Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Etično ponašanje zaposlenika u organizaciji

Članovi tima:

1. Kristina Antolović2. Sandra Artić3. Maja Baković,

majabakovic@gmail.com 4. Josip Banjedvorac5. Jurica Culej6. Mario Jurković7. Ivan Santi

U Osijeku, 19. prosinca 2012.

SADRŽAJ

I. Uvod ........................................................................................................................ 21.1. Što je etika? ...................................................................................................... 21.2. Što je poslovna etika? ...................................................................................... 3

II. Etično ponašanje zaposlenika u organizaciji ........................................................... 6II.1. Etičke

vrline ................................................................................................... 10II.2. Implementacija poslovne etike u

organizaciji...................................................12

III. Značaj i potreba za etičnim ponašanjem u organizaciji .........................................14III.1. Etičke

organizacije……………………………………………………………153.2.Potreba za etičkim ponašanjem ....................................................................... 153.3. Društveni značaj etičkog ponašanja u organizaciji .........................................16

3.3.1. Odnos poduzeća i zaposlenika………………………………………….183.3.2. Organizacije protiv zaposlenika……………………………………..... 193.3.3. Zaposlenici protiv organizacije……………………………………….. 19

3.4. Zaključak........................................................................................................ 20

IV. LITERATURA .......................................................................................................21

1

I. UVOD

Poslovna etika se ne odnosi isključivo na ponašanje zaposlenika u organizaciji, već i na principe i pravila ponašanja koja se zasnivaju na općoj i poslovnoj kulturi, te individualnim odnosima među pojedincima.

Temelj etičnog ponašanja zaposlenika je obnašanje dužnosti u skladu sa zakonom, ali uz to i uzimanje u obzir normi etičnog i kulturnog ponašanja u društvu. Stoga se od zaposlenika osim poštivanja zakona očekuje pružanje istinitih informacija, poštivanje nadređenih i kolega, usvajanje vrijednosti kao što su odgovornost, kolegijalnost i mnogih drugih, s ciljem postizanja boljitka organizaciji ali i pojedinca. Drugim riječima od zaposlenika se zahtijeva moralnost, a moralnost zahtijeva korektan odnos, kako nitko ne bi uzeo pravo da bude iznimka od pravila ili da sebi priskrbi prednosti koje se ne mogu na isti način priznati svim konkurentima.

U ovom seminaru objasnit ćemo pojam etike i etičnog ponašanja kao osnove poslovne etike, te principe same poslovne etike. Pobliže ćemo objasniti na koji način se zaposlenik treba ponašati da bi poštivao principe poslovne etike i koji je značaj etičnog ponašanja na društvo i pojedinca.

I.1. Što je etika?

Etika (potječe od grčke riječi ethoskoja znači običaj, ćud, karakter) je znanost o moralu koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, određuje osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, te objašnjava zasnovanost i izvor morala i etike.

Etika je prije svega je filozofska disciplina koja proučava ljudsko ponašanje, ali je i normativna znanost koju odlikuju kodeksi i principi, što ju uvelike razlikuje od ostalih znanosti.

S praktičnog stajališta etika se obično definira kao kodeks moralnih principa i vrijednosti koji upravljaju ponašanjem pojedinaca ili grupa u odnosu prema onom što je dobro ili loše.

Etika pretpostavlja sposobnost odabira postupanja, to postupanje može biti subjektivno ili intersubjektivno (slika 1.2.).

Sl. 1.1. Dvije vrste odabira postupanja

2

SPOSOBNOST ODABIRA POSTUPANJA

INTERSUBJEKTIVNA ETIKA

Odabir u suglasnosti s perspektivom druge/ih osobe/a

SUBJEKTIVNA ETIKA

Odabir u suglasnosti s vlastitim parametrima

Etiku najjednostavnije možemo objasniti kao ravnotežu postupanja uzimajući u obzir zakone i slobodnu volju čovjeka (slika 1.2.).

Zakoni su propisane obveze ponašanja ljudi i organizacija, dok skala slobodnog izbora nije propisana pravilima te su pojedinac i organizacije prepušteni odlučivati isključivo prema svojoj slobodnoj volji. Između te dvije krajnosti nalazi se ravnoteža etičnog ponašanja.

Sl. 1.2. Etika kao ravnotaže između zakona i slobode izbora

Iako etika nema specifične zakone, sadrži kodekse ponašanja koji se temelje na zajedničkim principima i vrijednostima o moralnom vladanju koje pojedinca ili poduzeća.

I.2. Što je poslovna etika?

Poslovna etika je skup moralnih načela i normi kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim sustavima koji se temelje na općim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.

Etika se može protumačiti kao primjenjivanje ili uvažavanje etičkih principa u svim poslovnim aktivnostima. Ona se ne može izjednačiti s etikom kao znanosti prvenstveno jer je polje njezinog djelovanja između težnje za dobiti i čistih etičkih principa.

Njezino osnovno pitanje je pitanje kriterija ispravnog izbora u realizaciji poduzetničkih ciljeva između mnoštva ekonomskih mogućnosti. Zadaća poslovne etike je kritičko preispitivanje postojećeg morala, normi i ciljeva u gospodarstvu i pronalaženja normi dobroga gospodarenja. Poslovna etika polazi od pretpostavke da u gospodarstvu ne smije biti prioritetno djelovanje isključivo po načelu ekonomske racionalnosti (Profit da, ali ne pod svaku cijenu), nego treba voditi računa i o posljedicama gospodarskih aktivnosti i poslovnih odluka za društvo, okružje i ključne sudionike.

3

Poslovna etika je važna za povećanje samosvijesti javnosti i značenja javnoga mnijenja za poslovne aktivnosti, razvija svijest o ograničenosti prirodnih resursa i ugroženosti prirodnoga okružja. Jednako je važna za razvoj poslovnih organizacija, napose multinacionalnih kompanija, što je rezultirao povećanjem njihove moći u društvu nagovještavajući vladavinu ekonomije nad politikom, te je izrazito važna za suzbijanje korupcije koja je jedan velik i aktualan problem našega društva.

U poslovnom svijetu jako malo činimo u korist općeg dobra, a glavni cilj je ostvarivanje dobiti, ugleda ili moći.Poslovna etika podrazumijeva poštivanje opće i poslovne kulture pri izvršavanju zadataka i ostvarivanju svojih ciljeva, tj. dobiti.

Spoznaja da se poslovnom etikom može upravljati i bitno i izravno utjecati na ugled poduzeća u javnosti razlog je koji je doveo do sve većeg interesa sudionika gospodarskog sustava za poslovnom etikom.

Poslovna etika kao subjekte proučava čovjeka, organizaciju i društvo te njihove međusobne odnose (D 1.1.).

D. 1.1. Subjekti poslovne etike

Poslovna etika proučava osobnu primjenu kodeksa etičnosti na aktivnosti i ciljeve organizacije. Ne radi se o postavljanju moralnog standarda, već o istraživanju jedinstvenih potreba u poslovnom kontekstu etičnosti. Poduzeća pri osnivanju osnovne svrhe i ciljeva razvijaju mrežu odnosa s društvom kao cjelinom, institucijama i pojedincima, te na taj način poslovna etika sjedinjuje individualnu etiku, institucionalnu etiku i socijalnu etiku.

„Poslovna etika predstavlja oblik primjenjene etike i odnosi se na promišljanje o moralnosti poslovanja. Poslovnu etiku mogli bismo definirati kao zakonodavstvo koje poduzeće samo sebi propisuje kako bi reguliralo svoj poslovni život“ ˡ, prema M.G. Velasquezu poslovna etika se usredotočuje na primjenu moralnih standarda u oblastima poslovne politike, poslovnih institucija i poslovnog ponašanja.

ˡ Business Ethics by Manuel G. Vasquez, USA 1998., str. 13

4

SUBJEKTI POSLOVNE ETIKE

Čovjek

Organizacija

Društvo

Poslovna etika preuzima ključne vrijednosti građanskoga društva i projicira ih u okviru organizacije kao složenoga socijalnog sustava. Osnovne vrijednosti građanskoga društva jesu: ljudsko dostojanstvo, sloboda, jednakost, pravednost, odgovornost, demokratičnost i supsidijarnost kao optimalna harmonija podređenosti i nadređenosti.

U današnjem vremenu poslovna etika je postala neizostavan način ponašanja u većini modernih tvrtki, kao i fokus u fakultetskom, poslijediplomskom i doktorskom obrazovanju i neformalnoj edukaciji. Trenutno, biti poslovno etičan je popularno u poslovnom okruženju.

Sl. 1.3 Etika

5

II. ETIČNO PONAŠANJE ZAPOSLENIKA U ORGANIZACIJI

Osnovne etičke smjernice etičkog poslovnog ponašanja je djelovanje u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanje u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju te vlastitim zaposlenicima.

Povezujućiosnovnevrijednostikršćanskogaigrađanskogdruštva, možeserećidaetičnoponašanjezaposlenikapočivanatrinačela:

Načelo pravednosti – podrazumijeva pravo svakog člana neke organizacije da se prema njemu postupa pravedno. Član ima pravo pružiti otpor svakom zahtjevu za prakticiranjem moći ili vlasti koja umanjuje ili može umanjiti njegova prava.

Pravednost postoji ako: 1. Ako su osigurana ili nisu umanjena temeljna prava članova neke zajednice. 2. Ako do socijalne ekonomske nejednakosti dolazi samo kada ona osigurava prednost za sve članove.

Načelo pravednosti povrijeđeno je: 1. Ako se nejednako plaća za jednak rad.2. Ako postoje ograničenja osobnih sloboda.3. Ako nema suglasnosti o potrebnom zalaganju i radnim uvjetima.4. Ako moć i vlast povrjeđuju dostojanstvo onih nad kojim se prakticira.

Načelo solidarnosti – služi prije svega u svrhu izjednačavanja u korist socijalno slabijih u okviru neke institucije

Načelo supsidijarnosti ili podređenosti – izražava poželjan odnos cjeline i njezinih dijelova.Ono glasi:

1. institucije određene vrste mogu djelovati ili u cilju pomoći preuzeti funkcijepojedinaca ili socijalnih sustava niže razine samo ako njihova snaga nije dovoljnaza to;

2. bez volje dotičnih pojedinaca ili socijalnih sustava institucije mogu djelovati samo ako je zajedničko dobro ozbiljno ugroženo

Kodeks etičnog ponašanja utvrđuje poslovne principe i pravila ponašanja zasnovana na etičkim načelima u sveukupnom radnom okruženju organizacije i može se razlikovati ovisno o željama i potrebama organizacije. Kodekspredstavlja skup temeljnih pravila ponašanjacijeneći svrhovitost i vrijednost svakog zaposlenika.

Svi zaposlenici tijekom rada i poslovnog ponašanja dužni su poštivati i uvažavati prirodne i kulturne razlike među ljudima, poštivati temeljna ljudska prava i slobode, dostojanstvo i vrijednost ličnosti, pravedno postupati, protiv diskriminacije bilo koje vrste.

6

D. 2.1. Tri pitanja koja je potrebno postaviti u etičnoj dilemi

Zaposlenici su dužni pri obavljanju poslova poštivati dignitet svih zaposlenih, njihovu struku, funkciju te uvažavati njihovu profesionalnu samostalnost.Svi zaposlenici dužni su poštivati granice ovlaštenja i odgovornosti koje im određuje poslodavac putem direktora te hijerarhiju i organizacijsku strukturu.

Vodstvo odgovorno je za primjenu i praćenje radnih aktivnosti i procedura. Ono mora biti uzor i model za ponašanje. Vodstvo mora stvarati i održavati radnu okolinu sustavnim održavanjem kvalitete, uspostaviti međusobno poštovanje, timski rad, pružati pomoći pri svladavanju prepreka, poticati komunikaciju i uvažavati individualne i skupne uspjehe.

Svi zaposlenici moraju postupati savjesno i marljivo, a proaktivni radni doprinos mjerilo je za stjecanje položaja unutar organizacije. Sukladno tome svi zaposlenici imaju jednaku priliku za poslovni uspjeh i napredovanje.Pri izvršavanju utvrđenih poslova i zadataka zaposlenici su dužni sudjelovati pri odlučivanju o aktivnostima koje imaju za posljedicu utjecaj na zdravlje ljudi, prirodu ili okolinu, a svojim primjerom poticati razvoj ekološke svijesti.

Sl. 2.1. Poštivanje Kodeksa poslovnog ponašanja

Od zaposlenika se očekuje poštivanje Kodeksa ponašanja. Neke od odredbi mogu biti slijedeće:

7

Da li je zakonito?

Da li je uravnoteženo?

Da li je ispravno?

Zaposlenici su dužni poštivati poslovne standarde. Na vrijeme i zakonito izvršavati svoje radne zadatke. Voditi računa o svojem profesionalnom nastupu, primjerenom izgledu, odijevanju i

ponašanju. Poznavanje poslovne komunikacije. Zahtjeva se točnost dolaska i odlaska s posla. Obvezno prisustvovanje zakazanim sastancima. Pri izvršavanju poslova i radnih zadataka zaposlenici su dužni postupati ispravno i

nepristrano, savjesno i odgovorno, izgrađujući pri tome odnose međusobnog povjerenja i suradnje.

Isto tako, Kodeks može primjenjivati zabrane određenog ponašanja zaposlenika u organizaciji, kao što su npr.:

Zabranjuje se otuđivanje, uništavanje i oštećivanje imovine bilo nemarom ili u namjeri, kao i neovlašteno korištenje pokretne i nepokretne imovine.

Informacije o poslovanju, osobni podaci o zaposlenicima, o programima u pripremi, imaju status poslovne tajne i zaposlenici su dužni odgovorno se odnositi prema tome, a podatke koristiti isključivo prema svojim ovlaštenjima.

Nije dopustivo krivotvorenje podataka, zadržavanje poslovnih informacija i općenito namjerno iskrivljavanje činjenica.

U komunikaciji se očekuje izbjegavanje svađa, konflikata i sukoba, izbjegavanje sudjelovanja u glasinama, ogovaranju i drugim neprihvatljivim oblicima komunikacije.

Zaposlenik ne smije sudjelovati u aktivnostima u kojima je njegov osobni interes u sukobu s poslovnim, niti izvan radnog vremena smije obavljati poslove koji konkuriraju organizaciji.

Jedina naknada koju zaposlenici primaju za svoj rad u organizaciji je plaća. Svako drugo primanje novca, darova neprimjerene vrijednosti ili usluga, a koji su u vezi s poslovanjem u organizaciji nemoralan je čin i zabranjuje se.

U radne prostore organizacije najstrože je zabranjeno unošenje svih vrsta oružja, droge i alkohola te njihovo korištenje.

Konzumenti duhanskih proizvoda svoje pravo ostvaruju isključivo u prostorima označenim za pušenje.

8

ORGANIZACIJSKA KULTURA

Rituali, ceremonije Priče, legende Jezik, žargon Simboli Tradicija, povijest

ETIKA POJEDINCA

Uvjerenja i vrijednosti Moralni razvoj Okvir etičnog

odlučivanja

2.1. Etičke vrline

9

ORGANIZACIJSKA KULTURA

Rituali, ceremonije Priče, legende Jezik, žargon Simboli Tradicija, povijest

ETIKA POJEDINCA

Uvjerenja i vrijednosti Moralni razvoj Okvir etičnog

odlučivanja

ORGANIZACIJSKI SUSTAV

Struktura Politika, pravila Etički kodeks Sustav nagrađivanja Selekcija, trening

VANJSKE INTERESNE SKUPINE

Državna regulativa Kupci Specijalne interesne

grupe Globalno tržište

DA LI JE PONAŠANJE

ETIČNO I DRUŠTVENO

ODGOVORNO?

U suvremenoj etici prioritet u vrednovanju imaju karakterne osobine ljudi. Vrline su dobre, a mane loše karakterne osobine. Karakterne osobine određuju naše postupke. To su relativno stabilne i nepromjenjive karakteristike nas samih kao i drugih osoba oko nas.

Ljubav kao temelj kršćanske etike možemo promatrati i u poslovnoj etici. Uključiti ljubav u poslovnu etiku značilo bi poslovati u skladu subjektivnih i objektivnih uvjerenja. Dakle, u poslovnom svijetu i ljubav ima svoju cijenu.

Poslovna etika uključuje različite tipove ljubavi:

Caritas – dolazi od latinske riječi, u prijevodu znači milosrđe. Sposobnost suosjećanja, spremnost na pomoć patniku. U poslovnim odnosima milosrđe znači obzirnost prema manjima, slabijima od nas, onima koji su nevolji. Možemo reći da je to pomoć onima koji je zaslužuju. Kao primjer možemo navesti kada poslovni subjekt doživi neuspjeh treba mu dati mogućnost da se oporavi i ponovno uspješno posluje. Nadalje kao primjer možemo navesti zemlje koje su stradale u ratu i milosrđe poduzeća koje im pomažu da se oporave, što za poduzeće znači širenje tržišta i u konačnici veću dobit. Milosrđe je dugoročno isplativ čin iako se može činiti kao čin protiv interesa poduzeća.

Agape – znači obavljanje poslovnih radnji sa zadovoljstvom, odnosno ljubav prema samom poslu, unošenje sebe u poslove koje obavljamo. Da bi se mogli u potpunosti posvetiti poslu koji obavljamo potrebno je ispuniti niz drugih preduvjeta kao što su sloboda, tolerancija, mogućnost izbora i sl. Agape (zanos) je vrlina putem koje u poslovanje unosimo svoj intelektualni i emocionalni potencijal znatno iznad nužno neophodne razine.

Filia–znači ljubav prema ljudima, u poslovnom svijetu znači prema onima s kojima smo u poslovnom kontaktu. Primjer filie su druženja unutar poduzeća te osjećaj zajedništva na zajedničkim okupljanjima kao što su izleti, domjenci, godišnjice i sl. Filia je želja da poslovnom partneru poslovanje bude bolje i uspješnije, to može biti i kada manja poduzeća dolaze pod veća te im veća poduzeća pomažu svojim imenom i ugledom da bolje posluju i oni k tome profitiraju. Filia (bratska ljubav) je poštivanje s drugim subjektima kako u poslovanju, tako i izvan njega, uzimajući u obzir opću dobrobit.

Eros – znači privlačnost, što bi u poslovnom smislu bila privlačnost poslovnih čimbenika. Ona može biti vizualna, auditivna i sl. Privlačnost uključuje umjerenost, dinamičnost i marljivost. Dinamičnost nas vodi boljoj realizaciji, a marljivost je vrlina koja nas vodi do uspješnosti. Eros (erotična ljubav) je osjetilna dopadljivost subjekata i objekata u poslovanju, kao i stremljenje k spajanju različitih ekstrema u jedno.

Veritas odnosno istinitost je važna u poslovnom djelovanju. Jamči da su poslovni odnosi utemeljeni na poštenju i iskrenosti. Laži i obmane mogu biti povremeno i kratkoročnoisplativi, ali dugoročni uspjeh mora biti temeljen na istinitosti koje će biti prepoznata i nagrađena. Čak i ako dođe do nekakvih pogrešaka, ukoliko ih priznamo i ispravimo, kupci će znati cijeniti.

Sofia označava mudrost u poslovanju. To je vrlina koju stječemo tijekom cijelog života. Povjerenje ili pouzdanost vode nas iz neizvjesnosti u sigurnost. Ako u poslovnoj suradnji ne postoji pouzdanost i povjerenje, neuspjeh je osiguran.

10

Etičke vrline koje smo naveli dio su poslovne etike koju možemo nazvati i etika ljubavi. Poslovni subjekti koji vodi brigu o etičkim vrlinama mogu biti sigurani u dugoročni poslovni uspjeh. Svi značajniji gospodarski subjekti imaju etičke kodekse kojih se pridržavaju i koje nastoje poboljšati. Briga za etičnost poslovanja, zadaća je države i gospodarstva u cjelini.

Po međunarodnim kriterijima, na listi koja se sastoji od 159 zemalja, Hrvatska se nalazi na 70. mjestu. Poslovna etika dotiče sve one koji su uključeni u poslovno djelovanje.Svaki gospodarski subjekt ima odgovornost i treba poštovati etičke vrijednosti ljudi, zajednice, ali i prirodni okoliš. Možemo zaključiti da etičko poslovanje nije ništa drugo nego poslovanje u skladu s prirodom.

Hrvatski odbor za poslovnu etiku tvrdi: «Ako tvrtka nije etična, ne može biti ni odgovorna, stoga je etičnost nužan preduvjet za izgradnju društveno odgovorne poslovne sredine». Promišljanja i saznanja o poslovnoj etici pomažu nam da se bolje snalazimo kod etičkih dilema koje svakodnevno susrećemo. U kritičnim situacijama, i dobra osoba može donijeti lošu odluku. Poslovna etika pridonosi poslovnom uspjehu i pomaže nam pri osobnoj izgradnji.

Sl. 2.3. Poslovna etika u organizaciji

2.2. Implementacija poslovne etike u organizaciji

11

Za implementaciju poslovne etike najvažnije je postojanje svijesti o važnosti poslovne etike, nakon toga kreće strukturirani proces koji će stvoriti temelje za razvoj poslovno etičnog ponašanja, temeljen na poštivanju zakonskih odredbi.

Koraci:

Postojanje svijesti o važnosti poslovne etike Imati potporu Uprave Razviti konkretne ciljeve Odrediti tim osoba odgovoran za implementaciju Ustanoviti koje su vrijednosti tvrtke Razviti Etički kodeks Edukacija zaposlenika o poslovnoj etici Svakodnevno praćenje etičnog ponašanja, rješavanje slučajeva povrede etike i sl. Konstantno unaprjeđivanje i usavršavanje.

Najvažnija zadaća tima osoba koji su zaduženi za provođenje etike je razvoj Etičnog kodeksa i osiguravanja njegovog poštivanja. Zadaća tog tima se proteže kroz gotovo sve faze implementacije.

D. 2.1. Shema etičnoh ponašanja unutar organizacije

Kao primjer, možemo navesti, tvrtku Podravka d.d., kao vodeću kompaniju u regiji srednje i jugoistočne Europe, koja želi održati visok ugled na svim područjima svoga djelovanja. Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata u okviru

12

Osnovne vrijednosti

Ciljna grupa

Etički principi

Dostojanstvo čovjeka Samoodređivanje Zdravlje Sigurnost Uzajamnost

Poštovanje Ovlašćenje Zaštita Odgovornost Obveza u relacijama

Klijent Pojedinac Praktikanti Kolege Ljudska zajednica

hrvatskog gospodarstva, Uprava Podravke prihvatila je Kodeks etike u poslovanju - u tekstu i sadržaju kako ga je utvrdila Skupština Hrvatske gospodarske komore.

Kao potpisnica navedenog Kodeksa, Podravka se obvezala poštivati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri, te poštivanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima.

Sl. 2.4. Implementacija etičnog ponašanja kreće od voditelja

III. ZNAČAJ I POTREBA ZA ETIČKIM PONAŠANJEM U ORGANIZACIJI

13

Ono što pokreće poslodavce da se posvete poslovnoj etici jest činjenica da neetične radnje zaposlenika stoje poduzeća ogromne iznose novaca.

Spoznaja da se poslovnom etikom može upravljati i tako bitno i izravno utjecati na ugled poduzeća u javnosti razlog je koji je doveo do sve većeg interesa sudionika gospodarskog sustava za poslovnom etikom. Kodeksi poslovnog ponašanja visokorazvijenih država sve su više pravilo. Sukladno tome, uključivanje hrvatskih poduzeća u suvremene procese globalizacije nameće potrebu etičkog ponašanja.

Polazišta u etičkim razmišljanjima s motrišta gospodarenja ciljna je orijentacija, odnosno svrha gospodarskih aktivnosti. Poduzeća se osnivaju sa svrhom proizvodnje proizvoda i usluga kako bi efikasno zadovoljila potrebe stanovništva. Poduzeća pri osnivanju osnovne svrhe i ciljeva razvijaju mrežu odnosa s društvom kao cjelinom, institucijama i pojedincima.

Sukladno tome, može se konstatirati da poslovna etika sjedinjuje individualnu etiku, institucionalnu etiku i socijalnu etiku i bavi se etičkim refleksijama na makro, mezo i mikro razini.

Na makrorazini poslovna se etika promatra s motrišta društva kao cjeline. Ona se bavi pitanjima etičkoga utemeljenja okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju osigurati fer odnose u gospodarstvu, odnosno poštivanje «pravila igre» koja u načelu moraju biti jednaka za sve sudionike i svim sudionicima osigurati iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije svega o sposobnosti pojedinih sudionika.

Moralnost zahtijeva fer odnos, kako nitko ne bi uzeo pravo da bude iznimka od pravila ili da sebi prigrabi prednosti koje se ne mogu na isti način priznati svim konkurentima.

Sl. 3.1. Korektan i fer odnos zaposlenika u organizaciji

Na mezorazini najznačajnija su etička pitanja koja se odnose na internu i eksternu odgovornost organizacija.

14

Organizacije su interno odgovorne zaposlenicima, a eksterno različitim intermedijatorima, kao što su dioničari, sindikati, udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost u cijelosti, itd.

Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu na ostale sudionike.

Na mikrorazini postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti. Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa svakoga pojedinca. Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno ponašanje zaposlenika.

Poslovna etika dobiva važnost u svijetu: Prvo, evidentno je povećanje samosvijesti javnosti i značenja javnoga mnijenja za poslovne aktivnosti, drugo, razvija se svijest o ograničenosti prirodnih resursa i ugroženosti prirodnoga okružja, treće, razvoj poslovnih organizacija, napose multinacionalnih kompanija, rezultirao je povećanjem njihove moći u društvu nagovještavajući vladavinu ekonomije nad politikom i, četvrto, ne smiju se smetnuti s uma ni brojni skandali u gospodarstvu vezani uz korupciju.

III.1. Etičke organizacije

Etične organizacije rade za dobro cijelog društva, a ne isključivo za maksimizacijuprofita. Organizacije u današnjem okruženju imaju odgovornost, ne samo za vlastiti probitakveć moraju djelovati u skladu s društvenim i socijalnim okolnostima i zahtjevima. Predorganizacije se postavlja uvjet društveno odgovornog ponašanja koje počiva na temeljnimetičkim principima. Ti etički principi trebaju biti ukomponirani u svaku organizaciju prvenstveno putem etičkih standarda same organizacije koji se manifestiraju preko etičkih kodeksa, etičkih odbora, treninga te postaju sastavni dio organizacijske kulture.

Zaposleni iako prethodno već imaju razvijeni sustav vlastitih etičkih standarda, trebaju prihvatiti etičke standarde organizacije i raditi u interesu organizacije u postizanju društvene odgovornosti i etičnog poslovanja. Društvena odgovornost ne samo da omogućuje organizaciji prepoznatljivu sliku u okolini, već kao i djelovanje u skladu s etičkim standardima, privlači nove zaposlene, motivira i zadržava već prethodno zaposlene, omogućuje dugoročnu konkurentsku snagu i sliku organizacije kao "uzornog građanina".

3.2. Potreba za etičkim ponašanjem

Osnovne vrijednosti građanskoga društva jesu: ljudsko dostojanstvo, sloboda, jednakost, pravednost, odgovornost, demokratičnost i supsidijarnost kao optimalna harmonija podređenosti i nadređenosti.

Vrijednosti građanskog društva izražavaju se kroz norme koje proklamira većina suvremenih organizacija, a obuhvaćaju slijedeća načela:

15

• Svaki čovjek uživa ljudsko dostojanstvo kao samostalna jedinka

• Svakom čovjeku treba osigurati osobnu slobodu i razvitak

• Poduzeća moraju osigurati osnovna prava zaposlenicima

• Nije dopuštena i nepravedna je diskriminacija zaposlenika

• Za jednak radni doprinos treba osigurati jednaku zaradu

Upravo vrijednosti i značenje koje im čovjek pridaje, čine bit etičkih sudova. Vrijednostima se bavimo prije svega što svaka ljudska aktivnost teži nekom smislu, a vrijednosni sadržaji bude u nama energiju i težnju da se ostvare.

Poslovna etika utemeljuje se na vrijednostima koje mogu biti univerzalne i relativne.

Univerzalne vrijednosti imaju općeljudske značajke i nalaze se u samoj čovjekovoj prirodi kao ljudskoga bića i njegovim odnosima sa okružjem.

Kao vrhunska ili univerzalna vrijednost pojavljuje se čovjek i njegov opstanak na planeti.

Relativne vrijednosti imaju korijen u kulturi i načinu života i egzistiraju u vidu hijerarhije.

3.3. Društveni značaj etičkog ponašanja u organizaciji

Poslovna etika predstavlja socijalnu dimenziju poduzeća. Poduzeće se sukladno tome promatra kao socijalna jedinka – dio šire društvene zajednice. I kao što moral regulira odnos pojedinca s drugim pojedincima i socijalnim okruženjem, tako i poslovna etika regulira odnos poduzeća i njegovog okružja.

Etičke obveze poduzeća

Organizacije proizlaze iz njegove društvene odgovornosti, a društvena odgovornost organizacije proizlazi iz njezine moći. Moćne korporacije sasvim pouzdano uz ekonomsku osvajaju i političku moć. Izvršavanje legitimne moći neke organizacije (T – com: minuta ili sekunda) mora se „etički ograničiti“ da bi se spriječila etička zloporaba te moći. Nužno je ustanoviti jasna i javno poznata pravila za prakticiranje te moći kako se ne bi ugrozila sama poduzetnička svrha, akteri poduzetničkog procesa i ljudska opstojnost na zemlji. Odgovor na problem moći organizacije jest – organizacija utemeljena na odgovornosti. Sukladno tome, ne začuđuje da društvena odgovornost organizacija posebno dolazi do izražaja u vrijeme kriza. U namjeri da ostvare dobit po svaku cijenu, organizacije su sklone zanemarivanju opasnosti proizvoda po život i zdravlje ljudi, očuvanje dostojanstva i dr. Organizacije različito reagiraju na društvene zahtjeve. Nisku razinu društvene odgovornosti pokazuju organizacije koje vrše opstrukciju društvenih ciljeva. To znači da organizacije odbijaju odgovornost i u prvi plan stavljaju ostvarivanje dobiti kao osnovnog cilja.

16

Organizacije koje odgovornost prihvaćaju samo u zakonskim okvirima i obrambeno se odnose prema svojim neetičkim postupcima imaju također nisku razinu društvene odgovornosti. Takve kompanije spremne su na neetične postupke sve dok ne moraju zakonski odgovarati.

Neka poduzeća prihvaćaju svoju odgovornost tek u slučajevima kada problemi dođu na vidjelo, u javnost. Pod pritiskom javnosti ona pokazuju prilagodljivost i nastoje preuzeti odgovornost i riješiti problem da pokazala da se ponašaju etički, a ponekad pokušavaju iz „slučaja „ profitirati. (Nestle kašice za djecu).

Danas se od poduzeća očekuje proaktivno djelovanje, koje je znak visoke razine društvene odgovornosti.

Tablica: Reagiranje poduzeća na zahtjeve društva

Načini reagiranjaVISOKA RAZINA SOCIJALNE ODGOVORNOSTI

PROAKTIVNOPreuzimanje društvene inicijative. Djelovanje bez pritiska.

PRILAGODLJIVOPrihvaćanje etičke odgovornosti pod vanjskim pritiskom.

OBRAMBENOOdgovornost u zakonskim okvirima. Priznaje propuste ali se brani.

OPSTRUKCIJSKO

Prioritetan profit i ciljevi organizacije. Odbijanje odgovornosti.

NISKA RAZINA SOCIJALNE ODGOVORNOSTI

Mnoge profitne i neprofitne organizacije danas shvaćaju značaj poslovne etike i preuzimanja društvene odgovornosti za povjerenje korisnika proizvoda i usluga i nastoje proaktivnim djelovanjem kreirati tržišnu prednost, pa tako svoje ekološke i etičke programe oglašavaju u javnosti (npr. Zagrebačka banka). Tako pokazuju da etika i gospodarstvo ne moraju biti suprotstavljeni, nego da se iz etike u gospodarstvu može i profitirati.

17

Sl. 3.2. Utjecaj organizacija na društvo i okolinu

3.3.1. Odnos organizacije i zaposlenika

Etički odnos zasnovan na etičkom ponašanju zaposlenika u organizaciji je izrazito važan za uspješno poslovanje i pružanje kvalitetnih usluga i proizvoda. Kvalitetna radna okolina, kodeks ponašanja koji se primjenjuje na sve zaposlenike i poticajna politika poslovanja može dovesti organizaciju na viši stupanj poslovanja.

Kao primjer možemo navesti godišnje istraživanje Hrvatske gospodarske komore koje analizira potrebe za obrazovanjem u malom i srednjem gospodarstvu. Prikazuje se rast potrebe za usavršavanjem zaposlenika s glavnim ciljem povećanja kvalitete proizvoda i usluga.

G. 3.1. Razlozi za organiziranje usavršavanja zaposlenika, težinski prosjeci

Neetički odnos između poduzeća i zaposlenih pretpostavlja da su njihovi odnosi međusobno suprotstavljeni te se čini primjerenim istražiti dvije bipolarne situacije: poduzeće protiv zaposlenika i zaposlenici protiv poduzeća.

(npr. istraživanje agencije Hendal provedeno u Republici Hrvatskoj na uzorku od 150 poslodavaca i 300 zaposlenih pokazuje da cca 11% poslodavaca upozorava na lijenost radnika, a 39% radnika na nepravednu plaću.)

18

3.3.2. Organizacije protiv zaposlenika

Poduzeća mogu poduzimati razne oblike pritisaka na svoje zaposlenike. Glavni motiv za takvo ponašanje poduzeća je želja za brzom zaradom. Riječ je o poduzećima koja svoj uspjeh temelje na kratkoročnim strategijama, koje imaju najveće izglede za uspjeh u nerazvijenim zemljama(npr. Poduzeće Nike u azijskim proizvodnim pogonima)

Najčešći oblici neprimjerenog ponašanja poduzeća spram zaposlenika su: niska razina sigurnosti na radnom mjestu, loši radni uvjeti, fizičko i psihološko maltretiranje radnika, prestroge mjere kontrole radnika, kašnjenja u isplati plaća, neisplata zaostalih plaća, rastezljivo radno vrijeme, rad nedjeljom i za praznike, neplaćen prekovremeni rad, nemogućnost korištenja slobodnih dana i godišnjeg odmora...(u nerazvijenim zemljama).

Sl. 3.3. nekorektan odnos prema zaposlenicima

U visokorazvijenim državama postoje slijedeći primjeri neprimjerenog odnosa spram zaposlenika: nelegalno zaposleni (neprijavljeni) radnici, slabije plaćen rad žena i manjinskih skupina, ali i otvoreni pritisci i prijetnje zaposlenicima da ako ne prihvate nepovoljnije uvjete rada, proizvodnja će biti preseljena u neku državu( npr. U Njemačkoj je poslovodstvo Siemensa postavilo ultimativni zahtjev sindikatu IG Metall 82,7 mil. članova za povećanje radnog tjedna sa 35 na 40 sati uz zadržavanje postjećih nadnica ili će u suprotnom preseliti proizvodnju u Mađarsku).

3.3.3. Zaposlenici protiv organizacija

Od nastanka kapitalističkog društvenog uređenja radnici su pribjegavali zaštiti svojih interesa koji su često bili izravno usmjereni protiv interesa poduzeća. Najpoznatiji način takve borbe je bio luditski pokret (1813.). To, je u prvom redu, bila pobuna radnika koji su ostali bez posla jer su zamijenjeni strojevima; to je bio također i protest majstora obrtnika čiji je kvalitetan rad zamijenjen masovnom proizvodnjom slabije kvalitete.

19

Suvremene kriminalne aktivnosti zaposlenika predstavljaju uzimanje mita, prilagodba troškovnika, krađa i prodaja zaštićenih informacija, zapošljavanje nekvalificiranih članova obitelji, krađa materijalnih dobara, nemar (...).Prema nekim procjenama, štete koje se mogu pripisati kriminalu unutar poduzeća oko 40 puta su veće od šteta od uličnog kriminala. (npr. U Hrvatskoj: gubitak HEP-a zbog nepravilnosti – krađe struje – procjenjuje se na 2% ukupne potrošnje truje).

Potkradanje poduzeća najčešći je oblik kriminalnih aktivnosti koji zaposlenici izvode protiv poduzeća, a najčešće se događa zbog neetičnosti zaposlenika, njihovog nevjerovanja u budućnost poduzeća i najvjerojatnije zbog njihovog osjećaja da su eksploatirani. Prema jednom istraživanju provedenom u SAD-u, više od 2/3 radnika prakticira namjerno „kontraproduktivno ponašanje“ na radnom mjestu, uključujući u to pretjerano duge ručkove ili pauze, spor ili nekvalitetan rad, zloupotrebu bolovanja, opijanje ili drogiranje na radnom mjestu. 1/3 je priznala da potkrada svoje poslodavce. (npr. U Hrvatskoj: slučaj Riječke banke: gubitak od 98 milijuna $ prouzročio je Eduard Nodilo, bivši glavni diler Riječke banke; ili slučaj Zagrebačke banke: tri zaposlenice ZABE su tijekom 2002., 2003.i 2004. dizale sa računa klijenata novce, te ih prebacivale na druge račune, najčešće osoba kojima su bile dužne).

3.4. Zaključak

Samo onaj poslovni subjekt koji vodi brigu o etičkim vrlinama, može biti siguran u dugoročni poslovni uspjeh. Svi značajniji gospodarski subjekti imaju etičke kodekse kojih se pridržavaju i koje nastoje poboljšati. Briga za etičnost poslovanja, zadaća je države i gospodarstva u cjelini. Nažalost, po međunarodnim kriterijima, na listi koja se sastoji od 159 zemalja, Hrvatska se nalazi na 70. mjestu. Poslovna etika dotiče sve one koji su uključeni u poslovno djelovanje, stoga svi trebamo raditi na poboljšanju etičnosti u poslovanju.

Svaki gospodarski subjekt ima odgovornost i treba poštovati etičke vrijednosti ljudi, zajednice, ali i prirodni okoliš. Iz toga možemo zaključiti da etičko poslovanje nije ništa drugo nego poslovanje u skladu s prirodom.

Hrvatski odbor za poslovnu etiku tvrdi: «Ako tvrtka nije etična, ne može biti ni odgovorna, stoga je etičnost nužan preduvjet za izgradnju društveno odgovorne poslovne sredine». Promišljanja i saznanja o poslovnoj etici pomažu nam da se bolje snalazimo kod etičkih dilema koje svakodnevno susrećemo. U kritičnim situacijama, i dobra osoba može donijeti lošu odluku. Poslovna etika pridonosi poslovnom uspjehu i pomaže nam pri osobnoj izgradnji.

20

IV. Literatura

Knjige:

Business Ethics by Manuel G. Vasquez, USA 1998.

Poslovna etika / Borna Bebek, Antun Kolumbić, Grafomark 2000.

Web:

http://www.hgk.hr/

http://www.poslovni-savjetnik.com/management/poslovna-etika

http://www.hgk.hr/zk/kodeks-etike-u-poslovanju/

21