhu (češće kod Crohnove bolesti), - promjene u pražnjenju crijeva - sluzavi ili krvavi proljevi, vrlo rijetko opsti-

pacija, - gubitak na težini, - mučnina, - povišena tjelesna temperatura, - osjećaj slabosti i nemoći, - perianalne fistule s gnojnim iscjetkom razvijaju se samo kod Crohnove bolesti.

Nemaju svi bolesnici izražene sve simptome niti su ti simptomi jednako inten- zivni kod svih bolesnika. Zbog toga klinička prezentacija bolesti može biti potpuno

različita kod dva bolesnika s istom bolešću. Osim toga, razvoj upale kod Crohnove

bolesti može biti tako intenzivan i brz da bolest izgleda kao akutni apendicitis (upala

slijepog crijeva). Kod takvih bolesnika dijagnoza se postavi tek na operaciji. Neki

put se znakovi jedne i druge bolesti preklapaju pa taj oblik upalne bolesti nazivamo

nedeterminiranim oblikom bolesti.

*

Tihomir Kekez, dr. med. spec. kirurg, subspec. abdominalne kirurgije, LENIS PHARM d.o.o.

7

PREHRANA U VRUĆIM

LJETNIM DANIMA

M. Paleščak *

Sama pomisao na vruće ljetne dane, stvara nam sliku uživanja u lakšoj hrani.

Stoga teške, kalorične obroke mijenjamo laganijom i osvježavajućom hranom, bo-

gatom svježim voćem i povrćem - sočnim, ukusnim i općenito pristupačnom ljeti.

Mnogi od nas provode aktivan odmor, pa se treba dobro opskrbiti vodom, vitaminima i

mineralima kojim obiluju voće i povrće, kako ne bismo dehidrirali. Jagode, dinja,

lubenica, agrumi, krastavac, brokula - sve su to namirnice koje obiluju vodom i hra-

njivim tvarima. Voće i povrće je također bogato vlaknima, što je dobro za probavni sustav i kar-

diovaskularno zdravlje. Ono sadrži i antioksidanse koji pomažu u borbi protiv štetnih

UV zraka. Istraživanja potvrđuju kako se unosom voća i povrća s 'anti-age' svojstvima više

pridonosi toj borbi nego suplementima u obliku tableta. Dokazano je djelovanje triju

antioksidansa - selena, vitamina E i C, koji pomažu smanjivanju štetnog utjecaja sunca

na kožu i dalje UV oštećenje kože. Morski plodovi, meso, cjelovite žitarice i neke

vrste povrća bogate su selenom. Citrusi, tamnozeleno povrće, paprika, dinja,

jagode, zelena salata, rajčice, krumpir, papaja i mango bogati su vitaminom C. Biljna

ulja, pšenične klice, cjelovite žitarice, jetrica, žumanjak, orašasti plodovi i sjemenke

sadrže puno E-vitamina. Osim što štite kožu od UV zraka, također preveniraju kar-

diovaskularne bolesti i mnoge tumore. Kako se nalaze u širokom spektru namirnica,

jedan nutritivno dobar obrok vas može pripremiti za jedno popodne na suncu. Mnogi od nas vole i roštilj, ali i tu bi trebalo pripaziti. Meso piletine je bolji

izbor od crvenog mesa koje sadrži veći udio zasićenih masnoća. Treba biti oprezan i

zbog bakterija koje izazivaju trovanje hranom. Roštiljanje mesa proizvodi polici-

kličke aromatske ugljikovodike koji mogu biti kancerogeni. Nitrati također prisutni u

mesu, kao aditivi i pojačivači boja, mogu biti kancerogeni i izazvati druge zdravstve-

ne probleme. Trebalo bi izbjegavati i umake koji su zasićeni natrijem i kalorijama.

Tu možemo spomenuti i majonezu koja je bogata masnoćama, a k tome još i vrlo

siromašne nutritivne vrijednosti. Salate od voća i povrća uvijek su bolji izbor za prilog uz meso. Sladoled, sorbet i

smrznuti jogurt mogu osvježiti čak i u najtoplijem danu. Odaberite svoju najdražu

poslasticu, uzimajući u obzir okus i veličinu porcije, te ograničite na taj način kalorije i

zasićene masnoće na minimum. Jedanput do dva puta na tjedan, slobodno se možete

malo osvježiti uz svoj najdraži okus. Ako ipak želite svaki dan uživati u sladoledu,

onda smanjite porciju na pola.

*

Manuela Paleščak, dipl. ing., nutricionist

11

Kada provodite vrijeme na plaži, često jedete i slane grickalice, koje obiluju natrijem i nepotrebnim kalorijama. Prekomjerna količina natrija može pridonijeti

nadutosti i dehidraciji. Ako želite, unatoč ovim spoznajama, uživati i dalje u svojim

grickalicama, onda pijte dovoljno tekućine. Najbolji izbor za grickalice su sušeno voće i

povrće, te orašasti plodovi. Uz ove preporuke i zamjene za kvalitetniji i nutritivno

bolji obrok, nemojte zaboraviti unositi vodu.

LITERATURA

1. Larsson B. K., Sahlberg G. P., Eriksson A. T., Burk L. A., Polycyclic aromatic

hydrocarbons in grilled food, J. Agric. Food Chem., 1983, 31, 867-873. 2. Medscape Medical News, Few vitamins effectively prevent or reverse skin da-

mage, Feb 28, 2002.

12

SREDOZEMNA PREHRANA -

UČINKOVITA PREVENCIJA

NAJČEŠĆIH BOLESTI DANAŠNJICE

E. Vedriš *

Sredozemna prehrana (mediteranska prehrana, sredozemna dijeta) - prema

Unescovoj definiciji (2010.) skupina je vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik

sa stolom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine

obrade i pripreme, a ponegdje i način njene konzumacije. Pritom "dijeta" (dolazi od

grčke riječi "diaita") ne znači samo prehranu nego i društvene običaje i svečanosti.

Sustav uvažava bio raznolikosti i osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i

obrta povezanih s ribarstvom i poljoprivredom. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) sredozemnu prehranu ističe kao zlatni

standard zdrave prehrane. Na tim osnovama počiva i nova piramida pravilne prehrane

(2005.) Osnovu piramide čine namirnice koje treba najviše jesti. To su složeni uglji- kohidrati, primjerice cjelovite žitarice,

integralne tjestenine, suho povrće, riža i

soja. U daljoj stepenici piramide su

također vrlo preporučljive namirnice:

svježe voće i povrće. Iznad njih je riba -

pogotovo plava, bijelo meso peradi te

mlijeko i mliječni proizvodi sa sma-

njenim udjelom masti. Na samom vrhu

piramide namirnice su koje treba malo jesti

ili izbjegavati, kao što je crveno meso,

slatkiši i masnoće životinjskog podrijetla.

Nova piramida uključuje kao važnu

komponentu i tjelesnu aktivnost. Sredozemna prehrana - tradici-

onalna je prehrana stanovništva, koje živi

na obalama Sredozemlja. To je prehrana

bogata voćem, povrćem, ri- bom, uz

uporabu maslinova ulja, koje je autohtono

za ovo područje. Ona je siromašna

mastima životinjskog

*

Dr. sc. Edo Vedriš, HDFT

13

podrijetla (svinjska mast, mliječne masti), izbjegavaju se masne namirnice (svinjsko meso, slanina i sl.) te velika potrošnja kruha, šećera i drugih namirnica bogatih ma-

stima i ugljikohidratima. Čaša do dvije crnog vina na dan također je dio ove prehrane.

ALERGIJE

T. Massing*

UVOD

Riječ alergija dolazi iz grčkog jezika i znači drugi, drukčije (allos). Na prijelazu

19. u 20. stoljeće austrijski znanstvenik i pedijatar Felix von Pirquet prvi je upotrijebio pojam alergija, i to je objasnio:

"Alergija je drukčije reagiranje organizma na neku supstanciju kod koje je došlo do senzibilizacije."

Što je potrebno da uopće govorimo o alergiji? • Drukčija reakcija organizma - to je bolesni simptom, naprimjer svrbež kože,

pečenje očiju, osip na koži. • Alergen - tj. supstancija na koju reagiramo alergijom: pelud, životinjska dlaka,

prehrambene namirnice • Dolazi do senzibilizacije - to znači da jedan ili više doticaja s alergenom

pokreće u organizmu imunološku reakciju; senzibilizirani organizam pri sva- kom ponovnom doticaju s alergenom odgovara jednakim bolesnim simptomom,

moguće različitih intenziteta. Mnogi još uvijek, nažalost, govore o alergiji tek onda kad je imunološku reakciju

moguće dokazati specifičnim kožnim i krvnim testovima. Prema toj definiciji, ako je

kožni test na prašinu pozitivan, a tegobe još ne postoje - alergija nije izražena. Prema

istoj definiciji, o alergiji se radi onda kada se reakcija ponavlja na neku prehrambenu

namirnicu iako kožni i krvni testovi ništa ne pokazuju. Neki alergolozi razlikuju

alergiju, pseudoalergiju i nepodnošljivost.

KOMUNIKACIJA U TIMU

A. Ramić *

UVOD

Kada radimo s nekime u timu, tada s njime izmjenjujemo informacije, reagiramo

jedni na druge, razgovaramo, primjećujemo jedni druge, ukratko - komuniciramo.

Što je uspješnija komunikacija s članovima tima, to je uspješnije i obavljanje radnih

zadataka. Do sada smo u ovoj seriji članaka bili usredotočeni na komunikaciju između

nas i pacijenata, a u ovom članku ćemo se usmjeriti na komunikaciju unutar tima u

kojem radimo. Dok radimo u ljekarni, osim uspješne komunikacije s pacijentima, ključna je i

uspješna komunikacija unutar tima kako bismo radili zajedno, raspravili izazove s

kojima se svakodnevno susrećemo i pokušali ih zajedno riješiti. Bitno je i kako izra-

žavamo vlastite potrebe i želje unutar tima, te kako reagiramo jedni na druge. Vjerojatno je vaš dojam da je situacija u timu ili problem koji imate u komuni-

kaciji s voditeljem ljekarne po svemu jedinstven - i da vam nitko ne može pomoći u

rješavanju tog problema. Kada posjećujem razne ljekarne i timove, primjećujem

kako se mnoge situacije ponavljaju i da mnoge ljekarne imaju slične komunikacijske

probleme unutar tima. Međusobnu komunikaciju često uzimamo zdravo za gotovo i cijeli radni dan

provodimo - komunicirajući. Ali to ne znači da je i sama komunikacija jednostavna.

Ponekad ne uspijevamo kolegici objasniti svoje stajalište, a ponekad doživimo da naš

razgovor s voditeljicom nalikuje na razgovor - roditelja i djeteta.

LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM

SAMOSTANIMA PROVINCIJE SVETIH

ĆIRILA I METODA - VIII

B. Tomašić *

FRANJEVCI U JASTREBARSKOM

UVOD Nastavljajući pisanje o ljekarništvu u franjevačkim samostanima koji imaju

poveznicu obitelj Erdödy, upoznao sam se s djelovanjem franjevaca u Jastrebarskom

ili - kako većina naroda skraćeno stoljećima govori - Jaski. Svi samostani zapadne Hrvatske i Nadbiskupije zagrebačke u sastavu Hrvatsko-

kranjske provincije Svetoga Križa imaju stoljećima mnogo toga zajedničkog i često

su ih pogađali teški trenuci, posebno samostan u Jaski. Jaska je malo mjesto, a samostan jedan od najmanjih u zapadnoj Hrvatskoj, o

kojima se malo pisalo. Podsjećam da su se Toma Erdödy zajedno sa svojom ženom Marijom Anom,

rođenom Ungnad, zavjetovali Gospi od Uznesenja u Jaski i u Samoboru za uspjeh

pobjede kod Siska 1593. godine. Upravo je njihov zavjet, poslije te pobjede, uvjetovao

dolazak franjevaca u Jasku i Samobor. Danas je samostan u obnovi i nije mi bila dostupna knjižnica, koja je izmještena i

čeka povratak. Čitajući tekstove koji su napisani o Jaski i njezinom franjevačkom samostanu,

doznao sam dosta meni zanimljivih podataka, koja ću podijeliti s vama. Prelijepa okolica sa svojim mjestima koja se spominju u poveljama iz XIII. st.

vezana su danas i uz HDFT. U mjestu Petrovina živi predsjednica HDFT-a Marija

Žužak, a Brebrovac mjesto je porijekla (mama) autora ovih redaka. Čitajući prije mnogo godina djela A. G. Matoša (1873.-1914.) našao sam i

zapisao njegov tekst o jaskanskom kraju: "... divna dolina sa starodrevnim mlinom,

šume, sela, crkve, dubrave, pa lanac modrih, bojom romantičnog zamagljenog plavog

cvijeta zaprašenih planina... A oko vrata toga krasnog, šumovitog gorja s konturama

počinulog, sretnog i idilskog života - đerdan od bisera prigorskih mjesta i vinorodnih starih sela... Ova magla je tamjan, a ove krasne šumske gore su oltari."

Taj sam odlomak zapisao za svoju dušu, kada nisam mislio da ću nešto pisati,

ali ljepota Matoševe esejistike je uvijek jednako živa i vrijedna.

*

Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar

29

Obnova samostana u kojem se odvijao život po pravilima sv. Franje punih 380 godina i koji su franjevci napustili prije 31 godinu, 2. kolovoza 1982., razlog su što

uz ovaj tekst neće biti slikovnih zapisa o knjigama. B.T.

POVIJESNE CRTICE O MJESTU JASTREBARSKOM

POLOŽAJ Za mjesto, danas gradić, udaljen autocestom 30 kilometara jugozapadno od Za-

greba, na staroj terezijanskoj cesti prema Karlovcu, ispod visoke Plešivice, u uporabi

su dva imena - Jastrebarsko i Jaska. Preko Plešivice vijuga cesta koja povezuje Jastrebarsko sa Samoborom, Zagorjem i

Republikom Slovenijom. S istočne strane Jastrebarskog prolazi željeznička pruga od Zagreba prema Spli-

tu, odnosno Rijeci, i autocesta od Zagreba do Splita, odnosno Rijeke - što smanjuje

udaljenost Jastrebarskog od Zagreba, Karlovca i drugih mjesta. Jugoistočno i istočno područje Jastrebarskog okružuju livade i močvare, ribnjaci

Pokupskog, a nije daleko ni do Jamnice, poznate po Jamničkoj kiselici. To pitomo, privlačno i povijesno značajno mjesto, među nekoliko je starih kra-

ljevsko-slobodnih naselja iz 13. stoljeća, koje je svojim smještajem privlačilo i dovodilo

doseljenike, došljake, obrtnike i trgovce.

IME Taj gradić u podnožju vinorodnog Žumberačkog gorja ima u svome grbu jastreba,

što samo po sebi svjedoči da mu naziv ima vezu s tom, inače ovdje, poznatom pticom

grabljivicom. Poznati su jastrebi-ptičari, manji, i jastrebi-kokošari, veći. U svim službenim dokumentima još od XIII. st. upotrebljava se naziv Jastre-

barsko, a svi njegovi stanovnici, kao i susjedi, u govoru uvijek govore - Jaska. I svi

spisi o samostanu govore o samostanu u Jaski. Za stanovnike svi upotrebljavaju naziv Jaskanac i Jaskanka, a ne Jastrebarac i Jastrebarka.1

Povelja Stjepana, bana iz 1249., gdje se ustanovljuju posjedi u podgorskoj župa-

niji, naziva Jastrebarsko — Jastraburzca i Jaztraburzcka "forenses de Jastraburcza". U

Povelji Bele IV., kralja, kojom 12. I. 1257. daje Jastrebarskom poznate sloboštine

"slobodnog kraljevskog trgovišta", piše to naselje »Jaztrabarcka«. Zagrebački biskup

Augustin Kažotić 12. V. 1314. u diobenoj povelji Babonićima piše »Jaztrebarzka«. Kralj

Robert 17. IX. 1333. u potvrdi Beline povelje gradu Samoboru piše »Jastrabraczka i

Jaztrebazka«. Jednako i ban Mikac 24. IV. 1340. Zatim pismo pape Klementa VI.

napisano 1. XII 1345., gdje se navodi crkva Sv. Nikole.

30

1

P. Cvekan, 1982., 13

Odgovor na pitanje kako je Jastrebarsko skraćeno u Jaska može nam dati jedna povelja izdana 19. ožujka 1574. godine, a izdana je upravo u Jastrebarskom. Počinje

riječima: „Nos Mathias Jurychych tunc iudex oppidi Jaztrebarzka" (...) (Mi Matija

Juričić tada sudac trgovišta Jastrebarske...) Tu se spominje »nobilis Blasius Wranchych

provisor arcis Jazke (...)« (plemić Blaž Vrančić, provizor kaštela Jaske), te dalje »ratio-

nista castri Jaztrebarske (...)« (računovođa kaštela Jastrebarske...) i napokon kao oznaka

izdanja mjesta »Actum in saepe fato oppido Jazka (...)« (Dano u često spomenutom

trgovištu Jazki). Pisari onog doba često su kratili poznate latinske riječi i na tako skraćenu napisa-

nu riječ stave iznad jednu vodoravnu crtu. Na primjer, riječ — comitatus — županija

— napiše skraćeno — cottus; ili naprimjer izraz — »judex nobilium« sudac plemića

— napiše skraćeno — judlium. Tako su pisari mjesto Jaztrebarska pisali skraćeno:

Jazka. A onda se počelo i bez označene crtice nad onim „z" ili „s" počelo jednostavno

pisati Jaska - i ostala je Jaska mjesto Jastrebarsko. POVIJEST

O prvim počecima Jastrebarskog našao sam kod svih autora istu misao: sa si- gurnošću se ništa ne zna. Kao i uvijek, kod pisanja, povijest započinje s godinom kad

se prvi put pismeno spominje određeno mjesto ili događaj. Kod Jaske je to Povelja Stjepana bana iz 1249., gdje se ustanovljuju posjedi u

Podgorskoj županiji, pa se navodi zemlja Jastrebarska (semper a sinistro terre Jastra-

burzca — uvijek s lijeva zemlje Jastrebarske) i građani Jastrebarskog (forenses de

Jaztraburzcka). Ne znači, da naselje Jastrebarsko ne postoji i prije te godine s obzirom

na to da je imalo rimokatoličku župu (sadržaj Povelje Bele IV.). Ono postoji i ima

svoju ulogu kad već 1257. dobiva i poseban znak naklonosti Bele IV., Arpadovića.2. Vlasnici Jastrebarskog bili su kraljevi iz kuće Anžuvinaca, knezovi Babonežić

meštar Franjo Bernardov iz Budina, lipovački vlastelin Ivan Mutini, Martina Fran-

kopana, kralj Matij Korvin, oficiri Bele IV. Ladislav i Tomo Petö de Gerse i 1519.

zamjenom vlasništva zemlje dolazi u posjed obitelji Erdödy, koji ostaju njegovi vlasnici do 1848. kada su ukinuti feudalni odnosi.3

RIZNICA POVIJESTI, KULTURE I UMJETNOSTI

Jastrebarski kraj doista je prava riznica povijesti, tradicije, kulture, umjetnosti i ljepote. To znamenito područje, "kolijevkom biskupa", a u doba osnivanja samostana u

jaskanski kraj ulazila su i područja koja su znakovito prozvana - "dolinom kardinala".

Kardinali, sinovi ovog kraja, blaženi Alojzije Stepinac i blagopokojni Franjo Kuharić,

taj čarobni krajolik, proslavili su njegovi građani koji su u vremenu svog djelovanja

pronijeli ime mjesta Jaska, a u državnim zajednicama i ime Lijepe Naše.

2 3

P. Cvekan 1982., 14-15

P. Cvekan, 1982., 20-21

31

Ima ih iz svih područja djelovanja - vojskovođe, banovi, pučki tribuni, narodni vođe, prosvjetitelji, znanstvenici, slikari koji su rođeni ili su djelovali u Jaski, prema

zapisima još tamo od šesnaestog stoljeća. Navest ću prema osobnom izboru neke od njih koji su rođeni do kraja 19. stoljeća:

Benedikt Vinković (Jastrebarsko, 1581 - Zagreb, 2. prosinca 1649.)4 Rafael Levaković (Jastrebarsko, oko 1590. - Zadar, 1650.) 5 Martin Borković (Domagović kraj Jastrebarskog 1597.- Zagreb 31. listopada 1687.)6

Tomaš Mikloušić (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. - Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.)7

4

Vinković, Benedikt, pečujski (1630) i zagrebački biskup (1637), doktor filozofije, teologije

i crkvenog prava. Na saboru u Požunu (1625) branio crkvenu pripadnost Međimurja Zagrebačkoj

biskupiji. Na crkvenoj sinodi u Trnavi (1638) obranio zagrebački obred i drevne tradicije biskupije.

Sazvao sinodu u Zagrebu (1642) i obnavljao katedralu. Ostavio u rukopisu kratku povijest Zagreb.

biskupije i druge pov. i teol. radove. 5 Rafael Levaković (u bugarskim izvorima: ) stupio u franjevački

red oko 1610. hrvatski prevoditelj -poznavao glagoljicu, i povjesničar, franjevac, vatikanski diplomat

(bio je naslovni smederevski i ohridski biskup), veliki zaštitnik jaskanskog kraja, kanonik kaptola

zagrebačke biskupije., Obrazovanje je stekao na Trsatu, gdje mu je učitelj i mentor bio p. Franjo

Glavinić. Studira u Italiji i djeluje u Rimu te za Vatikan obavlja vjerske i diplomatske poslove u

Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji i Ugarskoj. Radio na sjedinjenju pravoslavnih kršćana u Hrvatskoj s

rimskom crkvom. U Rimu je objavljivao hrvatske glagoljske knjige te priređivao liturgijske knjige i

katekizme. Mnoštvo djela mu je ostalo u rukopisu. 6 Martin Borković, u Lepoglavi 1628. stupio u pavlinski red, 1629. ređen za svećenika, ,

imenovaon zagrebačkim biskupom 19.12.1667. i 11.6.1668. godine preuzima biskupsku stolicu i

postaje dvorski savjetnik, banski namjesnik za sudbene poslove 1670., imenovan 16. prosinca 1686.

godine kalačko-bačkim nadbiskupom i mitropolitom, umro je 31. listopada 1687., u 90. godini života. Bistar i nadaren dječak iz malog sela dolazi na školovanje u isusovačku gimnaziju u Zagreb.

Studirao je filozofiju, metafiziku i teologiju. Rješavao crkvena pitanja o odnosima Rimokatoličke

crkve prema doseljenim uskocima te pitanje Zrinsko-Frankopanske urote. Utemeljio zagrebačko sirotište u Vlaškoj ulici. Kako je biskupska čast u tom vremenu povezana sa svjetovnom vlašću (zastupnik u Saboru,

ban), kao vrhovni pastir crkve zagrebačke, biskup Borković je zaslužan: - da Marijin kip u Remetama dobiva naslov «Advocata Croatiae - Fidelissima Mater», odnosno

"Zagovornica Hrvatske - Navjernija Majka", koji joj je dodijelio Hrvatski sabor. - da je 1671. godine za učilište u Lepoglavi dobilo pravo dodjeljivanja akademskih stupnjeva

-doktorata znanosti, - da je 15. srpnja 1684. pronađen Marijin kip u Mariji Bistrici (zaboravljen i zazidan) i

postavljen na glavni oltar, - da na njegov prijedlog Hrvatski sabor na zasjedanju od 9. i 10. VI. 1687. godine imenuje Sv.

Josipa zaštitnikom Hrvatske i u dokumentima Sabora na latinskom jeziku zapisano je: »Sveti Josip,

Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika

Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.« - da pokuša 17.3.1670.g. spasiti Petra Zrinskoga i Krstu Frankapana od njihova smaknuća, ali

je prevaren od strane cara Leopolda, - da je njegova zasluga što je spasio ustavnost Hrvatskoj, i što Hrvatska nije izjednačena s

običnim nasljednim zemljama kuća Habsburga nakon sloma Zrinsko-Frankopanske urote. 7 Tomaš Mikloušić, «Toma ili Tomo Miklouschich» kulturni djelatnik, dramaturg, pisac, pre-

vodilac, gramatičar, nakladnik, bibliofil, hrvatski (kajkavski) je pisac i prosvetitelj, važna osoba knji-

32

Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. - Washington, DC, 15. svibnja

1964.)8

Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. - Zagreb, 14. svibnja 1974.)9 U Jastrebarskom su se školovali, živjeli ili djelovali književnica Ivana Brlić-

Mažuranić,10 Stjepan Bakšić, 11 Josip Lang12 , Ante Starčević i David Starčević 13.

ževnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika. Jedan od posljednjih zagovornika kajkavskoga narječja kao književnoga

Završio gimnaziju na zagrebačkom Gornjom Gradu, studirao u Zagrebu filozofiju i teologiju u

Pešti. Godine 1790. zaređen za svećenika, u Zagrebu radio je od 1795. do 1805. kao profesor grama-

tike i poetike na Arhigimnaziji. Poznat kao nakladnik i obrađivač izvornih i prevedenih kajkavskih

dramskih tekstova. 8 Vladko Maček, hrvatski političar i pravnik, vođa hrvatskog naroda i predsjednik Hrvatske

seljačke stranke, zaslužni političar i mirotvorac, rođen u Jastrebarskom, živio na svom imanju u

Kupinc. 9 Ljubo Babić, slikar, scenograf, književnik, povjesničar umjetnosti, kritičar i likovni pedagog,

ilustrator i scenograf, u Jastrebarskom ima prvi atelje. Njegovo slikarstvo tematski je vrlo raznoliko: slikao je portrete, krajolike, studije, mrtvu prirodu,

motive iz narodne poezije i folklora. Izražavao se različitim slikarskim i grafičkim tehnikama kao što su

tempera, ulje, akvarel, kreda, bakropis, litografija. 10 Ivana Brlić-Mažuranić rodila se u Ogulinu 18. travnja 1874. a umrla u Zagrebu 21. rujna

1938., hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih

spisateljica za djecu. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić. S obitelji se

iz Ogulina kao dijete prvo preselila u Karlovac, potom u Jastrebarsko. Udaje se 1889. i seli u Brod na

Savi (danas Slavonski Brod). 11 Stjepan Bakšić rodio se u Cvetkoviću kod Jastrebarskog, 15. prosinca 1889., a umro je u

Budrovcu kod Đurđevca, 7. kolovoza 1963., teolog, stručnjak za dogmatiku. Osnovnu je školu završio u Jastrebarskom. Gimanaziju završio u Zagrebu kao pitomac Nadbiskup-

skog sirotišta. Studirao teologiju. Za svećenika je zaređen 1913. Studije je nastavio na Gregorijanskom

sveučilištu u Rimu. U Innsbrucku je stekao doktorat iz filozofije (1915.) i teologije (1918.). 12 Josip Lang, rođen u selu Lepšić kraj Ivanić Grada, 25. siječnja 1857. a umro u Zagrebu 1.

studenog 1924., živio u Novakima, polazio školu u Jastrebarskom, studirao u Rimu i doktorirao na

Papinskom sveučilištu Gregorianum. Za svećenika je zaređen u Zagrebu 1883., imenovan je

kanonikom, zatim pomoćnim zagrebačkim biskupom-sluga Božji, kandidat za sveca, Puno je

posjećivao bolesnike, većinom sirotinju i dijelio duhovnu i obilnu materijalnu pomoć. Silazio je u

vlažne podrume, penjao se na tavane i potkrovlja da pomogne ljude u teškoj materijalnoj situaciji.

Svoju je mjesečnu plaću podijelio siromasima i često se morao zadužiti. Dobrotvor. 13 Ante Starčević i David Starčević (1840. - 1906.), političari i rodoljubi, dulje vrijeme živjeli i

djelovali kao odvjetnici u Jastrebarskom. Ante Starčević rodio se 23. svibnja 1823. godine u mjestu Žitnik kod Gospića, a umro u Zagrebu

28. veljače 1896.), bio je hrvatski političar, publicist, književnik. Još za života nazvan je Ocem

Domovine. Pučku školu pohađao je u Klancu. Godine 1839. dolazi u Zagreb, gdje se školuje i završava

gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u Senj, a od tamo u Peštu na studij teologije. Uz gimnaziju

dodatno uči i svladava latinski, njemački, mađarski, grčki i talijanski jezik. Godine 1846. u Pešti

promoviran je u doktora filozofije. Tada odlučuje ne posvetiti se svećenićkom pozivu, već borbi za

slobodnu i suverenu Hrvatsku.

33

FRANJEVCI U JASKI U prethodnim tekstovima već sam pisao o osnovanoj Provinciji Bosna Hrvatska

(1514.), koja je imala četiri kustodije i 38 samostana koje je - zbog turskih osvajanja u

razmjerno kratkom vremenskom razmaku za 51 godinu - gotovo sve izgubila do 1565.

godine. Preostali su samo: Senj, Trsat i Modruš. U želji da opstaju kao provincija na

području Hrvatske sa svojim izbjeglim narodom zamolili su plemstvo sjeverozapadne

Hrvatske i Slavonije da ih zaštiti, i našli zaštitu. Među plemićkim obiteljima koje su

fratrima pružile mogućnosti da dođu s narodom na svoje posjede bili su plemići iz

porodice Erdödy, koji su posjedovali područje Jastrebarskog, Pleševice, Samobora i

Cesargrada. Obitelj im je osigurala 1531. mali samostan, uz njihovu zavjetnu kapelu

Svetoga Leonarda u šumama Pleševice u Popovu dolu na Kotarima. Tu su franjevci

nadživjeli sve strahote turskog pljačkanja tijekom 16. stoljeća i nisu pobjegli, vršeći

časno svoje poslanje i pomaganje vjernicima ovoga kraja u župama Pleševice, Svete Ane i u Jastrebarskom.14

O točnom vremenu dolaska franjevaca u Jasku p. P. Cvekan je zapisao „... Za nas je to važno utvrditi, kad su franjevci u Jastrobarsko stvarno došli, a to

je sa sigurnošću moguće utvrditi na temelju sačuvanih podataka i zapisa. Najstariji sačuvani rukopis o franjevcima u Jaski koji nosi naslov: Aliqualis

notitia Originis Conventus Jaskensis, to jest: »Neka zabilježba (znanje) o početku

samostana u Jaski, spis koji je napisan 1608. godine, jer se u njemu piše o stvarima,

koje su se u jaskanskome samostanu događale od svibnja 1601. do 12. kolovoza 1608.

Spis započinje: — Prije svega (. . .) Toma Erdödy (...) je obnovio samostan ili crkvu

Blažene Djevice Marije na jaskanskom polju i obnovljenu braći Reda manje braće

dao Provinciji Bosni Hrvatskoj, koji je spomenutom provincijom upravljao časni

otac brat Franjo Bogdanich... ... Drugi jaskanski rukopis nosi naslov — »Brevis

notitia Provinciae Bosnae Croatiae seu Numerus Cuistodiarum et Conventuum tam

antiquorum, quam modernorum dictae provinciae, collecta ex certo M. S. Adm. Rdi.

Pris Francisci Glavinich, Ministri dictae Provinciae« to jest: »Kratko upoznavanje

Provincije Bosne Hrvatske ili broj Kustodija i samostana, kako starih tako i suvre-

menih spomenute provincije, sabranih iz rukopisa o. Franje Glavinića, provincijala

spomenute provincije... ... Treći rukopis jaskanskog samostana pod naslovom: Copia fassionis datae

Labacum ad Vnble Dfftorium anno 1776« — to jest: Prepis spisa upravljena časnom

Definitorijtu u Ljubljanu godine 1776.« iz samostana u Jaski piše doslovno: — Godine

1602. (...) Toma Erdödy (...) ovu napuštenu crkvu i samostan malo je obnovio i iste

godine Braći Malobraćana Provincije Bosne Hrvatske (...) predao za stanovanje, a spomenutom provincijom je tada upravljao O. Franjo Bogdanich«...15

34

14 15

P. Cvekan, 1982., 31 P.

Cvekan, 1982., 33

Naslovnica teke iz 1781. s popisom franjevaca u samostanu Jaska

...Svi spomenuti izvori se slažu: 1. Jaskansku crkvu i samostan su najprije držali oci dominikanci i pod konac

16. stoljeća napustiše. 2. Napuštenu crkvu i samostan dao je obnoviti ban Toma Erdödy i predao je

franjevcima Provincije Bosne Hrvatske. 3. Samostan i crkvu u Jaski primio je o. Franjo Bogdanić, tadašnji provincijal

spomenute provincije. 4. Godina dolaska franjevaca u Jasku se različito navodi, ali se može sa sigur-

nošću utvrditi... ... Iz svih sačuvanih popisa provincijalata Provincije Bosne Hrvatske očito je, da

je o. Franjo Bogdanić izabran 1598. na Trsatu i upravljao do 1601... ... Preostaje jedino tvrdnja o. Vigilija Greiderera, da su franjevci u Jasku došli

1600. za uprave o. Franje Bogdanića... ...zna se, da je 12. svibnja 1601. sastavljen najstariji sačuvani inventar jaskanskog

samostana. 16 Napustivši crkvu i samostan u Jastrebarskom 1572., dominikanci su sve vrijedne

stvari odnijeli iz crkve i samostana, to jest crkveno posuđe, odijela i namještaj. To je

razlog da jaskanska crkva nije u času dolaska franjevaca imala ni najpotrebnije stvari,

ni potrebne za svećeničku službu. Kako bi franjevci mogli vršiti svoju službu pomogli su im dobročinitelji te je

1608. sastavljen popis dobročinitelja, koji su samostanu pomogli novcem kao i popis

16

P. Cvekan, 1982., 34

35

jaskanskog samostana napisan do 1612. godine, u kojem su navedeni dobročiniteljima koji su pomagali franjevcima na početku njihovog boravka i djelovanja u Jaski:

- ban Tomo Erdödy poklonio je jedan kalež od čistoga srebra, pozlaćen i s naj- boljim ukrasima, zajedno s crkvenim odijelom bijele boje sa svim pripadnostima,

- 8. prosinca 1602. poklonila je kneginja Ana Marija Ungnad, Tomina žena, jedan svileni antipendij bijele i crvene boje,

- 1604. kuhar Tome Erdödyja Martin Ulassich dvije prekrasne slike s relikvijama pod kristalnim staklom,

- 25. ožujka 1606. darovala je grofica Suzana Erdödy pet rubčića za oltar, - 23. kolovoza 1606. darovao je Mato Dorotić rubčić ukrašen vezivom, a u arhi-

vima zapisani su i drugi darovi potrebiti za službu franjevaca u crkvi.17 Svi ti popisi potvrđuju vrijeme dolaska franjevaca u Jasku koje navodi p. P.

Cvekan. Iz sadržaja popisa predmeta za uporabu uz jedno crkveno ruho crvene i crne

boje, vidljivo je da od svega potrebitog ima samo po jedan do četiri komada ("čabric",

"badni za mošt", "korita","sito", "rešeto", "kabla u čem se nosi voda", "viahnica" za žito, "vriće

platnene", "mih", "sedlenica konska", "blazina", "vilahan"-plahte, "vankuš", "kotal", "ponyava aliti

guni", "octenka s octom", "ručnika") "tanirov" 18, "peteh"- pijetao 70 i "kvočka s piličići" 7. Iz ovoga inventara bi se dalo zaključiti, da je u jaskanskom samostanu samo je-

dan franjevac — svećenik, kojemu vjerojatno pomaže neki sluga, jer ima samo jednu

blazinu, jedan jastuk, dva ručnika, jedan svijećnjak, jedno sedlo.

36

17 18

E. Laszowsky, 1925., 134-135

slika popis iz arhiva provincije

Preslika popisa18

Da bi franjevci opstali u složenim feudalnim odnosima kao i prava koje su trebali dobiti od biskupa i župnika, bila je vrlo važna povlastica pape Siksta IV. o primanju

nepokretne imovine u vidu oranica, livada i vinograda i legata za služenje misa. Bez

toga franjevci ne bi mogli preživjeti u teškim vremenima neprestanih borbi s Turci-

ma. Nepokretna imovina bilo je pitanje postojanja, što je uvidio i njihov dobrotvor

ban Toma Erdödy kad je naredio da se franjevcima da zemlja za njihovo uzdržavanje

iz njegove jaskanske gospoštije. Ban Tomo Erdödy je zemlje dao prije 10. prosinca

1610. jer je to datum sudske parnice između samostana i nekih kmetova bana Tome Erdödyja pred jaskanskim sucem..19

I tako skroman život male rezidencije (nema uvjeta da bude samostan) bio je

opterećen događajima u provinciji gdje su manjinski broj samostana u Kranjskoj pre-

uzeli sve provincijske ovlasti. To je uvjetovalo nastojanjem/borbom naroda od 1650.

do 1655. da franjevci ostanu u Jaski. Isto je bilo i od 1693. - 1696. kada su se za ostanak zauzeli i plemići te zagrebački

biskup. Kranjskoj provinciji Sv. Mihovila plemići su zaprijetili da ne će dopustiti sa-

biranje milostinje na ovom hrvatskom području, a biskup da će - uskratiti svećeničko

poslanje franjevcima, koji ne budu znali hrvatski propovijedati. Franjevci ostaju te nepunih 50 godina od borbe za ostanak sagrade novi samo-

stan 1723. te postaju i formalno samostanom s gvardijanom kao poglavarom, gdje je redovito po 12 braće franjevaca, i mogu živjeti..20

DJELOVANJE FRANJEVACA

DUŠOBRIŽNIČKI RAD Toma Erdödy kao gospodar gospoštije i grada Jaske omogućio Franjevcima da se

nastane uz crkvu na jaskanskom polju i preuzmu mali napušteni dominikanski samo-

stan. Znao je da franjevci u zagrebačkoj biskupiji ne mogu kao u Bosni biti upravitelji

župa, i stvarno i nisu bili tijekom svih 380 godina boravljenja na ovome području. Oni su pomagali župniku u Jaski i još više župnicima iz jastrebarskog kraja i u

Pokuplju. Dušobrižnički rad izvan samostana ovisio o naklonosti mjesnih župnika, koji su

franjevce — svećenike mogli pozivati za pomoć u propovijedanju i ispovijedanju. Bez

zaštite rimskih papa, koji su ih podržavali, pomagali i branili, franjevci se sigurno

ne bi održali. Tako su služili u Volavju 12 misa godišnje i rado pomagali župnicima iz Plešivice,

Svete Jane, Petrovine, Trga kod Ozlja i Pokupskog...21

19 20 21

P. Cvekan, 1982., 40 P.

Cvekan, 1982., 43 P. Cvekan, 1982., 84-87

37

KUĆA NOVICIJATA Kad su odredbom cara Josipa II. hrvatski samostani Provincije Hrvatsko-kranjske

postali samostalna provincija pod naslovom Hrvatsko-primorska od 1783. do 1810.,

jaskanski samostan je postao kuća novicijata za klerike, buduće svećenike, u novicijatu

su bila po tri brata klerika - novaka.

KULTURNA OSTAVŠTINA Odlaskom franjevaca i dolaskom cistercita 1982. neke su umjetnine i mnoge

knjige odnesene iz Jastrebarskog u franjevački samostan u Samoboru. Franjevci su se

ponovno vratili u rujnu 2008. te obnavljaju samostan kako bi se vratile sve umjetnine i

knjige koje mu pripadaju. Brzina uređenja ovisi o sredstvima koja se mogu osigurati za

kompleks crkve Sv. Marije i franjevačkog samostana u Jastrebarskom koji su pod za

zaštitu Zavoda spomenika kulture. Rješenje je izdano pod brojem: 02-474/165-1965. u Zagrebu 20. XII. 1965.22

Glavni ulaz u crkvu i samostan

38

22

P. Cvekan, 1982., 91

Z i d s a m os t a n a

KNJIŽNICA I ARHIV

Samostanska knjižnica je bila razmjerno mala i u prošlosti bila je smještena u

prvoj sobi istočnog samostanskog trakta u katu, a u vrijeme pisanja p. P. Cvekana

knjige o Jaski, nalazila se u hodniku zapadnog trakta ispred ulaza na kor. Knjižnica je

čuvala vrijedne knjige filozofskog, teološkog, moralnog i propovjedničkog sadržaja,

među njima i inkunabule. To vrijedno kulturno blago čeka povrat u novouređene prostorije.23

Arhiv samostana uredio je p. Vatroslav Frkin, u tri kutije - stručno i čuva se u

provincijskom arhivu u Zagrebu. Lijep je tu broj izvornih povelja i ostalog arhivskog

materijala, od kojih sam neke slikao te ih objavljujem.

23

P. Cvekan, 1982., 93

39

Pismo Tome Erdödya-1606.

Zapis iz 1516. god pisan na glagoljici, u arhivi provincije

40

SAMOSTANSKA LJEKARNA - LJEKARNICI I RANARNICI Jaskanski gvardijan o. Kerubin Koenig zapisao je 10. 6. 1784., da u samostanu

postoji mala ljekarna (apotheca nostra exigua), za koju samostan izdaje godišnje 25

fl. za materijale potrebne kod pripremanja lijekova. Ljekarna priprema lijekove

prvenstveno za redovnike samostana (ad usum Religiosorum), a uz to, koliko je

dopušteno, besplatno se lijekovi daju svjetovnjacima, siromašnima i bogatima i

plemićima (ad quantum fas est etiam Saecularibus tam pauperibus, tum divitibus, et

Nobilibus gratis absque ulla solutionis exactione dantur). Spremnost samostana

davati lijekove besplatno potiče da mnogi takvi, sa svoje strane, daju samostanu milostinju za ljekarnu.24

Najstarije tabule jaskanskog samostana nisu sačuvane. Na osnovi izvještaja o

utrošenim sredstvima za potrebe ljekarne (10. 6. 1748.), dokazuje se da ljekarna postoji i

prije toga datuma, s obzirom na to da su franjevci imali trošak za njezin rad. Jaskanska

rezidencija dobila je status samostana 1723., i tu je živjelo po pravilima najmanje 12

franjevaca, a u samostanu su se od 1793. pripremali kandidati za redovnike (novicijat).

Pravila njihova reda nalagala su da moraju imati najmanje kućnu ljekarnu i brata koji

će se brinuti za bolesne. Iz rasporeda osoblja (tabula) 1752. godine vidljivo je da su u jaskanskom samo-

stanu tada djelatna dva ranarnika: fra Emilijian Schröck (umro u Jaski 1775., a u redu proveo 41 god.) fra Protazije Hueber (umro u Brdovcu 1783., a u redu proveo 42 god.) i ljekarnik fra Gaudencije Tschebul -Ćebul (umro 1781. u Samoboru, u redu

proveo 36 god.), što znači da je već i prije te godine u samostanu postojala ljekarna. U jaskanskom samostanu umiru ranarnici: fra Vital Dännemann, umro 2. II. 1777., 43 u redovništvu, fra Pantaleon Schranzhoffer, umro 22. III. 1775., u redu proveo 28 godina, fra Deogracije Sallacher (Zalokar), umro 23. III. 1798., u redu proveo 47 godina..25

LITERATURA

Barle J., 1907., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, separat iz "Liječničkog vjesnika", Zagreb

Cvekan P., 1982., Franjevci u Jaski, Slav. Brod Laszowsky E., Franjevački samostan u Jastrebarskom, »Arhivski vjesnik« II. 1/1925,

str. 115-156.

24 25

P. Cvekan, 1982., 90-91 J. Barle, 1907., 8

41

IZVORI

Arhivska građa iz ostavštine p. Paškala Cvekana

Monografije samostana, autor p. Paškal Cvekan:

Franjevci u Karlovcu, Karlovac 1979. Franjevci u Remetincu, Virovitica 1995. Franjevci svetog Lenarta na Kotarima, Virovitica 1995. Šematizam hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1969. i 1992. Laszowsky E., Iz arhiva trgovišta Jastrebarskoga, »Arhivski vjesnik«

2/1926, 157-170. Cvitanović Đ., Franjevački samostan u Jastrebarskom, Peristil, 12-

13, Zagreb 1969-1970, str. 117-132. Cvitanović Đ., Tragovi prisutnosti Dominikanaca u Jastrebarskom, Čovjek i prostor,

god XX, broj 243, Zagreb, lipanj 1973. str. 14-15, Leksikon hrvatskih pisaca,

Školska knjiga, Zagreb, 2000. Sekulića A., Hrvatski pavlini na stolici zagrebačkih biskupa, Lepoglavski zbornik

1993. godine, Zagreb, str. 7-49.;

42

KOZLINAC

(Astragalus membranaceous)

Kozlinac (Astragalus membranaceous) višegodiš- nja je

biljka, a prirodno joj je stanište u

Kini, Mongoliji i Koreji. Sadrži

mnoge tvari koje potiču imunosni

sustav našeg tijela. U Kini se ta

biljka dugo upotrebljava za

sprečavanje, ali i liječenje bolesti. S

botaničkog stajališta, kozlinac je

srodan sladiću i grašku. Iako ima

slat- kast miris, blijedožute cvjetove i

nježnu strukturu zbog koje izgleda

vrlo krhko, kozlinac je zapravo

vrlo otporan. Više je od 2000 vrsta ove biljke, ali Astragalus membranaceus i Astragalus mongholicus

najviše se primjenjuju u medicini.

44

IZ RADA DRUŠTVA

CENTRALNA PRIPREMA ANTINEOPLASTIČNIH LIJEKOVA U LJEKARNI - DJELOKRUG RADA FARMACEUTSKOG TEHNIČARA Seminar „Centralna priprema antineoplastičnih lijekova u ljekarni - djelokrug

rada farmaceutskog tehničara" organizirao je HDFT u suradnji s Aesculap akademi-

jom, 23. ožujka 2013., u Zagrebu u prostorijama tvrtke B. Braun d.o.o.. Seminar je

namijenjen farmaceutskim tehničarima zaposlenim u bolničkim ljekarnama, a obu-

hvaćeni su klinički bolnički centri, kliničke, županijske, opće i specijalne bolnice u

Republici Hrvatskoj. Od evidentiranih 122 tehničara bolničkih ljekarni, seminaru je

prisustvovalo 45 kolegica i kolega te članovi Stručnog odbora HDFT-a. Tema je obuhvatila rad stanica ljudskog organizma, nastajanje neoplazmi, principe

liječenja zloćudnih bolesti, lijekove koji se primjenjuju u liječenju istih i protokole -

sheme liječenja. Predstavljena je nadležnost ljekarne kao mjerodavnog mjesta unutar zdravstve-

ne ustanove, gdje se u kontroliranim uvjetima uz propisane mjere zaštite, izrađuju

pripravci antineoplastičnih i CMR lijekova. Predstavljen je način rada odjela CPC-a

unutar ljekarne KBC-a Osijek i ljekarne KBC-a Zagreb.

Učesnici seminara Predavač A. Antolović-Amidžić, mag. pharm.

Nakon teorijskog dijela održana je radionica na kojoj je svaki sudionik imao

priliku iskušati osnove rada s priborom za pripremu (nastavci, adapteri, setovi), i to

poluzatvorenim i zatvorenim sistemom. Pribor koji se koristi u ljekarnama, pa tako

i na ovoj radionici, proizvodi su tvrtki B. Braun d.o.o. i Teva-Pliva Hr- vatska d.o.o. Svi zainteresirani posjetili su ljekarnu Rebro pri KBC-u Zagreb i upoznali se

s prostorom CPC-a. Anketa nakon seminara pokazala je visoku ocjenu sudionika.

45

Praktični rad Voditeljica radionice Lidija Gajski, mag. pharm.

Stručni odbor HDFT-a priželjkuje više ovakvih događanja, kojima potvrđujemo

zainteresiranost kolegica i kolega za svaku temu unutar struke i nastojanje da se znanje

iz četverogodišnje škole kontinuirano nadograđuje. Ovaj seminar organiziran je u suradnji s Aesculap akademijom koja uživa svjetsku

reputaciju vodećeg globalnog foruma za medicinsko usavršavanje liječnika, osoblja za

njegu bolesnika, osoblja u operacijskim dvoranama, anesteziji, odjelnom i bolničkom

menadžmentu, a sada i farmaceutskih tehničara. Tečajevi trajne medicinske izobrazbe

(TMI) sastoje se od „hands-on" radionica, seminara i međunarodnih simpozija. Zbog

toga je Aesculap akademiji dodijeljena „Frost i Sulivan" nagrada kao „ Globalnoj me-

dicinskoj profesionalnoj edukacijskoj ustanovi godine" tri puta za redom. Tečajevi su

iznimne kvalitete te ovlašteni od odgovarajućih medicinskih društava i međunarodnih

medicinskih udruga.

Nada Vraneković

KOMENTAR Stručno predavanje održano je 23. ožujka 2013. u suradnji s Aesculap akademijom.

Iz KBC-a Osijek na seminaru je sudjelovalo troje kolega i predstojnica naše ljekarne

Aurora Antolović-Amidžić, mag. pharm., koja je ujedno bila i predavač. Kolege teh-

ničari bili su oduševljeni velikim odazivom i zainteresiranošću temom "Centralna pri-

prema antineoplastičnih lijekova u ljekarni - djelokrug rada farmaceutskog tehničara". Naravno da bi trebalo biti što više takvih i sličnih predavanja i edukacija koje su

specifične za farmaceutske tehničare u bolničkim ljekarnama.

Mirjana Lukavski

46

SASTANAK EUROPSKOG UDRUŽENJA

FARMACEUTSKIH TEHNIČARA - BLED,

11. DO 13. 4. 2013.

Nastavljajući aktivnosti preuzete na prethodnim sastancima europskog udruže-

nja, Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara prisustvovalo je redovnom sastanku

Udruženja farmaceutskih tehničara Europe. Zemlja domaćin ove godine bila je

Slovenija i sastanak je održan na Bledu.

Zemlje koje su prisustvovale sastanku su:

Finska, Engleska, Irska, Francuska, Portugal,

Njemačka, Danska, Slovenija, Srbija, Mađar- ska,

Norveška, Švedska, USA i Hrvatska. Iz Hrvatske

su bile Jasmina Vajdić i Svjetlana Jakovac. Raspravljalo se o problemima koji su

prisutni u zemljama članicama, a jedan od njih

koji muče posebno zemlje iz okruženja - a to su

Srbija i Mađarska - je i prekvalifika- cija za zanimanje farmaceutski tehničar. Iznijeto je kratko izvješće o FIP-ovu kongresu, u

sklopu kojega je održan prvi svjetski kongres za farmaceutske tehničare. Problemi

koji su prisutni u svim zemljama su problemi globalne krize, koji su se odrazili i na tržište rada i tržište lijekova te tako utječu i na profesiju farmaceutskog tehničara.

Kako je predstavnica Francuske Catherine Piron odustala od sudjelovanja u radu

društva, a ona je bila do ovog sastanka i tajnica društva, pristupilo se novom glasovanju.

Tako je Tess Fen, predstavnica Engleske, postala tajnica društva, a Monika Pandurić,

predstavnica Slovenije, članica odbora. Raspravljalo se o novom izgledu Europskog

udruženja farmaceutskih tehničara, te je donijeta odluka o pokretanju web stranice

udruženja. Zemlja koja će koordinirati tim zadatkom je Njemačka. Zadaci koji i dalje

ostaju su registracija društva te promocija društva. Sljedeći sastanak zakazan je za 2014 u Finskoj, u Helsinkiju. Na kraju sastanka

pripremljen je zajednički izvještaj koji u cijelosti donosimo.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Europsko udruženje farmaceutskih tehničara razgovaralo je o sigurnosti pacije-

nata i gospodarskoj klimi. Europsko udruženje farmaceutskih tehničara (EAPT) održalo je svoj godišnji

sastanak na Bledu, u Sloveniji, 11. i 12. 13. travnja. Sudjelovalo je četrnaest zemalja.

47

Trenutno pogoršanje gospodarske klime bio je jedna od glavnih tema svih raz- govora između predstavnika zemalja te utjecaj krize na kvalitetu ljekarničkih usluga.

Istaknute teme bile su: problemi s cijenama lijekova, medicinske nestašice i učinci

na kadar. Sudionici su izrazili zabrinutost zbog toga i zaključili da sve to može imati i

velik utjecaj na sigurnost bolesnika. Također su razgovarali o tome kako farmaceutski

tehničar može pomoći u rješavanju tih problema. EAPT u potpunosti podupire potrebu za većom mobilnošću farmaceutskih

tehničara koji rade diljem Europe. Udruga ima za cilj olakšati to, kao jedan od svojih

prioritetnih projekata. EAPT-ov je glavni cilj poduprijeti europske farmaceutske tehničare, njihov rad i

najviše prioritete u sigurnost pacijenta.

Svjetlana Jakovac

48

72. MEĐUNARODNI KONGRES FIP-a

(III. dio)

SVJETSKI KONGRES FARMACIJE

I FARMACEUTSKIH ZNANOSTI 2012

Amsterdam, 3. - 8. listopada 2012.*

U ovom trećem dijelu izvješća s ovogodišnjeg Svjetskog kongresa farmacije i

farmaceutskih znanosti spomenut ću još neka događanja i dijelove programa, o kojima

je manje pisano u predhodnim izvješćima te prenijeti neke osobne utiske.

Mjesto održavanja kongresa - Kongresni centar RAI

Međunarodna farmaceutska federacija (FIP) slavila je ove godine stotu obljetnicu

postojanja pa je Svjetski kongres farmacije i farmaceutskih znanosti održan u Amster-

damu, u Nizozemskoj, zemlji gdje je FIP i osnovan (The Hague, 1912). Suorganizator

kongresa, koji se održavao 3. - 8. listopada 2012., bilo je Nizozemsko kraljevsko

udruženje farmaceuta (Koninklijke Nederlandse Maatschappij ter bevordering der

Pharmacie, KNMP), koje je ujedno održalo i svoj godišnji sastanak. Glavna tema kongresa bila je: „Unaprjeđenje zdravlja odgovornom uporabom

lijekova". Dan prije početka kongresa održan je Ministarski sastanak na vrhu (Ministers

Summit), kojeg je organizirao nizozemski ministar zdravlja, na temu dobrobiti od

odgovorne uporabe lijekova - ustrojstvom zdravstvene politike za bolju, učinkovitiju i

isplativiju zdravstvenu skrb (The Added Value of Responsible Medicines Use - Setting

policies for better and cost-effective healthcare). Za taj sastanak, kojem su prisustvo-

*

Tekst preuzet iz Farmaceutskog glasnika 12/2012.

49

vali ministri zdravstva, koji su se odazvali pozivu organizatora, bila su pripremljena dva posebna izvješća.

Izvješće IMS Instituta za zdravstvenu informatiku temeljilo se na evaluaciji

gubitaka uzrokovanih neodgovornom uporabom lijekova koji, kako se procijenjuje, u

svijetu iznose više od 500 milijardi USD. Jedna od pet glavnih preporuka za pobolj-

šanje odgovornije uporabe lijekova bila da se ojača i unaprijedi ulogu ljekarništva u

zdravstvu. S tim u vezi nekoliko je kongresnih cjelina bilo posvećeno rješenjima kako

ljekarnici i njihov potencijal mogu povećati odgovornu primjenu lijekova, posebice u

području suradljivosti pacijenata. Izvješće WHO-a odnosilo se na razne modele i mogućnosti provođenja odgovor-

nije uporabe lijekova, ističući također važnost doprinosa ljekarnika. Ovakve studije i izvješća pokazuju mogućnosti i učinke koje ljekarnici mogu

imati na povećanje suradljivosti pacijenata, a time i bolje ishode liječenja uz istodobne

uštede u zdravstvu. Predsjednik FIP-a Michel Buchmann formulirao je zaključke Ministarskog

sastanka kako slijedi: - Ministarstva zdravlja trebaju farmaceute promatrati kao ključne članove tima

zdravstvene skrbi. - Potrebno je podržavati što jaču suradnju između članova zdravstvenog tima. - Farmaceuti do sada nisu bili u potpunosti iskorišteni, pa to valja stalno naglaša-

vati u svakoj zemlji, jer su farmaceuti spremni u potpunosti rabiti svoje kompetencije. - Donositelji odluka moraju shvatiti da poticaje i plaćanje lijekova treba reorga-

nizirati da bi se osiguralo partnerstvo u praksi fokusirano na pacijente. - U interesu je svih koji sudjeluju u zdravstvenoj skrbi, od vlada, globalnih orga-

nizacija, do industrije, civilnog društva i zdravstvenih radnika da što bolje surađuju

da bi se postigla što odgovornija uporaba lijekova. U svijetlu takvih opredjeljenja FIP je izdao Deklaraciju (Centennial Declaration),

koju je potpisalo svih 127 organizacija članica FIP-a.

M. Jakševac Mikša u ime HFD-a potpisuje Stoljetnu Deklaraciju na velikom panou

50

Održana su i četiri Okrugla stola za sve zainteresirane strane u zdravstvenim sustavima, koje se bave lijekovima (Stakeholders roundtables) s temama: Ispravan

lijek za određenog pacijenta (s naglaskom na primjerenost liječenja i prevenciju

medikacijskih pogrešaka), Pridržavanje terapije, Snaga izmjenjivanja informacija u

zdravstvenim sustavima i Inovacije. Prva dva dana kongresa, za Akademske institucionalne članove FIP-a (Farmace-

utske fakultete učlanjene u FIP), održavao se Forum dekana (Academic Institutional

Membership Global Deans Forum). Naš se Fakultet ove godine učlanio u FIP pa je i

dekanica FBF-a prof. dr. sc. Karmela Barešić sudjelovala u radu Foruma. Najviše se

raspravljalo o ujednačavanju izobrazbe budućih generacija studenata farmacije u svijetu. Prvi puta je FIP, u okviru kongresa, organizirao i Simpozij za farmaceutske

tehničare i drugo stručno osoblje u ljekarnama. Željelo se sagledati situaciju u svijetu

vezanu za raznolikost edukacije, djelokruga rada i važnost djelatnika srednje stručne

spreme, kao dijela ljkarničkog tima. S obzirom na velike razlike između zemalja težnja je

ujednačavanja školovanja i opsega rada te kategorije zdravstvenih radnika. Tom su

Simpoziju, na poziv, prisustvovali i predstavnici Hrvatskog društva farmaceutskih

tehničara. Izradili su i poster te kolegama iz svijeta približili aktivnosti svog Društva i

položaj u hrvatskom ljekarništvu. Povodom obilježavanja stogodišnjice FIP-a

Sekcija za javno ljekarništvo izradila je vrlo za-

nimljiv video o ljekarnicima širom svijeta - „100

ljekarnika govori". CD je nastao na temelju poziva FIP-a

individualnim članovima, da na osnovu pred- loška,

pošalju snimljene kratke filmove o svom radu te je iz

pristiglih priloga odabrano 100 najboljih. Među

odabranima su i prilozi naših kolegica Milke Jukić i

Arijane Meštrović, na temelju kojih kolege iz drugih

zemalja mogu dobiti utisak o hrvatskom ljekarništvu. FIP je još proljetos pozvao sve svoje organiza-

cije članice da izrade postere o svom radu. Poster je CD 100 Pharmacists talking trebao sadržavati kratki uvod o samoj organizaciji,

a potom prikaz dva provedena ljekarnička projekta i jedan budući projekt. HFD se

odazvalo pozivu i poslao poster za tu sekciju, koja se zvala " Budućnost farmacije,

budi dio njezinog kreiranja", a izradile su ga M. Jakševac Mikša i A. Meštrović. Cjelokupni program kongresa bio je tako opširan da se odvijao punih 6 dana prije i

poslije podne (9 -12 i 14 - 17 sati) u 8 dvorana istodobno. Povrh toga predavanja, u

određenim tematskim cjelinama, održavala su se i u doba ručka (12.15 - 13.45) ili

rano ujutro.Tako su primjerice predavanja na temu "Farmaceuti u humanitarnom radu"

održana prvog dana kongresa ujutro od 7.30 do 8.45 sati. O programu kongresa pisali smo u najavama kongresa u predhodnim brojevima

našeg lista, a može ga se detaljno pregledati, kao i sažetke predavanja i postera na

web stranicama FIP-a. Velik dio programa pripremile su pojedine sekcije i radne

51

skupine FIP-a te je obuhvaćao sve dijelove farmaceutske struke. Preopširan je da ga ovdje ponovno prikazujemo.

Kongres je pratila i farmaceutska izložba, koja je ove godine bila mnogo veća

od predhodnih.

Slijeva K. Rukavina i M. Jakševac Mikša uz poster u sekciji: FIP - Member Organisation Village, The Future

of pharmacy, be part of the creation

SUDIONICI IZ HRVATSKE Iz Hrvatske je bilo registrirano 14 sudionika. Većina je i aktivno sudjelovala

u radu kongresa. Predsjednik HFD-a Krešimir Rukavina bio je naš predstavnik na

Skupštini FIP-a (prikaz u Farm. glas. 11/2012). Maja Jakševac Mikša bila je

predstavnica HFD-a na sjednici Upravnog odbora Sekcije za javno ljekarništvo i

potpisnica Deklaracije u povodu stote obljetnice FIP-a (Centennial Declaration),

koju objavljujemo iza ovog članka, prevedenu na hrvatski jezik. Kolegica Arijana

Meštrović održala je predavanje u dijelu programa FIPEd (FIP Education Initiatives)

pod nasalovom „Advancing practice through professional recognition: Is competence measurable in advanced practice?"

Ostali sudionici iz Hrvatske većinom su bili autori posterskih prezentacija kako slijedi:

Sekcija dizajniranja i istraživanja lijekova: M. Jadrijević-Mladar Takač, M. Muza, V.Takač: The use of NMR chemical

shifts in correlation studies with molecular descriptors, drug-likeness scores and admet

properties in a series of protein tyrosine kinase inhibitors. Sekcija za analitičku znanost i farmaceutsku kakvoću: H. Tumir, S. Tomić, J. Bošnir, D. Puntarić: Elements in medicines for oral ad-

ministration.

52

Sekcija za bolničko ljekarništvo: M. Ortner Hadžijabdić, I. Mucalo, D. Rahelić, V. Božikov, Ž. Romić: The role

of pharmacist in the treatment of metabolic syndrome. Sekcija kliničke biologije: A. Antolović Amidžić, S Stiblik Stipešević, D. Vuković: Escherichia coli in clinical

hospital center Osijek in period of 2008.- 2011. Sekcija za javno ljekarništvo: M. Ladavac, Lj. Majstorović, J. Blekić, M. Jukić i D. Bajto: Change in patient

attitudes towards antibiotics - is there hope?

Od društvenih događaja valja istaknuti Prijam dobrodošlice, koji je, za sudionike

koji su se na vrijeme prijavili, održan u petak, 5. listopada 2012., dok je za ostale po-

novljen sljedećeg dana, budući da nijedno prikladno mjesto u Amsterdamu ne može

istodobno primiti više od 5000 sudionika. Prijam dobrodošlice je bio lijep doživljaj,

uključivao je vožnju brodovima po amsterdamskim kanalima od kongresnog centra

do odredišta - pomorskog muzeja (Maritime Museum), gdje su sudionici, uz ugodno

druženje i prigodan domijenak mogli razgledati i zanimljive muzejske eksponate.

Predsjedničkom prijemu, kao i Skupštinskoj svečanoj večeri, kojima uglavnom prisu-

stvuju službeni predstavnici pojedinih organizacija, članica FIP-a, prisustvovali smo

kao uzvanici. Tijekom kongresa svaka Sekcija FIP-a organizirala je svoju večeru, u

nekom od hotela ili restorana, gdje su se članovi te sekcije mogli družiti, zabavljati i

izmjenjivati iskustva. U subotu 6. listopada FIP je sudionicima kongresa omogućio

besplatan posjet poznatim amsterdamskim muzejima po vlastitom izboru. Završna

večera održana je, za oko 800 sudionika (posebno se plaćala), u impozantnoj dvorani

zgrade Beurs Van Berlage, koja se nalazi u središtu Amsterdama, a izgrađena je na

prelazu 19. i 20. stoljeća, kao burza.

Pomorski muzej u Amsterdamu Građevina Beurs Van Berlage

Iako je ovim kongresom obilježena 100. obljetnica osnivanja FIP-a, pa je po mno-

go čemu bio poseban, ovogodišnji me kongres u organizacijskom smislu nije oduševio. S

obzirom na takav jubilej očekivala sam svečaniju i uzvišeniju ceremoniju otvaranja

kongresa kao i veću maštovitost i inventivnost pri kreiranju nekih društvenih sadržaja,

53

s obzirom na mogućnosti Amsterdama. U svemu mi je nekako nedostajalo osjećaja zajedništva i topline, što je karakteriziralo većinu predhodnih kongresa, no možda je

razlog tome bila i iznimna brojnost sudionika (oko 5500), koji su bili raspršeni u

stotinjak amsterdamskih hotela. Mjesto održavanja kongresa bio je ogroman suvremen multifunkcionalan kon-

gresni centar RAI, podosta udaljen od središta grada, što je bila otežavajuća okolnost

zbog vrlo lošeg vremena. Iako RAI raspolaže s brojnim dvoranama različitih veličina i

opremljenosti, pa time i odličnim mogućnostima za organizaciju radnog dijela tako

složenog kongresa, kao i velikim prostorima za izložbu i poster sekciju, to betonsko

zdanje odiše hladnoćom i predimenzioniranošću, bez ugodnih oaza za okupljanje u

pauzama. Cijeli centar ima samo dva manja restorana, pa je stoga organizator sudioni-

cima nudio (skupe) lunch pakete koje se moglo jesti stoječki ili sjedeći na klupicama u

predvorjima. Za razliku od velike gostoljubivosti, srdačnosti i ljubaznosti prošlogodišnjih do-

maćina Indijaca za vrijeme kongresa u Hyderabadu, ovogodišnji domaćini kongresa i

stanovnici Amsterdama se u tome nisu naročito iskazali.

Maja Jakševac Mikša

54

SUDJELOVANJE NA

III. SAVJETOVANJU FARMACEUTA

SVETI MARTIN NA MURI,

23. - 25. svibanj 2013.

Na poziv Hrvatskog farmaceutskog društva sudjelovali smo na III. savjetovanju

farmaceuta HFD-a u Svetom Martinu na Muri. Tema je bila "Dijete kao pacijent".

Gošće HFD-a bile su predstavnice HDFT-a Marija Žužak i Anita Kučan. Naša pred-

sjednica Marija Žužak je, osim pozdravnog govora, ukazala i na nadolazeći problem -

prekvalifikaciju raznih kadrova u naše zvanje farmaceutski tehničar. Naša nazočnost na

ovom skupu bila je dobro prihvaćena.

Naše predstavnice A. Kučan, M. Žužak

Kako je glavna tema skupa "Dijete kao pacijent", vrlo bliska temi koju smo

odabrali za naš sljedeći Sabor farmaceutskih tehničara u Poreču /na proljeće/, nismo

imali pretežak zadatak u prikupljanju kontakata i angažiranju izlagača za naš sabor.

Od prisutnih na taj je oblik suradnje pristalo njih 46 biti dijelom našeg sabora. Savjetovanje je zaokruženo kratkim izletom o povijesnim znamenitostima Me-

đimurja.

Anita Kučan

55

STRUČNI SKUP FARMACEUTSKIH

TEHNIČARA SLOVENIJE

Rogla, 23. - 25. svibanj 2013.

Predstavnici HDFT-a -Vesna Kušter, Dalibor Božičević i Zejneba Mikulić - bora-

vili su u Sloveniji, na Rogli od 23. do 25. svibnja 2013. i sudjelovali u radu Slovenskog

društva farmaceutskih tehničara. Kolege iz Slovenije tradicionalno nas pozivaju na taj skup. Bilo nam je iznimno zadovoljstvo družiti se i

razmijeniti iskustva s kolegama iz Slovenije, doznati

kako njihovo društvo funkcionira i radi, kakav je

status farmaceutskog tehničara u lje- karni s

obzirom na to da su oni već u Europskoj uniji, a nas

to očekuje. Predavanja i izlagači su bili iz

renomiranih farmaceutskih kuća, doznali smo

ponešto i o proizvodima koje plasiraju te kuće a

kod nas ih nema. Posebno nam je zadovoljstvo činio izlet u

mjesto Slovenske Konjice, koje nas je oduševilo

prirodnom ljepotom te legendom po kojoj je

mjesto i dobilo ime. Sudjelovali smo i u svečanom dijelu izbor- ne

sjednice. Naime, ove se godine biralo novo

predsjedništvo društva, posebna zanimljivost je da su

imali dvije kandidatkinje za predsjednicu,

što je činilo izbore još zanimljivijim. Skup je Z. Mikulić pozdravlja skup u ime svih kolegica i kolega HDFT-a, u ime

predsjednice Marije Žužak, te u svoje osobno ime, pozdravila Zejneba Mikulić te

poželjela uspješan rad slovenskim kolegama. Za kraj još jedna posebnost, u petak i subotu padao je snijeg, time je užitak

boravka na Rogli bio još i veći.

D. Božičević, V. Kušter, Z. Mikulić

56

IZ RADA PODRUŽNICA

OSNIVANJE SISAČKO-MOSLAVAČKE PODRUŽNICE Tvrtka Ewopharma održala je predavanje 23. travnja 2013. u Hotelu Panonija u

Sisku. Nakon stručnog, edukativnog dijela okupljenim kolegama obratila se Tatjana Živković, predsjednica Podružnice

Zagreba, koja je upoznala kolegice s

odlukom SO i postupkom izbora te se

pristupilo osnivanju Sisačko- moslavačke

podružnice. Sve prisutne pozdravila je uz

želju za dobar rad i predsjednica HDFT-a

kolegica Marija Žužak, koja je svojom

nazočnošću uveličala osnivanje šeste

podružnice društva. Nadzorni odbor HDFT-a ustano-

vio je da je prisutan dovoljan broj čla- nova

za glasovanje. Većinom glasova izabrane su

kolegice Zejneba Mikulić - predsjednica,

Jasna Greger - tajnica i za člana

uređivačkog odbora Jelena Poturica.

Gromoglasnim pljeskom prisutni

tehničari pozdravili su osni- vanje svoje

podružnice i izabrane predstavnike. Vjerujem da ćemo svojim tru-

dom i radom opravdati osnivanje

podružnice te da će nam se pridružiti

i ostale kolegice i kolege koji još nisu Novoizabrani predstavnici podružnice, druga slijeva

članovi društva. Z.Mikulić, J.Greger, J. Poturica s gostima

Jelena Poturica

57

MINI SIMPOZIJ TVRTKE OKTAL PHARMA Tvrtka Oktal Pharma prošetala se je Lijepom Našom posredovanjem HDFT-a i

održala malu školu zdravlja u svim podružnicama, započevši s podružnicom Zagreba. Prisutne je u ime tvrtke pozdravila mr. sci. Daniela Hočevar, voditeljica odjela

OTC proizvoda, a zatim su slijedila stručno-promotivna predavanja. Predavanja su održana na temu: „ M

A G N E Z I J -V I Š E O D OBIČNOG MINERALA", Maja Perković Pajk, dipl.ing.bioteh.

„ENZIMI-TEMELJ ZDRA- VE PROBAVE", Ivanka Veselčić,

dr.med.dent. „POVOLJNI UČINCI PLAN-

KTONSKOG ULJA IZ ANTAR-

KTIKE-NOVI IZVOR OMEGA- III", Ivana Marciuš, mag.oec.MBA

„NOVOSTI U PRIMJENI OKTENIDINA", Maja Lisjak Bese- dić,

mag. pharm. Uloga magnezija u ljudskom tije-

lu je višestruka - sudjeluje u prijenosu

živčanih impulsa, kontrakciji mišića,

mineralizaciji kostiju, prijenosu ener- gije i

enzimskim procesima. Kako se

današnjom prehranom unosi sve manje

magnezija u organizam, a neka bolesna

stanja dovode do pretjeranog izlučivanja

putem bubrega, može doći do neželjenih

komplikacija. Simptomi pomanjkanja

magnezija su: tremor, ra- Ivanka Veselčić

zdražljivost, depresija, slabost mišića, mučnina i povraćanje, a moguće su

srčane aritmije i osteoporoza. Sve to

navodi na potrebu nadoknade magne- zija.

Predstavljen je proizvod Biolectra Direkt,

koji sadrži 300 mg magnezija. Praktično je

pakiran - kao granule u vrećicama za

uzimanje bez tekućine. Podsjetili smo se školskog znanja

o važnosti enzima u našem orga- nizmu.

Nužni su u razgradnji hrane

kao katalizatori kemijskih reakcija, Ivana Marciuš

58

a mogu spriječiti truljenje djelomično probavljenih proteina, neželjenu fermentaciju ugljikohidrata i kvarenje masti u probavnom sustavu. S obzirom na to da termičkom

obradom hrane uništavamo enzime, njihov je unos smanjen. Kod osoba sa zdravstvenim

problemima probavnog, ali i kardiovaskularnog, živčanog, imunološkog i endokrinog

sustava, postoji potreba za određenim enzimima. Preporuka je nadomjestiti tu potrebu

kombinacijom više enzima jer je time učinkovitost provjereno veća. Predstavljeni su proizvodi: Digest Basic, Digest Gold, Gastro i Lacto. Svaki od

njih se može preporučiti za uklanjanje zdravstvenih problema uzrokovanih nedostat-

kom određenih enzima. Na tržištu je više proizvoda Omega-III. Ivana Marciuš, mag.oec.MBA, upoznala

nas je tijekom predavanja o „ Povoljnim učincima planktonskog ulja iz Antarktike-

novom izvoru omega-III", s proizvodom koji je patentirana supstancija, a bogat je

omega-III (EPA i DHA ), fosfolipidima i kaolinom. Visokovrijedan je antioksidans, a

apsorbira se bolje i brže od ribljeg ulja. Proizvod se dobiva hladnom vakumskom

ekstrakcijom od rijetke vrste sitnih račića, a dolazi pod imenom Antarctic Neptun

Krill Oil (NKO). Preporučuje se za smanjenje ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i

triglicerida, te povećanje razine HDL-kolesterola. Povoljno utječe na simptome

reumatoidnog artritisa, predmenstrualnog sindroma, a u tijeku su nova istraživanja. Maja Lisjak Besedić, mag.

pharm., podsjetila nas je predavanjem

„Novosti u primjeni oktenidina" na paletu

proizvoda s posebnim nagla- s ko m n a O c

t e n i s e p t h i d r o g e l - z a zaštitu rana.

Djeluje tako da inaktivira patogene

mikroorganizme. Tijekom pet dana nanošenja rana zacjeljuje.

U Zagrebu je predavanje održa- no 6. ožujka 2013., u prepunoj dvorani

Hotela Arcotel Allegra. Zaintere-

siranost za predavanje bila je iznad

očekivanja, tako da su organizatori

morali odbiti dalja prijavljivanja, radi

ograničenog prostora. Prisustvovalo je 74

farmaceutska tehničara od kojih 15 nisu

članovi društva. Predavanje u Osijeku održano

je 18. ožujka. 2013. u Hotelu Walin- gar.

Odaziv je bio vrlo uspješan - 63

farmaceutska tehničara. U Primorsko-goransko-istar-

skoj podružnici predavanja su održa- na u

Puli 9. travnja u Hotelu Histrija,

te u Rijeci 10. travnja u prostorijama Sudionici predavanja, Osijek

59

tvrtke Oktal Pharma. U Rijeci je predavanje„Enzimi-temelj zdrave

probave" održala Agnes Vodopija, dr.

med. Predavanje za Varaždinsko-me-

đimursku podružnicu održano je 23.

travnja u Varaždinu. Prisustvovala su 53

tehničara i 2 farmaceuta, što je za našu

podružnicu dobar odaziv. U Splitu je predavanju, koje je

održano 9. svibnja 2013. u Hotelu Park,

prisustvovalo više od 50 farma- ceutskih

tehničara. Velik odaziv tehničara u svim

podružnicama ukazuje da su takva predavanja potrebna, a informacije koje smo dobili

uvelike su korisne u našem ljekarničkom radu, kao i osobnom životu.

N. Vraneković, M. Lukavski, S. Jakovac, J. Kučan, T. Massing

PREDAVANJA TVRTKE EWOPHARMA D.O.O. Tvrtka Ewopharma d.o.o. organizirala je u suradnji s HDFT-om niz predavanja

u našim podružnicama. Sjedište tvrtke je u Švicarskoj, ali ona je usmjerena farmace-

utskom tržištu Srednje i Istočne Europe. „Prirodnim putem do zdravlja" - tema je

održanih predavanja te su nam predstavljeni proizvodi iz linije BioGaia, sirup Hedelix i

Preskindol Active gel. U Karlovcu i Sisku predavač je bila Arijana Belović Borčić, a u

Šibeniku Tonči Kaliterna, dipl. ing. biotehnologije. BioGaia linija - probiotici, dostupna je u različitim oblicima i primjerena

svakoj životnoj dobi. Lactobacillus reuteri protectis soj je humanog porijekla i time

jedinstven na tržištu. Proizvodi ne sadrže kravlje proteine ni dodatne šećere,

neutralnog su okusa i nemaju nuspojava. Probiotičke kapi namijenjene su dojenča-

di i djeci za očuvanje crijevne flore. BioGaia pastile za žvakanje mogu uzimati i

trudnice i dojilje. BioGaia probiotike možemo preporučiti kod dojenačkih kolika,

opstipacije, proljeva, terapije antibioticima, atopijskog dermatitisa i pomoć u terapiji

Helicobacter pylori. BioGaia - ProDentis pastile za žvakanje primjenjuju se u oralnoj higijeni, pre-

venciji gingivitisa, karijesa, plaqua i parodontoze, lošeg zadaha, afti, ali i kod osoba

sa zubnom protezom. Hedelix sirup ekstrakt je bršljanovog lista, biljni lijek protiv kašlja pogodan u

liječenju prehlade dišnih putova, te ublažavanju upalnih bolesti bronha. Preporučuje se

alergičarima i dijabetičarima, a osobito je učinkovit i dobro podnošljiv za dojenčad i

malu djecu.

60

Perskindol Activ gel pripravak za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, djeluje analgetski i umirujuće. Sadrži mentol koji hladi i sedam odabranih ulja koja

stvaraju ugodan osjećaj topline i dodatni aroma terapeutski učinak.

PODRUŽNICA ZAGREBA Podružnica Zagreba organizira-

la je stručno promotivno predavanje 26.

ožujka 2013. u Hotelu Kristal u Karlovcu

za tamošnje farmaceutske tehničare.

Posjećenost je bila dobra, a kolegice su

pokazale veliko zani- manje za temu i

postavljale razna pitanja.

Tatjana Živković

Sudionici u Karlovcu

PODRUŽNICA DALMACIJE Nakon duljeg vremena neodržavanja stručne edukacije u drugim gradovima

osim Splita, predavanje je održano u Šibeniku, što je izazvalo veliko zadovoljstvo

kolegica i kolega. Predavanje je održano 22. travnja 2013. u Općoj bolnici Šibenik. Osim tehni-

čara iz grada domaćina predavanju su prisustvovali tehničari iz Vodica, Primoštena i

Splita, a odaziv je bio dobar. Kolegice i kolege su bili zadovoljni vrlo zanimljivim i

poučnim temama.

Tijana Massing

PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA U Sisku predavanje je održano 23. travnja 2013. u Hotelu Panonija. Predavanju je

prisustvovalo 30-ak kolegica iz gradskih i privatnih ljekarni, te nekoliko maturanata

prve generacije Srednje farmaceutske škole u Sisku. Devet novih kolegica učlanilo se u

društvo, što nas uvijek veseli. Nakon predavanja pristupilo se osnivanju podružnice što će većem broju farmace-

utskih tehničara s ovog područja omogućiti da se educiraju i sudjeluju u radu društva.

Jelena Poturica

61

PODRUŽNICA DALMACIJE

PREDAVANJE TVRTKE MEDIMON U suradnji s predstavnicima tvrtke Medimon, 10. travnja 2013. u Ljekarni "Lučac"

u Splitu održano je predavanje „ Alternativni pristup liječenju boli i vezivno tkivo".

Predavači su bili Mila Kuzmanić, mag. pharm. kemije, Jasminka Vrvilo, dipl.ing., i

Tijana Massing, farm. tehničar. Hrvatska tvrtka Medimon, sa 19 godina poslovanja u području medicinskih

proizvoda, farmaceutskih sirovina i pripravaka u prehrani, posvećena je razvoju

preparata za poboljšanje kvalitete življenja, primjenjujući mogućnosti iz Hrvatske, a

to je prvenstveno bogatstvo domaćeg ljekovitog bilja, tradicija njegove primjene te

vrhunski stručni kadar. Rezultat njihovih nastojanja je linija dodataka prehrani i

kozmetike s posebnom namjenom. Razvili su također i vlastiti ekouzgoj ehinacee u

srcu Poljičke Republike, a njihov tim inženjera kemije, medicinske biokemije te

farmaceuta uveo je tehnologiju ekstrakcije bilja ultrazvukom i uparavanjem pri

sniženom tlaku, time je postupak ekstrakcije optimiziran. Recepture razvijaju u

suradnji s doktorom znanosti Striborom Markovićem (mr.pharm. i dipl.ing.med.

biokemije), koji ima poseban interes za razvoj biljnih preparata, te je ujedno i cer-

tificirani fitoaromaterapeut. U odlično koncipiranom predavanju prošli smo teme vezane za uzrok, prepo-

znavanje problema te tretmana i liječenja, kao i savjetovanja iz područja medicine,

te je ovaj razgovor bio iznimno poučan našem stručnom osoblju za svakodnevni rad s

pacijentima u ljekarni. Imali smo priliku prepoznati preparat koji postiže odlične

rezultate u tretiranju boli dugi niz godina na našem tržištu. Prisjetili smo se definicije boli te podjele boli na akutnu, kroničnu, malignu, ne-

malignu i neuropatsku. Slikovito smo predočili tijek provođenja boli te širenje bolnog

podražaja s periferije do središnjeg živčanog sustava. Na taj smo način stekli uvid u

mjesta djelovanja različitih kategorija lijekova kao NSAIL, opioidi, antidepresivi, an-

tiepileptici itd. Također su bila spomenuta i nefarmakološka liječenja kao psihološka

pomoć, fizikalna terapija, grijanje, hlađenje, RICE (rest, ice, compression, elevation) i

masaža. Budući da je tema bila alternativni pristup liječenja boli, predstavljene su nam

biljke koje tvrtka koristi u svojim proizvodima za liječenje boli. To su ekstrakti ehina-

cee i gospine trave. Ehinaceu tvrtka Medimon sama uzgaja u ekouzgoju u Poljicama,

a ekstrakt dobiven iz svježe ubrane biljke pokazao se izvrsnim za zaštitu vezivnog

tkiva te za obnovu rana kao i gospina trava, čije je i dodatno protuupalno djelovanje. Predstavljeni su i proizvodi iz Medilik linije, koji se koriste u terapiji boli - Ve-

nolik i Reulik. Venolik sprej sadrži ekstrakt ehinacee i gospine trave i stimulira obnovu veziv-

nog tkiva, jača i štiti venske stijenke i vezivo zglobova, smanjuje propusnost kapilara te

smanjuje nakupljanje vode i naticanje nogu. Sprej je dovoljno razmazati ili lagano

utrljati na problematično mjesto, a negativna strana proizvoda je da boja i isušuje kožu.

62

Reulik gel sadrži ekstrakt gospine trave, metvice i eukaliptusa te visokog postotka mentola (3%), a primjenjuje se kod bolova u kostima i zglobovima, artritisa, sportskih

ozljeda, upala mišića, lomova i uganuća te smanjene pokretljivosti. Odziv na predavanje bio je dobar te zahvaljujemo našim izlagačima na izvrsnim

informacijama i uputama koje su podijelili s nama te vjerujemo u nastavak ovako dobre

suradnje. Tvrtka Medimon je, osluškujući potrebe, stvorila još čitav niz preparata u

cijelosti proizvedenih u Hrvatskoj prateći europske standarde, tako da vjerujemo da

za nas ima još jako puno korisnih i edukativnih informacija koje nam pomažu da s

lakoćom savjetujemo pacijente.

Tijana Massing

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA

PREDAVANJE TVRTKE BAYER D.O.O. Podružnica Primorsko-goransko-istarska i tvrtka Bayer d.o.o. imaju već dugi

niz godina običaj druženja na stručnim predavanjima. Nastavljajući taj običaj tvrtka

Bayer pripremila je predavanje u Rijeci 3. svibnja 2013. Glavna tema predavanja bila je nadomjestak vitamina u trudnoći, a u nastavku

je održana i prezentacija o istraživanju Supradyna. Naglasak predavanja je bio, ne na gotovom proizvodu - nego na opravdanosti,

odnosno neopravdanosti upotrebe vitamina u trudnoći. Ova je tema vrlo zanimljiva

profesionalno farmaceutskim tehničarima jer je u današnje vrijeme upotreba prepa-

rata u trudnoći gotovo redovna pojava. Znamo da je to doba u životu žene vrlo bitno, te

je upravo zato od velike važnosti da se ta populacija dobro informira o preparatu

koji uzima.

Svjetlana Jakovac

PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA Posjet predsjednice Podružnice sisačko-moslavačke prvoj generaciji završnog

razreda farmaceutskih tehničara u Sisku Po ovlasti predsjednice HDFT-a Marije Žužak, pripala mi je iznimna čast da

kao predsjednica Podružnice sisačko-moslavačke posjetim Srednju školu Viktorovac u

Sisku i završni razred prve generacije u našem gradu. Iznimno sam se obradovala

ulazeći u razred tim mladim ljudima, budućim kolegicama i kolegama. Nadasve puni

63

volje za učenjem, stjecanjem novih znanja, ali i dozom opreza kreću ne- kim

novim životnim putovima. Ukratko sam im predstavila naše

društvo - način rada, naše ciljeve,

pojasnila im ulogu farmaceutskog

tehničara u ljekarni i naravno sve njih

pozvala da se učlane u društvo. Na moju

veliku radost, većina njih je i pokazala

interes za učlanjenje u druš- tvo.

Zahvaljujem Jasni Selihar, mag. pharm.,

njihovoj profesorici, što je svoj školski sat

posvetila ovom druženju. Zahvaljujem i

domaćoj farmaceutskoj kući „Belupo", koja je prigodnim darovima poželjela dobrodošlicu u ljekarne budućim

kolegicama i kolegama. Naravno, hvala i svima njima i želim im u ime svih kolegica i

kolega, i u svoje osobno ime, dobrodošlicu u HDFT i našu podružnicu.

Zejneba Mikulić

PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA

PREDAVANJE TVRTKE MEDIS ADRIA D.O.O. U organizaciji tvrtke Medis Adria d.o.o.,

21.3.2013., u Hotelu Varaždin, u Varaždinu, održano je

predavanje za farmaceutske tehničare. Prisutno je bilo

više od 20 tehničara. Uz predavanje „Sinusitis i bronhitis", predstav- ljeni

su nam proizvodi iz Gelo linije - Gelositin sprej za nos,

Gelorevoice pastile, Gelomyrtol kapsule za sinuse i

kašalj. Druga tema bila je „Migrena", te nam je pred-

stavljen njihov novi preparat Ibalgin rapid tablete - brzo

djelujući oblik ibuprofena. Predstavnica Medisa, Anica

Magdalenić, koja nam je ujedno bila predava- čica,

osvrnula se ukratko na proizvode Novalac CC, Waya

kapi, te Imunoglukan preparate. Prisutne kole- gice bile su

zadovoljne organizacijom i predavanjima.

Jasmina Vajdić

64

PREDAVANJE TVRTKE ABBOT T D.O.O. U Varaždinu je tvrtka Abbott d.o.o. 13. svibnja 2013. u Hotelu Turist održala

predavanje i radionice za farmaceutske tehničare i farmaceute. Predavanje na temu „Komplikacije u dijabetesu" održala je dr. med. Andreja

Marić, spec. int. med. iz županijske bolnice Čakovec. Saznali smo o dozvoljenim i

nedozvoljenim razinama GUK-a i ketona te o problemima koje izazivaju. Na nju se

nadovezala mag. pharm. Nina Požgaj s „Novostima u ADC edukativnom programu". Rad u radionicama bio je podijeljen u tri grupe te smo odradili praktični dio

upoznajući razne mogućnosti glukometra Free style, mjereći razinu glukoze i ketona u

krvi te dobiti odgovore na sva postavljena pitanja. Pojedinci su se i iznenadili na vlastite dobivene rezultate. Za farmaceute predavanje je bilo bodovano. Prisutno je bilo više od 90 učesnika

od čega 36 farmaceutska tehničara.

Sudionici na predavanju Ra d io n ic a

Anita Kučan

PODRUŽNICA ZAGREBA

PREDAVANJE TVRTKE "RADOVAN PETROVIĆ" Ponovno smo imali priliku družiti se s tvrtkom "Radovan Petrović" i obnoviti

svoje znanje o medu. Predavanje "Propolis kao lijek 21. stoljeća " održano je u

Zagrebu u prostorijama Medike 17. travnja 2013., a predavale su Lea Sukan, mag.

nutricionizma, i Sandra Cvetković Glazer, dr. med. Dokazano je da propolis kao

važan sastojak meda ima protuvirusno i protugljivično, te antioksidativno i antikan-

cerogeno djelovanje. Jednako tako važna je matična mliječ i cvjetni prah. Upoznale

su nas s paletom proizvoda tvrtke „Radovan Petrović", koja se već 60 godina bavi

65

izradom pripravaka na bazi pčelinjih produkata. Također su nam prikazali nekoliko konkretnih primjera kada pacijent dođe u ljekarnu s nekim problemom, te kako mu

pristupiti u rješavanju njegovog problema na prirodan način. Predavanje je bilo

dobro posjećeno.

Sudionici predavanja

Predavač Lea Skukan

Tatjana Živković

66

DOGAĐANJA

PUT U AUSTRALIJU /II

ZNAMENITOSTI PERTHA I OBLIŽNJIH MJESTA Današnji stanovnici Australije ponosni su na svoju multinacionalnost. Osim po-

tomaka prvih doseljenika Engleza, Iraca, Škota, ovdje živi mnogo stanovnika Europe -

Poljaci, Rusi, Česi, Nijemci i mnogi Hrvati, te stanovnici Azije - Kinezi, Japanci,

Malezijci, Indijci i drugi. U posljednje vrijeme ovdje živi sve više crnaca, osobito iz

Sudana, koji su donijeli i svoje običaje i kulturu, što je ostavilo traga na način života,

osobito na arhitekturu gradova i mjesta. Sam grad Perth osnovan je 12. kolovoza 1829. g. Strogi centar je malen, a čitav

grad se proteže na 120 kilometara dužine. Stanovnici Pertha žive u kućama, a sre-

dište grada je poslovni dio gdje se ističu neboderi vidljivi iz mnogih dijelova grada,

ali i kulturne i povijesne građevine specifične po svojoj arhitekturi, što sve zajedno

čini neobičan kontrast koji me oduševljavao. Tu se nalaze dućani i butici s raznom

luksuznom robom poznatih dizajnera, suveniri i mali restorani - zalogajnice namije-

njeni poslovnim ljudima i turistima. Ulice su pune ljudi i svi djeluju smireno. Sve je prilagođeno čovjeku!

Kontrasti

Northbridge, kulturno središte Pertha, gdje se nalazi velika sveučilišna knjižnica,

umjetnička galerija i muzej zapadne Australije - samo je nekoliko minuta udaljen od

središta Pertha. U galeriji uz stalni postav održavala se izložba Picassovih djela, koju je

vrijedilo vidjeti, kao povijest i radove Aboridžina u muzeju. Na trgu se održavaju

razne priredbe, sajmovi, koncerti, gdje je ugodno provesti vrijeme.

67

Priredbe

Na obali rijeke Swan koja je dobila naziv po crnim labudovima, ističe se Bell

Tower, poznati zvonik s dvanaest zvona koja potječu iz londonske crkve St. Martin-in-

the Fillds. To je najveći glazbeni instrument na svijetu, a zvona zvone za obilježavanje

povijesnih događanja.

Bell Tower

Zapadna Australija poznata je po rudnicima zlata, dragog i poludragog kamenja.

Arhitektonski simbol grada Pertha je The Perth Mint - kovnica plemenitih metala, koja i

danas radi u svojim izvornim prostorijama. To je jedna od najstarijih svjetskih kovnica

plemenitih metala (zlata i srebra) osnovana 1899. Izložen je prirodni grumen zlata koji teži

25,5 kgs ((820 ounces), pronađen 1995.g. Uz kovnicu postoji suvenirnica gdje se mogu

kupiti kovanice i prekrasno izrađen nakit s dijamantima i drugim dragim kamenjem.

68

The Perth Mint G r u m e n zl a t a

London Court ustvari je prolaz između dvije ulice izgrađen 1937. kao kombina-

cija stambenog i poslovnog prostora za bogate ispirače zlata. Predstavlja tudorovsku

Englesku - pravi arhitektonski užitak. To je meka za turiste gdje možete kupiti

aboridžinsku umjetnost, ručno izrađen nakit, opal, suvenire i gurmansku čokoladu te

uggisice.

Pročelje tudorovski stil Brojne suvenirnice u prolazu

Grad je poznat po parkovima koji su predviđeni za piknike, roštiljade, bi-

cikliranje, duge šetnje, odmaranje po travnjacima te održavanjem koncerata na

otvorenom. Samo nekoliko minuta hoda od gradskog središta smješten je Kings

Park, s kojeg se pruža zadivljujući pogled na grad i rijeku Swan te u daljini Perth

Hills s beskrajnim plavim nebom, po kojem je Perth toliko poznat. To je jedan od

najvećih gradskih parkova uopće na svijetu. Park je savršeno uređen s predivnim

cvjetnjacima i travnjacima, raznolikim drvećem i biljkama - botanički vrt, te di-

jelom koji je ostao - divlji.

69

Travnjak u parku Banksia karakterističan australski cvijet

Whiteman Park, udaljen 15 kilometara od grada, prostire se na 4000 hektara

prirodnog buša koji je vlasnik darovao gradu. Ovdje se čuva jedna od najvećih zbirki

izvorne faune. Posjetitelji mogu sudjelovati u raznim atrakcijama - doživjeti život na

farmi (šišanju ovaca, mužnji krava), uživati u pikniku, vožnji biciklom, autobusom,

vlakom i tramvajem i, naravno, dugim šetnjama. Unutar parka nalazi se Caversham

Wildlife Park - privatni zoološki vrt s velikom zbirkom autohtonih životinja, gdje se

može slobodno približiti i maziti sa životinjama, hraniti klokane, slikati se s koalama i

drugim životinjama.

Whiteman Park

Park se nalazi na samom ulazu u dolinu rijeke Swan, poznatoj po plodnom tlu. To

je povijesni vinogradarski kraj. Dolinu su naselili doseljenici iz južne Europe - ima i

Hrvata, koji su uglavnom stigli poslije 1. i 2. svjetskog rata donijevši svoje kulture i

znanje u obradi zemlje i u proizvodnji. Ovdje se nalaze brojne vinarije, restorani,

kafići, pivnice, destilerije ruma. S obiteljskih farmi na štandovima uz vinsku cestu

prodaju se svježi sezonski domaći proizvodi i radovi lokalnih umjetnika. Swan Valley je

mjesto za odmor te uživanje u jelu, piću i prirodi.

70

Sandalford wines

FREMANTLE

Do Fremantlea - luke Pertha može se stići na više načina, automobilom, 30 minuta

vožnje od centra, željeznicom ili kružnim putovanjem brodom - Captain Cook Cruises. To

je tipična luka s velikim prekooceanskim brodovima koji čekaju na utovar i istovar robe,

a samo mjesto poznato je po svojoj jedinstvenoj arhitekturi, te je postalo užurban i

dinamičan lučki gradić prilagođen turistima i mladima, s bezbroj kafića i restorana iz

kojih dopiru zvukovi muzike. Na obali se ističe okruglo kameno zdanje - prvo prihva-

tilište zatvorenika, a kasnije su smještani u poznati zatvor. Zatvorenici su zaslužni za

izgradnju mnogih zgrada u mjestu pa i zatvora koji je danas spomenik kulture.

Zatvor - spomenik kulture Pomorski muzej

71

Brojni mali dućani puni su suvenira, raznih vrsta umjetnosti i alternative. Tržnica je velika turistička atrakcija. Tu su nalaze štandovi s raznolikom robom, ali i umjet-

ničkim djelima - radovi Aboridžina.

Tržnica Radovi Aboridžina

Gotovo bi bio grijeh ne posjetiti Fiching Boat Harbour (ribarsku luku), gdje se

nalaze načičkani i kafići i riblji restorani, i ne probati svježi „Fish and Chips" koji se

poslužuje umotan u papiru! Na keju se nalazi popis ribara, među njima ima dosta

hrvatskih prezimena. Odavde se pruža divan pogled na Indijski ocean.

Kej s popisom imena ribara Ulica s kafićima

THE SUNSET COAST

Obala Indijskog oceana koja sa zapadne strane obrubljuje Perth proteže se više od

100 kilometara duž oceana. Poznata je pod imenom The Sunset Coast - obala zalaska

sunca jer navečer sunce kao da uranja u ocean, a prizor je veličanstven.

72

Z a l a za k s u n c a

Vožnja turističkom cestom pruža jedinstvenu sliku na beskrajni ocean i obalu s

brojnim plažama, hotelima, vilama bogatih Australaca. Tu se nalaze mnoge poznate

pješčane plaže - Sorrento Beach, North Beach, Scarborough, City Beach, Swanbour-

ne Plaže su pješčane, pogodne za kupanje i sunčanje, ribolov ili trčanje uz rub vode, te surfanje

po velikim valovima ili jedrenje na vjetru koji gotovo stalno puše.

Kupanje na valovima Ljepši je pogled s obale

Sorrento Quay je sigurna i omiljena plaža za obiteljske odlaske. Na keju se nalaze

restorani brze hrane, dućani sa suvenirima i nezaobilazna ljekarna.

73

Ljekarna Australska frizura

Maleno ribarsko i turističko mjesto Lancelin, 125 kilometara udaljeno od grada,

poznato je po jedrenju na vjetru i bijelim pješčanim plažama i dinama, ima oko 600

stanovnika. U glavnoj ulici, samo je nekoliko dućana, ali i - ljekarna.

Bijele dine Ljekarna

Uz kupanje i uživanje na suncu - plaže su često mjesto raznih događanja, kao

što su koncerti uz vatromet i obvezan piknik. „Božićni koncert" na plaži - događaj je

vrijedan pamćenja.

Koncert na plaži

74

PINNACLES DESERT DISCOVERY U nacionalnom parku Nambungu, 200 kilometara od Pertha, nalazi se pustinja

Pinnacles. Na žutim pješčanim dinama izraslo je na tisuće vapnenih Pinnacles (stupova).

Neki su su šiljati i oštri, neki podsjećaju na stećke, različitih su visina - dosežu i do 4

metara visine. Misteriozna i čudotvorna pustinja proteže se na velikom području te

nije pametno skrenuti s označene staze jer se može i lako izgubiti. Postavlja se pitanje

koji su prirodni procesi stvorili te čudesne strukture. Stvarani su tisućama godina djelovanjem pijeska, vode i vjetra. To je sablasni i najosebujniji krajolik na svijetu.

Čudesna pustinja

YORK

Samo 97 kilometara istočno od Pertha, uz rijeku Avon, nalazi se mali šarmantni

povijesni grad York, osnovan 1831. godine. To je prvo europsko naselje u unutrašnjosti

Zapadne Australije. Očuvane zgrade kolonijalne arhitekture iz viktorijanskog doba,

kao što su veličanstvene crkve, gradska vijećnica, sudnica, zatvor, pošta, daju mu šarm i

odražavaju specifičan karakter grada. Sačuvani izgled tog gradića, s nešto više od

2000 stanovnika, vraća vas u njegovo pionirsko razdoblje. Lokalni kafići nude domaću

hranu, proizvode od maslina, džemove i vina. Priroda je očaravajuća i jedinstvena. U glavnoj ulici nalazi se lijepo uređena ljekarna s vidljivim dijelom gdje je odio

za lijekove na recept. Mnoga mala mjesta od samo s nekoliko stotina stanovnika imaju

ljekarnu. Vjerojatno je razlog tome što se u ljekarnama mogu nabaviti i razni drugi

potrebni proizvodi. Početkom godine Australski farmaceutski savez proveo je online anketu za far-

maceutske asistente - „zašto su željeli biti farmaceutski asistenti". Odgovoriti je trebalo s

do 50 riječi. Više od 350 odgovora bilo je pozitivno. Pobjednica je Chloe Duran iz

jednog tako malog grada gdje radi oko godinu i pol. Njezin odgovor je glasio: „ Mnogo je razloga zašto volim biti ljekarnički asistent.

Volim komunicirati s ljudima i ponuditi savjete i rješenja. Volim čuti povratnu infor-

maciju i provjeriti kako su se stvari razvijale. Na taj način možete izgraditi fantastične

odnose s kupcima".

75

G l a v n a u li c a Karakteristična zgrada napravljena iz lokalnog kamena

Čuvši za dobivenu nagradu sretno je uzviknula „Wow" i dodala kako je mnogo naučila od osoblja s kojim radi i nada se da će još dugo raditi u ljekarni.

Iz dobivene ankete Savez je zaključio kako je važna komunikacija s osobljem, u

ovom slučaju s farmaceutskim asistentima. U tijeku je i nominacija za farmaceutskog asistenta godine 2013. Mogu se no-

minirati sami ili mogu biti nominirani od treće osobe - menadžera, kolege, klijenta

ili predstavnika tvrtke, uvjet je da su članovi društva i da rade najmanje dvije godine.

Na državnom natjecanju ocjenjivat će se znanje i iskustvo s područja industrije, or-

ganizacijske sposobnosti i poznavanje proizvoda. Osam finalista ide na nacionalno

natjecanje u listopadu, a pobjednik dobiva nagradu 5000 dolara i druge povlastice,

kao pisanje članaka u časopisu. Općenito, ljekarne u Australiji kao dio zdravstvenog sustava imaju veliko zna-

čenje. Prosječan Australac ukupno godišnje ima 22 zdravstvene interakcije. Od toga 4

posjeta liječniku opće prakse, 12 recepata u ljekarni, 3 posjeta specijalistima, 2

srodnim stručnjacima i 1 posjet zubaru. Naravno da su ti podaci dobiveni statistikom. Iako školovanje i znanje australskih farmaceutskih asistenata nije ni blizu našem

školovanju, njihov Savez farmaceuta svugdje ih ističe, dok mi još uvijek nismo ušli

ni u našu komoru.

Ljekarna Unutrašnjost ljekarne

Sanja Schiller

76

ZGODE IZ LJEKARNE

Mnogo je smiješnih načina na koje ljudi traže određene lijekove ili preparate:

☺ Eko topi gej misli na Lakota topli gel

☺ Od lapucina mi se nikad tlak ne snizi misli na od Lacipila mi se tlak ne

snizi

☺ Samo Doroteju za kičmu misli na Doreta

☺ Te en te šampon misli na dr. Temt

☺ Novomax i Pol Glitazid trebam misli na Novomix inzulin i Pioglitazon

☺ Dabor mite, Dabl mite misli na Darob mite tablete

☺ Velanda kaplice misli na Lavanda kapi

☺ Analgis spray za grlo misli na Angal

☺ Imberentil misli na Embrantil

☺ Kapri tablete misli na Cardiopirin

☺ Rio mare losion misli na Biovitalisov Herba mare losion

☺ Riblju kost za opečenu kožu trebam misli na Jecoris ungventum

☺ Zetopen misli na Zotramid tablete

☺ Psihotens misli na Physiotens tablete

77

IN MEMORIAM

BISERKA BLAGOEV

U Zagrebu 14. ožujka 2013. umrla je gospođa Biserka Blagoev. Gospođa Biserka

bila je osnivač tvrtke BISKA d.o.o., 1992. u Zagrebu, a osnovna djelatnost je uvoz,

zastupstvo i distribucija medicinske kozmetike. Suradnju s tvrtkom Biska d.o.o. po-

čeli smo s gospođom Biserkom, a nastavili s njezinim suradnicima koji sudjeluju na

svim našim skupovima. Gospođa Biserka ostat će nam u lijepom sjećanju sa svojom

blagošću i mirnoćom. Tugujućoj obitelji, njezinim kolegama i suradnicima, Hrvatsko društvo far-

maceutskih tehničara izražava iskrenu sućut.

RUŽICA CETINIĆ, rođ. ŠKRBINA 12. kolovoza 1931. Slavonski Brod † 26. travnja 2013. Zagreb,

osnivač društva

Nakon duge i teške bolesti, 26. travnja 2013. zauvijek nas je napustila naša kolegica

Ružica Cetinić, rođena Škrbina. Ružica je bila jedna od 29 farmaceutskih tehničara

koji su 1956. godine osnovali naše društvo, te bila članica Upravnog odbora i njegova

prva blagajnica. Za svoj rad 1976. nagrađena je plaketom i spomen-medaljom tadašnjeg

Saveza udruženja farmaceutskih tehničara SR Hrvatske. Ružica Cetinić rođena je u Slavonskom Brodu, gdje je završila osnovno školova-

nje, a Srednju farmaceutsku školu završila je u Zagrebu 1953. Svoj radni vijek provela

je radeći u Ljekarni Trešnjevka i Gradskoj ljekarni Zagreb. Od kako je postala član

društva 20. 2. 1956., bila njegov osnivač, ostala mu je vjerna sve dok ju bolest nije

spriječila da dolazi na stručna predavanja. Neka joj je vječna hvala i slava.

78

KAKO PLATITI ČLANARINU?

Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Za- greba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu. Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za

protekle godine. Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca

travnja.

Obavezno javite na adresu HDFT-a

svaku promjenu prezimena,

adrese stanovanja i mjesta rada.

»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR

NA©IH PRIHODA!!!

Kojim novcem tiskati Ëasopis?

79

UPUTE ZA SURADNJU

Časopis donosi

1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka. 2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-

tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku. 3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a. 4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih

akata važnih za struku. 5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a

ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova. 6.

Upite članova s odgovorima. 7. Društvenu rubriku. 8. Različite vijesti i obavijesti.

Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje 1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft

Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt.

2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni dokument u JPG formatu

3. Na početku teksta upisati - naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj - pune nazive ustanove - podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova

4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom. Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema

međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice. Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine

Pharmaca 32 (1994), 221-36. Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.

Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34. 5. Preporučena duljina teksta je 5 - 10 stranica. 6. Svi

tekstovi podliježu lekturi. 7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Me-

dika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr 8.

Materijali se ne vraćaju.

"FARMACEUTSKI TEHNIČAR" je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceu-

tskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.

godine pod brojem 00000551.

Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem 50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.

Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.

Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje- va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.

List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.

80

Obavijest

Članom društva ne postaje

se slanjem pristupnice,

već uplatom članarine

i upisnine.

81

SADRŽAJ

Uvodnik..................................................................................................

Upalne bolesti crijeva ...........................................................................

Prehrana u vrućim ljetnim danima.....................................................

Sredozemna prehrana- učinkovita prevencija najčešćih bolesti

današnjice ..............................................................................................

Alergije...................................................................................................

Komunikacija u timu............................................................................

Ljekarništvo u franjevačkim samostanima provincije

sv. Ćirila i Metoda VIII ........................................................................

Kozlinac .................................................................................................

IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................

Centralna priprema neoplastičnih lijekova u ljekarni

- djelokrug rada farmaceutskog tehničara .........................................

Sastanak Europskog udruženja farmaceutskih tehničara - Bled ....

72. međunarodni kongres FIP-a (III. dio)...........................................

Sudjelovanje na III. savjetovanju farmaceuta

u Sv. Martinu na Muri..........................................................................

Stručni skup farmaceutskih tehničara Slovenije ...............................

IZ RADA PODRUŽNICA....................................................................

Osnivanje Sisačko-moslavačke podružnice ........................................

Mini simpozij tvrtke Oktal Pharma....................................................

Predavanje tvrtke Ewopharma............................................................

Podružnica Dalmacija ..........................................................................

Podružnica Primorsko-goransko-istarska..........................................

Podružnica Sisačko-moslavačka..........................................................

Podružnica Varaždinsko-međimurska................................................

Podružnica Zagreba..............................................................................

DOGAĐANJA .......................................................................................

Moj put u Australiju II .........................................................................

ZABAVNI KUTAK ...............................................................................

IN MEMORIAM...................................................................................

82

5

7

11

13

17

23

29

43

45

45

47

49

55

56

57

57

58

60

62

63

63

64

65

67

67

77

78

Uništava 99,9% gljivica

na noktima*

na noktima*