Ekonomsko – ugostiteljska škola

Bar

Stručni rad

Predmet: Računovodstvo

Evidencija kapitala

Predmetni nastavnik: Učenik:

Halimić Denisa Vučićević Filip IV-2

Maj - Jun, 2015.

Bar

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................1

1. Pojam kapitala....................................................................................................................2

1.1 Evidencija kapitala.......................................................................................................2

1.1.1. Knjigovodstvena evidencija kapitala.........................................................................

2. Osnivački kapital privrednih društava...............................................................................4

3. Podjela kapitala..................................................................................................................5

4. Pribavljanje finansijskih sredstava.....................................................................................6

4.1. Sopstveni kapital preduzeća.......................................................................................6

4.1.1. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod preduzetnika..................................

4.1.2.Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod društva lica(ortačka preduzeća).....

4.1.3. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala u društvima kapitala...........................

4.2. Pozajmljeni kapital preduzeća...................................................................................20

4.2.1. Dugoročni krediti....................................................................................................

4.2.2. Kratkoročni krediti..................................................................................................

4.2.3. Emitovanje obveznica.............................................................................................

4.2.4 Emitovanje komercijalnih zapisa.............................................................................

5. Revalorizacione rezerve...................................................................................................26

Zaključak..............................................................................................................................28

Literatura..............................................................................................................................29

Evidencija kapitala

Uvod

U ovom stručnom radu pisaću o kapitalu, uopšteno, kao i o evidenciji kapitala. Kroz ovaj rad sam htio da prikažem važnost kapitala za jedno preduzeće. Samo poslovanje preduzeća uslovljeno je posjedovanjem određene imovine, a sam cilj poslovanja je uz ostvarnje dobiti i povećanje kapitala.

Stručni rad je podijeljen na pet djelova.

U prvom dijelu vas upoznajem sa pojmom kapitala i sa time zašto je on bitan za poslovanje preduzeća kao i sa osnovnim pravilima evidencije kapitala.

Drugi dio je posvećen osnivačkom kapitalu privrednih društava gdje vam govorim i o osnovnim (zakonskim) elementima svakog privrednog društva.

U trećem dijelu sam pisao o podjeli kapitala. Kao i o tome kako se on može ulagati.

U četvrtom dijelu pažnja je posvećena pribavljanju novčanih sredstava, pisao sam o sopstvenom kao i o pozajmljenom kapitalu i njihovoj evidenciji u glavnoj knjizi.

Dok sam u petom, poslednjem dijelu pisao o revalorizacionim rezervama i dao primjer za njihovo knjiženje.

1

Evidencija kapitala

1. Pojam kapitala

Kapital je jedan od pojmova kojem se u teoriji, ali i u svakodnevnoj praksi, pripisuju raznovrsna značenja. Gotovo od samog nastanka ekonomske nauke pojam kapitala bio je predmet brojnih kontroverzi. Osnovni razlog kontroverzne prirode kapitala je taj što se u njemu nalazi objašnjenje kamate i profita. Kako u kapitalističkoj privredi kapital ima centralnu ulogu u proizvodnji i raspodjeli, kontroverze unutar teorije kapitala prenosile su se i na ostale segmente ekonomske analize. U Marksističkoj teoriji, na kapital se gleda kao na društveni odnos. Naime, kapital predstavlja odnos između ljudi koji se ispoljava putem stvari. U neoklasičnoj ekonomskoj analizi, koja se zasniva na metodološkom individualizmu i teoriji racionalnog izbora, kapital nije produkt kapitalizma kao društveno i istorijski specifične forme ekonomske organizacije, već se shvata kao kategorija vezana za pojedince i njemu svojstveno racionalno ponašanje.

Kapital je ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost sa osnovnom svrhom da se uveća, dakle da donese neku dobit.

Pojam kapitala možemo posmatrati iz mnogih gledišta, i to:

Sa gledišta njegovog učestvovanja u proizvodnji, a u odnosu na uposleno radništvo u nekom period

S aspekta profita (dobiti) što ga donosi njegovom vlasniku S aspekta njegovog učestvovanja u ekonomskom sistemu i neku inflaciju

karakterističnu za taj sistem

Kapital se može ulagati, bilo u proizvodnji, bilo u neproizvodnom sektoru. Međutim bitno je upamtiti da je njegova svrha uvijek usmjerena na to da se oplodi, odnosno da donese veću vrijednost od vlastite tj. uložene vrijednosti.

Budući da kapital nije prirodno dobro, on se mora ili proizvesti, ili posuditi. U kapital ubrajamo sva proizvedena dobra (mašine, objekti, fabrike) koja se ulažu u proizvodnju s ciljem da se taj isti kapital uveća, no treba razlikovati kapital od lične imovine npr. porodične kuće, koja se ne može smatrati kapitalom budući da u njoj živimo i ne učestvuje u proizvodnom procesu, ali kada bi tu istu porodičnu kuću prodali i dobijeni novac uložili u proizvodnju (bilo za kupovinu neke mašine, poslovnog objekta, fabrike, i sl.) taj novac bi tada postao kapital

1.1 Evidencija kapitala

Kapital predstavlja sopstvenu imovinu (neto imovinu) vlasnika preduzeća.

KAPITAL = BRUTO IMOVINA – OBAVEZE

Struktura kapitala je utvrđena zakonom o računovodstvu. Tako da postoje sledeće vrste kapitala:

1. Osnovni kapital2. Emisiona premija (nastaje pri prodaji novog kola akcija po cijenama višim od

normalne vrijednosti akcija)3. Rezerve iz dobiti

2

Evidencija kapitala

4. Revalorizacioni kapital5. Negativni goodwill (javlja se kada je kupovna vrijednost kapitala pri kupovini

preduzeća niža od knjigovodstvene vrijednosti)6. Dobitak iz ranijih godina i tekuće godine

1.1.1. Knjigovodstvena evidencija kapitala

Po zakonu o privrednim društvima kapital se može unijeti u vidu:

Uplata novčanih sredstava Preuzimanja obaveza da će određeni iznos kapitala biti uplaćen Unosa stvari i prava

Kapital preduzeća prema aktuelnom kontnom planu evidentira se na kontima klase 3 i to na sledeće grupe: 3.0 – rezerve; 3.1 – neuplaćeni upisani kapital; 3.2 – rezerve; 3.3 – revalorizacione rezerve; 3.4 – neraspoređena dobit; 3.5 – gubitak.

3

Evidencija kapitala

2. Osnivački kapital privrednih društavaPrivredna društva su u svakoj zemlji veoma važni privredni subjekti. Svaki

zakonski oblik privrednog društva ima i svoja specifična obilježja koja ga čine posebnim i samostalnim privrednim subjektom. U Zakonu o privrednim društvima u članu 2 stav 1 navodi se da je: "Privredno društvo je pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti". Privredno društvo je tvorevina njegovih osnivača. Nastala je jer su ti njegovi osnivači htjeli i što su tu svoju volju izrazili u ugovoru o njegovom osnivanju, ili ako je samo jedan osnivač u odluci o osnivanju. Bitno je da su u pitanju pravna lica kao organizovani kolektivi ljudi koji ostvaruju dozvoljenu djelatnost, odnosno cilj i kojima je pravni poretkom priznato svojstvo subjekta prava, kao sposobnosti da budu nosioci prava, obaveze i odgovornosti. Privredno društvo je poslovni subjekat sa statusom pravnog lica koji samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje i vršenja usluga na tržištu u cilju sticanja dobiti. Ono predstavlja skup dva ili više fizičkih ili pravnih lica sa pravnim statusom, sa ciljem obavljanja registrovane djelatnosti pod personalnom ili realnom firmom, na osnovu udruživanja određenih uloga izraženih u dionicama ili u ulozima i da ostvare određenu dobit.

Osnovni, odnosno zakonski elementi svakog društva su:

1. Da je društvo ugovorena tvorevina, jer nastaje na osnovu ugovora, osim kad je osnivač jedno lice.

2. Da je privredno društvo pravno lice, sem nekih izuzetaka.3. Da privredno društvo nastaje udruživanjem kapitala osnivača4. Da društvo samostalno obavlja registrovanu delatnost.5. Da je društvo profitna organizacija koja obavlja svoju delatnost radi sticanja dobiti.6. Da je imovinsko - pravno odgovorno za svoje obaveze

4

Evidencija kapitala

3. Podjela kapitala

Kapital je vrijednost imovine koju preduzetnik ulaže u preduzetnički poduhvat sa ciljem ostvarivanja dobiti.

Vrste kapitala:

- Tuđi kapital- Vlastiti kapital

Glavničar je osoba koja ulaže svoj kapital u svoje ili tuđe trgovačko društvo.

Kapital se može uložiti na tri načina:

a) U obliku novca

b) U obliku stvari (materijalna imovina)

c) U obliku prava (nematerijalna imovina)

Temeljni kapital je kapital koji se ulaže u trgovačko društvo. Opticaj kapitala se očitava u mogućnosti slobodnog usmjeravanja kapitala i nabavljanja kapitala za što preduzetnik garantuje svojom imovinom.

Dugovi/obaveze predstavljaju tuđi kapital a nastaju zbog nedostatka vlastitog kapitala radi proširenja i unaprijeđivanja djelatnosti.

Dugovni kapital je preduzetnikova obaveza koju u određenom roku treba podmiriti i za njeno korišćenje platiti naknadu (kamatu). Obaveze dijelimo na dugoročne1 i kratkoročne2.

Tuđi kapital označava sredstva koja nijesu unesena u društvo od strane preduzeća, vlasnika preduzeća ili dioničara, nego su stavljena na raspolaganje društvu od strane trećih osoba, npr. putem obveznica, zajmovima uz potvrdu o dugu, kreditima.

Vlastiti kapital – čini: temeljni kapital ili osnovni kapital, zakonske (obavezne) i slobodne rezerve kao i prijenos dobiti društva kapitala (društava kapitala), a u širem smislu i u bilanci, tajne (skrivene) rezerve. Za kreditne institucije vrijedi jedan širi termin vlastitog kapitala, koji npr. obuhvata još i povlaštene (prioritetne) dionice. Vlastiti kapital kreditnih institute je središnja tačka u propisivanju bankovno nadzornih normi kojim se nadzire bankovno poslovanje. Posebno je bitna veličina vlastitog kapitala za propise koji utvrđuju granice rizika i time automatski određuju mogućnosti poslovanja kreditnih instituta.

1 Dugoročne obaveze obuhvataju dugoročne obaveze prema povezanim pravnim licima, dugoročne kredite, obaveze po osnovu dugoročnih hartija od vrijednosti i ostale dugoročne obaveze. Dugoročne obaveze su obaveze koje dospijevaju u roku dužem od godinu dana od dana njihovog nastanka.

2 Kratkoročne obaveze obuhvataju kratkoročne kredite i ostale finansijske obaveze koje dospjevaju u roku od godinu dana, obaveze prema dobavljačima, obaveze iz specifičnih poslova, obaveze za zarade i naknade zarada, obaveze za poreze, kamate dividende itd. Sve kratkoročne obaveze dospijevaju na naplatu u roku od godinu dana.

5

Evidencija kapitala

4. Pribavljanje finansijskih sredstava

Osnovnu poslovnu i računovodstvenu jedinicu u našem privrednom sistemu predstavljaju preduzeća. Osnovnu djelatnost preduzeća i njegovu veličinu određuje osnivač preduzeća, a u skladu sa važećim zakonskim propisima. Vrsta djelatnosti i njen obim determinišu visinu sredstava potrebnih za osnivanje i rad preduzeća. Obavezu da novoosnovanom preduzeću obezbijedi potrebna sredstva preuzima na sebe osnivač. Iako osnivač može obezbijediti dio potrebnih sredstava i u naturalnom obliku ipak se, ne rijetko, celokupan iznos obezbjeđuje u novčanom obliku tako da se pribavljanje sredstava potrebnih za osnivanje preduzeća najčešće javlja kao pribavljanje novčanih sredstava. Po pravilu osnivač potrebna početna sredstva obezbjeđuje Iz sopstvene akumulacije. Eventualno nedostajući dio potrebnih sredstava osnivač može pozajmiti od banaka i drugih finansijskih institucija. Pribavljanje sredstava potrebnih za osnivanje i rad preduzeća nije, dakle, ništa drugo do izbora njihovih izvora. Pri tome sopstvena sredstva preduzeća potiču iz sopstvenih izvora, odnosno sopstvenog kapitala, dok su izvori pozajmljenih sredstava tuđi izvori, ili pozajmljeni kapital.3

4.1. Sopstveni kapital preduzeća

Pravna forma preduzeća u kojoj preduzeća mogu biti osnovana i vođena opredjeljena je mnogim faktorima kao što su odgovornost za poslovanje, učešće u dobitku, oporezivanje rezultata, kontrola poslovanja, odlučivanje i dr. među odlučujućim faktorima pri izboru pravne forme preduzeća ubraja se način pribavljanja sopstvenih sredstava. Polazeći od ovog i drugih navedenih kriterijuma, kao i od odredaba zakona o privrednim društvima, razlikuju se sledeće pravne forme preduzeća:

a) Preduzetnikb) Društva lica, odnosno preduzeća sa ortacima, koja se javljaju kao ortakluk ili kao

komantitno društvo bez akcijac) Društva kapitala koja takođe imaju dva osnovna oblika – Društva sa ograničenom

odgovornošću i akcionarska društva.

Preduzetnik u smislu Zakona o privrednim društvima, jeste fizičko lice koje je registrovano i koje radi sticanja dobiti u vidu zanimanja obavlja sve zakonom dozvoljene djelatnosti. Preduzetnik odgovara za sve obaveze iz obavljanja djelatnosti cijelokupnom imovinom. Preduzetnik obavlja djelatnost pod svojim ličnim imenom, imenom nekog drugog lica, ili pod nekim posebnim imenom.

Ortačko društvo, u smislu zakona, jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva radi obavljanja djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. Ortačko društvo odgoovara za svoje obaveze

3 Prof. Dr Ilija Samardžić, Mr Mirjana Medojević, Računovodstvo, Beogradska poslovna škola

6

Evidencija kapitala

cijelokupnom imovinom dok ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva cijelokupnom svojom imovinom.

Komanditno društvo, u smislu zakona, jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka, radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, od koji najmanje jedno lice odgovrara neograničeno za njegove obaveze (komplementar), a najmanje jedno lice odgovara ograničeno do visine svog ugovorenog uloga (komanditor).

U društvima sa ograničenom odgovornošću do sopstvenih sredstava se dolazi preko udela članova društva. Za razliku od preduzetnika i društva lica, u društvima kapitala kojima pripadaju društva sa ograničenom odgovornošću izvršeno je podvajanje vlasnika i društva. Za obaveze prositekle iz poslovanja odgovara samo društvo koje ima svojstvo pravnog lica, i to do visine sopstvenog kapitala.

Akcionarsko društvo, u smislu zakona, jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih/fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene djelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na akcije.

Akcionarska društva sopstvena sredstva stiču prodajom emitovanih akcija. Akcijski kapital koji se formira prodajom akcija je osnovni dio sopstvenog kapitala ovih društava.

Osim akcijskog kapitala u sopstveni kapital akcionarskog društva ubrajaju se emisiona premija, rezerve, prenijeta obit je neraspodijeljena dobit.

Polazeći od pravne forme privrednih društava, imamo i različite načine pribavljanja sopstvenih sredstava za rad tih društava.

4.1.1. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod preduzetnika

Kod preduzetnika se sopstveni kapital formira ulaganjem preduzetnika. Svako ulaganje kapitala kod preduzetnika, kako ono inicijalno, kojim se formira sopstveni kapital preduzetnika, tako i naknadno, kojim se sopstveni kapital povećava, izaziva povećanje imovine preduzetnika kojem nasuprot stoji povećanje sopstvenog kapitala. To znači da će knjigvodstvo preuzetnika ulog vlasnika biti obuhvaćen tako što će se zadužiti odgovarajući računi aktivne (zemljište, građevinski objekti, oprema, ako se ulaganje vrši u obliku stvari odnosno račun za uložena nov čana sredstva) a odobriti račun kapitala.

Na računima glavne knjige opisano knjiženje se može predstaviti ovako

Kapital preduzetnika Računi aktive

7

Evidencija kapitala

Primjer:Preduzetnik je osnivački ulog od 800.000 dinara uplatio na račun preduzeća. Ova promjena se na računima glavne knjige knjiži ovako:

Račun Kapital preduzetnika

1)800.000 1) 800.000

Osnivački kapital preduzetnika nije stalna, nepromijenljiva veličina. On se povećava dodatnim ulaganjima vlasnika i smanjuje zbog isplata koje su izazvane pokrićem ličnih rashoda preduzetnika. Uobičajeno je da se ove isplate ne obuhvataju neposredno na dugovnoj strani računa kapitalaveć se za njegovo knjiženje otvara poseban račun vlasnika.

Na ovom računu se u toku obračunskog perioda obuhvataju sve isplate koje nisu vezane za poslovanje već predstavljaju lične rashode preduzetnika, uz odobravanje računa blagajne ili računa. Na kraju obračunskog perioda račun preduzetnika se gasi prenošenjem salda na dugovnu stranu računa neraspoređena dobit tekućeg obračunskog perioda. Ako se iznos izvršenih isplata ne može pokriti iz ostvarenog dobitka, nepokriveni iznos se prenosi na gubitak tekućeg obračunskog perioda.

Opisana knjiženja se mogu grafički prikazati ovako:

Blagajna/tekući račun lični račun preduzetnika ostvarena dobit

So So

Primjer:

Na ime pokrića ličnih rashoda preduzetnika sa blagajne su u toku obračunskog perioda izvršene sledeće isplate: 03.01. – 900 dinara; 10.01. – 800 dinara; Preko računa isplaćeno: 11.01. – 500 dinara; i 15.01. – 700 dinara.

Zaključiti račun vlasnika.

Blagajna Tekući račun

So 900 So 500

800 700

8

Evidencija kapitala

Lični račun

Preduzetnika Ostvarena dobit

900 2.900 2.900 So

800

500

700

4.1.2.Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod društva lica (ortačka preduzeća)

Sopstveni kapital komanditnih društava se na osnovu uloga ortaka. Otuda će kod ovih društava, umjesto jedinstvenog računa kapitala, kao što je slučaj kod preduzetnika biti onoliko računa sopstvenog kapital koliko ortaka ima u preduzeću. Ulozi ortaka ne moraju biti jednaki, niti je njihov iznos propisan. Ovo zbog toga što za obaveze društva odgovaraju svi ortaci i to cjelokupnom svojom imovinom. Budući da ulozi ortaka mogu biti ne samo novčana sredstva već i materijalna dobra, njihovo unošenje u društvo se knjigovodstveno obuhvata tako što se zadužuje odgovarajući račun active a odobrava se račun kapital konkretnog ortaka.

Na računima glavne knjige knjiženje se grafički može predstaviti ovako:

Kapital ortaka A Račun

Kapital ortaka B

Primjer:

9

Evidencija kapitala

Na osnovu ugovora o ortakluku na račun ortačkog društva uplaćeno je 900.000 dinara od strane ortaka A, dok je ortak B unio u društvo opremu čija je tržišna vrijednost 500.000 dinara.

Promjena se knjiži na računima glavne knjige kako slijedi:

Račun Kapital ortaka A

1)900.000 1)900.000

Mašine Kapital ortaka B

2)500.000 2)500.000

Kao ni visina kapitala preduzetnika tako ni visina ortačkog kaitala nije stalna. Ulozi ortaka se mogu povećati bilo povećanjem uloga već postojećih ortaka, bilo prijemom novih ortaka. Smanjenje ortačkog kapitala nastaje usled istupanjanekog od ortaka ili zbog povlačenja dijela uloga od strane ortaka. Knjigovodstveno – tehnički posmatrano povećanje sopstvenog kapitala društva lica zbog naknadnog prijema novih ortaka ili zbog povećanja uloga postojećih ortaka obuhvata se na isti način kao i formiranje početnog sopstvenog kapitala.

Potpuno ili djelimično povlačenje kaitala uloženog u ortakluk od strane pojedinih ortaka ima za posljedicu smanjenje gotovine i smanjenje sopstvenog kapitala društva. Kod društva lica kao i kod preduzetnika nije podvojeno vlasništvo od društva, ortaci vode društvo i sve isplate koje su namijenjene pokriću njihovih ličnih rashoda smanjuju kapital koji je uložen u društvo. Smanjenje uloženog kapitala nastalo po ovom osnovu obuhvata se na ličnom računu vlasnika kapitala (ortaka), kojih će biti onoliko koliko ima ortaka.

Uloga ovih računa u svemu je jednaka ulozi ličnog računa preduzetnika. Smanjenje kapitala uloženog u društvo lica biće knjiženo u zavisnosti od toga da li je riječ o potpunom ili djelimičnom povlačenju uloga ili je smanjenje nastalo zbog pokrića ličnih rashoda ortaka. U prvom slučaju smanjenje će biti knjiženo tako što će se zadužiti račun uloga kapitala konkretnog ortaka, a odobriti račun. U drugom slučaju smanjenje će biti obuhvaćeno na dugovnoj strani ličnog računa ortaka uz odobrenje odgovarajućeg računa (račun, blagajna, roba, i dr.).

Šematski se opisana knjiženja mogu predstaviti ovako:

10

Evidencija kapitala

Račun Lični račun ortaka A

1 3 Kapital ortaka B

So 2 So

1 Lični račun ortaka B Kapital ortaka A

2 3 So

Gdje je:

1. Povlačenje uloga ortaka

2. Isplata ne ime ličnih rashoda ortaka

3. Zaključak ličnih rashoda ortaka

Primjer:

U ortačkom društvu ,,X” postoje dva ortaka, ortak A i ortak B, prvi ima kapital od 1.000.000 dinara, a drugi kapital od 800.000 dinara. Isplatom sa računa društva ortaku A vraćen je dio uloga u visini od 500.000 dinara. Na ime pokrića ličnih rashoda ortaka B isplaćeno je sa računa društva 200.000 dinara.

Promjene će na računima glavne knjige biti proknjižene ovako:

Račun Kapital ortaka A

So 1) 500.000 1) 500.000 So) 1.000.000

1a) 200.000

Kapital ortaka B Lični račun ortaka B

So) 800.000 1a) 200.000

11

Evidencija kapitala

4.1.3. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala u društvima kapitala

Društva kapitala se javljaju, saglasno Zakonu o privrednim društvima, u dvije osnovne pravne forme:

1. Kao društva sa ograničenom odgovornošću2. Kao akcionarska (deoničarska) društva

4.1.3.1. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala u društvima sa ograničenom odgovornošću

Sopstveni kapital društva sa ograničenom odgovornošću čine ulozi članova društva. Ulog u društvo sa ograničenom odgovornošću može biti novčani ili nenovčani, uključujući i izvršen rad i pružane usluge. Prema odredbama Zakona o privrednim društvima novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću na dan uplate iznosi najmanje 500,00 (pet stotina) eura u dinarskoj protivvrijednosti po srednjem kursu, od čega se najmanje polovina uplaćuje na privremeni račun do registracije društva, a ostatak se uplaćuje na račun društva u roku od dvije godine od dana registracije.

Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se odlukom skupštine članova povećati novim ulozima članova ili pretvaranjem rezervi za ove namene u osnovni kapital. Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se smanjiti odlukom skupštine članova, ali ne ispod zakonom propisanog minimalnog osnovnog kapitala. Registracija povećanja i smanjenja osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću vrši se, po pravilu, jednom godišnje i to u roku od 30 dana od dana održane godišnje skupštine članova društva.

Na računima glavne knjige uplata uloga od strane članova društva obuhvata se tako što se za vrijednost uloga zadužuje odgovarajući račun aktive (Blagajna, račun preduzeća, oprema i sl.), a odobrava račun kapitala. Šematski knjiženje se može predstaviti ovako:

Udeli u osnovnom kapitalu Računi aktive

Ovakvo knjiženje će biti izvršeno pod predpostavkom da su članovi društva u cjelini unijeli svoje udjele, koji su određeni u ugovoru. Ne rijetko se, međutim, događa da članovi društva svoje udjele u trenutku osnivanja ne unesu u cjelini već djelimično. Budući da se kapital društva mora u bilansu iskazati u nominalnom iznosu, a to znači u onom iznosu koji je određen u ugovoruo osnivanju društva, za iznos upisanih a neuplaćenih udjela u kapitalu formira se potraživanje društva prema članovima.

12

Evidencija kapitala

Primjer:

Prema ugovoru o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću ukupan kapital društva iznosi 800.000 dinara, a sastoji se od dva udjela po 400.000 dinara. U času osnivanja uplaćeno je 50% udjela u gotovu.

Na računima glavne knjige ova promjena bi bila proknjižena ovako:

Račun preduzeća Potraživanja po osnovu Udjeli u osnovnom

1) 400.000 neuplaćenih udela kapit. kapitalu

1) 400.000 1)800.000

4.1.3.2. Akcionarska društva

Akcionarska društva svoj kapital stiču emisijom i prodajom akcija4. Saglasno odredbama Zakona o privrednim društvima, mogu se osnivati zatvorena5 i otvorena6 akcionarska društva. Novčani ulog osnovnog kapitala zatvorenog akcionarskog društva na dan uplate iznosi najmanje 10.000 (deset hiljada) eura u dinarskoj protivvrijednosti po srednjem kursu, a novčani ulog osnovnog kapitala otvorenog akcionarskog društva na dan uplate iznosi najmanje 25.000 (dvadestpet hiljada) eura u dinarskoj protivvrijednosti po srednjem kursu.

Akcija se sastoji od dva dijela:

a) Plašt akcije, koji sadrži: Firmu i sedište emiteta; oznaku serije; redosled emisije; ukupan obim emisije; naziv kupca ili oznaku na koga glasi akcija; prava iz akcije; mesto i datum izdavanja; faksimil potpisa ovlašćenog lica emiteta i pečat emiteta.

b) Kuponski tabak, koji sadrži: Firmu i sedište emiteta; oznaku serije akcije; redni bron kupona za naplatu dividende; godinu za koju se dividenda isplaćuje; faksimil potpisa ovlašćenog lica emiteta.

Akcije mogu biti:

4 Akcija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio osnovnog kapitala

5 Zatvoreno akcionarsko društvo je društvo čije se akcije izdaju samo njegovim osnivačima ili ograničenom broju lica.6 Akcionarsko društvo se smatra otvorenim ako osnivači učine javni poziv za upis i uplatu akcija u vrijeme osnivanja društva, odnosno ako takav poziv učini društvo nakon osnivanja

13

Evidencija kapitala

1) Prema redosljedu izdavanja: osnivačke (akcije prve emisije) i akcije sledećih emisija;

2) Prema sadržini prava učešća i dobiti: obične (redovne) i prioritetne (povlašćene);3) Prema pravu glasa: akcije bez prava na glas, i akcije sa pravom na glas.

Obične akcije vlasniku daju pravo na kapital, dividendu i pravo glasa. Prioritetne akcije obezbjeđuju vlasniku pored prava na kapital i dividendu i određene povlastice, kao što je pravo prioriteta pri isplati dividend ili pri isplati imovine u slučaju likvidacije društva, ali mu ne daju pravo glasa.

Nominalna vrijednost, dakle na koju akcije glase, po pravilu je jednaka za obične i prioritetne akcije, ali se prodajna odnosno emisiona vrijednost akcija razlikuje. Formiranje sopstvenog kapitala akcionarskih društava započinje emisijom i prodajom akcija kako redovnih, tako i prioritetnih. Prodaja akcija, kada je riječ o prvoj emisiji, može se vršiti po traženoj vrijednosti koja je jednaka nominalnoj vrijednosti akcija ili je iznad nominalne vrijednosti.

Ako se akcije prodaju po vrijednosti koja je jednaka njihovoj nominalnoj vrijednosti tada ta prodaja izaziva povećanje gotovine i formiranje akcijskog kapitala, što se na računima glavne knjige iskazuje:

Akcijski kapital po osnovu

redovnih akcija Račun preduzeća /blagajna

Primjer:

Akcionarsko društvo ,,X” emitovalo je i prodalo za gotovo cjelokupnu emisiju redovnih akcija od 1.000 komada po nominalnoj vrijednosti od 5.000 dinara.

Knjiženje na računima glavne knjige je sledeće:

Račun preduzeća / blagajna Akcijski kapital po osnovu

1) 5.000.000 redovnih akcija

1) 5.000.000

14

Evidencija kapitala

Akcije se mogu prodavati i to se često čini i po vrijednosti višj od njihove nominalne vrijednosti. Takva prodaja se označava kao prodaja sa emisionom premijom, a razlika između višeg emisionog kursa i nižeg nominalnog kursa predstavlja emisionu premiju. Ovaj iznos koji se ostvari prodajom iznad nominalne vrijednosti – emisiona premija ne ulazi u sastav osnovnog kapitala već se iskazuje kao posebna rezerva u okviru sopstvenog kapitala društva. Osnovni kapital društva se iskazuje u visini nominalne vrijednosti. U skladu sa izloženim, knjiženje knjiženje prodaje akcija sa emisionom premijom se može grafički predstaviti ovako:

Akcijski kapital po osnovu Račun preduzeća /

redovnih akcija Blagajna Emisiona premija

Nominalna vrijednost

Predhodnim primjerima se pošlo od predpostavke da je u cjelini izvršena uplata akcionara za akcije koje su im prodate. Nije rijetko, međutim, da se plaćanje akcija ne vrši odjednom, već u ratama. Treba naglasiti da se u tom slučaju u ratama plaća samo nominalna vrijednost akcija, dok se eventualna premija mora uplatiti u cjelini.

Pri prodaji akcija sa plaćanjem u ratama uobičajeno je da se akcionari pozovu na upis akcija. Najmanje jedna polovina nominalne vrijednosti preuzetih akcija i eventualna emisiona premija u cjelini moraju se uplatiti odmah, da bi se društvo smatralo osnovnim, dok se preostale ½ nominalne vrijednosti akcija uplaćuju prema utvrđenoj dinamici ili prema zahtjevu društva. Na računu osnovnog kapitala biće na potražnoj strani evidentiran upisani kapital po nominalnoj vrijednosti, upisani a neuplaćeni djelovi osnovnog kapitala obuhvataju se na posebnom računu neuplaćeni djelovi osnovnog kapitala, dok se uplaćeni iznos knjiži na dugovnoj strani blagajne ili računa preduzeća. Ako je prodaja izvršena sa emisionom premijom iznos premije će potraživati istoimeni račun.

Grafički se opisana knjiženja mogu predstaviti ovako:

15

Evidencija kapitala

Akcijski kapital po osnovu

redovnih akcija Račun preduzeća / blagajna

nominalna

vrijednost

Akcijski kapital po osnovu Neuplaćeni djelovi

prioritetnih akcija osnovnog kapitala

Nominalna

Vrijednost

Emisiona premija

Ukupna

Premija

Primjer:

Akcionarsko društvo ,,X” osniva se sa osnovnim kapitalom od 800.000 dinara. Emituje se 400 redovnih i 400 povlašćenih akcija. Nominalna vrijednost akcije je 1.000 dinara. Emisioni kurs je 110% za redovne i 150% za prioritetne akcije. Upisana je cjelokupna emisija. Akcionari sup o pozivu na račun preduzeća uplatili 50% od nominalne vrijednostiupisanih akcija i iznos emisione premije u cjelini.

Navedene promjene se na računima glavne knjige knjiže:

Akcijski kapital po osnovu

Račun preduzeća redovnih akcija

2) 640.000 1) 400.000

Neuplaćeni djelovi Akcijski kapital po osnovu

16

Evidencija kapitala

Osnovnog kapitala prioritetnih akcija

1) 1.040.000 2) 640.000 1) 400.000

Emisiona premija

2) 240.000

Račun neuplaćeni djelovi osnovnog kapitala seldom pokazuje visinu upisanog a neuplaćenog osnovnog kapitala. Ovaj račun je korektivan račun računa akcijski kapital jer svodi nominalnu vrijednost osnovnog kapitala na uplaćeni iznos osnovnog kapitala.

U vezi sa formiranjem osnovnog kapitala akcionarskih društava treba ukazati još i na tretman troškova izazvanih emisijom i prodajom akcija. Ovi troškovi kao i drugi troškovi osnivanja, padaju na teret rashoda poslovne godine. Nije dopušteno vršiti pokiće ovih troškova na teret emisione premije.

Osnovni kapital društva je stalan. Njegove promjene mogu se vršiti samo na osnovu odluke glavne skupštine akcionara. Povećanje osnovnog kapitala vrši se samo izdavanjem novih emisija akcija.

Odluka o emitovanju novih akcija donosi se i kada je društvu potreban dodatni kapital za prširenje kapaciteta, za finansiranje obrtnih sredstava ili za vraćanje dospjelih dugova. Postupak i knjigovodstveno obuhvatanje su pri tome jednaki i postupku i knjiženjima koja se javljaju pri formiranju osnovnog kapitala.

Povećanje ukupnog sopstvenog kapitala društva moguće je ostvariti kroz doplate akcionara koje oni čine da bi stekli određene privilegije, odnosno da bi svoje redovne akcije zamijenili za privilegovane. Doplate u ovom slučaju povećavaju rezerve kao dio sopstvenog kapitala društva, dok osnovni kapital ostaje nepromijenjen. Ovaj dopunski kapital namijenjen je u prvom redu pokriću gubitaka.

Kako se obične i prioritetne akcije razlikuju po obimu prava koje nose a ne i po nominalnoj vrijednosti pretvaranje dijela redovnih akcija u prioritetne uticaće na izmjenu strukture akcijskog kapitala, a ne i na njegovu visinu. Na računima glavne knjige pretvaranje običnih u prioritetne akcije će biti knjiženo tako što će za doplaćeni iznos biti zadužen račun preduzeća a odobren račun rezervi, za nominalnu vrijednost akcija koje su predmet konverzije odobrić se račun akcijski kapital po osnovu redovnih akcija. Opisana knjiženja se mogu prikazati ovako:

Rezerve Račun preduzeća

17

Evidencija kapitala

Akcijski kapital po osnovu Akcijski kapital po osnovu

Prioritetnih akcija redovnih akcija

Povećanje osnovnog kapitala akcionarskih društava može se izvršiti izdavanjem besplatnih (gratis) akcija postojećim akcionarima na teret rezervi društva. Emitovanjem gratis akcija povećava se samo osnovni, akcijski kapital, dok ukupan sopstveni kapital društva ostaje nepromijenjen. Jer, da podsjetimo, ove akcije se izdaju na teret rezervi, a to znači da će za nominalnu vrijednost izdatih gratis akcija biti smanjene slobodne rezerve društva. Tako da ova emisija mijenja samo strukturu sopstvenog kapitala društva, a ne utiče na njegovu visinu.

Opisano knjiženje se može predstaviti ovako:

Akcijski kapital po osnovu

redovnih akcija Rezerve

So

Smanjenje osnovnog kapitala akcionarskih društava preduzima se sa ciljem da se izvrši sanacija, popravi rentabilitet, ili izvrši djelimično vraćanje osnovnog kapitala.

Smanjenje osnovnog kapitala društva izazvano smanjenjem poslovne kativnosti (usled čega je raspoložive osnovni kapital previsok) vrši se djelimičnom isplatom sa višom nominalnom vrijednošću za akcije sa nižom nominalnom vrijednošću i isplatom i razlike u gotovom. Ova promjena ima za posljedicu smanjenje aktive, konkretno gotovine i smanjenje akcijskog kapitala po osnovu redovnih i/ili akcijskog kapitala po osnovu prioritetnih akcija.

Grafički knjiženje se može predstaviti ovako:

Akcijski kapital po osnovu

Račun preduzeća redovnih akcija

Primjer:

Na osnovu odluke glavne skupštine akcionara izvršena je zamjena 1.000 redovnih akcija nominane vrijednosti 1.000 dinara za redovne akcije nominalne vrijednosti 800 dinara, radi smanjenja osnovnog kapitala, čime je osnovni kapital smanjen sa 1.000.000 na 800.000 dinara. Razlika je isplaćena akcionarima u gotovu.

18

Evidencija kapitala

Na računima glavne knjige promjena se knjiži:

Blagajna Akcijski kapital po osnovu

So 1) 200.000 redovnih akcija

1) 200.000 So

Ukoliko su iskorišćene sve rezerve za pokriće gubitka u poslovanju, skupština akcionara može donijeti odluku da se za iznos nepokrivenog gubitka smanji osnovni kapital. Smanjenje nominalne vrijednosti, po pravilu redovnih akcija, u tom slučaju nije praćeno isplatom gotovine, već razlika između predhodne više i nove niže nominalne vrijednosti akcija pokriva gubitak. Ovdje se, razumije se, može govoriti samo o formalnom pokriću gubitka, jer izgubljena sredstva ovim nijesu povraćena, samo je izvršeno usklađivanje izvora sa raspoloživom aktivom. Knjigovodstveno – tehnički ovakvo smanjenje osnovnog kapitala društva bi bilo obuhvatano na dugovnoj strani računa Akcijski kapital po osnovu redovnih akcija i na potražnoj strani računa gubitak.

Knjiženje koje je opisano može se grafički predstaviti ovako:

Gubitak Akcijski kapital po osnovu

Redovnih akcija

Osnovni kapital društva se može smanjiti i poništavanjem sopstvenih akcija koje su predhodno kupljene na tržištu kapitala. Otkup sopstvenih akcija radi njihovog poništenja se može vršiti iz rezervi ili iz dobitaka. Budući da bi otkupom sopstvenih akcija akcionarska društva mogla uticati na njihov kurs na tržištu hartija od vrijednosti, kao i zbog mogućih špekulativnih kupovina, uobičajeno je da se otkup sopstvenih akcija posebno reguliše zakonom. Tako zakon može načelno zabraniti kupovinu sopstvenih akcija od strane drušva uz navođenje iznimnih slučajeva kada se to dopušta. Nabavka sopstvenih akcija radi povlačenja gotovo u svim zemljama se smatra takvim iznimnim slučajem. Ako se kupovina sopstvenih akcija dopušta tada se određuje gornja granica do koje se akcije mogu otkupljivati. Ona obično iznosi 10% od nominalnog kapitala društva. U tom slučaju otkup sopstvenih akcija može biti motivisan potrebom privremenog plasiranja slobodnog novčanog kapitala.

Kupovina sopstvenih akcija na tržištu hartija od vrijednosti vrši se po prodajnom kursu, i izaziva smanjenje gotovine i formiranje zaliha sopstvenih akcija.

19

Evidencija kapitala

Poništenje kupljenih sopstvenih akcija (kojim se gase sva prava po ovim akcijama) dovodi di smanjenja osnovnog kapitala društva u visini nominalne vrijednosti poništenih akcija. Kako kupovni kurs akcija može biti niži od nominalnog kursa poništenih akcija, za razliku se povećavaju rezerve. Tako se povlačenjem sopstvenih akcija ne samo smanjuje osnovni kapital, već se jedan njegov dio pretvara u raspoložive rezerve.

4.2. Pozajmljeni kapital preduzeća

Potrebe preduzeća za sredstvima su stalne, a visina potrebnih sredstava je uslovljena kako obimm poslovne aktivnosti, tako i brzinom obrta sredstava. Sopstveni izvori često nisu dovoljni da pokriju potrebe preduzeća pa ono mora koristiti i dodatne, pozajmljene izvore. Sredstva koja potiču iz pozajmljenih izvorastoje na raspolaganju preduzeća, u okviru ugovorom predviđenog roka, a za njihovo korišćenje se plaća naknada u vidu kamate. Osnovni pozajmljeni izvori su krediti od banaka i drugih nefinansijskih institucija, kao i emitovanje keditnih hartija od vrijednosti.

U zavisnosti od toga na koji rok se angažuju pozajmljena sredstva sve pozajmljene izvore možemo po ročnosti podijeliti na dugoročne kredite, kratkoročne kredite i tekuće obaveze.

4.2.1. Dugoročni krediti

Izbor izvora dodatnih sredstava, pod predpostavkom da preduzeće ima kreditnu sposobnost, zavisi od potrebe za čije su pokriće sredstva namijenjena. Preduzeća, po pravilu, dugoročne kredite traže za finansiranje osnovnih i trajnih obrtnih sredstava. Za finansiranje nabavke osnovnih sredstava koriste se u načelu dugoročni zajmovi banaka. Odobravanje zajma za osnovna sredstva od strane banke uslovljeno je i odgovarajućim učešćem tražioca kredita, kao i podnošenjem odgovarajuće dokumentacije odnosno investicionog elaborata. Odobreni kredit se ne uplaćuje na račun preduzeća tražioca kredita, već banka preuzima obavezu da će do iznosa odobrenog kredita isplaćivati obaveze prema dobavljačima, koje su uslovljene nabavkom datog osnovnog sredstva. Stoga, sama činjenica da je banka odobrila kredit za osnovna sredstva u određenom iznosu ne može biti predmet knjigovodstvenog obuhvatanja, jer obaveza po osnovu takvog kredita u trenutku odobravanja ne postoji. Isplata obaveza prema dobavljačima za osnovna sredstva iz kredita ima za posljedicu formiranje obaveza prema banci. Kako ova ekonomska promjena dovodi do supstitucije jednog kratkoročnog izvora – obaveze prema dobavljačima za osnovna sredtvadugoročnim izvorom – kreditom za osnovna sredstva, ona mora biti evidentirana u knjigovodstvu.

Primjer:

20

Evidencija kapitala

Preduzeće ,,X“ je zaključilo ugovor o dugoročnom kreditu sa bankom na iznos od 1.000.000 dinara. Dobavljačima za osnovna sredstva isplaćeno je 500.000 dinara iz odobrenog dugoročnog kredita za osnovna sredstva.

Ova ekonomska promjena bi u knjigovodstvu preduzeća bila evidentirana na računima glavne knjige na sledeći način:

Dobavljači Dugoročni kredit

1) 500.000 So 1) 500.000

Tek nakon korišćenja, odnosno isplate i u iznosu koji je isplaćen, formira se obaveza prema banci po osnovu kredita za osnovna sredstva.

Otplata odnosno vraćanje dugoročnih kredita vrši se putem polugodišnjih ili godišnjih anuiteta. Anuitet sadrži otplatu, tj. Ratu i pripadajući dio kamate. Ugovorom o zajmu preciziraju se uslovi otplate kredita određivanjem roka vraćanja i načina obračunavanja anuiteta. Naime, anuiteti mogu u zavisnosti od tog da li su rate stalne ili rastuće biti opadajući ili stalni. Na osnovu roka otplate i načina obračuna anuiteta sastavlja se plan otplate (amortizacije) zajma, u kome se određuje visina godišnje otplate, kamate, odnosno anuiteta.

Isplata dospjele rate kredita za osnovna sredstva može se vršiti iz izdvojenih novčanih sredstava za investicije ili sa računa preduzeća. Kamata predstavlja naknadu za korišćenje pozajmljenih sredstava, odnosno finansijski rashod i isplaćuje se sa računa preduzeća. Isplata anuiteta smanjuje obavezu prema banci po osnovu duga i po osnovu kamate.

Primjer:

Na ime otplate kredita za osnovna sredstva isplaćeno je sa računa preduzeća 100.000 dinara. Na računima glavne knjige navedena promjena se knjiži kako slijedi:

Dugoročni krediti Račun preduzeća

1) 100.000 So So 1) 100.000

Kredite za osnovna sredstva mogu, ukoliko imaju raspoloživih sredtava, odobravati pored banaka i preduzeća. Ovi krediti mogu biti kako finansijski, tako i robni.

21

Evidencija kapitala

Knjigovodstveno – tehnički posmatrano, njihovo evidentiranje u knjigovodstvu tražioca kredita vrši se na istovjetan način kao i pri korišćenju bankarskih kredita.

Za razliku od kredita koji se odobravaju za nabavku osnovnih sredstava, gdje se kao iznos kredita priznaje iznos koji je kreditor po nalozima zajmotražioca isplatio, kao kredit za obrtna sredtsva, kada je riječ o finansijskim kreditima cio iznos odobrenog kredita se uplaćuje na račun zajmotražioca. Uplata iznosa kredita na žiro-račun zajmotražioca povlači za sobom formiranje obaveze prema kreditoru u visini odobrenog odnosno uplaćenog iznosa sredstava.

Primjer:

Na osnovu odobrenog dugoročnog kredita za osnovna sredstva banka je uplatila na račun preduzeća iznos od 400.000 dinara.

Dugoročni kredit Račun preduzeća

1) 400.000 1) 400.000

Krediti, koje preduzeća traže za pokriće potreba u obrtnim sredstvima koriste se za isplate obaveza proisteklih iz redovnog poslovanja i nabavku obrtnih sredstava, razlozi racionalnosti idu u prilog ovakvom načinu njihovog korišćenja. Knjiženje ove promjene je isto i kada se kao davaoci kredita javljaju preduzeća.

4.2.2. Kratkoročni krediti

Pod kratkoročnim kreditima se podrazumijevaju oni krediti čiji je rok vraćanja kraći od godinu dana. U načelu, ovim kreditima se finansiraju samo povremenje i privremene potrbe za obrtnim sredstvima, kao što su primjera radi, potrebe izazvane stvaranjem sezonskih zaliha. Korišćenje kratkoročnih kredita za finansiranje stalnih obrtnih sredstava u značajnom obimu upućuje na zaključak da je došlo do slabljenja finansijskog položaja preduzeća. i ovdje se kao kreditori pored banaka mogu javiti i preduzeća, dakle nefinansijske institucije, koje pored finansijskih mogu odobravati i robne kredite.

Knjigovodstveno obuhvatanje korišćenih kratkoročnih kredita, vrši se tako što se za iznos odobrenog i na račun preduzeća uplaćenog iznosa kratkoročnog kredita zadužuje račun, a odobrava račun obaveza kratkoročni krediti.

Primjer:

22

Evidencija kapitala

Prema izvodu banke uplaćeno je na račun preduzeća 500.000 dinara po osnovu odobrenog kratkoročnog kredita od strane banke.

Račun preduzeća Kratkoročni krediti

1) 500.000 1) 500.000

Kratkoročni krediti se vraćaju u punom iznosu u ugovorenom predviđenom roku. Isplata obaveze po osnovu kratkoročnog kredita ima za posljedicu smanjenje gotovine na žiro-računu i smanjenje obaveze, tako da se isplata knjiži zaduženjem računa kratkoročni krediti i odobravanjem računa Žiro-računa. Kamata koja se plaća kao naknada za korišćenje sredstava iz kredita predstavlja redovan finansijski rashod.

Kod robnih kredita, nezavisno od toga da li su dugoročni ili kratkoročni, obaveza prema davaocu kredita nastaju u trenutku isporuke robe za koju je jredit odobren, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno.

4.2.3. Emitovanje obveznica

Do potrbnog dodatnog kapitala preduzeća mogu doći emisijom i prodajm obveznica. Obveznica je hartija od vrijednosti kojom se emitent obavezuje da će imaocu obveznice u roku njene dospjelosti isplatiti iznos nominalne vrijednosti obveznice i ugovorenu kamatu. Obveznica se sastoji iz plašta obveznice i kamatnih kupona.

Plašt obveznice sadrži sljedeće podatke: oznaku da je riječ o obveznici, naziv i sjedište izdavaoca (emitenta), naziv i sjedište kupca ili oznaku da obveznica glasi na donosioca, naziv i sjedište garanta ukoliko je obveznica garantovana, nominalnu vrijednost obveznice, visinu kamatne stope ili način izračunavanja kamate, rokove otplate glavnice, serijski i kontrolni broj obveznice i faksimil potpisa ovlašćenih lica.

Kamatni kupon obveznice sadrži: oznaku serije i brj kupona, visinu kamate, datum dospijeća i mjesto i način plaćanja kamate, faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta.

Kapital pribavljen emisijom i prodajom obveznica je pozajmljeni kapital. On se po protoku određenog vremena mora vratiti i za njegovo korišćenje se plaća naknada u vidu kamate.

U tom smislu obaveze nastale po osnovu prodaje obveznica imaju iste karakteristike kao i obaveze po osnovu dogoročnih kredita.

Obaveze po osnovu obveznica nastaju tek pošto kupci uplate novčana sredstva za kupljene obaveze i samo u visini primljenih uplata. Račun preduzeća ili blagajna se zadužuju za iznos primljenih sredtava a odobrava se račun obaveze po osnovu obveznica.

23

Evidencija kapitala

Šematski se opisano knjiženje može predstaviti ovako:

Obaveze po osnovu obveznica blagajna/račun preduzeća

Primjer:

Preduzeće ,,X“ emitovalo je 1000 obveznica čija je nominalna vrijednost 5.000 dinara po obveznici. Rok vraćanja duga je dvije godine uz kamatu 5% godišnje. Prodato je 350 obveznica po nominalnoj vrijednosti. Gotovina je uplaćena na račun. Promjena se na računima glavne knjige knjiži ovako:

Račun preduzeća Obaveze po osnovu obveznica

1) 3.500.000 1) 3.500.000

Iako je emitovano obveznica u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 5.000.000 dinara obzirom da je emisija samo djelimično prodata, obaveza iznosi samo onoliko koliko je nominalna vrijednost prodatih obveznica.

Kamata koja se po osnovu duga za prodate obveznice obračunava i plaća predstavlja finansijski rashod i pada na teret rashoda tekuće poslovne godine. Isplata obaveza po osnovu obveznica koja slijedi po protoku ugovorenog roka ima za posljedicu smanjenje likvidnih sredstava i gašenje obaveze. Na računima glavne knjige, u skladu sa datim objašnjenjem, promjena se knjižitako što se zadužuje račun obaveze po osnovu obveznica a odobrava račun preduzeća ili blagajna za isplaćen iznos.

Primjer:

Isplaćeno je sa računa na ime izmirenja obaveza po osnovu obveznica 500.000 dinara.

Žiro račun Obaveze po osnovu obveznica

(s) 1) 500.000 1) 500.000 3.500.000 (S)

4.2.4 Emitovanje komercijalnih zapisa

24

Evidencija kapitala

Komercijalni zapisi su kratkoročne hartije od vrijednosti koje se emituju radi prikupljanja novčanih sredstava.

Komercijalni zapisi sadrže: oznaku da je zapis; firmu, odnosno naziv i sjedište emitenta; firmu, odnosno naziv i sjedište kupca, ako je kupac pravno lice, odnosno ime i prebivalište kupca ako je kupac fizičko lice, odnosno oznaku da zapis glasi na donosioca; nominalnu vrijednost na koju zapis glasi; visinu kamate; rok plaćanja nominalne vrijednosti; mjesto i datum emitovanja; oznaku serije; posebna prava iz zapisa; faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta.

Poslovne promjene po osnovu emitovanja komercijalnih zapisa vrši se na način objašnjen kod emitovanja obveznica, te nema potrebe ponavljati već rečeno.

25

Evidencija kapitala

5. Revalorizacione rezerve

Na računima grupe 33 – revalorizacione rezerve, iskazuju se pozitivni efekti promjena poštene (fer) vrijednosti nekretnina, postrojenja, opreme, nematerijalnih ulaganja, učešća u kapitalu u stranoj valuti i drugih finansijskih instrumenata čiji se efekat promjena poštene vrijednosti u skladu sa MRS iskazuju u okviru revalorizacionih rezervi.

U okviru grupe 33 – revalorizacione rezerve, predviđeni su sledeći računi:

1. Račun 330 – revalorizacione rezerve2. Račun 331 – rezerve po osnovu preračuna finansijskih izvještaja prikazanih u

drugoj funkcionalnoj valuti

Na računu 330 preduzeća obezbjeđujuanalitiku revalorizacionih rezervi po konkretnim sredstvima za koja je revalorizaciona rezerva formirana. Na potražnoj strani računa 330 iskazuju se iznosi pozitivnih efekata revalorizacije, a na dugovnoj strani iskazuju se iznosi negativnih efekata revalorizacije.

Nakon što se prizna kao sredstvo, nekretnina, postrojenje i oprema mogu da se iskazuju i po revalorizacionom iznosu, koji izražava njihovu poštenu vrijednost na dan revalorizacije, umanjenoj za ukupni iznos ispravki vrijednosti po osnovu amortizacije i ukupan iznos ispravki vrijednosti po osnovu gubitka zbog obezvrijeđivanja. Revalorizacija se vrši onoliko redovno koliko je dovoljno da se iskazani iznos ne razlikuje značajno od iznosa koji bi se utvrdio da je primijenjen postupak istraživanja po poštenoj vrijednosti na dan bilansa stanja.

Kada zbog revalorizacije dođe do povećanja iskazanog iznosa sredstva, pozitivan učinak revalorizacije se iskazuje neposredno u korist sopstvenog kapitala kao revalorizaciona rezerva. Međutim, pozitivan učinak revalorizacije priznaje se kao prihod od ukidanja revalorizacionih rezervi istog sredstva do iznosa koji je jednak negativnom učinku revalorizacije istog sredstva, koji je predhodno bio priznat kao rashod.

Kada zbog revalorizacije dođe do smanjenja iskazanog iznosa sredstva, negativan učinak revalorizacije priznaje se kao rashod. Međutim, negativan učinak revalorizacije iskazuje se neposredno na teret revalorizacionih rezervi, do iznosa koji nije veći od ukupnih revalorizacionih rezervi obračunatih za to sredstvo.

Revalorizaciona rezerva koja je uključena u sopstveni kapital može direktno da se prenese na neraspoređenu dobit, kada se rezerva realizuje. Cjelokupna rezerva može da se realizuje prilikom rashodovanja ili otuđivanja sredstva. Međutim, jedan dio rezerve može da se realizuje istovremeno sa korišćenjem sredstva u prduzeću. U tom slučaju, iznos revalorizacione rezerve čini razlika između amortizacije zasnovane na iskaznom revalorizacionom iznosu i sredstva i amortizacije zasnovane na prvobitnoj nabavnoj vrijednosti ili cijeni koštanja sredstva. Prenos sa revalorizacione rezerve na neraspoređenu dobit ne vrši se kroz bilans uspjeha.

26

Evidencija kapitala

Primjer:

Na dan sastavljanja bilansa preduzeće ,,X“ ima u vlasništvu poslovnu zgradu čija je sadašnja vrijednost 200.000€. Procjenom je utvrđeno da je tržišna (fer) vrijednost poslovne zgrade 250.000€

Kontiranje

1) 022 – Građevinski objekti 50.000

033 – Revalorizacione rezerve 50.000

Za procjenu vrijednosti nekretnina po fer vrijednosti

27

Evidencija kapitala

Zaključak

U uvodnom dijelu sam naveo koliko je kapital značajan za preduzeće. Da je neophodan za formiranje, ali i da njegovo uvećanje predstavlja krajnji cilj u poslovanju preduzeća. Trudio sam se da kroz rad to i prikažem kao i da pojasnim njegovu evidenciju kroz poslovne knjige.

Nadam se da sam jasno definisao kapital, njegovu podjelu kao i način formiranja i promjene kapitala u različitim tipovima preduzeća. Dao sam primjere za evidenciju emisione premije i revalorizacione rezerve. Upoznao sam vas i sa zakonskim elementima svakog privrednog društva. Nakon toga pričao sam o podjeli kapitala, o načinima za pribavljanje osnovnih sredstava: o sopstvenim, kao i o pozajmljenim sredstvima, i sve to uz praktična objašnenja. Smatram da sam vas kroz ovaj stručni rad uputio u osnove o evidenciji kapitala, kao i da sam dokazao koliko je ista bitna za vođenje preduzeća.

28

Evidencija kapitala

Literatura

1. Prof. Dr Ilija Samardžić, Mr Mirjana Medojević, Računovodstvo, Beogradska poslovna škola

2. Prof. Dr Ilija Samardžić, Mr Mirjana Medojević, Finansijsko računovodstvo, primjena zakona o računovodstvu i reviziji

3. Dr Radiša Radovanović, Dr Kata Škarić-Jovanović, Finansijsko računovodstvo, ekonomski fakultet u Beogradu

4. Dr Vojislav Sekerez, Evidencija kapitala, Prosveta, Beograd 1997.5. Dr Kata Škarić-Jovanović, Sopstveni kapital preduzeća, Rad, Beograd, 2000.6. Vera Poznanić Leko, Omer Markišić, Računovodstvo za II razred ekonomske

škole, Centar za stručno obrazovanje, Podgorica, 2010.7. Vera Poznanić Leko, Računovodstvo za III i IV razred ekonomske škole, ZZUNS,

Beograd, 2008.

29