energy 0401

energija 1^ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

UDK 621.31 ENJAAC 53 (1) 1 – 88 ISSN 0013-7448ENERGIJA • GODINA 53 • BROJ 1 • STRANA 1 – 88 • ZAGREB, VELJA^A 2004.

EN

ER

GIJ

A53

(2004)

1

IZDAVA^ – PUBLISHER

Hrvatska elektroprivreda, Zagreb

ZA IZDAVAÂ

Ivo ôvi}, dipl. ing.

POMO] U IZDAVANJU

Ministarstvo znanosti, tehnologijei informatike

URE\IVA^KI SAVJET – THE PUBLISHING COUNCIL

Mr. sc. Branko Grgi}, dipl. ing. (predsjednik), HEP Split –Adrijano Fi{er, dipl. ing., HEP Rijeka – Marijan Kalea, dipl.ing., HEP Osijek – Damir Karavidovi}, dipl. ing., HEP Osijek– mr. sc. Mladen Mandi}, dipl. oec., HEP Zagreb – dr. sc.Vladimir Mikuli~i}, dipl. ing., FER Zagreb – dr. sc. NikoMalba{a, dipl. ing., Ekonerg, Zagreb

UREDNI^KI ODBOR – EDITORIAL BOARD

Glavni urednik – Editor-in-chief: dr. sc. Zorko Cvetkovi}, dipl. in .̀Urednik – Editor: Zdenka Jeli}, prof.Lektor: [ime âgalj, prof.

Uredni{tvo i uprava:

Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Telefoni 6322-641 i 6322-083, telefax 6170-438

Godi{nje izlazi 6 brojeva. Godi{nja pretplata za pojedince iznosi300,00 kn, a za poduze}a i ustanove 480,00 kn (za studente 70,00 kn).

Cijena pojedinog broja u prodaji 50,00 kn.

Za inozemstvo $ 95 godi{nje.

@iro ra~uni kod ZAP, Zagreb – Hrvatska elektroprivreda (za "Energiju")broj 30101-604-495

Tisak: TIVA – Tiskara Vara`din

Naklada 1000 primjeraka

Godi{te 53 (2004) Zagreb 2004 Br. 1

SADR@AJ

UDK 621.31 ENJAAC 53 (1) – (2004) – 1– 88 ISSN 0013-7448

energijaÂSOPISHRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

Tominac M. – Megla S.: Tro{kovi odràvanja uHEP Distribucija d.o.o. (Pregledni ~lanak) . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Magdi} M.: Ekonomske osobitosti tarifnog sustava prijenosaelektri~ne energije u zemljama EU (Pregledni ~lanak) . . . . . . . 9

Cvitan L. – Hrabak-Tumpa G. – Delonga A.: Meteorolo{ki~imbenici i o{te}enja dalekovoda od Rijeke do Peru~e usije~nju 2003. godine (Stru~ni ~lanak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Raji} F.: Pilot-projekt individualizacije tro{kova grijanjaZagreb 2 (Pregledni ~lanak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Dizdarevi} N. – Majstrovi} M. – @utobradi} S.: FACTSkompenzacija jalove snage elektrane(Izvorni znanstveni ~lanak). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Vujevi} D.: O mjerenju impedancije (Pregledni ~lanak) . . . . . . . . 53

Jane{ I.: EIGRP – Protokol usmjeravanja (Pregledni ~lanak). . . . 63

Vijesti iz elektroprivrede i okruènja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Iz strane stru~ne literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

Fotografija na omotu:

HE VINODOL – turbina

Redakcija zavr{ena 2004 – 01 – 12

âsopis je ubiljeèn u Ministarstvu kulture i prosvjete – Sek-tor informiranja pod brojem 161 od 12. 11. 1992.

Upute autorimaU "Energiji" smo ve} tiskali upute o pisanju stru~nih i znanstvenih ~lanaka, pa"stari" autori znaju sve o tome kako treba prirediti ~lanak koji }e se u njoj objaviti.Cilj je ovog priloga da pomognemo onim autorima koji jo{ nisu objavljivali i dapodsjetimo "zaboravljive".1. Da bi ~lanak bio zanimljiv, mora biti jasan. Re~enice kratke, a izrazi poznati.

Pismo: latinica. Pisati valja u tre}em licu ne upotrebljavaju}i pasivne oblike.2. ^lanak mora biti neobjavljen. Kad se preda "Energiji", vi{e se ne smije ponuditi

nekom drugom uredni{tvu.3. Idealno je kad ~lanak nema vi{e od 20 strana. Autori ~esto tvrde da je te{ko

neku problematiku iznijeti na tako malo stranica. U tom slu~aju obi~no "pre-sude" recenzenti.

4. Valja se pridràvati zakonskih standarda i INDOK-propisa. Pri upotrebi jedi-nica i simbola valja po{tivati zakonske mjerne jedinice Me|unarodnog sus-tava jedinica - SI.Matemati~ki znakovi, gr~ka slova i indeksi moraju biti jasni i definirani. Fizi-kalne veli~ine i faktori pi{u se kosim velikim i malim slovima latinicom ili gr~kimslovima. Mjerne jedinice i ostali opisi pi{u se uspravnim slovima.

5. ^lanak mora biti napisan na formatu A4 u dva primjerka. Napisan mora bitistrojem s razmakom izme|u redaka. Na lijevoj strani mora biti 4 cm {irok rubza uno{enje pogre{aka, uredni~kih oznaka i dopuna. Mora imati naslov ijasno ozna~ene podnaslove. Ispod naslova valja napisati prezime, ime imjesto stanovanja autora, a na kraju ~lanka valja navesti podatke o autoru:znanstvenu titulu, prezime i ime, stru~ni naziv, naziv ustanove u kojoj radi ipunu adresu.

6. Svaki ~lanak mora imati:– kratak saètak. U njemu se ~itatelju daje dovoljno informacija o sadràju

~lanka. Autor treba navesti nova otkri}a i spomenuti temeljna na~ela na ko-jima je izveo eksperimente {to ih je opisao u ~lanku. Ne smije imati vi{e od200 rije~i.

– klju~ne rije~i (key words). To su izrazi koji ~itatelju u najkra}em obliku kaù{to je sadràj ~lanka. One pomaù da ~itatelj sazna da li mu je ~lanak za-nimljiv ili nije.

– kategorizaciju. Autor ima pravo predloìti u koju se kategoriju ~lanka pokvaliteti ubraja njegov, u: originalni znanstveni ~lanak, prethodnopriop}enje, pregledni ~lanak, stru~ni ili su to izvje{taji sa savjetovanja, vijestiiz svijeta itd.

– literaturu. Navodi se na kraju ~lanka onim redom kojim je spomenuta u~lanku. Kad se u tekstu poziva na literaturu, pi{e se u uglatoj zagradi samobroj pod kojim je navedena. Podaci moraju biti to~ni i istiniti.

Naslov ~lanka, kategorizacija, saètak i klju~ne rije~i moraju biti na jednom pa-piru. Saèci se u "Energiji" prevode na engleski i njema~ki. To ~ine na{i prevo-dioci.

7. Likovni prikazi (fotografije, crteì, dijagrami) moraju se nalaziti na posebnomlistu - svaka slika na svom listu. Moraju biti nacrtane po pravilima tehni~kogcrtanja i obi~no 3 puta ve}e nego {to }e biti u ~asopisu. Pritom valja paziti da 3puta smanjena najmanja brojka ili slovo bude veliko 3 mm - 1,5 mm.

Tako pripremljen rukopis Uredni{tvo pregleda, daje ga recenzentima na ocjenu iako je povoljno ocijenjen, tehni~ki se obradi (lektorira, grafi~ko-likovno uredi) ipo{alje u tiskaru. O tome da li je ~lanak primljen ili odbijen, Uredni{tvo izvje{tavaautora.Da bi autori lak{e odredili u koju kategoriju prema kvaliteti valja uvrstiti neki ~la-nak, dajemo osnovne upute o kategorizaciji ~lanka:IZVORNI ZNANSTVENI ^LANAK (originalan znanstveni rad, originalnoznanstveno delo, originaljnaja nau~naja rabota, original scientific paper, orig-inalna nau~na rabota, Wissenschaftlicher Originalbeitrag) opisuje nove rezultateistraìvanja tehnike ili aparata (npr. doktorska disertacija). Ovoj kategoriji pripadai dosad neobjavljeni rad koji pridonosi znanstvenoj spoznaji ili nekomsvhva}anju, a napisan je tako da bilo koji kvalificirani znanstvenik na temeljudanih informacija moè:

– ponoviti eksperiment i posti}i opisane rezultate s jednakom to~no{}u ili unu-tar granice eksperimentalne pogre{ke, kako to navodi autor.

– ponoviti autorova zapaànja, prora~une ili teorijske izvode i donijeti sli~namjerenja.

PRETHODNO PRIOP]ENJE (prethodno sporo~ilo, prethodno saop{tenje, pre-liminary communication, Vorlaufige Mitteliung) sadrì znanstvene spoznaje ili re-zultate ~iji karakter zahtijeva objavljivanje. Rad obvezatno sadrì jedan podataknovih znanstvenih informacija ili vi{e, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogu-}ile ~itatelju provjeru iznesene informacije na na~in kako je to prethodno opisano.PREGLEDNI ^LANAK (pregledno delo, pregledna rabota, review, obzornja ra-bota, Übersichtarbeit) jest izvje{}e o nekom posebnom pitanju o kojem je ve}objavljena informacija, samo je to ovdje skupljeno i raspravljeno. Autor pregled-noga ~lanka duàn je dati podatke o svim objavljenim radovima kojima se koris-tio u svom radu (treba navesti literaturu i svrstati je redom kojim se pojavljuje utekstu), a po mogu}nosti u literaturi navesti radove koji bi pridonijeli razvoju raz-matrane problematike.STRU^NI ^LANAK (strokovno delo, stru~na rabota, professional paper, profe-sionaljnaja rabota, Fachlicher Beitrag) daje korisne priloge iz podru~ja ~ija prob-lematika nije vezana za izvorna istraìvanja. To zna~i da rad mora biti novost uodre|enom podru~ju djelatnosti. To se npr. odnosi na naknadno ponavljanjepoznatih istraìvanja koje predstavlja koristan rad u vezi sa {irenjem znanja i pri-lago|avanja izvornih istraìvanja potrebama dru{tva i znanosti.

energija^ A S O P I SH R V A T S K E E L E K T R O P R I V R E D E

glasilo je energeti~ara, elektroinènjera i elek-trotehni~ara. Izdaje ga Hrvatska elektroprivredauz pomo} Ministarstva znanosti, tehnologije iinformatike.

Njime se koriste mnogi znanstvenici i stru~njaciu na{oj zemlji, a poznat je i va`nijim referalnimcentrima u inozemstvu, kao {to su:

Engineering Index Inc., New York; EngineeringInformation Inc. Bibliographic Services Dept,New Jersey; Current Tehnology Index, London;Viniti, Moscow; Revue Générale de l'électricité,Paris; Current Bibliography on Science andTehnology, Japan Information Centre, Tokyo; itd.

U Energiji se tiskaju izvorni znanstveni ~lancikao i ~lanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede,zanimljivosti iz svijeta, priop}enja i ~lanci gra-ditelja elektroenergetskih objekata, proizvo-|a~a strojeva i materijala. Oglasi su sastavni dio~asopisa, a priop}enja su komercijalne naravi.

UREDNI[TVO

TRO[KOVI ODR@AVANJA U HEP DISTRIBUCIJA D.O.O.

Marko To m i n a c, Vinkovci – Stjepan M e g l a, Zagreb

UDK 621.311.01.03:658.516PREGLEDNI ^LANAK

U ovom ~lanku se daje analiti~ki pregled tro{kova odràvanja za svako DP (21 distributivno podru~je) i me|usobni odnosi naraznim osnovama, npr. teritorijalnim (kontinentalna, priobalna podru~ja, ve}i gradovi) i gubitaka elektri~ne energije. Koristese stvarni knjigovodstveni i pogonski podaci za HEP Distribucija d.o.o. za 2001. godinu.Pri analizi se koristi model teorije tro{kova na kratki rok. Kratki rok podrazumijeva vrijeme u kojem se ne moè utjecati na fik-sne (redovne) tro{kove odràvanja, dok dugi rok podrazumijeva i vrijeme investicijskih odluka.

Klju~ne rije~i: redoviti tro{kovi, izvanredni tro{kovi.

1. UVOD – TRO[KOVI PROIZVODNJES OBZIROM NA VRSTU TRO[KOVA

Promatramo model po teoriji tro{kova na kratki rok.Kratki rok podrazumijeva vrijeme u kojem se ne moèutjecati na fiksne tro{kove dok dugi rok podrazumijevai vrijeme investicijskih odluka.Taj model je primjenjivza sva proizvodna poduze}a, s manjim preinakama uulaznim podacima. Interpretira se struktura tro{kovaproizvodnje s obzirom na mogu}nost predvidivosti (re-doviti i izvanredni tro{kovi).

Po toj interpretaciji u strukturu cijene proizvoda suuklju~eni:

A) redovni tro{ak koji je odre|en planom proizvodnjei u njega pribrajamo:1. radnici: pla}a (pretpostavka je da je pla}a fiksna

bez obzira na rezultat poslovanja), usavr{avanje2. redoviti tro{kovi: sve {to je potrebno da proces

proizvodnje ne stoji. Obuhva}eni su svi tro{kovikoji se mogu planirati, npr. gorivo, sirovine, re-dovito odràvanje postrojenja i opreme, alati imodernizacija.

B) izvanredni tro{kovi: uklju~eno sve {to je nepred-vidivo planom. Ti tro{kovi bi trebali biti tolikomanji koliko se kvalitetno provodi plan za redovitetro{kove.U nepredvidive tro{kove moèmo svrstati:

1. nepredvi|eni kvarovi zbog nekvalitetnogodràvanja, ili nekvalitetno predvi|enogodràvanja, kvarovi zbog vanjskih utjecaja({tete). U te tro{kove nije ukalkuliran rad za kojisu zaposleni pla}eni u redovitom poslu, negosamo materijalni tro{kovi nabave rezervnih dije-lova, opreme, postrojenja, opreme i vanjskih us-luga.

2. tro{kovi zbog neisporu~ene proizvodnje (poten-cijalna zarada).

3. razlika/gubici u odnosu na neki postoje}i stan-dard ili cilj poslovanja koje je mogu}e saniratipove}anjem produktivnosti, smanjenjem tro{-kova proizvodnje/distribucije i raznim racionali-zacijama.

4. tro{kovi zbog isporu~enih nekvalitetnih proiz-voda, a manifestiraju se npr. u povratu proiz-voda, popravku ili uklanjanju pogrje{aka(vrijeme za popravak je moglo biti iskori{teno uredovnoj proizvodnji).

5. tro{kovi zbog tu`bi za neisporuku ili nekvalitetuisporu~enog.

6. tro{kovi zbog pogrje{nih poslovnih odluka, ka-mata, prirodnih utjecaja, dru{tvenih utjecaja iokruènja.

C) dobit: u koju su uklju~eni i ostali neproizvodnitro{kovi bez kojih se (ne) moè, npr.: reprezenta-cija, istraìvanje, razvoj, investicija, itd.

3

komIIIIII

tro{koviproizvodnje

Podru~je I. je podru~je neiskori{tenosti proizvodnjePodru~je II. je podru~je optimalne proizvodnjePodru~je III. je podru~je preoptere}enosti proizvodnje

Slika 1a. Dijagram teorije tro{kova proizvodnje

Udjeli pojedinih komponenti su razli~iti od primjerado primjera, me|utim bitan je njihov odnos. Kratkopoja{njenje modela prikazanog na slici 1a:

– radnici: tro{ak je samo pla}a, tj. konstanta jer je zah-tjev pojednostavljen na fiksnu pla}u bez obzira na re-zultat.

– redoviti tro{kovi: Promatramo slu~aj u kojem postojistvarno opravdanje svakog tro{ka. U idealnomslu~aju imamo optimum tro{kova proizvodnje (pod-ru~je II. na grafikonu). Optimum ovisi o op-tere}enosti radnika, proizvodne opreme (potro{njagoriva, kvarovi, potro{nja sirovina, itd.) koji utje~una kvalitetu rada i proizvodnje. Nakon optimumadolazi do uspona krivulje {to se obja{njava ve}omoptere}eno{}u i radnika i strojeva, {to dovodi dopada kvalitete rada i proizvodnje, ve}e potro{nje go-riva i sirovina, ve}e u~estalosti kvarova, pove}anogodràvanja, itd.

– izvanredni tro{kovi: pretpostavka je modela da pro-porcionalno prati redovite tro{kove samo je pitanjekoliko su nominalno u odnosu na njih. âk i ako suredoviti tro{kovi dobro planirani i odra|eni, izvan-rednih tro{kova mora biti (ukoliko postoji realnoknjigovodstveno i pogonsko pra}enje). Ovdje pret-postavljamo da u tim tro{kovima nema tro{kovazbog poslovnih rizika, prirodnih i dru{tvenih utje-caja, nego samo zbog proizvodnog procesa.

– dobit: grafi~ki je dobit = kom * (cijena-jed.tro{kovi).U uobi~ajenoj ekonomiji cijena ovisi i o dodatnim fak-torima neovisnim o tro{kovima (trì{na konkurencija)tako da i konstanta cijene prelazi u krivulju, a dobit seodràva na istoj razlici spram tro{kova, ovisno o spo-sobnosti uprave da prepoznaje tu razliku. Mogu}e jeda tro{kovi prerastu prodajnu cijenu i dobit postajegubitak. U realnoj ekonomiji (realni gospodar saminimalnim neproizvodnim tro{kovima) dobit se ko-rigira na stavkama tro{kova proizvodnje i traì sematemati~ki optimum, tj. egsistiranje poslovanja upodru~ju optimalne proizvodnje.

2. TRO[KOVI ODR@AVANJA NA PRIMJERUELEKTRODISTRIBUCIJE

Proizvod je isporuka elektri~ne energije potro{a~ima.Cijena proizvoda je cijena kWh. Tro{kovi po prethod-noj podjeli su:Redoviti tro{kovi:1. radnici na odràvanju, pla}e, radna oprema, za{tita,

usavr{avanje, obuka.Napomena: Podaci o pla}i preuzeti su za sve radnikeu distributivnom podru~ju, ne samo za izravnoodràvanje, tako da je mogu}a izvjesna korekcija, ito bruto prosjek iz izvje{}a o pla}ama.

2. planirano odràvanje s tro{kovima odràvanjaopreme i vozila: gorivo, rezervni dijelovi, moderni-zacija, vanjske usluge.

Izvanredni tro{kovi:1. kvarovi koji su nastali zbog vi{e sile, nekvalitetnog

(ili nepravodobnog) redovitog odràvanja i to samooni koji iziskuju dodatna sredstva (rez. dijelovi, zam-jene, vanjske usluge, itd.) a ne i rad zaduènih zaodràvanje. Podaci za kori{tenje su iz aplikacijeIzvr{enje plana.

2. tro{kovi zbog neisporuke el. en. kWh za vrijemekvarova. Kvarovi su iz stvarne pogonske statistike.Prosje~na el. energija je izra~unata na osnovi poda-taka o~itavanja tzv karakteristi~ne srijede na pod-ru~ju DP-a Vinkovci i izra~una prosjeka snage poVP 35/20/10 kV u trafostanicama 35/20/10 kV.

3. direktni zbog gubitaka i time neprodaje, neispo-ruke. Gubicima se smatra sve iznad nekog standarda(u ovom slu~aju je to zadani cilj poslovanja {to seti~e gubitaka, minus tri posto od pro{logodi{njerazine gubitaka). Za raspravu je cijena te neis-poru~ene energije, je li to nabavna ili prodajnacijena. Ovdje se kalkulira s prodajnom cijenom jer jerije~ o distribuciji. Podaci su iz Slu`be za prodaju el.energije.

4. tro{kovi zbog isporu~enih nekvalitetnih proizvoda, amanifestiraju se npr. u povratu proizvoda, popravkuili uklanjanju pogrje{aka. Za sada nema pra}enjakvalitete el. energije, ali nije isklju~eno u skorojbudu}nosti.

5. indirektni zbog naknade {tete (tu`be). Za sada ihnema, ali nisu isklju~eni u skoroj budu}nosti.

6. tro{kovi zbog pogrje{nih poslovnih odluka, kamate,prirodni utjecaji, dru{tveni utjecaji i okruènje;te{ko procjenjivi s nivoa nièg rukovo|enja i obi~noje potrebno pro}i i vi{e vremena od jedne kalendar-ske godine za {ire sagledavanje.

U literaturi (outage management) se spominju samoanalize tro{kova neisporuke gledani od strane po-tro{a~a s ciljem kvalitete isporuke i kao kriterij za raz-voj i odràvanje.Na konkretnom primjeru u HEP-u mogu}e je napravitianalizu udjela tro{kova odràvanja, redovitog i izvan-rednog, npr. 1) po distribuiranom kWh, 2) po pojedi-nom potro{a~u, 3) udjelu tro{kova odràvanja uodnosu na prihod, 4) tro{kovi odràvanja po djelatnikuodràvanja itd.. Time bi se moglo analizirati uspje{nosti ekonomi~nost pojedinog DP-a ili ~ak pogona. Pitanjeje samo imamo li ispravan input (knjigovodstveni i po-gonski podaci), ali i s takvim podacima je mogu}e do}ido sljede}ih zaklju~aka.

3. TRO[KOVI ODR@AVANJA UHEP DISTRIBUCIJA D.O.O. ZA 2001. GODINU

a) Tablica 1. slika 1. Pregled ukupni tro{kovi/fakturi-rano el. en., redoviti tro{kovi/fakturirano, izvan-redni tro{kovi/fakturirano za 21 DP u HEPDistribucija d.o.o.

4

M. Tominac – S. Megla: Tro{kovi odràvanja u HEP Distribucija d.o.o. Energija, god. 53 (2004) 1, 3 – 8

5

Tablica 1.

Ukupni tro{ak/fakturirano Red. tro{ak/fakt. Izv. tr./fakt.

1 Zagreb 16.40% 11.80% 4.70%

9 Vinkovci 19.60% 15.30% 4.30%

4 ^akovec 20.30% 16.70% 3.60%

10 Sl. Brod 20.70% 16.70% 4.00%

20 Virovitica 20.90% 17.30% 3.70%

12 Rijeka 21.10% 17.40% 3.70%

11 Pula 21.40% 17.30% 4.60%

5 Koprivnica 23.60% 20.00% 4.30%

7 Kri` 24.30% 20.50% 3.80%

13 Split 24.50% 19.40% 5.70%

3 Vara`din 24.80% 20.20% 3.90%

8 Osijek 25.90% 21.90% 4.00%

6 Bjelovar 27.00% 21.90% 5.00%

2 Zabok 27.90% 23.70% 4.30%

21 Po`ega 28.10% 24.30% 3.90%

14 Zadar 28.20% 23.30% 4.80%

16 Dubrovnik 28.70% 22.50% 6.30%

15 [ibenik 29.20% 24.90% 4.50%

18 Sisak 30.40% 25.90% 4.70%

17 Karlovac 31.50% 26.40% %5.20

19 Gospi} 57.10% 47.20% 11.20%

izv. tr./fakt.

Slika 1.


b) U izvanredne tro{kove je ura~unato 3% elektri~neenergije od ukupno nabavljene (tj. 3% do cilja po-

slovanja gubitaka), pa i za DP-a s najmanjimgubicima (6 ih ima manje od 10% gubitaka).

6

Tablica 2.

Uk. tr./fakturirano Redoviti tr./fakt. Izvanr. tr./fakt.

1 Zagreb 12.20% 11.00% 1.20%

9 Vinkovci 14.20% 13.70% 0.50%

10 Sl. Brod 16.60% 16.10% 1.60%

4 ^akovec 17.10% 16.70% 0.40%

12 Rijeka 17.20% 16.90% 0.30%

20 Virovitica 17.60% 17.20% 0.40%

11 Pula 18.10% 16.78% 1.28%

13 Split 19.70% 17.80% 2.00%

5 Koprivnica 20.30% 19.80% 0.50%

3 Vara`din 20.80% 20.20% 0.60%

7 Kri` 20.90% 20.50% 0.40%

8 Osijek 21.60% 21.10% 0.50%

14 Zadar 23.40% 22.10% 1.30%

2 Zabok 23.50% 22.70% 0.80%

6 Bjelovar 23.70% 21.90% 1.70%

15 [ibenik 24.60% 23.70% 0.90%

21 Po`ega 24.80% 24.20% 0.50%

16 Dubrovnik 24.90% 22.10% 2.80%

18 Sisak 26.20% 25.00% 1.30%

17 Karlovac 26.30% 24.80% 1.60%

19 Gospi} 46.20% 39.80% 6.40%

uk. tr./fakturirano

Slika 2.


c) Tablica 2. slika 2. Pregled ukupni tro{kovi/fakturi-rano el. en., redoviti tro{kovi/fakturirano, izvan-redni tro{kovi/fakturirano za 21 DP u HEPDistribucija d.o.o.

d) Pretpostavljeno je maksimalno 10% gubitaka elek-tri~ne energije (za one koji u stvarnosti imaju vi{e, aza one koji imaju manje od 10% ostaje njihov posto-tak gubitaka), a sve preko 10% gubitaka je

7

Tablica 3.

Uk. tro{kovi/fakturirano

Redovititro{kovi/fakt.

Izvanrednitro{kovi/fakt.

Preko 10% gubitakau kn

4 ^akovec 17.10% 16.70% 0.40% 0

20 Virovitica 17.70% 17.30% 0.40% 0

1 Zagreb 18.50% 11.80% 6.70% 76,254.368

11 Pula 19.00% 17.72% 1.31% 0

5 Koprivnica 20.40% 20.00% 0.50% 0

12 Rijeka 20.60% 17.43% 3.16% 16,227.669

3 Vara`din 20.80% 20.20% 0.60% 0

7 Kri` 21.30% 20.50% 0.80% 640.904

10 Sl. Brod 21.30% 16.70% 4.60% 6,339.372

6 Bjelovar 23.70% 21.90% 1.70% 0

21 Po`ega 24.80% 24.30% 0.60% 13.798

8 Osijek 26.40% 21.90% 4.50% 15,514.748

16 Dubrovnik 27.40% 22.51% 4.87% 2,446.603

9 Vinkovci 27.60% 15.30% 12.30% 22,000.145

13 Split 27.90% 19.38% 8.48% 42,286.807

2 Zabok 28.40% 23.70% 4.70% 5,818.490

14 Zadar 30.00% 23.32% 6.70% 11,352.858

18 Sisak 30.00% 25.90% 4.20% 4,281.734

15 [ibenik 30.30% 24.87% 5.42% 7,066.457

17 Karlovac 34.40% 26.40% 8.00% 12,388,148

19 Gospi} 69.80% 47..20% 22.60% 9,812,088

232,444,189

Slika 3.


obra~unato kao fakturirano. Dakle, nema u izvan-rednim tro{kovima ura~unatih gubitaka elektri~neenergije.

e) Tablica 3. slika 3. Pregled ukupni tro{kovi/fakturi-rano el. en., redoviti tro{kovi/fakturirano, izvan-redni tro{kovi/fakturirano za 21 DP u HEPDistribucija d.o.o.

f) U izvanredne tro{kove je ura~unato sve preko 10%stvarnih gubitaka elektri~ne energije od ukupno na-bavljene.

4. ZAKLJUÂK

Tablica 1. slika 1. knjigovodstveni je primjer stanja iodnosa tro{kova odràvanja u distribuciji.Tablica 2. slika 2. prikazuju proizvodnju koju me-nad`ment prièljkuje. Prièljkivani primjer je kad bigubici bili svuda do, npr. 10% nabavljene el. en. a osta-tak bez iznimke napla}en.Za izra~un prosje~ne vrijednosti izostavit }emonajmanje i najve}e vrijednosti (najmanji udio tro{kovau fakturiranoj el. en. ima DP Zagreb, a najve}i DP Gos-pi}). Tada je za primjer a) to prosjek 25.13 %, a za b)21.13%. Razlika iznosi otprilike 4%.Primjer c) tablica 3. slika 3. prikazuju kakvo je zaistastanje, a to je da su gubici tro{ak u cijelom iznosu iznad10% nabavljene elektri~ne energije. Prosjek ukupnihtro{kova za DP je tada 24.69%. Ta najgora verzija24.69% je 3.56% lo{ija od knjigovodstvene. U kn tonominalno iznosi 232 mil. kn. Razlika bi bila jo{ ve}akad bi se DP s gubicima manjim od 10% toleriralo pos-tignuti cilj poslovanja kao kona~ni.Komentirajmo tro{kove odràvanja u fakturiranojelektri~noj energiji za 2001. godinu u relaciji konti-nent, obalna podru~ja, ve}i gradovi:Tablica 1. slika 1. Prema bilo kojim podacima o~ito jeda najpovoljniji odnos tro{kovi/fakturirano, kao i pri-hod/potro{a~, prihod/djelatni imaju ve}i gradovi; pros-jek 21.985%, zatim kontinent; 24.33% bez i 26.52% sDP Gospi} koji je izvan svake konkurencije, te zatimobalna podru~ja s 25.52% tro{kova odràvanja u fak-turiranoj elektri~noj energiji za 2001. godinu.Osvrnuli smo se na razlike koje se odnose na gubitke el.en. jer je o~ito iz analize da je najve}i kvalitativni, i fi-nancijski, pomak vezan uz tu stavku. Ostale relacije usvezi s iznosom koliko koji DP koristi sredstava za re-dovito odràvanje i po kojim knjigovodstvenimstavkama (kontima) su diskutabilne. O tome postojepisani radovi koji sugeriraju na~in odre|ivanja raspod-jele sredstava za redovito odràvanje na osnovitehni~kih parametara. Ovaj rad samo doprinosi ocjenikori{tenja sredstava za odràvanje i kvaliteti rada naodràvanju.

LITERATURA

1 FILIPOVI]: "Predavanja iz kolegija ’Ekonomika u ener-getici’" ETF 1984.

2 Z. ZMIJAREVI]: "Outage management", CIGRE,[ibenik 2000.

3 S. MEGLA: "Metoda za odre|ivanje rasporeda tro{kovaodràvanja"

4 Osnovni tehni~ki podaci za 2001. HEP Distribucija d.o.o.5 Tro{kovi i izdaci za sve aktivnosti HEP-a prema kontima i

organizacijskim dijelovima za 2001. g. za HEP Distribu-cija d.o.o.

6 Ostvarena nabava i prodaja el. en. u distribuciji Hrvatskeza 2001.g.

MAINTENANCE COSTS OF HEP DISTRIBUTION LTD

In the paper an analytical review of maintenance costs foreach distribution area is given as well as interrelationsbased on different criteria, for example territory (continental,coastal, big cities) and electric energy losses. Real datafrom HEP Distribution book keeping and operation in theyear 2001 are used.The analysis is based on short term cost theory. Short termmeans a period of time in which firm costs cannot be influ-enced, while long term also covers the investment period.

WARTUNGSKOSTEN IN DER KROATISCHENSTROMVERSORGUNG

Im Artikel wird eine analytisch erörterte Kostenübersichteinzelner Bezirke des Versorgungsgebietes gegeben.Deren wechselseitige Beziehungen wurden auch berücksi-chtigt. Die Erörterung erfolgte von verschiedenen Aus-gangspunkten, z. B. nach Gegendarten (Binnenland-gebiete, Küstengebiete, größere Städte), sowie nach denEnergieverlusten einzelner Bezirke. Als Grundlage dientenbestehende Buchhaltungs- und Betriebsangaben der Kroa-tischen Stromversorgung für das Jahr 2001.Bei der Erörterung wurde das Model der Kosten-Theoriekurzer Zeitspannen verwendet. Unter kurzer Zeitspanneversteht man einen Zeitabschnitt ohne Einfluss auf festeKosten der Wartung, indem eine lange Zeitspanne auchEntscheidungen über Kapitalanlagen beinhaltet.

Naslov pisaca:

Marko Tominac, dipl. ing.HEP – DP Elektra VinkovciKralja Zvonimira 9632100 Vinkovci, Hrvatska

Stjepan Megla, dipl. ing.HEP Distribucija d.o.o.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Uredni{tvo primilo rukopis:2003 – 11 – 18.

8


EKONOMSKE OSOBITOSTI TARIFNOG SUSTAVA PRIJENOSAELEKTRI^NE ENERGIJE U ZEMLJAMA EU

Marijan M a g d i }, Zagreb

UDK 621.316.1:338.52PREGLEDNI ^LANAK

U svijetu i Hrvatskoj u tijeku je transformacija elektroprivredne djelatnosti u smislu ukidanja monopola i uvo|enja trì{taelektri~ne energije. Temeljne pretpostavke za trì{te elektri~ne energije su: ekonomsko razdvajanje djelatnosti elektro-privrede i slobodni pristup mreì prijenosa i distribucije svim energetskim subjektima. U takvim okolnostima, pored ostalog,djelatnost prijenosa elektri~ne energije zasluùje posebnu pozornost u smislu: organizacije prijenosa elektri~ne energije,strukture i razine cijene usluga prijenosa elektri~ne energije, te osobitost tro{kova koji ~ine cijenu usluge prijenosa. Cijeneprijenosa elektri~ne energije u europskim zemljama pokazuju: osobitost elektroprivrede pojedine zemlje, istu razinu (ne-diskrimiranost) za povla{tene i nepovla{tene kupce i razinu 3 – 10 �/MWh.

Klju~ne rije~i: trì{te elektri~ne energije, prijenos, tarifa.

1. UVOD

Reforma elektroprivredne djelatnosti u svijetuzapo~ela je 1970. Od tada do danas pojedine zemlje usvijetu na razli~ite na~ine i razli~itim intenzitetom pris-tupile su reformi elektroprivredne djelatnosti s temelj-nim ciljem ukidanja monopola. Napu{tanjemmonopola u pojedinoj djelatnosti elektroprivredeomogu}ava se: konkurencija na strani proizvo|a~aelektri~ne energije (veleprodaja), a na strani potro{nje(maloprodaja) omogu}uje se kupcima slobodni izborisporu~itelja elektri~ne energije. Izme|u proizvo|a~a ikupaca elektri~ne energije, kao tehni~ko tehnolo{kaveza, pojavljuje se prijenos (vi{i napon) i distribucija(niì napon) elektri~ne energije. Prijenos i distribucijasu i dalje monopol, ~ije poslovanje treba regulirati, pri~emu je temeljno polazi{te omogu}iti nesmetani i slo-bodni pristup svim energetskim subjektima (pro-izvo|a~i, opskrbljiva~i, potro{a~). Slobodni pristupmreì prijenosa i distribucije, od strane korisnika, bezobzira na vlasni{tvo mreè, je temeljna pretpostavkadjelovanja trì{ta elektri~ne energije.Postojanje mreè prijenosa elektri~ne energijeneizbje`no zna~i i postojanje tro{kova vezanih za tumreù. Cijena, ili tarifa za kori{tenje mreè prijenosatreba biti odraz tro{kova mreè. Cijenu (tarifu) zakori{tenje mreè prijenosa pla}aju korisnici mreèprijenosa vlasniku prijenosa, kako bi on mogao graditi iodràvati mreù za njezinu funkciju.Namjera ovog referata je opisati temeljne postavkeformiranja tarife (cijene) prijenosa elektri~ne energije,zatim prikazati razinu tarife prijenosa u pojedinim eu-ropskim zemljama, s osvrtom na cijenu prijenosa elek-tri~ne energije u Hrvatskoj.

2. CILJNA ORGANIZACIJA ELEKTROPRIVREDE

2.1. Vertikalno integrirana djelatnost elektroprivrede

Organizacija pojedine djelatnosti ovisi o cilju koji seèli ostvariti. Vertikalno integrirana djelatnost elektro-privrede sinonim je monopola ove djelatnosti. Mono-pola u smislu da kupci elektri~ne energije nemajumogu}nost izbora dobavlja~a (izvora) elektri~ne ener-gije. Kada su prijenos i distribucija ekonomski spojenes proizvodnjom za kupce postoji samo jedanopskrbljiva~. Sve tri djelatnosti (proizvodnja, prijenos idistribucija) ekonomsko-organizacijski integrirane suu jednu tvrtku, u kojoj nema utvr|ivanja financijskogrezultata poslovanja svake djelatnosti.

2.2. Razdvajanje djelatnosti elektroprivrede

Za uvo|enje trì{ta (konkurentnost) unutar elektro-privredne djelatnosti potrebna je druga organizacijaelektroprivrede, koja u operativnom smislu zna~iekonomsko razdvajanje djelatnosti na na~in samostal-nog poslovanja (samostalne tvrtke). U tom slu~aju dje-latnost distribucije razdvaja se na distribuciju(distribucijska mreà) i opskrbu (tvrtka za malopro-daju elektri~ne energije). Razdvajanje djelatnosti jepretpostavka ukidanja monopola i uvo|enjekonkurencije kao temeljnog obilje`ja trì{ta.Za djelotvornu konkurenciju izme|u proizvo|a~a sjedne i slobodnog izbora opskrbljiva~a od strane kupcas druge strane, svi subjekti (proizvo|a~i, opskrbljiva~i ikupci) koji su me|usobno interesno energetsko-ekonomski povezani, moraju imati slobodan pristupprijenosnoj i distribucijskoj djelatnosti (mreì prije-nosa i distribucije).

9

2.3. Organizacija prijenosa elektri~ne energije

U razdvojeno organiziranim djelatnostima elektro-privrede (pretpostavka za trì{te elektri~ne energije)prijenos elektri~ne energije organiziran je kao sa-mostalna djelatnost sa svrhom prijenosa elektri~ne e-nergije i drugih pomo}nih djelatnosti. Zbog niìhtro{kova na jednom podru~ju korisno je imati jedanprijenos. Vezano za poslove operatora sustava u praksipostoje dvije mogu}nosti: prijenos i operator sustavasu dva subjekta ili su prijenos i operator sustava spojeniu jedan subjekt.Ako su prijenos i operator sustava odvojeni tada je o-perator sustava neovisan u izvr{avanju svojih zada}a.Branitelji spajanja prijenosa i operatora sustava ujedno tijelo, kao argument isti~u pote{ko}u strogog od-vajanja zada}a prijenosa i operatora sustava. Operatorsustava "softwerski" upravlja mreòm koja nije u njego-vom vlasni{tvu. Raspoloìva mreà, u vlasni{tvu prije-nosne tvrtke, dobro upravljana od strane operatorasustava samo zajedno mogu izvr{iti svoju zada}u.U financijskom smislu prijenosna tvrtka za uslugeprijenosa treba ostvariti potrebni prihod, kojim }e sepokriti tro{kovi prijenosa. Odre|ivanje cijene je temelj-ni alat za mre`no ure|enje. Odre|ivanje cijene uslugemreè stvara komplementarne ciljeve:– mogu}nost nadoknade ostvarenih ("potonulih") ula-

ganja– poti~e dugoro~nu politiku ulaganja– stvaranje odgovaraju}ih signala efikasnog

upravljanja mreòm i mre`nim zagu{enjima i ras-podjelom kapaciteta (kratkoro~na u~inkovitost)

– izbjegavanje diskriminacije prema korisnicimamreè

– promoviranje jednostavnosti i razvidnosti.

3. TRO[KOVNE KOMPONENTE PRIJENOSAELEKTRI^NE ENERGIJE

Tarifa prijenosa elektri~ne energije je regulirani na~inuklju~ivanja tro{kova usluge prijenosa elektri~ne ener-gije. Tarifa treba biti odraz odnosnih tro{kova bez ob-zira kojom metodom su oni procijenjeni i uklju~eni ucijenu usluge. Univerzalni sustavni pristuprazgrani~enja tro{kova prijenosa elektri~ne energije nepostoji, ve} identifikacija i razgrani~enje tro{kova, kojisu podloga tarifi prijenosa, ovisi o politici tarifa i osobi-tostima pojedinog sustava prijenosa elektri~ne ener-gije. Unato~ tome potrebno je ipak identificiratipojedine kategorije tro{ka i metode njihovogprora~una, kako bi tarifa bila {to realnija i pravednija.Stoga se u nastavku iznose pojedine relevantne katego-rije tro{kova prijenosa elektri~ne energije.Strukturno razgrani~enje:– kapital– pogon i odràvanje (uklju~eni administrativni poslovi)– tro{kovi operatora sustava

– gubitak elektri~ne energije u prijenosu– pomo}ni poslovi– upravljanje zagu{enjima.

Postojanje tarife prijenosa ostvaren je princip reguli-rane naknade za kori{tenje prijenosne mreè. Tarifomprijenosa elektri~ne energije osigurava se prihod da-vatelju usluge prijenosa. Tradicionalno Regulator doz-voljava stvaranje prihoda koji nadokna|uju "povijesne"tro{kove pogona s povratom ulaganja (korespondi-raju}i tro{kovi kapitala). Uobi~ajeni naziv za ovetro{kove je "regularni tro{kovi usluge", ili "regularnastopa povrata". Tro{kovi usluge temelje se na knjigo-vodstvenoj vrijednosti imovine, primjeni fer stopipovrata ulaganja i teku}im tro{kovima pogona iodràvanja. Pri tome bitnu ulogu ima plan amortiza-cije, a uvaàva se i porast cijena (inflacija). Na taj na~inse ne dozvoljava davatelju usluge posebni profit (osimplaniranog). Financijski poloàj smatra se odrìvim.Ukoliko se davatelju usluga prijenosa jam~i povrat ula-ganja s odgovaraju}im profitom, stvrene su pret-postavke za poticaj ulaganja.Me|utim, regulirana cijena prijenosa (tro{kovi usluge)ima i nedostatak, koji se o~ituje u nestimuliranjuu~inkovitosti (u~inkovitost tro{kova). Alternativatome je poticajna regulacija koja omogu}uje ubiranjerezultata, potpuno ili djelomi~no, od pove}ane u~inko-vitosti (smanjenje tro{kova).Operativno ova ideja moè se provesti na na~in dacijena prijenosa pokriva povijesne tro{kove i profit ula-ganja. Dodatni profit pripada tako|er davatelju uslugeprijenosa ukoliko se tro{kovi smanje u odnosu naplaniranu veli~inu.Komponente (sastavni dijelovi) kapitalnih tro{kovaprijenosa:

– tro{kovi priklju~ka– tro{kovi kori{tenja sustava prijenosa.

Tro{kovi priklju~ka:

– specifi~ni tro{kovi imovine– tro{kovi infrastrukture prijenosa.

Specifi~ni tro{kovi imovine su tro{kovi vezani zapriklju~ak novog kupca na postoje}u mreù prijenosa.Primjerice nova transformatorska stanica.Tro{kovi infrastrukture prijenosa odnose se natro{kove koji nastaju unutar sustava prijenosa, a od-nose se na pobolj{anja rada sustava prijenosa,pouzdanosti, smanjenju gubitaka, ili potpuno noviobujam stanice (razvoj sustava). U ovom slu~aju ovakomponenta tro{kova nije izravno vidljiva za kupca,kao u prethodnoj kategoriji.Tro{kovi kori{tenja sustava prijenosa:

– pro{li (povijesni, ugra|eni) tro{kovi– marginalni (grani~ni) tro{kovi– kombinacija (hibrid) pro{lih i grani~nih tro{kova– ostali izvori za utvr|ivanje cijene prijenosa.

10

M. Magdi}: Ekonomske osobitosti tarifnog sustava . . . Energija, god. 53 (2004) 1, 9 – 15

Pro{li tro{kovi, tro{kovi ste~eni u pro{losti neodraàvaju teku}e trì{ne cijene za faktore koji sekoriste, ve} tro{kovi koji su vezani za faktore kad su na-bavljeni plus tro{kovi pogona i odràvanja. Ovdje semogu ubrojiti:

1. Metoda ugovorenog puta prijenosa, ugovara se put(trasa) prijenosa izme|u isporu~itelja i primatelja.Metoda se primjenjuje za osobite (ugovorene) trans-akcije, ne nadokna|uju se tro{kovi cijelog sustava,ve} samo tro{kovi ugovorenog puta. Metoda neuzima u obzir tro{kove zagu{enja i razvoja, ne poka-zuje ekonomski signal za razvoj sustava.

2. Metoda ograni~enog toka, temelji se na transakci-jama prijenosa u odnosu na proizvodni sustav. Me-toda uzima u obzir samo pojedine dogovorenetransakcije. Metoda ne uzima u obzir tro{kovezagu{enja i razvoja, ne pokazuje ekonomski signal urazvoj sustava.

3. Metoda po{tanske marke naj~e{}e je primjenjivanametoda zbog tehni~ke i administrativne jednostav-nosti. Ova metoda se temelji na pretpostavci da svikorisnici prijenosa imaju istu korist od cjelokupneprijenosne mreè, te pla}aju istu cijenu. Na-dokna|uje sve tro{kove sustava, ne uzima u obzirtro{kove zagu{enja i razvoja, ne pokazuje ekonom-ski signal za razvoj sustava, cijena prijenosa jepoznata unaprijed i jednostavno se kontrolira odstrane Regulatora. Sustav jednake naknade dajepravo uvo|enja energije u svaki ~vor.

4. Metoda MW-milja, temelji se na tokovima snage.Koristi se tok snage za evaluaciju utjecaja kojegtransakcija uzrokuje u kruènju izme|u ulazne iizlazne to~ke. Metoda nadokna|uje sve tro{kovesustava prijenosa, ne uzima u obzir tro{kovezagu{enja i razvoja, ne pokazuje ekonomski signal urazvoj sustava.

Marginalni tro{kovi su odraz nove, dodatne koli~ineproizvoda-usluge, te stoga pokazuju zna~ajnumogu}nost stvaranja ekonomskih signala za rad i raz-voj sustava. Kako ona mjeri dodatne tro{kove u okviruukupnih tro{kova mogu}e je analizirati mjerodavanekonomski utjecaj kojeg pojedina transakcija uzrokujeu sustavu. Metoda marginalnih tro{kova

– je prikladna za indiciranje trenutnih optere}enja ilikoristi voznih transakcija. Na taj na~in tro{kovizagu{enja mogu se obraditi marginalnim tro{ko-vima

– mogu se obraditi i tro{kovi gubitaka– stvaraju dobar ekonomski signal za razvoj sustava– kompliciranija je metoda od pro{lih tro{kova– ne odraàvaju postoje}e tro{kove sustava– razlikuju se dugoro~ni marginalni tro{kovi (LRMC)

koji obuhva}aju razvojne i postoje}e promjenjivetro{kove i kratkoro~ni marginalni tro{kovi(SRMC) koji se odnose na postoje}e promjenljivetro{kove.

Hibridne (kriàne) metode su kombinacija povijesnih imarginalnih tro{kova. Prethodna analiza tro{kova po-kazala je postojanje dva osobita na~ina utvr|ivanjacijene usluge prijenosa elektri~ne energije. Koji }e sena~in prora~una cijene prijenosa uporabiti ovisi okonkretnim okolnostima i politici cijene. U nastavku seiznosi pregled kori{tenja pojedinog prethodno opisa-nog na~ina prora~una cijene prijenosa.

Opis tro{kovaprijenosa

Primjena odgovaraju}emetode

Tro{kovi uskih grla(zagu{enja)

Tro{kovi pogona iodràvanja

�

Dugoro~ni marginalnitro{kovi

Kratkoro~ni marginalnitro{kovi

Nova postrojenja(razvojni tro{kovi) �


Upozorenja za razvojsustava �


Kratkoro~ni marginalnitro{kovi

Tro{kovi postoje}egsustava �

Pro{li (ugra|eni)tro{kovi

U ostale postupke odre|ivanja cijene prijenosa moèse ubrojiti cijena prema razini cijene druge tvrtke(benchmark).S obzirom na koli~inu prijenosa elektri~ne energijerazlikuju se:– fiksni tro{kovi-nezavisni od koli~ine prenijete elek-

tri~ne energije (tro{kovi postoje}e opreme, pla}e,fiksni dio pogona i odràvanja, nadoknada za uloènikapital)

– promjenljivi tro{kovi zavisni od koli~ine preneseneelektri~ne energije (elektrana koja ima ulogu roti-raju}e pri~uve, tro{kovi otklanjanja uskih grla(zagu{enja), gubici elektri~ne energije, promjenjividio pogona i odràvanja).

Temeljem prethodnih osobitosti u tarifama prijenosaelektri~ne energije zastupljene su kategorije: fiksnidio, naknada za kapacitet i naknada za energiju. Pret-hodne tri kategorije podijeljene su izme|u proizvo|a~ai kupca.

4. STRUKTURA I RAZINA TARIFE PRIJENOSAU ZEMLJAMA EU

Svaka od zemalja, za koje se u nastavku pokazujucijene prijenosa elektri~ne energije, ima odre|ene oso-bitosti, koje su ugra|ene u cijenu. Me|utim, korisno jepokazati kako pojedina zemlja u cijenu uklju~uje poje-dine elemente tro{kova o kojima je prethodno bilo go-vora.

11


12

Tablica 1. Sastavni dijelovi tarife prijenosa elektri~ne energije

Dràva Sastavni dijelovi (komponente tro{kova) tarife prijenosa elektri~ne energije

Infrastruktura(mreà i

postrojenja)

Pogon iodràvanje

Operatorsustava

Zajedni~kaadministracija Gubici Pomo}ne

uslugeUpravljanjezagu{enjima Ostalo

Austrija � � � � � �

Belgija

Njema~ka � � � � � � � �

Danska � � � � � � � �

Engleska i Wels � � BSUoS1� BSUoS BSUoS BSUoS

Francuska � � � � � � � �2

Finska � � � � � � �

Italija � � � � �3

� � �4

Irska � � � � � � �

Norve{ka � � � � � � �

Nizozemska � � � � � � � �5

Portugal � � � � � �

[panjolska � � � � �6

[vedska � � � � � � �

1 Pokri}e tro{kova sustava, kao dodatak na pokri}a tro{kova vlasnika imovine2 Dio tro{kova priklju~ka prepu{tenih operatoru sustava3 Prema podacima talijanskog Regulatora ovaj tro{ak nije uklju~en u tarifu4 Razli~ita regulirana naknada5 Neamortizirani (stranded) tro{kovi6 Premije za obnovljivu ("zelenu") energiju

Gubici elektri~ne energije u sustavu prijenosa uvijek pobu|uju pozornost. Sljede}a tablica pokazuje kako poje-dine europske dràve postupaju s gubicima u tarifnom sustavu. Ve}ina europskih zemalja:

– uklju~uje gubitke u tarifu prijenosa elektri~ne energije– kupci elektri~ne energije pla}aju gubitke– kupci gubitke pla}aju na na~in "po{tanske marke".

Tablica 2. Postupanje s gubicima elektri~ne energije u prijenosu

Dràva Postupanje s gubicima

Gubici uklju~eniu tarifu

Obra~un"Po{tanska marka"

Podru~nerazlike

Vremenskerazlike

Pla}ajukupci

Pla}ajuproizvo|a~i

Odgovornostproizvo|a~a

Austrija � � �

Belgija � � �

Danska � � � �

Engleska i Wels � �

Finska � � � � �

Francuska � � �

Njema~ka � � �

Italija � � �

Irska � � �

Norve{ka � � � � �

Nizozemska � � �

Portugal � � � �

[vedska � � � � �

[panjolska � �


Analiziraju}i prethodne slu~ajeve godi{nje potro{njeelektri~ne energije, moè se zaklju~iti, a to je i stvarnostanje, da se prethodne cijene prijenosa elektri~ne ener-gije odnose na povla{tene kupce. Me|utim, u nastavkukori{tene literature se eksplicitno isti~e da u analizira-nim zemljama nema diskriminacije u cijeni prijenosa

izme|u povla{tenih i ostalih potro{a~a, te se stoga ondazaklju~uje da se prethodna razina cijene u principu od-nosi na sve korisnike mreè. S druge strane na ovommjestu je potrebno istaknuti da su u Engleskoj i Welsu,Njema~koj, [vedskoj svi kupci povla{teni, {to zna~i daslobodno mogu birati isporu~itelja elektri~ne energije.

13

Tablica 3. Tarifa prijenosa elektri~ne energije

DràvaTarifa �/MWh

Slu~aj A1 8760 h Slu~aj B2 4200 h Slu~aj C3 3760 h

Austrija 6,11 7,13 7,34

Belgija 5,70 8,84 9,54

Belgija 5,70 8,84 9,54

Danska (Istok) 8,12 10,28 9,70

Danska (Istok, bez regulirane naknade) 4,37 6,53 5,94

Danska (Zapad) 8,60 8,95 8,88

Danska (Zapad, bez regulirane naknade) 4,84 5,20 5,12

Engleska i Wels 4,96 8,09 8,75

Finska 3,01 3,72 3,60

Francuska 5,85 8,32 8,87

Njema~ka4 5,88 7,80 8,26

Njema~ka (bez regulirane naknade) 3,28 5,20 5,66

Gr~ka - - -

Irska 5,18 6,63 6,94

Italija 9,80 13,86 14,61

Italija(bez regulirane naknade) 5,63 7,82 8,18

Luksemburg - - -

Nizozemska 5,75 6,42 6,99

Nizozemska (bez regulirane naknade) 3,55 4,22 4,79

Norve{ka 2,30 4,38 4,82

Portugal 5,51 7,98 8,50

[panjolska 9,08 12,90 13,62

[panjolska (nakon koeficijenata umjesto regulirane naknade) 7,32 10,36 10,93

[vedska 1,99 2,97 3,09

[vicarska – – –

1 Potro{nja 7 MW za 8760 sati u godini2 Potro{nja 15 MW 16 sati u radnim danima, 4200 sati u godini3 Potro{nja 5 MW (ponedjeljak-subota), 3760 sati u godini4 Tarifa razli~ita za razli~ite TSO. Predstavljene su reprezentativne vrijednosti


Svaka predstavljena dràva ima svoje osobitosti u tarifiprijenosa elektri~ne energije koje su prikazane u pret-hodnoj tablici. Na ovom mjestu nije namjeraobja{njavati svaku osobitost, ve} je dan samo pregledstrukture tarife. Op}enita osobitost prethodnog pri-kaza je da je naknada koju pla}aju kupci znatno ve}aod naknade koju pla}aju proizvo|a~i. Od prikazanihzemalja jedino u Norve{koj i [vedskoj naknada za pro-izvo|a~a je ve}a od 30%.

5. TRO[KOVI PRIJENOSA U HRVATSKOJ

Elektroprivreda je u Hrvatskoj, prema za tu svrhudonesenim zakonima, u postupku transformacije.Predvi|enom transformacijom djelatnosti elektro-privrede se transformiraju u povezana pravno sa-mostalna dru{tva, od kojih je jedno prijenos elektri~neenergije. Za normalno tehni~ko i financijsko po-slovanje prijenosa potrebno je utvrditi naknadu(cijenu, tarifu) za kori{tenje prijenosne mreè. Udosada{njem poslovanju elektroprivrede nije, osim zainterne potrebe, bila poznata niti utvr|ena naknada zakori{tenje prijenosa, budu}i da su sve tri djelatnostielektroprivrede bile objedinjene u jednom dru{tvu zakoje se utvr|ivao rezultat poslovanja. Nakon finan-cijskog (imovinskog) razdvajanja djelatnosti elektro-privrede trebat }e odrediti i naknadu za prijenoselektri~ne energije. Za tu zada}u sigurno }e dobro po-sluìti svjetska iskustva, koja su prethodno prikazana, avezana su za: metodu izra~una, strukturu tro{kova ipostupak prora~una pojedinog tro{ka.

Prema internoj evidenciji i razgrani~enju ukupnihtro{kova, u nastavku se pokazuju tro{kovi i cijena prije-nosa elektri~ne energije.

Tablica 5. Tro{kovi i cijena prijenosa elektri~ne energije uHrvatskoj

Opis 2000. 2001.

Tro{kovi (kuna) 585.065.893 574.585.549

Prenesena energija (GWh) 13.134,5 13.733,7

Cijena prijenosa (kuna/MWh) 44,54 41,83

Cijena prijenosa (�/MWh)* 5,86 5,50

*� = 7,60 kuna

6. INTERNACIONALIZACIJA PRIJENOSNEMRE@E ELEKTRI^NE ENERGIJE

Trgovanje elektri~nom energijom ne poznaje adminis-trativne granice me|u dràvama. Ostvarivanje profitaulaganjem u elektroenergetske objekte s jedne strane itehni~ka povezanost proizvo|a~a i kupaca elektri~neenergije s druge strane uzrokuje mre`no povezivanjeproizvo|a~a i kupaca.Druga ~injenica internacionalnog razvoja prijenosnemreè elektri~ne energije je nastojanje europskihzemalja da se Europa pretvori u jedno interno trì{teelektri~ne energije. Razlog tome je poslovne i politi~kenaravi. Operativno to zna~i slobodan pristup prijenos-noj mreì svim proizvo|a~ima i kupcima elektri~ne e-nergije na podru~ju Europe, na isti na~in kao {to se

14

Tablica 4. Struktura tarife prijenosa elektri~ne energije

Dràva

Struktura tarife (naknade) za slu~aj "B" �/MWh

Proizvo|a~ KupacUkupnoFiksna

naknada Energija Kapacitet Fiksnanaknada Energija Kapacitet

Austrija 0,000 0,641 0,000 0,000 4,555 1,932 7,130

Belgija 0,000 0,000 0,000 0,018 2,828 5,993 8,840

Danska (Istok) 0,000 0,000 0,000 0,000 6,526 0,000 6,530

Danska (Zapad) 0,000 1,076 0,000 0,000 4,120 0,000 5,200

Engleska i Wels 0,000 0,695 1,625 0,000 1,423 4,343 8,090

Finska 0,000 0,242 0,000 0,000 3,474 0,000 3,720

Francuska 0,000 0,000 0,000 0,017 3,858 4,449 8,320

Njema~ka 0,000 0,000 0,000 0,000 0,997 4,198 5,200

Irska 0,000 0,126 1,127 0,000 3,129 2,248 6,630

Italija 0,000 1,001 0,000 0,094 4,771 1,955 7,820

Nizozemska 0,089 0,890 0,000 0,089 1,861 1,291 4,220

Norve{ka 0,000 0,271 1,672 0,000 0,136 2,299 4,380

Portugal 0,000 0,000 0,000 0,000 3,263 4,715 7,980

[panjolska 0,000 0,000 0,000 0,000 7,418 2,942 10,360

[vedska 0,000 0,443 0,634 0,000 1,211 0,690 2,980


zahtijeva slobodan pristup mreì prijenosa svim elek-troenergetskim subjektima na podru~ju jedne dràve.Vezano za internacionalno povezivanje proizvo|a~a ikupaca elektri~ne energije potrebno je odrediti i nak-nadu (tarifu) za internacionalno kori{tenje prijenosnemreè. Op}enito za internacionalno upravljanje toko-vima energije na jedinstvenom europskom trì{tu, kaoi za odre|ivanje naknade za internacionalno kori{tenjeprijenosne mreè formirana su posebna tijela na raziniEurope.

7. ZAKLJUÂK

Cijena (tarifa) prijenosa elektri~ne energije razli~ita jeu prikazanim europskim zemljama, kako po strukturi(elementima koji su uklju~eni u tarifu), tako i po razini.Razlog tome su razli~iti pristupi u organizaciji prije-nosa u sklopu cjelokupne elektroprivrede, politicicijene, razvijenosti trì{ta elektri~ne energije i sl.Prema prikazanim podacima, u europskim zemljama,cijena prijenosa elektri~ne energije kre}e se od 3 – 10�/MWh.Cijena prijenosa elektri~ne energije, prema internojevidenciji HEP-a, u Hrvatskoj prema podacima za2000. i 2001. je na razini 5,50 �/MWh. U usporedbi seuropskim zemljama sada{nja cijena prijenosa elek-tri~ne energije u Hrvatskoj je na razini prosjeka u eu-ropskim zemljama.Budu}i da se treba, temeljem postoje}ih zakona, uHrvatskoj utvrditi razina naknade za kori{tenje prije-nosne mreè, za taj postupak predlaèmo:– naknada za prijenos treba biti odraz tro{kova (povi-

jesnih, ili marginalnih) prijenosa i ostalih usluga– odrediti koje sve tro{kove treba uklju~iti u naknadu– zapo~eti s najjednostavnijom metodom utvr|ivanja

naknade, a to je metoda "po{tanske marke" (svi ko-risnici prijenosne mreè pla}aju istu jedini~nu nak-nadu)

– kao podlogu za prora~un naknade za kori{tenjemreè koristiti povijesne (knjigovodstvene tro{kove)uz odgovaraju}i profit

– ne diskriminirati naknadu na povla{tene inepovla{tene kupce

– gubitke u prijenosu uklju~iti u cijenu naknade– u naknadu uklju~iti i sve pomo}ne usluge i usluge

upravljanja sustavom– postupno dobro analizirati koristi od marginalne

metode utvr|ivanja tro{kova (marginalni tro{kovi)te primijeniti tu metodu na svrsishodan na~in.

LITERATURA

�1� Methods and Tools For Transmission Costs, CIGRE, Oc-tober, 1997., Task Force 38.04.03

�2� ARRIAGA, MONTERO, ODERIZ: "Benchmark ofElectricity Transmission Tarrifs", Instituto de Investiga-

cion Tecnologica, Universidad Pontificia Comillas,Madrid, 2002.

�3� Russian Federal Energy Commission Training Program-Principles of RegulatorY Economics, Project EditorGeoffrey Rothwell, Department of Economics StanfordUniversity, Stanford, 1998.

�4� S. STOFT: "Power System Economics-Designing Mar-kets for Electricity", IEEE, 2002.

�5� C. OCANA: "Regulatory Reform in the Electricity Sup-ply Industry". IEA, 2002.

�6� Zakon o trì{tu elektri~ne energije, NN 68/2001.

�7� Godi{nji izvje{taj o poslovanju HEP-a za 2000. i 2001.

ECONOMIC CHARACTERISTICS OF TARIFF SYSTEMFOR ELECTRIC ENERGY TRANSMISSION IN EUCOUNTRIES

In the world and in Croatia transformation of electric supplycompanies is taking place whereby monopoly is aban-doned and markets of electric energy applied. Basic pre-requisites for electric energy market are: economicseparation of electric supply functions and free access totransmission and distribution to all energy entities. Underthese circumstances, among other things, transmission ofelectric energy needs special care regarding: organizationof electric energy transmission, structure and level of elec-tric energy transmission service, as well as specific coststhat make the price of transmission service. The level ofprices for electric energy service in the European countriesshows characteristics of each electric supply company, thesame level for eligible and non-eligible customers and level3-10 Euro/MWh.

ÖKONOMISCHE MERKMALE DERPREISGESTALTUNG IN ÜBERTRAGUNGSNETZENDER EU-LÄNDER

In der Welt allgemein, Kroatien nicht ausgenommen, isteine Umgestaltung der elektrizitätswirtschaftlichen Tätig-keiten im Sinne der Monopolabschaffung und derEinführung des freien Marktes im Gange. Die Grundvoraus-setzungen für einen Markt der elektrischen Energie sind:Haushaltliche Trennung diverser elektrizitätswirtschaftli-cher Tätigkeiten und der freie Zutritt den Übertragungs- undVersorgungsnetzen aller elektroenergetisch Mitwirkenden.Bei solchen Verhältnissen geht der Energieübertragung imSinne der Bewerkstelligung, Beschaffenheit und Pre-isabstufung der Übertragungsdienstleistung u. U. eine be-sondere Achtsamkeit zu. die Kosteneigenschaften dieserÜbertragung beachtend. Die Übertragungspreise für elek-trische Energie in den EU-Ländern zeigen die Besonder-heiten einzelner Elektrizitätswirtschaften, bei gleichenStufen (ohne Vorrang) für bevorzugte und nicht bevorzugteAbnehmer im Rahmen von 3-10 �/MWh.

Naslov pisca:

Marijan Magdi}, dipl. ing.Institut za elektroprivredu i enegetikuUlica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska


15


METEOROLO[KI ÎMBENICI I O[TE]ENJA DALEKOVODA ODRIJEKE DO PERUÊ U SIJE^NJU 2003. GODINE

Lidija C v i t a n – Gordana H r a b a k - Tu m p a, Zagreb – Ante D e l o n g a, Split

UDK 621.315.1:515.5STRU^NI ^LANAK

Tijekom sije~nja 2003. godine, zbog djelovanja leda i/ili vjetra ve}i dio Hrvatske, i to ju`no od Rijeke, ostao je bez elektri~neenergije. Razlog su bili ispadi pojedinih dionica dalekovoda Hrvatske. U ovom se radu daju samo najva`niji ispadi prijenosnemreè te ukupno stanje distribucijske mreè Like te podru~ja u unutra{njosti ju`no od Velebita.U drugom dijelu rada prikazani su vremenski uvjeti u razdoblju od 7. – 15. sije~nja na podru~ju od Rijeke do Peru~e kako bi sesagledali mogu}i meteorolo{ki uzroci nastalih {teta na dalekovodnoj mreì. Najopasniji me|u njima su puhanje jake do olujnebure, te pojava ki{e koja se smrzavala pri dodiru s podlogom. Smrzavaju}a ki{a je osobito jaka i dugotrajna bila na kninskompodru~ju.

Klju~ne rije~i: dalekovod, kvar na vodu, bura, dodatni teretod leda i snijega.

1. UVODNA RAZMATRANJA

U ovom se ~lanku raspravlja istodobno pojavljivanjemeteorolo{kih ~imbenika koji su mogli utjecati na nas-tanak {tete na pojedinim dijelovima elektroenergetskemreè na podru~ju od Rijeke do Peru~e u razdoblju od7. do 15. sije~nja 2003. godine. Za podru~je svakogdalekovoda, za kojeg su utvr|ene {tete, navode seosobine meteorolo{kih ~imbenika u vrijeme tih {teta.Procjena mogu}nosti meteorolo{kog utjecaja na po-jedinoj lokaciji ovisi o blizini te lokacije i lokacije s kojese raspolaè odgovaraju}im izvornim meteorolo{kimpodacima. Naime, kako se nadzemni vodovi morajupostavljati i izvan naseljenih mjesta gdje nema mete-orolo{kih postaja, a ~esto niti automatskih mete-orolo{kih mjerenja, potrebno je pojedine mjesneuvjete procijeniti na temelju meteorolo{kog znanja iiskustva.

2. STANJE NADZEMNEELEKTROENERGETSKE MRE@E

2.1. Prijenosna mreà

Na podru~ju PrP Opatija u razdoblju izme|u 6. i 13.sije~nja 2003. godine do{lo je do o{te}enja vodi~a naDV 400 kV RHE Velebit – TS Melina od RHE Velebitdo stupa broj 20, o{te}enja elasti~nih odstojnika za iz-vedbu snopova vodi~a, o{te}enje za{titnih uèta u ov-jesi{tima i du` raspona, o{te}enja opreme za zavje{enjeza{titnih uèta kao i znatnih o{te}enja na opremi za no-sivo zavje{enje za{titnog uèta na gotovo svim stupnimmjestima.

Tijekom 12. sije~nja 2003. godine do{lo je na DV 220kV Senj – Melina do ru{enja nosivih stupova broj 145 i146 kao i o{te}enja vrha stupa broj 144 i 147 i to uzsamu akumulaciju HE Tribalj.

Tih je dana bilo i kvarova na dalekovodu Krk – Rab.

Na podru~ju PrP Split bilo je na nekoliko mjesta ispadapojedinih dalekovoda. Prvi ve}i ispad dogodio se 7.sije~nja 2003. godine na dalekovoodu 110 kV RHE Ve-lebit – TS Obrovac u 7,15 sati koji je ispao iz elektro-energetskog sustava Hrvatske. Dan kasnijeustanovljena su o{te}enja: lom me|ufaznih odstojnikakada je o{te}eno 16 od ukupno 26 komada, zaplitanjegornje i donje faze u rasponu izme|u 7. i 8. stupa teo{te}enje elasti~nog odstojnika vodi~a u snopu.

U razdoblju izme|u 8. i 13. sije~nja do{lo je do lomaskoro svih preostalih me|ufaznih odstojnika, zapli-tanja gornje i donje faze u rasponu izme|u 20. i 21.stupa, o{te}enja zavje{enja za{titnog uèta na stupo-vima broj: 9, 18 i 20, novih o{te}enja elasti~nog odstoj-nika vodi~a u snopu, a na 19. stupu do{lo je do prekidazavje{enja izolatorskog dvostrukog lanca koji jeuzrokovao pad snopa vodi~a srednje faze na zemlju.

Dana 9. sije~nja 2003. godine u 5,36 sati ispao je, izelektroenergetskog sustava dalekovod 110 kV Obro-vac – Zadar a u 14,24 sati u TS Benkovcu ispao je pre-kida~ polja Obrovac (kada je i u TS Nin tako|er ispaoprekida~ polja Obrovca). Ustanovljena su o{te}enja:na DV 110 kV Obrovac – Zadar u rasponu izme|u 10.i 11. stupnog mjesta do{lo je do prekida gornje faze, au rasponu izme|u 12. i 13. do prekida sva tri faznavodi~a i za{titnog uèta, a na DV 110 kV Benkovac –

17

Obrovac do{lo je do loma vrha stupa s gornjom kon-zolom na stupu broj 111.Dana 11. sije~nja 2003. godine u 19,23 sati u TSKonjsko proradila je APU na prekida~u polja Brinjenakon ~ega je do{lo do ispada DV 220 kV Konjsko –Brinje. Pregledom terena ustanovljeno je ru{enje u-kupno 7 stupova u rasponu od stupnog mjesta broj 155do 173, na tri stupa o{te}en je vrh stupa i zavje{enjeza{titnog uèta, a na jednom je stupu o{te}ena gornjakonzola. Istog dana, 11. sije~nja te u prvim satima 12.sije~nja, registrirano je preko trideset APU na pre-kida~ima dalekovoda 400 kV Konjsko – Velebit te de-set ispada prekida~a polja DV kV Konjsko – HEVelebit. U rasponu od stupnog mjesta 268 do 290 us-tanovljeno je: iskrivljeni vrhovi stupova – ukupno 6,prekid za{titnog uèta u rasponu izme|u stupnogmjesta broj 267 i 268, a prekinuta su zavje{enja za{tit-nih uàdi koja su ostala na spoju: vrh – vanjski diopre~ke.Zbog djelovanja bure na dalekovode otoka Paga dana15. sije~nja nastala je posolica koja je dovela do znat-nog broja APU-a, ali i {est ispada dalekovoda 110 kVLi~ki Osik – Novalja. Nakon ispiranja statkom vodompojedinih izolatora dalekovda kao i izolacije na KSToreta, vod je u{ao u normalni pogon.

2.2. Distributivna mreà

U pojedinim pogonima Elektre Zadar te Elektre [ibe-nik kao i na podru~ju Elektrolike u tom je razdobljubilo dosta prekida i problema u isporuci struje.Na podru~ju Elektrolike bilo je sru{enih stupova naDV 35 kV Obrovac – Zadar. Mreà cijelog podru~jaObrovca bila je poru{ena ili izvan pogona: 70 stupova,75 trafostanica 10/0,4 kV te je 2.000 potro{a~a ostalobez struje.Najve}i dio pogona Knin {ibenske elektre, koji jepovr{inom od 1.100 km2 jedan od najve}ih dalmatin-skih pogonskih podru~ja, 11. sije~nja osvanuo je pot-puno okovan ledom. Tri 35 kV dalekovoda bila suizvan pogona. Dalekovodi: Vrbnik – Golubi}, Knin –Kosovo te Knin – Golubi} bili su poru{eni. Od ukupno~etiri trafostanice 35/10 kV ovog podru~ja, njih tri bilesu izvan pogona. Ukupno je 23. naselja i 25 trafostanica10/0,4 kV ostalo bez napona te je 4.200 potro{a~a os-talo bez napona. Kako je tog dana zapuhala olujnabura, sljede}eg je dana i preostali dio mreè dobiloznatna o{te}enja. Bez napajanja ostalo je ukupno 125trafostanica. Za sanaciju je ugra|eno ukupno 1.200stupova (460 stupova za dalekovode) te 23 km SKS vo-dova.Mreà zadarske elektre ostala je bez stotinu drvenihstupova s betonskim nogarima. Na podru~ju Biogradai Benkovca bilo je po desetak o{te}enih stupova dok jeve}ina stradalih stupova bila na podru~ju Obrovca.Najve}i problemi bili su na DV 35 kV Obrovac – Se-line gdje su o{te}eni: zemno uè, pre~ke i strujni mos-tovi.

3. METEOROLO[KI ÎMBENICI

Premje{tanje velikih zra~nih masa nad Europom urazdoblju od 7. – 15. sije~nja 2003. omogu}ilo je lokalnostvaranje mnogih meteorolo{kih ~imbenika zna~ajnihza opisane {tete na nadzemnim vodovima elektroener-getske mreè na podru~ju Hrvatske od Rijeke doPeru~e. Najprije se, 7. sije~nja, ciklona (koja je nastalanad sjevernom Italijom) premjestila nad srednji Jad-ran. Zrak u cikloni bio je vlaàn i hladan. Na sjevernomi dijelu srednjeg Jadrana zapuhala je olujna i orkanskabura, dok je u ju`noj Dalmaciji puhalo jugo. Ciklona sesljede}eg dana pomaknula na istok, a iz zapadneEurope se pribliàvala nova ciklona. Ta se ciklona pro-dubljavala u Genovskom zaljevu, a 9. i 10. sije~nja na-lazila se nad Hrvatskom. Po visini je nad podru~jemAlpa i na{ih krajeva nastala ciklona, pa je 8. sije~njabilo vrlo hladno jutro sa snijegom u unutra{njostiHrvatske. Ponovno je u unutra{njosti bilo snijega oso-bito 9. sije~nja. Sljede}eg je dana jo{ ponegdje padaosnijeg, ali slabiji. Malo snijega bilo je mjestimi~no i nasjevernom, te na dijelu srednjeg Jadrana, dok je u Dal-maciji padala ki{a. U unutra{njosti Hrvatske se ki{amjestimi~no ledila u dodiru s tlom. U sljede}a dva dana(11. i 12. sije~nja) se ciklona nalazila nad ju`nom Itali-jom i Gr~kom, a nad Hrvatskom je ja~ao ogranak anti-ciklone iz zapadne Europe.U na{im krajevima se djelomice razvedrilo i bilo je ug-lavnom bez oborina. Na Jadranu je zapuhala bura solujnim i orkanskim udarima. Jutro je bilo izrazitohladno. Dana 13. sije~nja se ciklona nad srednjim Sre-dozemljem popunila, pa je bura na Jadranu oslabjela.Sljede}eg je dana u unutra{njosti ponovo bilo vi{eoblaka. Polje visokog tlaka zraka i visinski grebenuzrokovali su prete`no sun~ano vrijeme, ali je jutro idalje bilo vrlo hladno. I sljede}ih je dana pod utjecajemanticiklone bilo barem djelomice sun~ano, a po visini jezbog ja~anja jugozapadnog i zapadnog strujanja pritje-cao topliji zrak.Ovdje }e se predo~iti one osobine pojedinog mete-orolo{kog ~imbenika koje mogu biti povezane s nas-tankom najve}ih materijalnih {teta u opisanimporeme}enim vremenskim uvjetima. Prikazat }e sevrijednosti meteorolo{kih elemenata (vjetar, tempera-tura i oborina) i podaci o vrsti, intenzitetu, te trajanjumeteorolo{kih pojava. Pojedini su meteorolo{ki ele-menti i pojave analizirani s razli~itih lokacija proma-tranog podru~ja zbog prostorno razli~ite dostupnostipodataka o njima.

3.1. Vjetar

Vjetar predstavlja strujanje zraka usporedno saZemljinom povr{inom, a uzrokovano horizontalnomrazlikom atmosferskog tlaka. Vjetar je odre|ensmjerom i brzinom. Brzina vjetra je velika kad jerazlika tlaka na maloj udaljenosti velika. Na zemljopis-

18

L. Cvitan – G. Hrabak-Tumpa – A. Delonga: Meteorolo{ki ~imbenici . . . Energija, god. 53 (2004) 1, 17 – 23

noj {irini Hrvatske, takav je slu~aj obi~no u ciklonama ina rubovima anticiklona.Vjetrovni uvjeti su u promatranom razdoblju analizi-rani na temelju udara vjetra jer udari vjetra moguuzrokovati najve}e materijalne {tete. Naime, pri udaruvjetra su trenuta~no pove}ane brzine vjetra u odnosuna brzine prije i poslije nastupa udara. Osobito jakiudari vjetra ve} su izmjereni na promatranom pod-ru~ju Hrvatske u sli~nim poreme}enim vremenskimuvjetima.Najve}i udari vjetra u pojedinom danu su analizirani natemelju podataka s 15 lokacija koje imaju instrumen-talna mjerenja brzine (m/s) i smjera vjetra. Grafi~ki sumaksimalne izmjerene brzine vjetra u pojedinom danuprikazane na slici 1. Brzina vjetra se mjeri na 10 m nadtlom, a samo ponegdje na vi{e razina. Od analiziranihlokacija, samo se na lokaciji TS Meline provode mje-renja na dvije razine, tj. na 10 i 30 m nad tlom.U razdoblju od 7. – 15. sije~nja su na obalnom podru~juod Rijeke do Makarske, najve}e brzine vjetra

izmjerene na mostu prema Krku i na Masleni~kommostu. Podru~ja mosta su najotvorenija od svih proma-tranih lokacija te je vjetar tamo razvio najve}e brzine.Ve} 7. sije~nja izmjerene su brzine od 49.2 m/s naKr~kom i 28.3 m/s na Masleni~kom mostu. Maksi-malne brzine vjetra promatranog razdoblja ve}e od 15m/s, su na Kr~kom mostu mjerene u razdoblju od 7. – 13.sije~nja, a na Masleni~kom u razdobljima 7. – 9. i 11. –12. sije~nja. Dana 11. sije~nja su izmjerene najve}ebrzine i na Kr~kom (57.0 m/s) i Masleni~kom (60.5m/s) mostu. Na podru~ju ovih mostova se 14. i 15.sije~nja maksimalne brzine vjetra izjedna~uju sma-njuju}i se na manje od 10 m/s.

U Senju je brzina najve}ih udara vjetra od 7. – 13.sije~nja bila ve}a od 30 m/s. Maksimalne dnevne brzinevjetra bile su ve}e od 15 m/s samo 7, 11. i 12. sije~nja uRijeci, te 7. – 9. i 11. sije~nja u Zadru. Na podru~ju [ibe-nika su maksimalne dnevne brzine vjetra bile ve}e od 15m/s u razdoblju 7. – 13. sije~nja, a na lokacijama Split –Marjan i Makarska u razdoblju 7. – 9. i 11. – 12. sije~nja.

19

Slika 1. Maksimalni dnevni udari vjetra na podru~ju od Rijeke do Peru~e u razdoblju od 7. – 15. sije~nja 2003. godine


U promatranom razdoblju su na otocima Rabu, Pagu(Novalja) i Malom Lo{inju hodovi maksimalnih dnev-nih brzina vjetra prili~no razli~iti. Na Rabu i Pagu, kojisu bliì kopnu nego Mali Lo{inj, valni oblik hoda mak-simalnih dnevnih brzina vjetra sli~an je oblikuodgovaraju}eg hoda rije~ke lokacije. No, u Novalji naPagu su iznosi maksimalnih brzina znatno ve}i nego naRabu. U Novalji su u razdobljima 7. – 9. i 11. – 13.sije~nja maksimalne brzine ve}e od 15 m/s. U odnosuna rapski i pa{ki, hod maksimalnih brzina vjetra na Ma-lom Lo{inju je prili~no ujedna~en u razdoblju 7. – 13.sije~nja. Tad je raspon maksimalnih brzina na MalomLo{inju od 12.2 do 18.2 m/s. Tek 14. i 15. sije~nja semaksimalne brzine vjetra izjedna~uju na prostoru ovihtriju otoka smanjuju}i se na manje od 10 m/s.

U rije~kom zale|u (TS Meline), te osobito u velebitskomzale|u (Gospi}) i Gorskom Kotaru (Ogulin), hod maksi-malnih dnevnih brzina vjetra je bitno druga~iji nego u

obalnom podru~ju i na otocima. Tako|er je, u odnosu naOgulin i Gospi}, izraèna razli~itost melinskih hodovamaksimalnih brzina vjetra, koje su ve}e od 15 m/s na 10 mi na 30 m nad tlom od 8. do 13. sije~nja. U Gospi}u iOgulinu su maksimalne brzine vjetra u razdoblju 7. – 15.sije~nja uglavnom znatno manje od 15 m/s, te samo u pojednom danu dosiù do 16.1 m/s (Gospi}), odnosno do16.3 m/s (Ogulin). Jezero hladnog zraka koje se zadràvau zale|u planina, povremenim mahovitim prelijevanjemuvijek uzrokuje mnogo ve}e brzine vjetra (bura) na obal-nom podru~ju nego u zale|u planina.

3.2. Temperatura zraka

U hladnom dijelu godine hladno}a uglavnom pos-redno uzrokuje {tete na nadzemnim vodovima i os-talim dijelovima elektroenergetskog sustavapromatranog podru~ja. Od 7. do 15. sije~nja 2003. su

20

Slika 2. Minimalne dnevne temperature zraka na podru~ju od Rijeke do Peru~e u razdoblju 7. – 15. sije~nja 2003. godine


zbog hladno}e na velikom dijelu Hrvatske povremenoili stalno postojali uvjeti potrebni za stvaranje iodràvanje ledenih naslaga na tlu i predmetima nadtlom. Zbog zale|ivanja je bilo materijalnih {teta diljemHrvatske. Zato je ovdje hladno}a analizirana na te-melju minimalnih dnevnih temperatura zraka pri ko-jima su eventualni uvjeti za odràvanje ledenih naslaganajpovoljniji.Minimalna dnevna temperatura pojedinog dana semjeri u 21 sat svakog dana. Izmjereni podatak prematome ozna~ava najniù temperaturu zraka u razdobljuod 21 sat prethodnog do 21 sat u danu na kojeg se po-datak odnosi. Analiza minimalnih dnevnih tempera-tura zraka je provedena za 15 lokacija s podru~ja odRijeke do Peru~e. Vrijednosti minimalnih tempera-tura su grafi~ki prikazane na slici 2.U razdoblju od 7. – 13. sije~nja su na podru~ju Rijeke iSenja minimalne dnevne temperature zraka bile nièod 0°C, no nisu se spu{tale ispod –4.5°C (Rijeka), od-nosno ispod –6.0°C (Senj). U dane 14. i 15. sije~nja suminimalne dnevne temperature bile ve}e od 0°C. Novi-gradske minimalne dnevne temperature zraka su tije-kom cijelog razdoblja (7. – 15. sije~nja) bile niè od0°C, a najnià je iznosila –3.8°C (15. sije~nja). U Zadrui [ibeniku su se minimalne dnevne temperature od7. – 15. sije~nja jo{ manje spu{tale ispod 0°C nego uRijeci, Senju i Novigradu. Tijekom analiziranih devet,samo u ~etiri dana su izmjerene minimalne tempera-ture zraka bile niè od 0°C u Zadru, a u sedam dana u[ibeniku. Na ju`nim promatranim lokacijama, Split-Marjan i Makarskoj, nisu utvr|eni uvjeti za zale|ivanjena temelju vrijednosti minimalnih dnevnih tempera-tura. Na tim su lokacijama tijekom cijelog promatra-nog razdoblja temperature zraka bile ve}e od 0°C.Temperatura zraka se u promatranom razdoblju napodru~ju Malog Lo{inja nije spu{tala, a na otoku Rabuse ~etiri dana (7., 8., 12. i 13. sije~nja) spu{tala ispod0°C. Najnià je vrijednost temperature na Rabu bila–1.4°C (7. i 13. sije~nja).U zadarskom zale|u (Benkovac) su minimalne dnevnetemperature bile niè od 0°C samo 7., 11, 12. i 13.sije~nja, a u {ibenskom (Knin i Drni{) tijekom cijelograzdoblja 7.–15. sije~nja. Rasponi minimalnih dnevnihtemperatura bili su na podru~ju Knina od –4.0°C do–9.5°C, a na podru~ju Drni{a od –2.0°C do –8.6°C.Najniè temperature zraka su izmjerene u GorskomKotaru (Ogulin) i Lici (Gospi} i Gra~ac). od 7. do 15.sije~nja minimalne temperature su bile znatno ispod0°C, a 13. sije~nja se temperatura u Gra~acu spustila~ak do –34.6°C.

3.3. Oborina

Pojedini oblici oborina i njihova velika koli~ina (oso-bito velika koli~ina oborine u kratkom razdoblju)mogu uzrokovati velike {tete na elektroenergetskommreì. Osobito je opasna ona oborina koja se taloì nanadzemnim vodovima i svojim teretom (dodatni teret)

uzrokuje nastanak {tete na njima. Stoga su u ovompoglavlju analizirane dnevne koli~ine oborine i njihovoblik. Analiza je provedena za 26 lokacija s promatra-nog podru~ja.Dnevna koli~ina oborina predstavlja koli~inu oborinaod 7 sati prethodnog do 7 sati onog dana u kojem semjeri i na kojeg se izmjereni podatak odnosi. Koli~inaoborine se iskazuje u milimetrima, a koli~ina oborineod 1 mm ekvivaletna je jednoj litri vode na ~etvorni me-tar povr{ine. Debljina ukupnog snijega na tlu jetako|er analizirana, kao i debljina novog snijega koji jepao u posljednja 24 sata. Debljina snijega se tako|ermjeri u 7 sati i iskazuje u centimetrima. Koli~ina obo-rine 0.0 mm ili debljina snijega 0 cm ozna~avaju kako jeoborina izmjerena u vrlo malim koli~inama.Oblik oborine ozna~ava je li izmjerena koli~ina obo-rine izmjerena od oborine teku}eg (ki{a, rosulja, tu~a,sugradica, smrzavaju}a ki{a, smrzavaju}a rosulja),krutog (snijeg, zrnati snijeg, ledene iglice, solika) ilimje{ovitog (susnjeìca) oblika.Na promatranom je podru~ju u razdoblju od 7. do 15.sije~nja 2003. godine, oborina padala u prvoj polovicirazdoblja. Najve}a dnevna koli~ina oborine izmjerenaje 7. sije~nja u Gra~acu (98.3 mm). U Rijeci i Senju jeprevladavao kruti oblik oborine, a na ostalim lokaci-jama du` obale i na otocima teku}i oblik. U {ibenskomzale|u je oborina bila ~e{}e teku}eg nego krutog ob-lika, a u Gorskom Kotaru i Lici samo krutog oblika.Najve}a izmjerena debljina snje`nog pokriva~a je duòbale bila 4 cm (7. sije~nja u Senju), a u Lici i GorskomKotaru je dosezala do 90 cm (12. sije~nja u Gospi}u).Najvi{e je snijega izmjereno 7. sije~nja (29 cm uOgulinu i 30 cm u Gospi}u).Osim krute oborine, uz minimalne dnevne tempera-ture zraka manje od 0°C u prvoj je polovici promatra-nog razdoblja, i teku}a oborina imala uvjete zataloènje na nadzemnim vodovima elektroenergetskemreè na sljede}im podru~jima: Rijeke, Senja, Novi-grada, [ibenika, Knina, Drni{a, Ogulina, Gospi}a iGra~aca. Uvjeti za taloènje i stvaranje optere}enja navodovima postojali su 7. sije~nja i na podru~juBenkovca, te 8. sije~nja na podru~ju Zadra, a 7. i 8.sije~nja i na Rabu.

3.4. Meteorolo{ke pojave

Meteorolo{ke pojave pobliè ozna~avaju stanje atmos-fere. To su pojave koje se uo~avaju u atmosferi ili naZemljinoj povr{ini.Analizirana je prostorna raspodjela pojedinih mete-orolo{kih pojava u pojedinom danu tijekom razdobljaod 7. do 15. sije~nja 2003. godine. Ukupno je analizi-rano 12 meteorolo{kih pojava na 26 lokacija.Dok su u prethodnom poglavlju raspravljene pojedinevrijednosti oborine, ovdje }e se raspraviti samo ~i-njenica njenog pojavljivanja u pojedinom danu. Kakoje podatak o pojavi dostupan osim s meteorolo{kihpostaja na kojima se oborina mjeri i sa svih ostalih

21


postaja, mogu}e je dobiti detaljan prostorni uvid o po-javi oborine. To je zna~ajno jer je osim koli~ine i samopojavljivanje oborine prostorno vrlo promjenljivo.Pojava ki{e je na podru~ju od Rijeke do Peru~e uprvom dijelu promatranog razdoblja motrena na ve}inilokacija. Smrzavaju}a ki{a je padala 8. i 9. sije~nja napodru~ju Knina, a 10. sije~nja u [ibeniku.Osim na ju`nim dijelovima (Split – Marjan, Makarska),gotovo posvuda je na promatranom podru~ju 7.sije~nja padao uglavnom snijeg, a ponegdje i/ilisusnjeìca. Snijega je bilo ~ak i na Rabu, Pagu i MalomLo{inju. Padanje snijega je motreno i idu}ih nekolikodana (Ogulin – do 14. sije~nja, Senj – do 11. sije~nja, teRijeka i Gra~ac – do 10. sije~nja). Zrnati snijeg jemotren u po jednom danu u Senju, Ogulinu i Kninu.Snje`ni pokriva~ pokrivao je tlo tijekom cijelog proma-tranog razdoblja na podru~ju Gorskog Kotara (Ogu-lin), Like (Gospi} i Gra~ac) i Senja. Na rije~kompodru~ju snijeg se zadràvao na tlu prvih pet, na knin-skom prva tri dana promatranog razdoblja, a u Zadru iNovigradu samo 7. sije~nja.Tijekom promatranog razdoblja poledica (ledena korakoja nastaje smrzavanjem ki{e na predmetima na tlu inad tlom) je uo~ena u osam uzastopnih dana (7. – 14.sije~nja) na podru~ju Kosova i u sedam uzastopnihdana (8. – 14. sije~nja) na podru~ju Knina u {ibenskomzale|u, u sedam dana na podru~ju Barbata na Pagu i upet uzastopnih dana u Senju (7. – 10. sije~nja). U neko-liko je navrata uo~ena poledica i u [ibeniku i na jo{nekoliko lokacija u {ibenskom zale|u do Knina, kao i uzadarskom zale|u (Obrovac). U Kninu je poledica natlu motrena uzastopce sedam dana (8. – 14. sije~nja), apovr{inski led (nastaje na tlu smrzavanjem ki{nihbarica ili otopljenog snijega) uzastopce osam dana(8. – 15. sije~nja). U tri dana promatranog razdobljapovr{inski led je motren i u Senju.Mraz je naslaga leda na predmetima nastala depozici-jom vodene pare pri temperaturi niòj od 0°C. Pojavemraza su na promatranom podru~ju mjestimi~nomotrene uglavnom krajem promatranog razdoblja. Upromatranom je razdoblju mraz bio naj~e{}i u {iben-skom zale|u (Skradin, Slapovi Krke, Stankovci, Ki-stanje, Drni{, Vrlika i Vinali}). Na podru~ju Raba iPaga bilo je mraza u danima od 13. – 15. sije~nja.Pojava jakog i olujnog vjetra je motrena na temeljuu~inaka vjetra na predmete u prirodi. Pojavom jakogvjetra je nazvana pojava vjetra pri kojem se samo nji{uvelike grane ili ~ak i cijelo veliko drve}e te je tako|eroteàno hodanje. Vjetar takve ja~ine ima brzinu od10.8 m/s do 17.1 m/s. Vjetar jo{ ve}e snage, te brzineve}e od 17.2 m/s, nazvan je olujnim vjetrom. Olujni vje-tar je onaj uz koji je ve} nemogu}e hodati protiv vjetra,nji{u se cijela debla i lome velike grane drve}a. Podacio vjetru dobiveni metodom motrenja su analizirani i zalokacije s kojih su raspoloìvi precizniji (izmjereni) po-daci. Naime, na meteorolo{kim postajama na kojimase brzina vjetra mjeri, obi~no se dodatno upisuje i po-

datak o pojavi jakog i olujnog vjetra na temeljuprocjene metodom motrenja. Du` Jadranske obale odRijeke do Makarske te u zale|u na podru~ju Knina, go-tovo je posvuda uo~ena pojava jakog i/ili olujnog vjetra7. sije~nja te opet 11. i 12. sije~nja. Najvi{e je dana s vjet-rom velike ja~ine u razdoblju od 7. do 15. sije~nja bilona podru~jima: Senja, Novigrada, [ibenika, Knina,Splita, Raba i Malog Lo{inja. U [ibenskom zale|u jejedino 11. i 12. sije~nja jaki vjetar motren na podru~juSkradina, a olujni na podru~ju Vinali}a.

4. ZAKLJUÂK

Analiza meteorolo{kih ~imbenika, koji su mogli utje-cati na nastanak {teta na pojedinim dijelovima elektro-energetske mreè, opisana je u drugom poglavlju ovograda. Za svaki dalekovod, za koji su utvr|ene {tete, na-vode se osobine meteorolo{kih ~imbenika u vrijeme tih{teta. Procjena mogu}mosti meteorolo{kog utjecaja napojedinoj lokaciji ovisi o blizini te lokacije i lokacije skoje se raspolaè odgovaraju}im izvornim mete-orolo{kim podacima. Naime, u pravilu su trase izvannaseljenih mjesta, gdje nema niti meteorolo{kihpostaja, a ~esto niti automatiziranih meteorolo{kihmjerenja, potrebno je pojedine lokalne uvjete pro-cijeniti na temelju meteorolo{kog znanja i iskustva.Prva o{te}enja elektroenergetske mreè po~ela su 7.sije~nja i to na {irem podru~ju Obrovca. Tog je danasnijeg padao na cijelom podru~ju od Rijeke do [ibe-nika (uklju~uju}i i otoke: Mali Lo{inj, Pag, Rab) kao i uunutra{njosti od Gorskog Kotara preko Like do Dal-matinske zagore. Istodobno je olujna bura zabiljeènau Rijeci, na mostu Krk – kopno, na TS Melini, u Senju,Novalji na Pagu, Masleni~kom mostu, Zadru, [ibe-niku, Splitu, Makarskoj. U Gospi}u je 7. sije~nja ujutroizmjereno ukupno 41 cm snje`nog pokriva~a od kojihje 30 cm bilo novog snijega. Sve ovo ukazuje da je napodru~ju Obrovca zabiljeèna istodobna pojavapadanja snijega i olujnog vjetra (na Masleni~kom mo-stu zabiljeèni su udari vjetra do 30 m/s) koja jeuzrokovala prva o{te}enja nadzemnih vodova. Uidu}im je danima bio daljnji prodor hladnog i vla`nogzraka u unutra{njost Like i Dalmatinske zagore (tem-peratura zraka u unutra{njosti iznosila je do –10°COgulin, Gospi}, Gra~ac a uz more oko ni{tice) {to je idalje uvjetovalo pojavu jake do olujne bure na Jad-ranu, ali i pojavu krute oborine. Na kninskom je po-dru~ju u dva dana (8. i 9. sije~nja) zabiljeèna pojavapadanja ki{e koja se pri dodiru s podlogom ledila. Mo-kar snijeg zabiljeèn je tijekom 8. sije~nja na podru~juju`no od Obrovca (Kistanje, Stankovci) koji je uz jakedo olujne udare vjetra uzrokovao daljnja o{te}enjanadzemne mreè na {irem podru~ju Obrovca.Pod utjecajem ciklone nad ju`nom Italijom a anticik-lone nad zapadnom i sredi{njom Europom u na{u jezemlju dolazio jo{ hladniji zrak iz Skandinavije, {to jeprouzro~ilo nagli pad temperature zraka (u Gra~acu je

22


izmjerena temperatura zraka do –35°C). Ovo jezerohladnog zraka u unutra{njosti i za tridesetak stup-njeva topliji zrak uz more, uvjetovalo je stvaranjeorkanske bure s udarima vjetra do 60 m/s (preko 200km/h!). Ove brzine vjetra zabiljeène su na otvorenimprostorima – na Kr~kom i Masleni~kom mostu. Isto-dobno je na TS Melini zabiljeèn udar vjetra do 40 m/sa na TS Novalja do 35 m/s. Kako je jo{ 10. sije~nja napodru~ju Novigrada i Benkovca padala ki{a to je,najvjerojatnije, u unutra{njosti kod TS Obrovca bilo ikrute oborine u obliku mokrog snijega. Istodobna po-java orkanske bure i mokrog snijega mogla je, na ve}oslabljene vodove, samo dokraj~iti oslabljene spojevestupova i nadzemnih vodi~a.Posebno treba ukazati na pojavu orkanskog vjetra napodru~ju TS Melina 11. i 12. sije~nja posebno stoga {toje na meteorolo{koj postaji Rijeka zabiljeèn snje`nipokriva~ sve do 11. sije~nja. Na meteorolo{koj postajiSenj snje`ni pokriva~ zabiljeèn je sve do kraja proma-tranog razdoblja. Me|utim, pojava ledenog ovjesa nanadzemnom vodu 220 kV Senj – Melina bila je uz samoakumulacijsko jezero i to ne od oborine ve} od utjecajabure na vodene ~estice akumulacije. Naime, bura jevjetar velike snage koji raznosi ~estice vode s vodenihpovr{ina i nanosi ih na predmete u okolini. U ovom ihje slu~aju nanosila na dijelove nadzemnog vodarashla|ene na temperaturu znatno ispod ni{tice.Tako|er treba ukazati na pojavu posolice na DV kVLi~ki Osik – Novalja. Tijekom 15. sije~nja u nekoliko jenavrata bilo ispada tog dalekovoda. Zbog puhanja oluj-ne do orkanske bure (11. sije~nja) mogle su se stvoritinaslage soli na dijelovima dalekovoda koji su okomitina smjer puhanja bure pa i na izolotorskim lancima.Zbog posolice dolazi do preskoka i ispada voda. Kakonije bilo oborine, vod je u{ao u normalni pogon teknakon ispiranja slatkom vodom pojedinih izolatorskihlanaca predmetnog dalekovoda na pagu i izolacije nasamoj KS Toreta (koja je na samoj obali Paga direktnoizloèna djelovanju bure).Prethodno navedeno ukazuje da, kod dimenzioniranjanovih vodova kao i kod sanacija o{te}enja, treba voditira~una o utvr|enim meteorolo{kim ~imbenicima.

LITERATURA

�1� G. HRABAK-TUMPA, 1986: "Havarije elektroenerget-skih objekata i opasne meteorolo{ke pojave – uzroci iposljedice", Zbornik radova savjetovanja ENIK, Budva

�2� G. HRABAK-TUMPA, Z. MLADENI], V. JURÊC,1989: "Determination of meteorological parameters fordesigning a 400 kV transmission lines", Open Confer-ence, Group 22, CIGRE, 24 – 29.

�3� G. HRABAK-TUMPA, Z. @IBRAT, B. CIVIDINI,1993: "Meteorolo{ki ~imbenici kao podloga projektiranjai sanacije dalekovoda", I savjetovanje HK CIGRE, II sek-cija – vodovi i postrojenja, 159 – 164.

�4� G. HRABAK-TUMPA, A. DELONGA, 1997: "Mete-orological facts and accidents on high voltage transmis-

sion line network in Croatia", 3 rd European Conferenceon Applications of Meteorology, Lindau, 187 – 189.

�5� S. IVATEK-[AHDAN, G. HRABAK-TUMPA, 1999:"Projektiranje dalekovoda i meteorolo{ki ~imbenici", IVsavjetovanje HK CIGRE, Cavtat, 22 – 07: 65 – 72.

�6� HEP, PrP Opatija i PrP Split, 2003.: Izvje{}a o {tetama nadalekovodnoj mreì

�7� DHMZ, Meteorolo{ka izvje{}a

METEOROLOGICAL FACTS AND TRANSMISSIONLINE DAMAGES FROM RIJEKA TO PERUÂ INJANUARY 2003

During January 2003, because of ice and/or wind a majorpart of Croatia south of Rijeka, found itself without electricenergy. The reason was the failure of some Croatian trans-mission lines. In this paper only the most important failuresare given, as well as the entire state of Lika distribution net-work, and the inland region south of Velebit.In the second part of the paper weather conditions in the pe-riod from 7 to 15 January from Rijeka to Peruèa are pre-sented in order to analyze meteorological reasons ofdamages on transmission network. The most dangerousamong them was very strong to stormy and evenhurricane-speed bora, together with rain that was freezingin contact with the soil. Freezing rain was extremely strongand long lasting in the Knin region.

WETTERKUNDLICH VERURSACHTE BESCHÄDIGUN-GEN AN FERNLEITUNGEN ZWISCHEN DER STADTRUJEKA UND DEM WASSERKRAFTWERK PERUÂ IMJÄNNER DES JAHRES 2003

Ein grösserer Teil des südlich von Rijeka liegenden kroa-tischen Landes blieb, wegen der Einwirkung von Eisund/oder Wind, ohne elektrische Energie. Grund dafürwaren Ausfälle betroffener Teilstrecken der Fernleitungen.In diesem Artikel werden nur die wichtigsten Ausfälle desÜbertragungsnetzes und der Gesammtzustand des Vertei-lungsnetzes in der Region Lika und in dem Gebiet südlichdes Bergmassivs Velebit angeführt.Um mögliche wetterkundliche Ursachen der am Fernlei-tungsnetz entstandenen Schäden wahrzunehmen, sind imzweiten Teil des Artikels Wetterbedingungen in der Zeit vom7. bis zum 15. Jänner im Gebiet zwischen Rijeka undPeruèa dargestellt. Die gefährlichsten Schadensursachenwaren der starke bis stürmische, sogar orkanartige Wind“Bora” und der beim Aufprall an die Unterlage erfrierendeRegen. Der erfrierende Regen war besonders ausgiebigund langdauernd im Bereich der Stadt Knin.

Naslov pisaca:

Lidija Cvitan, dipl. ing.Gordana Hrabak-Tumpa, dipl. ing.Dràvni hidrometeorolo{ki zavod,Gri~ 3, Zagreb10000 Zagreb, Hrvatska

Ante Delonga, dipl. ing.HEP – Prijenos d.o.o.Ulica kneza Ljudevita Posavskog 521000 Split, Hrvatska


23


PILOT-PROJEKT INDIVIDUALIZACIJE TROŠKOVA GRIJANJAZAGREB 2

Florijan R a j i }, Zagreb

UDK 697.34:621.311.22PREGLEDNI ^LANAK

Hrvatska, u usporedbi s ostalim dràvama Europe, ima preveliku potrošnju energenata i energije grijanja. Njezino se smanji-vanje moè posti}i na nekoliko osnovnih na~ina: racionalnijom uporabom, primjenom odgovaraju}e mjerne regulacijskeopreme, i uvo|enjem novih na~ina obra~una troškova grijanja. Najve}i u~inci se postiù uvo|enjem suvremenih i pravednihsustava individualizacije troškova, koji, na racionalnu uporabu i štednju sna`no poti~u i motiviraju sve korisnike grijanja.U nas je s tom svrhom, u prolje}e 1997., dogovorom predstavnika Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (Odjel Ener-getike i rudarstva), Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) Zagreba, tvrtke Techem A.G. iz Frankfurta itvrtke Danfoss d.o.o. iz Zagreba, izabrana ili dogovorena stambena zgrada u Gospodskoj ul. 84-86, kao zgrada prvog Pilot--projekta individualizacije troškova grijanja. Godinu dana kasnije, u prolje}e 1998., dogovorom istih donatora, odnosno tvrtkiTechem i Danfoss, i predstavnika GSKG-a Zagreb, HEP TD-a i Ministarstva gospodarstva RH, je za Pilot-projekt Zagreb 2odre|ena zgrada II Vrbik 1-3.

Klju~ne rije~i: individualizacija tro{kova grijanja, Pilot-pro-jekt.

Uvod

Nedavno je Internacionalna energetska agencija(IEA) objavila poraàvaju}e prognoze o potrošnji e-nergenata i energije, me|u kojima je i energija grijanja.Prema toj prognozi }e, do 2030. godine, potrošnja e-nergenata narasti za više od 70%, a uvoz nafte i plina izzemalja OPEC-a i Rusije u industrijske zemlje EU, nadvostruku vrijednost. Usprkos racionalnijoj uporabi ištednji energenata i energije, te razvoja novih tehnolo-gija, izvori obnovljive energije porast }e samo petposto, a uporaba atomske energije }e sa sadašnjih 7pasti na 5 posto. Stoga }e i u idu}em razdoblju, usprkosbrojnim istraìvanjima i pronalascima, primjerice napodru~ju uporabe vodika i drugih tvari, nafta i plinostati glavni energenti. Uz to }e proizvodnja otpadnihplinova, primjerice CO2, porasti za više od 70 posto.Promicanje racionalne uporabe i štednje energenata,energije grijanja, tople i hladne vode u zemljama Za-padne Europe višegodišnja je i postojana praksa. Je-dan od na~ina njezine realizacije zasnovan je naindividualiziranim mjerenjima potrošnje energenata ienergije grijanja pomo}u sustava individualizacije(SI-e). Me|u njima su najpoznatiji sustavi individualiza-cije troškova grijanja (SITG-a), sustavi individualizacijetroškova hladne ili tople vode (SIV-e, SITV-e) i zajed-ni~ki sustavi individualizacije troškova grijanja i troškovapriprave tople vode (SITGTV-e). SI-e se grade u višetehni~kih i organizacijskih oblika. Sadrè raznovrsnuopremu mjerenja i reguliranja pojedina~ne potrošnjetopline u stanovima, i pojedina~ne potrošnje ogrjevnih

tijela, potrošnje hladne i tople vode. SI-e masovno rabenekoliko osnovnih vrsta opreme. Rabe se i razli~iti pos-tupci o~itavanja, obra~una i naplate ukupnih i pojedi-na~nih ili individualiziranih ra~una grijanja (IRG-a),ra~una hladne (IRHV-e), i ra~una tople vode (IRTV-e).Korisnici SI-e pla}aju samo koli~ine i troškove energe-nata, toplinske energije, tople i hladne vode, koje samitroše ili rabe.Osnovne zna~ajke SI-e su sigurnost, u~inkovitost,to~nost, ekologi~nost, niska cijena i brza isplativost. Ovisu uvjeti odlu~uju}i, i o njima ovise sve odluke o vrsti ina~inu uporabe SI-e, odnosno o na~inu obra~unatroškova grijanja i tople vode. Naju~inkovitije su suvre-mene europske, i naj~eš}e primjenjivane, vrste SI-e, sjednostavnim, to~nim i jeftinim isparni~kim, ili elek-troni~kim razdjelnicima. Njih, usprkos bitno ve}im ma-terijalnim mogu}nostima, gra|ani Zapadne Europenaj~eš}e rabe. Oni primjenu ovih SI-e tuma~e uvjer-ljivo, brojnim i opravdanim razlozima. I u njih prijekupotrebu zakonske prisile za uporabu SI-e tako|er tu-ma~e razborito. U zemljama EU-e se, zadovoljavaju}isve EU-norme, uredbe i propise, investicijske odlukeza uvo|enje SI-e donose gospodarski u~inkovito i pra-vodobno.

1. ZADA]A PILOT-PROJEKTA

Zada}a Pilot-projekta Zagreb 2 je pokusno uvo|enjesustava individualiziranih mjerenja, obra~unavanja inaplate troškova grijana i vode u stanovima grijanim

25

Centralnim toplinskim sustavom (CTS) HEP TM-a uZagrebu, i uvo|enje naplate troškova grijanja i toplevode prema stvarnoj potrošnji. Zada}a Pilot-projektaje i utvr|ivanje smjernica za poboljšanje energetskeefikasnosti sustava grijanja u skupno grijanim zgra-dama, te poticanje korisnika grijanja u cijeloj Hrvat-skoj na racionalnu uporabu i štednju topline, tople ihladne vode.Zada}a Pilot-projekta je i prikupljanje vjerodostojnihpodataka o potrošnji i uporabi topline za grijanjestanova i topline za pripravu potrošne (sanitarne)tople vode u našim skupno grijanim stanovima. Rezul-tati Pilot-projekta trebaju posluìti u donošenju op}eenergetske strategije, i cjelokupne zakonske regulativeza podru~ja opskrbe i potrošnje topline u Zagrebu iHrvatskoj.Zada}a Pilot-projekta je i potpunija priprema odràva-laca skupno grijanih stanova, i komunalnih slu`bi i podu-ze}a u Hrvatskoj, te upu}ivanje na ispravan izbor iprimjenu urednih i suvremenih sustava individualiziranjatroškova grijanja i tople vode. Zada}a Pilot-projekta je iprovjera primjene suvremene, to~ne, pouzdane, sigurne ijeftine oprem SI-e u našim uvjetima. Temeljem ovih za-dataka SI-e, odlu~ena je uporaba jednostavnih, to~nih,

pouzdanih, sigurnih i jeftinih isparni~kih razdjelnika top-line, termostatskih i usponskih regulacijskih ventila.Takva se oprema SI-e, iz mnoštva razloga, naj~eš}e pri-mjenjuje i u zemljama EU.

2. USPOSTAVA PILOT-PROJEKTA

U svibnju 1998., nakon dogovora suorganizatoraPilot-projekta, djelatnici tvrtke Techem su, zajedno sdjelatnicima tvrtke Danfoss, i djelatnicima podru~nogureda Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstvaZagreb, pregledali TS-u, zgradu i sustav grijanja(tablica 1), te utvrdili potpunu mogu}nost ugradnjepredloènog SI-e u Pilot-projektu Zagreb 2.Potom je izra|en popis vlasnika i provjera iskazanihpovršina grijanih stanova i lokala (tablica 2). Utvr|enoje da su promjene vlasnika bile rijetke, da nije bilo pre-gradnji, ni ve}ih rekonstrukcija stanova i poslovnihprostora. Nisu rekonstruirani, ni bitno mijenjani, dije-lovi ku}ne ogrjevne mreè, ni opreme TS-e.Potom su, tijekom kolovoza i rujna 1998., djelatnicitvrtke Techem snimili stanje, i napravili inventuruopreme grijanja stanova, ku}ne ogrjevne mreè i top-linske stanice. Krajem rujna 1998., izvedeno je završno

26

Pregled donatora, suorganizatora, voditelja poslova i suradnika na Pilot-projektu

Suorganizatori i donatori Poslovi Zaduène osobe

Ministarstvo gospodarstva RH,Odjel za energetiku i rudarstvo,Zagreb, Av. grada Vukovara 68

Odabir koncepcije, suorganizatora,donatora opreme, i zgrade

Pilot-projekta

Miroslav Kamenski, dipl. in`.,na~elnik u Odjelu za energetiku

Gradsko stambeno komunalnogospodarstvo (GSKG)Zagreb, Savska ul. 1

Odabir zgrade, suradnika iz GSKG-a,izvo|a~a radova, nadstojnika i

suradnika u zgradi Pilot-projekta

Matijaši} Josip, dipl. in`., direktorGradskog stambeno komunalnog

gospodarstva Zagreb,Vesna Godec, dipl. in`., referent;

Krunoslav @ulj, dipl. tehn., referent;Ivica Tonkovi}, nadstojnik zgrade II

Vrbik 1-3, Zagreb,

HEP TD-i Zagreb,Miševe~ka b.b.

Odabir zgrade, priprema TS-e zaugradnju opreme SI-e, prikupljanje

podataka o potrošnji topline i naplatitroškova grijanja u zgradi II Vrbik 1-3

Branimir Poljak, dipl. in`.,direktor HEP TD-i,

Vinko Dev~i}, dipl. in`.,direktor HEP TM-a,

Mijo Marovi}, dipl. in`.,teh. direktor HEP TM-a,Jurica Brnas, dipl. in`.

TECHEM A.G.,

Saonestrasse 1,

Frankfurt,

(65760 Eschborn, Hauptstrasse 89)

SRNJ

Donacija isparni~kih razdjelnikatopline V93, inventarizacija opreme

grijanja, montaà razdjelnika,o~itavanje potrošnje i obra~untroškova grijanja i tople vode,

u zgradi II Vrbik 1-3

Gunter Hutten, dipl. ing. savjetnik,TECHEM A.G. Frankfurt, SRNJ,

R.Eichinger, dipl. ing. voditelj slu`be,TECHEM A.G. Wien, Austria,

Florian Angerer, ing. voditelj slu`be,TECHEM A.G. Wien, Austria,

Heinz Kranzelbinder, ing., voditeljTECHEM A.G. , Graz, Austria,

Walter Oman, voditelj TECHEM A.G.,Ljubljana, Slovenija

Danfoss d.o.o.,Zagreb, Heinzelova 4

Donacija radijatorskih RTD,i usponskih regulacijskih ventila

ORV u zgradi II Vrbik 1-3

Saša Strani}, dipl. ing. direktor,Dino Pu~ek, dipl. oecc., komercijalist,

Danfoss d.o.o., Zagreb

Instalacije Golubi} d.o.o.,Zagreb, D. Smetane 12

Ure|enje instalacija grijanja,montaà termostatskih ventila i

usponskih regulatora

Golubi} Dragutin,vlasnik i voditelj tvrtke

Gradska plinara Zagreb,Radni~ka c. 3

Meteorološki podaci o sezonamagrijanja

M. Jerkovi}, dipl. oec., komercijalist,Robert ûi}, dipl. in`., referent.

F. Raji}: Pilot-projekt individualizacije tro{kova grijanja Zagreb 2 Energija, god. 53 (2004) 1, 25 – 38

snimanje stanja i prikupljanje podataka o ogrjevnimtijelima (radijatorima), zadnja provjera podataka i teh-ni~ke dokumentacije, te utvr|ivanje stanja toplinskestanice i razvodne mreè zgrade. Tako su prikupljenisvi potrebiti tehni~ki podaci o zgradi i cjelokupnomsustavu grijanja. Potom su djelatnici tvrke Techem di-menzionirali, isporu~ili, i uskla|eno s drugim po-slovima uspostave Pilot-projekta, na ogrjevna tijela u15 od ukupno 16 stanova, ugradili isparni~ke razdjel-nike.Tvrtka Danfoss d.o.o. iz Zagreba donirala je termo-statske ventile za radijatore i usponske regulatore zacijelu zgradu Pilot projekta. Uz to je tvrtka Danfossd.o.o. platila i dio troškova montaè termostatskih ven-tila i usponskih regulatora tlaka ogrjevne vode. Svi ra-dovi su obavljeni tijekom rujna i, uz kra}e zastoje,završeni u listopadu 1998. Potom je oprema SITGTV-estavljena u pogon u cijeloj zgradi Pilot projekta Zagreb2. Samo u jednom stanu, zbog odsutnosti vlasnika, kojiboravi u inozemstvu, nije bila omogu}ena pravodobnaugradnja opreme SI-e. To je u~injeno u ljeto 1999., inije bitno utjecalo na vjerodostojnost Pilot-projektaZagreb 2 i prvog obra~una individualizirane potrošnjetopline u stanovima.

Tablica 1. Tehni~ki podaci o sustavu grijanja i SI-e zgrade IIVrbik 1-3

Adresa Zagreb, II Vrbik 1-3

Godina izgradnje 1989;

Broj stanova 16 stanova, 2 grijana stubišta i jedanzajedni~ki prostor

Broj stanovai korisnika 16/58

Vlasnici Eta`ni vlasnici stanova i poslovnihprostorija

Izvedba zgrade Prizemlje i 2 kata, s podrumom

Toplinska stanicaTransformacijska toplinska stanicaza grijanje i pripremu tople vode,priklju~ena na CTS HEP TM-e

Snaga toplinskestanice

Snaga pripreme tople vode=70 kW;snaga pripreme ogrjevne vode 120kW; ukupna snaga grijanja 190 kW

Ukupna površinastanova 1073,95 m2

Temeperaturevode polaz/povrat 90/70 °C

Razvodna mreà Horizontalni razdjelnici, 11 vertikalaod prizemlja do potkrovlja

Sustav razvoda Dvocijevni

Ogrjevna tijela,radijatori

97 komada Lipovica, razli~itihdimenzija i vrsta

Oprema sustavaindividualiziranjatroškova

97 komada isparni~kih razdjelnikaTechem V93,

97 komada termostatskih ventilaRTD, i 11 komada usponskihregulacijskih, ventila ASV Danfoss

Djelatnici Gradskog stambeno-komunalnog gospodar-stva (GSKG-a) Zagreba, a posebno predstojnik zgrade

su, tijekom svih radova, uredno i pravodobno pripre-mali i obavještavali stanare o programima i planovimaradova na montaì opreme SI-e.Ugra|ena oprema sustava je, u sezonama grijanja1998./99., 1999./2000., te tijekom posljednjih sezonagrijanja redovno pregledana, servisirana i djelomi~no,u stanu br. 15, dogra|ena. SI-e je i sada pogonski spre-man, pa se, prema èlji i mogu}nostima stanara, ilinakon stupanja na snagu pripadnih zakona i uredbi,moè staviti u puni pogon. Cjelovitu uporabu SI-e,moè se i ranije dogovoriti s voditeljima HEP TM-a uZagrebu, pa, napokon, zapo~eti pravednu i individua-liziranu, naplatu troškova grijanja u zgradi II Vrbik 1-3.

3. STANJE POSTROJENJA TOPLINSKE STANICEI SUSTAVA GRIJANJA ZGRADE

Zgrada II Vrbik 1-3, je u središnjem dijelu Zagreba, napodrucju Opcine Trnje. Izgradena je tijekom 1989. go-dine. Suvremeno je gradena i uredno odràvana. Pos-trojenje toplinske stanice je u pogonu više od 14godina, odràva se uredno, nije znacajnije dogradivanoni modernizirano. Ku}na ogrjevna mreà još nema cje-lovitu opremu automatskog hidraulickog urav-noteàvanja. Dio ogrjevnih tijela je zamijenjen, pa je ikorisnicka oprema grijanja dijelom drugacija od pro-jektirane.

Tablica 2. Podaci o zgradi, stanovima i broju ~lanovadoma}instava zgrade II Vrbik 1-3

Red.broj

Šifrastanara Prezime

Površinastana�m2�

Koef.stana

Brojosoba

1 12 x 24,51 0,023 3

2 21 x 31,47 0,029 1

3 39 x 75,23 0,07 4

4 47 x 66,71 0,062 4

5 55 x 84,65 0,079 4

6 63 x 66,04 0,061 4

7 71 x 84,61 0,079 4

8 80 x 58,99 0,055 4

9 98 x 76,87 0,072 4

10 101 x 66,31 0,062 4

11 110 x 84,69 0,079 6

12 128 x 66,49 0,062 5

13 136 x 84,75 0,079 4

14 144 x 65,99 0,061 2

15 152 x 77,43 0,072 4

16 161 x 59,21 0,055 1

17 Zajedni~ki prostor

18 Stubište 1

19 Stubište 3

Ukupno 1073,95 1 58

27


4. ZADA]A, PRIPREMA I OBRADA PODATAKAI REZULTATA PILOT-PROJEKTA

Radi uredne izvedbe Pilot-projekta prikupljeni sumnogi podaci iz ranijih sezona grijanja. Oni sadrè po-trošnje topline za grijanje i pripravu tople vode, mete-orološke podatke i godišnje podatke o stupanj danima(od). Dio njih je, zajedno s podacima o potrošnji top-line od 1996/1997. do 1999/2000., pokazan tablicom idijagramom 1. Zbog toga što podsustav grijanja sani-tarne vode nije odvojen, nisu navedeni ni odvojeni po-daci o troškovima pogona i odràvanja sustava grijanja,ni odvojeni podaci, osim u ljetnim mjesecima, o troško-vima pripreme i potrošnje tople vode. Podaci iz analizi-ranih sezona grijanja, o~itani s razdjelnika topline,obra|eni su cjelovito, te djelomi~no prikazani u pri-padnim tablicama i dijagramima. Podaci o mjese~nimtemperaturama i stupanj danima pokazani su tablicomi pripadnim dijagramom 2.Rezultati ukupne obrade podataka, i njihoveusporedbe u 1997./1998., 1998./1999., 1999./2000., po-kazuju zna~ajno smanjenje potrošnje toplinske ener-gije u sezoni grijanja 1998/1999., u kojoj su prvi putobra~unati individualizirani troškovi grijanja stanova.Stanari su u toj sezoni, s pravom, o~ekivali i vrlopozitivne rezultate vlastite racionalne uporabe ištednje topline. Stoga je u njoj, spram sezone1996./1997., prosje~no smanjenje potrošnje toplineiznosilo zna~ajnih 18,5%. Samo u mjesecu studenom1998., je, uz bitno lošije meteorološke uvjete, odnosnouz više stupanj-dana, a zasigurno temeljem sna`no mo-tivirane štednje stanara, potrošeno ca 28% manje top-line, nego u studenom 1997.Prora~un ušteda energije uzeo je u obzir i ~injenicu, daje sezona grijanja 1997./1998., zbog ukupno boljih kli-matskih uvjeta, bila energetski povoljnija od prijašnjihsezona. To je vidljivo i u podacima o godišnjim po-trošnjama energije (tablica i dijagram 1), prosje~nimmjese~nim temperaturama (tablica i dijagram 2), usporednom prikazu iznosa godišnjih stupanj-dana i po-trošnji topline (tablica i dijagram 3), te podaci o po-

trošnji topline za grijanje i toplu vodu u sezonama gri-janja 97./98. i 98./99. (tablica i dijagram 4).Utvr|ena, ukupno manja potrošnja topline, rezultat jespomenute, sna`ne, po~etne motivacije stanara, koji suse, nakon upoznavanja s ciljevima Pilot-projekta i novogna~ina obra~una troškova, odlu~ili na bitno pa`ljivijupotrošnju i štednju topline. Mnogi od njih su s pravomo~ekivali i nove, manje, ra~une. O~ekivali su i mogu}ipovrat prepla}enih iznosa, nastalih nepravednimobra~unom i naplatom troškova grijanja prema površinistanova. To im je u prvo vrijeme, a najviše u posljednjimmjesecima 1998. godine, i bila najve}a motivacija zaštednju. Podaci u tablicama i dijagramima pokazuju, daje i ta sna`na, vrlo svjesna i pozitivna motivacija za ra-cionalnu uporabu i štednju topline, zbog nastavka sta-rog na~ina naplate troškova, u kasnijim mjesecima bitnosmanjena. To je vidljivo u podacima usporednih pre-gleda potrošnje energije po sezonama, i u podacima onapla}enim troškovima grijanja i potrošnje tople vodeod strane HEP TM-a Zagreb (tablica 7).

28

Dijagram 1. Godišnje potrošnje topline grijanja i vode u zgradi Pilot-projekta Zagreb 2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

sije~

anj

velja

~a

oùjak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpan

j

kolo

voz

rujan

listo

pad

studen

i

prosin

ac

1996. [MWh] 1997. [MWh] 1998. [MWh] 1999. [MWh] 2000. [MWh]

Tablica 3. Godišnje potrošnje topline grijanja i vode u zgradiPilot-projekta Zagreb 2

Mjesec 1996.�MWh�

1997.�MWh�

1998.�MWh�

1999.�MWh�

2000.�MWh�

sije~anj 37 45 39 38 38

velja~a 44 35 32 33 28

oùjak 32 30 27 24 24

travanj 23 27 17 18 15

svibanj 9 13 9 10 9

lipanj 8 7 8 7

srpanj 6 6 6 5

kolovoz 3 6 5 5

rujan 9 7 10 7

listopad 21 25 17 13

studeni 25 32 27 25

prosinac 38 42 42 37

Ukupno 255 270 244 220 114


Tablica 4. Prosje~ne mjese~ne temperature u Zagrebu od1995. do 2000.

Mjesec 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

sije~anj -0,2 -0,4 4,4 1,4 -0,72

velja~a 0,4 5,8 6,9 3,4 5,93

oùjak 4,7 8,3 6,7 13,3 9,07

travanj 12,1 9,5 14,7 13,9 16,06

svibanj 18,1 18,6 16,6 18,2 18,45

lipanj 21,7 21,4 22,5 21,53

srpanj 21 22,3 23,3 23,25

kolovoz 21,5 22,3 23,2 22,49

rujan 14,1 18,3 17 19,89

listopad 13,1 12,4 10,5 12,6 13,01

studeni 6,5 8,4 6,5 4,3 3,93

prosinac 1,8 -0,7 3,7 -2,2 2,6

Iako je u skladu s vaè}im propisima HEP TD-i, nasta-vak nepravedna obra~una i naplate troškova toplevode, vidljivo je demotivirao stanare za racionalnijuuporabu i štednju topline.

a. Nerazborita i nepravedna naplata energijetople vode

Op}enito uzevši, naplata energije tople vode je u mno-gim našim sustavima centralnih grijanja u cjelini ne-to~na i nepravedna. Usprkos o~iglednoj neuvjer-ljivosti, i op}oj nerazboritosti, troškovi tople vode se unas i dalje, i naj~eš}e, napla}uju prema kvadraturi, ane, neusporedivo korektnije, prema broju ~lanova do-ma}instava. Razlozi i opravdanja, s kojima seobrazlaè ovaj na~in naplate, su razli~ita, nerazumljiva,neuvjerljiva, a ponekad i smiješna.To najviše šteti samcima, koji, primjerice, rabe pros-je~no ve}e stambene površine, i zasigurno troše manjetople, pa i hladne vode, nego što je pla}aju. âk i nekeslu`bene statistike i procjene potrošnje iznose nevjero-dostojan podatak, da, primjerice u gradu Zagrebu,

samci troše ~etiri puta više tople vode od ostalih, valjdai “natprosje~no štedljivih”, stanara?!U zgradi Pilot-projekta Zagreb 2, energija za pripremutople vode se stalno, i u ogrjevnoj sezoni, u iznosu od 6do 10 MW mjese~no, obra~unava i napla}uje premakvadraturi stanova. U prosje~no jednakim iznosima,obra~unava se i u mjesecima ogrjevnih sezona. Stoga, uzgradi Pilot-projekta, prosje~na godišnja potrošnja e-nergije tople vode obra~unava u iznosu i do 30% u-kupne energije grijanja (tablica i dijagram 4). To je jošjedan uvjerljiv razlog, da toplinu za grijanje i toplinu zapotrošnu vodu, posebice u zgradi ovog Pilot-projekta,treba mjeriti zasebno, i napla}ivati po stvarnoj po-trošnji, odnosno po broju ~lanova doma}instava.Praksa op}e nepravedne naplate tople sanitarne vodeu nas se moè, i mora, prekinuti, kako radi pravednijenaplate troškova, tako i radi sna`nijeg poticanja ra-cionalne potrošnje i štednje tople vode. Zato po~etaktreba uvesti odvojena mjerenja topline grijanja, i top-line sanitarne vode u toplinskim stanicama, a potomtroškove njezine potrošnje i potpuno individualizirati.

b. Ukupna potrošnja i uštede energije grijanja

Zna~ajne, ukupne uštede topline vidljive su u tablici idijagramu 3. Podaci pokazuju da je, primjerice, uz 36%više stupanj-dana, potrošnja topline u prosincu 1998.jednaka onoj u prosincu godine 1997. (42 MW!). Po-trošnja topline u ovoj sezoni grijanja je manja za 18,5%od topline potrebite prema broju stupanj-dana. Zna~ida je postignuta i realna ušteda topline.I dalje je, što se vidi u podacima sezona 1998./99. i1999./2000., potrošnja topline bitno nià nego u sezo-nama 1995./1996. i 1996./1997. prije uvo|enja SI-a. Toje, u ve}ine stanara zgrade Pilot-projekta, posljedicasna`nih i motiviraju}ih o~ekivanja manjih troškova gri-janja. Naàlost, pokazalo se da optimizam stanara nijeopravdan, pa je, i zbog njihovog razo~aranja, u sezo-nama grijanja 1998./99. i 1999./00. potrošnja toplineponovo porasla. Nadalje je ostao aktivan dio štednje,koja je posljedica djelovanja termostatskih ventila,

29

Dijagram 2. Prosje~ne mjese~ne temperature 1995. – 2000. god.

-5

0

5

10

15

20

25

sije~

anj

velja

~a

oùjak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpan

j

kolo

voz

rujan

listo

pad

studen

i

prosin

ac

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.oC


zbog kojih SI-e i dalje djeluje štedljivo. Njima trebazahvaliti i štednju topline u sezoni grijanja 1999./2000.,u kojoj je, uz 0,5% manje odana, potrošnja toplinemanja za 8,3%! Naàlost, iako je bila potpuno omo-gu}ena, ni u ovoj sezoni nije i uspostavljena individua-lizirana naplata troškova grijanja.

c. Utjecaji termostatskih ventila i razdjelnika toplinena potrošnju energije grijanja

I analiza Pilot-projekta Zagreb 1 �1� je pokazala da jepo~etna uporaba termostatskih ventila samo u zgradiGospodske 86 zna~ajno pove}ala racionalnu uporabu ištednju topline. Stoga se pri odre|ivanju opremePilot-projekta Zagreb 2, odlu~ilo na zamjenu zapornihventila s termostatskim ventilima, koje je tako|er doni-rala tvrtka Danfoss d.o.o. iz Zagreba.Osnovni i obvezatni dijelovi opreme SI-e troškova gri-janja stanova su razdjelnici topline, i termostatski ven-tili, koji korisnicima grijanja omogu}avaju to~nomjerenje i reguliranje te urednu, racionalnu i štedljivupotrošnju topline. Ovi dijelovi opreme SI-e, i sami raz-djelnici mjerenjem topline, i ventili automatskim reguli-ranjem èljenih vrijednosti temperatura, kod korisnikasna`no poti~u štednju topline. Njihovo je djelovanje nakorisnike i psihološko i fizikalno (“materijalno”), paoni, i u zgradama Pilot-projekata Zagreb 1 i 2, uz mo-gu}nost odràvanja udobnog stanovanja, stanare mo-tiviraju i na racionalnu uporabu i štednju topline. Takvi,pozitivni efekti uporabe termostatskih ventila su sasvimvjerodostojno dokazani i ovim Pilot- projektom. Stogabi bilo vrlo korisno, makar za prvu fazu, iako nepotpu-nog i neoptimalnog, poticanja savjesnije potrošnje top-line, umjesto zapornih, u našim stanovima propisatiugradnju termostatskih ventila. Tako bi se, sasvim si-gurno, i u svim našim sustavima centralnih grijanja,smanjila potrošnja topline za najmanje 5-8%. Cijena na-bave i montaè termostatskih ventila iznosila bi najviše15 eur/kom, odnosno ca 75 eur/stanu, i isplatila bi senajduè za 1 do 1,2 godine.

30

Dijagram 3. Stupanj dani i potrošnja topline u sezonama 1995. – 2000.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

listopad studeni prosinac sije~anj velja~a oùjak travanj

Sezona 1997./98. odana Sezona 1997./98. [MWh]x10



Tablica 5. Stupanj dani i potrošnja topline u zgradi Pilot--projekta u sezonama grijanja 1995. – 2000.

MjesecSezona

1997./98.Sezona

1998./99.Sezona

1999./00.odana �MWh� odana �MWh� odana �MWh�

listopad 294,5 25 229,4 17 213 13

studeni 405 32 471 27 390 25

prosinac 505,3 42 688,2 42 539 35

sije~anj 483,6 39 576,6 38 642 38

velja~a 379,9 32 464,8 33 408 28

oùjak 412,3 27 207,7 24 310 24

travanj 150 17 183,1 18 118 15

Ukupno 2630,6 214 2820,8 199 2620 178

Tablica 6. Mjese~ne potrošnje topline za grijanje i topluvodu u sezonama 97./98. i 98./99.

Sezona1997./1998.

Sezona1998./1999.

Mjesec grijanje�MWh�

topla voda�MWh�

grijanje�MWh�

topla voda�MWh�

svibanj 0 13 0 9

lipanj 0 7 0 8

srpanj 0 6 0 6

kolovoz 0 6 0 5

rujan 0 7 0 10

listopad 17,2 7,8 9,4 7,6

studeni 24,2 7,8 19,4 7,6

prosinac 34,2 7,8 34,4 7,6

sije~anj 30,2 7,8 30,4 7,6

velja~a 25,2 7,8 25,4 7,6

oùjak 16,2 7,8 16,4 7,6

travanj 9,2 7,8 10,4 7,6

Ukupno 156,4 80,6 145,8 82,2


d. Loša kvaliteta topline i ogrjevne vode u zgradiPilot-projekta

Bitan uvjet to~ne i pravedne individualizacije troškovagrijanja, i troškova tople vode, je i odràvanje kvalitetetopline i kvalitete ogrjevne vode. To podrazumijevaodràvanje to~nih i propisanih vrijednosti tlaka i tem-peratura, odnosno specifi~nog sadràja topline, te ke-mijske i fizi~ke ~isto}e ogrjevne vode. Kvalitetatopline, u zgradi Pilot-projekta Zagreb 2, je nezadovo-ljavaju}a. Treba je, prikladnim mjerama, osiguratisvakom potroša~u, odnosno svakom stanu i svakom og-rjevnom tijelu u zgradi. Radi toga, uz potrebituopremu mjerenja i automatiziranja u TS-i, u ku}nuogrjevnu mreù treba ugraditi i nedostaju}u opremuautomatskog reguliranja razlika tlaka vode u horizon-talnim i u usponskim cjevovodima.Niù kvalitetu topline uzrokuje i nekvalitetna ogrjevnavoda, koja treba dobru kemijsku pripremu i odràvanje~isto}e. Neispravna, tvrda i kemijski nepripremljena,ogrjevna voda, vrlo brzo i teško ošte}uje i onespo-sobljava ne samo opremu TS-e i ku}ne ogrjevne mreè,nego i dijelove SI-e, a posebice osjetljive termostatskeventile.To predstavlja ne samo gospodarske nego i so-cijalne probleme stanovanja. Njihovo rješavanje pri-pada i osnovnim uvjetima uspješnog uvo|enja sustavaindividauliziranja troškova grijanja. O tome, naàlost, imnogi naši stru~njaci za sustave grijanja za sada i nerazmišljaju. Za osiguranje pune kvalitete topline, unašim sustavima grijanja treba naj~eš}e i nova, i rela-tivno skupa, oprema.

e. Pojedina~ne potrošnje energije grijanja ustanovima zgrade Pilot-projekta

Pilot-projektom su utvr|ene pojedina~ne potrošnjetopline za grijanje svih stanova. Utvr|eno je da oneovise o više ~imbenika. Primjerice, bitno ovise o to-pološkim poloàjima zgrade, i poloàjima stanova u

njoj. Utvr|ena je i na prvi pogled paradoksalna ~i-njenica, da se stanovi, koji troše najviše topline,naj~eš}e i najslabije griju. Stanari takvih stanova se~esto àle na hladno}u. Razlozi su objektivni, jer takvistanovi djeluju kao štetni ponori (i prolazi) topline.Posljedice su loših toplinskih zna~ajki zgrade i njenihprevelikih toplinskih gubitaka.Za ilustraciju ove ozbiljne problematike mogu po-sluìti i rezultati Pilot-projekta Zagreb 2. S tom svrhompodaci o potrošnji topline u stanovima detaljno poka-zani tablicom i dijagramom 7. Oni su, znakovito, i vrlosli~ni podacima o potrošnji topline zgrade Pilot--projekta Zagreb 1. I s njima je korisno upoznati širikrug korisnika stanova i poslovnih prostora, gra|evin-skih stru~njaka, i stru~njaka za uporabu i odràvanjesustava grijanja. Posebno je va`no da ih upoznaju ikreatori, u ovom stru~nom podru~ju i vrlo sloènih,zakona, uredbi i propisa.Tablica 7. pokazuje podatke o potrošnji i pla}anju top-line u 16 stanova zgrade Pilot-projekta u sezoni gri-janja 1999./2000. U njoj su navedeni, odnosno rednimbrojevima ozna~eni, stanovi (r/b), površine stanova�m2�, ukupna o~itana, i po m2 napla}ena, potrošnja top-line �MWh�, stvarna potrošnja topline po stanovimao~itana s razdjelnika topline �EJ�, osnovne(OT=30%), promjenjive (PT=70%)�MWh� i ukupnekoli~ine potrošene topline (OT+PT) �MWh�, na te-melju kojih su obra~unati osnovni, promjenjivi i u-kupni iznosi potrošene topline, odnosno troškovigrijanja. Posljednja kolona sadrì razlike, u promatra-noj sezoni grijanja stvarno potrošene i prema obra~unupla}ene koli~ine topline �MWh�. U tablici i cijelomobra~unu je, kao osnova uzeta koli~ina topline u o-grjevnoj sezoni, i u iznosu 130,4 MWh toplinske ener-gije, uporabljene samo za grijanje stanova. Stogatablica i obra~un ne sadrè i toplinu (ca 45 MWh)uporabljenu u sezoni grijanja za pripravu tople vode.

31

Dijagram 4. Potrošnja topline za grijanje i toplu vodu u sezonama 97./98. i 98./99.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

svib

anj

lipan

j

srpan

j

kolo

voz

rujan

listo

pad

studen

i

prosin

ac

sije~

anj

velja

~a

oùjak

trava

nj

1997./1998. grijanje [MWh] 1997./1998. topla voda [MWh]

1998./1999. grijanje [MWh] 1998./1999. topla voda [MWh]


Analiza podataka ovog Pilot-projekta pokazuje i velikenejednakosti obra~unatih i napla}enih koli~ina popovršini stanova, prema stvarno potrošenim i na raz-djelnicima o~itanim, koli~inama topline grijanja.Obra~un potrošnje je izvršen temeljem normalnih eu-ropskih odnosa, osnovnih (OT) i promjenjivih (PT)troškova s omjerom OT/PT=30/70 �%�. Takav je om-jer, umjesto 100%-tnog obra~una po stvarnoj po-trošnji, povoljniji i objektivniji iz više razloga. S njimese osigurava i tehni~ko-sigurnosni minimum grijanja, aznatan dio ukupne potrošnje topline (30%) se praved-nije i dijeli i socijalizira. Tako se umanjuju, ~estoneugodne i prevelike, a objektivne, od potroša~a ne-skrivljene, individualne razlike potrošnje topline. I uztakav, ublaùju}i, obra~un ostaju bitne i upozoravaju}erazlike me|u stvarno potrošenim i pla}enim koli~i-nama topline po stanovima. Zanimljivo je, da je samo ujednom stanu ove zgrade (br.10.), stvarno potrošena,

potpuno jednaka pla}enoj toplini. Naplata topline popovršini stanova je i neujedna~ena, pa, primjerice,stanovi br. 1 uz 30,2%, i stan br. 2 uz 35% ve}u po-trošnju od pla}ene, imaju i, neprotuma~ivu, 5%-tnurazliku cijene topline po m2.Topološki poloàji stanova potvr|uju, da su stanovikoji troše najviše topline smješteni u prizemlju ilipotkrovlju dijelova zgrade, okrenuti prema sjeveru, iimaju više ploha otvorenih prema okolini. To se pose-bice odnosi na stanove okrenute prema sjeveru, iizloène sna`nim strujanjima hladnijeg zraka. Stanovi

smješteni u sredini zgrade, i izme|u drugih stanova, asamo jednom plohom otvoreni prema okolini, trošenajmanje topline. Za njih se, uza sve opravdane poh-vale za štednju topline, moè postaviti i pomalo“zlo~esto”, ali za ovu zgradu i razlo`no pitanje: “Grijuli se ovi stanovi, barem djelomi~no, i na ra~un sus-jeda?”Zanimljivi su podaci o potrošnji topline u ve}ini pro-matranih stanova, i usporedbe njihovih stvarnih ipla}enih troškova grijanja. Tako su, primjerice, i ustanovima br. 7., 8.,11.,12., 13., po m2 pla}ene koli~ineogrjevne topline, manje za 11,0, 10,9, 10,5, 11,3, i 10,7% od stvarnih i izra~unatih temeljem potrošenih EJ.Koliko ostali stanari zgrade (zaista) socijaliziranopla}aju grijanje ovih stanova? Njihove ra~une troškovagrijanja, zasigurno, “solidarno” i u razli~itim iznosima,dopla}uju stanari ostalih, bitno štedljivijih, stanova.Manje od stvarnih troškova grijanja platili su i drugi

korisnici stanova. Samo u jednom stanu je pla}ena top-lina jednaka potrošenoj?! Nasuprot “rastrošnim”stanovima, podaci iz tablice i dijagrama 5, pokazuju ibitno manju potrošnju topline u stanovima br. 14. i ustanu br. 16. Podaci o obra~unu i naplati topline u ovimstanovima pokazuju zanimljiv, vlasnicima vrlo ne-pravedan, aktualni na~in obra~una i naplate troškovagrijanja od isporu~ioca topline (HEP TM-a).Stan br. 14. smješten je u sredini zgrade, na drugomkatu, okruèn je susjednim stanovima, i ima samojednu vanjsku plohu okrenutu prema zapadu. Samo u

32

Tablica 7. Zgrada II Vrbik 1-3, individualizirani obra~un topline po stanovima, sezona grijanja 1999./2000.

Redni brojstana

(r/b)

Grijanapovršina

stana�m²�

Pla}enatoplina

(100% po m2)�MWh�

Potrošenatoplina

(s razdjelnika)�EJ�

OsnovnapotrošnjaOT�30%�

�EJ�Wh�

PromjenjivapotrošnjaPT�70%�

�EJ�Wh�

Ukupna, stvarnapotrošnjaOT+PT�EJ�Wh�

Razlika(potrošeno –

pla}eno)�EJ�Wh�

1 75,23 9,13 53,3 2,74 9,15 11,89 -2,76

2 31,47 3,82 23,5 1,15 4,04 5,19 -1,37

3 24,51 2,98 15 0,89 2,58 3,47 -0,49

4 66,71 8,1 36,5 2,43 6,27 8,7 -0,6

5 84,65 10,28 46 3,08 7,9 10,98 -0,7

6 66,04 8,02 36 2,41 6,18 8,59 -0,57

7 84,61 10,27 47,9 3,08 8,22 11,3 1,03

8 58,99 7,16 25,5 2,15 4,38 6,53 0,63

9 76,87 9,33 41,5 2,8 7,13 9,93 -0,6

10 77,43 9,4 38,3 2,82 6,58 9,4 0

11 84,69 10,28 39,6 3,08 6,8 9,88 0,4

12 66,49 8,07 27,4 2,42 4,7 7,12 0,95

13 84,75 10,29 38,1 3,09 6,54 9,63 0,66

14 65,99 8,01 11,5 2,4 1,97 4,37 3,64

15 66,31 8,05 34,2 2,42 5,87 8,29 -0,24

16 59,21 7,19 17,3 2,16 2,97 5,13 2,06

Ukupno 1073,95 130,4 531,6 39,12 91,28 130,4 0


ovom stanu, u promatranoj sezoni grijanja, je vrlo ne-pravedno napla}eno 8,01 MWh, odnosno 83%, a stanubr 16. 41% više, od stvarno potrošenih, i na razdjelni-cima to~no o~itanih, 4,37 MWh, odnosno 5.13 MWhpotrošene topline. O~igledno je da, korisnicimastanova br. 14. i 16., u ovoj suvremeno gra|enoj zgradi,jedino primjena SITG-a, moè uvesti i pravednunaplatu troškova grijanja.Jednako tako mogu se vidjeti, i analizirati, i drugi, vrlozanimljivi, podaci o negativnim toplinskimzna~ajkama, i neprimjerenoj energetskoj kvaliteticijele zgrade i njezinih stanova. I prekomjerna spefi~napotrošnja topline samo za grijanje stanova (ca 122kWh/m2?!), ima i objektivne razloge. To su: loša top-linska izolacija vanjskih i unutarnjih zidova, stropova iprozora, štetna usmjerenost i loš poloàj zgrade spramstrujanjima hladnog zraka i dr. Po svemu sude}i ovuzgradu treba energetski doraditi; poboljšati fasadu,zatvoriti balkone i dr.Za prijeko potrebito osiguranje kvalitete topline, pa ipravedniju naplatu troškova grijanja i tople vode,potrebita je i uredna dorada sustava grijanja, odnosnoopreme mjerenja (ogrjevna, topla i hladna voda…) ireguliranja u TS-i, te opreme “balansiranja” ku}neogrjevne mreè.Podaci o stanovima su pokazani i pripadnim dijagra-mom 5. Na njemu se, još zornije, mogu usporediti po-daci o potrošnji topline u stanovima, kao inepravednost aktualnog na~ina obra~una troškova gri-janja i uporabe tople vode. Zanimljivo je da su, u u-kupnim troškovima grijanja ove (relativno tople!)sezone, troškovi tople vode iznosili 43%?!, i da se oni idalje nepravedno dijele i napla}uju po površinistanova, a ne po broju ~lanova doma}instava.

5. ODNOS STANARA PREMAINDIVIDUALIZIRANJU TROŠKOVAGRIJANJA I VODE

Ve} u vrijeme pripremnih radova, a posebice u vrijemesnimanja stanja opreme u zgradi Pilot- projekta, posto-jao je vrlo pozitivan odnos stanara i djelatnika GSKG-aZagreb prema ugradnji i primjeni sustava individua-liziranja troškova grijanja. Stanari su opravdano o~e-kivali bitno smanjenje troškova grijanja i svojihra~una. Takav je odnos sudionika bio i tijekomugradnje i uporabe opreme SI-e, te za vrijeme redovi-tih o~itavanja i obrade podataka individualiziranihtroškova grijanja. O~ekivana, i ~esto postavljana, pi-tanja stanara odnosila su se uglavnom na rokovedonošenja pripadnih Zakona, i na rokove njihovog stu-panja na snagu, vrijeme po~etka novog obra~una inaplate troškova grijanja, na~ine pla}anja opremeSI-e, te za druge uvjete uspostave, uporabe iodràvanja sustava.Usprkos nepotrebno dugom ~ekanju na definitivnuprimjenu individualiziranih obra~una i naplatu troš-kova grijanja, odnos je ve}ine stanara prema uspostavii uporabi sustava ostao i dalje izrazito pozitivan. Neza-dovoljan je samo mali, i zanemarljivi, broj korisnikastanova, a to su uglavnom oni koji znaju da troše višetopline nego što je pla}aju. Neki od njih su u svojimstanovima, umjesto slabijih i predvi|enih projektom,ugradili ogrjevna tijela s bitno ve}om toplinskom sna-gom.Pozitivnom prihva}anju opreme SI-e, znatno su pomo-gli i djelatnici podru~nog ureda Gradskog stambenokomunalnog poduze}a (GSKG-a), i, posebice, tadašnjipredstojnik zgrade II Vrbik 1-3. Motiviranju stanara za

33

Dijagram 5. Zgrada II Vrbik 1-3, individualizirani obra~un topline po stanovima, sezona grijanja 1999./2000.

-10

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Redni broj stanara Grijana površina stana m� �2

Obra~unata energija MWh (100% po m )� � 2 Stvarna potrošnja (o~itana s razdjelnika)Osnovni troškovi OT 30% MWh� � � � Promjenjivi troškovi PT 70% MWh� � � �

Ukupno OT+PT MWh� � Razlika (potrošeno-pla}eno) MWh� �


primjenu SI-e najviše su pomogli djelatnici tvrtkeTechem. Oni su, prvo tijekom snimanja stanja opremegrijanja, a posebice pri montaì razdjelnika topline, svestanare detaljno upoznali s namjenom i na~inima dje-lovanje opreme, te op}om svrhom uvo|enja sustava in-dividualiziranja troškova grijanja.O~itavanja podataka s razdjelnika topline u sezonamagrijanja 1998./1999. i 1999./2000., te prikupljanje os-talih podataka, izvršeno je bez bitnih poteško}a, uvijekvrlo cjelovito i u vrlo kratkom vremenu. Temeljito isveobuhvatno, uz pomo} predstojnika zgrade i djelat-nika GSKG-a, prikupljani su i drugi potrebiti podaci otroškovima grijanja. Uslugom djelatnika Gradske pli-nare Zagreb (GPZ), kao i u izvo|enju Pilot-projektaZagreb 1, pravodobno su dobiveni svi prijeko potrebitimeteorološki podaci o promatranim sezonama gri-janja.Djelomi~ni rezultati ovog Pilot-projekta prezentiranisu u jesen 1999., u HEP TD-i Zagreb. Prisutni su bilipredstavnici Gradskog poglavarstva Zagreba, Mi-nistarstva gospodarstva RH, i grupa stru~nih djelatnikas podru~ja projektiranja, gradnje i odràvanja sustavacentralnih grijanja zgrada i stanova. Sudioniciprezentacije su izrazili zadovoljstvo s op}om koncepci-jom, ukupnom realizacijom i rezultatima Pilot-projektaZagreb 2.

6. RAZLOZI PRIMJENE JEDNOSTAVNEOPREME U SITG-a U PILOT-PROJEKTUZAGREB 2

Vrste opreme Pilot-projekta odre|ene su temeljemiscrpnog analiziranja sadašnjeg stupnja razvitka, aposebice cijena pojedinih vrsta opreme sustava indi-vidualiziranja troškova grijanja, te naših dugoro~nihpotreba i mogu}nosti štednje i investiranja u takve sus-tave (tablica 8). Isplativost razli~itih vrsta opreme SI-eovisi o mnoštvu ~imbenika. Najva`niji su: optimalna ilinajve}a mogu}a smanjenja potrošnje topline, kratkirokovi isplate investicija, mogu}nost finaciranja samo-razvoja iz ušteda, ekologi~nost opreme SI-e i dr.Spomenute uvjete zadovoljavaju samo tehni~ki, gospo-darski i ekološki optimalno zasnovani SI-e.Odabrana je oprema Pilot-projekta Zagreb 2, jed-nostavna, to~na i gospodarski u~inkovita, te mnogo-struko provjerena u puno bogatijim zemljama.Uporaba i odràvanje ove opreme SI-e su jednostavni ijeftini. Me|u najva`nije razloge njezine primjene uzetaje i ~injenica da se ovakva oprema, i dan-danas,naj~eš}e rabi u dràvama Zapadne Europe.Naj~eš}i odabir ovakve opreme i SI-e, u nama uzornoj irazvijenoj Europi, se izvodi temeljem sasvim jed-nostavna, a vrlo u~inkovita kriterija: “Troškovi

34

Tablica 8. Proizvodnja, potrošnja za grijanje i procjene mogu}ih ušteda energenata, i specifi~na potrošnja topline i vode uHrvatskoj

Ukupna proizvodnja,potrošnja, mogu}e

uštede

derivati

�t�

plin

�103m3�

Specifi~napotrošnja

Grijanje,

�kWh/stan, god.�

Voda

�lit/osobi, god.�

Proizvodnja 5.200.000 2.650.000

Potrošnja za grijanje 2.250.000 1.060.000 U Njema~koj 11.200 48.000

Mogu}e uštede(min=10%) 225.000 106.000

Mogu}e uštede(max=30%) 675.000 318.000 U Hrvatskoj 14.500 65.000

Tablica 9. Vrste, cijene, rokovi isplate i zastupljenost u EU opreme SI-e troškova grijanja

Vrste i cijene opremeSI-a

Termostatskiventili, usponskiregulatori i dr.

(ca 50 eur/stan)

Zasebna mjerilatopline (samo za

nove stanove)

(ca 315 eur/stan)

Termostatskiventili i isparni~ki

razdjelnici

(ca 65 eur/stan)

Termostatskiventili i elektroni~kirazdjelnici, lokalno

o~itavanje

(ca 125 eur/stan)

Termostatskiventili i elektroni~kiradijski razdjelnici,

o~itanje u zgradi

(ca 420 eur/stan)

Za Zagreb(ca 150.000 stanova)

EUR-a7.500.000,00 47.250.000,00 9.750.000,00 18.750.000,00 63.000.000,00

Za Hrvatsku(cca 650.000 stanova)

EUR-a32.500.000,00 204.750.000,00 42.250.000,00 74.750.000,00 273.500.000,00

Najkra}i rok isplate(godina) 0,8-1,2 4-5 1-1,5 2-3 10-12

Vrijeme samorazvoja�god�

6-7 10-12 više od 30

Zastupljenost ustanovima EU-e �%� 98 25 50-52 45-48 2-3


uspostave SITG-a moraju se isplatiti najdulje za ~etirigodine, odnosno, cijena uspostave ne smije im biti viša odnjihove ~etverogodišnje uštede topline”.Ovi su kriteriji potpuno poštivani i pri odluci o vrstiopreme Pilot-projekta Zagreb 2.Ovi kriteriji su vrlo u~inkoviti. Optimalno ih zadovo-ljavaju samo sustavi s isparni~kim ili jednostavnimelektroni~kim razdjelnicima topline (tablica 9), koji sunajprihvatljiviji i po kriteriju samorazvojnosti (6 – 7 go-dina). Zbog gotovo dvostruko ve}e cijene, ovaj kriterijne zadovoljavaju ni jednostavni elektroni~ki sustavi(10 – 12 godina). Zajedni~ki, u cjelini manje bitan iop}enito prihvatljiv, nedostatak isparni~kih i jed-nostavnih elektroni~kih sustava je potreba neposred-nog o~itavanja podataka. A, bitna pozitivna osobitostovih sustava su, o~itavanju podataka usputni, godišnjipregledi i eventulni popravci korisni~ke opreme SI-e,te obvezatni besplatni savjeti stanarima. Za njih jepotrebita dobra organizacija ulazaka u stanove, kojesustavi s radijskim prijenosom podataka doduše ne tre-baju. Ali, radijski sustavi su višestruko, i neprihvatljivo,skuplji. Imaju preduga~ke rokove isplate, samorazvojim je nemogu}, ekološki su upitni, i dr. Sve ozbiljnera~unice pokazuju da skupi radijski sustavi individuali-zacije troškova grijanja više koštaju nego što vrijede.Zbog toga ih, usprkos vrlo sna`noj promid`bi, racio-

nalni korisnici CTS-a Zapadne Europe vrlo rijetkoprimjenjuju.SI-e zahtijevaju uredne poslove uporabe, odnosno o~i-tavanja, obra~una i naplate troškova grijanja.I za njihpostoji jednostavan kriterij: godišnja cijena odràvanja,o~itavanja, obra~una i naplate troškova grijanja sa SI-e,ne smije biti viša od 8-10% cijene ušte|ene topline.Cijene odràvanja, o~itavanja i obra~unavanja su bitnorazli~ite za razli~ite vrste SI-e. Europske tvrtke speci-jalizirane za ove poslove, posebice one s velikim iskust-vom i ugledom, uspostavljaju, rabe i odràvaju SI-e porelativno niskim cijenama. Tako, primjerice,odràvanja, godišnja o~itavanja, obra~une i naplatetroškova grijanja isparni~kih, izvode za 1,5, a elek-troni~kih SI-e za 2-2,5 eura po radijatoru. U Zagrebubi se, tako, po ve} ustaljenim europskim cijenama, zaposlove obra~una i odràvanja SI-e u ca 150.000stanova trebalo pla}ati 1,05 ili 1,875 milijuna, a u cijelojHrvatskoj 6,5 ili 8,125 milijuna eura. Elektroni~ki, apogotovo radijski SI-e, su i stoga bitno skuplji i neprih-vatljiviji od isparni~kih. Uobi~ajena, ekonomska,“norma” broja djelatnika na poslovima uporabe iodràvanja SI-e, gotovo je jednaka za isparni~ke i elek-troni~ke SI-e. U Europi se ra~una s 2 djelatnika za 5000stanova. Po tome bi, za ove poslove, u Zagrebu trebaloca 60, a u Hrvatskoj 260 djelatnika.

35

Slika 1. Osnovni korisni~ki dijelovi SI-e, isparni~ki razdjelnik (a) i termostatski ventil (b)

a) b)


Godišnje nov~ane uštede na grijanju (uz 10 do 20%smanjenu potrošnju topline), bi u Zagrebu trebaleiznositi 75 do 150, a u Hrvatskoj 350 do 700 milijunakuna. Stoga se, za relativno male troškove o~itavanja iodràvanja isparni~kih ili jednostavnih elektroni~kihSI-e, iz ušteda topline, za te poslove u Zagrebu moèizdvojiti 7,5 do 15, a u Hrvatskoj 35 do 70 milijunakuna. To bi, na ovim finim i jeftinim poslovima, po dje-latniku iznosilo najmanje 125 do 250 tisu}a kuna go-dišnje. Po tome su ova radna mjesta i vrlo jeftina i dostaprofitabilna, pa i u politici zapošljavanja vrlo prik-ladna.

7. KAKVE I S KOJOM OPREMOM TREBAMOGRADITI SI-e U HRVATSKOJ?

Za bolji uvid u op}u i cjelokupnu korisnost racionalnepotrošnje i uporabe topline grijanja u nas, moè sepredvidjeti, i kao “najpesimisti~niji”, prosje~ni godišnjiiznos ušteda topline od ca 500 kuna po stanu. S njime bise, u 650.000 centralno grijanih i za individualizacijutroškova grijanja raspoloìvih stanova u Hrvatskoj, uzsamo 10%-tno smanjenje potrošnje topline štedjeloviše od 300 milijuna kuna godišnje. Iz tolikih se iznosa,bez ikakvih poteško}a, moè pla}ati uporaba SI-e, od-nosno svi njihovi materijalni troškovi i radna mjesta ucijeloj Hrvatskoj. Procjene pokazuju, i da bi se sasvimmogu}im i optimalnim smanjenjem prekomjerne po-trošnje topline grijanja za 20-30%, u 1.700.000 do-ma}instava Hrvatske, moglo štedjeti 900 do 1200milijuna kuna godišnje. Pojednostavljeno re~eno: UHrvatskoj se, zbog nepostojanja uredne zakonske regula-tive i prikladne opreme individualizacije troškova gri-janja, svake godine bespotrebno gubi toplina vrijednamilijardu kuna?! Toliko novaca je potrebito za opre-manje s jednostavnim SI-e, i osiguranja kvalitetne top-

line svih, za individualizaciju troškova grijanja ra-spoloìvih, ca 650.000 stanova Hrvatske.U nas postoji i Pilot-projekt, te, vrlo aktivno i sna`nolobirani pokušaj uvo|enja skupih radijskih SI-e troš-kova grijanja (tablica 9). Gospodarski ra~uni pokazujuda su SI-e s to~nim i ekologi~nim isparni~kim razdjelni-cima i najjednostavniji i najjeftiniji SI-e troškova gri-janja. Od njih su i jednostavni elektroni~ki razdjelnicinajmanje ~etiri puta (400%), a radijski trideset puta(3000%!). Tolike razlike pojedina~nih cijena rezulti-raju i golemim razlikama ukupnih cijena uvo|enjaSI-e. Tako bi, primjerice, samo u Zagrebu, uvo|enjeSI-e u 150.000 stanova, CTS HEP TM-a i GPZ-a, s is-parni~kim koštalo deset, s jednostavnim elektroni~kimdvadeset, a s radijskim razdjelnicima više od 60 milijunaeura!? U Zagrebu bi se, nabavom isparni~kih umjestojednostavnih elektroni~kih razdjelnika uštedjelo višeod 8, a umjesto radijskih razdjelnika više od 50 milijunaeura. Tolikim se novcem, i u HEP TM-a, mogu realizi-rati mnogi urgentniji i isplativiji poslovi i investicije?Nama treba samo razborita, efikasna i brzo isplativa,ugradnja i uporaba isparni~kih, ili jednostavnih elek-troni~kih SI-e. Svaka druga, “naša varijanta”, zna~it }enerazboritu “primjenu sredstava preskupe štednje!”

8. SADAŠNJE STANJE SUSTAVAINDIVIDUALIZACIJE PILOT-PROJEKTAZAGREB 2

Cjelokupna problematika, zasnivanje i na~in izvedbePilot-projekta Zagreb 1, promatrani su isklju~ivo s opi-sanih, s pravom se moè re}i, europskih stajališta. Ispar-ni~ki SI-e pokazao se razborito primjeren, u~inkovit, ivrlo jeftin. Koštao je, ukupno s montaòm, ca 600 kunapo stanu (tablica 10). Stoga, nije uporabljen ni jeftinelektroni~ki, ni, sam po sebi preskup, radijski SI-e, ~ijaje cijena bila onda, a i sada je, visokih ca 3000 kuna postanu!Pilot-projekt je u “fazi mirovanja”, i njegov SI-e nije u,potpuno mogu}oj, cjelovitoj uporabi. Ipak, jedan dionjegove opreme, termostatski ventili i usponski regula-tori i dalje u~inkovito djeluju i štede toplinu, pa ovaj,doniran i vrijedan SI-e, i dalje djeluje pozitivno. Podacipokazuju, da je u zgradi Pilot-projekta, od prve sezones 18,5% ušteda, i tijekom posljednjih sezona, sve do2002/2003, zadràna 7-8% manja prosje~na potrošnjatopline grijanja. Od uspostave SI-e u zgradi Pilot-

36

Dijagram 6. Zastupljenost vrsta SI-e u Europi

<2%<3%

46% 50%

Isparni~ki elektroni~ki radijski programski

Tablica 10. Potrošnja, cijene mogu}e uštede topline i troškova grijanja u zgradi Pilot-projekta Zagreb 2

Prosje~nagod. potr.�MWh�

Cijena�kn/MWh�

Ukupnitroškovi �kn�

Mogu}e uštede �MWh, kn�

10% 20% 30%

U zgradi�MWh� 250 160 25 50 75

�kn� 40.000 160 40.000 4.000 8.000 12.000

U stanu�MWh� 15,63

�kn� 2.500 160 2.500 250 500 750


-projekta Zagreb 2 ušte|eno je najmanje 150 MWhtopline. Pretpostavlja se da je, u pet proteklih godinaod 1998. do 2002., godišnje po stanu ušte|eno 300, od-nosno ukupno 1500 kuna. Oprema SI-e je koštala ca600 kuna po stanu, i ispla}ena je za 2 godine. Tako ova,jednostavna i jeftina, a “neslu`bena” oprema SI-e, ko-risnicima Pilot-projekta Zagreb 2, prvenstveno zahva-ljuju}i doniranim termostatskim ventilima, i ponegdjesvjesnoj, štednji topline, donosi, vrijedne, a ipak neevi-dentirane?!, nov~ane uštede.Vidi se da su uštede mogle, a naàlost nisu, biti i punove}e. Trebalo je više dobronamjerne poslovnosti ispo-ru~ioca topline, pa da, po obra~unima koje je ponudilatvrtka TECHEM, troškove grijanja napla}uje po stvar-noj potrošnji. Ponuda besplatnih obra~una troškovagrijanja odnosila se na sezone grijanja 1999./2000. i2000./2001. Ova ponuda nije usvojena, nego je, u HEPTD-a, zahtijevano besplatno ustupanje i neovisnauporaba TECHEM-vih ra~unalskih programaobra~una troškova.Nerazborito odbijanje ove idealne ponude TECHEM-a,i odustajanje od individualiziranog obra~una i naplatetroškova grijanja, rezultiralo je i produènjem ve}e po-trošnje topline, što zgradu Pilot-projekta do sada koštagotovo jednu polovicu neušte|ene godišnje potrošnjetopline (tablica 10).

9. ZAKLJUÂK

Temeljem prae}nja gradnje, uspostave, djelovanja,o~itavanja i obra~una podataka individualiziranihtroškova grijanja, kao i energetske analize sustava gri-janja i kvalitete zgrade Pilot-projekta, moè sezaklju~iti sljede}e:

• Saniranje energetskih nedostataka zgrade Pilot-projektaZagreb 2 stajat }e dosta rada i novaca, i drugih zna~ajnihtroškova koji ~ekaju stanare u neposrednoj budu}nosti.Te troškove treba pravodobno predvidjeti, programirati, iza njih planirati odgovaraju}a materijalna sredstva.

• Rezultati Pilot-projekta potvr|uju opravdanu primjenuSI-e troškova grijanja s jednostavnim i jeftinim is-parni~kim razdjelnicima topline. Oprema sustava jejednostavna, jeftina, to~na i posve svrhovita, a vlasnicistanova su je prihvatili sa zadovoljstvom.

• Oprema SI-e je u dobrom stanju, a vrlo štetno po stnarezgrade isporu~ilac topline je ne rabi potpuno. Zato semora zapo~eti uredno o~itavanje, i ispostavljati individu-alizirane ra~une i po njima napla}ivati toplina grijanja.

LITERATURA

�1� Tvrka TECHEM: "Podaci o Pilot-projektu individualiza-cije troškova grijanja Zagreb 1", Frankfurt – Ljubljana,2001.

�2� "Energija u razvitku grada Zagreba", Poglavarstvo gradaZagreba, Zagreb 1992.

�3� "Energija u Hrvatskoj 1990. – 1994.", Ministarstvo gospo-darstva RH, Zagreb 1998.

�4� M. MATI]: "Energija i arhitektura", Školska knjiga, Za-greb 1988.

�5� Grupa autora: "Analiza potrošnje energije u ku}anstvimagrada Zagreb u 1999. godini", Energetski institut “HrvojePoàr”, Zagreb 2001.

�6� F. RAJI]: "Sustavi racionaliziranja potrošnje energije in-dividualiziranjem troškova grijanja i uporabe vode", E-nergija 6/98, Zagreb 1998.

�7� F. RAJI]: "Tehni~ke i gospodarske zna~ajke razli~itihsustava individualiziranja troškova grijanja", Energija 6,Zagreb 2000.

�8� M. KAMENSKI: "Individualizacija troškova grijanja,zašto i kako", Simpozij EPP, Dubrovnik 2002.

�9� Statisti~ki ljetopis Republike Hrvatske 1999., Zagreb2000.

ZAGREB-2 PILOT PROJECT OF INDIVIDUAL HEATINGCOSTS

Compared to other European countries Croatia has too biga consumption of fuels and heating energy. Its decreasecould be reached through several basic ways: by a more ra-tional usage, using correspondent measurement and regu-lation equipment, as well as by new heating costs'calculation. Best results are obtained when using currentand justified individual costs, which leads to rational usageand significant savings by all consumers.To organise that in spring of 1997, an agreement wasreached among the Ministry of Economic Affairs of the Re-public of Croatia (Department for Energy and Mining), CityHousing and Communal Economy (GSKG), the companiesTechem AG from Frankfurt and Danfoss Ltd. from Zagreband an apartment building in 84-86 Gospodska Street. Thiswas determined as the first pilot project of individual heatingcosts. A year later, in spring 1998, the same contributors,i.e. the firms Techem and Danfoss as well as the GSKG rep-resentatives, HEP TD and Ministry of Economic Affairsagreed that the Zagreb 2 Pilot Project was going to be thebuilding II Vrbik 1-3.

LEITPROJEKTE DER KOSTENABRECHNUNG NACHEINZELNEN WÄRMEABNEHMERN IM VER-SORGUNGSGEBIET ZAGREB 2

Im Vergleich zu den anderen europäischen Ländern ist derVerbrauch vom Brennstoff und Heizenergie in Kroatien zugroß. Die Herabsetzung dieses Verbrauches läßt sich mit-tels mehreren Grundvorgehen erreichen: durch zweck-mäßige Wärmeverwendung, mittels entsprechender Meß-und Regeleinrichtungen, sowie durch die Einführung einerneuen Abrechnung der Heizkosten. Größte Erfolge werdenmit der Einführung zeitgemässer, gerechter Methoden derKostenabrechnung nach einzelnen Wärmeabnehmern er-reicht. Dadurch werden alle Wärmeabnehmer zu einemzweckmäßigen Verbrauch wirksam angeregt und zu Spar-maßnamen bewegt.Zu diesem Zweck ist hierzulande im Frühling des Jahres1997, durch die Abmachung von Verträtern desWirtschatsministeriums (Abteilung für Bergbau und Ener-getik), der zagreber Städtischen Wohnhausverwaltung,sowie der Firmen Techem A.G., Frankfurt und DanfossGmnH, Zagreb -als Gerätespender-, das Wohnhaus in der

37


Strasse Gospodska 84-86 als Objekt des ersten Leitprojek-tes der Kostenabrechnung nach einzelnen Wärmeabneh-mern bestimmt worden. Ein Jahr danach im Frühling1998verabredeten dieselben Spender,Vertreter der StädtischenWohnhausverwaltung, der Wärmeabteilung der Kroa-tischen Elektrizitätswirtschaft und des Wirtschaftsministeri-ums einen neuen Leitprojekt im Versorgungsgebiet Zagreb2 das Haus mit der Anschrift: II Vrbik 1-3, und führten esdurch.

Naslov pisca:

Mr. sc. Florijan Raji}, dipl. in`.Omiška 18, 10000 ZagrebHrvatska

Uredništvo primilo rukopis:2003 – 09 – 10.

38


FACTS KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE VJETROELEKTRANE

Dr. sc. Nijaz D i z d a r e v i } – dr. sc. Matislav M a j s t r o v i } – dr. sc. Sr|an @ u t o b r a d i }, Zagreb

UDK 621.3.016.25:621.311.24IZVORNI ZNANSTVENI ^LANAK

U ovom je radu predstavljen problem FACTS regulacije napona i kompenzacije jalove snage u distribucijskoj mreì spriklju~enom vjetroelektranom. Vjetroelektrana je u izvedbi sa stalnom brzinom i konstantnom frekvencijom uz korištenje a-sinkronog generatora pogonjenog nereguliranom vjetroturbinom. Problem je razmatran s obzirom na kratkotrajni (10sekundi), srednjotrajni (10 minuta) i dugotrajni (48 sati) vremenski period odziva varijabli sustava na razli~ite promjene brzinevjetra. S obzirom na promjenjivu brzinu vjetra, vjetroelektrana injektira promjenjivi iznos djelatne i jalove snage u distribu-cijsku mreù te time izlaè obli`nje potroša~e zna~ajnim promjenama iznosa napona. U konvencionalnom pristupu rješavanjaproblema korištene su popre~ne kondenzatorske baterije smještene u ~vorištu asinkronog generatora. U FACTS pristupu ko-rišten je ''objedinjeni regulator tokova snaga'' (eng. Unified Power Flow Controller, UPFC) koji je smješten u to~ki priklju~enjavjetroelektrane na distribucijsku mreù. Korištenje FACTS naprave predstavlja pokušaj rješavanja tehni~kih pitanja vezanihuz regulaciju napona u ~vorištu priklju~enja vjetroelektrane te uz minimiziranje razmjene jalove snage vjetroelektrane s dis-tribucijskom mreòm.

Klju~ne rije~i: vjetroelektrana, FACTS, UPFC, regulacijanapona, kompenzacija jalove snage.

1. UVODNA RAZMATRANJA

Odnedavno se kao posljedica sna`ne ekološke svijestiu gotovo svim industrijskim granama javljaju alterna-tivna rješenja distribuirane proizvodnje elektri~ne e-nergije �1� – �3�. Štoviše, javljaju se i inicijativepotencijalnih investitora koje dolaze s liberalizacijomtrìšta elektri~ne energije. Navedene tendencijestvaraju potrebu osmišljavanja i provo|enja novih ob-lika tehni~ke analize mreà i sustava �4� – �5�. Prik-lju~enje obnovljivih izvora na elektri~nu mreùpoprima sve ve}e zna~enje s pove}anjem zanimanja zanjihovom izgradnjom �6� – �7�. Sa stajališta distribu-cijske mreè, priklju~enje malih disperziranih proiz-vodnih jedinica zahtijeva veliku pozornost �8�. Uslu~aju pove}ane veli~ine izgradnje, disperzirane pro-izvodne jedinice mogu biti priklju~ene i na prijenosnumreù.Distribuirana proizvodnja elektri~ne energije postalaje ~estim predmetom polariziranih tehni~kih diskusija.S jedne se strane nalaze inènjeri motivirani iskust-venim spoznajama o sloènosti pogona ees-a koji iska-zuju zabrinutost u pogledu elementarne ostvarivostimasovnog uvo|enja nereguliranih i neupravljivih ge-neratora u distribucijsku mreù. S druge se pak stranenalaze entuzijasti~ni zagovara~i izvora obnovljive ener-gije poput vjetroelektrana i kombi-elektrana koji vje-ruju da takve proizvodne jedinice nu`no treba uvoditi upogon kako bi se ispunili doma}i i me|unarodni zah-tjevi za smanjenjem emisije CO2. Štoviše, obnovljivi iz-vori pove}avaju samoodrìvost ees-a u slu~ajevima

eventualne energetske krize u proizvodnji elektri~neenergije koja je danas ovisna o isporuci ugljena, plina inafte.Pove}ana penetracija obnovljivih izvora poput vjetroe-lektrana stvara komponentu neupravljivosti u ees-u.Na temelju vremenske prognoze mogu}e je predvidjetisrednju brzinu vjetra u kratkoro~nom periodu, ali ne idinami~ke promjene manjeg ili ve}eg iznosa koje sejavljaju oko srednje brzine. Dinami~ke promjenebrzine vjetra ~ine snagu koju vjetroelektrana injektirau mreù vrlo promjenjivom. U ovisnosti o intenzitetu ibrzini promjena, mogu}a je pojava poteško}a s regula-cijom frekvencije i napona što izravno utje~e na kva-litetu isporu~ene elektri~ne energije. Uvjetiekonomi~nosti zahtijevaju izgradnju vjetroelektrana upodru~jima visoke iskoristivosti vjetra. Takva supodru~ja ~esto locirana u ruralnim predjelima s rela-tivno slabim elektroenergetskim mreàma. Kako bi seuspostavila ravnoteà izme|u polariziranih stavovanu`no je prije toga odgovoriti na pitanja tehni~ke,ekonomske i sigurnosne naravi koja su vezana uz prik-lju~enje vjetroelektrana na elektroenergetsku mreù.U tom je pogledu za cilj ovog rada postavljeno stva-ranje protumjera pomo}u kojih bi se uklonile prevelikepromjene iznosa napona u obli`njim ~vorištima po-trošnje te minimizirala razmjena jalove snage izme|uvjetroelektrane i distribucijske mreè. Bez protumjeremogu}e je da na izvjesnim lokacijama izgradnjevjetroelektrana do|e do ograni~enja broja priklju~enihvjetroturbina. Ve}i broj vjetroturbina ne bi bilo mo-gu}e priklju~iti na mreù zbog pogoršanih naponskih

39

prilika te pove}anih gubitaka snage i energije uobli`njoj mreì. Time ne samo da bi energetski poten-cijal vjetra na lokaciji izgradnje ostao neiskorišten, ve}bi zbog ograni~enja broja vjetroturbina bila ugroèna iekonomska isplativost cijelog projekta.U pokušaju prevladavanja negativnog dinami~kog ut-jecaja koji stvaraju promjene brzine vjetra, problemuregulacije napona i kompenzacije jalove snage pristupase ne samo s konvencionalnog stajališta ve} i s obziromna FACTS naprave. Asinkroni generator u vjetroelek-trani predstavlja potroša~ jalove snage. Potrošnja nje-gove jalove snage ovisi o proizvodnji djelatne snage. Ukonvencionalnom pogledu, popre~ne kondenzatorskebaterije priklju~uju se u generatorskom ~vorištu radikompenzacije jalove snage generatora. U nekim seshemama popre~ne kondenzatorske baterije automat-ski uklapaju/isklapaju korištenjem povratne veze po ja-lovoj snazi asinkronog generatora. Promjena sklopnogstanja baterije inicira se putem algoritma i to ukolikojalova snaga asinkronog generatora odstupa od pret-hodno zadanog raspona tijekom odre|enog vremena.Nadalje, kontinuirana regulacija napona i kompenza-cija jalove snage u to~ki priklju~enja vjetroelektrane namreù izvodi se korištenjem FACTS naprave. Me|uFACTS napravama odabran je objedinjeni regulatortokova snaga (eng. Unified Power Flow Controller,UPFC) zbog najzna~ajnijih regulacijskih sposobnosti�9�. UPFC se sastoji od popre~ne i serijske grane koje jemogu}e koristiti naizmjeni~no i istodobno. Ukoliko jeUPFC lociran u to~ki priklju~enja vjetroelektrane nadistribucijsku mreù mogu}e je istodobno upravljatiiznosom napona vjetroelektrane i/ili serijskim tokomjalove snage koju vjetroelektrana razmjenjuje s dis-tribucijskom mreòm. O~ekuje se da bi ova protumjeramogla zna~ajno pridonijeti kvaliteti lokacije izgradnjevjetroelektrane istodobno pove}avaju}i broj vjetro-turbina.

2. MODEL SUSTAVA

Poboljšanje regulacije napona i kompenzacije jalovesnage korištenjem UPFC-a u to~ki priklju~enja malevjetroelektrane (7x800 kW) postavljeno je u ovom~lanku kao temeljni cilj. Vjetroelektrana je priklju~enana 10 kV distribucijsku mreù (78 ~vorišta, 77 eleme-nata) bez drugih proizvodnih jedinica osim one u glav-noj pojnoj to~ki koja predstavlja krutu 110 kV mreù(slika 1). Pretpostavljeno je da je vjetroelektrana u iz-vedbi sa stalnom brzinom i konstantnom frekvencijomu kojoj je asinkroni generator pogonjen nereguliranomvjetroturbinom �8�. Ukoliko se takva vjetroelektranapriklju~i na naponski slabu mreù, brze i velike prom-jene koje se doga|aju oko srednje brzine vjetra moguuzrokovati prevelike promjene napona u obli`njim~vorištima potrošnje zbog fluktuacija injektirane snagevjetroelektrane. UPFC je lociran u to~ki priklju~enjavjetroelektrane na mreù. Distribucijska mreà je

putem LTC transformatora priklju~ena na 110 kVprijenosnu mreù. Osnovni skup parametara sustavanalazi se u Dodatku, a detaljni u �8�.

3. MATEMATI^KI MODEL VJETROELEKTRANEI FACTS NAPRAVE

Utjecaj UPFC-a na regulaciju napona i kompenzacijujalove snage vjetroelektrane istraèn je korištenjemvlastitog ra~unalnog programa utemeljenog na kom-biniranom dinami~kom i stati~kom modelu ees-a�8� – �9�. U vremenskoj je domeni postavljen skup dife-rencijalnih i algebarskih jednad`bi. Diferencijalne jed-nad`be koriste se za simuliranje vladanja asinkronoggeneratora vjetroelektrane te generatora krute mreèu prijelaznim stanjima. Algebarske jednad`be nu`ne suza prora~un napona ~vorišta po iznosu i kutu u okviruanalize tokova snaga. Rješavanje diferencijalnih jed-nad`bi korištenjem Runge-Kutta metode 4. redasekvencijalno je pra}eno rješavanjem algebarskih jed-nad`bi korištenjem Newtonove i Gaussove metode.Broj diferencijalnih jednad`bi, koji ovisi o broju vjetro-turbina, definiran je s 5 jednad`bi po svakom asinkro-nom generatoru. Broj algebarskih jednad`bi ovisi obroju ~vorišta u mreì, što za mreù s pribli`no 80 ~vo-rišta ~ini 160 jednad`bi (80 za iznose napona i 80 zakutove napona). Osim algebarskih jednad`bi tokovasnaga u modelu postoji ve}i broj ostalih algebarskihjednad`bi koje su vezane uz npr. promjenu brzine vje-tra (lineara, udarna, šumna) i vjetroturbine.Osnovne diferencijalne jednad`be koje opisuju tran-zijentni model asinkronog generatora, odnosno dvo-masenu osovinu koja je sastavljena od dva rotoraspojena putem mjenja~ke kutije �10� glase

dE

dtE

E

T

X X

TI

q

S m d

q

d

'

'

'

' '– –– '

,00 0

(1)

dE

dtE

E

T

X X

TId

S m qd

q

''

'

' '– – – –– '

,00 0

(2)

d

dt nc

Tm– , (3)

40

TS Pag 10 kV TS Pag 110 kVRS Pag 10 kV

Pagplastika 10 kV

Kiršina 10 kV

INFINITE

TS mVE1; 10 kV

TS mVE2; 10 kV

TS mVE3; 10 kV

TS mVE4; 10 kV TS mVE5; 10 kV

TS mVE6; 10 kV

TS mVE7; 10 kVG mVE1

G mVE2

G mVE3

G mVE4 G mVE5

G mVE6

G mVE7

load

load

feederx2

radial

x2feederradial

radialfeederx1

2.995 km0.610 km

1.100 km

0.820 km

0.400 km

0.300 km

0.470 km

0.380 km

0.610 km

0.820 km

BUS

UPFC

bus i

bus j

Slika 1. Distribucijska mreà s vjetroelektranom i FACTSnapravom

N. Dizdarevi} – M. Majstrovi} – S. @utobradi}: FACTS kompenzacija . . . Energija, god. 53 (2004) 1, 39 – 51

ddt

P VS

c D DDn

HT

w w

T ngenc c c T

cm

T

( )– – ( )

1

2,(4)

ddt

Cn

Dn

DD D

nT

HH

n

m

cc

cT m

c g

m e

m

g

– –2

22

, (5)

T E I E Ie d d q q S( ) /' '0 (6)

u kojima je �c kut torzije osovine izme|u rotora vjetro-turbine i rotora asinkronog generatora (rade), �T, �m

brzina vrtnje rotora vjetroturbine i generatora (pu, ustacionarnom stanju vrijedi �T=�m/n), Pw aerodi-nami~ka snaga (W), Vw brzina vjetra (m/s), Sngen na-zivna snaga generatora (VA), cc koeficijent torzijskekrutosti (pu/rade), Dc torzijsko prigušenje spoja izme|urotora vjetroturbine i generatora (pu/pu), DT

prigušenje vjetroturbine (pu/pu), Dg prigušenjemjenja~ke kutije (pu/pu), Dm prigušenje generatora(pu/pu), HT tromost vjetroturbine (s), Hg tromostmjenja~ke kutije (s) i Hm tromost generatora (s).Numeri~ka analiza osjetljivosti injektirane snagevjetroelektrane s obzirom na promjenu brzine vjetra uovom je ~lanku najprije provedena korištenjem kom-pozitne brzine vjetra

V V V V Vw wB wR wG wN , (7)

pri ~emu VwB predstavlja osnovnu, VwR linearnu, VwG

udarnu i VwN šumnu komponentu.Osnovna komponenta VwB brzine vjetra Vw definiranaje kao konstanta

V constwB . (8)

Linearna komponenta VwR brzine vjetra Vw definiranaje prema funkciji

V

za t T

V za T t T T

MAXR V za t T TwR

R

ramp R R R

wB R R

0 1

1 1

1

,

*

(9)

gdje Vramp treba izra~unati korištenjem izraza

V MAXR Vt T

Tramp wBR

R

*–

.1 (10)

Konstanta MAXR definira maksimalni koeficijentlinearne promjene s obzirom na osnovnu komponentuVwB, t vrijeme, T1R po~etni trenutak promjene i TR u-kupno trajanje linearne promjene.Udarna komponenta VwG brzine vjetra Vw definirana jeprema funkciji

V

za t T

V za T t T T

za t T TwG

G

sico G G G

G G

0

0

1

1 1

1

, (11)

gdje Vsico treba izra~unati pomo}u izraza

V MAXG Vt T

T

t T

Tsico wBG

G

G– * sin–

– cos–1

23 1 21 1

G

. (12)

Konstanta MAXG definira maksimalni koeficijentudarne promjene s obzirom na osnovnu komponentuVwB, t vrijeme, T1G po~etni trenutak promjene i TG u-kupno trajanje udarne promjene.Šumna komponenta VwN brzine vjetra Vw definirana jeprema funkciji spektralne gusto}e

V S twN V ii

N

i i21

12

cos , (13)

i i– ,12

(14)

SK F

F

V

V i

N i

i

w

( ) .2

1

2

2

24

3(15)

U (13 – 15), varijabla �i je slu~ajni broj utemeljen nauniformnoj distribuciji unutar intervala �0:2��, SV(�i)funkcija spektralne gusto}e, �� brzina (za N=50,��=0.5-2.0 rad/s), KN površinski koeficijent(KN=0.001-0.040), F skala turbulencije (F=600-700 m)i Vw brzina vjetra na referentnoj visini (m/s).Na temelju definiranih komponenti brzine vjetra mo-gu}e je prora~unati odzive varijabli stanja te algebarskihvarijabli vjetroelektrane u vremenskoj domeni. Nakonprora~una osjetljivosti s obzirom na promjenu kom-pozitne brzine vjetra, numeri~ka analiza izvedena je ko-rištenjem jednog karakteristi~nog 48-satnog perioda sizmjerenom brzinom vjetra Vw na lokaciji izgradnjevjetroelektrane. Izmjereni podaci tretiraju se kao dovolj-no reprezentativni za analizu kontinuiranog pogonavjetroelektrane u dugotrajnom periodu. Na temeljuizmjerene brzine vjetra izvedeni su prora~uni odzivavarijabli stanja te algebarskih varijabli vjetroelektrane.Drugi skup diferencijalnih jednad`bi definiran je zaupravlja~ki sustav UPFC-ovog modela zasnovanog nainjektiranim snagama koji je opisan proporcionalno-integracijskom karakteristikom. Model UPFC-a uk-lju~en je u model ukupnog sustava. Upravlja~ki sustavmodela predloèn je kako bi se prepoznala dobrobit uokviru istraìvanja problema regulacije napona i kom-penzacije jalove snage vjetroelektrane. UPFC moè is-todobno regulirati tri osnovna parametra ees-a (napon,impedancija i fazni kut) te dinami~ki kompenzirati sus-tav. Regulator moè istodobno ispunjavati zada}e po-pre~ne kompenzacije jalove snage, serijske kompen-zacije te regulacije kuta uz zadovoljavanje višestrukihupravlja~kih ciljeva. Iz funkcionalne perspektive, ciljevise postiù primjenom serijskog transformatora koji in-jektira napon i popre~nog transformatora koji injektirajalovu struju (slika 2). Injektirani napon upravljiv je sobzirom na iznos i kut te se dodaje naponu ~vorišta po-pre~ne strane UPFC-a. Jalova struja razmjenjuje se napopre~noj strani UPFC-a.

41


Funkcijska struktura UPFC-a rezultira s odgovara-ju}im razmještajem elektri~kih elemenata �11�.Izmjeni~ni napon serijskog konvertera injektiran je useriju s vodom (slika 3).

Serijski konverter razmjenjuje samo djelatnu snagu spopre~nim konverterom. Reaktancija xS vi|ena je spriklju~nica serijskog transformatora. Model UPFC-akoji je zasnovan na injektiranim snagama izveden je nana~in da omogu}uje istodobno upravljanje trima para-metrima �9�. Parametri su popre~na jalova snaga Qconv1,te iznos r i kut � injektiranog serijskog napona Vs. Osimkonstantne serijske susceptancije bS uklju~ene u ma-tricu admitancija ~vorišta cijelog sustava, injektiranesnage UPFC-a PSi, QSi, PSj i QSj tako|er su pridruènemodelu sustava (slika 4).Radi ostvarivanja cilja upravljanja, injektirane snage semodificiraju putem promjene parametara r, � i Qconv1.Upravlja~ki sustav modela predloèn je u razdvojenomproporcionalno-integracijskom obliku s jednim ula-zom i jednim izlazom. Upravlja sustavom prema de-finiranoj pogonskoj to~ki putem mijenjanjareferentnih veli~ina. Izbor ulaznih i izlaznih signalaovisi o prethodno definiranom upravlja~kom reìmu.Popre~nu je stranu mogu}e regulirati samo u napon-skom reìmu Vi�Qconv1, naglašavaju}i da Qconv1 pred-stavlja ostatnu vrijednost optere}enja popre~nogkonvertera jalovom snagom. Serijsku se stranu moèregulirati putem parametara r�� u razli~itimreìmima pogona.U vremenskoj se domeni prora~unavaju proširena Ja-cobi matrica te matrica varijabli stanja. Kombiniranimodel omogu}uje korištenje razli~itih pokazatelja upredvi|anju sigurnosti naponskih stanja. Pokazateljizasnovani na singularnim vrijednostima rezultiraju sosjetljivoš}u pogonske to~ke na male poreme}aje �12�.

4. NUMERI^KI REZULTATI

Konvencionalne i FACTS naprave primijenjene suradi izravnavanja profila napona, o~uvanja stabilnosti,korigiranja faktora snage te smanjenja gubitaka snage ienergije putem minimiziranja toka jalove snage umreì. U okviru regulacije napona i kompenzacije ja-love snage analizirane su strujne i naponske prilike umreì kao dio ukupnog problema vezanog uz tehni~keaspekte priklju~enja vjetroelektrane na mreù.Vjetroelektrana je u izvedbi sa stalnom brzinom i kon-stantnom frekvencijom. Opremljena je asinkronimgeneratorom koji je pogonjen nereguliranom vjetro-turbinom. Prilike u ~vorištima mreè dinami~ki suanalizirane u ovisnosti o promjeni brzine vjetra. Uvjetipod kojima dolazi do interakcije izme|u vjetroelek-trane i LTC distribucijskog transformatora razmotrenisu tijekom ekstremno turbulentnih vjetrova. Prijelazvjetroelektrane iz pogona na krutu mreù u oto~ni po-gon tako|er je analiziran.

4.1. Linearna promjena brzine vjetra

Uz linearnu promjenu brzine vjetra Vw (slika 5), vjetro-turbina prolazi kroz sve pogonske to~ke Pw(Vw) krivulje(slika 6) omogu}uju}i injektiranje djelatne snage umreù od minimuma do maksimuma. Izborom duègvremenskog perioda izbjegavaju se tranzijenti vezaniuz uklapanje/isklapanje kondenzatorskih baterija(UKB/IKB) ili prebacivanje s jednog skupa namotastatora generatora na drugi (PNSG). Svaki asinkronigenerator opremljen je skupom od 8x50 kvar baterijakoje se uklju~uju/isklju~uju ukoliko je jalova snagageneratora izvan zone nedjelovanja 30 kvar dulje od15 s. Opremljen je i s dva skupa statorskih namota kojipripadaju manjoj/ve}oj nazivnoj snazi (g/G).

42

popre~na strana

i

serijska stranaj

serijskitransformator

popre~nitransformator

upravlja

CONV1

CONV2

nje

Slika 2. Objedinjeni regulator tokova snaga

Slika 3. Elektri~na shema UPFC-a

Slika 4. Model UPFC-a zasnovan na injektiranim snagama

popre~na strana serijska strana

i j

jb P Qj jS ,

P r b V V sin

cos QQ

=

=

( )Si S i j ij

Si- 2

conv1

-

r bSV

i

+

+

+

Q = r VbS i

cos

P = r VbS i

sinVj

(ij

)+

+

Sj

SjV

j( +

ij)

popre~nidio

TEF BLOKserijski

dio

Qconv1

PI

regulator

za

regulator

za

PIregulator

za

PI

r

conv1Q r

ref ref ref

iVd

dt dt

d ij

Vi

VjQ Q Vj conv2 comp, , , j , compconv2,P P ij ,

tri razdvojenajednostruka izlaza

unutarnjarazinaupravljanja

upravljanjeprigušenjemnjihanja

vanjskarazinaupravljanja

lokalnomjerenevarijable

tri razdvojenajednostruka ulaza

2 2

22


Injektirana snaga Pegen postaje promjenjiva premaPw(Vw) krivulji, uzrokuju}i promjenjivost jalove snagekoju generator povla~i iz mreè (slika 7). U to~ki prik-lju~enja na mreù, vjetroelektrana treba injektirati dje-latnu snagu uz minimalnu razmjenu jalove. Stoga sekondenzatorske baterije uklapaju/isklapaju u ~vorištugeneratora kako bi se razmjena jalove snage odràvalaunutar 30 kvar (slika 8). Diskretnost uklapanja/iskla-panja baterija prenosi se dalje u mreù.

FACTS neutralizira diskretnost konvencionalne pro-tumjere primjenom kontinuirane regulacije napona ijalove snage u to~ki priklju~enja vjetroelektrane namreù i to pri svim brzinama vjetra. Ukoliko se UPFCkoristi kao spojka izme|u vjetroelektrane i mreè, mo-gu}e je istodobno regulirati iznos napona u ~vorištu(slika 9) i neizravno smanjiti promjenu napona genera-tora (slika 10) te anulirati serijski tok jalove snage

43

Slika 5. Linearna promjena brzine vjetra

Slika 6. Krivulja Pw(Vw) vjetroturbine

Slika 7. Djelatna i jalova snaga asinkronog generatora

PW

Pegen

PNSG

Qegen

Slika 8. Tok jalove snage u ~vorištu generatora 1 i 7

Qegen-Qbat

QegenQbat

17

1

7

UKB

IKBPNSG

bez UPFC

UKB

PNSG

IKB

UPFC

Slika 9. Iznos napona UPFC ~vorišta i, Vi

Slika 10. Iznos napona asinkronog generatora 1 i 7

UPFC7

1

7

1

bez UPFC

PNSG

UKB

IKB


(slika 11) i neizravno odràvati to~no jedini~ni faktorsnage (slika 12). Devijacije iznosa napona ne prenosese u mreù i ne uzrokuju narušavanje kvalitete ispo-ru~ene elektri~ne energije. Razmjena jalove snage sve-dena je na nulu te su time smanjeni gubici djelatnesnage na radijalnom kraku vjetroelektrane.

4.2. Udarna promjena brzine vjetra

Posljedice udarne promjene brzine vjetra Vw (slika 13)mogu}e je ublaìti FACTS protumjerom i izbje}i fluk-tuiranje iznosa napona i toka jalove snage. Udarnapromjena definirana je tijekom 10.5 s kao 40%-tnonajve}e odstupanje od po~etne vrijednosti (8.5 m/s)prema jednogodišnjem obliku pojavnosti.Uz aktiviran UPFC, napon u ~vorištu priklju~enjavjetroelektrane na mreù manje je promjenjiv (slika14). Podràvaju}i napon, UPFC smanjuje promjenunapona generatora (slika 15). Zbog vremenskog kaš-njenja od 15 s pri sklapanju kondezatora, ova udarnapromjena ne inicira niti jednu sklopnu operaciju kon-denzatora. Istodobnim reguliranjem serijskog toka ja-love snage, UPFC zna~ajno smanjuje razmjenu jalovesnage vjetroelektrane s mreòm (slika 16).

4.3. Šumna promjena brzine vjetra

Šumna promjena brzine vjetra Vw (slika 17) ilustriraFACTS sposobnost istodobnog izravnavanja profilanapona i minimiziranja razmjene jalove snage izme|uvjetroelektrane i mreè. Izabrana je kao ±10%slu~ajna promjena oko po~etne vrijednosti (11 m/s).

44

UPFC

bez UPFC

PNSG

UKB IKB

Slika 11. Tok jalove snage prema UPFC ~vorištu j, Qj2

Slika 12. Faktor snage u UPFC ~vorištu j

UPFC

bez UPFC

PNSG

UKB IKB

Slika 13. Udarna promjena brzine vjetra

bez UPFC

UPFC


Slika 15. Iznos napona asinkronog generatora 1

UPFC

bez UPFC


Uz aktivirani UPFC, napon u to~ki priklju~enjavjetroelektrane na mreù odràva se konstantnim(slika 18). Time se ne dozvoljava da tranzijenti u|udublje u mreù i naruše kvalitetu isporu~ene elektri~neenergije. Podràvaju}i napon u 10 kV mreì, UPFCtako|er smanjuje promjenu napona asinkronog ge-neratora (slika 19) u uvjetima pojave sklopnih opera-

cija unutar lokalnog sloga popre~nih kondenzatorskihbaterija. Upravljaju}i serijskim tokom jalove snage,UPFC minimizira razmjenu jalove snage (slika 20) tenjezinim dovo|enjem na nultu vrijednost smanjuje gu-bitak djelatne snage na 10 kV radijalnom kraku izme|uvjetroelektrane i glavne pojne to~ke 110 kV / 10 kV.

4.4. Kontinuirana promjena brzine vjetra

U okviru rješavanja problema regulacije napona i kom-penzacije jalove snage u dugotrajnom periodu, strujnei naponske prilike su analizirane kao dio ukupnih teh-ni~kih aspekata priklju~enja vjetroelektrane na mreù.Radi toga su strujne i naponske prilike dinami~ki ana-lizirane u ovisnosti o kontinuirano promjenjivoj brzinivjetra tijekom 48-satnog perioda. Prora~unati su odzivikarakteristi~nih varijabli vjetroelektrane u ovisnosti obrzini vjetra izmjerenoj na lokaciji izgradnje te u ovis-nosti o djelatnoj i jalovoj snazi optere}enja izmjerenoju 10 kV mreì tijekom 48-satnog perioda. Ukupnasnaga optere}enja izmjerena je u glavnoj pojnoj to~ki10 kV distribucijske mreè (slika 21). Unutar 10-minutnih intervala, ukupno optere}enje mreè raspo-dijeljeno je na ~vorišta optere}enja proporcionalno

45

UPFC

bez UPFC

Slika 16. Serijski tok jalove snage kroz UPFC ~vorište j, Qj2

Slika 17. Šumna promjena brzine vjetra


bez UPFC

IKB UKB

IKBUKB

bez UPFC

UPFC


bez UPFC

bez UPFC

IKB UKB

UKB IKB

UPFC

bez UPFC

UPFC



iznosima njihovih najve}ih snaga. Snage optere}enjapredstavljaju srednje vrijednosti svakog 10-minutnogintervala tijekom 48-satnog perioda.

Konstantni minimalni, konstantni maksimalni i konti-nuirano promjenjivi reìmi pogona vjetroelektrane su-perponirani su na istodobno promjenjive snageoptere}enja u ~vorištima radi predvi|anja ugroènostipogona mreè nakon priklju~enja vjetroelektrane.Razli~iti reìmi pogona vjetroelektrane simulirani suprimjenjuju}i razli~ite oblike brzine vjetra (slika 22).Najprije su analizirana dva potpuno kompenziranareìma konstantnog pogona koji odgovaraju minimal-nom (4 m/s) i maksimalnom (16 m/s) anga`manuvjetroelektrane. Nakon toga je simuliran utjecajizmjerene kontinuirano promjenjive brzine vjetra napogon vjetroelektrane. Oblik kontinuirano promje-njive brzine vjetra uzet je kao uprosje~ena vrijednostsvakog 10-minutnog intervala tijekom 48-satnogperioda koji se odvija izme|u 4 m/s i 25 m/s. Pri tomeniti u jednom trenutku ne dolazi do diskontinuitetauzrokovanih zaustavljanjem i ponovnim pokretanjemvjetroelektrane, ve} se radi o njezinom kontinuiranompogonu.

S obzirom na promjenjivost brzine vjetra kao ulaznogparametra, vjetroelektrana injektira promjenjivu dje-latnu i jalovu snagu u distribucijsku mreù izlaù}iobli`nje potroša~e neèljenim devijacijama iznosanapona. Promjenjiva djelatna snaga ovisi o Pw(Vw)karakteristici vjetroturbine (slika 6). Konvencionalne(popre~ne kondenzatorske baterije) i FACTS naprave(UPFC) primijenjene su radi izravnavanja naponskogprofila u mreì, odràvanja stabilnosti, ispravljanja fak-tora snage i smanjivanja gubitaka djelatne snage i ener-gije putem minimiziranja toka jalove snage u mreì.Protumjera zasnovana na djelovanju FACTS napraveima kontinuirani utjecaj na fluktuiraju}i iznos napona itok jalove snage za razliku od konvencionalnih naprava~iji je utjecaj diskontinuitetno diskretan.Zbog promjenjivosti djelatne i jalove snage op-tere}enja u ~vorištima te razli~itih oblika brzine vjetra,injektirana djelatna snaga vjetroelektrane postajepromjenjiva prema Pw(Vw) karakteristici vjetroturbine(slika 23), istodobno uzrokuju}i promjenjivost jalovesnage koju asinkroni generatori povla~e iz mreè (slika24). Kapacitivnost pogona asinkronog generatoranu`no traì protumjeru u obliku lokalnog kompenza-

46

P

Q

Slika 21. Ukupna snaga opetere}enja u 10 kV mreì

Slika 22. Konstantni i kontinuirano promjenjivi oblicibrzine vjetra

Slika 23. Djelatna snaga vjetroelektrane injektirana u 10kV mreù

16 m/s

4 m/s

Slika 24. Razmjena jalove snage vjetroelektrane s 10 kVmreòm


cijskog ure|aja. U to~ki priklju~enja na mreù, vjetroe-lektrana treba injektirati djelatnu snagu uz minimalnurazmjenu jalove snage. Uo~ava se da konvencionalnaprotumjera ne samo da uzrokuje diskontinuitetnudiskretnost, ve} se njezine sklopne operacije prenosedalje u 10 kV mreù. Ukoliko je UPFC aktiviran umodu podrške iznosu napona i serijskom toku jalovesnage, njegov je utjecaj na injektiranu djelatnu snaguvjetroelektrane zanemariv. Me|utim, utjecaj narazmjenu jalove snage izme|u vjetroelektrane i 10 kVmreè postaje vrlo zna~ajan.Ukoliko UPFC predstavlja spojku izme|u vjetroelek-trane i mreè, osim anuliranja serijskog toka jalovesnage (slika 24) mogu}e je istodobno regulirati i iznosnapona u ~vorištu priklju~enja (slika 25). FACTS pro-tumjera ne samo da neutralizira diskretnost konven-cionalnih naprava forsiranjem kontinuiranog odzivavarijabli vjetroelektrane ve} i utje~e na izravnavanjeprofila napona koji je pod utjecajem promjenjive injek-tirane snage vjetroelektrane uzrokovane promje-njivom brzinom vjetra.

Razli~iti reìmi pogona vjetroelektrane i promjenjivesnage optere}enja uzrokuju promjenjivost razmjenesnage u glavnoj pojnoj to~ki 110 kV/10 kV (slike 26 –27). Pri Vw=4 m/s, djelatna snaga se distribucijskojmreì dobavlja iz 110 kV mreè (pozitivne vrijednosti).Pri Vw=16 m/s, djelatna snaga ima suprotni smjer(negativne vrijdnosti). Vjetroelektrana injektira onajdio djelatne snage koji nije utrošen na 10 kV razini u110 kV mreù. Razmjena jalove snage odràva se kon-stantnom. Konvencionalna protumjera stvara kratko-trajna odstupanja zbog diskretne naravi 10-minutnihintervala. FACTS kontinuirana kompenzacija sma-njuje odstupanje jalove snage razmjene.Promjenjive snage optere}enja i razli~iti reìmi pogonavjetroelektrane ~ine promjenjivima gubitke djelatnesnage i energije u 10 kV mreì (slike 28 – 29). Ako sevjetroelektrana nalazi u intermitentnom pogonu iz-me|u minimuma i maksimuma, gubici djelatne snagepostaju izrazito poreme}eni. Maksimalni pogon

vjetroelektrane ~ini pribli`no 20 puta ve}e gubitke uusporedbi s minimalnim. Gubici djelatne energijeovise o gubicima djelatne snage. Na kraju 48-satnogperioda, za tri reìma pogona (bez/sa UPFC) gubicidjelatne energije iznose 333/327 kWh (4 m/s),

47


Slika 26. Razmjena djelatne snage u pojnoj to~ki110 kV/10 kV

16 m/s

4 m/s

Slika 27. Razmjena jalove snage u pojnoj to~ki110 kV/10 kV

sa UPFC

bez UPFC

kontinuirano promjenjiva brzina vjetra

Slika 28. Gubici djelatne snage u 10 kV mreì

16 m/s

4 m/s


4125/4023 kWh (intermitentni pogon) i 8607/8572kWh (16 m/s). Uz aktivirani UPFC, gubici djelatne e-nergije smanjeni su zbog anuliranja toka jalove snagekroz radijalni krak koji povezuje vjetroelektranu s glav-nom pojnom to~kom.Tijekom 48-satnog perioda, vjetroelektrana isporu~ujeelektri~nu energiju u 10 kV distribucijsku mreù (slika30). Na kraju perioda, za tri reìma pogona isporu~enaelektri~na energija iznosi -1 MWh (4 m/s), 159 MWh(intermitentni pogon) i 264 MWh (16 m/s). UPFC imazanemariv utjecaj na isporu~enu elektri~nu energiju.Pri 4 m/s, energija ima negativni predznak jer je vlastitapotrošnja vjetroelektrane ve}a od minimalneproizvodnje svih vjetroturbina. Na kraju perioda, gu-bici energije u 10 kV mreì pribli`no iznose 2.5% od is-poru~ene energije u intermitentnom pogonu, odnosno3.3% u maksimalnom pogonu (16 m/s).

Na temelju ukupnog broja radnih sati tijekom jednegodine ekstrapoliraju se iznosi proizvedene energije ienergije gubitaka s 48-satnog perioda na godišnju ra-zinu. Tako|er, daljnjim razvijanjem razli~itih modelavjetroelektrane omogu}ilo bi se provo|enje usporedbirazli~itih tipova vjetroturbina s obzirom na proizve-

denu elektri~nu energiju. Naime, u ovom je ~lankuanaliziran tip vjetroturbine sa stalnom brzinom vrtnje ikonstantnom frekvencijom koji optimalni pogon imasamo u jednoj radnoj to~ki, odnosno samo pri jednojbrzini vjetra. Nadalje bi bilo potrebno razviti modelvjetroturbine s promjenjivom brzinom vrtnje i regulira-nom frekvencijom koji optimalni pogon ima u više rad-nih to~aka, odnosno pri više razli~itih brzina vjetra.Tada bi se ista vrsta analize provela i za taj suvremenijitip vjetroturbine. Me|usobnom usporedbom iznosaproizvedene elektri~ne energije za ta dva tipa vjetro-turbina postigao bi se ~vrsti ekonomski numeri~ki po-kazatelj. Na temelju tog pokazatelja provela bi seekonomska analiza isplativosti pove}anog inicijalnogulaganja u suvremeniji (skuplji) tip vjetroturbine ~ijimse korištenjem proizvodi ve}i iznos elektri~ne energije.Ukoliko je elektri~na energija koja je proizvedena u su-vremenim vjetroturbinama tijekom odre|enog razdob-lja znatnije pove}ana u usporedbi sa standardnim ti-pom vjetroturbine, financijski je opravdano inicijalnove}e ulaganje u novo tehnološko rješenje.

4.5. Interakcija izme|u vjetroturbinei LTC transformatora

Vjetroelektrana je putem radijalnog kraka spojena naniskonaponsku stranu LTC transformatora u glavnojpojnoj to~ki distribucijske mreè. Interakcija izme|uvjetroelektrane i LTC-a moè se javiti pri ekstremnovelikim i ponavljaju}im udarnim promjenama brzinevjetra Vw (slika 31). Promjena je definirana periodomod 100 s te 100%-tnim najve}im odstupanjem odpo~etne vrijednosti (7.5 m/s). Predstavlja ekstremnoveliki poreme}aj ulazne varijable na mehani~koj stranivjetroturbine. Izaziva velika odstupanja injektiranesnage vjetroelektrane i napona u mreì.

Ako je zona nedjelovanja regulacije napona LTCtransformatora postavljena unutar uskog raspona(±0.010 pu), a ukupno vremensko zatezanje proradekorespondira s periodom udarne promjene, fluktuacijenapona mogu izazvati proradu LTC-a (slike 32 – 33).

48

16 m/s

4 m/s

kontinuirana

bez UPFC

sa UPFC

Slika 29. Gubitak djelatne energije u 10 kV mreì

4 m/s

16 m/s

kontinuirana

Slika 30. Isporu~ena elektri~na energija vjetroelektraneSlika 31. Ponavljaju}a udarna promjena brzine vjetra


FACTS protumjera ublaàva fluktuacije napona umreì koje su inducirane velikim ponavljaju}im prom-jenama brzine vjetra. Uz aktiviran UPFC, LTC shemase ne inicira budu}i da se regulira napon u ~vorištupriklju~enja vjetroelektrane na mreù (slika 34).UPFC blokira penetraciju velikih odstupanja iznosa

napona uzdu` radijalnog kraka od vjetroelektraneprema glavnoj pojnoj to~ki gdje je smješten LTC trans-formator.Podràvaju}i napon, UPFC smanjuje promjenu na-pona asinkronog generatora (slika 35). Istodobnimreguliranjem serijskog toka jalove snage, UPFCzna~ajno smanjuje razmjenu jalove snage s mreòm(slika 36). FACTS protumjera ponovno se pokazujevrlo uspješnom.

4.6. Oto~ni pogon vjetroelektrane

Vjetroelektrana u nereguliranoj izvedbi, op}enito nijeu mogu}nosti zadràti stabilan pogon nakon odvajanjaod krute mreè ukoliko u istoj izoliranoj mreì nemadrugih reguliranih jedinica. Oto~ni pogon nije ostvarivniti u slu~aju kada je brzina vjetra na lokaciji vjetroe-lektrane dostatna za uravnoteìvanje snaga u mreì.Primarno je problem vezan uz nedostatak sposobnostivjetroelektrane za regulacijom frekvencije tesekundarno za regulacijom napona. U hibridnim she-mama, vjetroelektrana se kombinira s drugom reguli-ranom proizvodnom jedinicom koja omogu}ujezadràvanje stabilnog oto~nog pogona.

49

LTC (dolje)

LTC (gore)

Slika 32. Prijenosni omjer LTC transformatora

Slika 33. Promjena reguliranog naponaLTC transformatora

UKB

IKBLTC (dolje)

LTC (gore)

UPFC

UPFC

bez UPFC

sa LTC

bez LTC



UPFC

bez UPFC

bez LTC

sa LTC


UPFC

bez UPFC


Ilustrirana je neupravljivost vjetroelektrane tijekomodvajanja od krute mreè. Analizirana su tri slu~aja uovisnosti o razlici izme|u snage potrošnje i proizvodnjeu distribucijskoj mreì nakon odvajanja (P=0.1 MW,1.1 MW i 2.2 MW). Nakon ispada LTC transforma-tora, distribucijska mreà izolirana je od krute mreè iima snagu proizvodnje samo iz vjetroelektrane. S obzi-rom na neupravljivost vjetroelektrane predmetnogtipa, odvajanje uzrokuje problem s frekvencijom i/ilinaponom. Unutar 1.5 s dolazi do sloma napona u ~vo-rištima mreè (slika 37). Frekvencija u oto~nom sus-tavu poprima vrlo velike vrijednosti ve} unutar prvesekunde nakon poreme}aja (slika 38). U svakom odslu~ajeva, frekvencija se pove}ava nakon sloma na-pona s obzirom da potrošnja tereta pada na nulu zbogovisnosti o iznosu napona. Uz aktiviran UPFC u na-ponskom reìmu s obje strane, naponski dio problemamogu}e je riješiti. Ukoliko je napon u ~vorištu prik-lju~enja vjetroelektrane podràn djelovanjemUPFC-a, naponi u mreì se stabiliziraju. Me|utim, od-stupanje frekvencije moè biti preveliko ne dozvoljava-ju}i kontinuirani pogon.

5. ZAKLJUÂK

Unutar ovog ~lanka uspore|ene su konvencionalne iFACTS protumjere u okviru problema regulacije na-pona i kompenzacije jalove snage. Korist od primjeneFACTS naprava zasnovanih na energetskoj elektronicijasno je ilustrirana unutar problema priklju~enjavjetroelektrane na distribucijsku mreù. FACTSrješenje preventivno smanjuje odstupanje iznosa na-pona koje inducira vjetroelektrana injektiranjempromjenjive snage u distribucijsku mreù. Uz aktivi-rani UPFC, problem regulacije napona i kompenzacijejalove snage vjetroelektrane zna~ajno se ublaàva isto-dobnom regulacijom iznosa napona i serijskog toka ja-love snage u ~vorištu priklju~enja vjetroelektrane namreù. Predo~eni rezultati ukazuju na mogu}nostprimjene FACTS naprava u još jednom zanimljivom iprogresivnom podru~ju.

6. DODATAK

Tablica A.1 Osnovni parametri UPFC-a

SCONV1n (MVA) 4

SCONV2n (MVA) 4

rmax (pu) 0.05

Xk (pu) 0.05

Tablica A.2 Osnovni parametri vjetroelektrane (G/g)

Pn (kW) 7x(800/200)

Un (V) 690 V 10 %

Sn (kVA) 909/232

1:n 1:63.6

RS () 0.0131/0.1165

XS () 0.24/0.72

Rr () 0.014/0.073

Xr () 0.16/0.97

Xmag () 5.94/22.2

Hm (s) 0.234/0.410

Hg (s) 0.008/0.014

HT (s) 5.644/9.787

�c (�) 3.6�/3.6�

cc (pu torque/rade) 884/821

Dc (pu torque/pu speed) 1200/1200

Dm (pu torque/pu speed) 0.008664/0.008031

Dg (pu torque/pu speed) 1.168/1.083

DT (pu torque/pu speed) 147.15/136.73

50

Slika 37. Iznos napona UPFC ~vorišta i i j, Vi i Vj

UPFC

bez UPFC

UPFC

bez UPFC

Slika 38. Frekvencija nakon odvajanja od krute mreè


LITERATURA

�1� N. JENKINS et al., "Embedded generation", IEE Series31, ISBN 0 85296 774 8, London, UK, 2000

�2� CIGRÉ, "Impact of increasing contribution of dispersedgeneration on the power system", WG 37.23, Feb. 1999

�3� T. ACKERMANN et al., ''Distributed generation: adefinition'', Electric Power Systems Research, vol. 57,2001, pp. 195-204

�4� N. HATZIARGYRIOU, ''Distributed energy sources:Technical challenges'', IEEE 2002 Winter Meeting, NY,USA, Jan. 2002

�5� J. LOPES, ''Integration of dispersed generation on dis-tribution network – Impact studies'', IEEE 2002 WinterMeeting, NY, USA, Jan. 2002

�6� S. HEIER, "Grid integration of wind energy conversionsystems", John Wiley & Sons, 1998

�7� CIGRÉ, "Modelling new forms of generation and stor-age", WG 38.01, Nov. 2000

�8� N. DIZDAREVIC, "Unified Power Flow Controller inalleviation of voltage stability problem", Ph.D. thesis,University of Zagreb, Croatia, Oct. 2001, �Online�. Ra-spoloìvo: www.eihp.hr/~ndizdar

�9� N. DIZDAREVI] et al., "Utjecaj vjetroelektrane nanaponske i strujne prilike u elektroenergetskoj mreì",studija, EI 'HRVOJE PO@AR', Zagreb, Hrvatska,2003, �Online�. Raspoloìvo: www.eihp.hr/~ndizdar

�10� R. CHEDID et al., ''Adaptive fuzzy control for wind-diesel weak power systems'', IEEE Trans. Energy Con-version, vol. 15, No. 1, March 2000, pp. 71-78

�11� M. NOROOZIAN et al., ''Use of UPFC for optimalpower flow control,'' IEEE Trans. Power Delivery, vol. 17,no. 4, pp. 1629-1634, Oct. 1997

�12� N. DIZDAREVIC et al., "Composite load sensitivity involtage stability problem solved by Unified Power FlowController," Power System Computation Conference,Seville, Spain, June 2002, 38/4, �Online�. Raspoloìvo:www.eihp.hr/~ndizdar

FACTS COMPENSATION OF REACTIVE POWER FROMWIND POWER PLANTS

In this paper the problem of FACTS regulation of voltageand reactive power compensation is presented in a distribu-tion network with wind power plant connected.Wind power plant has constant speed and constant fre-quency using asynchronous generator operated by notregulated wind turbine. The problem is analyzed based onshort-term (10sek), mid-term (10min) and long-term (48hours) time period of system variables reaction on differentwind speed changes. Regarding different wind speed windpower plant injects different values of active and reactivepower into distribution network whereby near consumersare subject to significant voltage changes.In a conventional approach to the problem shunt compensa-tion batteries situated in the node of asynchronous generatorwere used. In FACTS approach Unified Power Flow Control-ler – UPFC is used, which is situated in the node where windpower plant is connected to the distribution grid.Using FACTS compensation presents an attempt to resolvetechnical questions of voltage regulation in the node ofwind power plant connection and minimisation of reactivepower interchange between wind power plant and distribu-tion network.

ANPASSUNGSFÄHIGE BLINDLEISTUNGSKOMPEN-SIERUNG EINES WINDKRAFTWERKES

Im Artikel sind, für einen Verteilungsnetz mit angeschlosse-nem Windkraftwerk, Fragen der Spannungsregelung undder Kompensierung der Blindleistung bearbeitet. Dazu be-diente man sich der Technologie genannt “FACTS”( Flexi-ble Alternative Current Transmissiom System =anpassungsfähiges Wechselstromübertragungssystem).Das Kraftwerk hat eine nichtgeregelte Windturbine und ei-nen Asynchrongenerator und ist bei unstätiger Dreh-geschwindigkeit an ein Netz mit stätiger Frequenzangeschlossen. Das Problem ist für eine kurzdauernde (10s), eine mitteldauernde (10 min) und eine langdauernde (48st) Abfragezeit der Systemvariablen bei verschiedenenWindgeschwindigkeitsänderungen erörtert worden. Wegender Änderungen der Windgeschwindigkeit, speisst dasWindkraftwerk ins Verteilungsnetz eine sich veränderndeWirk- und Blindleistung ein, und setzt damit naheliegendeVerbraucher bedeutenden Schwankungen der Spannungaus.Bei der üblichen Lösung dieser Frage wurden querliegendeKondensatorenbatterien im Knotenpunkt des Asynchron-generators verwendet.Bei der “FACTS”- Lösung wurde (im Anschlusspunkt desWindkraftwerkes an das Verteilungsnetz) ein integrierterRegler des Leistungsflusses (engl. = Unified Power FlowController “UPFC”), eingebaut.Durch die Nutzung einer “FACTS”-Einrichtung wurde ver-sucht technische Fragen der Spannungsregelung imAnschlusspunkt des Windkraftwerkes zu lösen, sowie denden Blindleistungsaustausch zwischen Kraftwerk undVerteilungsnetz auf einen Mindestmaß zurückzuführen.

Tuma~enja iz rje~nika Brandstetter i Lexrom:

automatische Protokollumschaltung (HPS) / automaticprotocol switchingequivalent isotropically radiated power (EIRP) (RP) / iso-trope StrahlungsleistungProtokoll n (Tr) / protocol n (formal set of conventions be-tween communicating processes on the format and contentof messages to be exchanged)electronic highway (Net, Tr) / elektronische Breitband-trasse, elektronische Autobahndiffused junction (Sc) / diffundierter Übergang (DIN 41852,Aug. 1978), diffundierter Zonenübergang

Naslov pisaca:

Dr. sc. Nijaz Dizdarevi}, dipl. ing.dr. sc. Matislav Majstrovi}, dipl. ing.dr. sc. Sr|an @utobradi}, dipl. ing.Energetski institut "Hrvoje Poàr"Savska 163,10000 Zagreb, Hrvatska


51


O MJERENJU IMPEDANCIJE

Dr. sc. Dušan V u j e v i }, Zagreb

UDK 621.3.011.21:621.317PREGLEDNI ^LANAK

U svakom izmjeni~nom sklopu, ure|aju ili mreì impedancije su osnovne sastavnice. Vrijednosti impedancija i njihovih sastav-nica odre|uju se mjerenjem. Postoji više mjernih metoda na kojima se zasnivaju laboratorijski i komercijalni mjerni ure|aji iinstrumenti.

Klju~ne rije~i: impedancija, mjerenje impedancije.

1. UVOD

Mjerenje impedancija osim u elektrotehnici obavlja seu elektrokemiji (npr. baterije, elektrokemijski kon-denzatori), biologiji i medicini (npr. tkivo), akustici(npr. medij ili površina) itd. I frekvencijski raspon prikojima se mjere imepedancije je vrlo širok, od reda ve-li~ine miliherca do reda veli~ine gigaherca. Razvidno jeda se za razli~ite mjerne objekte i frekvencijske opsegetrebaju rabiti razli~ite mjerne metode. Takvih metodaima veliki broj. Stoga }e ovdje biti opisane samo me-tode mjerenja impedancija u elektrotehnici preteìtopri relativno niskim frekvencijama.U elektrotehnici se impedancijom (prividni otpor),koja se iskazuje u omima (), naziva serijska i/iliparalelna kombinacija realnih ili djelatnih (otpor R) iimaginarnih ili jalovih (reaktancija X) sastavnica (kom-ponenti). Reaktancija X moè biti induktivna ( XL =�L) ili kapacitivna (XC = 1/�C), gdje je � kru`nafrekvencija. Impedancija se, kao kompleksna veli~ina,moè prikazati u kompleksnoj ravnini vektorom Z =R + jX (sl. 1.), ili modulom (apsolutni iznos) Z=�Z� iargumentom u obliku: Z = Z � , Z = Zej�, ili rje|ekao Z = Z ��, gdje je � kut vektora Z prema realnoj osi.Taj kut je pozitivan ako je reaktancija induktivna, anegativan ako je kapacitivna. Za impedanciju i njezinesastavnice moè se pisati: R = Z cos , X = Z sin , Z= (R2 + X2)1/2 i = arctg (X/R). Ne valja zaboraviti daje Z = U/I.Valja napomenuti da se kompleksne veli~ine, iskazanevektorima, u literaturi razli~ito ozna~uju. Naj~eš}e seozna~uju "masnim" (bold) slovima, zatim crticom, to~ki-com, kruì}em ili strjelicom iznad, te crticom ispod sim-bola, a u starijoj literaturi i pisanim velikim slovima �1�.Me|unarodna elektrotehni~ka komisija (IEC) normi-rala je ozna~ivanje crticom ispod simbola �2�.Kada impedanciju ~ini paralena kombinacija sastav-nica R i X, izraz za Z je sloèniji, pa se ~esto rabi njezina

recipro~na vrijednost, admitancija ili prividna vodljivavrijednost, ~iji se vektor ozna~uje s Y. Admitancija imadvije sastavnice, radnu vodljivu vrijednost ili konduktan-ciju G i jalovu vodljivu vrijednost ili susceptanciju B, paje: Y = 1/Z = 1/(R + jX) = R/(R2 + X2) - jX/(R2 + X2) =G + jB = Y ��, odnosno: G = R/(R2 + X2), B = X/(R2

+ X2) i �= - , ili: G = Y cos �, B = Y sin �, Y = �Y� =(G2 + B2)1/2 i � = arctg (B/G). Tako|er je Y = I/U.Admitancija se iskazuje u simensima (S). U anglosak-sonskoj literaturi, posebice starijoj, admitancija se is-kazuje i u mho (obratno od ohm). Kut � je pozitivanako je susceptancija kapacitivna, a negativan ako je in-duktivna. Na sl. 1. prikazane su veze izme|u parame-tara impedancije i admitancije.Bezdimenzijski ~initelj (faktor) dobrote Q mjera je "~is-to}e" reaktancije. înitelj dobrote za svitke je: Q =XL/R = BL/G.

53

R

R

a)

c)

b)

d)

R

G

GG

R

XL XC

jXC

XL

BL

jBL

jXL

jBCBC

Z

Y

Y

Z

�

�

�

��

�

�

�

Slika 1. Serijski i paralelni spojevi realnih i imaginarnihsastavnica impedancije i njihovi vektorski prikazi:

a) serijski; b) paralelni

Za kondenzatore se definira ~initelj disipacije: D = 1/Q.Simbol D (ili rje|e DF) naj~eš}e se rabi u anglosakson-skoj literaturi, dok je u europskoj uobi~ajen nazivtanges kuta gubitaka (tg �), ili kra}e ~initelj gubitaka, jerje tanges maloga kuta pribli`no jednak tom kutu iska-zanom u radijanima. Kut � komplementaran je kutu ,odnosno � (sl. 1), a vrijede odnosi: tg � = R/XL = R/XC

= G/BL = G/BC.Poèljno je da svici imaju što ve}i Q, a kondenzatori štomanji D, odnosno tg �. Npr. etalonski kondenzatori skremenom (kvarcom) kao dielektrikom imaju ~initeljgubitaka pribli`no 10-5 pri 1 kHz, a kondenzatori s dru-gim dielektricima od 10-4 do 10-2. Danas je malo kon-denzatora s ~initeljem gubitaka ve}im od 5.10-2.Pri raš~lambi (analizi) sklopova s kondenzatorima~esto se, za odre|enu frekvenciju, rabi serijska iliparalelna nadomjesna shema idealnih sastavnica�1��4�. Ako se s Rs i Cs ozna~e nadomjesni serijski ot-por i kapacitet, a s Rp i Cp paralelni nadomjesni otpor ikapacitet (sl. 2.a), izme|u njih postoje ovi odnosi: Cs =(1 + tg2

�)Cp; Rs = Rp tg2�/(1 + tg2

�); Cp = Cs/(1 +tg2

�); Rp = Rs(1 + tg2�)/ tg2

�, gdje je tg � = �RsCs =1/(�RpCp).

Isti se postupak primjenjuje i za svitke, kad se s Lozna~uje induktivitet, a s R djelatni otpor. Rabe}i isteindekse za serijski i paralelni nadomjesni spoj kao i kodkondenzatora (sl. 2.b), tada izme|u njih vrijede slije-de}i odnosi: Ls = LpQ2/(1 + Q2); Rs = Rp/ (1 + Q2); Lp

= Ls(1 + Q2)/Q2; Rp = (1 + Q2)/Rs, gdje je Q = �Ls/Rs

= Rp/�Lp.U praksi se rabi ona nadomjesna shema koja omo-gu}uje jednostavniju raš~lambu mjerne sheme.

2. ZNAÂJKE SASTAVNICA IMPEDANCIJE

Niti jedna sastavnica impedancije nije posve "~ista",nego je kombinacija neèljenih djelatnih i reaktivnihdodatnih (parazitskih) sastavnica. To zna~i da ì~aniotpornici imaju neèljeni induktivitet namota otporneìce i kapacitete izme|u zavoja te ìce i prema okolišu.Kondenzatori pak imaju otpor i induktivitet dovoda iobloga, a svici otpor ìce kojom su namotani i kapacitetizme|u zavoja i slojeva ìce. Svakoj se sastavnici im-pedancije moè pridijeliti prava, djelatna (efektivna) imjerena vrijednost.

2.1. Prava vrijednost

Prava vrijednost sastavnice impedancije naj~eš}e je de-finirana matemati~kim izrazom i u njoj nisu uklju~eneparazitske sastavnice. Tako je npr. prava (elektrostat-ska ili istosmjerna) vrijednost kapaciteta kondenza-tora odre|ena izrazom: C0 = � A/d, gdje je �

dielektri~ka (permitivna) stalnica (konstanta), A ploš-tina obloga kondenzatora a d razmak izme|u obloga, tj.debljina dielektrika (izolatora). Dielektri~ka stalnica �

umnoàk je apsolutne dielektri~ke stalnice (vakuuma)�0 = 8,854.10-12 F/m i relativne (bezdimenzionalne) die-lektri~ke stalnice �r. Relativna dielektri~ka stalnica semoè iskazati i omjerom kapaciteta C i C0, tj. �r = C/C0,gdje je C0 kapacitet kondenzatora s vakuumom kaodielektrikom, dok je C kapacitet istog kondenzatora sdrugim dielektrikom.Relativna dielektri~ka stalnica vakuuma i zraka je 1,00.U suvrememenim se kondenzatorima naj~eš}e rabedielektrici ~ija je relativna dielektri~ka stalnica �r iz-me|u 2 (npr. teflon) i 11 (npr. tantalov oksid), a nekekeramike imaju �r ~ak nekoliko tisu}a. Valjaspomenuti, da stalnica za isti dielektrik moè imativrijednosti u širem ili uèm rasponu, npr. od 3,2 do 4,3.Relativna dielektri~ka stalnica �r moè se iskazati i ukompleksnom obliku: �r = �' + j�", gdje realna sastav-nica �' pokazuje sposobnost dielektrika da pohrani na-boj, a imaginarna sastavnica �" je mjera (toplinskih)gubitaka u dielektriku. Omjer imaginarne i realne sas-tavnice je tanges kuta gubitaka, tj. tg � = �"/ �'. Dielek-tri~ka stalnica pokazuje sposobnost tvari daneutralizira dio primijenjenog stati~kog elektri~nogpolja. To se postiè pomakom naboja u pravcu nari-nutog polja, tzv. polarizacijom u dielektriku. Polariza-cijski mehanizam, kao i relativna dielektri~ka stalnica,su vremenski, tj. frekvencijski (nelinearno), ovisni. U-kupna polarizacija je rezultat zbroja ~etiriju vrsta po-maka: orijentacijski (stalni dipoli), ionski, elektroni~kii interfacijalni (prostorni naboj).

2.2. Djelatna vrijednost

U djelatnoj vrijednosti uklju~ene su i frekvencijskiovisne parazitske sastavnice. Na sl. 3.a prikazana je pot-puna nadomjesna shema kondenzatora sa svim para-zitskim sastavnicama. Elektrostatski ili istosmjernikapacitet ozna~en je s C0. Otpor Rv predo~ava, redo-vito vrlo male, otpore dovoda i elektroda kondenza-tora, a Lv njihov induktivitet. Pri frekvencijama niìmod 1 kHz utjecaj induktiviteta dovoda do elektroda, pai samih elektroda, moè se zanemariti. Struja I kon-denzatora prouzro~it }e na tom otporu gubitke I2Rv,koje moèmo predo~iti kao jednu od sastavnicatangesa kuta gubitaka tg �1 = �RvC0.Otpor Ri je izolacijski otpor dielektrika, tj. otpor za is-tosmjernu struju. Taj otpor, za isti materijal, opada sploštinom dielektrika, pa ga proizvo|a~i kondenzatora~esto ne iskazuju izravno nego, prema preporukama

54

RsRs

RpRp

LsCs

a) b)LpCp

Slika 2. Serijski i paralelni nadomjesni spojevi kondenza-tora i svitka s gubicima: a) kondenzatora; b) svitka

D. Vujevi}: O mjerenju impedancije Energija, god. 53 (2004) 1, 53 – 62

EIA (Electronic Industries Association, ameri~ka ud-ruga koja izdaje tzv. preporu~ene norme), kaoumnoàk kapaciteta C0 i Ri, tj. u omfaradima (F),npr. 50 000 F. Tako bi kondenzator iskazan s 50 000F i kapaciteta 2 �F imao izolacijski otpor 25 G, aonaj kapaciteta 1 �F izolacijski otpor 50 G. Grani~navrijednost tako izra~unatog otpora obi~no je 100 G.Me|utim, kondenzatori s propilenskim dielektrikommogu imati izolacijski otpor i 103 G. Gubici u izola-cijskom otporu jednaki su U2/Ri, gdje je U efektivnavrijednost izmjeni~nog napona koji je priklju~en nakondenzator, pa je druga sastavnica tangesa kuta gubi-taka: tg �2 = 1/ (�RiC0). Ti su gubici, u usporedbi s os-talima, vrlo mali.

Dielektri~ni gubici, ~ija je teorija prili~no sloèna,tre}a su sastavnica tangesa kuta gubitaka. Predo~uju seserijskom kombinacijom, obi~no frekvencijski ovisnog,otpora Rd i kapaciteta malog iznosa Cd, odnosno vre-menskom stalnicom RdCd. Vrijednost vremenske stal-nice RdCd moè biti iskazivana u sekundama, satima~ak i danima. Pribli`na vrijednost te sastavnice je: tg �3

= 1/(�RdCd). Ti su gubici prouzro~eni dvjema po-javama: molekularnom polarizacijom i dielektri~komapsorpcijom (interfacijalna polarizacija), koje su izra-zitije kod nehomogenih dielektrika.

Dielektri~ka apsorpcija (dielektri~na relaksacija) jepojava zaostalog naboja i s njim povezanog napona nakondenzatoru nakon njegova izboja. Ta je pojavapoznata više od sto godina, tijekom kojih se nastojaloprikazati je razli~itim modelima radi pouzdaneraš~lambe �5��6��7��8�. Obnova napona na kondenza-toru ovisi o vrsti dielektrika i trajanju izboja, a iskazujese u postotcima napona nabijanja. Obnovljeni naponmjeri se elektrometrom (ulazni otpor najmanje 1010 )ili slicnim sklopovima, kroz koje su struje manje odreda veli~ine 10-10 A, a njihova dielektri~ka apsorpcija,kao i priklju~nog kabela, zanemariva ili poznata. Ti-pi~ne vrijednosti obnovljenog napona, ovisno o vrstidielektrika, u rasponu su od nekoliko promila do neko-liko postotaka napona nabijanja. Tako, npr. nakonizboja kondenzatora s dielektrikom od mylara tijekom10 sekundi, na njemu se pojavljuje napon ~ija je

kona~na vrijednost pribli`no 0,5 % njegova naponaprije izboja, dok kod tinj~evih kondenzatora vrijednosttog napona moè biti i do nekoliko postotaka �4�.Pojava zaostalog naboja uzrokuje poteško}e u integra-torima, sklopovima za uzorkovanje i pam}enje (sampleand hold), U/f pretvornicima itd.

Ukupni ~initelj gubitaka je: tg � = tg �1 + tg �2 + tg �3 .Nadomjesni serijski otpor kondenzatora, koji se kododre|ene frekvencije moè izmjeriti ili izra~unati je: Rs

= tg �/�C0.Etalonski kondenzatori obi~no su smješteni u metalnaku}išta. Stoga se, osim ve} spomenutih parazitskih sas-tavnica, pojavljuju i parazitski kapaciteti izme|u elek-troda kondenzatora i ku}išta.Nadomjesna shema svitka sa i bez feromagnetskejezgre prikazana je na sl. 3.b. S L0 je ozna~ena pravavrijednost induktiviteta svitka, a otpor Rs predo~avadjelatni otpor svitka. Parazitski kapaciteti izme|u za-voja svitka predo~eni su kapacitetom Cp, a gubitci unjima otporom Rp. Gubitci zbog histereze u feromag-netskoj jezgri predo~eni su otporom Rh, a oni odvrtlo`nih struja (kako u feromagnetskoj jezgri, tako ioni u ìci svitka zbog skin efekta i efekta blizine kod vi-sokih frekvencija) otporom Rv. Zbog parazitskih ka-paciteta pojavljuje se, kod odre|enih frekvencija,rezonancija, a zbog otpora Rp i smanjenje ~initelja do-brote Q zra~nog svitka kod viših frekvencija.Ve}i dio preciznih otpornika izra|uje se namatanjemotporne ìce na izolacijsko tijelo. Manje precizni ot-pornici izra|uju se s helikoidnim otpornim slojem naizolacijskom tijelu. Nadomjesna shema takvih otpor-nika prikazana je na sl. 3.c. Sa L je ozna~en induktivitetnamota otpornika, a sa C parazitski kapaciteti izme|uzavoja namota i prema okolišu. Kakvo}u otpornikaozna~uje i vremenska stalnica, koja za frekvencije do20 kHz pribli`no iznosi � = L/R - RC. Bolji otporniciimaju vremensku stalnicu reda veli~ine 10-7 ili manju.Iz navedenog slijedi da je u stvarnosti svaka od sastav-nica impedancije (R,L,C) sama za sebe impedancija.

2.3. Mjerena vrijednost

Mjerena vrijednost impedancije je ona dobivena mjer-nim sklopom, instrumentom ili ure|ajem koji, u pra-vilu, ima neku pogrješku. Mjereni objekt se obi~nospaja na mjerilo (mjerni sklop, instrument) prikladnimpriklju~nicama koje se nalaze na samom mjerilu. Prik-lju~nice mogu biti i kabelom povezane s mjerilom (sl.4.a). Za razli~ita frekvencijska podru~ja postojeodgovaraju}e vrste priklju~nica. Tako npr. prikladnompriklju~nicom-sondom na kabelu mogu se mjeriti para-metri elemenata koji su zalemljeni na tiskanoj plo~ici.Priklju~nice, bez obzira na vrstu, tako|er imaju para-zitske sastavnice, pa one s pogrješkom mjernog sklopabitno utje~u na nesigurnost izmjerene vrijednosti. Nasl. 4.b prikazana je nadomjesna shema sklopa pri mje-renju kapaciteta kondenzatora.

55

Slika 3. Nadomjesna shema kondenzatora, svitka i otpor-nika s parazitskim sastavnicama: a) kondenzatora;

b) svitka; c) otpornika

Rs

R

C

Rv

Rv

Rh

Rp

Ri

L0

L

Lv

a)

c)

b)

Cp

C0

Cd Rd


Pri mjerenju valja smanjiti ili posve otkloniti utjecaj pa-razitskih sastavnica i stranih magnetskih polja. Parazit-ski kapaciteti se otklanjaju, smanjuju ili odre|ujuprikladnim razmještajem sastavnica mjernog sklopa ioklapanjem neferomagnetskim metalom. Zaštitu odstranih magnetskih polja pruàju jednoslojni ili više-slojni oklopi od mekih feromagntskih materijala, npr.permaloja. Pritom se mora paziti da oklop ne utje~e naparametre mjerene impedancije.

2.4. Utjecajne veli~ine

Na mjerenu vrijednost impedancije utje~u frekvencija,razina mjernog signala, temperatura itd. Stoga se otome mora pri mjerenju voditi ra~una. Tako, npr. kodvisokoomskih otpornika, zbog utjecaja parazitskog ka-paciteta koji je paralelan otporu, impedancija te kom-binacije opada s porastom frekvencije priklju~enognapona, dok zbog parazitskog induktiviteta impedan-cija kombinacije raste.Pri mjerenju se na impedanciju mora priklju~iti nekiizmjeni~ni signal (napon ili struja). Mjerni rezultat moèovisiti i o razini signala. Npr. kod kerami~kih kondenza-tora vrijednost njihova kapaciteta se mijenja s veli~inom

priklju~enog izmjeni~nog napona, ovisno o dielektri~kojstalnici keramike (sl. 5. a). Kapaciteti tih kondenzatoraovisni su i o istosmjernom prednaponu ako je on prik-lju~en. Induktivitet svitka s feromagnetskom jezgromovisan je o veli~ini struje kroz svitak (sl. 5. b).Temperaturnu ovisnost pokazuju sve impedancije(npr. temperaturna ovisnost kapaciteta kondenzatoraje, naj~eš}e, razmjerna vrijednosti �r), a neke od njih iovisnost o vlazi, magnetskim poljima, vibracijama ilivremenu (starosti) itd. Ovisnost moè biti linerana ilinelinearna. Stoga se pri njihovoj uporabi, a i mjerenjumora tome posvetiti posebna pozornost.

3. METODE ZA MJERENJE IMPEDANCIJE

Za mjerenje impedancije odabiru se obi~no one me-tode kojima se mogu odrediti obje sastavnice, realna iimaginarna. U mjeriteljskim i drugim laboratorijama utu su se svrhu desetlje}ima rabile i još uvijek raberazli~ite metode, kao npr. UI, usporedbena, one teme-ljene na ve} stoljetnom Wheatstoneovom mostu itd.Pojedine od ovih metoda imaju sloène ina~ice zaodre|eni mjerni opseg i mjernu nesigurnost. Zbogobilja tih metoda bit }e spomenute samo osnove onihkoji se naj~eš}e rabe u prosje~nim laboratorijama i ukomercijalnim izvedbama mjerila �4��9��10�, jer onekoje se rabe u vrhunskim mjeriteljskim laboratorijama~esto su unikatne.

3.1. UI metoda

Najednostavniji na~in odre|ivanja nepoznate impe-dancije je mjerenje struje kroz impedanciju prikladnimampermetrom i pada napona, koji ta struja na njoj iza-ziva, prikladnim voltmetrom (sl. 6. a). Na toj osnovirade i mnogi komercijalni instrumenti. Modul mjereneimpedancije je: Zx = U/I. Sigurne postotne granicepogrješaka mjerene impedancije odre|uju se iz zbrojapogrješaka upotrijebljenih instrumenata.Na nesigurnost mjerenja utje~u i parazitske sastavnicemjernog spoja. Ako se rabe neoklopljeni vodi~i para-zitski kapaciteti izme|u njih su promjenljivi i ovise ome|usobnom poloàju tih vodi~a, pa i samog mje-

56

Slika 4. Spoj mjerene impedancije i instrumenta: a) blokshema mjernog sklopa; b) nadomjesna shema mjernog

sklopa za mjerenje kapaciteta

Rv

Ri

Lv

Y0

Zs

Z

instr.

mjerni objekt priklju~ni sklop i kabeli

priklju~nikabeli

priklju~nisklop

instrument

±%

b)

a)

C0

Cd

Rd

Sika 5. Ovisnost vrijednosti impedancije o raznimparametrima: a) ovisnost kapaciteta kerami~kih

kondenzatora o vrijednosti priklju~enog izmjeni~nognapona; b) ovisnost induktiviteta svitka s feromagnetskom

jezgrom o struji kroz svitak

C L

izmjeni ni naponè

veliki �r

srednji �r

mali �r

0

0

a) b)izmjeni na strujaè

Slika 6. UI metoda: a) shema mjernog sklopa; b) spoj mjereneimpedancije suosnim kabelom; c) nadomjesna shema

Rv

Rv

Lv

Lv

ZX

ZX ZX

c)

b)a)

Cv Cv

V V

A A

U

UU


ritelja. Rabe li se suosni (koaksijalni) kabeli za spajanjemjerene impedancije i sklopa (sl. 6.b), dobiva se na-domjesna shema s prakti~ki nepromjenljivim sastavni-cama (sl. 6. c). Otpori Rv = lR/2, kapaciteti Cv = lC/2,induktiviteti Lv = lL/2 mogu se izra~unati iz podatakaza R, L i C kabela iskazani po metru njegove duljine l.Redovi veli~ina sastavnica za kabel, npr. valne impe-dancije 50 , su: R = 10 m/m, L = 100 nH/m i C =0,1 nF/m. Parazitske sastavnice utje~u na frekvencijskuovisnost kapaciteta i ~initelja gubitaka.Rabe se troì~ni i peteroì~ni spojevi sa suosnim kabe-lima. Njihove nadomjesne sheme su sloènije.

3.2. Usporedbena metoda

Ova se metoda zasniva na mjerenju padova napona U1 iU2, voltmetrima V1 i V2 koje stalna struja I stvara naserijski spojenim impedancijama ZN i Zx (sl. 7. a). Iz tihpodataka moè se odrediti impedancija: Zx =ZN(U1/U2).Sastavnice mjerene impedancije ne mogu se izravnoodrediti. Me|utim ako se upotrijebe prikladni elek-troni~ki sklopovi ili mikroprocesor mogu se dobiti realnei imaginarne sastavnice mjerene impedancije. Na~elnablok shema jednog takvog sklopa prikazana je na sl. 7. b.

Jedna od ina~ica te metode je ona triju voltmetara(sl. 7. c). Mjerenjem padova napona U1, U2 i U3, volt-metrima V1, V2 i V3 velikog unutarnjeg otpora, moè seosim modula impedacije Zx = RNU1/U2 odrediti i faznikut: cos = (U3

2 - U12 - U2

2)/ (2U1U2). S prikadnim digi-talnim voltmetrima ovom se metodom postiè, priniìm frekvencijama, relativna mjerna nesigurnostreda veli~ine 10-6.

3.3. Mosne metode

Wheatstoneovim mostom naziva se elektri~ni sklop s~etiri grane (sl. 8. a). U jednoj je grani mjerena, a u os-tale tri grane su poznate impedancije. U jednu od tzv.

dijagonala spaja se izvor napona, npr. oscilator, a udrugu osjetljivi instrument, tzv. nulinstrument N im-pedancije Z5. Nulinstrument je u pravilu analogni inaj~eš}e elektroni~ki. Elementi u granama s poznatimimpedancijama ru~no se uga|aju dok se ne izjedna~epotencijali to~aka A i B, tj. dok nulinstrument nepokaè minimum (ako nisu uklonjene smetnje) od-nosno ništicu. To se naziva ravnoteòm mosta. Tada jezadovoljen uvjet ravnoteè: Z1Z4 = Z2Z3. Ako se u ovujednad`bu uvrsti Z1 = R1 + jX1 itd. i odvoje realni dije-lovi od imaginarnih dobit }e se dvije jednad`be: R1R4 -X1X4 = R2R3 - X2X3 i R1X4 + R4X1 = R2X3 + R3X2.Napišu li se impedancije u obliku: Z = Zej i uvrste ujednad`bu ravnoteè mosta, dobivaju se opet dvije jed-nad`be: Z1Z4 = Z2Z3 i 1 + �4 = �2 + �3, gdje su �1,�2, �3 i �4 fazni kutovi impedancija u odgovaraju}imgranama mosta. Stoga u izmjeni~nim mostovima valjauga|ati najmanje dva elementa. Ako je mjerena im-pedancija u prvoj grani tada je Z1 = Z2Z3/Z4. Zamijeneli se mjesta nulinstrumenta i izvora uvjeti ravnoteèmosta ostaju nepromijenjeni.

Uga|anje ravnoteè mosta moè potrajati deset i višeminuta, ako ono nije neovisno. Neovisno se moèuga|ati, ako se pri naizmjeni~nom uga|anju dvaju ele-menata mosta radi postizanja ravnoteè, uga|anjemjednog elementa mosta ne razugodi stanje u mostudostignuto uga|anjem drugog elementa. Koje ele-mente valja uga|ati da se postigne neovisnost vidi se izjednad`bi uvjeta ravnoteè za svaki most. Naime, valja

57

Slika 7. Usporedbena metoda: a) na~elna shema; b) shemas elektroni~kim sklopovima; c) metoda triju voltmetara

a)

c)

b)

ZX

ZX

ZXUXV1

V1

V2

V2

V3

ZN

ZN

ZNUN

Re

Im

Slika 8. Mosne metode: a) izmjeni~ni Wheastoneov most;b) Maxwellov most; c) Owenov most; d) Scheringov most

c) d)

b)

ZX Z2Z5

NN

N

N

AA

A

A

BB

B

B

D

DD

C

CC

Z3

R3

R3

R4

C4

C4

R3R3

Z4

a)

LX

CX

LX

RX

RX=

CX= RX=RX=

R R RX 2 3= C4

Z Z Z ZX 4 2 3=

tg C R� �= 4 4

L R CX 3 4= R2

RX

RX

R2

R2

C2 R3R3

R2

R4

R4

R3 C2C2

R4

C4

C4

C4

C2 C2


uga|ati onaj element ~ija se veli~ina nalazi u izrazu zarealnu sastavnicu impedancije, a ne nalazi se u izrazuza imaginarnu sastavnicu i obratno. U jednad`bamaravnoteè mostova ovdje su, uz pripadne sheme, sim-boli tih elemenata ozna~eni "masno" (bold). Uzposebne uvjete, neovisno uga|anje moè se posti}i idrugim elementima u mostu.Fazno osjetljivim nulinstrumentima moè se ugoditiravnoteà mosta u vrlo kratkom vremenu, prakti~ki udva koraka, jer se na njima moè pratiti tijek uga|anja,tj. uga|anje koje od sastavnica (realna ili imaginarna)pribliàva most ravnoteì. Poèljno je da nulinstru-ment bude osjetljiv samo na frekvenciju izvora napa-janja mosta (frekvencijski selektivni nulinstrument),jer se njime moè ugoditi ravnoteà unato~ utjecajastranih polja ~ija je frekvencija razli~ita od frekvencijenapajanja.Iz poznatih vrijedosti elemenata mosta odre|uju serealna i imaginarna sastavnica mjerene impedancije.Od desetak razli~itih izmjeni~nih mostova na sl. 8. pri-kazani su Maxwellov (sl. 8.b) i Owenov most (sl. 8.c)za mjerenje induktiviteta (me|uinduktivitet seodre|uje iz dva mjerenja induktiviteta serijski spojenihsvitaka, jednom da im se tokovi potpomaù a drugiputa da su suprotni, pa je M= (L1- L2)/4) te Scheringovmost (sl. 8.d) za mjerenje kapaciteta i ~initelja gubi-taka. Potonji je naro~ito prikladan za mjerenje na elek-troenergetskoj opremi i ispitivanje izolacijskihmaterijala pri naponima ~ak do 1 MV, frekvencije 50Hz ili 60 Hz.Pri naponima višim od 2 kV, elementi prve i drugegrane Scheringova mosta prostorno su udaljeni oddonjih grana i povezani s njima oklopljenim kabelima~ije duljine, razmjerno visini napona napajanja, doseùi 20 m. U drugoj grani, pri naponima napajanja do uk-lju~ivo 2 kV, rabe se zra~ni etalonski kondenzatori ka-paciteta od 100 pF do 10 nF, a pri višim naponimatla~ni etalonski kondenzatori kapaciteta 50 pF, 100 pFili 1 nF. S velikim reaktancijama u prvoj i drugoj grani(Cx i C2), unato~ visokom naponu napajanja mosta,to~ke A i B su na relativno niskom potencijalu premaZemlji, pa je za mjeritelja bezopasno ru~no uga|anjeelemenata u tre}oj i ~etvrtoj grani mosta. Kapacitetikabela koji povezuju gornje grane s donjima utje~u nauvjete ravnoteè, pa ih valja uzeti u obzir pri odre|i-vanju ~initelja gubitaka.Va`no je napomenuti da ravnoteè ovih, ali i nekihdrugih mostova, ne ovise o frekvenciji izvora napa-janja, što ~ini izvedbu mosta jednostavnijom i jeftini-jom.Na ravnoteù mosta utje~u parazitski kapaciteti iz-me|u elemenata mosta te izme|u njih i okolnih pred-meta te Zemlje, kao i strana magnetska polja.Prikladnim oklapanjima elemenata mosta i njihovimprostornim razmještajem te drugim zahvatima, moguse parazitski kapaciteti izme|u elemenata mosta i ok-lopa odrediti i uzeti ih u ra~un, ili otkloniti njihov utje-

caj tako da su spojeni paralelno izvoru napajanja. Tovrijedi ako je uzemljena jedna od to~aka A, B ili D. Ok-lapanje moè biti potpuno, što je rijetko, ili djelo-mi~no.Granice pogrješaka mjerenja nepoznate impedancijeovise o granicama pogrješaka poznatih elemenata umostu, te osjetljivosti mosta (nesigurnost zbog neos-jetljivosti mosta). Osjetljivost mosta je funkcija osjet-ljivosti nulinstrumenta, napona na mostu i vrijednostielemenata mosta. Uz optimalno poduzete mjerezaštite od parazitskih veli~ina, mostovima se moguposti}i relativne mjerne nesigurnosti redova veli~inado 10-7.

3.4. Transformatorski mostovi

Uporaba transformatorskih mostova po~ela je po~et-kom pedesetih godina dvadesetog stolje}a. Osnovicatih mostova je induktivni transformator s dva ili višenamota na toroidnoj, visoko permeabilnoj jezgri.Na~elna shema transformatorskog mosta prikazana jena sl. 9. a. Namoti transformatora ~ine dvije grane mo-sta, a u ostale dvije grane nalaze se poznata impedan-cija ZN i mjerena impedancija Zx. Ravnoteà mostapostiè se uga|anjem broja zavoja N1 i/ili N2, pa je: Zx

= ZNN1/N2.Postoji vrlo veliki broj ina~ica transformatorskih mos-tova. Jedna od poznatijih je Glynnov most (sl. 9. b), kojise ~esto rabio umjesto Scheringova mosta.

Osnovni uzroci pogrješaka kod ovih mostova su dje-latni otpori i rasipne reaktancije namota transforma-tora, te parazitski kapaciteti izme|u zavoja i slojevanamota. Vrlo pa`ljivom izvedbom transformatora iprikladnim oklapanjima, moè se ovim mostovima, primjerenju kapaciteta, u vrhunskim mjeriteljskim labo-ratorijima, posti}i relativna mjerna nesigurnost redaveli~ine 10-7. Nesigurnost odre|ivanja ~initelja gubi-taka u svim mostovima reda su veli~ine od 10-2 do 10-4.U pravilu, svim metodama, nesigurnost odre|ivanja~initelja gubitaka (i ~initelja dobrote) je ve}a, što je onmanji.

58

Slika 9. Transformatorski mostovi:a) na~elna shema; b) Glynnov most

b)

ZX

ZN

N

a)

RX

CX

C2

R1

R

C

N

N2

N1

CX= tg C +C� ��= )2C2

N2

N2

N1

N1

��C R2 1


4. KOMERCIJALNI SUVREMENI MJERNIINSTRUMENTI

Suvremenih instrumenata za mjerenje impedancijeima veliki broj, od onih jednostavnih za npr. mjerenjeimpedancije voda za par stotina US$ do vrlo sloènihza više tisu}a US$. Mogu se podijeliti na one s ru~nimuga|anjem tzv. klasi~ni instrumenti, naj~eš}e mostovi,zatim na one s ru~nim uga|anjem i ugra|enimmikroprocesorom koji izra~unava pojedine sastavnicemjerene impedancije te automatske. Automatskamjerila, unutar nekoliko sekundi, desetinki sekundi ili~ak kra}e, pri odabranoj frekvenciji i razini napona namjerenom objektu, odre|uju dvije ili više veli~inamjerene impedancije: Z, , Y, R, X, B, G, Q, D, Cs, Cp,

Ls, Lp itd. Ti i drugi podaci (npr. napon i frekvencijapriklju~eni na ispitivani objekt) pojavljuju se na digital-nom prikazniku (zaslonu, displeju) instrumenta, agranice su im pogrješaka, ovisno o frekvenciji i vrsti in-strumenta, ve}inom od ±0,01 % do ±10 %. U nekimase moè programirati i do nekoliko tisu}a razli~itih is-pitnih frekvencija, a preko serijskog pristupnog sklopa(RS-232) moè se priklju~iti ra~unalo s tiskaljkom zaispis mjernih rezultata. U tim se, suvremenim, mje-rilima, koja se ovisno o radnom frekvencijskom opsegu,nazivaju mjerilima impedancije, analizatorima mreè iLCR ili C mjerilima, danas naj~eš}e rabe: samougodivimost, UI metoda, radiofrekvencijska UI metoda (RFUI) i analiza mreà. Rabi se i metoda rezonancije, iakoje ona prvenstveno predvi|ena za odre|ivanje ~initeljadobrote Q. Koji }e se instrument rabiti ovisi o frekven-cijskom pojasu i opsegu vrijednosti mjerenih impedan-cija te granicama pogrješaka. U jednim mjerilima serabi samo jedna frekvencija, u drugima više stalnihfrekvencija ili relativno široki pojas frekvencija koje semogu uga|ati. Na sl. 10. grafi~ki je, prema dostupnimpodacima proizvo|a~a mjerila, prikazano pribli`nopodru~je uporabe pojedinih metoda �10�. Izvedbe in-strumenata pojedinih proizvo|a~a me|usobno serazlikuju, pa }e se opisti samo na~ela.

4.1. Samougodivi most

Na~elna blok shema analognog dijela samougodivamosta prikazana je na sl. 11.a. Valja spomenuti da sesheme pojedinih izvedbi tih mostova razlikuju.Struja I iz oscilatora koji je nadziran kremenom (kvar-com), ~iji se napon U1 na priklju~nici H (high) mjerivoltmetrom V1, te~e mjerenom impedancijom Zx i pre-

59

Slika 10. Grafi~ki prikaz mjernih opsega raznih metoda ukomercijalnim mjerilima impedancije

102

102

103

103

104

104

105

105

106

106

107

107

108

108

109 101010

10

0,01

0,1

0,001

1

samougodivi most

U I metoda

imped

anci

ja/

frekvencija /Hz

RF metodaU I

analizamreè

Slika 11. Samougodivi most: a) na~elna blok shema analognog dijela; b) pojednostavljena blok shema analognog dijela;c) vektorski prikaz napona

osc.

ZX UrUZLC

HC

LP

HP

Rr

AD

lokalnioscilator

a)

b)

c)

izvor signala

samougodivi most

detektor vektorskog omjera

miješaloP

D0° 90°

M

M

D

N

Ud

Ub

Uc Ua

Ur

U U Ur a b= + j

U U Uz c d= + j

Uz

j

ZXI

H L

R

+

V2V1

ZX= =

U I R=I R2 2=

U R1U1

U2I

I= I2

I2


ciznim otporom R u povratnoj vezi idealnog opera-cijskog poja~ala. Stezaljka L (low) je na potencijaluZemlje (prividna zemlja), pa se pad napona U2 = IR naotporu R mjeri voltmetrom V2. Dakle, operacijsko po-ja~alo sluì kao pretvornik struje u napon. Iz pokazi-vanja obaju voltmetara moèmo odrediti mjerenuimpedanciju: Zx = U1/I = RU1/U2. Mjerni se opsezimijenjaju nizom razli~itih vrijednosti otpora R koji semogu birati prikladnom preklopkom.Vrlo pojednostavljena blok shema analognog dijelajedne izvedbe samougodiva mosta prikazana je na sl.11.b. Taj dio ~ine tri sklopa: izvor mjernog signala, sa-mougodiv most i detektor vektorskog omjera.Mjerena impedancija napaja se signalom iz mikro-procesorski upravljanog sintesajzera, ~ija se frekven-cija moè uga|ati s razlu~ivanjem od 1 mHz. Razinasignala moè se djelilom uga|ati od 5 mV do 1 V.Taj se signal dovodi na strujnu stezaljku (Hc) prik-lju~nice za mjerenu impedanciju. Elektroni~ki nulin-strument N mjeri potencijal naponske stezaljke Lp iupravlja razinom i fazom izlaznog napona posebnogoscilatora (nije prikazan na shemi) sve dok potencijalstezaljke ne dosegne ništicu. Kad most nije urav-noteèn, struja kroz nulinstrument u detektorima fazerazdvaja se u dvije sastavnice (0o i 90o), koje se zatim in-tegriraju i dovode u modulatore M. Izlazni signali izmodulatora poja~avaju se i povratnom vezom dovodepreko otpora Rr, kojim se odabiru mjerni opsezi, dostrujne stezaljke (Lc) mjerene impedancije, sve dokstruja kroz nulinstrument nije jednaka ništici. Dakle,dok se ne postigne: (UZ/Zx) + (Ur/Rr) = 0.U sklopu detektora vektorskog omjera mjere se vek-tori napona UZ (s realnom Uc i imaginarnom Ud sastav-nicom) na naponskoj stezaljci (Hp) impedancije Zx i Ur

(s realnom Ua i imaginarnom Ub sastavnicom) na ot-poru Rr (sl. 11.c ). Kako je vrijednost otpora Rr poznata,iz mjerenih napona UZ i Ur moè se odrediti vektor Zx.On je jednostavno: Zx = Rr UZ/Ur. Preklopkom P sig-nali se naizmjeni~no istim putem vode prema digital-nom sklopu otklanaju}i time mogu}e pogrješke koje binastale kad bi se putovi razlikovali. U digitalnom sedijelu, nakon analogno-digitalne (AD) pretvorbe,obradom signala (DSP – Digital Signal Processing)razlu~uju sastavnice svakog od izmjerenih vektora i do-vode na središnju jedinku za obradu signala (CPU –Central Processing Unit) .

4.2. UI metoda

Na~elna shema ove metode prikazana je na sl. 6.a i12.a.Umjesto izravnog mjerenja struje I kroz mjerenu im-pedanciju Zx, voltmetrom V2 mjeri se pad napona U2

kojeg ona stvara na malom djelatnom otporu R. Iz na-pona oscilatora U1 koji se mjeri voltmetrom V1 dobijese: Zx = U/I = (U1/U2)R .U stvarnosti se umjesto otpora R naj~eš}e rabi strujnitransformator ~ija sekundarna struja stvara pad na-pona na otporu R. Taj se napon dalje poja~ava opera-

cijskim poja~alom na ~iji je izlaz priklju~en voltmetarV2 . Umjesto napona oscilatora mjeri se pad napona U1

kojeg stvara struja I na mjerenoj impedanciji (sl. 12.b).Izraz za mjerenu impedanciju ostaje nepromijenjen.Tako dobiveni podaci pretvaraju se u digitalne veli~inekoje se dalje obra|uju u DSP-u.

4.3. RF UI metoda

Za više (radio)frekvencije rabi se radiofrekvencijskaUI metoda koja se temelji na prije opisanoj, a od nje serazlikuje uporabom prikladne priklju~nice prila-go|ene za karakteristi~nu impedanciju 50 . Na~elnose rabe poznate sheme za mjerenje malih i velikih im-pedancija UI metodom, s time da se struja mjeri padomnapona na poznatom otporu. Umjesto otpornika ~estose rabi strujni mjerni transformator.Pojednstavljena blok shema ove metode prikazana jena sl. 13. Mjerni sklop se napaja iz oscilatora (sinte-sajzera) frekvencije od 1 MHz do 3 GHz. Sintesajzer jeprikladan jer se s velikom razlu~ivosti moè odabratièljena frekvencija. Amplituda signala na traènu ra-zinu uga|a se djelilom (atenuatorom). U seriju sasekundarom transformatora spojena je mjerena im-pedancija. Struja kroz mjerenu impedanciju razmjernaje padu napona UI na otporu RI, a pad napona UU naimpedanciji razmjeran je naponu na otporu RU. Multi-pleksorom se naizmjeni~no odabiru ti naponi i iz nji-hova omjera moè se odrediti mjerena impedancija:Zx = f (UU/UI). Kako je frekvencija obaju napona vi-

60

Slika 12. UI metoda: a) na~elna shema; b) na~elna shemasa strujnim transformatorom

ZX

ZX

I

I

a)

b)

RR

+

V1

V1

ZX= =U I R2=U R1U1

U2I

V2

V2

I

UUU

RI

RUZX

UI

AD

lokalnioscilator

mješalo

U/Imultipleksor

Slika. 13. Pojednostavljena blok shema RF UI metode


mije{alo

soka i neprikladna za analogno-digitalni (AD) pretvor-nik, mješalom Mj (u više stupnjeva) se dobiva niàme|ufrekvencija. Nakon analogno-digitalne pretvorbedigitalno se odvajaju sastavnice vektora.Prije mjerenja uz promijenjenu frekvenciju potrebnoje instrument kalibrirati, tj. provesti kompenzaciju pos-tupkom kratkog spoja i praznog hoda.

4.4. Metoda analize mreè

Ova se metoda zasniva na mjerenjima koeficijenta re-fleksije �x elektromagnetskog vala na mjerenoj impe-danciji. Veza izme|u koeficijenta refleksije i mjereneimpedancije dana je jednad`bom: x = (Zx - Z0)/(Zx +Z0), gdje je Z0 karakteristi~na impedancija mjernogkruga (50 ), a Zx mjerena impedancija. Koeficijentrefleksije mijenja se u granicama od –1 do +1. Njegovaovisnost o impedanciji, s preteìto djelatnom sastavni-com, grafi~ki je prikazana na sl. 14. Najve}e promjenex su u blizini ništice, tj. jednakosti impedancija Zx i Z0

(prilago|enje). U tom podru~ju je najve}a osjetljvost,pa se postiù i najuè granice pogrešaka. Granicepogrješaka bitno rastu u podru~ju malih i velikih im-pedancija. Iz toga slijedi da, u mjerenju šireg rasponaimpedancija, prednost ima RF UI metoda, jer se njenaosjetljivost na ~itavom mjernom opsegu manje mijenja.Razlika postoji i u mjernim opsezima impedancija.Mjerni opseg metode analize mreè je uì, a radio-frekvencijske UI metode širi.

5. UTJECAJ NAÎNA PRIKLJUÎVANJAMJERENE IMPEDANCIJE

Proizvo|a~i suvremene mjerne opreme uz mjerila im-pedancije nude na desetke razli~itih priklju~nih sklo-pova. Oni se rabe za priklju~ak mjerene impedancijeovisno o tome je li ugra|ena u neki sklop (npr. tiskanaplo~ica) ili nije, te o frekvencijskom opsegu.Kako utje~e na~in priklju~ka mjerene impedancije raz-motrimo na instrumentu sa samougodivim mostom.

Na njegovoj prednjoj plo~i nalaze se ~etiri BNC prik-lju~nice, dvije strujne (Hc i Lc) i dvije naponske (Hp iLp). Mjerena impedancija moè se na te priklju~nicespojiti na razli~ite na~ine izravno ili pomo}u prikladnihplo~ica koje isporu~uje proizvo|a~. Svaki od tih na~inaima dobre i loše strane, ovisno o vrijednosti impedan-cije i zahtijevanih granica pogrješaka. Ovdje se moguprimijeniti razmatranja i nadomjesne sheme iste ilisli~ne onima koje su opisane u to~ki 3.1.

Najjednostavniji na~in prikju~ivanja je uporaba dvijustezaljki i neoklopljenih vodi~a (sl. 15.a). Me|utim, onima i mnoge nedostatke. Iz nadomjesne sheme (sl. 15. b)moè se vidjeti da se otpori Rv i induktiviteti Lv vodi~a teparazitski kapaciteti Cv izme|u njih dodaju mjerenojimpedanciji i uzrokuju pogrješku. Na taj se na~in, bezkompenzacije, mogu mjeriti impedancije od 100 do10 k. Uporabom suosnih kabela (sl. 15. c) parazitskikapacitet Cv ( sl. 15. d) ne djeluje na vrijednost mjereneimpedancije. Gornja granica mjernog opsega pomi~e seiznad 10 k sve do 10 M, dok donja granica ostaje, jerotpori i induktiviteti vodova utjecu na nju.Spojem ~etiriju stezaljki (sl. 16.a) s neoklopljenim vo-di~ima smanjuje se, kao što je poznato, utjecaj njihovih

61

Slika 14. Grafi~ki prikaz ovisnosti koeficijenta refleksije oimpedanciji pri mjerenju metodom analize mreè

Rv

Rv

HC

HC

LP

LP

HP

HP

LC

LC

Rv

Rv

Lv

Lv

Lv

Lv

ZX

ZX

ZX

ZX

c) d)

b)a)

Cv

Cv

V

V

A

A

Slika 15. Na~ini priklju~ivanja mjerene impedancije namjerilo: a) dvoì~no neoklopljenim vodi~ima;

b) nadomjesna shema; c) dvoì~no suosnim kabelima;d) nadomjesna shema spoja suosnim kabelima

Slika 16. Na~ini priklju~ivanja mjerene impedancije namjerilo: a) ~etveroì~no neoklopljenim vodi~ima;

b) nadomjesna shema

HC LPHP LC Rv

Rv

Rv

Rv

Lv

Lv

Lv

Lv

ZXZX

b)a)

V

A


impedancija, pa se donja granica vrijednosti mjereneimpedancije spušta na 1 . Kod mjerenja malih ot-pora, zbog ve}ih struja koje tom prilikom teku, dolazido izraàja me|uinduktivna veza izme|u strujnih i na-ponskih vodi~a (sl. 16.b). Istim spojem, ali sa suosnimkabelima, ~iji su oklopi me|usobno spojeni, dobiva sespoj s pet stezaljki (sl. 17), pa je izbjegnut utjecajme|uinduktivnih veza što sniàva donju granicu na 10m ili ~ak 1 m.

Granice pogrješaka mjernog instrumenta, a time imjerna nesigurnost odre|ivanja impedancije smanjujese umjeravanjem instrumenta i kompenzacijom utje-caja parazitskih sastavnica priklju~nog sklopa i vodova.Op}enito se kompenzacija obavlja tako da se, prijepriklju~ka mjerene impedancije Zx, obave mjerenja sotvorenim i kratkospojenim stezaljkama na koje semjerena impedancija treba priklju~iti. Pri otvorenimstezaljkama mjeri se parazitska admitancija Yo, jer jeparazitska impedancija Zs u tom spoju zanemariva (sl.4.b), a pri kratkspojenim stezaljkama Yo je kratko spo-jena pa se odre|uje samo Zs. Ako se pri priklju~ku Zx

instrumentom izmjeri impedancija Zm, tada je: Zx =(Zm - Zs)/�1 - (Zm - Zs)Yo�.Ostvarena kompenzacija najbolje se provjerava mje-renjem impedancije ~iji su podaci dobro poznati. Pri-tom valja voditi ra~una da su vrijednost i geometrijskeizmjere te impedancije pribli`no jednake nepoznatojimpedanciji. Naime, i o izmjerama objekta, kao i ona~inu priklju~ka mogu ovisiti i pojedine parazitskesastavnice, pa time i mjerni rezultat.Pri mjerenju induktiviteta svitaka, posebice onih ~ijemagnetske silnice nisu potpuno zatvorene feromagnet-skim materijalom, valja voditi ra~una da rasipne silnicemogu inducirati vrtlo`ne struje u bliìm metalnim dije-lovima, npr. priklju~nicama. Te struje mogu, pri pre-ciznim mjerenjima, utjecati na mjerne rezultate injihovu nesigurnost.

6. ZAKLJUÂK

Za ispravan rad izmjeni~nih sustava va`no je daimedancije, kao njihove osnovne sastavnice, imajupotrebnu vrijednost. Mjerenje impedancija obavlja se

mnogim metodama, jer je raspon mjerenih vrijednosti ifrekvencija vrlo širok. Danas se u tu svrhu osim kla-si~nih laboratorijskih metoda i sklopova sve više rabeautomatski mjerni ure|aji koji, samostalno ili povezanisa ra~unalom, olakšavaju i ubrzavaju mjerenje,pohranu i raš~lambu mjernih podataka.

Zahvala Ivici Kunštu, dipl. ing. zahvaljujem nauloènom trudu pri izradi slika za ovaj ~lanak.

LITERATURA

�1� J. LONÂR: "Osnove elektrotehnike", peto izdanje,Zagreb, 1964.

�2� "Slovni simboli", Zajednica JEK u suradnji sa SaveznimZavodom za standardizaciju, Beograd, 1983.

�3� B. OLIVER, J. CAGE: "Electronic Measurements andInstrumentation", McGraw-Hill,1971.

�4� V. BEGO: "Mjerenja u elektrotehnici", deveto izdanje,Graphis, Zagreb, 2003.

�5� K. KUNDERT: "Modeling Dielectric Absorption in Ca-pacitors", The Designer's Guide, web stranicedesigners-guide.com

�6� J. KUENEN, G. MEJIER: "Measuremnt of DielectricAbsorption of Capacitors and Analysis of its Effects onVCO's", IEEE Trnasactions on IM, Vol. 45, No. 1, Feb-ruary 1996, str. 89-96.

�7� K. IORGA: "Compartmental Analysis of Dielectric Ab-sorption in Capacitors", IEEE Transactions on Dielec-trics and Electrical Insulation, Vol. 7, No.2, April 2000.

�8� "Equivalent Series Resistance (ESR) of Capacitors",web stranica tvrtke QuadTech.

�9� L. SCHNELL: "Technology of Electrical Measure-ments", John Wiley, 1993.

�10� Web stranice tvrtki: Agilent Technologies, HewelettPackard, Tettex Instruments

IMPEDANCE MEASUREMENT

In each a.c. system switch, appliance or network imped-ances are basic components. Impedance values and theircomponents are determined by measurement. There arenumerous measurement methods that are a basis for labo-ratory and commercial measurement devices and instru-ments.

ÜBER DIE IMPEDANZMESSUNGEN

In allen Bauteilen, Anlagen oder Netzen stellen in derWechselstromtechnik Impedanzen Grundangaben dar. DieBeträge dieser Impedanzen werden mittels Messungenbestimmt. Meßeinrichtungen in Laboratorien undkommerzielle Meßeinrichtungen beruhen auf mehrerenMeßmethoden.

Naslov pisca:

Dr. sc. Dušan Vujevi}, dipl. ing.Cankareva 2a10000 Zagreb, Hrvatska


62

Slika 17. Na~ini priklju~ivanja mjerene impedancije namjerilo: a) peteroì~no suosnim kabelima; b) nadomjesna

shema

HC LPHP LC

ZXZX

b)

a)

V

A


EIGRP – PROTOKOL USMJERAVANJA

Ivan J a n e {, Zagreb

UDK 621.83.001:398PREGLEDNI ^LANAK

Sadràj ~lanka bavi se dinami~kim protokolom usmjeravanja EIGRP u Electronic Highway mreì. EIGRP se funkcionalnosastoji od ~etiri dijela. To su: Protokol-Zavisni Moduli, Pouzdani Tranportni Protokol, Otkrivanje/Obnavljanje Susjeda i Al-goritam Difuznog Aùriranja, koji su pojedina~no opisani. Najvi{e se fokusa stavilo na Algoritam difuznog aùriranja, izrazloga {to predstavlja sr` funkcioniranja EIGRP-a. Tako|er, predstavljeni su i razli~iti formati EIGRP paketa.

Klju~ne rije~i: Enhanced Interior Gateway Routing Proto-col, EIGRP, IGRP, protokol vektora udalje-nosti, protokol vezanih stanja, usmjerava-nje, DUAL algoritam, TCP/IP.

1. UVOD

Enhanced Interior Gateway Routing Protocol(EIGRP) je, kao {to ime kaè, pobolj{anje IGRP pro-tokola. Za razliku od RIPv2 (Routing InformationProtocol. version 2), EIGRP nudi puno vi{e od samonekoliko pro{irenja. EIGRP ostaje u kategoriji proto-kola vektora udaljenosti i koristi istu kompozitnu met-riku kao i IGRP. Osim ovog, postoje vrlo malesli~nosti.EIGRP se povremeno opisuje kao dinami~ki protokolvektora udaljenosti koji se pona{a kao protokol veza-nih stanja. Protokol vektora udaljenosti dijeli sve svojepodatke o putovima s direktno spojenim susjedima,dok protokol vezanih stanja objavljuje informacije osvojim direktnim vezama svim usmjeriva~ima locira-nim unutar njegove domene ili podru~ja usmjeravanja.Svi protokoli vektora udaljenosti uglavnom koristeneku varijaciju Bellman-Ford (ili Ford-Fulkerson) al-goritma. Ovi protokoli su podobni usmjeravaju}impetljama i brojenju u beskona~no. Kao rezultat morajuimplementirati mjere poput podijeljenog horizonta,trovanja putova i "hold-down" mjera~a. Budu}i dasvaki usmjeriva~ mora koristiti algoritam usmjeravanjana primljenim putovima prije nego ih preda susjedima,velike mreè sporije konvergiraju. Jo{ va`nije, kakoprotokoli vektora udaljenosti ogla{avaju putove,promjena kriti~ne veze moè zna~iti ogla{avanjemnogo izmijenjenih putova.U usporedbi s protokolima vektora udaljenosti, pro-tokoli vezanih stanja su puno manje podlo`ni usmjera-vaju}im petljama i lo{im informacijama. Proslje|ivanjepaketa vezanih stanja ne zavisi prvo o izvr{avanjura~unanja putova, {to zna~i da velike mreè konvergi-raju brè. Tako|er, ogla{avaju se samo veze i njihova

stanja, a ne putovi, {to zna~i da promjena u vezi ne}eizazvati ogla{avanje svih putova koji koriste tu vezu.Me|utim, za razliku od protokola vektora udaljenosti,sloèni Dijkstrini algoritmi i vezane baze podatakapostavljaju ve}e zahtjeve na CPU i memoriju.Bez obzira da li ostali protokoli usmjeravanja vr{era~unanja putova prije slanja novih vektora udaljenostisusjedima ili nakon generiranja baze podataka topolo-gije, zajedni~ko im je individualno ra~unanje. U kon-trastu, EIGRP koristi sustav difuznog ra~unanja –ra~unanja putova koja se vr{e u koordiniranomprocesu izme|u vi{e usmjeriva~a – za postizanje brzekonvergencije uz osiguranje od mogu}ih petlji.Iako su EIGRP osvjeènja jo{ uvijek vektori udalje-nosti preno{eni direktno spojenim susjedima, oni suneperiodi~ni, parcijalni i ograni~eni. Neperiodi~nizna~i da se osvjeènja ne {alju u regularnim inter-valima, ve} samo kad do|e do promjene u metrici ili to-pologiji. Parcijalni zna~i da osvjeènja sadrè samopromijenjene putove, a ne sve podatke iz tablice us-mjeravanja. Ograni~eni zna~i da se osvjeènja {aljusamo zahva}enim usmjeriva~ima. Ove karakteristikepokazuju da EIGRP koristi puno manje mre`ne re-surse od tipi~nih protokola vektora udaljenosti, {topuno zna~i u sporijim i skupljim WAN vezama.

2. FUNKCIONIRANJE EIGRP-a

EIGRP koristi istu formulu kao i IGRP za ra~unanjekompozitne metrike. Me|utim, EIGRP pove}avametri~ke komponente za faktor 256 radi postizanjafinije metri~ke granulacije. Osnovne metri~ke kompo-nente predstavljaju brzina veza i sumarno ka{njenje dodestinacije �3�.

63

razmjerna brzina = (10000000/brzina) * 256razmjerno ka{njenje = ka{njenje * 256metrika = K1 * razmjerna brzina + (K2 * razmjernabrzina) / (256 - teret) + K3 * razmjerno ka{njenje * K5/ (pouzdanost + K4)Pretpostavljene K vrijednosti su:– K1 = 1– K2 = 0– K3 = 1– K4 = 0– K5 = 0Koriste}i gore navedene K vrijednosti, formula semoè pojednostavniti:metrika = razamjerna brzina + razmjerno ka{njenjeKombiniraju}i ovu formulu s faktorima razmjera, do-bivamo:metrika = (10000000/min brzina) + suma ka{njenja *256EIGRP se sastoji od ~etiri komponente:– Protokol-Zavisni Moduli– Pouzdani Transportni Protokol (Reliable Transport

Protocol, RTP)– Otkrivanje/Obnavljanje Susjeda– Algoritam Difuznog Aùriranja (Diffusing Update

Algorithm, DUAL).

2.1. Protokol-Zavisni moduli

EIGRP implementira module za IP, IPX i Apple Talkprotokole, koji su odgovorni za protokol-specifi~nezada}e usmjeravanja.

Kao {to slika 1 pokazuje, promet pojedinih modula jeenkapsuliran unutar njima odre|enim protokolimamre`nog sloja. EIGRP za IPX, na primjer, se prenosiunutar IPX paketa.

2.2. Pouzdani Transportni Protokol

RTP upravlja dostavom i primanjem EIGRP paketa.Pouzdana dostava zna~i da je dostava garantirana i da}e paketi biti primljeni u pravom redoslijedu.

Garantirana dostava je postignuta Ciscovim algorit-mom poznatim kao pouzdani multicast, kori{tenjemrezerviranje, klase D, adrese 224.0.0.10. Svaki susjedkoji primi pouzdani multicast paket }e unicastno pos-lati potvrdu.Redosljed paketa je osiguran s dva broja sekvenci.Svaki paket sadrì broj sekvence dodijeljen od stranepo{iljatelja. Ovaj broj je pove}an za jedan svaki put kadusmjeriva~ po{alje novi paket. Uz ovaj broj, po{iljateljstavlja u paket broj sekvence zadnjeg primljenogpaketa ciljnog usmjeriva~a.U nekim slu~ajevima, RTP moè koristiti nepouzdaniprijenos. U ovu svrhu nije potrebna potvrda paketa, tebroj sekvence ne}e biti uklju~en u EIGRP pakete.EIGRP koristi vi{e tipova paketa, od kojih su svi iden-tificirani brojem protokolal 88 u IP zaglavlju.

– Hello paketi se koriste u procesu otkrivanja i ob-navljanja susjeda. Hello paketi su multicast i koristenepouzdani prijenos.

– Potvrde (ACKs) su Hello paketi bez podataka. ACKssu uvijek unicast i koriste nepouzdani prijenos.

– Osvjeènja {ire informacije o putovima. Za razlikuod RIP i IGRP osvjeènja, ovi paketi se prenosesamo kad je potrebno, sadrè samo potrebne infor-macije, i {alju se samo onim usmjeriva~ima kojimasu te informacije potrebne. Kada su osvjeènjapotrebna specifi~nom usmjeriva~u, oni su unicast,dok kada su potrebni za vi{e usmjeriva~a, kao naprimjer kad do|e do promjene metrike ili topologije,oni su multicast. Osvjeènja uvijek koriste pouzdaniprijenos.

– Upiti i Odogovori se koriste u DUAL kona~nomautomatu za upravljanje difuznim ra~unanjem.Upiti mogu biti multicast ili unicast, dok su odgovoriuvijek unicast. Oba koriste pouzdani prijenos.

– Zahtjevi su bili vrsta paketa izvorno predvi|ena zakori{tenje u usmjeriva~ima. Ova aplikacija nije ni-kad implmentirana.

Ako paket, koji je pouzdano multicast-an, nije potvr|enod susjeda, bit }e ponovno poslan unicast-no istom sus-jedu, te ako potvrda nije primljena nakon 16 takvih re-transmisija, susjed }e biti progla{en nefunkcionalnim.Vrijeme ~ekanja na potvrdu prije prelaska s multicast-ana unicast je odre|eno s multicast flow timer-om.Vrijeme izme|u dva uzastopna unicast-a je odre|eno sretransmission timeout-om (RTO). Oba vremena sera~unaju za svakog susjeda iz smoth round-trip time(SRTT). SRTT je srednje vrijeme trajanja, u milisekun-dama, izme|u prijenosa paketa susjedu i primitka pot-vrde. Formule za ra~unanje to~nih vrijednosti SRTT-a,RTO-a i multicast flow timer-a su za{ti}ene.

2.3. Otkrivanje/Obnavljanje Susjeda

Budu}i da su EIGRP osvjeènja neperiodi~na, va`no jeimati proces u kojem su susjedi – EIGRP usmjeriva~ina direktno spojenim mreàma – otkrivani i pra}eni. U

64

Slika 1.

I. Jane{: EIGRP – protokol usmjeravanja Energija, god. 53 (2004) 1, 63 – 71

ve}ini mreà Hello paketi su multicast-ani svakih 5sekundi, umanjeno za kratko slu~ajno vrijeme kako bise izbjegla sinkronizacija. Na multipoint X.25, FrameRelay i ATM su~eljima, s brzinama T1 ili sporije, Hellopaketi su unicast-ani svakih 60 sekundi. Ovi dulji Hellointervali su tako|er specifi~ni i za ATM SVC-e i ISDNPRI su~elja. U svim slu~ajevima, Hello paketi se nepotvr|uju.Kad usmjeriva~ primi Hello paket od susjeda, on }esadràti vrijeme ~ekanja. Vrijeme ~ekanja govori us-mjeriva~u koliko da maksimalno ~eka na sljede}i Hellopaket. U slu~aju da predvi|eno vrijeme ~ekanja is-tekne prije nego je primljen sljede}i Hello paket, sus-jed se progla{ava nedostupnim i DUAL proces jeinformiran o gubitku susjeda. Uobi~ajeno je da vrijeme~ekanja ima vrijednost tri puta ve}u od intervala Hellopaketa, {to zna~i 180 sekundi za sporije mreè i 15sekundi za brè. Mogu}nost detekcije nedostupnogsusjeda unutar 15 sekundi za razliku od 180 sekundi zaRIP i 270 sekundi za IGRP jedan je od faktora koji do-prinosi brzoj konvergenciji EIGRP-a.Primjer tablice susjeda:

Stupac Hold nikad ne}e imati vrijednost ve}u od vre-mena ~ekanja, te nikad ne bi trebao imati vrijednostmanju od vremena ~ekanja umanjenog za Hello inter-val (osim u slu~aju gubitaka Hello paketa).

2.4. Algoritam Difuznog Aùriranja

Filozofija na kojoj se temelji DUAL polazi od stavkeda su ve} i privremene petlje unutar putova {tetne zaperformanse mreè. DUAL koristi difuzno ra~unanje,prvotno predloèno od strane E. W. Dijkstre i C. S.Scholtena, za izvo|enje distribuiranog usmjeravanjanajkra}im putem bez petlji u bilo kojem trenutku. Iakoje puno istraìva~a pridonijelo razvoju DUAL-a, ipaknajvi{e je dao J.J. Garcia-Luna-Aceves.

2.4.1. Preliminarni koncepti

Kako bi DUAL funkcionirao korektno, protokol niègnivoa mora osigurati sljede}e uvjete:– ^vor detektira u kona~nom vremenu postojanje no-

vog susjeda ili gubitak veze sa susjedom.– Sve poruke prenesene preko funkcionalne veze su

primljene korektno i u pravom redoslijedu ukona~nom vremenu.

– Sve poruke, promjene cijene veze, prekidi veza, i no-tifikacije o novim susjedima su procesirane slijednou kona~nom vremenu i redoslijedu detekcije.

Ciscov EIGRP koristi Otkrivanje/Obnavljanje Susjedai RTP kako bi osigurao navedene uvjete.Prije nego moèmo obraditi operaciju DUAL-a,potrebno je opisati nekoliko termina i koncepata.– Adjacency – Prilikom startanja, usmjeriva~ koristi

Hello poakete za otkrivanja susjeda i identifikacijusebe istima. Kad je otkriven susjed, EIGRP }epoku{ati ostvariti adjacency s tim susjedom. Adja-cency je vitrualna veza izme|u dva susjeda preko koje

se izmjenjuju informacije o putovima. Kada su seuspostavila adjacencies, usmjeriva~ }e primiti os-vjeènje od svojih susjeda. Osvjeènja }e sadràti sveputove poznate usmjeriva~ima koji {alju zajedno smetrikama. Za svaki put, usmjeriva~ }e izra~unatiudaljenost kori{tenjem udaljenosti ogla{ene od sus-jeda i cijenu veze do tog susjeda.

– Mogu}a udaljenost – Najnià izra~unata metrika dosvake destinacije postat }e mogu}a udaljenost (feasi-ble distance, FD) te destinace. Na primjer, us-mjeriva~ moè biti informiran o tri razli~ita puta dopodmreè 172.16.5.0. i moè izra~unati metrike380672, 12381440 i 660868 za ta tri puta. 380672 }epostati FD jer predstavlja najkra}u izra~unatu uda-ljenost.

65


– Uvjet mogu}nosti – Uvjet mogu}nosti (feasibility con-dition, FC) je uvjet koji je zadovoljen ako je susje-dova ogla{ena udaljenost do destinacije kra}a odFD-a usmjeriva~a do te iste destinacije.

– Mogu}i nasljednik – Ako susjedova ogla{ena udalje-nost do destinacije zadovoljava FC, susjed postajemogu}i nasljednik (feasible successor) za tu destina-ciju. Na primjer, ako je FD do podmreè 172.16.5.0.380672 a susjed ogla{ava put do te podmreè s uda-ljenosti 355072, susjed }e postati mogu}i nasljednik;ako susjed ogla{ava udaljenost 380928, on ne}e za-dovoljiti FC te ne}e postati mogu}i nasljednik.Koncepti mogu}eg nasljednika i uvjeta mogu}nosticentralni su za izbjegavanje petlji. Budu}i da sumogu}i nasljednici uvijek nizvodni (tj., imaju manjuudaljenost do destinacije od mogu}e udaljenosti),usmjeriva~ nikad ne}e odabrati put koji }e voditi na-trag kroz njega samog. Takav put bi, naravno, imaoudaljenost ve}u od FD-a.Svaka destinacija za koju postoji jedan ili vi{epogu}ih nasljednika spremiti }e se u tablici topolo-gije, zajedno sa sljede}im podacima:– FD destinacije– svi mogu}i nasljednici– ogla{ena udaljenost svakog mogu}eg nasljednika

do destinacije– lokalna izra~unata udaljenost do destinacije preko

svakog mogu}eg nasljednika, zasnovana naogla{enoj udaljenosti mogu}eg nasljednika i cijeneveze do tog nasljednika

– su~elje spojeno na mreù, na kojem je na|en svakipojedini mogu}i nasljednik.

– Nasljednik – Za svaku destinaciju koja se nalazi utablici topologije, izabere se put s najmanjom met-rikom i stavi u tablicu usmjeravanja. Susjed kojiogla{ava ovaj put postaje nasljednik kome se {aljupaketi namijenjeni toj destinaciji.

2.4.2. DUAL Kona~ni Automat

Kada EIGRP usmjeriva~ ne obavlja difuzna ra~unanja,svaki put je u pasivnom stanju.Usmjeriva~ }e kontrolirati svoju listu mogu}ih nasljed-nika za put u slu~aju pojave ulaznog doga|aja. Ulaznidoga|aj moè biti:

– Promjena cijene direktno spojene veze– Promjena statusa (radi/ne radi) direktno spojene veze– Prijam paketa osvjeènja– Prijam paketa upita– Prijam paketa odgovora.

Prvi korak kontrole je lokalno ra~unanje u kojem sera~una udaljenost do destinacije za sve mogu}enasljednike. Mogu}i rezultati su:

– Ako je mogu}i nasljednik s najkra}om udaljenostirazli~it od postoje}eg nasljednika, mogu}i nasljednikpostat }e nasljednik.

– Ako je nova udaljenost manja od FD-a, FD }e seaùrirati.

– Ako je nova udaljenst razli~ita od postoje}e, os-vjeènja }e biti poslana svim susjedima.

Dok usmjeriva~ obavlja lokalno ra~unanje, put ostaje upasivnom stanju. Ako je prona|en mogu}i nasljednik,osvjeènje se {alje svim susjedima i ne dolazi do prom-jene stanja.Ako se tablici topologije ne moè prona}i mogu}inasljednik, usmjeriva~ }e zapo~eti s difuznim ra~una-njem i stanje puta }e prije}i u aktivno. Sve dok difuznora~unanje nije zavr{eno i stanje puta ponovno pasivno,usmjeriva~ ne moè:– Promijeniti nasljednika za put– Promijeniti udaljenosti koju ogla{ava za put– Promijeniti FD puta– Zapo~eti sa sljede}im difuznim ra~unanjem za put.Usmjeriva~ zapo~inje s difuznim ra~unanjem slanjemupita svim svojim susjedima. Upit }e sadràti novu lo-kalno izra~unatu udaljenost do destinacije. Svaki sus-jed }e, nakon primanja upita, obaviti svoje lokalnora~unanje:– Ako susjed ima jednog ili vi{e mogu}ih nasljednika

za destinaciju, poslat }e odgovor izvornom us-mjeriva~u. Odgovor }e sadràti susjedovu minimalnulokalno izra~unatu udaljenost do destinacije.

– Ako susjed nema mogu}eg nasljednika, on }etako|er promijeniti stanje puta u aktivno i zapo~eti sdifuznim ra~unanjem.

Za svakog susjeda kojem je poslan upit, usmjeriva~ }epostaviti zastavicu status odgovora kako bi pratio svaaktivne upite. Difuzno ra~unanje je zavr{eno u tre-nutku kada je usmjeriva~ primio odgovore na sve po-slane upite.U nekim slu~ajevima, usmjeriva~ ne primi odgovor nasve poslane upite. Na primjer, ovo se moè dogoditi uvelikim mreàma s mnogo veza malih brzina i lo{e kva-litete. Na po~etku difuznog ra~unanja, Aktivni timer jepostavljen na 3 minute. Ako svi o~ekivani odgovorinisu primljeni prije isteka Aktivnog imera, put je dek-lariran kao stuck-in-active (SIA). Susjed ili susjedi kojinisu odgovorili bit }e maknuti iz tablice susjeda, i di-fuzno ra~unanje }e pretpostaviti da je susjed odgovorios beskona~nom metrikom.Pri zavr{etku difuznog ra~unanja, izvorni usmjeriva~ }epostaviti FD na beskona~no kako bi se osiguralo dabilo koji susjed koji odgovara s kona~nom udaljenostido destinacije zadovoljav FC i postaje mogu}i nasljed-nik. Za svaki odgovor, ra~una se metrika kori{tenjemudaljenosti ogla{ene u odgovoru i cijene veze do sus-jeda koji je poslao odgovor. Nasljednik je odabranpronalaènjem najkra}e metrike, a FD je postavljenupravo na tu metriku. Bilo koji mogu}i nasljednik kojine zadovoljava FC za ovaj novi FD biti }e maknut iztablice topologije. Treba spomenuti da nasljednik nijeizabran sve dok ne stignu svi odgovori.

66


Budu}i da postoji vi{e vrsta ulaznih doga|aja kojimogu izazvati promjenu stanja puta, od kojih se nekimogu pojaviti dok je put aktivan, DUAL definira vi{eaktivnih stanja. Zastavica izvor upita (query origin, O)se koristi za ozna~avanje trenutnog stanja.Slika 2 i tablica 1 prikazuju kompletni DUAL kona~niautomat.

Tablica 1.

UlazniDoga|aj Opis

IE1 Bilo koji ulazni doga|aj za koji je FC zadovo-ljen ili je destinacija nedostupna

IE2 Upit primljen od nasljednika; FC nijezadovoljen

IE3 Ulazni doga|aj razli~it od upita od nasljednika;FC nije zadovoljen

IE4 Ulazni doga|aj razli~it od zadnjeg odgovora iliupita od nasljednika

IE5Ulazni doga|aj razli~it od zadnjeg odgovora,upita od nasljednika, ili porast udaljenosti dodestinacije

IE6 Ulazni doga|aj razli~it od zadnjeg odgovora

IE7 Ulazni dga|aj razli~it od zadnjeg odgovora iliporast udaljenosti do destinacije

IE8 Porast udaljenosti do destinacije

IE9 Prijam zadnjeg odgovora; FC nije zadovoljen satrenutnim FD-om

IE10 Upit primljen od nasljednika

IE11 Prijam zadnjeg odgovora; FC zadovoljen sa tre-nutnim FD-om

IE12 Prijam zadnjeg odgovora; postavi FD nabeskona~no

2.5. Formati EIGRP Paketa

IP zaglavlje EIGRP paketa specificira broj protokola88, a maksimalna duljina paketa je IP maksimalnaprijenosna jedinica (Maximum Transmission Unit,MTU) – obi~no 1500 okteta. Nakon IP zaglavlja slijediEIGRP zaglavlje iza kojeg se nalaze razli~ite Tip/Du-

ljina/Vrijednost (Type/Length/Value, TLV) trojke.Ovi TLV-i ne}e samo sadr`ati putove ve} tako|ermogu predstavljati polja za upravljanje DUAL proce-som, multicast sekvenciranjem, i IOS programskimverzijama.

2.5.1. Zaglavlje EIGRP paketa

Slika 3 prikazuje EIGRP zaglavlje koje zapo~inje svakiEIGRP paket. Pojedina polja zaglavlja opisana su unastavku.– Version – Specificira odre|enu verziju izvori{nog

EIGRP procesa. Iako su trenuta~no dostupna dvaizdanja EIGRP-a, verzija EIGRP procesa se nijepromijenila.

– Opcode – Specificira tip EIGRP paketa, kao {to sevidi u tablici 2.

Tablica 2.

Opcode Tip

1 Osvje`enje

3 Upit

4 Odgovor

5 Hello

6 IPX SAP

67

aaa

Slika 2.


– Checksum – Predstavlja standardni IP checksum.Ra~una se za cijeli EIGRP paket, izuzev{i IP zaglav-lje.

– Flags – trenuta~no postoje samo dvije zastavice.Krajnje desni bit je Init, koji kada je postavljen(0x00000001) ozna~ava da su sadràni podaci o puto-vima prvi u vezi s novim susjedom. Drugi bit(0x00000002) je Conditional Receive bit, koji sekoristi u Pouzdanom Multicast algoritmu.

– Sequence – Predstavlja 32-bitni broj sekvencekori{ten od strane RTP-a.

– ACK – Predstavlja 32-bitni broj sekvence zadnjegpaketa kojeg je susjed primio. Hello paket s ACKpoljem razli~itim od nule tretirat }e se kao ACKpaket prije nego Hello paket. Treba spomenutida }e ACK polje biti razli~ito od nule ako je paketunicast jer potvrde prijenosa nikad nisu mul-ticast.

– Autonomous System Number – Predstavlja identifika-cijski broj EIGRP domene.

TLV-i slijede zaglavlje, ~iji razli~iti tipovi su prikazaniu tablici 3. Svaki TLV sadrì dvo-oktetni tip, dvo-oktetnu duljinu i polje varijabilne duljine ~iji format jeodre|en tipom.

Tablica 3.

Broj TLV Tip

Op}i TLV Tipovi

0x0001 EIGRP Parametri

0x0003 Sekvenca

0x0004 Verzija Programa

0x0005 Sljede}a Multicast Sekvenca

IP-Specifi~ni TLV Tipovi

0x0102 IP Interni Putovi

0x0103 IP Eksterni Putovi

Apple Talk-Specifi~ni TLV Tipovi

0x0202 Apple Talk Interni Putovi

0x0203 Apple Talk Eksterni Putovi

0x0204 Apple Talk Konfiguracija Kabela

IPX-Specifi~ni TLV Tipovi

0x0302 IPX Interni Putovi

0x0303 IPX Eksterni Putovi

2.5.2. Op}a TLV polja

Ovi TLV-ovi sadrè EIGRP upravlja~ke informacije inisu specifi~ni za pojedine protokole usmjeravanja.TLV parametara, koji se koriste za transport metri~kihteìna i vremena zadràvanja, prikazan je na slici 4.

68

Slika 3.

K

K K K K

Slika 4.


2.5.3. IP-Specifi~na TLV polja

Svaki TLV Internog i Eksternog Puta sadrì zapis ojednom putu. Svaki paket Osvjeènja, Upita i Odgo-vora sadrì barem jedan TLV Puta.TLV-i Internih i Eksternih Putova nose informacije ometrici za odre|eni put.TLV IP Internih putovaInterni put je putanja do destinacije unutar EIGRPautonomnog sustava. Format TLV-a Internih Putovaprikazan je na slici 5.

– Next Hop – Specificira IP adresu sljede}eg ra~unalakojem se paket {alje. Ova adresa moè a ne mora bitiadresa izvornog usmjeriva~a.

– Delay – Predstavlja sumu konfiguriranih ka{njenjaprikazanih u jedinicama od 10 mikrosekundi. Zarazliku od 24-bitnog ka{njenja IGRP paketa, ovopolje je 32-bitno. Ovo ve}e polje osigurava kon-stantu mnoènja (256) kori{tenu EIGRP-om.Ka{njenje od 0xFFFFFFFF indicira nedostupanput.

– Bandwidth – Predstavlja broj 2 560 000 000 podije-ljen s najniòm brzinom bilo kojeg su~elja koji je dioputa. Kao i polje ka{njenja, ovo polje je tako|erosam bita dulje nego IGRP polje.

– MTU – Predstavlja najmanju maksimalnu trans-misijsku jedinicu bilo koje veze puta do destinacije.Iako je uklju~en parametar, nikad se ne koristi ura~unanju metrika.

– Hop Count – Predstavlja broj izme|u 0x01 i 0xFF kojiozna~ava broj skokova paketa do destinacije. Us-mjeriva~ ogla{ava direktno spojenu mreù s brojemskokova 0; sljede}i usmjeriva~ki spremaju i ogla{avajuput u odnosu na usmjeriva~ sljede}eg skoka.

– Reliability – Predstavlja broj izme|u 0x01 i 0xFF kojiprikazuje omjere pogra{aka su~elja puta, ra~unan s

5-minutnom srednjom vrijednosti eksponencijalnerazdiobe. 0xFF ozna~ava 100% pouzdanu vezu.

– Load – Tako|er predstavlja broj izme|u 0x01 i 0xFF,te prikazuje ukupan izlazni promet su~elja puta,ra~unan s 5-minutnom srednjom vrijednosti ekspo-nencijalne razdiobe. 0x01 ozna~ava minimalno op-tere}enu vezu.

– Reserved – Polje koje se ne koristi i uvijek je 0x0000.– Prefix Length – Specificira broj bitov maske adrese.– Destination – Predstavlja adresu destinacije puta.

TLV IP Eksternih putova

Eksterni put je putanja koja vodi do destinacije izvanEIGRP autonomnog sustava i koja je redistribuirana uEIGRP domeni. Slika 6 prikazuje format TLV-aEksternih Putova.– Next Hop – Predstavlja IP adresu sljede}eg skoka. U

mreì s vi{e pristupa, usmjeriva~ koji ogla{ava put nemora biti najbolji usmjeriva~ sljede}eg skoka do desti-nacije. Na primjer, EIGRP usmjeriva~ na Ethernetvezi tako|er moè podràvati i BGP protokol i moèogla{avati put dobiven BGP-om u EIGRP autonomnisustav. Zato {to ostali usmjeriva~i na vezi nepodràvaju BGP, oni nemaju na~ina na koji bi saznalida je BGP su~elje najbolja adresa sljede}eg skoka.

– Originating Router – Predstavlja IP adresu ili ID usm-jeriva~a koji je redistribuirao eksterni put u EIGRPautonomni sustav.

– Originating Nutonomous System Number – Pred-stavlja broj autonomnog sustava usmjeriva~a koji jeizvor puta.

– Arbitrary Tag – Moè se koristiti za prijenos tag-ovapostavljenih mapama putova.

– External Protocol Metric – Predstavlja, kao {to nazivkaè, metriku eksternog protokola. Ovo polje se

69

Slika 5.

*Ovo je polje varijabilno. Ako mu je duljina razli~ita od tri okteta, TLV-u }e se dodati nule do sljede}e granice od~etiri okteta. Na primjer, ako je adresa destinacije 10.1, polje Destination }e imati dva okteta nakon ~ega }eslijediti dopuna 0x00. Ako je adresa 192.168.16.64, polje Destination }e imati ~etiri okteta i slijedit }e ga dopuna0x000000.


koristi, tijekom redistribucije s IGRP-om, zapra}enje IGRP metrike.

– Reserved – Polje koje se ne koristi i uvijek je 0x0000.– External Protocol ID – Specificira protokol od kojeg

je eksterni put dobiven.Tablica 4 prikazuje mogu}e vrijednosti ovog polja.

Tablica 4.

Kod Eksterni Protokol

0x01 IGRP

0x02 EIGRP

0x03 Stati~ki Put

0x04 RIP

0x05 Hello

0x06 OSPF

0x07 IS-IS

0x08 EGP

0x09 BGP

0x0A IDRP

0x0B Spojena Veza

– Flags – Trenuta~no postaje samo dvije zastavice. Akoje krajnje desni bit postavljen (0x01), put je eksterni.Ako je postavljen drugi bit (0x02), put je kandidat zapretpostavljeni put.

Ostala polja opisuju metriku i adresu destinacije. Opisiovih polja isti su onima danim u diskusiji TLV-ova in-ternih putova.

3. ZAKLJUÂK

Ovim ~lankom poku{ano je opisati na~in usmjeravanjapodatkovnih paketa unutar UCTE mreè ElectronicHighway. îtaju}i o svim detaljima dinami~kih proto-kola usmjeravanja, te{ko je ne zaklju~iti da je di-nami~ko usmjeravanje uvijek bolje od statisti~kog.Va`no je zapamtiti da je primarna zada}a dinami~kogprotokola usmjeravanja automatsko detektiranje iadaptacija topolo{kim promjenama u mreì. Cijenaovog "automatizma" pla}ena je brzinom i vjerojatnoprostorom reda, u memoriji, a tako|er i vremenomprocesiranja.

êsta primjedba stati~kom usmjeravanju je teìnasame administracije. Ova kritika moè biti istinita zasrednje i velike topologije s mnogo alternativnihputova, ali zasigurno nije istinita za male mreè s neko-liko ili niti jednim alternativnim putom.

70

Slika 6.

*Ovo polje je varijabilno. Ako mu je duljina razli~ita od tri okteta, TLV-u }e se dodati nule do sljede}e granice od~etiri okteta. Na primjer, ako je adresa destinacije 10.1, polje Destination }e imati dva okteta nakon ~ega }eslijediti dopuna 0x00. Ako je adresa 192.168.16.64, polje Destination }e imati ~etiri okteta i slijedit }e ga dopuna0x000000.


Budu}i da Electronic Highway ima topologiju ispre-pletene mreè, kao najbolji izbor protokola usmjera-vanja nametnuo se EIGRP jer pokazuje najboljeperformanse u takvom tipu mreè. Kako je ElectronicHighway mreà jo{ u razvoju, te se broj priklju~enih~vorova pove}ava, vrijeme }e pokazati je li izbor biopravi.

LITERATURA

�1� J. DOYLE, "Routing TCP/IP", Volume 1, Cisco Press

�2� A. RETANA, D. SLICE, R. WHITE, "Advanced IP Net-work Design", Cisco Press

�3� URL: http://www.rhyshaden.com/eigrp.htm, 23.07.2003

EIGRP – ELECTRONIC HIGHWAY ROUTINGPROTOCOL

The content of the paper is the EIGRP dynamic routing pro-tocol in Electronic Highway network. EIGRP has four func-tional parts: protocol related modules, Reliable TransportProtocol, determination of neighbours and algorithm of dif-fused refreshment, which are separately described. Algo-rithm of diffused refreshment has been particularlyemphasised because it is the backbone of EIGRP function-ing. Also, different formats of EIGRP packages are pre-sented.

HINLENKUNGSANWEISUNGEN ZU DEN ELEKTRON-ISCHEN BREITBANDWEGEN

Der Artikel befasst sich mit den dynamischen innerenRechneranweisungen*) der Hinlenkung isotrop erzeugterStrahlungsleistung auf erweiterte elektronische Breitband-wege**). Vom Ablauf und Einwirkung dieser Anweisungengesehen, bestehen sie aus folgenden vier, jeweils einzelnbeschriebenen, Rechneranweisungen beinhaltenden Baus-teinen mit folgenden Inhalten: Zuverlässigkeitsanweisungender Übertragung, Verfahren des Auffindens oder Wiederg-estaltens von Nachbarlösungen und Rechnerregeln für dieAufgabe den richtigen Weg in einem bestimmten Zusam-menhang zu bringen***). Grösster Augenmerk ist diesemAlgorithmus gewidmet, da er das wesentliche in der Ge-sammtheit der Anweisungen darstellt. Ebenso sind verschie-dene Formate der gesammten Anweisungen geschildert.*) englisch: Protocol

**) englisch: EIGRP = Enhanced Interior Gateway Routing Protocol

***) englisch: DUAL = Diffusing update algorithm

Naslov pisca:

Ivan Jane{, dipl. ing.HEP - Prijenos d.o.o.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska


71


ISPRAVAK

U ENERGIJI broj 6 (2003.) na kraju ~lanka "Opravdanost pro{irenja 400 kV mreè i primjenatehnologije kompaktiranja", autora Ivana Grozdani}a pi{e:

Ivan Grozdani}, dipl. ing.Elektroprojekt d.d.Alexandera von Humboldta 410000 Zagreb, Hrvatska

a treba pisati:

Ivan Grozdani}, dipl. ing.Dalekovod d.d.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Ispri~avamo se autoru, a ~itatelje molimo za razumijevanje.

Uredni{tvo

VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRU@ENJA

ZAKON O NORMIZACIJI

Novi Zakon o normizaciji objavljen je u Narodnim novinamabroj 163 od 16. listopada 2003. godine. Danom primjene ovogzakona prestaju vrijediti odredbe ~lanka 2., 9., 10., 11. i 12.Zakona o normizaciji (NN 55/96).Prema op}im odredbama (~lanci 1. do 3.) ovim Zakonom seure|uju: na~ela i ciljevi hrvatske normizacije, osnivanje, us-trojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela, pripre-manje i izdavanje hrvatskih norma i njihova uporaba.Prema ~lanku 1. predmet normizacije je proizvod, proces iliusluga koju treba normirati.Zbog jednozna~nog razumijevanja ovog Zakona u ~lanku 2.utvr|eni su pojmovi koji se ovdje upotrebljavanju. Njihovozna~enje prikazano je u nastavku:

• Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren odmjerodavnog tijela, koji za op}u i višekratnu uporabu dajepravila, upute ili zna~ajke za aktivnosti i njihove rezultatete jam~i najbolji stupanj ure|enosti u danim uvjetima.

• Me|unarodna norma je norma dostupna javnosti koju jeprihvatila koja me|unarodna normizacijska/normirnaorganizacija.

• Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prih-vatila koja europska normizacijska/normirna organizacija.

• Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju jeprihvatilo nacionalno normirno tijelo odre|ene dràve.

• Hrvatska norma je norma dostupna javnosti koju je prih-vatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.

• Konsenzus je op}e slaganje koje se odlikuje odsutnoš}urazlika u bitnim pitanjima izme|u ve}ine zainteresiranihstrana, u kojem se nastoje uzeti u obzir gledišta svih zain-teresiranih strana te uskladiti opre~na stajališta.

Prema ~lanku 3. hrvatska normizacija temelji se izme|u osta-log i na na~elu dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresira-nih strana u postupku pripreme hrvatskih norma,prihva}anja hrvatskih norma, te dragovoljne uporabe hrvat-skih norma.Ciljevi normizacije prema ~lanku 4. jesu:

• pove}anje razine sigurnosti proizvoda i procesa, ~uvanjezdravlja i ìvota ljudi te zaštita okoliša

• promicanje kakvo}e proizvoda, procesa i usluga• osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije• poboljšanje proizvodne u~inkovitosti, ograni~enje razno-

likosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti• otklanjanje tehni~kih zapreka u me|unarodnoj trgovini.

U ~lancima 5. do 8. definirano je osnivanje i djelatnost hrvat-skog normirnog tijela i uvjeti za ~lanstvo.Vlada Republike Hrvatske osniva hrvatsko nacionalno nor-mirno tijelo (hrvatsko normirno tijelo) kao javnu ustanovukoja }e obavljati sljede}e poslove:

• pripremati, prihva}ati i izdavati hrvatske norme i drugedokumente s podru~ja normizacije

• predstavljati hrvatsku normizaciju u me|unarodnim i eu-ropskim normizacijskim organizacijama

• odràvati zbirku hrvatskih norma i voditi registar hrvatskihnorma

• ure|ivati, izdavati i raspa~avati hrvatske norme, drugedokumente i publikacije s podru~ja normizacije

• uspostavljati i odràvati baze podataka o normama i dru-gim dokumentima iz podru~ja normizacije te davati obavi-jesti o normama i drugim dokumentima

• u slu`benom glasilu objavljivati obavijesti o hrvatskim nor-mama te obavijesti o drugim dokumentima s podru~ja nor-mizacije

• osiguravati informacije o nacionalnim, europskim ime|unarodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebnogospodarstvu

• promicati uporabu hrvatskih norma• obavljati druge poslove u skladu s aktom o osnivanju,

propisima i me|unarodnim ugovorima koji obvezuju Re-publiku Hrvatsku.

Ustrojstvo, ovlasti i na~in odlu~ivanja te druga pitanja odzna~enja za obavljanje djelatnosti i poslovanje hrvatskoganormirnog tijela ure|uju se statutom sukladno zakonu i aktuo osnivanju hrvatskoga normirnog tijela.U ~lancima 6. do 8. utvr|uju se uvjeti za ~lanstvo, odnosno ut-vr|uje tko moè biti ~lan stru~nog vije}a hrvatskog normir-nog tijela te pla}anje ~lanarine. Sastav i poslovi stru~nogvije}a kao i pitanja u svezi s postankom i prestankom ~lanstvau hrvatskome normirnom tijelu podrobnije }e se utvrditistatutom sukladno zakonu. Visina ~lanarine i na~in njezinapla}anja uredit }e se op}im aktom hrvatskoga normirnogtijela.Priprema, prihva}anje i izdavanje hrvatskih normi utvr|enisu u ~lancima 9. do 12. Prema tim ~lancima:• normirno tijelo izdaje glasilo u kojem se objavljuje sve što

je vezano uz norme• hrvatske norme ozna~uju se pisanom oznakom HRN• pri izradbi hrvatskih norma uzimaju se u obzir

me|unarodne norme, europske norme ili nacionalnenorme drugih zemalja u skladu s me|unarodnim ugovo-rima

• hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije izašti}ene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima ime|unarodnim propisima o autorskim pravima

• sva autorska prava i prava korištenja normi pripadajuhrvatskom normirnom tijelu zabranjeno je umnoàvanje iliraspa~avanje dijelova ili cjeline koje hrvatske norme bezsuglasnosti hrvatskoga normirnog tijela

• sukladnost odre|enoga proizvoda, procesa ili usluge shrvatskom normom moè se potvrditi izjavom o suklad-nosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakomsukladnosti.

U ~lanku 13. utvr|uje se na~in financiranja hrvatskog nor-mirnog tijela. Prema tome ono ostvaruje sredstva za rad:• prodajom normi, normizacijskih dokumenata i drugih

publikacija• ~lanarinom• naplatama za usluge• iz dràvnoga prora~una i• iz drugih izvora.U prijelaznim i završnim odredbama utvr|uje se da hrvatskevojne norme s oznakom »HRVN« te propise o na~inu izda-

73

vanja i objave hrvatskih vojnih normi, sadràju, uvjetima ina~inu primjene hrvatskih vojnih normi te postupku zautvr|ivanje sukladnosti i obavljanja nadzora u podru~ju pro-izvodnje vojnog naoruànja i opreme utvr|uje i donosi mi-nistar obrane.Prema ~lanku 15. Vlada Republike Hrvatske donijet }e akt oosnivanju hrvatskoga normirnog tijela i imenovati privreme-nog ravnatelja najkasnije do 30. rujna 2004.Tako|er i da Hrvatsko normirno tijelo po~inje s radom 1.sije~nja 2005.Prema ~lanku 17. osniva~ osigurava hrvatskomu normirnomtijelu potrebne prostorije za rad, a hrvatsko normirno tijelopreuzima od Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvomaterijalna sredstva i opremu koja je namijenjena zaprovedbu zadataka u podru~ju normizacije i one djelatnikekoji obavljaju zadatke u podru~ju normizacije.Do po~etka rada hrvatskoga normirnog tijela njegove po-slove obavlja Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

SBK

ZAKON O MJERITELJSTVU

Novi zakon o mjeriteljstvu objavljen je u Narodnim novi-nama broj 123 od 16. listopada 2003. godine.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijeditiZakon o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 11/94 i 37/94) i Zakono mjernim jedinicama NN 53/94), osim odredbe ~lanka 4.koja prestaje vrijediti kad se donese novi Zakon o mjernimjedinicama.U 82. ~lanka ovog Zakona ure|uje se jedinstveni mjeriteljskisustav koji obuhva}a temeljno, tehni~ko i zakonsko mjeritelj-stvo. Osim toga Zakon obuhva}a:

• tijela u podru~ju zakonskog mjeriteljstva• mjerne jedinice• na~in financiranja i pla}anja naknada te• mjeriteljsku inspekciju.

U ~lanku 1. objašnjavaju se termini korišteni u ovom Zakonukao što su temeljno, tehni~ko i zakonsko mjeriteljstvo:

• Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istraùjestalnice prirodnih pojava i ~iji je zadatak uspostava dràv-nih etalona mjernih jedinica me|unarodnog sustava jedi-nica, uspostave sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja uRepublici Hrvatskoj usporedbom s me|unarodnim etalo-nima te razvoj novih mjernih metoda.

• Tehni~ko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva kojim seuspostavlja sljedivost rezultata mjerenja.

• Zakonsko mjeriteljstvo obuhva}a dio mjeriteljstva ure|enzakonom i drugim propisima radi uspostave povjerenja urezultate mjerenja u podru~jima primjene zakonitihmjerila.

Za izraze i pojmove koji nisu utvr|eni u ovom Zakonu ipropisima mjerodavne su definicije objavljene uMe|unarodnom rje~niku osnovnih i op}ih naziva u metrolo-giji, (International vocabulary of basic and general terms inmetrology) – hrvatsko izdanje Dràvnog zavoda za normiza-ciju i mjeriteljstvo (~lanak 3.).Osnovni ciljevi Zakona jesu (~lanak 2.):

• poticanje slobodne trgovine i uklanjanja mogu}ihprepreka u toj trgovini

• ujedna~ivanje sustava zakonitih mjernih jedinica sme|unarodno dogovorenim sustavom mjernih jedinica

• uspostava sustava dràvnih etalona i osiguranja njihovesljedivosti do me|unarodnih etalona

• uspostava mjernog jedinstva u Republici Hrvatskoj iuspostava povjerenja u rezultate mjerenja provedenih radizaštite potroša~a, ìvota i zdravlja ljudi i ìvotinja, zaštiteokoliša, op}e sigurnosti i zaštite prirodnih resursa.

Javnosti su dostupni rezultati mjerenja koji su provedeni nazahtjev dràvnih tijela ili za potrebe dràvnih tijela, a koji seodnose na zdravlje, javnu sigurnost, okoliš i gospodarstvo(~lanak 4.).Nadalje se utvr|uju tijela u podru~ju zakonskog mjeritelj-stva, tj. tijela koja obavljaju poslove u zakonskom mjeritelj-stvu (~lanak 5.):

• Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo• ovlaštene pravne osobe i• ovlašteni servisi za pripremu mjerila za ovjeravanje.

Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo obavlja ove po-slove ( ~lanak 6.):

• rješava u upravnim stvarima iz podru~ja mjeriteljstva• priprema nacrte zakona iz podru~ja mjeriteljstva• donosi podzakonske akte za provo|enje ovih zakona• proglašava dràvne etalone, obavlja upravne i stru~ne po-

slove u svezi s dràvnim etalonima, uskla|uje rad nacional-nih umjernih laboratorija

• ovlaš}uje pravne osobe za provedbu postupakapotvr|ivanja sukladnosti mjerila, pakovina i boca kaomjernih spremnika za pakirane proizvode (u daljnjem tek-stu: boca kao mjerni spremnik) s propisima, za provedbuovjeravanja zakonitih mjerila, za provedbu slu`benih mje-renja te pripremu mjerila za ovjeravanje

• provodi postupke priznavanja potvrda i znakova ouskla|enosti mjerila, pakovina i boca kao mjernih sprem-nika s propisima, izdanih u inozemstvu

• provodi umjeravanje etalona i mjerila za potrebe zakon-skog mjeriteljstva, ispitivanje sukladnosti mjerila i pako-vina s propisima, tipno ispitivanje mjerila, ovjeravanjezakonitih mjerila, provodi slu`bena i ekspertna mjerenja

• nadzire zakonitost rada ovlaštenih osoba, dobavlja~a za-konitih mjerila i pakovina, ovlaštenih servisa te korisnikazakonitih mjerila

• prati i nadzire stanje u mjeriteljskoj djelatnosti i poduzimamjere za kvalitetno obavljanje djelatnosti

• nadzire rad ovlaštenih mjeritelja u obavljanju mjeriteljskedjelatnosti

• brine se o stru~nom osposobljavanju mjeritelja i mjeritelj-skih inspektora

• uskla|uje i daje smjernice za rad mjeriteljskih inspektora iza provo|enje odre|enih propisa i mjera

• pruà pomo} gra|anima, ovlaštenim mjeriteljima i prav-nim osobama u provo|enju propisa i mjera iz mjeriteljskedjelatnosti

• predstavlja Republiku Hrvatsku u me|unarodnim mje-riteljskim organizacijama, osigurava izvršenje zada}a kojeproizlaze iz ~lanstva u tim organizacijama, koordinira sud-jelovanje drugih tijela, pravnih i fizi~kih osoba u izvršenjutih zada}a kao i zada}a na temelju me|unarodnih spora-zuma u podru~ju mjeriteljstva, koji obvezuju RepublikuHrvatsku

• izdaje Slu`beno glasilo• vodi propisane evidencije.

Za obavljanje pojedinih stru~nih poslova iz podru~ja mje-riteljstva Vlada Republike Hrvatske moè osnovati neovisnotijelo.

74

Prema ~lancima 7. i 8. odre|ene poslove za pripremu mjerilaza ovjeravanje mogu obavljati i ovlaštene pravne osobe i ov-lašteni servisi. Ravnatelj Zavoda propisat }e tehni~ke i mje-riteljske zahtjeve za ovlaš}ivanje servisa.Vlada Republike Hrvatske (~lanak 9.), na prijedlog rav-natelja Zavoda osniva Mjeriteljski savjet sa zada}om da:

• djeluje kao stru~no savjetodavno tijelo• savjetuje pri utvr|ivanju mjeriteljskih potreba Republike

Hrvatske• predlaè znanstvene i obrazovne aktivnosti u podru~ju

mjeriteljstva.

Stru~ne i tehni~ke poslove za potrebe Savjeta obavlja Zavod.U Republici Hrvatskoj primjenjuju se mjerne jediniceMe|unarodnog sustava jedinica (u nastavku teksta: SI),decimalne jedinice, iznimno dopuštene jedinice izvan SI isloène mjerne jedinice (~lanak 10.).U temeljno mjeriteljstvo spadaju dràvni etaloni (~lanak 11.).Dràvni etaloni su sljedivi do me|unarodnih etalona ili na-cionalnih etalona drugih dràva s odgovaraju}om mjeritelj-skom kakvo}om.Nacionalni umjerni laboratorij razvija, odràva i primjenjujedràvni etalon, obavlja poslove nacionalnoga umjernog labo-ratorija za odre|enu veli~inu (~lanak 12.)U podru~ju tehni~kog mjeriteljstva obavlja se umjeravanjeetalona i mjerila, odnosno potvr|uje uskla|enost mjerila stehni~kim specifikacijama te potvr|uju zna~ajke referen-cijskih tvari (~lanak 13.).Umjeravanje etalona je postupak uspore|ivanja mjeritelj-skih zna~ajki etalona niè mjeriteljske razine s etalonima višemjeriteljske razine radi odre|ivanja vrijednosti etalona (~la-nak 14.).U poglavlju o zakonskom mjeriteljstvu u ~lancima 16. do 34.utvr|uje se što su zakonita mjerila, uvjeti stavljanja u prometovih mjerila, na~in uporabe i obveze korisnika, odobrenjetipa mjerila, ovjeravanje, oznake i potvrde o sukladnosti tešto je to slu`beno mjerenje.U ~lancima 35. do 40. utvr|uje se ispitivanje uskla|enosti iozna~avanje pakovina i boca kao mjernih spremnika.Na pakiranim proizvodima koji se stavljaju u promet morabiti vidljivo ozna~ena nazivna koli~ina punjenja u zakonskimmjernim jedinicama ili brojem komada ili na drugi na~in kojije propisan za ozna~avanje koli~ine punjenja odre|ene pako-vine (~lanak 38.).U poglavlju o ovlaš}ivanju u ~lancima 41. do 47. utvr|uju setko i koje poslove ovlaš}ivanja obavlja Zavod ili ovlaštenaosoba, uvjeti za izdavanje i ukidanje rješenja o ovlaš}ivanjute obveze ovlaštene osobe.Na~in i izvori financiranja utvr|eni su u ~lancima 48. do 51.Prema ~lanku 48. djelatnost Zavoda za normizaciju i mjer-iteljstvo financira se iz sljede}ih izvora:

• iz prora~una• iz naknade od mjeriteljske djelatnosti• iz sredstva iz drugih izvora.

Sredstva ostvarena vlastitom djelatnoš}u prihod su Zavoda iupotrijebit }e ih Zavod za obavljanje mjeriteljske djelatnostiu smislu odredaba ovoga Zakona koja se ne financiraju izprora~una.Mjeriteljski inspekcijski poslovi utvr|eni su u ~lancima 52. do75. Mjeriteljske inspekcijske poslove prema godišnjem planurada (~lanak 55.) obavlja inspektor (~lanak 53.), koji ima is-kaznicu ~iji je izgled i sadràj utvr|en u ~lanku 54. Na~in

rada, prava, obveze i odgovornost mjeriteljskog inspektorautvr|eni su u ~lancima 57. do 75.U poglavlju o kaznenim odredbama utvr|ene su nov~anekazne za prekršaje za fizi~ke i pravne osobe te odgovorneosobe u pravnoj osobi.Prema ~lanku 79. u prijelaznim odredbama o provedbenimpropisima propise koje je potrebno uskladiti s odredbamaovoga Zakona donosi ravnatelj Zavoda u roku od jedne go-dine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do stupanjana snagu ovih propisa, ostaju na snazi propisi doneseni na te-melju Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 11/94), akonisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

SBK

ZAKON O AKREDITACIJI

Zakon o akreditaciji objavljen je u Narodnim novinama broj158 od 7. listopada 2003. godine i primjenjuje se od 1. sije~nja2004. godine. Od tada prestaju vrijediti odredbe ~lanaka 24.do 31. Zakona o normizaciji objavljenog u Narodnim novi-nama broj 55/96.U op}im odredbama ( ~lanci 1. do 3.) ure|uje se osnivanje idjelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne slu`be za ak-reditaciju, odre|uje se podru~je u kojemu se provodi akredi-tacija te akreditacija u svezi s propisima o ocjenjivanjusukladnosti.Pojmovi koji se koriste u Zakonu utvr|eni su u ~lancima 2. i3. U smislu odredaba ovoga Zakona akreditacija je postupakkojim neovisno akreditacijsko tijelo slu`beno potvr|uje prav-noj ili fizi~koj osobi da je sposobna provoditi odre|ene po-slove.Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Za-kona imaju sljede}e zna~enje (~lanak 3.):• ocjenjivanje sukladnosti svaka je djelatnost kojom se

neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeniodre|eni zahtjevi

• potvrda o akreditaciji je dokument na temelju kojeg sepotvr|uje osposobljenost za obavljanje odre|enih poslovana podru~ju ocjenjivanja sukladnosti

• tehni~ki nadzor je provjera tehni~ke dokumentacije o pro-izvodu, ispitivanje proizvoda, procesa ili instalacije iodre|ivanje njihove sukladnosti s posebnim zahtjevima ili,na temelju stru~ne prosudbe, s op}im zahtjevima.

U ~lancima 4. do 8. utvr|uje se osnivanje akreditacijskogtijela, poslovi koje obavlja i na~in financiranja te podru~je ak-reditacije i akreditacija u svezi s propisima o ocjeni suklad-nosti.Prema ~lanku 4. akreditacijsko tijelo obavlja sljede}e po-slove:• akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija• akreditiranje pravnih ili fizi~kih osoba za potvr|ivanje pro-

izvoda, sustava upravljanja i osoblja• akreditiranje pravnih ili fizi~kih osoba koje obavljaju

tehni~ki nadzor ili sli~ne radnje• druga ocjenjivanja ili potvr|ivanja osposobljenosti za

provo|enje postupaka ocjenjivanja sukladnosti,uklju~uju}i utvr|ivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenji-vanje sukladnosti u skladu s propisima za ocjenjivanje suk-ladnosti za pravne ili fizi~ke osobe.

Akreditacijsko tijelo sudjeluje u radu europskih ime|unarodnih organizacija za akreditaciju i predstavlja Re-publiku Hrvatsku u tim organizacijama te u okviru svoje dje-

75

latnosti obavlja i druge poslove odre|ene aktom o osnivanju istatutom, ako cilj obavljanja tih djelatnosti nije ostvarivanjedobiti.Ustrojstvo, ovlasti i na~in odlu~ivanja te druga pitanja odzna~enja za obavljanje djelatnosti i poslovanje akredita-cijskog tijela ure|uju se statutom sukladno zakonu i aktu oosnivanju akreditacijskog tijela.Akreditacijsko tijelo ostvaruje sredstva za rad obavljanjemsvojih usluga, iz dràvnog prora~una, te iz drugih izvora nana~in i pod uvjetima utvr|enim aktom o osnivanju (~lanak 5.).U prijelaznim i završnim odredbama, u ~lancima 9. do 15.,utvr|uje se izme|u ostalog i da }e:• Vlada Republike Hrvatske donijeti akt o osnivanju akredi-

tacijskoga tijela i imenovati privremenog ravnateljanajkasnije do 30. rujna 2004. (~lanak 9.)

• do po~etka rada akreditacijskoga tijela njegove posloveobavljati Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (~la-nak 10.)

• odredbe ~lanka 24. – 31. Zakona o normizaciji (NN 55/96.)prestat }e vrijediti danom primjene ovoga Zakona (~lanak14.)

• primjenjivati se od 1. sije~nja 2005. (~lanak 15.).Pravilnik o utvr|ivanju visine i na~ina pla}anja naknada zapokri}e troškova u postupku ovlaš}ivanja (akreditacije) ob-javljen je u Narodnim novinama broj 44. od 16.5.2001. Ovimse pravilnikom utvr|uje visina i na~in pla}anja naknada zapokri}e troškova u postupku ovlaš}ivanja (akreditacije) labo-ratorija i pravnih osoba za provedbu potvr|ivanja (certifika-cije) u skladu sa zahtjevima utvr|enim u normama niza HRNEN 45000, odnosno HRN EN ISO/IEC 17000, a koje pod-nositelji zahtjeva pla}aju Dràvnom zavodu za normizaciju.

SBK

ZAKON O OP]OJ SIGURNOSTI PROIZVODA

Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 158. od 7. lis-topada 2003. godine.Prema op}im odredbama ovim se Zakonom ure|uje op}asigurnost proizvoda koji se stavljaju na trìšte, ali se ne prim-jenjuje na rabljene proizvode (~lanci 1. i 2.).U ~lanku 3. utvr|eno je da pojmovi koji se upotrebljavaju usmislu odredaba ovoga Zakona imaju sljede}e zna~enje:(a) Proizvod ozna~uje bilo koji proizvod, uklju~uju}i i proiz-

vod u okviru pruànja usluga, koji je namijenjen po-troša~ima ili koji bi u razumno predvidljivim uvjetimapotroša~i mogli upotrijebiti, ~ak i ako im nije namijenjen,te koji je isporu~en ili dostupan, uz pla}anje ili besplatno,u okviru kakve trgova~ke djelatnosti, bez obzira na to je linov, rabljen ili popravljen.

(b) Sigurni proizvod ozna~uje bilo koji proizvod koji u nor-malnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe,uklju~uju}i trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu,zahtjeve za ugradbu i odràvanje, ne predstavlja nikakavrizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvodate koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razi-nom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi, posebno uzimaju}iu obzir sljede}e elemente:

• zna~ajke proizvoda, osobito njegov sastav, pakiranje,upute za sklapanje te po potrebi ugradbu i odràvanje

• utjecaj nekoga proizvoda na druge proizvode u slu~aju kadse razumno moè predvidjeti da }e se on upotrebljavati sdrugim proizvodima

• predstavljanje proizvoda, njegovo ozna~ivanje, upozorenjai upute za njegovu uporabu i uklanjanje i sve druge oznakeili obavijesti koje se odnose na taj proizvod

• kategorije potroša~a izloènih riziku kad upotrebljavajuodre|eni proizvod, osobito djeca i starije osobe

Mogu}nost postizanja visoke razine sigurnosti ili dostupnostdrugih proizvoda koji predstavljaju manji rizik ne ~ini dosta-tan razlog da se neki proizvod smatra opasnim.

(c) Opasni proizvod je svaki proizvod koji nije sukladan s de-finicijom iz to~ke (b) stavka 1. ovoga ~lanka.

(d) Ozbiljni rizik ozna~uje svaki rizik koji zahtijeva brzo dje-lovanje dràvnih vlasti, uklju~uju}i i rizik ~ije posljedicenisu trenuta~ne.

(e) Proizvo|a~ ozna~uje:• proizvo|a~a proizvoda kad je on registriran u Republici

Hrvatskoj i svaku drugu osobu koja se predstavlja kao pro-izvo|a~ stavljanjem na proizvod svojega imena, svojegazaštitnog znaka ili kojega drugog razlikovnog znaka, ilionaj koji dora|uje proizvod

• predstavnika proizvo|a~a kad proizvo|a~ nije registriran uRepublici Hrvatskoj ili kad nema predstavnika registrira-nog u Republici Hrvatskoj, uvoznika proizvoda

• druge osobe u opskrbnome lancu, u mjeri u kojoj njihovedjelatnosti mogu utjecati na sigurnosne zna~ajke proiz-voda.

(f) Raspa~ava~ (distributer) ozna~uje svaku osobu uopskrbnome lancu ~ija djelatnost ne utje~e na sigurnosnezna~ajke proizvoda.

(g) Povla~enje proizvoda ozna~uje svaku mjeru usmjerenuna vra}anje opasnoga proizvoda kojega je proizvo|a~ iliraspa~ava~ ve} isporu~io potroša~u ili ga u~iniodostupnim potroša~u.

(h) Sprje~avanje raspa~avanja (distribucije) ozna~uje svakumjeru usmjerenu na sprje~avanje raspa~avanja i izlaganjaproizvoda te nu|enje proizvoda potroša~ima.

Op}i sigurnosni zahtjevi za proizvode utvr|eni su u ~lancima4. i 5.Prema ~lanku 4. proizvod se smatra sigurnim:

• kad ispunjava sve zahtjeve sadràne u tehni~kim propisimakoji se na njega odnose

• ako nema odgovaraju}ih tehni~kih propisa, kad ispunjavazahtjeve hrvatskih norma kojima su preuzete europskenorme, ~iji je popis objavljen u Narodnim novinama

• ako nema odgovaraju}ih tehni~kih propisa ili norma iz pret-hodnog podstavka, kad je sukladan s hrvatskim normamakoje nisu uskla|ene s europskim normama, odnosno spravilima tehnike, te pravilima kojima se na uobi~ajenna~in štiti sigurnost i zdravlje korisnika.

Obveza proizvo|a~a i raspa~ava~a prema ~lanku 6. je daobavijesti potroša~e i druge korisnike priloènim uputama zauporabu i drugim potrebnim obavijestima.Prema ~lanku 7. nadzor nad ispunjavanjem ovog Zakonaobavljaju inspekcijska tijela, odnosno inspektori koji su ov-lašteni da za proizvod koji ne odgovara propisanim zahtje-vima i nemaju propisanu popratnu dokumentaciju (upute zaupotrebu) zabrane njegovo stavljanje na trìšte.Prema ~lanku 8. Vlada Republike Hrvatske uredbom }epropisati sadràj i postupak obavješ}ivanja drugih tijeladràvne uprave, me|unarodnih subjekata i javnosti o rizi-cima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnostljudi, o stavljanju tih proizvoda na trìšte, odnosno omjerama poduzetim za njihovo povla~enje s trìšta.

76

U ~lanku 9. propisuju se nov~ane kazne za nepoštivanje ovogZakona za pravne i fizi~ke osobe te za odgovorne osobe upravnoj osobi. Kazne se kre}u od dvije tisu}e do sto tisu}akuna.Prema ~lanku 10. Vlada Republike Hrvatske donijet }euredbu iz ~lanka 8. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci oddana stupanja na snagu ovoga Zakona.

SBK

ZAKON O TEHNI^KIM ZAHTJEVIMA ZAPROIZVODE I OCJENI SUKLADNOSTI

Zakon je objavljen u narodnim novinama broj 158. od 7. lis-topada 2003. godine.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vrijeditiodredbe ~lanka 1., 3. – 8., 13. – 23., i 32. – 58. Zakona o normi-zaciji (NN 55/96).Ovim se Zakonom ure|uje na~in propisivanja tehni~kihzahtjeva za proizvode i postupaka ocjene sukladnosti s propi-sanim zahtjevima te donošenje tehni~kih propisa kojimanadle`ni ministri i ravnatelji dràvnih upravnih organizacija(u daljnjemu tekstu: ~elnici tijela dràvne uprave), na temeljuovoga Zakona, za pojedine proizvode, odnosno skupine pro-izvoda podrobnije ure|uju najmanje jedan od sljede}ih ele-menata:• tehni~ke zahtjeve koje moraju zadovoljiti proizvodi koji se

stavljaju na trìšte i/ili uporabu• prava i obveze pravnih i fizi~kih osoba koje stavljaju proiz-

vode na trìšte i/ili uporabu• postupke ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima• prava i obveze tijela koja provode postupke ocjene suklad-

nosti proizvoda s tehni~kim zahtjevima (u nastavku teksta:tijela za ocjenu sukladnosti)

• dokumente (npr. potvrde, tehni~ku dokumentaciju isli~no) koji moraju biti dostupni nadle`nim tijelima prijestavljanja proizvoda na trìšte i/ili uporabu

• na~in ozna~ivanja proizvoda.Tako|er se ure|uje i nadzor nad ispunjavanjem zahtjeva iztehni~kih propisa te valjanost dokumenata o sukladnosti iznakova sukladnosti izdanih u inozemstvu.U smislu odredaba ovoga Zakona upotrebljavat }e se ove de-finicije:• Proizvod je bilo koji predmet koji je projektiran, proizve-

den ili na koji drugi na~in dobiven, neovisno o stupnju nje-gove preradbe, a namijenjen je stavljanju na trìšte.

• Proizvo|a~ je svaka fizi~ka ili pravna osoba koja je odgo-vorna za projektiranje i proizvodnju nekog proizvoda ilinjegovo predstavljanje ili koja mijenja, temeljito pre-ina~uje ili prera|uje proizvod radi njegova stavljanja natrìšte ili stavljanja u uporabu.

• Stavljanje proizvoda na trìšte trenutak je kada proizvodprvi put iz faze proizvodnje ili uvoza prelazi u fazu distribu-cije, uz naplatu ili besplatno, odnosno kada proizvod prviput iz faze proizvodnje i uvoza prelazi u fazu stavljanja urad, uz naplatu ili besplatno, to jest nakon završeneugradbe, ili u fazu uporabe kao roba namijenjena za pro-daju i stavljanje u rad za potrebe drugih osoba ili za vlastitepotrebe. Ova se definicija ne odnosi na proizvode koji seproizvode ili uvoze radi prodaje na inozemnom trìštu.

• Stavljanje proizvoda u uporabu je trenutak prve uporabeproizvoda u Republici Hrvatskoj od strane krajnjeg ko-risnika.

• Nadzor nad trìštem sastoji se od metoda, postupaka iradnja nadle`nih tijela koje su potrebne kako bi se osi-guralo da proizvodi na trìštu zadovoljavaju zahtjeve kojise na njih odnose, da imaju potrebne oznake sukladnosti teda su pra}eni potrebnom tehni~kom dokumentacijom.

• Uskla|ena europska norma je tehni~ka specifikacija kojasluì kao potpora za zadovoljavanje temeljnih zahtjevasmjernica novoga pristupa, a koju su prihvatile europskenormirne organizacije na temelju ovlaštenja koje im jedalo Povjerenstvo.

• Akreditacija je postupak kojim mjerodavno tijelo slu`benopriznaje da je koje tijelo ili osoba sposobna za obavljanjeodre|enih zadataka.

• Ocjena sukladnosti proizvoda je svaka radnja koja se od-nosi na izravno ili neizravno utvr|ivanje jesu li ispunjeniodgovaraju}i tehni~ki zahtjevi za proizvode.

• Tijelo za ocjenu sukladnosti je o dobavlja~u neovisni labo-ratorij, potvrdbeno tijelo, nadzorno ili drugo tijelo kojesudjeluje u postupku ocjenjivanja sukladnosti.

• Tehni~ki propis je propis u kojem se tehni~ki zahtjevi dajuizravno ili upu}ivanjem na normu, tehni~ku specifikaciju iliupute za primjenu ili pak uklju~ivanjem sadràja tih doku-menata.

U ~lancima 4. i 5. utvr|uje se propisivanje tehni~kih zahtjeva.Prema tim ~lancimatehni~kim propisima odredit }e se obveze pravnih i fizi~kihosoba koje stavljaju proizvode na trìšte i/ili u uporabu s obzi-rom na njihovu sigurnost, zaštitu zdravlja ljudi i doma}ih ì-votinja te zaštitu okoliša i drugo što je odlu~no za ure|ivanjepodru~ja na koje se tehni~ki propis odnosi (~lanak 4.).êlnici tijela dràvne uprave u skladu s ovim Zakonom ut-vr|enim ovlastima donosit }e tehni~ke propise kojimapropisuju tehni~ke zahtjeve za proizvode ili skupine proiz-voda (~lanak 5.).Tehni~ke propise donose sukladno provedbenom programukojeg donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog minis-tra nadle`nog za gospodarstvo.Kod donošenja tehni~kih propisa uzimat }e se u obzir me|u-narodna na~ela i preuzete obveze iz dvostranih i višestranihsporazuma radi sprje~avanja nepotrebnih zapreka u me|u-narodnoj trgovini.Popis hrvatskih normi objavljuje tijelo dràvne uprave,nadle`no za donošenje tehni~kog propisa, u Narodnim novi-nama.Postupci ocjene sukladnosti utvr|eni su u ~lancima 6. do 8.Prema ~lanku 7. na proizvode koji su sukladni s propisanimtehni~kim zahtjevima mora se staviti propisana oznaka suk-ladnosti. Oblik, sadràj i izgled oznake sukladnosti provedbe-nim propisom propisuje ministar nadleàn za gospodarstvo.Tehni~kim propisom odredit }e se postupak ocjene suklad-nosti za svaku skupinu proizvoda na koju se propis odnosi.U ~lancima 9. do 12. utvr|uju se tijela za ocjenu sukladnosti izahtjevi koje moraju zadovoljiti. Valjanost dokumenata iznakova sukladnosti izdanih u inozemstvu propisana je u~lanku 13., dok ~lanci 14. i 15. propisuju inspekcijski nadzor iovlaštenja. ^lanak 16. utvr|uje nov~ane kazne za pravne ifizi~ke osobe te za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Kaznese kre}u od dvije do sto tisu}a kuna.Do donošenja zakona kojim }e se urediti podru~je homolo-gacije, propise iz tog podru~ja donosit }e ravnatelj Dràvnogzavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (~lanak 17.).

77

Vlada Republike Hrvatske donijet }e provedbeni programdonošenja tehni~kih propisa (~lanak 18.) u roku od šest mje-seci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

SBK

ZAKON O GRADNJI

Novi Zakon o gradnji objavljen je u Narodnim novinama broj175 od 4. studenog 2003. godine. Donošenjem ovog Zakonaprestaje vrijediti Zakon o gradnji (NN 52/99., 75/99., 117/01. i47/03.).Do donošenja novog pravilnika o obveznom sadràju i ele-mentima projekta, na~inu opremanja, uvjetima promjenesadràja, ozna~avanju projekta, na~inu i zna~enju ovjere pro-jekta od strane odgovornih osoba kao i na~inu razmjene elek-troni~kih zapisa primjenjuju se odredbe ~lanka 39. stavka 3. i~lanka 40. Zakona o gradnji (NN 52/99., 75/99., 117/01. i47/03.).Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sije~nja 2004.Prema op}im odredbama (~lanak 1.) ovim se Zakonomure|uje projektiranje, gra|enje, uporaba i uklanjanje gra|e-vine, tehni~ka svojstva, uporabljivost i promet gra|evnih pro-izvoda, ustrojstvo gra|evinske inspekcije, odre|uju se bitnizahtjevi i drugi uvjeti za gra|evinu, ure|uje se provedbaupravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela dràvneuprave, pravnih i fizi~kih osoba s tim u vezi.Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje,gra|enje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenjaodre|enih posebnim zakonom.Radi lakšeg razumijevanja ovog Zakona daju se objašnjenjapojmova. Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu (~la-nak 4.) imaju sljede}e zna~enje:

• projektiranje jest izrada projekata ~ija je obveza izradepropisana ovim Zakonom

• gra|enje jest izvo|enje radova (pripremnih radova,zemljanih radova, radova na izradi gra|evinskih konstruk-cija, gra|evinsko-instalaterskih radova, gra|evinsko-završnih radova, radova na ugradnji gra|evnih proizvoda,ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi po-dizanja nove gra|evine, rekonstrukcije, adaptacije iodràvanja uporabljive gra|evine ili radi promjene stanja uprostoru

• rekonstrukcija jest izvo|enje radova kojima se utje~e na is-punjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu gra|evinu i ko-jima se mijenja uskla|enost gra|evine s lokacijskimuvjetima u skladu s kojima je izgra|ena (dogra|ivanje, na-dogra|ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra|evine,izvo|enje radova radi promjene namjene gra|evine ili teh-nološkog procesa i sl.)

• adaptacija jest sanacija i svako drugo izvo|enje radova ko-jima se utje~e na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporab-ljivu gra|evinu, ali kojim se radovima ne mijenjauskla|enost gra|evine s lokacijskim uvjetima u skladu skojima je izgra|ena

• odràvanje jest izvo|enje radova radi o~uvanja bitnihzahtjeva za gra|evinu tijekom njezinog trajanja, kojima sene mijenja uskla|enost gra|evine s lokacijskim uvjetima uskladu s kojima je gra|evina izgra|ena

• gra|evina jest sve što je nastalo gra|enjem i povezano je stlom, a sastoji se od gra|evnog sklopa ili gra|evnog sklopai ugra|enog postrojenja, odnosno opreme koji zajedno~ine tehni~ko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postro-

jenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisunastali gra|enjem, ako se njime mijenja na~in korištenjaprostora

• sloèna gra|evina jest skup me|usobno funkcionalno i/ilitehnološki povezanih gra|evina

• obiteljska ku}a jest gra|evina stambene namjene nazasebnoj gra|evinskoj ~estici s najviše dva stana, kojanema više od podruma i tri nadzemne etaè namijenjenestanovanju, te ~ija gra|evinska (bruto) površina ne prelazi400 m2, a u koju površinu se ura~unava i površinapomo}nih gra|evina (garaà, kotlovnica, drvarnica, spre-mišta, gospodarskih gra|evina i sli~no) ako se grade na is-toj gra|evnoj ~estici. Nadzemnom etaòm smatra se itavanska etaà namijenjena stanovanju

• jednostavna gra|evina jest ona koja sadrì jednostavnunosivu konstrukciju i za koju je nu`na samo provjera ispu-njavanja bitnog zahtjeva mehani~ke otpornosti i stabilnosti

• privremena gra|evina jest gra|evina izgra|ena za potrebegradilišta, za primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|enja,za potrebe odràvanja sajmova, javnih manifestacija isli~no

• gra|evni sklop jest skup svrhovito povezanih gra|evnihproizvoda uklju~uju}i i gra|evinske instalacije i opremukoja nije izravno povezana s tehnološkim procesom

• gra|evni proizvod jest bilo koja stvar koja je proizvedena,izdvojena ili na drugi na~in dobivena, neovisno o stupnjuprerade, a namijenjena je za gra|enje

• tehni~ka specifikacija jest norma na koju upu}uje tehni~kipropis, te tehni~ko dopuštenje

• postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme koja sluìobavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu jenamijenjena gra|evina

• oprema jesu pojedina~ni ure|aji, strojevi, procesne instala-cije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su sa-mostalno ugra|eni u gra|evinu i sluè tehnološkom ilidrugom procesu kojemu je namijenjena gra|evina

• ugradnja jest postupak kojim se gra|evni proizvodi, insta-lacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnimdijelom gra|evine, te se bez izvo|enja radova ili utjecaja nabitne zahtjeve za gra|evinu ne mogu ukloniti iz gra|evine

• pripremni radovi jesu gra|enje privremenih gra|evina iizvo|enje drugih radova radi organizacije i ure|enjegradilišta, te omogu}avanje primjene odgovaraju}e teh-nologije gra|enja

• gradilište jest prostor, uklju~uju}i i privremeno zauzetiprostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvoderadovi na odràvanju ili uklanjanja gra|evina, kao i prostorpotreban za omogu}avanje primjene odgovaraju}e teh-nologije gra|enja

• uklanjanje gra|evine ili njezina dijela jest izvo|enje ra-dova kojima se ruši ili rastavlja gra|evina ili njezin dio, radinjenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvo|enjeradova uklju~uje i zbrinjavanje zate~enog otpada u gra|e-vini i na gra|evnoj ~estici, gra|evinskog materijala i otpadanastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem gra|evine, tedovo|enje gra|evinske ~estice odnosno zemljišta na ko-jemu se je nalazila gra|evina u uredno stanje

• uporabljiva gra|evina jest ona gra|evina za koju je izdanauporabna dozvola, gra|evina za koju se ne izdaje uporabnadozvola ako je izgra|ena na temelju i u skladu spotvr|enim glavnim projektom ili drugim odgovaraju}imaktom tijela dràvne vlasti i svaka druga gra|evina koja jeprema ovom Zakonu s njom izjedna~ena

78

• lokacijski uvjeti su uvjeti odre|eni lokacijskom dozvolom,izvodom iz prostornog plana ili na drugi na~in u skladu skojima se prema posebnom zakonu provode zahvati uprostoru.

Osim op}eg dijela Zakon se sastoji od cjelina u kojima seutvr|uju kako slijedi:

• bitni zahtjevi za gra|evinu, drugi uvjeti za gra|evinu itehni~ka svojstva gra|evnih proizvoda

• dokazivanje uporabljivosti i stavljanje u promet gra|evnihproizvoda

• sudionici u gradnji• projekti• gra|enje gra|evine• uporaba gra|evine• uklanjanje gra|evine• inspekcijski nadzor• upravi nadzor• kaznene odredbe.

Bitni zahtjevi za gra|evinu, drugi uvjeti za gra|evinu itehni~ka svojstva gra|evnih proizvoda utvr|eni su u ~lancima6. do 23. Obuhva}ena je:

• mehani~ka otpornost i stabilnost• zaštita od poàra• higijena, zdravlje i zaštita okoliša• sigurnost u korištenju• zaštita od buke• ušteda energije i toplinska zaštita• odstupanje od bitnih zahtjeva za gra|evinu• nesmetan pristup i kretanje u gra|evini• tehni~ka svojstva gra|evnih proizvoda• tehni~ki propisi• tehni~ko dopuštenje• strano tehni~ko dopuštenje.

Dokazivanje uporabljivosti i stavljanje u promet gra|evnihproizvoda utvr|eno je u ~lancima 24. do 31., što obuhva}a:

• postupak ocjenjivanja sukladnosti• isprave o sukladnosti• tehni~ke upute i znak sukladnosti• strane isprave i znakovi o sukladnosti i strani dokumenti o

radnjama dokazivanja sukladnosti.

Sudionici u gradnji utvr|eni su u ~lancima 32. do 61. Prema~lanku 32. sudionici u gradnji jesu:

• investitor• projektant• revident• izvo|a~• nadzorni inènjer.

Zna~enje i funkcija investitora utvr|eni su u ~lancima 33. i34.Prema ~lanku 33. investitor je pravna ili fizi~ka osoba u ~ijeime se gradi gra|evina.Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, gra|enje istru~ni nadzor gra|enja investitor mora povjeriti osobamakoje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propi-sane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisanodruk~ije.Investitor je duàn osigurati stru~ni nadzor gra|enja gra|e-vine ako ovim Zakonom nije propisano druk~ije.

Investitor koji je ujedno i izvo|a~ mora stru~ni nadzor gra|enjapovjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanjestru~nog nadzora gra|enja propisane ovim Zakonom.U ~lancima 35. i 36. utvr|ena je funkcija projektanta. Prema~kanku 35. Projektant je fizi~ka osoba ovlaštena za projekti-ranje prema posebnom Zakonu i propisima donesenim na te-melju toga Zakona.Projektant je odgovoran da projekti koje izra|uje zadovo-ljavaju propisane uvjete, a naro~ito da projektiranagra|evina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete zagra|evinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskimuvjetima odre|enim prema posebnom Zakonu.Prema ~lanku 36. ako u projektiranju sudjeluje više projek-tanata, za cjelovitost i me|usobnu uskla|enost projekataodgovoran je glavni projektant.Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordi-nira primjenu propisa kojima se ure|uje sigurnost i zdravljeradnika.U ~lancima 37. do 42. definiran je pojam, obveze i funkcija iz-vo|a~a radova. Prema ~lanku 37. izvo|a~ je osoba koja gradiili izvodi pojedine radove na gra|evini i koja je registrirana zaobavljanje te djelatnosti. Izvo|a~ imenuje inènjeragradilišta ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobekoja vodi gra|enje (~lanak 40.), a ukoliko sudjeluje u gradnjiviše izvo|a~a investitor jednog odre|uje za glavnog inènjeragradilišta. Za glavnog inènjera gradilišta i inènjeragradilišta (~lanak 41.). moè se imenovati diplomirani inè-njer, odnosno inènjer odgovaraju}e struke s najmanje petgodina radnog iskustva u struci i s poloènim stru~nim is-pitom kako je to utvr|eno u ~lanku 61. ovog Zakona.U ~lancima 43. do 46. utvr|ena je funkcija nadzornog inè-njera. Prema ~lanku 43. ovog Zakona nadzorni inènjer jefizi~ka osoba ovlaštena za provedbu stru~nog nadzoragra|enja prema posebnom zakonu i propisima donesenim natemelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.U provedbi stru~nog nadzora gra|enja nadzorni inènjerduàn je prema ~lanku 44. :

• nadzirati gra|enje tako da bude u skladu s gra|evinskomdozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnimpropisima

• utvrditi je li iskol~enje gra|evine provela osoba ovlaštenaza obavljanje geodetskih poslova i ima li izvo|a~ suglasnostza obavljanje poslova gra|enja

• odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenji-vanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvaliteteodre|enih dijelova gra|evine putem ovlaštene osobe kojanije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava idokaza iz ~lanka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve iz-vedene dijelove gra|evine i za radove koji su u tijeku uslu~ajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenimna temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projek-tom odre|ena takva obveza

• pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima,odnosno nepravilnostima koje uo~i tijekom gra|enja, a in-vestitora i gra|evinsku inspekciju i druge inspekcije o po-duzetim mjerama

• sastaviti završno izvješ}e.

U ~lancima 47. i 48. utvr|uje se funkcija revidenta. Prema~lanu 47. revident je fizi~ka osoba ovlaštena za kontrolu pro-jekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata moè sedati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranjau podru~ju koje je predmet kontrole projekta, koja je diplo-mirani inènjer s najmanje deset godina radnog iskustva u

79

projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorneosobe gra|evine osobite inènjerske sloènosti i koja je nadrugi na~in unaprijedila tehni~ku struku u podru~ju koje jepredmet kontrole glede projektiranja.Obavljanje poslova projektiranja i stru~nog nadzoragra|enja utvr|eno je u ~lancima 49. do 62. Prema ~lanku 49.pravo na obavljanje poslova projektiranja i stru~nog nadzoragra|enja prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobeima samo fizi~ka osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteniarhitekt« i »ovlašten inènjer« sukladno posebnom propisu.Strani arhitekt ili inènjer (~lanak 60.) koji je ~lan strane Ko-more arhitekata ili inènjera moè obavljati poslove projekti-ranja u svojstvu odgovorne osobe i stru~nog nadzoragra|enja u Republici Hrvatskoj ako je na natje~aju stekaopravo na izvedbu natje~ajnog rada, pod uvjetom da dobijeodobrenje Komore.U ~lanku 61. utvr|en je stru~ni ispit za obavljanje poslovagraditeljstva. Osobe koje u svojstvu odgovorne osobeobavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostri-fikacije, gra|enja gra|evine, stru~nog nadzora gra|enja,osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za tehni~ki pregled,osobe koje obavljaju poslove odràvanja gra|evina, osobekoje izdaju autorizirane podatke, odnosno izra|uju elabo-rate za potrebe projekata, osobe koje sudjeluju u provedbiradnji ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata suklad-nosti gra|evnih proizvoda te slu`bene osobe koje vode pos-tupke inspekcijskog nadzora, du`ne su poloìti stru~ni ispitza obavljanje poslova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stru~niispit), te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.Stru~nim ispitom provjerava se poznavanje vaè}ih propisa izpodru~ja koja ure|uje ovaj Zakon i drugih propisa zna~ajnihza primjenu ovoga Zakona.Program, uvjete i na~in polaganja stru~nog ispita kao i upot-punjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su poloìle ispitte njegove provjere propisuje ministar pravilnikom. Osobekoje su poloìle ispit ponovo polaù svake ~etvrte godine.Definicija projekta, vrste, oprema i ozna~avanje, kontrola,nostrifikacija i me|usobno uskla|ivanje utvr|eni su u ~lan-cima 62. do 84.Prema ~lanku 62. projekt, ovisno o namjeni i razini razrade,mora sadràvati sve propisane dijelove, te mora biti izra|entako da gra|evina izgra|ena s njim u skladu ispunjava zah-tjeve i uvjete koje traì ovaj Zakon. Prema namjeni i razinirazrade projekti se razvrstavaju na:

• idejni projekt• glavni projekt• izvedbeni projekt.

Idejni projekt (~lanak 63.) skup je me|usobno uskla|enihnacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funk-cionalna i tehni~ka rješenja gra|evine te prikaz smještajagra|evine u prostoru.Idejni projekt, ovisno o sloènosti i tehni~koj strukturi gra|e-vine, moè sadràvati i druge nacrte i dokumente ako su onizna~ajni za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog pos-tupka i tehnološke sheme, opis primjena odre|ene tehnolo-gije gra|enja, procjenu troškova radi provedbe postupakajavne nabave i sl.).Idejni projekt zajedno s na~elnom dozvolom trajno ~uvatijelo koje je izdalo na~elnu dozvolu i investitor, odnosno nje-gov pravni sljednik.

Glavni projekt (~lanak 64.) skup je me|usobno uskla|enihprojekata kojima se daje tehni~ko rješenje gra|evine, prikaz

smještaja gra|evine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnihzahtjeva za gra|evinu, kao i drugih zahtjeva iz ovoga Zakona,posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona itehni~kih specifikacija.Glavni projekt zajedno s gra|evinskom dozvolom trajno ~uvatijelo koje je izdalo gra|evinsku dozvolu i investitor, odnosnonjegov pravni sljednik.Glavni projekt (~lanak 65.) sadrì gra|evinski projekt i geo-detski projekt, a ovisno o namjeni i tehni~koj strukturi gra|e-vine sadrì i arhitektonski projekt, elektrotehni~ki projekt istrojarski projekt.

Izvedbenim projektom (~lanak 72.) razra|uje se tehni~korješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt morabiti izra|en u skladu s glavnim projektom.Na temelju izvedbenog projekta pristupa se gra|enju gra|e-vine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka uupravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propi-som donesenim na temelju ovoga Zakona nije druga~ijeodre|eno.Izvedbeni projekt gra|evine sa svim ucrtanim izmjenama idopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt iz-vedenog stanja) duàn je ~uvati investitor, odnosno njegovpravni sljednik za sve vrijeme dok gra|evina postoji.Opremanje i ozna~avanje projekta utvr|eno je u ~lanku 74.Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izra|eni nana~in koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom nagra|evinu za koju su izra|eni (ime projektanta, tvrtka, osoberegistrirane za poslove projektiranja, naziv gra|evine, ime ilitvrtka investitora, datum izrade i dr.).Projekti, odnosno njihovi dijelovi izra|uju se na papiru,drugom odgovaraju}em materijalu za pisanje, odnosnocrtanje ili kao elektroni~ki zapis, tako da je onemogu}enapromjena njihova sadràja osim u slu~aju i na na~in propisanpravilnikom iz ~lanka 75. ovoga Zakona, kao i kojim je one-mogu}ena zamjena njihovih sastavnih dijelova.Obvezni sadràj i elemente projekta na~in opremanja, uvjetepromjene sadràja, ozna~avanja projekta, na~in i zna~enjeovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i na~inrazmjene elektroni~kih zapisa (~lan 75.), propisuje ministarpravilnikom u skladu s posebnim propisima.Kontrola glavnog projekta, sadràj, na~in i opseg obavljanjakontrole, nostrifikacija projekta te uskla|ivanje s posebnimzakonima utvr|eno je u ~lancima 76. do 83.Gra|enje je regulirano u ~lancima 84. do 128. Utvr|eni suuvjeti i postupak izdavanja gra|evne dozvole, nadle`na tijeladràvne uprave, izdavanje na~elne gra|evne dozvole,gra|evna dozvola za pripremne radove, na~in prijavepo~etka ili nastavka gra|enja, ure|enje gradilišta te doku-mentacija na gradilištu.Dokumentacija koju izvo|a~ mora imati na gradilištu (~la-nak 127.) obuhva}a:

• rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu• akt o imenovanju glavnog inènjera gradilišta, inènjera

gradilišta, odnosno voditelja radova• akt o imenovanju nadzornog inènjera, odnosno glavnoga

nadzornog inènjera, osim na gradilištu gra|evine za kojuse ne provodi nadzor gra|enja

• gra|evinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavniprojekt s potvrdom tijela graditeljstva

• izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog pro-jekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvješ}u o obavlje-noj kontroli glavnog projekta zatraìo, za do tada izveden

80

dio gra|evine i gra|evinske i druge radove koji su u tijekusa svim izmjenama i dopunama

• izvješ}a revidenata o obavljenoj kontroli ako je propisano• gra|evinski dnevnik• dokaze o sukladnosti za ugra|ene gra|evne proizvode,

dokaze o sukladnosti prema posebnom propisu zaugra|enu opremu, isprave o sukladnosti odre|enog dijelagra|evine bitnim zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Za-kona i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, poseb-nim propisom ili projektom odre|ena obvezaprikupljanja tijekom izvo|enja gra|evinskih i drugih ra-dova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za dotada izveden dio gra|evine i gra|evinske i druge radovekoji su u tijeku

• elaborat o iskol~enju gra|evine, koji je izradila i potpisalaosoba registrirana za obavljanje te djelatnosti premaposebnom propisu, koji je izra|en prema glavnom pro-jektu

• drugu dokumentaciju te dozvole i dopuštanja za koje jeposebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju togzakona propisana obveza da ju izvo|a~ nakon po~etkagra|enja gra|evine mora imati na gradilištu.

Obrazac, uvjete i na~in vo|enja gra|evinskog dnevnika nagradilištu propisuje ministar pravilnikom.Navedenu dokumentaciju nakon završetka gra|enja trajno~uva investitor, odnosno vlasnik gra|evine.Uporaba gra|evine utvr|ena je u ~lancima 129. do 148. Tu jeutvr|ena obveza dobivanja uporabne dozvole, postupak nje-nog isho|enja, tehni~ki pregled objekta, upis objekta uzemljišne knjige, uporaba i odràvanje objekta.

Postupak za isho|enje dozvole za uklanjanje gra|evine teizrada projekta kao i samo ukljanjanje definirani su u ~lan-cima 145. do 148.Inspekcijski nadzor, odnosno obavljanje inspekcijskih po-slova, prava i du`nosti gra|evinskog inspektora utvr|eni su u~lancima 149. do 174.Upravni nadzor i njegova provedba utvr|eni su u ~lancima175. do 178.U kaznenim odredbama u ~lancima 179. do 199. utr|ene sukazne za povrede ovog Zakona od strane projektanata, inves-titora, nadzornih inènjera i ostalih sudionika u gra|enju.U prijelaznim i završnim odredbama, u ~lancima 200. do 225.utvr|uju se podzakonski propisi i rokovi njihova donošenja.Prema ~lanku 214. ministarstvo je du`no donijeti dokumentei akte koji se odnose na ovaj Zakon najkasnije u roku od dvijegodine.Što se ti~e stru~nih ispita za obavljanje poslova u izgradnjiobjekata i drugih odgovaraju}ih uvjerenja o poloènomstru~nom ispitu ste~enih na podru~ju bivše Jugoslavije prije8. listopada 1991. godine, prema ~lanku 214. izjedna~ena supo pravnoj snazi s odgovaraju}im uvjerenjima ste~enim u Re-publici Hrvatskoj.Uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu za obavljanje po-slova u izgradnji objekata ste~enim u Republici Hrvatskojsmatraju se uvjerenjima o poloènom stru~nom ispitu zaobavljanje poslova graditeljstva u smislu ovog Zakona.Obvezni sadràj, uvjete i na~in opremanja, ozna~avanje iovjeravanje glavnog projekta, odre|uje ministar pravilnikom(~lanak 220.).

SBK

81

IZ STRANE STRU^NE LITERATURE

NE PAKS U MAÐARSKOJ NAKON INCIDENTA

Nuklearnu elektranu Paks (slika 1.) ~ine ~etiri jedinice (u-kupni kapacitet 1.860 MW) s vodeno moderiranim, vodomhla|enim reaktorima tipa VVER-440 razvijenim 1970-tihgodina u bivšem Sovjetskom savezu. Osnovne karakteristikenuklearne elektrane prikazane su u donjoj tablici:

Nuklearna elektrana Paks godišnje proizvede oko 14.000GWh , što je oko 40 % današnje ukupne elektri~ne energijekoja se proizvede u Ma|arskoj. Nuklearna elektrana Paks lo-cirana je na Dunavu, 100 km ju`no od Budimpešte.Nakon ~ernobilske nesre}e u nekoliko navrata poboljšan jojje sigurnosni sustav.

U travnju 2003. godine došlo je do ispuštanja manje koli~ineradioaktivnog plina iz jedinice 2. Ispuštanje se dogodilo zavrijeme rutinskog ~iš}enja oksida s površine gorivih štapovakada su ovi bili predugo odloèni u rezervoar za ~iš}enje. Pre-grijani štapovi bili su izloèni termalnom šoku kada je rezer-voar bio otvoren i dodana hladna voda, ispuštaju}i plin uatmosferu. Prema slu`benicima elektrane, koli~ina ispušte-nog plina bila je manja od dopuštene. Nekih trideset sklo-pova bilo je toliko ošte}eno da su postali neuporabljivi.Da bi se osigurala objektivnost osnovan je nezavisni tim sas-tavljen od eksperata za nuklearnu energiju i radijaciju izMe|unarodne organizacije za atomsku energiju IAEA, Aus-trije, Kanade, Finske, Slova~ke, Velike Britanije i Amerike.

Prema nalazu tima ~iš}enje gorivih štapova obavljala jevanjska organizacija koja to nije obavila prema sigurnosnimnormama IAEA-e. Tako|er je tim zaklju~io da je ma|arskaagencija za atomsku energiju (HAEA) podcijenila zna~enjesigurnosti projektiranog sustava za ~iš}enje goriva, što je re-zultiralo lošijim pregledom i procjenom nego što je bilopotrebno.

Što se ti~e samog procesa ~iš}enja, osoblje uklju~eno u tajproces nije prošlo odgovaraju}i trening iz podru~ja sigur-nosti ovakve specifi~ne operacije.IAEA tim je ustanovio da je NE Paks provela odgovaraju}emjerenje radijacije osoblja koje joj je bilo izloèno te da nijeprekora~ena godišnja doza izloènosti. Isto se odnosi i naokolinu. IAEA }e na~initi završno izvješ}e ma|arskoj vladi.Iako je sve manje više u granicama dozvoljenog, posljedicepropuštanja mogle bi sprije~iti daljni pogon za godinu dana iviše i stajati više od 200 milijuna ameri~kih dolara.

Power, Vol. 147, No. 7, September 2003;www.atomeromu.hu , www.icjt.org

SBK

KRONOLOGIJA ISPADA U EUROPII SJEVERNOJ AMERICI

U zadnjih nekoliko mjeseci dogodio se nekoliko puta nes-tanak elektri~ne energije u Europi i Sjevernoj Americi koji jepogodio desetke milijuna ljudi. Nastavno se daje kronologijanajteìh nestanaka elektri~ne energije koji su se dogodili uzadnjih pedesetak godina.

9./10. 11. 1965.

Bez elektri~ne energije i u mraku ostali su New York, NewJersey, Pennsylvania, New England i dio Ontaria, Canada,odnosno oko 30 milijuna ljudi ostalo je bez elektri~ne ener-gije 13 sati.Uzrok ovom ispadu je bio kvar na visokonaponskim vodo-vima pri njujorškoj elektrani na Niagari.

13./14. 8. 1977.

Vru}e ljetne no}i ostao je u mraku grad New York i susjed-stvo zbog kvara na dalekovodu najvišeg napona prijenosnemreè.

10. 8. 1996.

Najtoplijeg dana u godini ostalo je bez elektri~ne energije se-dam dràva u zapadnom dijelu Amerike, odnosno oko 15milijuna, zbog kvara na prijenosnoj mreì.

82

Naziv Tip MWe MW Datumsinhronizacije

Komercijalnipogon

Predvi|enozatvaranje Godine rada

PAKS-1 VVER-440/213 430 437 28.12.1982. 15.8.1983. 15. 8.2033. 20

PAKS-2 VVER-440/213 433 441 6. 9.1984. 15.11.1984. 15.11.2034. 18

PAKS-3 VVER-440/213 435 433 28. 9.1986. 15.12.1986. 15.12.2036. 16

PAKS-4 VVER-440/213 433 444 16. 8.1987. 15.11.1987. 15.11.2037. 15

Slika 1. NE Paks

Sije~anj, 1998.

Prekid dobave elektri~ne energije pogodio je Ontario, NewYork i New England. Uzrok ispada je slabo pokretna ledenaoluja koja je porušila oko 1000 dalekovodnih stupova vi-sokog napona.

2001. godina

Naizmjeni~ni nestanci elektri~ne energije pogodili su Kali-forniju u vrijeme velike energetske krize.

14. 8. 2003.

Nestanak elektri~ne energije pogodio je sjeveroisto~ni dioAmerike i dio Kanade te su najve~i gradovi kao što su NewYork, Detroit, Boston, Cleveland i Otawa ostali bez struje.Elektroprivredne kompanije nastoje uspostaviti pogon i pro-na}i uzroke ispada.

28. 8. 2003.

Ispalo je pet londonskih elektrana na pola sata za vrijemeve~ernje gu`ve, što se smatra najve}im kvarom u zadnjih de-set godina. Operatori sustava smatraju da je uzrok ispadaprevelika potrošnja.

23. 9. 2003.

Veliki ispad pogodio je sjevernu Švedsku i isto~nu Dansku,što je onemogu}ilo rad industrije, aerodroma, èljeznice tepromet preko mostova. Bez elektri~ne energije ostalo je okopet milijuna ljudi, od ~ega dva milijuna u Švedskoj , a ostataku Danskoj.

28. 9. 2003.

Jedan od najteìh ispada pogodio je Italiju. Samo otok Sardi-nija i manji dijelovi Italije imali su elektri~nu energiju. Nes-tanak elektri~ne energije pogodio je više od 50 milijuna ljudi.Smatra se da je zbog oluje došlo do prekida visokonaponskihdalekovoda, koji dobavljaju elektri~nu energiju iz Francuskei Švicarske.Italija je te no}i, kada se ispad dogodio, uvozila iz Francuskei Švicarske oko 20 % od svojih potreba elektri~ne energije.Zbog problema oko uvoza elektri~ne energije iz Francuske(EdF) u lipnju 2003. godine bez struje je ostalo oko 6 milijunaljudi. Prema nacionalnom operatoru sustava, GRTN, dnevnikapacitet iznosi 55.600 MW, od ~ega se 48.900 MW proiz-vede u Italiji, a preostalih 6.700 se uvozi. I to je razlog da serazmišlja o izgradnji novih proizvodnih i prijenosnih ka-paciteta te potpuno smanji ovisnost o uvozu.âk se razmišlja, da je donesena pogrešna odluka o ko-rištenju nuklearne energije na referendumu 1987. godinenakon ~ernobilske nesre}e, te da treba dati prednost ko-rištenju nuklearne energije.

http://pro.energycentral.com, 2003-09-28;www.platts.com , 2003-08-19

SBK

LIBERALIZACIJA U ELEKTROPRIVREDIMAÐARSKE

Ma|arska elektroprivreda danas je liberalizirana 33 %. Li-beralizacija se nastavlja, pa se predvi|a da }e ona iznositi go-dine 2004. oko 42 %, a 2005. godine 70 % (bez ku}anstava).

Privatizacijom se po~elo devedesetih godina. Stranim su in-vestitorima prodane sve elektrane koje su sposobne ekonom-ski raditi na slobodnom trìštu i sva distributivna poduze}a.Neke su termoelektrane i nuklearna elektrana Paks, kao ivisokonaponska elektri~na mreà, iznad 120 kV, ostale udràvnim rukama.Ukupna proizvodnja elektri~ne energije iznosi 35,3 TWh, audjeli energenata su sljede}i:

Nuklearna elektrana Paks 39,6 %

Ugljen 24,8 %

Zemni plin 23,4 %

Nafta (loìvo ulje) 11,7 %

Voda 0,5 %

Uz navedenu ukupnu proizvodnju od 35,3 TWh, saldouvoza/izvoza iznosio je 3,2 TWh uvezene elektri~ne energije.Cijena elektri~ne energije za ku}anstva doduše je za oko 40% viša od njema~ke, ali je elektri~na mreà u takvom stanjuda su joj investicije prijeko potrebne.

EW, god. 102 (2003), br. 12Mrk

ŠTETE NA NJEMA^KIMVJETROELEKTRANAMA

Vjetroelektrane su vrlo izloèna postrojenja. Udari munje,sna`ni vjetar, zale|ivanje i pogrješke u materijalu ~esto suuzroci kvara i poàra. Takve su štete milijunske, osobito onekoje nastanu na vjetroelektranama na moru. Osiguranje je ugodini 2002. isplatilo oko 40 milijuna eura za nastale štete.Posebno zabrinjava ~injenica da se ovakve štete pove}avaju,a one }e još više optere}ivati osiguranje kad pro|u garantnirokovi novih postrojenja. Osiguranje traì da se ugradeure|aji za stalni nadzor postrojenja, kako bi štete bile štomanje i naro~ito ne u svom nastanku.Osiguravaju}a društva nisu imala nikakva iskustva o štetama,naro~ito onima koje nastaju na postrojenjima u moru. Takvisu kvarovi mnogo skuplji nego na vjetroelektranama na kop-nu. Osiguranje traì da se za postrojenja u moru naro~ito raz-vije siguran i pouzdan materijal za gradnju.

EW, god. 102 (2003), br. 13Mrk

UGLJEN I URAN NAJVA@NIJI IZVORIENERGIJE U NJEMA^KOJ

Glavni energenti u godini 2002. u Njema~koj bili su, za proiz-vodnju elektri~ne energije ugljen i nuklearna energija. Elek-tri~na energija proizvedena je u Njema~koj iz sljede}ihenergenata:

Ugljen kameni i sme|i 51 %

Nuklearna energija 31 %

Obnovljiva energija ra~unaju}i i HE 9 %

Zemni plin 7 %

Loìvo ulje i ostalo 2 %

Kao i što se iz ovog pregleda vidi, udio obnovljive energije jemali (9 %), osobito ako se uzme da su obuhva}ene i hidroe-

83

lektrane, iz kojih dolazi više od 50 % obnovljive energije. Odostalih obnovljivih izvora najzna~ajniji je vjetar, koji daje oko36 % obnovljive energije. Ostali, kao npr. biomasa, sme}e ifotonaposnska energija od malog su zna~enja.

EW, god. 102 (2003), br. 13Mrk

SURADNJA NJEMA^KE I RUSIJE NA POLJUNUKLEARNE ENERGIJE

U prolje}e, ove godine, potpisana je suradnja Njema~ke iRusije na polju nuklearne tehnike. Cilj je suradnje pove}anjesigurnosti nuklearnih elektrana, smanjenje djelovanja naokoliš i stanovništvo. Na temelju tog ugovora o suradnjiizmjenjivat }e se informacije i iskustva s tog podru~ja.Ugovorom je obuhva}ena dogradnja postoje}ih nuklearnihpostrojenja radi pove}anja sigurnosti i analiza kvarova napostrojenjima.

EW, god. 102 (2003), br. 13Mrk

SLOBODNO TR@IŠTE ELEKTRI^NE ENERGIJEU ZEMLJAMA EU

Potpuno otvoreno trìšte elektri~ne energije u svimzemljama EU predvi|a se do 1. srpnja godine 2007. O tomedanas voditi ra~una osobito je zna~ajno, budu}i da se EU na-lazi pred primitkom novih ~lanova, najviše onih iz isto~noeu-ropskih zemalja. Postoje}im potroša~ima, od 200 milijuna, udanašnjih 15 zemalja, pridruìt }e se 45 milijuna novih po-troša~a.Po~etkom godine 2003. tek je 7 zemalja EU otvorilo potpunoslobodnu trgovinu elektri~nom energijom za sve svoje po-troša~e.

EW, god. 102 (2003), br. 14 – 15Mrk

GORIVA ]ELIJA "Hot Module"

Tehnika gorivih }elija u punom je jeku. Mnogo se radi na nji-hovom razvoju i primjeni, naro~ito kao lokalnim izvorimaelektri~ne energije i topline. Serijska proizvodnja gorivih }e-lija još nigdje nije po~ela, ali su ra|ena pokusna postrojenja,da se steknu iskustva iz stvarnog pogona.Eksperimentira se s razli~itim tipovima, ali izgleda da je tip"Hot Module" tvrtke MTU CFC Solution iz koncernaDaimler-Chrisler najbliì serijskoj proizvodnji. Tvrtka je dosada isporu~ila 10 takvih postrojenja u Europi i SAD, kaopokusni ure|aj, koji }e sluìti za stjecanje iskustva i pobolj-šanja ure|enja (vidi napis u Energiji "Gorive }elije za indus-triju").Tip Hot Module je karbonatna goriva }elija koja za svoj po-gon troši prvenstveno zemni plin, a moè trošiti i ostale go-rive plinove.Postrojenje se sastoji od 350 }elija koje rade na temperaturiod 650o C, a izlazni plinovi, koji moraju sluìti za industrijskesvrhe oko 400o C. Snaga postrojenja je oko 250 kW za elek-tri~nu energiju, a 180 kW za toplinsku. Kod proizvodnjeelektri~ne energije korisnost je oko 50 %, a u ukupnom radupreko 90 %.

U planu je sniènje cijene tehni~kim poboljšanjima, anaro~ito serijskom proizvodnjom, jer su pojedina pokusnapostrojenja ru~ni rad. Serijska se proizvodnja planira za2006. godinu.

EW, god. 102 (2003), br. 14 – 15Mrk

ELEKTRI^NA ENERGIJA IZ HIDROELEKTRANAU ZEMLJAMA EU

Udio elektri~ne energije iz hidroelektrana u zemljama EUiznosi 12 %. Najviše elektri~ne energije dobiva Austrija. Ugodini 2002. udio je iznosio 69 %. Kao druga slijede je Šved-ska s udjelom od 45 %. U Njema~koj samo 5 % elektri~ne e-nergije dolazi iz hidroelektrana.

EW, god. 102 (2003), br. 16Mrk

NAJVE]A KROVNA FOTONAPONSKAELEKTRANA NA KROVU U SVIJETU

Najve}a na svijetu solarna elektrana na krovu izgra|ena je nakrovu koji pokriva dio izlo`benog prostora vrtne izlo`be "Flo-riade 2002" u Nizozemskoj, ju`no od Amsterdama.Ova elektrana sadrì 19.380 modula na površini krova 272puta 96 metara. Ukupna je nominalna snaga postrojenja 2,3MW, s godišnjom planiranom proizvodnjom od 1,3 do 1,4GWh.Cijeli ure|aj s tehnikom vo|enja, mjerenja i informacija do-bavio je i montirao Siemens. Svi se zanimljivi podaci auto-matski biljeè, sakupljaju i sre|uju.Foto}elije su izra|ene na temelju monokristala. Tip modulaugra|en u ovim postrojenjima dobio je naziv "Floriade" tip.Postrojenje je bilo u pogonu tijekom godine 2002. i dalo jeve}u proizvodnju od planirane. Ona je iznosila 1,56 GWh.Pazilo se da cijela instalacija arhitektonski odgovaraprilikama, da se pokaè da se i velika postrojenja mogu prila-goditi danim prilikama.

EW, god. 102 (2003), br. 14 – 15Mrk

PRVI AGREGAT NAJVE]E HIDROELEKTRANENA SVIJETU

Three Gorges u Kini, na rijeci Yangce, stavljen je u u lipnjuove godine (2003.) u pogon s 550 MW. Ovo je gradnja tekprve etape, a kad se, prema predvi|anju, završi 2009. godine,imat }e ukupno 18.200 MW.Opremu je isporu~io konzorcij Siemens Hydro Power Ge-neration, premda su kooperanti bili iz cijelog svijeta.Konzorcij je isporu~io ukupno 6 agregata po 700 MW, zaprvu etapu.U usporedbi s ugljenom, ako bi se ta elektri~na energija koju}e godišnje dati ova hidroelektrana proizvodila u termoelek-tranama trebalo bi utrošiti 40 milijuna tona ugljena, a atmos-fera bi morala primiti 100 milijuna tona uglji~nog dioksida i 2milijuna tona sumpornog oksida.

EW, god. 102 (2003), br. 16Mrk

84

ELEKTRANA NA POGON PLIMOM I OSEKOM

Tijekom ove 2003. godine, u}i }e u pogon, prva u svijetu,elektrana koja }e koristiti energiju plime i oseke mora. Pos-trojenje je usidreno 1,5 km od obale, u blizini mjesta Lin-mouth/Devon u V. Britaniji. Izgra|ena je kao pilot-projekt, aimat }e snagu od 300 kW, iz rotor turbine od 11 m duljine.Ukoliko se postrojenje pokaè uspješnim, ugradit }e se idrugi rotor.Podvodna turbina ima sli~an izgled kao turbina vjetroelek-trana. Dok turbina vjetroelektrana koristi strujanje vjetra,podvodnu turbinu pokre}e strujanje mora, zbog plime ioseke.Predvi|a se da se s grupom ovakvih postrojenja moè formi-rati park elektrana, kao i što se to ~ini s grupom vjetroelek-trana.Projektanti i graditelji ovakvih postrojenja isti~u njihovuprednost pred vjetroelektranama. Plima i oseka su redovitepojave koje se mogu to~no predvidjeti, a vjetar je ovisan ometeorološkim prilikama. Osim toga, postrojenje malo viri izmora, pa ne kvari pogled u prirodu.Ure|aj za ovo postrojenje stajao je 4,2 milijuna eura, a finan-cijski je pomagan od dràve i Europske komisije.

EW, god. 102 (2003), br. 16Mrk

ISTOSMJERNA VEZA U ELEKTRI^NOJ MRE@IDISTRIBUCIJE

Nakon liberalizacije dobave elektri~ne energije, stavljeni sustrogi zahtjevi o sigurnosti njene dobave i ekonomi~nosti, uzzaštitu okoliša. Do sada su njema~ke distributivne mreè bilevrlo sigurne, ali uz porast potrošnje dolazi do preop-tere}enja, što traì skupo poja~anje elektri~ne mreè, uz do-datne radove zbog pove}anja struje kratkog spoja.Da se snize troškovi poja~anja elektri~ne mreè pokušavajuse uvesti nove tehnologije. Tako je tvrtka Siemens ugradila udistributivnu mreù grada Karlsruhe istosmjernu vezu na na-ponu 20 kV. Ova veza ima zadatak da poveè dva dijela elek-tri~ne mreè i sprije~i preoptere}enje kabela i paralelno stime optimira napon.Istosmjerna veza se osniva na standardnim Siemensovimusmjeriva~ima uz automatiku pomo}u elektronike. Ovajskup istosmjerne veze nazvan je "Simplink" (Siemens Multi-functional Power Link). Iz jedne mreè u drugu moè se pre-nositi snaga od 2,2 MVA.Cijeli je projekt pokus, kako }e se ure|aj ponijeti u praksi, avodi ga tvrtka Siemens i gradska poduze}a.

EW, god. 102 (2003), br. 16Mrk

ELEKTRANA "WAVE DRAGON" KOJA KORISTIZA SVOJ POGON MORSKE VALOVE

Nova elektrana u moru, tipa "Wave Dragon" koja za pogonkoristi morske valove, dala je u elektri~nu mreù Danskeprve kWh. Elektrana je manji model (1:4,5) planirane velikeelektrane, snage 4 MW.Postrojenje se sastoji od plove}e ~eli~ne zapreke (257 tona),smještena uz dansku obalu, nedaleko mjesta Aalborg. ê-li~na zapreka, u obliku dvostrukog luka reflektira nadolaze}e

morske valove prema povišenom akumulacijskom bazenu ipune ga morem. Voda se vra}a u more kroz Kaplanovuturbinu, koja pokre}e elektri~ni generator i daje elektri~nuenergiju.Ideja o elektrani takvog tipa nastala je krajem osamdesetihgodina prošlog stolje}a u Danskoj. Sastavljen je konzorcij po-duze}a, uz vodstvo izumitelja koji je realizirao tu ideju. Fi-nancijski je konzorcij potpomognut, u okviru programa"Wave energy" od danske vlade i EU. Investicije za ovo pos-trojenje iznosile su oko 4,4 milijuna eura.

EW, god. 102 (2003), br. 17 – 18Mrk

PORAST POTROŠAÂ ELEKTRI^NE ENERGIJEU NJEMA^KOJ

Broj potroša~a elektri~ne energije u Njema~koj pove}an jeod godine 1992. do godine 2002. za 7 %. Razlog je u tome, štose od velikih obitelji formiralo nekoliko manjih i što jepove}an broj poduze}a uslu`ne djelatnosti.Ku}anstva ~ine najve}u grupu potroša~a i ta se grupapove}ala za 6 %, dok se grupa potroša~a industrije, trgovine iobrta pove}ala ~ak za 23 %. U potrošku elektri~ne energijeotpada dobra jedna ~etvrtina potrošnje na ku}anstva, a nagrupu industrije jedna polovina.

EW, god. 102(2003), br. 17 – 18Mrk

OD MJESECA RUJNA ZABRANJEN PRELETZRAKOPLOVA PREKO NUKLEARKI

U Njema~koj se od sredine rujna ove godije (2003.) zabra-njuje prelet zrakoplova preko nuklearnih elektrana. Zabranavrijedi 1,5 km u krugu elektrane i visini od 6.000 m. Ova jemjera poduzeta u obrani od atentata, uz ostale postroèneradnje na svim zra~nim lukama.

EW, god. 102 (2003), br. 17 – 18Mrk

ELEKTRANE POGONJENE STRUJOMUGRIJANOG ZRAKA

Na kongresu njema~kih inènjera govoreno je o elektranamakoje koriste jako strujanje suncem ugrijanog zraka. Takve suelektrane osobito pogodne za zemlje s mnogo sunca, a siro-mašne ostalim energentima.Princip rada takve elektrane osniva se na ~injenici razliketemperature i gusto}i zraka. Ugrijani zrak struji prema hlad-nome. Na tlu je izgra|en kolektor s prozirnim krovom, gdjese ugrije zrak pod zrakama sunca. U sredini kolektorskeplohe izgra|en je visoki dimnjak, koji ugrijani zrak odvodi uvisinu. Na dnu dimnjaka ugra|ena je turbina s generatorom,koju pokre}e struja zraka. Ispod krova za ugrijani zrak nalazise zatvoreni bazen s vodom, koja akumulira toplinu, da elek-trana moè raditi i po no}i.Po~etkom osamdesetih, prema narud`bi njema~ke vlade,izgra|en je prototip takve elektrane u španjolskomManzanares-u. Elektrana ima kolektor površine 44.000 m2, au sredini dimnjak visine 200 m. Postrojenje uspješno daje

85

elektri~nu energiju, a sluì za stjecanje iskustva za gradnjuve}ih takvih postrojenja.Npr. elektrana snage 100 d0 200 MW imala bi kolektorpromjera nekoliko kilometara, a u sredini dimnjak visineoko 1000 m.Prednost je ovakve elektrane da ne šteti okolišu, a moè sesagraditi iz materijala kojim raspolaè i manje industrijskazemlja.

EW, god. 102 (2003), br. 17 – 18Mrk

NOVO SINTETSKO GORIVO ZA AUTOMOBILE

S flotom od 25 Volkswagwna Golf automobila testirat }e senovo sintetsko gorivo "Shell Gas to Liquids".U usporedbi s direktnim korištenjem komprimiranog zem-nog plina, sintetsko gorivo ima sli~ne emisijske prednosti, aliniè troškove u cijelom ciklusu proizvodnje. Današnji dizel-ski motori mogu raditi s ovim sintetskim gorivom direktnobez pregradnje.Novo pogonsko gorivo je bistro i bezbojno kao voda. Teh-nologijom proizvodnje ovog goriva mogu se dobiti razli~iti ti-povi goriva, koji pomaù razvoj inovativnih pogonskihkoncepcija, kao npr. CCS (Combined Combustion System).Od godine 1943. tvrtka Shell ima u pogonu, prva u svijetu,tvornicu "Gas to Liquids" u industrijskom mjerilu u graduBintulu, u Maleziji. Uskoro tvrtka kani izgraditi šest puta ve}iure|aj, koji bi davao dnevno 75.000 barela goriva.Tvrtka Shell investira u razvoj jeftinih procesa proizvodnjepogonskih goriva iz biomase, ali još nije vidljivo kad }e takavproces biti rentabilan.Stru~njaci Volkswagena tvrde da je proces produkcije ovognovog goriva korak prema pogonu vozila gorivim }elijama.

EW, god. 102 (2003), br.17 – 18Mrk

JAKO UZAMÊNE ELEKTRI^NE MRE@EŠTITE OD ISPADA

Njema~ka je elektri~na mreà prema tvrdnji VDEW (nje-ma~ka elektroprivreda), najsigurnija na svijetu. Ona je vrlouzam~ena, pa se svaki elektri~ni kvar moè pokriti iz sus-jedne mreè, bez preoptere}ivanja dalekovoda. Takva sigur-nost traì velike investicije. Oko 900 njema~kih dobavlja~aelektri~ne energije mnogo polaù na to da u svim slu~ajevimaosiguraju dobavu elektri~ne energije svim potroša~ima.U SAD i Kanadi elektri~ne mreè nisu toliko uzam~ene ipovezane prijenosnim vodovima, pa ispadi preoptere}ujuspojne vodove koji zatim ispadaju.Tako je u nedavnom ispadu u SAD i Kanadi ostalo bez elek-tri~ne energije oko 50 milijuna ljudi, odnosno ispalo je oko61.800 MW.

EW, god. 102 (2003), br. 19Mrk

UVOZ I IZVOZ ELEKTRI^NE ENERGIJEEUROPSKIH ZEMALJA

Okruglo 20 % europske proizvodnje elektri~ne energije išloje preko dràvnih granica. To je godine 2001. iznosilo 543milijarde kWh, a godine 2002. 551 milijardu kWh, tj. porast

od 2 %. Najve}i izvoznik elektri~ne energije je Francuska,koja je izvezla 14 % svoje proizvodnje. Najviše elektri~ne e-nergije uvozi Italija, tj. 19 % svoje potrošnje.U priloènoj tablici dano je za europske zemlje, u milijar-dama kWh, uvoz i izvoz elektri~ne energije za 2001. i 2002.godinu.

2001. 2002.

Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz

Francuska 4,2 72,6 3,0 79,9

Norveška 10,6 17,1 5,3 15,0

Švicarska 58,0 68,4 47,1 51,6

Danska 8,2 8,8 8,9 11,0

Njema~ka 44,0 43,9 46,2 45,5

Austrija 14,5 14,3 15,4 14,5

Portugal 3,7 3,5 5,3 3,4

Gr~ka 3,6 1,1 4,6 1,7

Španjolska 10,2 6,7 12,5 7,2

Švedska 11,1 18,5 20,1 14,8

Belgija 15,5 6,5 16,7 9,1

V. Britanija 10,7 0,3 9,2 0,8

Finska 11,8 1,8 13,5 1,5

Nizozemska 21,5 4,2 20,9 4,5

Italija 48,9 0,6 51,2 0,9

EW, god. 102 (2003), br. 19Mrk

TRAJANJE ISKORIŠTENJA ELEKTRANAU NJEMA^KOJ

Prema izvješ}u Udruge elektroprivrede Njema~ke (VDEW),u 2001. godini, njema~ke su javne i privatne elektrane ostva-rile razli~ito trajanje godišnjeg iskorištenja i time razli~it ud-jel u energetskoj opskrbi ("energetski miks"), ovisno oprirodnim okolnostima i udjelu u cijenama energije iz pojedi-nih izvora ("cjenovni miks").Za opskrbu temeljnom energijom korištene su nuklearneelektrane, termoelektrane na sme|i ugljen i proto~ne hidroe-lektrane, a za pokri}e srednjeg i vršnog optere}enja korištenesu termoelektrane na kameni ugljen, na prirodni plin, te naloìvo ulje, kao i pumpno-akumulacijske i akumulacijske hi-droelektrane. Pumpno-akumulacijske i akumulacijske hi-droelektrane korištene su i kao regulacijske elektrane, avjetrene elektrane korištene su sukladno prirodnom dotokuvjetra.Prosje~no trajanje iskorištenja elektrana u Njema~koj 2001.godine (sati):

• nuklearne elektrane 7250• termoelektrane na sme|i ugljen 7240• proto~ne hidroelektrane 5620• termoelektrane na kameni ugljen 4500• termoelektrane na prirodni plin 2100• vjetrene elektrane 1330• pumpno-akumul.i akumul.hidroelektrane 980• termoelektrane na loìvo ulje 250

86

Trajanje iskorištenja je omjer godišnje proizvodnje elektranai netosnage elektrana. Maksimalno mogu}e trajanje je 8760sati/godišnje, to bi zna~ilo da je elektrana cijele godine bilaangaìrana punom snagom. Za nuklearne elektrane i ter-moelektrane na sme|i ugljen u Njema~koj, izlazi da je go-dišnje iskorištenje vrlo visoko i iznosi oko 83% (7250/8760).Iskorištenje vjetrenih elektrana je relativno maleno i iznosioko 15% (1330/8760).

www.strom.de/03.11.2003.MK

VIŠE USLUGA KUPCIMA U NJEMA^KOJ

Opskrbljiva~i elekri~nom energijom u Njema~koj svoja susavjetovališta za kupce dalje proširili: u 2002. godini broj za-poslenih za skrb o privatnim kupcima elektri~ne energijepove}ao se za 1000 radnika. To je za 18 posto više nego li u2000. godini.U 2002. godini je okruglo 7000 zaposlenih u tim slu`bamaelektroprivrednih poduze}a. U tome, oko 2500 radnika radiu "call-centrima" (centri za telefonsko traènje obavijesti),koji su osnovani u više od polovine opskrbnih poduze}a. Udvogodišnjoj usporedbi, broj se radnika u "call-centrima"pove}ao za 21 posto. Izvan toga, još je oko 4000 zaposlenih zaskrb o poslovnim kupcima elektri~ne energije, tako|er 2002.godine.Savjeti o korištenju tarifa za elektri~nu energiju, za efikasnijekorištenje elektri~ne energije, o ra~unima za isporu~enuelektri~nu energiju, o štedljivim ku}anskim aparatima, o gri-janju ili o obnovljivim izvorima energije, najbrojniji su me|uzahtjevima kupaca.


AUSTRIJSKA ELEKTROPRIVREDA PROIZVODI"ÎSTU" ELEKTRI^NU ENERGIJU

Udruga elektroprivrednih poduze}a Austrije (VEÖ)prilikom proizvodnje elektri~ne energije i topline vodi briguo ~ovjekovom okolišu na prvome mjestu. Austrijska pro-izvodnja elektri~ne energije oslonjena je velikim dijelom naobnovljive izvore.Okruglo 70 posto elekri~ne energije proizvodi se u emisijski-neutralnim hidroelektranama, to je udjel koji nema niti jednaod petnaest zemalja-~lanica Europske unije. U doma}im ter-moelektranama primjenjuju se moderne tehnike zaštite~ovjekova okoliša. Za doma}i prirast potra`nje elektri~ne e-nergije od 25 posto, u razdoblju od 1990. godine, dogra|ivanje park hidroelektrana a pove}anjem u~inkovitosti termoe-lektrana postignuto je to da nije došlo do pove}anja emisijeugljik-dioksida.

www.veoe.at/10.11.2003.MK

SMANJENJE MRE@ARINE OD 30% UGRO@AVASIGURNOST OPSKRBE

Zahtijevano smanjenje naknada za korištenje mreà od 30%,vodilo bi u kratko i srednjoro~nom razdoblju do izjedanjamre`ne supstance te do smanjenja sigurnosti opskrbe. Za in-dustriju i obrt je osiguranje visoke sigurnosti opskrbe od

najve}eg zna~enja, kako je potvrdilo nedavno ispitivanje ku-paca od strane Udruge elektroprivrednih poduze}a Austrije(VEÖ).Austrijska elektroprivreda je kroz liberalizaciju, restrukturi-ranje i mjerama za smanjenje troškova iskoristila potencijalpove}anja u~inkovitosti. Broj zaposlenika je od 30412 rad-nika u 1990. godini, smanjen na 21000 radnika u 2002. godini!Tako|er, po regulatoru odobrena godišnja naknada za ko-rištenje mreà snièna je za okruglo 150 milijuna eura u 2002.godini, spram 2001. godine.Ekonomske djelatnosti mre`nih operatora uvjetovane su to-pografijom, priklju~nim kapacitetima, toplogijom, staroš}upostrojenja i pogonskim optere}enjima. Elektroprivredi semora osigurati mre`na tarifa koja }e pokriti izdatke za zam-jene, modernizacije i dogradnje mreè, kako bi svim kupcimai sutra mogli pruìti èljenu sigurnost i pouzdanost.

www.veoe.at/10.11.2003.MK

SIGURNOST OPSKRBE VA@NIJA OD CIJENE

Najnovije istraìvanje uglednog austrijskog trìšnog instituta("Austrijskog Gallup-instituta"), provedeno nad 1250 Austri-janki i Austrijanca starijih od 14 godina, usmjereno je bilo naopskrbu elektri~nom energijom. Glavni nalaz tog ispitivanjajest da je najva`nije svojstvo koje se o~ekuje od elektri~ne e-nergije sigurnost opskrbe, va`nije od cijene elektri~ne ener-gije. Na najva`nije mjesto, Austrijanci stavljaju sljede}aobilje`ja prilikom opskrbe elektri~nom energijom (postotakukupnog broja odgovora):

• sigurnost opskrbe 44• mogu}nost sniènja cijene 31• podrijetlo elektri~ne energije 20• usluge i savjeti od elektroprivrede 3

Na pitanje, "tko je po Vašem mišljenju odgovoran za sigur-nost opskrbe?", Austrijanci su odgovorili (u postocima):

• elektrane 71• operatori mreà 55• moj opskrbitelj 43• mjesne trafostanice 35• dràva, ministarstva, regulator 26• op}ina 17

(O~ito, moglo se odgovoriti s više odgovora, jer zbroj dajeviše od 100%.) Zanimljivo, najve}u odgovornost za sigurnostopskrbe Ausrijanci pripisuju elektranama, što je na~elno isti-nito – nema te mreè, niti opskrbitelja, niti ministarstva ...koji mogu pruìti sigurnost opskrbe, ako je elementarno nepruàju elektrane.

VEÖ-Journal, Oktober 2003.MK

ÊTIRI MILIJARDE EURA ZA INVESTICIJEU NJEMA^KOJ

Oko 900 njema~kih elektroprivrednih poduze}a investiraloje okruglo 4 milijarde eura u elektroenergetski sustav, tije-kom 2002. godine. To je podjednako investiranju u prethod-noj godini, a – kako se predvi|a – toliko }e po prilici ostvariti iu 2003. godini (dakle u pribli`no šest godina u njema~koj }e seelektroprivredi uloìti iznos jednak cjelokupnom jednogodiš-njem bruto doma}em proizvodu Hrvatske! – opaska M. K.).

87

Polovina investicija usmjereno je na sigurnu opskrbu elek-tri~nom energijom, putem dogradnje i modernzacije prije-nosne i distribucijske mreè. Jedna ~etvrtina tih sredstava bilaje okrenuta k elektranama. Kona~no, posljednja ~etvrtinasredstava bila je usmjerena na brojila i mjerne ure|aje, te naposlovno opremanje, zgrade i pribavljanje zemljišta.


SIGURNOST OPSKRBE IZMEÐU TEHNIKEI EKONOMI^NOSTI

Prof. dr. Hans Jürgen Ebeling, predsjednik Udruge nje-ma~kih operatora mreà VDN, odrào je 1. prosinca 2003.godine, na stru~nom kongresu "Mre`ne tehnike" u Nürn-bergu, predavanje pod gornjim naslovom.Uvodno kaè da je tehnika u mreì osnova sigurne,ekonomi~ne i za okolinu podnošljive opskrbe elektri~nomenergijom. Nakon faze prilago|avanja pri prijelazu iz mono-polnog poloàja elektroprivrede u trìšni poloàj, dolazeopet pitanja tehnike u àrište intetresa. Elektroenergetskamreà je kralje`nica svake industrijske zemlje. Novi se zah-tjevi postavljaju pred mreù, kao decentralizirana proiz-vodnja, trgovina emisijom, poja~anje me|unarodnerazmjene elektri~ne energije putem sve integriranije europ-ske mreè ili vrlo skupocjen odgovor na svojevrsni boomvjetroelektrana u sjevernoj Njema~koj. Mreà se, zbog ta-mošnjeg priklju~enja brojnih novih vjetroelektrana mora do-

graditi, radi prihvata proizvodnje i transporta u udaljenijapodru~ja. Tako|er, moraju se prilagoditi regulacijske mo-gu}nosti i sredstva za uravnoteènje potra`nje i kolebaju}etrenutne energije vjetra.Veliki prekidi opskrbe elektri~nom energijom u SAD i Ka-nadi, sredinom kolovoza 2003. godine, kao i u Danskoj,ju`noj Švedskoj i Italiji koncem rujna 2003. godine, uprli supogled u sigurnost opskrbe i dali ekonomske signale regula-torima za izmjenu visine naknada za korištenje mreà radi in-vesticija u sigurnost opskrbe i smanjenja rizika od zastoja.Sigurnosna filozofija njema~kih operatora prijenosnih mreàsadrì visoku pouzdanost: otkaz jedne jedinice sustava (elek-transkog bloka, voda ili transformatora), ne smije ugrozitisigurnost opskrbe – mora se trenuta~no angaìrati nadok-nadna proizvodnja, a preostali vodovi ili transformatori umreì moraju preuzeti teret bez preoptere}enja.Najnoviji prekidi opskrbe ukazuju na to da je za Njema~kuva`no kako je uvoz i izvoz elektri~ne energije posljednjih go-dina prakti~ki izjedna~en. Nasuprot Italiji, gdje je posljedi~niotkaz svih spojnih vodova prema susjedima doveo do total-nog blackouta, koncem rujna. U Njema~koj je prijenosnamreà sva uzam~ena, elektrane su u blizini ~vorišta velike po-tra`nje, prijenosni putevi nisu predugi.Profesor Ebeling iznosi podatke petgodišnje statistike pore-me}aja u mreì Njema~ke, na temelju ~ega zaklju~uje opozitivnom razvoju pouzdanosti mreà. Raspoloìvost mreèvrlo visokog (380 i 220 kV) i visokog (110 kV) napona je u tihpet godina bila oko 99,99%.


88

1

E n e r g i j aGodi{te 53 (2004) Br. 1

âsopis Hrvatske elektroprivrede

Uredni{tvo i uprava:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Godi{nja pretplata 480,00 kn

ENERGIJA 1460 UDK 697.34:621.311.22PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 25 – 37

PILOT-PROJEKT INDIVIDUALIZACIJE TROŠKOVA GRIJANJAZAGREB 2

Mr. sc. Florijan Raji}, dipl. ing.Omiška 18, 10000 Zagreb, Hrvatska

Hrvatska, u usporedbi s ostalim dràvama Europe, ima preveliku potrošnju energenata ienergije grijanja. Njezino se smanjivanje moè posti}i na nekoliko osnovnih na~ina:racionalnijom uporabom, primjenom odgovaraju}e mjerne regulacijske opreme, i uvo|enjemnovih na~ina obra~una troškova grijanja. Najve}i u~inci se postiù uvo|enjem suvremenih ipravednih sustava individualizacije troškova, koji na racionalnu uporabu i štednju sna`nopoti~u i motiviraju sve korisnike grijanja.U nas je u tu svrhu, u prolje}e 1997., dogovorom predstavnika Ministarstva gospodarstvaRepublike Hrvatske (Odjel Energetike i rudarstva), Gradskog stambeno-komunalnoggospodarstva (GSKG) Zagreba, tvrtke Techem A.G. iz Frankfurta i tvrtke Danfoss d.o.o. izZagreba, odre|ena stambena zgrada u Gospodskoj ul. 84-86, kao zgrada prvog Pilot-projektaindividualizacije troškova grijanja. Godinu dana kasnije, u prolje}e 1998., dogovorom istihdonatora, odnosno tvrtki Techem i Danfoss, i predstavnika GSKG-a Zagreb, HEP TD-a iMinistarstva gospodarstva RH, je za Pilot-projekt Zagreb 2 odre|ena zgrada II Vrbik 1 – 3.

(Lit. 9, sl. 7 – original na hrvatskom jeziku)Autor

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/1/25 – 37/2004.

ENERGIJA 1459 UDK 621.311.01.03:658.516PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 3 – 8

TROŠKOVI ODR@AVANJA U HEP DISTRIBUCIJA d.o.o.Marko Tominac, dipl. ing.

HEP Distribucija d.o.o. – DP Elektra Vinkovci, Kralja Zvonimira 96, 32100 Vinkovci, Hrvatska

Stjepan Megla, dipl. ing.HEP Distribucija d.o.o. – Sektor za tehni~ke poslove, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

U ~lanku se prikazuje analiti~ki pregled troškova odràvanja za svako distribucijsko podru~je ime|usobni odnosi po raznim osnovama kao npr. teritorijalno (kontinentalna, priobalnapodru~ja, ve}i gradovi) i gubitke elektri~ne energije. Koriste se stvarni knjigovodsteni ipogonski podaci za HEP Distribucija d.o.o. za 2001. godinu.Pri analizi se koristi model teorije troškova na kratki rok. Kratki rok podrazumijeva vrijeme ukojem se ne moè utjecati na fiksne (redovne) troškove odràvanja, dok dugi rokpodrazumijeva i vrijeme investicijskih odluka.(Lit. 6, sl. 4 – original na hrvatskom jeziku)

AutoriISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/3 – 8/2004.

ENERGIJA 1461 UDK 621.83.001:398PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 63 – 71

EIGRP – PROTOKOL USMJERAVANJAIvan Janeš, dipl. ing.

HEP Prijenos d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sadràj ~lanka bavi se dinami~kim protokolom usmjeravanja EIGRP u Electronic Highwaymreì. EIGRP se funkcionalno sastoji od ~etiri dijela. To su protokol-zavisni moduli, PouzdaniTransportni Protokol, otkrivanje/obnavljanje susjeda i algoritam difuznog aùriranja, koji supojedina~no opisani. Najviše se fokusa stavilo na algoritam difuznog aùriranja, iz razloga štopredstavlja sr` funkcioniranja EIGRP-a. Tako|er, predstavljeni su i razli~iti formati EIGRPpaketa.(Lit. 3, sl. 6 – original na hrvatskom jeziku)

AutorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/63 – 71/2004.

2

ENERGIJA 1461 UDK 621.83.001:398

1.

I.

EIGRP – Protokol usmjeravanja

Janeš, I.

Enchanced Interior Gateway RoutingProtocol

II. HEP Prijenos d.o.o., Ulica gradaVukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

EIGRP

IGRP

Protokol vektora udaljenosti

Protokol vezanih stanja

Usmjeravanje

Dual algoritam

TCP/IP

ENERGIJA 1459 UDK 621.311.01.03:658.516

1. Troškovi odr`avanja u HEP Distribucijad.o.o.

Redoviti troškovi

I. Tominac, M. – Megla, S.Izvanredni troškovi

II. HEP Distribucija d.o.o. – DP ElektraVinkovci, Kralja Zvonimira 96, 32100Vinkovci, Hrvatska – HEP Distribucijad.o.o. – Sektor za tehni~ke poslove, Ulicagrada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska

ENERGIJA 1460 UDK 697.34:621.311.22

1. Pilot-projekt individualizacije troškovagrijanja ZAGREB 2

Individualizacija troškova grijanja

I. Raji}, F.Pilot-projekt

II. Omiška 18, 10000 Zagreb, Hrvatska

3





ENERGIJA 1462 UDK 621.3.011.21:621.317PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 53 – 62

O MJERENJU IMPEDANCIJEDr. sc. Dušan Vujevi}, dipl. ing.Cankareva 2 a, 10000 Zagreb, Hrvatska

U svakom izmjeni~nom sklopu, ure|aju ili mreì impedancije su osnovne sastavnice.Vrijednosti impedancija i njihovih sastavnica odre|uju se mjerenjem. Postoji više mjernihmetoda na kojima se zasnivaju laboratorijski i komercijalni mjerni ure|aji i instrumenti.(Lit. 10, sl. 17 – original na hrvatskom jeziku)

AutorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/53 – 62/2004.

ENERGIJA 1463 UDK 621.316.1:338.52PREGLEDNI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 9 – 15

EKONOMSKE OSOBITOSTI TARIFNOG SUSTAVA PRIJENOSAELEKTRI^NE ENERGIJE U ZEMLJAMA EU

Marijan Magdi}, dipl. oec.Institut za elektroprivredu i energetiku, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

U svijetu i u Hrvatskoj u toku je transformacija elektroprivredne djelatnosti u smislu ukidanjamonopola i uvo|enja trìšta elektri~ne energije. Temeljne pretpostavke za trìšte elektri~neenergije su: ekonomsko razdvajanje djelatnosti elektroprivrede i slobodni pristup mreìprijenosa i distribucije svim energetskim subjektima. U takvim okolnostima, pored ostalog,djelatnost prijenosa elektri~ne energije zasluùje posenu pozornost u smislu: organizacijeprijenosa elektri~ne energije, strukture i razine cijene usluge prijenosa elektri~ne energije, teosobitost troškova koji ~ine cijenu usluge prijenosa. Cijene prijenosa elektri~ne energije ueuropskim zemljama pokazuju: osobitost elektroprivrede pojedine zemlje, istu razinu(nediskriminiranost) za povlaštene i nepovlaštene kupce i razinu 3-10 eura/MWh.(Lit. 7, sl. – – original na hrvatskom jeziku)

AutorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/9 – 15/2004.

ENERGIJA 1464 UDK 621.315.1:515.5STRU^NI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 17 – 23

METEOROLOŠKI ÎMBENICI I OŠTE]ENJA DALEKOVODA ODRIJEKE DO PERUÊ U SIJE^NJU 2003. GODINE

Lidija Cvitan, dipl. ing. – Gordana Hrabak-Tumpa, dipl. ing.Dràvni hidrometeorološki zavod, Gri~ 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Ante Delonga, dipl. ing.HEP Prijenos d.o.o. – Prijenosno podru~je Split, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split, Hrvatska

Tijekom sije~nja 2003. godine, zbog djelovanja leda i/ili vjetra ve}i dio Hrvatske, i to ju`no odRijeke, ostao je bez elektri~ne energije. Razlog su bili ispadi pojedinih dionica dalekovodaHrvatske. U ovom se ~lanku daju samo najva`niji ispadi prijenosne mreè te ukupno stanjedistribucijske mreè Like te podru~ja unutrašnjosti ju`no od Velebita.U drugom dijelu ~lanka prikazani su vremenski uvjeti u razdoblju od 7. do 15. sije~nja napodru~ju od Rijeke do Peru~e kako bi se sagledali mogu}i meteorološki uzroci nastalih šteta nadalekovodnoj mreì. Najopasniji me|u njima su puhanje jake do olujne, pa ~ak i orkanske bure,te pojava kiše koja se smrzavala pri dodiru s podlogom. Smrzavaju}a kiša je osobito jaka idugotrajna bila na kninskom podru~ju.(Lit. 7, sl. 2 – original na hrvatskom jeziku)

AutoriISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/17 –23/2004.

4

ENERGIJA 1462 UDK 621.3.011.21:621.317

1. O mjerenju impedancije Impedancija

I. Vujevi}, D. Mjerenje impedancije

II. Cankareva 2 a, 10000 Zagreb, Hrvatska

ENERGIJA 1463 UDK 621.316.1:338.52

1. Ekonomske osobitosti tarifnog sustavaprijenosa elektri~ne energije u zemljamaEU

Tr`ište elektri~ne energije

Prijenos

I. Magdi}, M.Tarifa

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Hrvatska

ENERGIJA 1464 UDK 621.315.1:515.5

1. Meteorološki ~imbenici i ošte}enjadalekovoda od Rijeke do Peru~e u sije~nju2003. godine

Dalekovod

Kvar na vodu

I. Cvitan, L. – Hrabak-Tumpa G. –Delonga A.

Bura

II. Dr`avni hidrometeorološki zavod, Gri~ 310000 Zagreb, Hrvatska – HEP Prijenosd.o.o. – Prijenosno podru~je Split, Ulicakneza Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split,Hrvatska

Dodatni teret od leda i snijega

5





ENERGIJA 1465 UDK 621.3.016.25:621.311.24IZVORNI ZNANSTVENI ^LANAK

ENERGIJA 53/2004/1, 39 – 51

FACTS KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE VJETROELEKTRANEDr. sc. Nijaz Dizdarevi}, dipl. ing. – dr. sc. Matislav Majstrovi}, dipl. ing. - dr. sc.

Sr|an @utobradi}, dipl. ing.Energetski institut "Hrvoje Poàr", Savska cesta 163, 10000 Zagreb, Hrvatska

U ovom je ~lanku predstavljen problem FACTS regulacije napona i kompenzacije jalove energije udistribucijskoj mreì s priklju~enom vjetroelektranom.Vjetroelektrana je u izvedbi sa stalnom brzinom i konstantnom frekvencijom uz korištenje asinkronoggeneratora pogonjenog nereguliranom vjetroturbinom. Problem je razmatran s obzirom nakratkotrajni (10 sek), srednjetrajni (10 min) i dugotrajni (48 sati) vremenski period odziva varijablisustava na razli~ite promjene brzine vjetra. S obzirom na promjenljivu brzinu vjetra, vjetroelektranainjektira promjenljivi iznos djelatne i jalove snage u distribucijsku mreù te time izlaè obli`njepotroša~e zna~ajnim promjenama iznosa napona.U konvencionalnom pristupu rješavanja problema korištene su popre~ne kondenzatorske baterijesmještene u ~vorištu asinkronog generatora.U FACTS pristupu korišten je “objedinjeni regulator tokova snaga” (eng. Unified Power FlowController – UPFC), koji je smješten u to~ci priklju~enja vjetroelektrane na distribucijsku mreù.Korištenje FACTS naprave predstavlja pokušaj rješavanja tehni~kih pitanja vezanih uz regulacijunapona u ~vorištu priklju~enja vjetroelektrane te uz minimiziranje razmjene jalove snagevjetroelektrane s distribucijskom mreòm.(Lit. 12, sl. 38 – original na hrvatskom jeziku) Autori

ISSN 0013-7448ENJAAC 53/1/39 – 51/2004.

6

ENERGIJA 1465 UDK 621.3.016.25:621.311.24

1. FACTS kompenzacija jalove snagevjetroelektrane

Vjetroelektrana

I. Dizdarevi}, N. – Majstrovi}, M. – @utobradi}, S.FACTS

II. Energetski institut "Hrvoje Po`ar", Savskacesta 163, 10000 Zagreb, Hrvatska

UPFC

Regulacija napona

Kompenzacija jalove snage

7

E n e r g i j aVolume 53 (2004) No 1

Review of electricity of Croatia

Editorial and advertisements offices:Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Subscription rate for 6 numbers p.a. USD 95

ENERGIJA 1460 UDK 697.34:621.311.22SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/1, 25 – 37

ZAGREB 2 PILOT PROJECT OF INDIVIDUAL HEATING COSTSFlorijan Raji}, M. Sc.

Omiška 18, 10000 Zagreb, Croatia

Compared to other European countries Croatia has too big a consumption of fuels and heatingenergy. Its decrease could be reached through several basic ways: by a more rational usage,using correspondent measurement and regulation equipment, as well as by new heating costs'calculation. Best results are obtained when using current and justified individual costs, whichleads to rational usage and significant savings by all consumers.To organise that in spring of 1997, an agreement was reached among the Ministry of EconomicAffairs of the Republic of Croatia (Department for Energy and Mining), City Housing andCommunal Economy (GSKG), the companies Techem AG from Frankfurt and Danfoss Ltd.from Zagreb and an apartment building in 84-86 Gospodska Street. This was determined as thefirst pilot project of individual heating costs. A year later, in spring 1998, the same contributors,i.e. the firms Techem and Danfoss as well as the GSKG representatives, HEP TD and Ministryof Economic Affairs agreed that the Zagreb 2 Pilot Project was going to be the building II Vrbik1-3.(No. of References: 9, Fig.: 7 – original in Croatian)

AuthorISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/25 – 37/2004.

ENERGIJA 1461 UDK 621.83.001:398SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/1, 63 – 71

EIGRP – ELECTRONIC HIGHWAY ROUTING PROTOCOLIvan Janeš, B. Sc.

HEP Prijenos d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

The content of the paper is the EIGRP dynamic routing protocol in Electronic Highwaynetwork. EIGRP has four functional parts: protocol related modules, Reliable TransportProtocol, determination of neighbours and algorithm of diffused refreshment, which areseparately described. Algorithm of diffused refreshment has been particularly emphasisedbecause it is the backbone of EIGRP functioning. Also, different formats of EIGRP packagesare presented.(No. of References: 3, Fig.: 6 – original in Croatian)


ENJAAC 53/1/63 – 71/2004.

ENERGIJA 1459 UDK 621.311.01.03:658.516SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/1, 3 – 8

MAINTENANCE COSTS OF HEP DISTRIBUTION LTD

Marko Tominac, B. Sc.HEP Distribucija d.o.o. – DP Elektra Vinkovci, Kralja Zvonimira 96, 32100 Vinkovci, Croatia

Stjepan Megla, B. Sc.HEP Distribucija d.o.o. –Sektor za tehni~ke poslove, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

In the paper an analytical review of maintenance costs for each distribution area is given as wellas interrelations based on different criteria, for example territory (continental, coastal, bigcities) and electric energy losses. Real data from HEP Distribution book keeping and operationin the year 2001 are used.The analysis is based on short term cost theory. Short term means a period of time in which firmcosts cannot be influenced, while long term also covers the investment period.(No. of References: 6, Fig.: 4 – original in Croatian)

AuthorsISSN 0013-7448

ENJAAC 53/1/3 – 8/2004.

8

ENERGIJA 1460 UDK 697.34:621.311.22

1. Zagreb 2 Pilot Project of IndividualHeating Costs

Individual Heating Costs

I. Raji}, F.Pilot Project

II. Omiška 18, 10000 Zagreb, Croatia

ENERGIJA 1459 UDK 621.311.01.03:658.516

1. Maintenance Costs of HEP DistributionLtd.

Regular Costs

I. Tominac, M. – Megla, S.Auxiliary Costs

II. HEP Distribucija d.o.o. – DP ElektraVinkovci, Kralja Zvonimira 96, 32100Vinkovci, Croatia – HEP Distribucijad.o.o. – Sektor za tehni~ke poslove, Ulicagrada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

ENERGIJA 1461 UDK 621.83.001:398

1. EIGRP– Electronic Highway RoutingProtocol

Enchanced Interior Gateway RoutingProtocol

I. Janeš, I. EIGRP

II. HEP Prijenos d.o.o., Ulica gradaVukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

IGRP

Vector of Distance Protocol

Connected States Protocol

Routing

Dual Algorithm

TCP/IP

9





ENERGIJA 1462 UDK 621.3.011.21:621.317SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/1, 53 – 62

IMPEDANCE MEASUREMENTDušan Vujevi}, D. Sc.

Cankareva 2 a, 10000 Zagreb, Croatia

In each a.c. system switch, appliance or network impedances are basic components. Impedancevalues and their components are determined by measurement. There are numerousmeasurement methods that are a basis for laboratory and commercial measurement devicesand instruments.(No. of References: 10, Fig.: 17 – original in Croatian)


ENJAAC 53/1/53 –62 /2004.

ENERGIJA 1463 UDK 621.316.1:338.52SUBJECT REVIEW

ENERGIJA 53/2004/1, 9 – 15

ECONOMIC CHARACTERISTICS OF TARIFF SYSTEM FOR ELECTRICENERGY TRANSMISSION IN EU COUNTRIES

Marijan Magdi}, B. Sc.Institut za elektroprivredu i energetiku, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Croatia

In the world and in Croatia transformation of electric supply companies is taking place wherebymonopoly is abandoned and markets of electric energy applied. Basic prerequisites for electricenergy market are: economic separation of electric supply functions and free access totransmission and distribution to all energy entities. Under these circumstances, among otherthings, transmission of electric energy needs special care regarding: organization of electricenergy transmission, structure and level of electric energy transmission service, as well asspecific costs that make the price of transmission service. The level of prices for electric energyservice in the European countries shows characteristics of each electric supply company, thesame level for eligible and non-eligible customers and level 3-10 Euro/MWh.(No. of References: 7, Fig.: – – original in Croatian)


ENJAAC 53/1/9 – 15/2004.

ENERGIJA 1464 UDK 621.315.1:515.5PROFESSIONAL PAPER

ENERGIJA 53/2004/1, 17 – 23

METEOROLOGICAL FACTS AND TRANSMISSION LINE DAMAGESFROM RIJEKA TO PERU^A IN JANUARY 2003Lidija Cvitan, B. Sc – Gordana Hrabak-Tumpa, B. Sc.

Dr`avni hidrometeorološki zavod, Gri~ 3, 10000 Zagreb, Croatia

Ante Delonga, B. Sc.HEP Prijenos d.o.o, – Prijenosno podru~je Split, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split, Croatia

During January 2003, because of ice and/or wind a major part of Croatia south of Rijeka, founditself without electric energy. The reason was the failure of some Croatian transmission lines. Inthis paper only the most important failures are given, as well as the entire state of Likadistribution network, and the inland region south of Velebit.In the second part of the paper weather conditions in the period from 7 to 15 January fromRijeka to Peru~a are presented in order to analyze meteorological reasons of damages ontransmission network. The most dangerous among them was very strong to stormy and evenhurricane-speed bora, together with rain that was freezing in contact with the soil. Freezing rainwas extremely strong and long lasting in the Knin region.(No. of References: 7, Fig.: 2 – original in Croatian)


ENJAAC 53/1/17 – 23/2004.

10

ENERGIJA 1462 UDK 621.3.011.21:621.317

1. Impedance Measurement Impedance

I. Vujevi}, D. Impedance Measurement

II. Cankareva 2a, 10000 Zagreb, Croatia

ENERGIJA 1463 UDK 621.316.1:338.52

1. Economic Characteristics of Tariff Systemfor Electric Energy Transmission in EUCountries

Electric Energy Market

Transmission

I. Magdi}, M.Tariff

II. Institut za elektroprivredu i energetiku,Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb,Croatia

ENERGIJA 1464 UDK 621.315.1:515.5

1. Meteorological Facts and TransmissionLine Damages from Rijeka to Peru~a inJanuary 2003

Transmission Line

Line Failure

I. Cvitan, L. – Hrabak-Tumpa,G. – Delonga, A.Bora

II. Dr`avni hidrometeorološki zavod, Gri~ 3,10000 Zagreb, Croatia – HEP Prijenosd.o.o, – Prijenosno podru~je Split, Ulicakneza Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split,Croatia

Surplus Weight from Ice and Snow

11





ENERGIJA 1465 UDK 621.3.016.25:621.311.24ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

ENERGIJA 53/2004/1, 39 – 51

FACTS COMPENSATION OF REACTIVE POWER FROM WIND POWERPLANTS

Nijaz Dizdarevi}, D. Sc – Matislav Majstrovi}, D. Sc. – Sr|an @utobradi}, D. Sc.Energetski institut "Hrvoje Po`ar", Savska cesta 163, 10000 Zagreb, Croatia

In this paper the problem of FACTS regulation of voltage and reactive power compensation ispresented in a distribution network with wind power plant connected.Wind power plant has constant speed and constant frequency using asynchronous generator operatedby not regulated wind turbine. The problem is analyzed based on short-term (10sek), mid-term(10min) and long-term (48 hours) time period of system variables reaction on different wind speedchanges. Regarding different wind speed wind power plant injects different values of active andreactive power into distribution network whereby near consumers are subject to significant voltagechanges.In a conventional approach to the problem shunt compensation batteries situated in the node ofasynchronous generator were used. In FACTS approach Unified Power Flow Controller – UPFC isused, which is situated in the node where wind power plant is connected to the distribution grid.Using FACTS compensation presents an attempt to resolve technical questions of voltage regulationin the node of wind power plant connection and minimisation of reactive power interchange betweenwind power plant and distribution network.(No. of References: 12, Fig.: 38 – original in Croatian)


ENJAAC 53/1/39 – 51/2004.

12

ENERGIJA 1465 UDK 621.3.016.25:621.311.24

1. FACTS Compensation of Reactive PowerFrom Wind Plants

Wind Power Plant

I. Dizdarevi}, N. – Majstrovi}, M. –@utobradi}, S.

FACTS

II. Energetski institut "Hrvoje Po`ar", Savskacesta 163, 10000 Zagreb, Croatia

UNFC

Voltage Regulation

Reactive Power Compensation

energy 0401

Documents