FAUNA

Pojam faune i definicija

• Riječ fauna odgovara pojmu flora u botanici

• Fauna u širem i užem smislu

• Pod faunom u širem smislu podrazumijeva se

različit skup životinja

– Svrstati se mogu prema različitim principima:

• sistematskom

• teritorijalnom

• prema vremenu

• prema staništu

• prema važnosti

• Kada je fauna svrstana prema sistematici

govorimo o:

– fauni sisavaca

– fauni ptica

– fauni vodozemaca

– fauni riba

– fauni kukaca

• Faunu možemo svrstati i po teritoriju

– Podjela prema prirodnim fizičko-geografskim

teritorijima

• fauna Australije

• fauna Kaspijskoga mora

• fauna Ohridskoga jezera

– Podjela prema političkim teritorijima

• fauna Italije

• fauna Hrvatske

• fauna Osječko-baranjske županje

• Fauna svrstana prema vremenu

– fauna pliocena

– fauna miocena

– fauna pleistocena

• Faunu možemo podijeliti i prema staništu

– fauna morskoga dna

– fauna slatkih voda

– fauna špilja

– fauna čovječjega crijeva

• Fauna prema važnosti za čovjeka

– fauna lovne divljači

– fauna poljoprivrednih štetnika

– fauna komaraca

• Fauna se može istovremeno svrstati

prema različitim principima

– fauna hladnodobne lovne divljači gornjega

pleistocena u Hrvatskoj

• Definicija

– Pod faunom se podrazumijeva kompleks

različitih vrsta životinja koje su historijski

složene i koje su ujedinjene zajedničkim

područjem rasprostranjenosti

• Fauna - životinjski svijet određenoga područja i

određenog vremenskog razdoblja

• Kod određivanja faune uvijek treba uzeti u obzir

da životinjski svijet evoluira

– Uvjeti sredine se mijenjaju

– Promjena zemljine površine kontinuirano teče

• Utjecaj čovjeka na faunu je velik

• Fauna nije stalna, nego se mijenja

– Neki članovi iščezavaju dok drugi stižu

• Određena fauna uvijek ima svoju povijest

• Pri nastanku neke faune važnu ulogu

imaju sljedeći čimbenici:

– Geološka prošlost određenog područja

– Povijest evolucije ž.

– Dinamika populacije ž.

– Ekološke prilike na određenom području

– Povijest i stupanj utjecaja čovjeka na ž.

Biocenoza i fauna

• Biocenoza je ekološki pojam – Biocenoza je skup životinjskih i biljnih organizama koji

naseljavaju biotop vezani su u jednu cjelinu neposrednom i posrednom zavisnošću

– Biocenoza i biotop zajedno čine ekosustav

• U faunu ulaze životinje – Različitih biocenoza

– Različitih ekosustava određenoga područja

– Različitih vremena

• U fauni su životinjske vrste svrstane jedna pokraj druge u sustavnom redu – Jedna s drugom mogu, ali ne moraju imati nikakve

ekološke i funkcionalne veze

• Tako se u fauni ptica Hrvatske jedna pokraj druge ili međusobno vrlo blizu nalaze dvije srodne vrste – Močvarna strnadica Emberiza schoeniclus

– Laponski ostrugaš Calcarius lapponicus

• Ekološki gledano močvarna strnadica je kod nas stanovnik trske, gdje se gnijezdi i viđa cijele godine

• Laponski ostrugaš je kod nas rijedak, jer živi u tundrama i na visokim planinama Švedske i Norveške

• Najraširenija vrsta komaraca u Hrvatskoj

je Culex pipiens

– Lako se uhvati u svim dijelovima Hrvatske

– Lako se uzorkuje od travnja do listopada

• S druge strane vjerojatno najrjeđa vrsta

komaraca u Hrvatskoj je Culex territans

– Do sada je uhvaćena samo jedna jedinka u

Hrvatskoj

Podjela

• Istraživanjem faune bavi se faunistika

• Istraživanjem svih vrsta različitih sistematskih kategorija na jednom području dobijemo faunulu

• Istraživanjem više sistematskih skupina ili čak svih, dobiva se faunističa slika nekoga područja

• Popis faunističkih slika nazivamo faunističkim popisom ili sastavom

• Ako se istražuje jedno veće područje i cijeli životinjski svijet toga područja, a daju se i podaci o rasprostranjenosti, onda govorimo o katalogu ili sadržaju faune

Fauna Croatica, popis faune obada Hrvatske

• U botanici uz floru govori se i o vegetaciji

• U hrvatskom jeziku ne postoji analogni izraz u zoologiji i zoogeografiji

• Zoogeograf UDVARDY predlaže izraz faunacija

• Faunacija jednoga područja trebala bi dati opće osobine i izgled životinjskoga svijeta određenoga područja– Za faunaciju Antarktika karakteristična je nazočnost

mnoštva pingvina i tuljana kao i odsutnost kopnenih sisavaca, slatkovodnih riba, vodozemaca i gmazova

– Za faunaciju Australije su karakteristične primitivne jednootvorke, tobolčari, a danas i mnoštvo unesenih vrsta sisavaca plodvaša

– Faunaciju tropskih područja Tihoga oceana sačinjavaju koraljni grebeni i atoli

Zasićena fauna

• Zasićena fauna je ona fauna koja na

nekom području ima staru faunu koja je

vrlo bogata vrstama, a zbog djelovanja

evolucije sve su ekološke niše popunjene

• Afrički kontinent ima zasićenu faunu

– Mnoštvo je antilopa i gazela zajedno s ostalim

kopitarima iskoristili su sve moguće načine

ishrane na savanama, a njima se hrane

mnoge vrste predatora

Fauna zatvorenih bazena

• Na kontinentima je moguće da se jedno ili više

područja izolira zbog zoogeografskih prepreka

• Izolacijom fauna postaje drugačija

• Ne dolazi do miješanja (izmjene gena) i rezultati

mutacija postaju specifični

• Evolucija ide svojim putem i svojom brzinom

• Nakon nekog vremena rezultat je izolirana

specifična fauna koju nazivamo faunom

zatvorenog bazena

• Fauna zatvorenog bazena nalazi se u

– Bajkalskom jezeru

– Ohridskom jezeru

– Tanganjika jezeru

• Faunu zatvorenih bazena predstavljaju

planinske šume u tropskoj Istočnoj Africi

– Ptice roda Zosterops zastupljene čak s 10

različitih vrsta i podvrsta

Kilimanjaro, 5895 m

• Sadašnji oblik dobio sredinom tercijera

• Od tada je počela izolacija

• Takva stara izolacija rezultirala je sa 76 % endemičnosti

Bajkalsko jezero

• Gamaridae zastupljene s 34 roda i oko 400 vrsta – Ukupno je poznato 66 rodova Gamaridae

– 34 čine 51 %, od čega je 31 rod endem Bajkalskoga jezera

• Svih 80 vrsta planarija su endemi ovoga jezera– 2/5 svih poznatih slatkovodnih vrsta

• Od 36 vrsta Oligochaeta, 31 vrsta je endem

• Od 32 vrste riba 14 su endemične, – dvije porodice Comephoridae i Cottocomephoridae

imaju 12 vrsta i svi su endemi

Bajkalski tuljan Phoca

sibirica je također

endem

Bajkalski račić

Gamarus baicalii

Otočna fauna

• Svi otoci imaju – Specifičnu

– Često endemičnu

– Manje-više siromašnu faunu

• Otoci imaju nezasićenu faunu

• Razlozi – Ovisno o nastanku otoka

– Podrijetlu faune

• S obzirom na podrijetlo razlikujemo – Kontinentalne otoke

– Oceanske otoke

• Kontinentalni otoci

• Nastali su odvajanjem kopna od kontinenta

• Takvi otoci i otočja u početku imaju faunu identičnu s matičnim kontinentom

• Kasnije dolazi do siromašenja faune

• Djelovanjem različitih negativnih činitelja neke populacije (vrste) na otoku izumru – To se na kontinentu teško događa

• Kada na jednom većem području neka vrsta nestaje

• Prazninu brzo nadoknađuju okolni fondovi

• Na otoku nema tko popuniti prazninu

– Zbog prepreke - more

• Osiromašenje broja vrsta ovisi o veličini

otoka

• Manji otoci osiromašuju više, a veći manje

Odnos veličine otoka i broj gnjezdarica

Ime otoka Veličina otoka

(km2)

Broj vrsta ptica

gnjezdarica

Nova Gvineja 758 000 495

Sumatra 434 000 430

Java 125 000 337

Cejlon 65 000 251

Hajnan 34 000 169

Flores 15 000 141

Azorsko otočje 2 388 34

Bermudsko otočje 965 13

• Oceanski otoci

• Nastaju podizanjem tla usred oceana vulkanskom aktivnošću

• Oni su u početku bez ikakva života

• Započinje sukcesija– tako da neke vrste izlaze iz mora na kopno

– imigrantima koji uspiju svladati prepreku - ocean

• To odmah objašnjava i siromaštvo, jer su imigranti na dalekim otocima rijetki – Na Havajskim otocima nova vrsta kukaca dolazi

prosječno svakih 50 000 godina

• Veliku važnost ima

– položaj otoka i/ili otočja

– utjecaji vjetrova, morskih struja i drugih

ekoloških čimbenika

• Usporedba Galapagoskih i Azorskih otoka

Usporedba

Galapagos Azori

Udaljeni od kopna

1000 km

Udaljeni od kopna

2000 km

37 ptica

gnjezdarica

31

endem

30 ptica

gnjezdarica

3

endema

48

puževa

41

endem

69

puževa

43

endema

• Vjetrovi za vrijeme jesenske seobe redovito

pušu iz smjera Europe prema Azorskim otocima

noseći sa sobom ptice

• Uz kopnene gnjezdarice ima i niz vrsta koje se

ovdje ne gnijezde

• Cijela fauna ptica broji čak 94 vrste

• Ovo vrijedi i za mekušce

• Puževe su prenijele ptice kao jaja na perju ili na

nogama

• U otočnoj fauni su zastupljene one vrste koje lako

savladavaju ekološke prepreke

• Ž. slabijega radijusa su manje zastupljene

• Tako su na otocima česte ptice i kukci koji su

dobri letači

• Međutim, često su ptice i kukci na otocima slabi

letači ili čak više ne znaju letjeti

– Južni kivikalac Apteryx australis na Novom Zelandu;

– Tunjava dodovka Didus cucullatus na otoku

Mauritiusu

– Kukci na Subantarktičkom otočju

• Na otocima često nalazimo arhaične

oblike

– Kivikalac

– Pilasti premosnik Sphenodon punctatus na

Novom Zelandu

• Ovdje evolucija ide u širinu, dok prema

naprijed ide mnogo sporije

Reliktna fauna

• Je ona fauna koja zaostaje na pojedinim izoliranim mjestima bez obzira što se ostala fauna promijenila uslijed mijenjanja klime

• Reliktnu faunu ima

– Ohridsko jezero

– Naše visoke planine, ostaci reliktne faune ledenoga doba

• bijeli zec Lepus timidus

• alpska snježnica Lagopus mutus

Diferencijacija faune

• Pod diferencijacijom faune podrazumijevamo proces u kojemu se jedna jedinstvena fauna razdvaja na dva ili više dijelova i postaje različita

• Diferencijacija ili razdvajanje može biti– Potpuna

– Djelomična

• Način razdvajanja može biti različit

• Razlikujemo – Allogenezu

– Allothaniju

– Allembaniju

• Allogeneza ili razvoj u različitim pravcima

– kada evolucija na svakom području ide u

različitim smjerovima

• Allothanija ili različito izumiranje

– kada na jednom području izumire jedna vrsta,

a na drugom području druga

• Allembanija ili različita imigracija

– kada jedno područje dobiva jednu vrstu

imigranata, a drugo drugu vrstu

• Analizom geološke prošlosti i prošlosti faune može se utvrditi da se navedena razdvajanja nikada nisu odvijala pojedinačno, nego u kombinaciji svih triju

• Uzrok razdvajanja faune može biti geografski, nastankom planina, odvajanje otoka od kopna – geografska izolacija

• Kada se mijenjaju ekološki uvjeti, najčešće klima– ekološka izolacija

Izjednačenje faune

• Pod ovim pojmom podrazumijevao proces kada

dva područja s posve različitim faunama dođu u

dodir i kad se njihova fauna stopi

• Izjednačenje može biti

– potpuno

– djelomično

• Uvjeti za izjednačenje faune su da:

– nestaju prepreke

– na oba područja ekološki uvjeti postaju slični

• Pri izjednačavanju faune razlikujemo

– stapanje faune (fusio) kada vrste jednoga i drugog

područja uzajamno osvajaju susjedno područje

– istiskivanje faune (aposis), češća pojava, kada su

predstavnici jedne faune jači i istiskuju predstavnike

druge faune

• U ovom slučaju govorimo i o pomicanju faune

• U ovom procesu može doći i do osiromašenja

faune (decimatio)

– kada oba područja

• izgube endeme

• ostaju samo one vrste koje su i prije bile zajedničke

Preklapanje

• O preklapanju govorimo kada dvije

– vrlo srodne vrste ili podvrste žive na istom

području

– faune na graničnom području ulaze jedna u

drugu

• Rasprostranjenost

– kune zlatice Martes

martes

– kune bjelice Martes foina

• Analize uvijek pokazuju

da je kod preklapanja

vrste

– Područje rasprostranjenja

isto

– Stanište i ekološka niša

različito

• To omogućuje trajno

obitavanje dviju srodnih

vrsta na istom području

• Preklapanja faune

• Područja gdje se preklapaju životinjski

svjetovi

– Južne Amerike (Neogaea)

– Sjeverne Amerike (Arktogaea, Neoarktis)

• Drugo područje gdje se miješa životinjski

svijet

– Australije (Notogaea)

– Azije (Arktogaea, Orientalis)

Rascjepkavanje

• Rascjepkavanje (schizotypia) je proces u kojem se uslijed geografskih ili ekoloških utjecaja jedna vrsta, rod ili porodica razbija na mnoge podvrste ili vrste

• Primjeri su dobro poznati

– Životinjski svijet Galapagosa, osobito rod Darwinove zebe - Geospiza

– Gušterice na jadranskim otocima

– Nektarice na Havajima

Nektarice s Havajskih otočja